I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda („Narodne novine“, br. 109/07., 132/07., 51A/13., 152/14. i 118/18.) na snazi je od  1. studenoga 2007. godine. Tim Zakonom je uređena plovidba unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe unutarnjim vodama, pravni status, način upravljanja vodnim putovima i lukama unutarnjih voda, materijalno-pravni odnosi glede plovila, postupci upisa plovila, prijevoz i ugovaranje prijevoza, plovidbene nesreće, ustroj i rad lučkih kapetanija i nadzor  e druga pitanja koja se odnose na plovidbu i luke unutarnjih voda.

Također, ovim Zakonom uređeno je kontinuirano upravljanje vodnim putovima obavljanjem javne službe kojom se osigurava sigurnost plovidbe. Poslovi ove javne službe obuhvaćaju gradnju, tehničko unaprjeđenje i prometno-tehničku modernizaciju vodnih putova, njihovo tehničko održavanje te osposobljavanje vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbe onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda kao i kontrolu i nadzor stanja plovnog puta na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

Ovaj Zakon je od stupanja na snagu četiri puta mijenjan i nadopunjavan.

Dosadašnja provedba ovoga Zakona pokazala je određene nedostatke te potrebu donošenja novoga Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda kojim bi se neka pitanja podrobnije uredila te otklonile postojeće nedoumice i kolizije u odnosu na druge važeće propise.

Stupanjem na snagu Zakona o lučkim kapetanijama („Narodne novine“, br. 118/18.) te Zakona o koncesijama („Narodne novine“, br. 69/17. i 107/20.) utvrđena je nužna potreba donošenja novoga zakona radi  njegovog usklađivanja s navedenim zakonima kako se ne bi dogodilo dvojako zakonodavno uređenje iste problematike u različitim zakonskim rješenjima odnosno kako bi se izvršilo usklađivanje ovoga propisa  s pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske.

Također, zbog obveze Republike Hrvatske da u nacionalni zakonodavni okvir preuzme pravnu stečevinu Europske unije, potrebno je u novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda implementirati  odnosno transponirati odredbe slijedećih Direktiva:

- Direktiva 96/75/EZ Vijeća od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 304, 27. 11. 1996.)

- Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30. 9. 2005)

- Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 259, 2. 10. 2009.)

- Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmijeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252, 16. 9. 2016.), kako je posljednji put izmijenjena  Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2018/970 od 18. travnja 2018. o izmijeni priloga II., III. i V. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 174, 10. 7. 2018.)

- Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 27. 12. 2017.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom Direktivom Komisije (EU) 2020/12 od 02. kolovoza 2019. godine, o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 6, 10. 1. 2020.).

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim prijedlogom zakona uređuju se područja i instituti bitni  za učinkovitije i kvalitetnije obavljanje poslova vodnog prometa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

Ovakvim novim zakonskim uređenjem u pravnom sustavu Republike Hrvatske vrši se usklađivanje važećih nacionalnih propisa te implementacija EU propisa, i to na način da se ovim prijedlogom zakona:

- ujednači stručna terminologija iskazana kroz definicije pojedinih pojmova u skladu s   terminologijom sadržanom u propisima Europske unije,

- posebice redefinira pojam „plovilo“ koji je do sada bio uzrok brojnih nedoumica i problema u praksi, a s tim u svezi precizno se definira brod s jasnim razlikovanjem od ostalih vrsta plovila,

- poboljšano normativno uredi problematika na unutarnjim vodama, smanje administrativna opterećenja i pojednostavne procedure usklađene s propisima Europske unije te drugim nacionalnim propisima,

- jasno definiranju poslovi sigurnosti plovidbe unutarnjim vodama, riječnog prijevoza, zaštite voda i okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, te pitanja u svezi s vađenjem brodova izvan luka,

- podrobnije i detaljnije regulira problematika istraga plovidbenih nesreća i nezgoda, postupci zaštite i spašavanja putnika s brodova, pitanja  odgovornosti brodara

- potpuno uredi područje koje se odnosi na posadu broda unutarnjih voda u smislu uvjeta i načina stjecanja stručne i dopunske osposobljenosti članova posade,

- propišu odredbe o zapovjednicima na pojedinim vrstama plovila, uredi delegiranje odgovornosti sa zapovjednika na brodara u iznimnim slučajevima kada zapovjednik plovila nije u mogućnosti ovlašteno postupati po propisanoj proceduri,

- propišu sve obvezne isprave i knjige broda s akcentom na značaj brodskog dnevnika, način njihovog vođenja i ovjere podataka sukladno europskim direktivama,  e utvrde potrebni podaci koji se trebaju u iste unositi,

- dodatno razrade odredbe o ustanovama za obrazovanje i izobrazbu brodaraca i tako stvore pretpostavke za rješavanje radnopravnog statusa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) brodaraca koji plove u međunarodnoj plovidbi,

- urede pitanja posredovanja  pri zapošljavanju brodaraca po uzoru na pomorce, a u skladu s međunarodnim propisima,

- propiše osnova kako bi se ostvarile pravne  pretpostavke za izradu i vođenje evidencija o svjedodžbama brodaraca na razini Europske unije a time i izvrši uključivanje i objedinjavanje podataka o brodarcima i njihovim osobnim ispravama u postojeće evidencije koje Ministarstvo već vodi za pomorce i tako ostvari cilj da se u postojećim evidencijama nalaze svi objedinjeni podaci pomoraca i brodaraca na jednom mjestu,

- propišu odredbe o državnoj pripadnosti, identifikaciji te upisu i brisanju objekata unutarnje plovidbe, kako bi se ostvarile pravne pretpostavke za stvaranje jedinstvenog upisnika brodova Republike Hrvatske koji već postoji za pomorske objekte čime bi se omogućilo spajanje upisnika brodova unutarnje plovidbe koji se još vodi u papirnatom obliku s upisnikom pomorskih objekata koji se vodi u elektronskom obliku, dakle uspostavlja se jedinstveni upisnik pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe,

- propišu odredbe o utvrđivanju tehničke ispravnosti brodova, plutajućih objekata i čamaca i tako usklade s direktivama i Tehničkim pravilima za certifikaciju broda te drugim međunarodnim propisima, sporazumima i ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

- dodatno uredi problematika o raspremi broda koja je u dosadašnjoj praksi izazivala brojne probleme,

- uredi problematika skelskih prijelaza i skela jer njihova dosadašnja normiranost nije pružala jasnu osnovu potrebnog pravnog  uređenja,

- dodatno razrade odredbe o vodnim putovima s namjerom i ciljem da se otklone uočene nedoumice i preciziraju problemi te uskladi terminologija s pojmovima utvrđenim propisima Europske unije,

- redefinira problematika o nadzoru i upravljanju vodnim prometom te Riječnim informacijskim servisima i u cijelosti uskladi sa zahtjevima iz Direktive 2005/44 Europskog parlamenta i vijeća o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici,

- pravno reguliraju postojeća stanja na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, koja do sada nisu uopće bila pravno uređena – problematika pristana, privezišta, sidrišta, zimovnika i  obavljanje prijevoza putnika čamcem, poslovi iznajmljivanja čamaca i dr.,

- u dijelu luka unutarnjih voda uvede novi razvrstaj pristaništa obzirom na njihovu namjenu – uvodi se pojam pristaništa za osobne potrebe korisnika i luka za posebne namjene,  zatim mijenja se dosadašnja definicija pojma turističkih pristaništa,

- dodatno dopune i razrade odredbe o redu u lukama unutarnjih voda s ciljem poboljšanja sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima,

- propiše postupak otvaranja pristaništa koja se otvaraju na zahtjev pravne ili fizičke osobe kao i mogućnost otvaranja privremenog pristaništa za osobne potrebe korisnika,

- regulira  nadležnost lučkih kapetanija za odlučivanje o zahtjevu za otvaranje tovarišta na unutarnjim vodama,

- definiraju pojmovi sidrišta te utvrđuje njihova opća i posebna namjena, zatim privezišta, njihova namjena i upravljanje. Novi pojmovi predstavljaju prilagodbu potrebama koje su se pojavile u praksi,

- omogući kod definiranja lučkih područja da se lučko područje može nalaziti na području više općina, gradova i županija,

- propiše mogućnost obavljanja sporednih gospodarskih djelatnosti koji su manjeg značaja a obavljaju se unutar maksimalno 20 m2 lučkog područja za koje nije potrebna koncesija,

- povećaju najdulji rokovi na koje se mogu dati koncesije za lučke usluge, koji predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama,

- jasnije reguliraju postupci zakupa, najma, prava služnosti i prava građenja na području javnog vodnog dobra u lučkom području,

- propišu odredbe o državnim potporama radi zakonske osnove ispunjavanja uvjeta pod kojima bi brodari mogli na ovaj način imati poticaje u razvoju i djelovanju,

