PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Trenutno važećim Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, br. 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13, 56/16, 121/19, uređuje se sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza kojim se osigurava redovita pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno, s primjerenim brojem redovnih linija u oba pravca, radi ostvarivanja općeg gospodarskog interesa koji se ogleda u poticanju demografskog i održivog gospodarskog razvoja otoka te unaprjeđenja uvjeta života i rada ljudi na otocima.
Zakon je od svoga stupanja na snagu 2006. godine, mijenjan i nadopunjavan šest puta iz razloga usklađenja s propisima Europske unije o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), pravima putnika prilikom putovanja morem i unutarnjim plovnim putovima, odlukama i priopćenjima Europske komisije u svezi državnih potpora koje se dodjeljuju brodarima za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa te proširenjem povlaštenih kategorija putnika koji ostvaruju pravo na besplatni i povlašteni prijevoz.
U međuvremenu su 2017. godine stupili na snagu Zakon o javnoj nabavi te Zakon o koncesijama, koji je mijenjan i nadopunjavan 2020. godine, a s obzirom na to da se radi o krovnim zakonima kojima se uređuju postupci javne nabave te davanje koncesija, koji se primjenjuju i prilikom javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog interesa, odnosno davanja koncesija za obavljanje javnog prijevoza na linijama bez obveze javne usluge, potrebno je novim Zakonom uskladiti posebnosti javnog linijskog prijevoza s tim krovnim zakonima.
Nadalje, potrebno je programe potpora i pojedinačnih potpora koje se dodjeljuju brodarima u obliku naknade za javnu uslugu uskladiti sa zahtjevima propisa EU i Zakonom o državnim potporama, kao krovnim zakonom kojim se uređuju državne potpore i postupanje prije dodjele državne potpore.
U važećem Zakonu ne uređuje se pitanje evidentiranja putnika i vozila prilikom ukrcaja na brod, niti određuje centralno mjesto prikupljanja takvih podataka, koji se kasnije mogu koristiti radi planiranja i organizacije javnog linijskog prijevoza u Republici Hrvatskoj, ali i drugim sektorima, posebice sektoru turizma. Sadašnji statistički podaci temelje se na podacima brodara o broju prodanih putnih karata, a ne na sustavnoj evidenciji putnika prilikom ukrcaja na brod.
Evidentiranje putnika prilikom ukrcaja na brod od posebne je važnosti za statističko praćenje broja prevezenih putnika iz kategorija putnika koji ostvaruju pravo na besplatni ili povlašteni prijevoz, radi upravljanja troškovima koji za njih podmiruje država iz svog proračuna.
Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Donošenjem novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu prvenstveno će se uskladiti odredbe vezane uz postupak davanja ovlaštenja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja s propisima EU, a koje su u zakonodavstvo Republike Hrvatske bile prenesene donošenjem podzakonskih propisa, odnosno uredbama Vlade Republike Hrvatske.
Nadalje, postupci koji se odnose na postupanje prije dodjele potpora u obliku naknade za obavljanje javne usluge, uskladit će se s krovnim Zakonom o državnim potporama.
Također, postupci javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja, uskladit će se s krovnim Zakonom o javnoj nabavi, a postupci javnog nadmetanja za dodjelu koncesija na linijama sa ili bez obveze javne usluge, uskladit će se sa krovnim Zakonom o koncesijama.
Novim Zakonom će se urediti i pitanja raspodjele koncesijske naknade za obavljanje javne usluge na lokalnim, županijskim i međužupanijskim linijama s obvezom javne usluge, koje se dodjeljuju temeljem propisa kojima se uređuju koncesije.
Dosadašnja provedba važećeg Zakona ukazala je na određene nedostatke u provedbi odredbi kojima se uređuje besplatni i povlašteni prijevoz te se pokazala potreba za dodatnom razradom tih odredbi, kao i razradu odredbi kojima se brodarima naknađuje usluga besplatnog i povlaštenog prijevoza na linijama s obvezom javne usluge, radi podmirenja neto troškova koje brodari imaju prilikom obavljanja takvog prijevoza.
