Predmet Pravilnika

Članak 1. 

(1) Ovim se Pravilnikom radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na pomorskim ribarskim plovilima (u daljnjem tekstu: radnik),  propisuje radno vrijeme, te vrijeme odmora i dopusta radnika na pomorskim ribarskim plovilima hrvatske zastave pripadnosti, upisanim u Očevidnik brodica Republike Hrvatske ili u Registar ribarske flote Republike Hrvatske pri ministarstvu nadležnom za poslove ribarstva. 

(2) Ovim se Pravilnikom ne propisuje radno vrijeme te vrijeme odmora i dopusta radnika koji je ukrcan na pomorsko ribarsko plovilo koje se u smislu Pomorskog zakonika, odnosno posebnog propisa kojim se uređuje morsko ribarstvo, smatra ribarskim brodom, a na kojega se kao na člana posade broda, odnosno pomorca, primjenjuju posebni propisi koji uređuju način održavanja brodske straže. 

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Radno vrijeme

Članak 2. 

(1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba. 

(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu, uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno radno vrijeme 

Članak 3. 

(1) Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno. 

(2) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno.

(3) Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.

Nepuno radno vrijeme 

Članak 4.

(1) Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

(2) Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

(3) Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

(5) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu. 

(6) Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

(7) Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.

Raspored radnog vremena

Članak 5.

(1) Kod poslodavaca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima, te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja, koje ne može biti duže od dvanaest mjeseci.

(2) U razdoblju u kojem radno vrijeme traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, ukupno radno vrijeme ne smije biti duže od četrnaest sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata, niti duže od sedamdeset dva sata tijekom sedmodnevnog razdoblja.

(3) Ako je protekom razdoblja iz stavka 1. ovog članka, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog  odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.

(4) Zabranjen je rad maloljetnika u raspodijeljenom radnom vremenu, koji bi trajao duže od osam sati dnevno.

(5) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u raspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu iz stavka 2. ovoga članka, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(6) Nadležni inspektor zabranit će ili ograničiti raspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno odredbama ovoga Pravilnika ili ako iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog liječnika, proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika. 

Prekovremeni rad

Članak 6.

 (1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani  zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno  nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

 (2) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

 (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučaju opasnosti za sigurnost ljudi, broda ili tereta ili potrebe za pružanjem pomoći drugom brodu ili osobama na moru koje su u opasnosti, zapovjednik odnosno kapetan ribarskog broda može zatražiti od radnika na brodu onoliko sati rada koliko je potrebno da se opasnost otkloni.

(4) Nakon prestanka okolnosti iz stavka 3. ovog članka poslodavac je dužan radniku odmah omogućiti odgovarajući zamjenski odmor, ako je radio u vrijeme koje mu je bilo utvrđeno kao vrijeme odmora.

(5) Ako inspektor posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit će rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i mišljenje liječnika ovlaštenog posebnim propisom. 

(6) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika. 

(7) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. 

(8) Nadležni inspektor zabranit će prekovremeni rad ako štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno odredbama ovoga članka.

Rad u smjenama

Članak 7.

(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca  posao obavlja u različitim smjenama.

Noćni rad

Članak 8.

(1) Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana.

(2) Za maloljetnike radnike, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom. 

(3) Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem slučaju isti ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro.

(4) U slučaju noćnog rada iz stavka 3. ovog članka, poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe, a nakon prestanka tog rada dužan mu je odmah osigurati zamjenski odmor, jednak propuštenim satima odmora. 

(5) Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada. 

Zaštita radnika koji radi u smjenama ili noću

Članak 9.

(1) Poslodavac je pri organizaciji rada u smjeni ili noćnog rada dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku, te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja u smjeni ili noću .

(2) Poslodavac je dužan smjenskim i noćnim  radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i preventivnu opremu, koja je osigurana i  primjenjiva se na sve ostale radnike i koja je dostupna u svako doba, u potpunosti na istovjetan način onima koja su dostupna i primjenjuju se na radnike koji rade danju. 

(3) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog rada, kao i u pravilnim vremenskim razmacima, a najmanje jednom u dvije godine, poslodavac je dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu, koji propisuje utvrđivanje zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova i brodava unutarnje plovidbe.

(4) Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi poslodavac. 

(5) Ako noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.

(6) Ako poslodavac radniku iz stavka 5. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Stanka

Članak 10.

(1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na dnevnu stanku (odmor) od najmanje trideset minuta.

(2) Maloljetni radnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

(3) Vrijeme odmora iz stavka 1.  ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i može se koristiti na moru.

(4) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način  korištenje ovoga odmora. 

Dnevni odmor

Članak 11.

(1) Radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje deset sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, kojeg može koristiti i na moru i na kopnu. 

(2) Sati dnevnog odmora iz stavka 1. ovoga članka mogu se podijeliti u najviše dva dijela, od kojih jedan mora trajati najmanje šest sati neprekidno, a vrijeme između uzastopnih razdoblja odmora ne smije prelaziti četrnaest sati. 

(3) Maloljetni radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata.

Tjedni odmor

Članak 12.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata neprekidno, a u svakom sedmodnevnom razdoblju ima pravo na odmor koji ne smije biti  kraći od sedamdeset sedam sati, koji sati odmora se koriste i na moru i na kopnu. 

(2) Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.

Evidencija o radnom vremenu i odmorima

Članak 13.

(1) Poslodavac je dužan voditi dnevni zapis o radnom vremenu i satima odmora radnika, kako na moru tako i na kopnu, koji se mora nalaziti na pomorskom ribarskom plovilu i biti dostupan radnicima i nadležnim inspekcijskim tijelima.

(2) Obrazac zapisa o satima odmora nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Obavješćivanje radnika

Članak 14.

(1) Poslodavac je dužan zbirne podatke  o ostvarenim satima rada, kako na moru tako 

i na kopnu,  dostavljati  radniku u vremenskim razdobljima ne duljim od trideset dana za prethodno razdoblje, a najkasnije u obračunu plaće odnosno naknade plaće prema posebnom propisu.

(2) Poslodavac je dužan pravodobno obavijestiti radnike  onih pomorskih ribarskih plovila, koja tijekom kalendarske godine u određenom razdoblju ne smiju obavljati djelatnost prema posebnim propisima ili ne mogu obavljati djelatnost zbog vremenskih ili drugih objektivnih uvjeta, ako će im unutar tog razdoblja omogućiti korištenje godišnjeg odmora.     

Inspekcijski nadzor 

Članak 15.

Ako u provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor utvrdi da poslodavac postupa protivno odredbama članaka 5., 6. i 8. ovoga Pravilnika, rješenjem će naložiti otklanjanje utvrđenih povreda odredbi ovoga Pravilnika i rok u kojem ih je poslodavac dužan otkloniti.

Prijelazne i završne odredbe 

Članak 16. 

(1) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radnom vremenu, 

odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima („Narodne novine“, broj 82/10)

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.