- propišu odredbe o tegljenju, potiskivanju i drugim plovidbenim poslovima, odgovornosti i  izvan ugovornoj odgovornosti brodara u skladu s odredbama o sigurnosti plovidbe i drugima pozitivno-pravnim propisima,

- detaljnije uredi pitanja brodarskih agenata radi otklanjanja dosadašnjih nedoumica i prijepora u praksi,

- uskladi poglavlje koje se odnosi na lučke kapetanije i inspekcijski nadzor sa Zakonom o lučkim kapetanijama čime bi se otklonile suprotnosti i dosadašnje kolizije uređenja iste problematike u različitim zakonskim rješenjima,

- propišu odredbe o vađenju  potonulih stvari i uklanjanju objekata unutarnje plovidbe s vodene površine u unutarnjim vodama i lukama  Republike Hrvatske prema rješenjima i iskustvima propisanim Pomorskim zakonikom i praksi lučkih kapetanija na moru i na unutarnjim vodnim putovima,

- detaljnije uredi i razradi pitanja supsidijarne primjene Pomorskog zakonika obzirom  da se pojedini međunarodni propisi iz područja pomorstva (odredbe Atenske konvencije), sadržani u Pomorskom zakoniku, ne mogu više primjenjivati u unutarnjoj plovidbi,

- i na kraju, prekršajnim odredbama korigira i izbjegne mogućnost da se za jedan prekršaj, koji je drugačije opisan, izreknu različite kazne, kao što je bio slučaj prema važećem Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda, te da se pojedine radnje više ne smatraju prekršajima kao i da se visine zapriječenih kazni svedu u realnije okvire utemeljene na dugogodišnjoj praksi. Sukladno Zakonu o lučkim kapetanijama prekršajne postupke rješava stručna osoba kao pojedinac umjesto dosadašnjih vijeća za prekršaje kao kolektivnih tijela.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Ovim prijedlogom zakona želi se poboljšano normativno urediti problematiku na unutarnjim vodama, smanjiti administrativna opterećenja i pojednostavniti procedure te uskladiti odredbe ovoga propisa s pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije.

U tom pogledu, uspostaviti će se suvremeni zakonski okvir usklađen s pravnom stečevinom Europske unije kao temelj za efikasniju organizaciju upravljanja poslova od javnog i općeg interesa, te poslova od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u segmentu vodnog prometa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša od onečišćenja  s objekata unutarnje plovidbe, unapređenja funkcioniranja luka i pristaništa unutarnjih voda u kontekstu razvoja i davanja koncesija koje predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama kao preduvjet za održivi razvoj unutarnje plovidbe i gospodarskih djelatnosti vezanih uz unutarnje vode.

Također, ovim se prijedlogom zakona ostvaruje namjera da se upravno i administrativno poslovanje u unutarnjoj plovidbi objedini s uređenim i već u funkciju stavljenim rješenjima u pomorstvu kao što su evidencije brodaraca, brodarskih knjižica, svjedodžbi, stručnih ispita, upisnika  plovila i slično.

Prijedlog zakona će svakako imati određene učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika putem izdavanja elektroničkih isprava u smislu pojednostavljenja i ubrzavanja postupaka dobivanja istih te u smislu i samih umanjenih troškova pribavljanja istih.

Isto tako, propis će imati neke manje učinke i na mikro poduzetnike zbog propisivanja mogućnosti  odnosno osnove za dobivanja različitih potpora brodarima unutarnje plovidbe iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, koje bi u konačnici trebale dovesti do obnove flote i razvoja brodarstva na unutarnjim vodama.

Što se pak tiče administrativnih rasterećenja koje će  propis  donijeti, ona  će se osiguravati kroz usklađivanje ovoga propisa sa Zakonom o lučkim kapetanijama jer će se do sada razdvojene funkcije sigurnosti plovidbe (razni operativni, stručni, inspekcijski i upravni poslovi) na moru od funkcija sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama uskladiti i objediniti kroz jedinstveni administrativni sustav, čime će se osigurati efikasnija, ekonomičnija i kvalitetnija usluga građanima i gospodarskim subjektima.

Ne očekuju se bilo kakvi negativni učinci nakon donošenja ovoga Zakona.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje vodni promet na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe unutarnjim vodama, prav¬ni status, zaštita voda od onečišćenja s plovila, način upravljanja vodnim putovima, lukama i pristaništima unutarnjih voda, materijalno-pravni odnosi koji se odnose na sve objekte unutarnje plovidbe, postupci upisa plovila i plutajućih objekata, poslovi prijevoza i ugovaranje prijevoza, inspekcijski nadzor te druga pitanja koja se odnose na plovidbu i luke unutarnjih voda.

(2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, njegove odredbe primjenjuju se na objekte unutarnje plovidbe koji plove ili se nalaze na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brod unutarnje plovidbe primjenjuju se i na druge objekte unutarnje plovidbe.

(4) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonom izričito predviđeno.

(5) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brod u gradnji primjenjuju se i na druge objekte unutarnje plovidbe  u gradnji.

(6) U smislu ovoga Zakona zapovjednikom broda smatraju se i osobe koje upravljaju drugim plovilima ili radom drugih plovila osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(7) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva i odredbe zakona kojim se uređuje organizacija rada lučkih kapetanija.

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

– Uredba Vijeća (EEZ) br. 2919/85 od 17. listopada 1985. o utvrđivanju uvjeta za pristup aranžmanima u okviru Revidirane Konvencije o plovidbi Rajnom za plovila koja pripadaju Rajnskoj plovidbi; (SL L 280, 22. 10. 1985.)

– Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 3921/91 od 16. prosinca 1991. o utvrđivanju uvjeta pod kojima nerezidentni prijevoznici mogu prevoziti robu ili putnike unutarnjim vodnim putovima unutar države članice; (SL L 373, 16. 12. 1991.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 1356/96 od 8. srpnja 1996. o zajedničkim pravilima koja se primjenjuju na prijevoz robe ili putnika unutarnjim vodnim putovima između država članica radi uspostavljanja slobode pružanja tih prometnih usluga.« (SL L 175, 13. 7. 1996.)

– Delegirana Uredba Komisije (EU) 2019/1668 od 26. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 256, 7. 10. 2019.)

– Delegirana Uredba komisije (EU) 2020/473 od 20. siječnja 2020. o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda za baze podataka za svjedodžbe Unije o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodske dnevnike (SL L 100, 1. 4. 2020.)

–  Delegirana Uredba komisije (EU) 2020/474 od 20. siječnja 2020. o europskoj bazi podataka o plovilima, (SL L 100, 1. 4. 2020.)

– Direktiva 96/75/EZ Vijeća od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 304, 27. 11. 1996.)

– Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30. 9. 2005)

– Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 259, 2. 10. 2009.)

– Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmijeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252, 16. 9. 2016.), kako je posljednji put izmijenjena  Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2018/970 od 18. travnja 2018. o izmijeni priloga II., III. i V. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 174, 10. 7. 2018.)

– Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 27. 12. 2017.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom Direktivom Komisije (EU) 2020/12 od 02. kolovoza 2019. godine, o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 6, 10. 1. 2020.).

Članak 3.

Razvitak unutarnje plovidbe, vodni promet, vodni putovi i luke unutarnjih voda od gospodarskog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.

Članak 4.

Strategiju razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor.

Članak 5.

Pojedini izrazi u smislu ovog Zakona imaju slijedeće značenje:

1) bočni sastav je skupina plovila povezanih bokom uz bok, osim čamaca, od kojih se nijedno ne nalazi ispred motornog plovila koje pokreće sastav

2) boksaža je vrsta lučke usluge kojom se obavlja manevriranje plovilima u luci

3) brod unutarnje plovidbe, (u daljnjem tekstu: brod) osim ratnog broda, je plovilo unutarnje plovidbe namijenjeno isključivo ili pretežno plovidbi unutarnjim vodama, čija je duljina 20 metara i više, ili je umnožak duljine, širine i gaza zapremina od 100 m3 i više, ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika, ili se koristi za tegljenje (tegljač), potiskivanje (potiskivač) ili pokretanje bočnih sastava na unutarnjim vodama bez obzira na duljinu i zapremninu, te plutajuće postrojenje

4) brod Unije je plovilo koje vije zastavu države članice Europske unije

5) brod treće zemlje je plovilo koje ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije

6) brod u gradnji je plovilo koje se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koje je upisano u upisnik brodova kao plovilo u gradnji, do završetka gradnje i  upisa u upisnik brodova

7) brodar je fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim da se pretpostavlja dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u odgovarajući upisnik upisana kao vlasnik broda

8) brodarac je svaka osoba koja je zaposlena, uzeta u službu ili koja radi u bilo kojem svojstvu na brodu unutarnje plovidbe

9) brodarski agent je pravna osoba koja je registrirana za obavljanje agencijskih djelatnosti u brodarstvu i koja u ime i za račun nalogodavatelja obavlja agencijske poslove u brodarstvu

10) čamac je plovilo koje može ploviti isključivo na unutarnjim vodama, namijenjeno za prijevoz najviše 12 putnika, ukupne snage porivnih uređaja veće od 5 kW ili čija je duljina trupa veća od 2,5 metara, a manja od 20 metara.