Novim se zakonom uvodi centralni informacijski sustav javnog linijskog prijevoza (CIS) u koji brodari u realnom vremenu prenose podatke očitane s putnika karata prilikom ukrcaja putnika i vozila na brod.
Također, novim Zakonom će se dopuniti odredbe o računovodstvenom odvajanju i metodologiji računovodstvenog odvajanja te vođenja troškovnog računovodstva na razini broda i posade, koje su do sada bile sadržaj podzakonskog akta.
Odredbe novog Zakona propisuju sadržaj izvještaja koje su brodari koji obavljaju javni linijski prijevoz dužni sastaviti i dostaviti Agenciji, a specifični su za sektor javnog linijskog prijevoza s obvezom i bez obveze javne usluge, osobito u pogledu mjera za sprječavanje prekomjerne naknade koja predstavlja zabranjenu državnu potporu.
U odnosu na prekršaje koji su trenutno važećim Zakonom propisani za određene povrede odredbi tog Zakona, novim se Zakonom detaljnije propisuju prekršaji te za vođenje prekršajnog postupka određuje nadležnost općinskog suda prema mjestu sjedišta Agencije.
Također, u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o pravima putnika kada putuju morem, unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, Agencija za obalni linijski pomorski promet određena je kao nacionalno tijelo za izvršenje predmetne Uredbe, u dijelu u kojem se ta Uredba primjenjuje na pomorski putnički promet.
S obzirom na to da je člankom 28. Uredbe određeno da nacionalna tijela utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivim na povredu odredaba Uredbe te da sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, a nacionalno tijelo neovisno po svojoj organizaciji, pravnoj strukturi i donošenju odluka, potrebno je novim Zakonom osigurati ovlast Agencije za provođenje inspekcijskog nadzora radi izvršenja Uredbe (EU) br. 1177/2010 te propisati prekršajne sankcije za povrede odredbi Uredbe.
Povjeravanje inspekcijskog nadzora radi izvršenja provedbe Uredbe (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem, unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, u dijelu u kojem se ta Uredba primjenjuje u pomorskom putničkom prometu, nužno je za izvršenje Uredbe, a s tim u vezi je potpuno opravdano Agenciji povjeriti i provedbu inspekcijskog nadzora u području sustava javnog linijskog pomorskog prijevoza putnika i stvari koji je predmet novoga Zakona, što je sukladno članku 33. stavku 2. Zakona o sustavu državne uprave.
Trenutno važećim Zakonom, inspekcijski poslovi stavljeni su u nadležnost inspektora sigurnosti plovidbe u lučkim kapetanijama, međutim s obzirom na to da je novim Zakonom Agencija određena kao nacionalno tijelo iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1177/2010, zaduženo za izvršenje odredbi Uredbe, poslove inspekcijskog nadzora sustava javnog linijskog pomorskog prijevoza putnika i stvari, čiji su sastavni dio i inspekcijski poslovi za potrebe izvršenja Uredbe (EU) br. 1177/2010, opravdano je i nužno staviti u nadležnost Agencije, osobito stoga što se ne radi o poslovima iz upravnog područja sigurnosti plovidbe.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona uskladit će se postupci koji prethode davanju potpore u obliku naknade za javnu uslugu s odredbama krovnog Zakona o državnim potporama te propisima Europske unije o državnim potporama.
Također, uskladit će se postupci javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog interesa s odredbama Zakona o javnoj nabavi, odnosno s odredbama Zakona o koncesijama.
Donošenjem ovoga Zakona žele se stvoriti bolji uvjeti za ostvarivanje prava na povlašteni prijevoz, posebice za prijevoz osoba sa invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju, dok će se istovremeno onemogućiti zlouporaba prava na besplatni i povlašteni prijevoz.
Predloženim Zakonom će se stvoriti bolji preduvjeti za učinkovitije obavljanje djelatnosti javnog obalnog pomorskog prometa.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu postojećeg Zakona osigurana su financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske s osnove potpore za obavljanje usluge javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza u ukupnom iznosu od 326.720.000,00 kuna za 2021. godinu. Projekcija potrebnih godišnjih sredstava za provedbu postojećeg Zakona u 2022. i 2023. godini planirana su u iznosu od 340.000.000,00 kuna.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU
PRVI DIO
UVODNE OREDBE
Predmet i područje primjene
Članak 1.
(1)Ovim se Zakonom uređuje sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza kojim se osigurava redovna pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno.
(2)Ovim se Zakonom ujedno uređuju djelatnosti, način rada te javne ovlasti Agencije za obalni linijski pomorski promet.
(3)Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pomorski prijevoz tereta, kada se on obavlja isključivo teretnim brodovima.
Primjena drugih propisa
Članak 2.
(1)Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javne usluge temeljem ugovora o javnoj usluzi na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge, primjenjuju se propisi o javnoj nabavi.
(2)Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javne usluge temeljem ugovora o koncesiji na profitabilnoj liniji s obvezom javne usluge, primjenjuju se propisi o koncesijama.
(3)Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javnog prijevoza temeljem ugovora o koncesiji na liniji bez obveze javne usluge, primjenjuju se propisi o koncesijama.
(4)Na programe potpora i pojedinačnih potpora koje se dodjeljuju brodarima u obliku naknade na linijama s obvezom javne usluge, primjenjuju se propisi o državnim potporama.
Usklađenje s propisima Europske unije
Članak 3.
(1)Ovaj Zakon sadrži odredbe kojima se osigurava primjena sljedećih akata Europske unije:
1.Uredbe (EEZ) broj 3577/92, od 7. prosinca 1992., o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), (SL L 364, 12. 12. 1992.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EEZ) broj 3577/92) – dalje u tekstu: Uredba (EEZ) broj 3577/92
2.Uredbe (EU) broj 1177/2010, od 24. studenoga 2010., o pravima putnika prilikom putovanja morem i unutarnjim plovnim putovima i kojom se mijenja Uredba (EZ) br. 2006/2004, (tekst značajan za Europski gospodarski prostor), (SL L 334, 17. 12. 2010.) – dalje u tekstu: Uredba (EU) broj 1177/2010.
(2)Ovaj Zakon sadrži odredbe usklađene sa slijedećim aktima Europske komisije:
1.Komunikacija Komisije o tumačenju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (COM(2014) 232 final) – dalje u tekstu: Komunikacija Komisije broj 3577/92
2.Odluka Komisije od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL L7, 11. 1. 2012.) – dalje u tekstu: Odluka Komisije 2012/21/EU
3.Priopćenje Europske komisije o primjeni pravila Europske unije o državnim potporama na naknadu za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL C8, 11. 1. 2012.),
4.Priopćenje Europske komisije – Okvir Europske unije o državnim potporama u obliku naknade za obavljanje javne usluge (SL C8, 11. 1. 2012.).
Rodna neutralnost izraza
Članak 4.
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.
Značenje pojedinih pojmova
Članak 5.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1.Agencija je Agencija za obalni linijski pomorski promet.
2.Akt o ovlaštenju kojim se utvrđuju obveze javne usluge je ugovor o javnoj usluzi, kojim se brodaru temeljem izvršne odluke o odbiru najpovoljnijeg ponuditelja dodjeljuje pravo obavljanja javne usluge, a koji između ostalog mora sadržavati:
a)sadržaj i trajanje obveza javne usluge
b)podatke o poduzetniku i, ako je primjenjivo, teritorij
c)narav svih isključivih ili posebnih prava koje je brodaru dodijelilo nadležno tijelo
d)parametre za obračun, kontrolu i preispitivanje naknade za obavljanje javne uslug;
e)način povrata prekomjerne naknade za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama.