Čamac sposoban za plovidbu morem smatra se brodicom ili jahtom i na njega se primjenjuju odredbe propisa o brodicama i jahtama.

Pojam čamac ne obuhvaća:

–čamac koji pripada drugom plovilu u svrhu prikupljanja otpada, spašavanja ili obavljanja radova

–čamac namijenjen isključivo za natjecanja

–kanu, kajak, gondolu i pedalinu

–dasku za jedrenje i dasku za jahanje na valovima.

11) domaći brod je plovilo koje vije zastavu Republike Hrvatske

12) domaća plovidba je plovidba unutarnjim vodama Republike Hrvatske

13) domaći prijevoz (kabotaža) je prijevoz plovilima  između luka na području Republike Hrvatske

14) domaći prijevoznik je prijevoznik  registriran u Republici Hrvatskoj  za obavljanje prijevozničke djelatnosti na unutarnjim plovnim putovima

15) državni vodni put je vodni put na kojem je bez odobrenja dopuštena plovidba plovilima koja viju zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije

16)  javni brod je plovilo, osim ratnog broda, namijenjeno i opremljeno za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koje služi isključivo u negospodarske svrhe

17) javni prijevoz je komercijalni prijevoz putnika i stvari plovilima koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu

18) korisnik čamca je fizička ili pravna osoba koja drži čamac u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik čamca osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika čamca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o brodaru

19) lučka infrastruktura su  operativne obale i druge lučke zemljišne površine, građevine prometne infrastrukture, vodovodne, kanalizacijske, energetske i telekomunikacijske mreže, infrastruktura za opskrbu plovila, infrastruktura za prikupljanje i zbrinjavanje otpada koji nastaje na plovilima/brodovima uključujući otpad od tereta, lukobrani, te građevine i uređaji za sigurnost plovidbe u luci i tome slične građevine

20) lučka suprastruktura su  građevine na lučkom području, te lučki kapitalni pretovarni objekti

21) lučke građevine su građevine u smislu općeg propisa o gradnji koje služe za obavljanje lučkih djelatnosti a dijele se na lučku infrastrukturu i lučku suprastrukturu

22) lučke usluge su usluge komercijalne prirode koje se obavljaju u lukama uz naknadu prema objavljenoj tarifi

23) lučki akvatorij je vodeni dio luke u sklopu lučkog područja, u naravi prostor neposredno uz obalu te izdvojena sidrišta

24) lučki korisnik je lučki operater, odnosno bilo koja osoba koja obavlja lučku djelatnost u luci ili pristaništu

25) lučki operater je svaka osoba koja pruža jednu ili više lučkih usluga

26) lučko područje je područje luke kojim upravlja upravitelj luke, a koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, i na kojem vrijedi poseban režim kontrole dolaska i odlaska plovila te ulaska i izlaska vozila i osoba

27) luka je vodeni i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, ili skladištenje robe i/ili ukrcaj i iskrcaj putnika, u kojoj se obavljaju različite komplementarne djelatnosti koje su s robom ili s plovilom u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi

28) međudržavni vodni put je vodni put na kojem je dopuštena plovidba domaćih plovila i plovila pod zastavom granične države na tom vodnom putu

29) međunarodna plovidba je plovidba iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku i obratno ili plovidba između stranih luka ili plovidba na međunarodnim vodnim putovima na području stranih država

30) međunarodni prijevoz je prijevoz plovilima iz domaće luke u stranu luku ili obratno;

31) međunarodni vodni put je vodni put na kojem je dopuštena plovidba plovilima svih zastava;

32) ministar je čelnik Ministarstva

33) ministarstvo je ministarstvo nadležno za unutarnju plovidbu

34) nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila je tijelo odgovorno za obavljanje tehničkih pregleda brodova unutarnje plovidbe koji plove područjem plovidbe 1, 2 i 3, ili drugo nadležno tijelo države članice Europske unije

35) nadzor znači redovnu kontrolu plovila u stajanju od osobe koju je odobrila ili odredila lučka kapetanija, a koja ne mora biti član posade i ne mora boraviti na plovilu ali mora biti spremna brzo djelovati u slučaju potrebe, obavijestiti nadležna tijela, brodara ili zapovjednika o izvanrednom događaju te poduzeti neophodne mjere i radnje u cilju sprječavanja posljedica toga događaja

36) nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon

37) objekt unutarnje plovidbe je objekt namijenjen za plovidbu unutarnjim vodama (plovilo) ili objekt stalno privezan ili usidren na unutarnjim vodama koji nije namijenjen za plovidbu (plutajući objekt unutarnje plovidbe)

38) osobnom ispravom smatraju se brodarska knjižica, svjedodžba o stručnoj osposobljenosti,  i isprava o osposobljenosti za upravljanje čamcem

39) ozbiljan poremećaj tržišta je pojava na transportnom tržištu u unutarnjoj plovidbi koja može uzrokovati ozbiljan i potencijalno trajan višak ponude nad potražnjom te predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti i opstanku velikog broja prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, osim ako kratkoročne i dugoročne prognoze tržišta pokazuju značajna i trajna poboljšanja

40) plovilo je objekt unutarnje plovidbe namijenjen za plovidbu unutarnjim vodama, a može biti brod, plutajuće postrojenje, ratni brod, čamac ili skela i svaki drugi objekt unutarnje plovidbe sposoban za plovidbu

41) plovni put je dio vodnog puta propisane dubine, širine i drugih mjera koji je uređen, obilježen i siguran za plovidbu

42) plutajuće postrojenje je brod unutarnje plovidbe opremljen mehaničkim uređajima za obavljanje tehničkih radova na unutarnjim vodama s vlastitim pogonskim strojnim uređajem ili bez njega, kao što je dizalica, jaružalo, elevator, zabijač stupova i sl.

43) plutajući objekt unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu plutajući objekt) je objekt unutarnje plovidbe stalno privezan ili usidrene na unutarnjim vodama koji nije namijenjene za plovidbu, kao što je pristan, kućica na vodi, plutajući stambeni objekt, plutajuća radionica, plutajući terminal, pontonski most, plutajući ugostiteljski objekt,  plutajući dok, plutajuće skladište, spremište, hangar, vodenica, kupalište, bazen i sl.

44) poslodavac  je pravna ili fizička osoba koja je s brodarcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime

45) potiskivač je brod posebno konstruiran, izgrađen i opremljen za poriv potiskivanog sastava

46) potiskivani sastav je čvrsto povezani sastav plovila, osim čamaca, od kojih je najmanje jedno plovilo postavljeno ispred potiskivača. Sastav formiran od potiskivača i potiskivanih plovila čiji spoj omogućava kontrolirani i djelomični otklon (zakret) plovila od smjera kretanja potiskivača, smatra se čvrstim sastavom

47) prekrcaj za vlastite potrebe je situacija gdje lučki korisnik obavlja za vlastite potrebe jednu ili više lučkih usluga gdje ne zaključuje ugovor s trećom stranom za obavljanje takvih usluga;

48) prijevoz za vlastite potrebe je nekomercijalni prijevoz plovilima koji se obavlja za vlastite potrebe pravne osobe ili fizičke osobe kao pomoćna djelatnost uz osnovnu djelatnost

49) prijevoznik je svaka osoba  koja obavlja prijevoz na temelju ugovora o prijevozu zaključenog s naručiteljem

50) prijevoznik treće zemlje je prijevoznik sa sjedištem u državi koja nije članica Europske Unije

51) prijevoznik Unije je prijevoznik sa sjedištem u državi članici Europske Unije i ima ispravu (licencu) za obavljanje prijevoza putnika i stvari unutarnjim plovnim putovima

52) pristanišno područje je područje na unutarnjim vodama kojim upravlja upravitelj pristaništa, a koje se koristi za obavljanje djelatnosti predviđenih za određenu vrstu pristaništa sukladno rješenju o otvaranju pristaništa

53) pristanište je vodeni dio i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj  i/ili skladištenje  ereta i/ili ukrcaj i iskrcaj putnika

54) privezište je uređeno i opremljeno mjesto na vodnom putu za stajanje plovila, uz obalu ili uz plutajući objekt

55) priznato klasifikacijsko društvo je klasifikacijsko društvo priznato od nadležnog tijela koje ispunjava kriterije prema odredbama Pravilnika o tehničkom nadzornom tijelu i uvjetima za priznavanje klasifikacijskih društava

56) putnički brod unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu putnički brod) je brod unutarnje plovidbe koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika

57) putnik je svaka osoba na plovilu, osim djece ispod jedne godine te osoba zaposlenih na plovilu u bilo kojem svojstvu