3.Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 metara, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a u smislu ovoga Zakona može biti putnički brod, ro-ro putnički brod i brzo putničko plovilo.
4.Brodar je brodar Zajednice kako je definiran Uredbom (EEZ) br. 3577/92.
5.Brzo putničko plovilo je plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ∇0,1667 gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³, te koje prevozi više od 12 putnika.
6.Davatelj koncesije za državne profitabilne linije s obvezom javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet
7.Davatelj koncesije za županijske i međužupanijske profitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica područne (regionalne) samouprave
8.Davatelj koncesije za lokalne profitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinice lokalne samouprave
9.Davatelj koncesije za linije bez obveze javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet.
10.Grupa linija je skup više linija, u pravilu na istom plovnom području ili s istom ishodišnom lukom, na kojima javni linijski prijevoz obavlja jedan ili više operatora temeljem jednog ugovora.
11.Javni naručitelj za državne neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet
12.Javni naručitelj za županijske i međužupanijske neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica područne (regionalne) samouprave (županijske skupštine)
13.Javni naručitelj za lokalne neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica lokalne samouprave (općinsko ili gradsko vijeće).
14.Javni linijski prijevoz je javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu koji može biti sa ili bez obveze javne usluge.
15.Kapital je vrijednost imovine koju brodar ulaže u poduzetnički pothvat s ciljem ostvarivanja dobiti.
16.Koncesionar je operator profitabilne linije s obvezom javne usluge te operator linije bez obveze javne usluge,
17.Linija je redovita linija koja označava niz putovanja putničkih brodova, ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije iste luke ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste luke i prema istoj luci bez međupostaja prema odobrenom i objavljenom redu plovidbe ili na putovanjima koja su tako pravilna ili učestala da čine prepoznatljiv sustavan niz.
18.Linija s obvezom javne usluge je linija od općeg gospodarskog interesa na kojoj je nametnuta obveza javne usluge.
19.Linija bez obveze javne usluge je linija koja nema opći gospodarski interes i na kojoj nema obveze javne usluge.
20.Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.
21.Ministar je ministar nadležan za poslove pomorstva.
22.Nacionalna plovidba označava plovidbu unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske radi prijevoza putnika i stvari.
23.Naknada za koncesiju je novčana naknada koju koncesionar plaća na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji s obvezom javne usluge ili na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge.
24.Naknada za obavljanje javne usluge je državna potpora koju operator neprofitabilne linije prima za podmirenje neto troškova nastalih u obavljanju javne usluge, uzimajući u obzir ostvarene prihode kao i razumnu dobit te ne predstavlja dio cijene javne usluge, osim u slučaju kada je udovoljeno kriterijima prema kojima se naknada za javnu uslugu, sukladno pravilima o potporama, ne smatra državnom potporom.
25.Naknada za povlašteni prijevoz je državna potpora koju operator neprofitabilne i profitabilne linije s obvezom javne usluge prima za podmirenje neto troškova prijevoza povlaštenih kategorija putnika kako su određene ovim Zakonom i ne predstavlja dio cijene javne usluge. Na neprofitabilnoj liniji ta je naknada uključena u iznos naknade za obavljanje javne usluge.
26.Neprofitabilna linija je linija od općeg gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge, na kojoj prihodi od pružanja javne usluge ne mogu pokriti troškove njenog obavljanja, zbog čega operator te linije prima potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge.
27.Obveze javne usluge su obveze kako su definirane u članku 2. točki 4. i članku 4. točki 2. Uredbe Vijeća (EEZ-a) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), (SL L 364, 12. 12. 1992), koje uključuju i obvezu prijevoza povlaštenih kategorija putnika sukladno njihovom pravu na besplatni i povlašteni prijevoz utvrđen ovim Zakonom.
28.Operator ili operator linije je je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za brodara koji je ovlaštenje za obavljanje javnog prijevoza u obalnom pomorskom prometu stekao:
a)temeljem ugovora o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji, sklopljenog u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o javnoj nabavi, ili
b)temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji, sklopljenog u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama, ili
c)temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge, sklopljenog u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama.