58) rasprema je privremeno povlačenje broda iz plovidbe, odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnje

59) ratni brod je plovilo koje je pod zapovjedništvom Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim

60) rekreacijsko plovilo je plovilo namijenjeno za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 m do 24 m, neovisno o vrsti pogona

61) sastav je potiskivani, tegljeni ili bočni sastav

62) sidrište je obilježeni prostor na vodnom putu uređen i namijenjen za sidrenje i manevriranje brodova

63) skela je plovilo namijenjeno isključivo prijevozu osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda. Skela se ne smatra brodom bez obzira na njenu duljinu i/ili umnožak duljine (L), širine (B) i gaza (T) i/ili broj putnika koje prevozi

64) sporedna  gospodarska djelatnost je djelatnost koja nije lučka djelatnost i obavlja se na lučkom području  

65) stanje opijenosti je stanje osobe kod koje je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu više od 0,5 g/kg mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, analizom krvi ili urina, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima. Smatra se da je u stanju opijenosti osoba kod koje je utvrđena prisutnost u organizmu opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi i/ili urina

66) strani javni brod je plovilo u vlasništvu ili korištenju strane države, koje nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države

67) strani brod je plovilo koje ima stranu državnu pripadnost

68) strani ratni brod je plovilo koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnog broda i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu

69) straža znači da je najmanje jedan član posade broda na dužnosti, odnosno na dežurstvu na palubi

70) tegljač je brod posebno konstruiran, izgrađen i opremljen za tegljenje

71) tegljeni sastav je skupina plovila unutarnje plovidbe  osim čamaca, koje tegli jedan ili više motornih brodova

72) Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) je podzakonski propis donesen na temelju ovoga Zakona kojima su utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati objekti unutarnje plovidbe, osim čamaca, a propisuju način obavljanja tehničkog nadzora i pregleda te postupak izdavanja isprava i knjiga

73) teretni brod je plovilo namijenjeno za prijevoz tereta

74) tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo koje obavlja poslove ocjenjivanja sukladnosti u skladu s propisom koji uređuje stavljanje na tržište i/ili uporabu rekreacijskih plovila

75) tradicionalni objekt unutarnje plovidbe je originalni objekt unutarnje plovidbe ili njegova pojedinačna replika koje je velikim dijelom izgrađen od izvornih materijala primjenom odgovarajuće metode u skladu s crtežima ili predlošcima, a koje zbog svoje starosti, tehničkih karakteristika ili konstrukcije, rijetkosti, značaja za očuvanje tradicije unutarnje plovidbe ili tehnika plovidbe unutarnjim plovnim putovima ili značaja za određeno razdoblje iz povijesne perspektive, vrijedi očuvati

76) unutarnja plovidba je plovidba koja se obavlja na unutarnjim vodama

77) unutarnje vode su sve stajaće i tekuće vode kao što su rijeke, kanali i jezera, osim rijeka jadranskog sliva do granice do koje su one plovne s morske strane

78) upisnik brodova je jedinstveni upisnik objekata unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju objekti unutarnje plovidbe i objekti unutarnje plovidbe u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga

79) upravitelj luke je lučka uprava, odnosno svaka osoba koja upravlja lukom posebne namjene

80) vodni promet označava promet koji se odvija u unutarnjim vodama Republike Hrvatske

81) vodni put je dio unutarnjih voda na kojem je dopuštena plovidba i koji je razvrstan prema mjerilima plovnosti

82) zajedničke lučke građevine i objekti na lučkom području, koje koristi veći broj korisnika luke, su obalni zidovi s pripadajućom opremom i vodne građevine, glavne lučke cestovne prometnice, željeznički kolosijeci i željezničke skretnice, energetska postrojenja, vanjska rasvjeta, vodovodna i kanalizacijska mreža, telekomunikacijska mreža, signalna oprema

83) zimovnik je izgrađeni ili prirodni vodeni prostor na vodnom putu uređen i osposobljen kao sigurno sklonište za zaštitu plovila od leda, visokog vodostaja ili drugih hidrometeoroloških nepogoda

84) zimsko sklonište je prirodni dio vodnog prostora na vodnom putu, luci ili pristaništu namijenjen za nužni smještaj plovila radi zaštite od neposrednog dolaska velike vode, leda ili drugih iznenadnih opasnosti i nepogoda.

DIO DRUGI

SIGURNOST PLOVIDBE

Glava I

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 6.

(1) Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja podrazumijeva skup uvjeta, mjera i pravila kojima moraju udovoljavati vodni putovi, luke, objekti unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti i njihove posade kao i strana plovila koja plove unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(2) Osim odredbama ovoga Zakona, uvjeti sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja propisuju se propisima Europske unije kao i podzakonskim propisima.

(3) Poslovi sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja su upravni, inspekcijski, tehnički i drugi stručni poslovi određeni ovim Zakonom, zakonom kojim se utvrđuju poslovi sigurnosti plovidbe i način organizacije njihova obavljanja te propisima donesenim na temelju tih zakona kojima se osigurava sigurnost unutarnje plovidbe i vodnog prometa.

Članak 7.

(1) Brodar, zapovjednik broda, upravitelj luke, lučka kapetanija i Ministarstvo, dužni su organizirati i trajno nadzirati obavljanje poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe te s tim u svezi voditi evidencije i upisnike s propisanim podacima.

(2) Lučki kapetani i ministar može radi sigurnosti plovidbe rješenjem ograničiti plovidbu na unutarnjim vodama, odnosno propisati posebne uvjete plovidbe u cilju zaštite ljudskih života, obala, okoliša i drugih dobara. Ograničenje plovidbe može uključivati i privremenu zabranu plovidbe svim ili pojedinim vrstama plovila na određenim dionicama vodnih putova osim u slučajevima navedenim u stavku 3. ovoga članka.

(3) U slučajevima obrane od poplava i obrane od leda plovidba se može zabraniti sukladno propisu o vodama.

(4) Protiv odluka i drugih upravnih akata Ministarstva i Lučke kapetanije koje donose u upravnom postupku, na temelju odredbi ovoga Zakona, ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 8.

(1) Brodar, zapovjednik plovila i upravitelj luke dužni su dojaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji svaku promjenu na vodnom putu i građevinama i opremi iz članka 142. ovoga Zakona koja utječe ili bi mogla utjecati na sigurnost plovidbe.

(2) Promjene iz stavka 1. ovoga članka koje su značajne za sigurnu plovidbu objavljuje lučka kapetanija putem priopćenja brodarstvu.

Članak 9.

Brodari domaćih brodova dužni su, u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenim temeljem ovoga Zakona, Tehničkim pravilima i drugim propisima:

1. održavati brod i opremu na način da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na njemu, teret i okoliš

2. osigurati da brod posjeduje valjane isprave i knjige te svjedodžbe i dokumente.

Članak 10.

(1) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o domaćim brodovima koja sadrži:

1. ime ili oznaku broda i Jedinstveni identifikacijski broj (ENI broj)

2. podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda

3. podatke o priznatoj organizaciji koja izdaje propisane svjedodžbe za brod

4. podatke o inspekcijskim pregledima broda uključujući naziv nadležnih tijela koja su izvršila preglede, vrijeme i mjesto inspekcija, te rezultate pregleda, a posebice jesu li uočene nepravilnosti i određena zadržavanja

5. podatke o svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša uključujući podatke o plovidbenim nesrećama

6. podatke o brodovima koja više nemaju hrvatsku državnu pripadnost i koji su istu izgubili u prethodnih dvanaest mjeseci

(2) Brodari su dužni dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 1. ovoga članka bez odgode, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice, odnosno od događaja na koji se podaci odnose.

(3) Podaci iz stavka 1. točke 4. ovoga članka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od izvršenog pregleda broda.

(4) Nakon što bude obaviješteno da su strana tijela nadležna za nadzor  strane luke zadržala domaći brod, Ministarstvo će nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih međunarodnih propisa od strane brodara zadržanog broda.

(5) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe.

Članak 11.

(1) Potopljeni objekti unutarnje plovidbe moraju se ukloniti s unutarnjih voda.

(2) Objekti unutarnje plovidbe koji nisu upisani u upisnik brodova ili su iz njega brisani, ne mogu boraviti na unutarnjim vodama, osim ako su izuzeti od obveze upisa.

(3) Vlasnici objekata unutarnje plovidbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti objekt s unutarnjih voda sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Vlasnici oštećenih ili nasukanih objekata unutarnje plovidbe dužni su po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti objekt s plovnog puta.

(5) Vlasnici objekata unutarnje plovidbe dužni su po nalogu lučke kapetanije trajno ili privremeno ukloniti ili premjestiti svoje objekte u slučajevima kada se ugrožava sigurnost plovidbe, predstavlja opasnost od onečišćenja ili ometa izvođenje radova na vodi ili na obali.

Članak 12.