29.Operator linije s obvezom javne usluge je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za brodara koji je obvezu obavljanja javne usluge preuzeo:
a)temeljem ugovora o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji, ili
b)temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji,
30.Operator neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je brodar koji je ugovorom o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na toj liniji, zbog čega prima potporu za pokriće neto troškova obavljanja obveze javne usluge, uključujući i razumnu dobit.
31.Operator profitabilne linije s obvezom javne usluge je brodar koji je ugovorom o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na vlastiti poduzetnički rizik, zbog čega, osim naknade za povlašteni prijevoz putnika, ne prima nikakvu drugu potporu za obavljanje javne usluge, nego je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo pružanja javne usluge na toj liniji.
32.Operator linije bez obveze javne usluge je brodar koji ne pruža usluge od općeg gospodarskog interesa, nego liniju bez obveze javne usluge održava temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge radi ostvarenja svojih gospodarskih interesa i na vlastiti poduzetnički rizik, zbog čega je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo obavljanja javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge.
33.Operator međunarodne linije je brodar koji održava liniju u međunarodnom linijskom pomorskom prometu.
34.Opći gospodarski interes označava interes države ili jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, za osiguravanjem trajnog, neprekidnog, cjelogodišnjeg i redovitog povezivanja naseljenih otoka s kopnom i/ili naseljenih otoka međusobno, s primjerenim brojem redovitih linija u oba pravca, radi poticanja demografskog i održivog gospodarskog razvoja otoka te unaprjeđenja uvjeta života i rada ljudi na otocima.
35.Profitabilna linija je linija od općeg gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge na kojoj su prihodi nastali od pružanja javne usluge veći od troškova njenog obavljanja, zbog čega operator te linije, osim naknade za povlašteni prijevoz putnika, ne prima nikakvu drugu potporu za obavljanje javne usluge, nego davatelju koncesije plaća koncesijsku naknadu za njeno obavljanje.
36.Putnički brod je brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.
37.Ro-ro putnički brod je brod opremljen tako da omogućava cestovnim ili željezničkim vozilima da se ukrcaju na ili s njega i koji prevozi više od 12 putnika.
38.Teretni brod je brod namijenjen za prijevoz tereta s mehaničkim porivom ili bez njega.
39.Usluge od općeg gospodarskog interesa su usluge javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza na državnim, županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama od općeg gospodarskog interesa na kojima je nametnuta obveza javne usluge.
40.Ugovor o javnoj usluzi je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za:
a)ugovor o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji, sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o javnoj nabavi
b)ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji, sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama
u smislu kada se odredbe ovoga Zakona odnose na ugovore temeljem kojih se obavlja javna usluga.
41.Ugovor o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji je ugovor o javnoj nabavi sklopljen u postupku javnog nadmetanja prema propisima o javnoj nabavi, prema kojem je odabrani brodar preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge, zbog čega od javnog naručitelja prima potporu za podmirenje neto troškova obavljanja javne usluge, uključujući i razumnu dobit.
42.Ugovor o koncesiji je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za:
a)ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji
b)ugovor o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge
u smislu kada se odredbe ovoga Zakona odnose na ugovore koji se sklapaju sukladno propisima o koncesijama.
43.Ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji je koncesijski ugovor sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama, prema kojem je odabrani brodar preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na profitabilnoj liniji na vlastiti poduzetnički rizik, zbog čega, osim potpore za pokriće neto troškova prijevoza povlaštenih kategorija putnika, ne prima nikakve druge potpore za obavljanje javne usluge, nego je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo obavljanja javne usluge na toj liniji.
44.Ugovor o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge je koncesijski ugovor sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama, prema kojem odabrani brodar stječe ovlaštenje obavljati javni prijevoz na liniji koja nije od općeg gospodarskog interesa i na kojoj davatelj koncesije nije nametnuo obvezu javne usluge, nego brodar tu liniju održava radi svojih gospodarskih interesa i na vlastiti poduzetnički rizik, za što je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo obavljanja javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge.
DRUGI DIO
GLAVA I.
POGLAVLJE I.
JAVNI LINIJSKI POMORSKI PROMET
Opći dio
Članak 6.
(1)Javni linijski pomorski promet je obalni linijski pomorski promet kojim se redovito povezuju naseljeni otoci s kopnom i naseljeni otoci međusobno.
(2)Javnim linijskim pomorskim prometom upravlja Republika Hrvatska.
Članak 7.
(1)Odlukom o isključenju luka od pojedine vrste prijevoza u javnom linijskom pomorskom prometu, mogu se isključiti pojedine luke otvorene za javni promet iz trajektnog, brzobrodskog ili brodskog linijskog prijevoza na županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama te na linijama bez obveze javne usluge.
(2)Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar i objavljuje se u „Narodnim novinama“.
Članak 8.
Linije se u javnom linijskom pomorskom prometu razvrstavaju na linije s obvezom javne usluge i linije bez obveze javne usluge.
POGLAVLJE II.
JAVNI LINIJSKI PRIJEVOZ S OBVEZOM JAVNE USLUGE
Linije s obvezom javne usluge
Članak 9.
(1)Linije s obvezom javne usluge su linije od državnog, županijskog, međužupanijskog ili lokalnog značaja čije uspostavljanje je od općeg gospodarskog interesa države ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, kojima one osiguravaju trajno, neprekidno, cjelogodišnje i redovito povezivanje naseljenih otoka s kopnom i/ili naseljenih otoka međusobno, s primjerenim brojem dnevnih veza u oba pravca, za čije je održavanje operator linije preuzeo obvezu pružanja javne usluge temeljem ugovora o javnoj usluzi sklopljenog s javnim naručiteljem, odnosno davateljem koncesije.
(2)Sustav javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge, čini skup svih linija s obvezom javne usluge koje su javni naručitelji, odnosno davatelji koncesije uspostavili u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem njega.
(3)Redovno i održivo funkcioniranje sustava javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 10.
(1)Uredbom o vrednovanju kriterija za sklapanje ugovora o javnoj usluzi i davanju koncesije u javnom linijskom pomorskom prometu propisuju se pripremne radnje koje se provode u skladu s propisima o javnoj nabavi radi provođenje postupka javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama s obvezom javne usluge, utvrđuje sastav i rad povjerenstva za javnu nabavu, određuje kriterije i vrednovanje tih kriterija pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, utvrđuje dokumentaciju potrebnu za javno nadmetanje, kriterije i način izračuna naknade za javnu uslugu, odnosno naknade za prijevoz povlaštenih kategorija putnika, utvrđuje metodologiju izračuna neto troškova javne usluge, kriterije za određivanje cijene usluga, vrstu i vrijednost potrebnih jamstava te druga pitanja koja se odnose na programe potpora i pojedinačnih potpora za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama u linijskom obalnom pomorskom prometu.
(2)Uredbom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i pripremne radnje koje se provode u skladu s propisima o koncesijama radi davanja koncesije za obavljanje javne usluge na profitabilnim linijama s obvezom javne usluge, odnosno davanja koncesije za obavljanja javnog prijevoza na linijama bez obveze javne usluge, utvrđuje sastav i rad povjerenstva za koncesije, kriterije i vrednovanje tih kriterija pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i dodjele koncesije, sadržaj studije opravdanosti davanja koncesije, odnosno analize davanja koncesije, način procjene vrijednosti koncesije, propisuje potrebnu dokumentaciju za javno nadmetanje, utvrđuje sadržaj odluke o dodjeli koncesije i ugovora o koncesiji, vrstu i vrijednost potrebnih jamstava te druga pitanja vezana uz davanje koncesije za obavljanje javne usluge na profitabilnim linijama s obvezom javne usluge kao i pitanja vezana uz davanje koncesije za obavljanje javnog prijevoza na linijama bez obveze javne usluge.