(1) Lučke kapetanije obavljaju radioslužbu koja služi zaštiti ljudskih života i sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodnim putovima sukladno propisima o telekomunikacijama.

(2) Lučke kapetanije iz stavka 1. ovoga članka obvezne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.

(3) Poslove radioslužbe u lučkim kapetanijama organizira Ministarstvo.

Članak 13.

(1) Postojeće luke i pristaništa ili njihove dijelove nadležni lučki kapetan može odrediti za zimovnike i zimska skloništa.

(2) Zimovnici na području luke i pristaništa i izvan lučkog područja moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti.

Članak 14.

(1) Brodovi  koji su spriječeni uploviti u zimovnik zbog nagle pojave leda, iznenadnog velikog porasta vodostaja ili zbog drugih izvanrednih i opravdanih razloga, moraju se skloniti u zimska skloništa kao što su rukavci i druga prirodno zaštićena mjesta na vodnom putu.

(2) Mjesto, položaj brodova u zimskom skloništu, broj članova posade i odgovornu osobu rješenjem određuje nadležna lučka kapetanija.

Glava II

PLOVIDBA

Članak 15.

(1) Plovidba se može obavljati na svim unutarnjim vodama u skladu s odredbama ovoga Zakona, osim onih na kojima je zabranjena.

(2) Osobe koje sudjeluju u plovidbi obvezne su se pridržavati odredbi ovoga Zakona i propisa o pravilima plovidbe kojima se uređuje sigurna plovidba i promet na unutarnjim vodama.

(3) Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama sadrži europska pravila plovidbe na unutarnjim vodama (CEVNI) donosi ministar.

Članak 16.

(1) Domaći brodovi i brodovi Unije mogu ploviti svim vodnim putovima Republike Hrvatske.

(2) Brodovi trećih zemalja mogu ploviti državnim vodnim putovima na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije.

Članak 17.

(1) Strani ratni ili strani javni brod smije uploviti u unutar¬nje vode Republike Hrvatske samo na temelju odobrenja.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za strani ratni brod daje ministarstvo nadležno za poslove obrane, a za strani javni brod Ministarstvo, uz mišljenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Protiv rješenja o davanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Državna tijela iz stavka 2. ovoga članka o izdanim odobrenjima bez odgode će obavijestiti  nadležnu lučku kapetaniju.

Članak 18.

(1) Progon stranoga broda poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod ili njegov pripadak povrijedilo odredbe ovoga Zakona, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.

(2) Progon stranog broda može početi samo ako se sumnjivi brod ili njegov pripadak, nalazi u unutarnjim vodama Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.

(3) Progon stranog broda može se nastaviti dok progonjeni brod ne napusti teritorij Republike Hrvatske.

(4) Progon mogu obavljati plovila policije, ratni brodovi ili druga plovila i letjelice koji su za to ovlašteni.

(5) Ako se brod iz ovoga članka uzapti, predat će se nadležnom tijelu za provedbu postupka.

(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strani ratni brod i javni brod koji uživaju imunitet.

Članak 19.

(1) Tijekom plovidbe zapovjednik broda je dužan primijeniti sve propisane mjere i mjere koje zahtijeva opća obveze primjene dužne pažnje propisane propisom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Brodovi ne smiju biti natovareni preko oznake najvećeg dopuštenog uronjenja.

(3) Putnički brodovi ne smiju ukrcati veći broj putnika od dopuštenog.

Članak 20.

(1) Kod vezivanja ili pomicanja brodova zabranjeno je koristiti znakove za reguliranje plovidbe ili oznake na vodnom putu, oštećivati te znakove ili ih onesposobiti za njihovu namjenu.

(2) Zapovjednici brodova moraju se pridržavati zabrana, obveza, ograničenja i pravila te voditi računa o preporukama i obavijestima koja im se stavljaju na znanje znakovima i oznakama navedenim u stavku 1. ovoga članka i postavljenima na vodnom putu ili na njegovim obalama.

(3) Zapovjednik broda dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju o oštećenju ili neispravnosti znakova i oznaka na vodnom putu, uređaja i instalacija koje su dio sustava za obilježavanje vodnog puta te stalnih građevina.

Članak 21.

(1) Posebni prijevoz je kretanje (plovidba) brodova, sastava i plutajućih objekata čije tehničke karakteristike nisu u skladu s gabaritima vodnog puta, odnosno, čija opremljenost i kvalificiranost posade predstavlja smetnju ili opasnost za sigurnost plovidbe kao i bilo kakvo oštećenje na građevinama i opremi iz članka 142. ovoga Zakona.

(2) Posebni prijevozi dopušteni su samo uz odobrenje lučke kapetanije koja će utvrditi  uvjete sigurnosti plovidbe za svaki pojedini slučaj.

(3) Što se smatra posebnim prijevozom, postupak izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, sadržaj odobrenja te uvjete obavljanja posebnog prijevoza propisuje ministar pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 22.

(1) Sportske aktivnosti, regate i druga javna događanja na vodnim putovima, uključujući i ronjenja koja se obavljaju kao poslovi pripreme ili izvođenja radova na vodi, mogu se održavati samo uz prethodno odobrenje lučke kapetanije.

(2) Kupanje, plivanje i ronjenje zabranjeno je u plovnom putu, luci, pristaništu, radnom području plutajućih postrojenja te 100 metara uzvodno i 50 metara nizvodno od tovarišta, skelskog prijelaza, brodogradilišta, ulaza u luku, pristanište ili prevodnicu.

Članak 23.

(1) Brodovi moraju imati propisane oznake za identifikaciju.

(2) Brodovi u plovidbi, u stajanju, po danju i po noći moraju biti propisno obilježeni.

(3) Oznake iz stavka 1. ovoga članka te način obilježavanja brodova iz stavka 2. ovoga članka kao i izuzetci od pravila propisani su propisom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 24.

(1) Zabranjeno je korištenje znakova i svjetala koji nisu propisani, odnosno njihovo korištenje na način koji nije propisan ili dopušten propisom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Zabranjeno je korištenje svjetiljki, reflektora, ploča, zastava ili drugih predmeta, ako se mogu zamijeniti sa propisanim svjetlima ili  znakovima, ako smanjuju vidljivost ili otežavaju prepoznavanje propisanih svjetala i znakova ili ako bi zasljepljivanjem mogli izazvati opasnost ili smetnje za plovidbu ili za promet na obali.

(3) Zabranjeno je prekinuti ili oštetiti podvodni telekomunikacijski kabel, podvodni kabel visokog napona ili podvodni cjevovod u vodnom putu.

Članak 25.

(1) Brodovi moraju biti opremljeni uređajima i opremom kojima se osigurava sigurnost plovidbe propisanih Tehničkim pravilima, a članovi posade dužni su ih koristiti u slučajevima i na način propisan propisom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Brod opremljen radiotelefonskim uređajem mora imati dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu.

(3) Brodovi na motorni pogon moraju biti opremljeni ispravnim radiotelefonskim uređajem i posjedovati dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija može pojedine brodove, osloboditi od ugradnje radiotelefonskog uređaja ako plove na jezerima i drugim stajaćim  vodama.

Članak 26.

(1) Na plovnom putu zabranjeno je stajanje.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a radi sigurnosti broda i plovidbe, zbog izvanrednih vremenskih uvjeta ili je to nužno zbog operativnih potreba transporta, brod može stajati uz rub plovnog puta, izvan plovnog puta i izvan sidrišta, na način da ne ugrožava vlastitu sigurnost i sigurnost drugih sudionika u plovidbi.

(3) Straža se mora neprekidno obavljati na brodovima:

- u slučaju iz stavka 2. ovoga članka

- koji stoje, a prevoze opasne tvari

- putničkim brodovima koji stoje dok se putnici nalaze na brodu

- brodu koji stoji u luci ili na sidrištu

- za vrijeme snabdijevanja broda pogonskim gorivom

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, brod bez posade koji stoji na sidrištu mora biti prijavljen nadležnoj lučkoj kapetaniji i pod nadzorom osobe koja je u stanju brzo djelovati kada se ukaže potreba. Nadzor na sidrištu luke obavlja upravitelj luke, lučki operater ili brodarski agent temeljem ugovora sklopljenim s brodarom.

(5) Lučka kapetanija može osloboditi od obveze držanja straže na brodovima koji stoje u luci ili su na vezu pod nadzorom.

(6) Plutajući objekt i čamac ne moraju imati stražu ali moraju biti pod nadzorom.

Članak 27.

(1) Za organizaciju straže i nadzora broda odgovoran je zapovjednik broda, a ako brod nema zapovjednika, odgovoran je brodar.

(2) Za nadzor plutajućeg objekta odgovorna je ukrcana osoba, odnosno osoba koja je u stanju odmah djelovati kada se ukaže potreba.

(3) Za nadzor čamca odgovoran je vlasnik ili korisnik čamca.

Članak 28.

(1) Brod u raspremi može boraviti na unutarnjim vodama Republike Hrvatske na temelju pregleda priznatog klasifikacijskog društva i odobrenja nadležne lučke kapetanije.

(2) U raspremu se mogu staviti domaći i strani brodovi kojima je tehničkim pregledom utvrđena sposobnost za plovidbu ili za boravak u raspremi.

(3) Ako se brod stavlja u raspremu u lučkom području, lučka kapetanija će po službenoj dužnosti ishoditi prethodnu suglasnost upravitelja luke.

Članak 29.

(1) Zahtjev za raspremu broda podnosi vlasnik ili brodar nadležnoj lučkoj kapetaniji na čijem će području brod boraviti u raspremi. Zahtjev mora sadržavati podatke o podnositelju, podatke o brodu, svjedodžbu o utvrđenoj sposobnosti broda za boravak u raspremi, predloženo vrijeme i mjesto raspreme te prijedlog dežurnog motornog broda iz stavka 4. ovoga članka.

(2) Lučka kapetanija će u rješenju kojim odobrava boravak u raspremi broda utvrditi:

- vrijeme trajanja raspreme

- točno mjesto (lokaciju) raspreme

- minimalni broj i stručna osposobljenost članova posade, odnosno osoba koje će obavljati nadzor broda

- mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja i

- uvjete premještaja broda na drugo mjesto boravka u raspremi.

(3) Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka mogu nadzirati više brodova.

(4) U slučaju kad u raspremi boravi više brodova bez vlastitog pogona, mora se odrediti dežurni motorni brod s važećom svjedodžbom i s minimalnim brojem članova posade za sigurnu plovidbu koji će intervenirati u slučaju potrebe.

(5) Postupak stavljanja broda u raspremu upravni je postupak koji vodi i rješava nadležna lučka kapetanija.

Članak 30.

(1) Rasprema počinje teći s danom izvršnosti rješenja kojim se brod stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o ranijem prestanku raspreme.

(2) Ako za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija inspekcijskim nadzorom utvrdi da je stanje broda u raspremi takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, okoliš, obalu ili je potonuo, odnosno, prijeti opasnost od potonuća, donijet će rješenje o prestanku raspreme.

Članak 31.

(1) Brod ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodnog odobrenja nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.

(2) Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje, odnosno napuštanje mjesta raspreme samo ako je prethodno utvrđena sposobnost broda za plovidbu ili uporabu.

(3)  U slučaju premještaja broda na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, lučka kapetanija će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište sukladno odredbama članka 21. ovoga Zakona.

(4) Odredbe ovoga Zakona o raspremi broda ne primjenjuje se na čamce i plutajuće objekte.

Glava III

ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA S OBJEKATA UNUTARNJE PLOVIDBE

Članak 32.

(1) Zabranjeno je s objekta unutarnje plovidbe  izbacivati, izlijevati ili ispuštati otpad, predmete, tvari, bilo koji oblik štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljene vode ili smjesu takvog otpada s vodom  koje mogu predstavljati smetnje ili opasnost za sigurnost plovidbe.

(2) U slučaju nenamjernog izbacivanja otpada iz stavka 1. ovoga članka ili bilo kakve opasnosti od takvog izbacivanja, zapovjednik broda, stručni radnik odnosno, osoba odgovorna za nadzor dužan je odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju s točnim opisom vrste,  količine otpada i mjesta izbacivanja te bez odgode poduzeti sve mjere potrebne za odstranjivanje onečišćenja, odnosno opasnosti od onečišćenja.

Članak 33.

(1) Zabranjeno je spaljivanje otpada, mulja, taloga i posebnog otpada na objektima unutarnje plovidbe.

(2) Zabranjeno je premazivanje plovila uljem,  izlijevanje i ispuštanje ostataka čišćenja vanjskog dijela objekta unutarnje plovidbe i upotreba štetnih sredstava protiv obrastanja trupa koja se ne smiju ispuštati u vodu.

(3) Zabranjeno je korištenje pokretnih spremišta postavljenih na palubi objekta unutarnje plovidbe kao spremišta za sakupljanje otpadnih ulja.

(4) U kaljuže strojarnice zabranjeno je ubacivanje sredstava za čišćenje koja rastvaraju ulje ili maziva i emulgatore uz izuzetak sredstava koja ne otežavaju pročišćavanje otpadnih voda iz kaljuža na stanicama za prikupljanje otpadnih voda.

Članak 34.

(1) Zapovjednik i članovi posade broda, stručni radnici na plutajućim objektima i osobe koje nadziru plutajući objekt moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim vodama, neovisno o području plovidbe, poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja voda i zraka s objekata unutarnje plovidbe.

(2) Osim čamaca, sva plovila koja imaju strojarnicu ili odjeljak za motor, moraju imati Knjigu o uljima izdanu od nadležnog tijela.

(3) Za uredno i istinito upisivanje propisanih podataka u Knjigu o uljima odgovoran je zapovjednik.

Članak 35.

(1) Otpad koji nastaje na brodu i otpad od tereta mora se sakupiti i predati prihvatnim stanicama u lukama ili na drugim mjestima određenima za prijem takvih vrsta otpada.

(2) Iznimke  iz stavka 1. ovoga članka  moguće su samo ukoliko su u skladu sa važećim propisima o zaštiti voda i zbrinjavaju otpada koji nastaje na brodu.

(3) Zapovjednik broda dužan je upravitelju luke i lučkoj kapetaniji dostaviti informacije o brodskom otpadu sukladno odredbama propisa o riječnim informacijskim sustavima.

(4) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke dužan predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.

(5) Iznimno, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije iz stavka 3. ovoga članka proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojem će biti predan.

(6) Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata, moglo doći do pražnjenja spremišta u vodu tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku broda da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.

(7) Ako u slučaju iz stavka 6. ovoga članka zapovjednik broda ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, lučka kapetanija može zabraniti isplovljenje broda iz luke.

Članak 36.

(1) U slučaju onečišćenja voda, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje broda iz luke, odnosno narediti zadržavanje broda koji je prouzročio onečišćenje u unutarnjim vodama Republike Hrvatske dok zapovjednik  ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.

(2) Tko onečišćenjem unutarnjih voda počini štetu okolišu dužan je istu nadoknaditi uključujući i izmaklu korist, te snosi troškove nastale onečišćavanjem unutarnjih voda i okoliša.

(3) Troškovi iz stavka 2. ovoga članka su izdaci za sprječavanje daljnje štete, izdaci za uspostavu prijašnjega stanja, uključujući i troškove procjene štete te otklanjanja štete te izdaci za sprječavanje nastanka budućeg onečišćenja.

(4) Vlasnik broda i brodar,  obvezni su poduzeti sve primjenjive mjere pomoću kojih se okoliš može dovesti do stanja prije nastanka štete, odnosno one kojima se na izvoru nastanka trajno otklanja opasnost od štete.

(5) Kriteriji za procjenu opasnosti i utvrđivanje šteta, najprikladnije mjere za otklanjanje štete u okolišu, njihovu svrhu i način odabira, način otklanjanja štete u okolišu uključujući posebne uvjete glede pojedinih sastavnica okoliša, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa, te način specificiranja troškova vezano za utvrđivanje i otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, postupak utvrđivanja mjera te druga pitanja s tim u vezi provode se u skladu s propisom koji uređuje pitanja odgovornosti za štete u okolišu i ovim Zakonom.

Članak 37.

Lučka kapetanija dužna je, bez odgode, o onečišćenju unutarnjih voda sa objekata unutarnje plovidbe izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

Glava IV

BROD

1. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu

Članak 38.

(1) Brod je sposoban za plovidbu ili uporabu u određenim područjima plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i ako:

1. udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima

2. posjeduje valjane isprave i knjige propisane odredbama ovoga Zakona i Tehničkih pravila

3. ima ukrcan najmanji propisani broj stručno osposobljenih članova posade

4. je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika

5. je teret na brodu ukrcan pravilno i u skladu s propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta.

(2) Sposobnost broda za plovidbu utvrđuje se tehničkim nadzorom i tehničkim pregledom.

    Članak 39.

(1) Sposobnost broda za plovidbu prema članku 38. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona,  za brodove koji plove područjem plovidbe 1, 2 ili 3, potvrđuje se Svjedodžbom Unije za plovila unutarnje plovidbe.

(2) Sposobnost broda za plovidbu prema članku 38. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona, za brodove koji plove isključivo područjem plovidbe 4 potvrđuje se Svjedodžbom o sposobnosti broda za plovidbu.

(3) Iznimno, brodovima iz stavka 2. ovoga članka može se, na zahtjev vlasnika izdati Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da brod zadovoljava zahtjeve propisane Tehničkim pravilima za izdavanje takve svjedodžbe.

(4) Područja plovidbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka definirana su Tehničkim pravilima.

(5) Svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila sukladno Tehničkim pravilima.

(6) Nadležno tijelo iz stavka 5. ovog članka koje osniva Ministar odlukom, a sastoji se od predsjednika i stručnjaka:

1.službenika uprave nadležne za utvrđivanje tehničkih standarda objekata unutarnje plovidbe

2.stručnjaka za projektiranje plovila unutarnje plovidbe i njihovih motora

3.stručnjaka sa svjedodžbom zapovjednika na unutarnjim plovnim putovima i

4.stručnjaka za tradicionalne plovne ili plutajuće objekte za pregled tradicionalnih plovnih ili plutajućih objekata.

(7) Nadležno tijelo iz stavka 5. ovog članka može u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti angažirati i specijalizirane stručnjake.

(8) Utvrđivanje sposobnosti broda iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo može, u cijelosti ili djelomično povjeriti priznatom klasifikacijskom društvu.

(9) Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznatog klasifikacijskog društva utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora, tehničkog pregleda i izdavanje svjedodžbe iz stavka 1. ovog članka.

(10) Svjedodžbe iz stavka 2. ovoga članka izdaje Hrvatski registar brodova na temelju obavljenog tehničkog nadzora, odnosno, tehničkog pregleda, sukladno Tehničkim pravilima.

(11) Nadležno tijelo iz stavka 5. ovog članka ne mora podvrgnuti tehničkom pregledu u cijelosti ili djelomično brodove iz stavka 1 ovog članka , ako je iz važeće potvrde koju je izdalo priznato klasifikacijsko društvo očito da brod u cijelosti ili djelomično udovoljava zahtjevima Tehničkih pravila.

(12) Način imenovanja članova nadležnog tijela, obveze nadležnog tijela i način angažiranja specijaliziranih stručnjaka, propisuje ministar pravilnikom.

(13) Prava i obveze priznatih klasifikacijskih društava u odnosu na Ministarstvo, način i postupak ovlašćivanja te obavljanje tehničkog nadzora Tehničkim pravilima propisuje ministar.

    Članak 40.

(1) Ministarstvo vodi evidenciju tijela iz članka 39. stavka 5. ovoga Zakona i o tome  kao i svim izmjenama obavještava Komisiju.

(2) Ministarstvo, dužno je bez odgode u bazu podataka o brodovima zemalja članica Europske unije (EHDB) unijeti:

a)identifikacijske podatke o brodu iz članka 39. stavka 1. ovog Zakona

b)podatke u vezi s izdanim, obnovljenim, zamijenjenim i povučenim svjedodžbama iz članka 39.  stavka 1. ovog Zakona kao i u vezi s nadležnim tijelom koje je izdalo svjedodžbu

c)digitalnu kopiju svih svjedodžbi iz članka 39. stavka 1. ovog Zakona koje je izdalo

d)podatke o svim odbijenim zahtjevima za svjedodžbe ili zahtjevima za svjedodžbe koji su u postupku rješavanja i

e)sve promjene podataka iz točaka od a) do d) ovoga stavka.

(3) Ministarstvo će o podatcima iz stavka 2. točke od b) do e), koje zaprimi od strane drugih nadležnih tijela Europske unije za domaći brod, obavijestiti Ministarstvo odnosno nadležnu lučku kapetaniju.

(4) Ministarstvo može podatke iz stavka 2. ovog članka za pojedini brod proslijediti trećoj zemlji isključivo u svrhu nadzora i obavljanja poslova sigurnosti plovidbe te upravljanja prometom i infrastrukturom plovnih putova, uz obvezu zaštite osobnih podataka u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

    Članak 41.

(1) Tehnički nadzor  obuhvaća:

1.odobravanje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinačuje

2.tipsko ili pojedinačno odobravanje strojeva, uređaja i opreme namijenjene ugradnji u brod

3.nadzor nad izradom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene ugradnji u brod

4.odobravanje proizvođača i uslužnih tvrtki

5.nadzor nad gradnjom ili preinakom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme plovila u brodogradilištima i radionicama.

(2) Tehnički nadzor gradnje i preinake broda iz stavka 1. točke 1. i 5. obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost broda ili priznato klasifikacijsko društvo na temelju zahtjeva kojeg su vlasnik, brodar ili graditelj obvezni podnijeti prije početka gradnje ili preinake broda.

(3) Tehnički nadzor iz stavka 1. točke 2., 3. i 4.  obavlja Hrvatski registar brodova ili priznato klasifikacijsko društvo.

(4) Način obavljanja tehničkog nadzora propisan je Tehničkim pravilima.

    Članak 42.

(1) Tehnički pregledi postojećih brodova su obvezni, a mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.

(2) Osnovni tehnički pregled se obavlja nakon izgradnje, a prije početka uporabe i plovidbe broda.

(3) Redoviti tehnički pregled je  pregled kojem podliježe brod u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.

(4) Izvanredni tehnički pregled jest pregled kojem podliježe brod:

     – nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na njegovu sposobnost  

        za plovidbu

    – prigodom  popravaka ili obnove dijelova broda

    – prilikom odgode redovitih pregleda u skladu s odredbama Tehničkih pravila

    – prigodom promjene namjene ili područja plovidbe

    – kad to za određeni brod zahtijevaju odredbe Tehničkih pravila, kao dodatak redovitim

       pregledima.

(5) Obveznim tehničkim pregledom utvrđuje se sposobnost broda za plovidbu ili uporabu.

  Članak 43.        

(1) U slučaju promjena namjene, promjena područja plovidbe, nosivosti ili broja putnika koje brod smije prevoziti, većih popravaka, izmjena, preinaka ili obnova opreme većeg značaja koje utječu na usklađenost broda s Tehničkim pravilima u pogledu njegove konstrukcijske čvrstoće, plovidbe, mogućnosti manevriranja ili njegovih posebnih karakteristika, vlasnik broda dužan je prijaviti preinaku nadležnom tijelu.

(2) Poslije obavljenog tehničkog nadzora odnosno pregleda, ne smije se bez prethodne obavijesti tijelima iz članka 39. ovoga Zakona obavljati bilo kakve promjene ili preinake strukture trupa broda, njegovih strojeva, uređaja i opreme.

  Članak 44.

(1) Tehnički nadzor i tehnički pregled obavljaju se na način i u rokovima propisanim Tehničkim pravilima.

(2) Tehnička pravila donosi ministar.

(3) Za tehnički nadzor i tehnički pregled broda plaća se naknada čiju visinu određuju ovlaštena tijela za obavljanje tehničkog nadzora i tehničkog pregleda.

(4) Odredbe ovoga Zakona o tehničkom nadzoru i tehničkom pregledu broda na odgovarajući način se primjenjuju na tradicionalne objekte unutarnje plovidbe.

  Članak 45.

(1) Pokusna plovidba broda je plovidba broda u gradnji ili postojećeg broda  nakon obavljenog pregleda ili popravka od bitnog utjecaja na sposobnost za plovidbu za vrijeme ili nakon gradnje i pri obavljanju osnovnog, redovnog i izvanrednog pregleda postojećeg broda.

(2) Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na domaći brod i strani brod  ako se pokusna plovidba obavlja u unutarnjim  vodama Republike Hrvatske.

(4) Uvjete koje brod mora zadovoljiti, opseg i način obavljanja pregleda broda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe propisani su Tehničkim pravilima.

(5) Sposobnost broda za obavljanje pokusne plovidbe utvrđuje nadležno Hrvatski registar brodova izdavanjem Svjedodžbe o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe.

(6) Uvjete sigurnosti plovidbe, mjesto, vrijeme i rok u kojemu se pokusna plovidba obavlja određuje rješenjem  nadležna lučka kapetanija.

2. Baždarenje broda

  Članak 46.  

Baždarenjem broda utvrđuje se:

     – nosivost broda na najvećem dopuštenom gazu broda

     – ukupna nosivost i nosivost po centimetru srednjeg gaza broda koji prevozi teret

     – glavne i najveće dimenzije broda.

    Članak 47.    

(1) Prema odredbama ovoga Zakona baždarenju podliježe:

         – svaki brod koji se upisuje u upisnik brodova

         – strani brod koji je baždaren prema propisima koji se bitno razlikuju od Tehničkih pravila  ukoliko podliježe plaćanju pristojbi u Republici Hrvatskoj čija je osnovica veličina koja se utvrđuje baždarenjem.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, baždarenju ne podliježu

- putnički brod

- ratni i javni brod.

    Članak 48.                      

(1) Baždarenje broda obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila prema Tehničkim pravilima.

(2) Baždarenje broda koji plovi u području plovidbe 1, 2 i 3 može obaviti i nadležno tijelo za tehničku ispravnost ili priznato klasifikacijsko društvo.

(3) Nakon obavljenog baždarenja nadležna tijela iz stavka  1. i 2. ovoga članka izdaju  Svjedodžbu o baždarenju broda.

(4) Za baždarenje broda plaća se naknada čiju visinu određuju tijela koja izdaju Svjedodžbu o baždarenju broda.

  Članak 49.    

(1) Ponovno baždarenje domaćeg broda obavlja se ako:

– su nakon baždarenja broda nastale promjene u dimenzijama broda, rasporedu, konstrukciji, kapacitetu,  uporabi prostora, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova nosivost

– se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja

– je istekla valjanost svjedodžbe o baždarenju.

(2) Rok valjanosti Svjedodžbe o baždarenju broda propisan je Tehničkim pravilima.

(3) U slučaju ponovnog baždarenja iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo za tehničku ispravnost broda odlučuje mora li se, ovisno o obavljenim preinakama broda, obaviti ponovno baždarenje.

3. Isprave i knjige broda

  Članak 50.    

(1) Isprave broda služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu, tehničkim podacima i ostalim svojstvima broda.

(2) U knjige broda unose se propisani podaci o važnijim događajima i obavljenim radnjama na brodu te svi podaci u svezi s plovidbom, vodnim putom i brodom.

Članak 51.        

(1) Isprave i knjige propisane ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona, moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isprave i knjige brodova bez posade ne moraju se nalaziti na brodu nego se mogu čuvati kod brodara osim ako su ti brodovi dio sastava. Kada na brodu nije ukrcana posada, isprave i knjige broda moraju se nalaziti u sjedištu brodara.

(3) Isprave i knjige broda propisane ovim Zakonom mogu se izdati i voditi u papirnatom ili elektroničkom obliku.

(4) Isprave i knjige broda propisane ovim Zakonom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a moraju uključivati i prijevod na njemačkom jeziku.

(5) Isprave i knjige koje se moraju nalaziti na brodu prema odredbama ovoga Zakona ili bilo kojih drugih važećih propisa moraju se pokazati kad god to zahtijevaju službenici nadležnih tijela.

(6) Smatrat će se da se isprave iz stavka 3. ovog članka  koje se vode u elektroničkom obliku nalaze na brodu i da su dostupne u svrhu provjere ako se mogu prikazati na zaslonu računalnih ili drugih elektroničkih uređaja.

Članak 52.                

(1) Svaki brod upisan u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj mora imati upisni list.

(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost uz naznaku da brod ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova vrijedi ono što je upisano u upisniku brodova.

  Članak 53.  

(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik brodova.

(2) Privremenim upisnim listom brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe hrvatsku državnu pripadnost te pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3) Privremeni upisni list vrijedi najdulje tri mjeseca od dana izdavanja.

(4) Privremeni upisni list izdaje lučka kapetanija koja će upisati brod.

Članak 54.  

(1) Brodski dnevnik je knjiga koju moraju voditi svi brodovi sa vlastitim pogonom osim plutajućih postrojenja koja plove i rade na državnim vodnim putovima i jezerima.

(2) U brodski dnevnik upisuju se podaci o početku, prekidu i završetku plovidbe, članovima posade, vremenu rada i odmora te ukrcaju i iskrcaju članova posade te drugi važni podaci.

Članak 55.        

(1) Plutajuća postrojenja i skele moraju voditi knjigu dnevnik rada.

(2) Dnevnik rada moraju voditi i plovila na koje su privremeno ugrađeni ili postavljeni radni strojevi (radna plovila).

(3) U dnevnik rada upisuju se podaci o početku, prekidu i završetku radova, poslovima koje obavljaju, članovima posade i njihovom ukrcaju i iskrcaju, osobama i stvarima koje se prevoze te drugi važni podaci.

  Članak 56.        

(1) Isprave i knjige broda  izdane prema propisima zemalja članica EU priznaju se u Republici Hrvatskoj.

(2) Brodski dnevnici brodova trećih zemalja koje su izdala nadležna tijela trećih zemalja, a koja su  priznata u skladu s propisima EU, priznaju se u Republici Hrvatskoj.

(3) Isprave i knjige broda izdane prema propisima trećih zemalja, osim brodskih dnevnika iz stavka 2. ovoga članka, priznaju se u Republici Hrvatskoj uz uvjet uzajamnosti.

(4) Isprava broda koja je izdana u skladu s Pravilima nadzora plovila na Rajni kojom se dokazuje sposobnost broda za plovidbu Rajnom, priznaje se u Republici Hrvatskoj.

(5) Isprava broda izdana prema propisu o prijevozu opasnih tvari Rajnom (ADNR) priznaje se u Republici Hrvatskoj kao dokaz da brod udovoljava zahtjevima za prijevozom opasnih tvari na vodnim putovima Republike Hrvatske.

  Članak 57.                      

(1) Ministar Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe propisuje vrste, sadržaj, obrasce, način vođenja isprava i knjiga kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenziju ili povlačenje brodskih isprava i knjiga koje izdaje nadležno tijelo.

(2) Postupak izdavanja, zamjene i poništenja brodskih isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom upravni je postupak u nadležnosti lučkih kapetanija odnosno Ministarstva u kojem se odlučuje, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.

(3) Vrste, sadržaj, način vođenja, rokove valjanosti, te visinu cijene obrazaca svih isprava i knjiga broda propisanih ovim Zakonom koje izdaje Ministarstvo odnosno, lučke kapetanije, pravilnikom propisuje ministar.

    Članak 58.                      

Pored isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom i Tehničkim pravilima, brodovi upisani u upisnik brodova moraju imati isprave i knjige propisane međunarodnim propisima i ugovorima koje se odnose na konkretan brod.

Članak 59.                  

Odredbe ovoga Zakona, o tehničkom nadzoru, tehničkom pregledu, baždarenju, ispravama i knjigama broda primjenjuju se i na skele.

Glava V

PLUTAJUĆI OBJEKT

Članak 60.                      

(1) Plutajući objekt je sposoban za uporabu na određenoj lokaciji i za određenu namjenu pod uvjetom da:

1. udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima

2. posjeduje propisane isprave i knjige

3. ima ukrcan najmanji propisani broj članova posade

4. je smještaj posade i drugih osoba na objektu u skladu s važećim propisima kojima

   se uređuju uvjeti boravka osoba na objektu

5. je teret na objektu pravilno ukrcan, složen i osiguran u skladu s propisima

6. je na odobrenom mjestu sigurno privezan ili usidren.

(2) Sposobnost za uporabu prema stavku 1. točki 1. ovoga članka potvrđuje se Svjedodžbom o sigurnosti plutajućeg objekta.

(3) Svjedodžbu iz stavka 2. ovoga članka izdaje Hrvatski registar brodova na temelju obavljenog tehničkog nadzora, odnosno, obveznog tehničkog pregleda sukladno Tehničkim pravilima.

(4) Hrvatski registar brodova dužan je o svim svjedodžbama koje je izdao za plutajuće objekte obavijestiti Ministarstvo, odnosno, nadležnu lučku kapetaniju prema luci upisa.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Svjedodžbu o sigurnosti plutajućeg objekta namijenjenog za osobne potrebe vlasnika, a nakon obavljenog tehničkog nadzora, odnosno, tehničkog pregleda sukladno Tehničkim pravilima, izdaje nadležna lučka kapetanija.

(6) Ako ocijeni primjerenim i opravdanim, lučka kapetanija može Hrvatskom registru brodova povjeriti, na trošak vlasnika, obavljanje tehničkog nadzora i/ili tehničkog pregleda plutajućeg objekta namijenjenog za osobne potrebe vlasnika.

Članak 61.                          

(1) Na unutarnjim vodama zabranjeno je privezati ili usidriti neupisani plutajući objekt.

(2) Vlasnik upisanog plutajućeg objekta dužan je prije privezivanja ili sidrenja plutajućeg objekta na odobrenu lokaciju ishoditi odobrenje od nadležne lučke kapetanije, u kojem će se odrediti nautičko tehnički uvjeti za privez ili sidrenje plutajućeg objekta.

(3) Zabranjeno je promijeniti mjesto priveza ili sidrenja upisanoga plutajućeg objekta bez odobrenja nadležne lučke kapetanije.

(4) Lokacijska dozvola i akti propisani posebnim propisom o vodama, prilažu se uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i u slučaju svake promjene mjesta priveza ili sidrenja.

(5) O zahtjevu iz stavka 2. i 4. ovoga članka lučka kapetanija odlučuje u upravnom postupku.

Članak 62.                    

(1) Na utvrđivanje sposobnosti za uporabu, baždarenje, tehnički nadzor i tehnički pregled plutajućeg objekta primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brod uz iznimku propisanu člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona.

(2) Plutajući objekti upisani u upisnik brodova moraju imati Upisni list plutajućeg objekta u koji se upisuje odobrena lokacija mjesta priveza ili sidrenja.

(3) Na plutajućem objektu mora se voditi evidencija osoba odgovornih za nadzor plutajućeg objekta.

Glava VI

ČAMAC

Članak 63.