(3)Uredbu iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
Razvrstavanje linija s obvezom javne usluge
Članak 11.
Linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se prema značaju pravca, vrsti prijevoza i profitabilnosti linije.
(1)Prema značaju pravca, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na državne, županijske, međužupanijske i lokalne linije.
(2)Na linijama s obvezom javne usluge iz stavka 1. ovoga članka operator linije s obvezom javne usluge je dužan prometovati tijekom cijele godine prema redu plovidbe odobrenom u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 12.
(1)Prema vrsti prijevoza, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na trajektne, brzobrodske i brodske linije.
(2)Trajektne linije obavljaju se ro-ro putničkim brodovima.
(3)Brzobrodske linije obavljaju se brzim putničkim plovilima.
(4)Brodske linije obavljaju se putničkim brodovima.
Članak 13.
(1)Pravilnikom o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu utvrđuju se tehnički zahtjevi koji se odnose na brzinu, starost broda, broj putnika i broj vozila koji se mogu prevoziti, promjenu broda te drugi tehnički zahtjevi koje brodar mora osigurati u javnom linijskom pomorskom prometu.
(2)Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
Članak 14.
(1)Prema profitabilnosti, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na profitabilne i neprofitabilne linije.
(2)Profitabilne linije su linije iz članka 5. stavka 1. točke 35. ovoga Zakona.
(3)Neprofitabilne linije su linije iz članka 5. stavka 1. točke 26. ovoga Zakona.
Članak 15.
(1)Postupak davanja ovlaštenja za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama provodi se u postupku javnog nadmetanja sukladno propisu iz članka 10. ovoga Zakona te u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(2)Postupak dodjele koncesije za obavljanje javne usluge na profitabilnim linijama provodi se u postupku javnog nadmetanja sukladno propisu iz članka 10. ovoga Zakona te u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije.
PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Trenutno važećim Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, br. 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13, 56/16, 121/19, uređuje se sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza kojim se osigurava redovita pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno, s primjerenim brojem redovnih linija u oba pravca, radi ostvarivanja općeg gospodarskog interesa koji se ogleda u poticanju demografskog i održivog gospodarskog razvoja otoka te unaprjeđenja uvjeta života i rada ljudi na otocima.
Zakon je od svoga stupanja na snagu 2006. godine, mijenjan i nadopunjavan šest puta iz razloga usklađenja s propisima Europske unije o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), pravima putnika prilikom putovanja morem i unutarnjim plovnim putovima, odlukama i priopćenjima Europske komisije u svezi državnih potpora koje se dodjeljuju brodarima za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa te proširenjem povlaštenih kategorija putnika koji ostvaruju pravo na besplatni i povlašteni prijevoz.
U međuvremenu su 2017. godine stupili na snagu Zakon o javnoj nabavi te Zakon o koncesijama, koji je mijenjan i nadopunjavan 2020. godine, a s obzirom na to da se radi o krovnim zakonima kojima se uređuju postupci javne nabave te davanje koncesija, koji se primjenjuju i prilikom javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog interesa, odnosno davanja koncesija za obavljanje javnog prijevoza na linijama bez obveze javne usluge, potrebno je novim Zakonom uskladiti posebnosti javnog linijskog prijevoza s tim krovnim zakonima.
Nadalje, potrebno je programe potpora i pojedinačnih potpora koje se dodjeljuju brodarima u obliku naknade za javnu uslugu uskladiti sa zahtjevima propisa EU i Zakonom o državnim potporama, kao krovnim zakonom kojim se uređuju državne potpore i postupanje prije dodjele državne potpore.
U važećem Zakonu ne uređuje se pitanje evidentiranja putnika i vozila prilikom ukrcaja na brod, niti određuje centralno mjesto prikupljanja takvih podataka, koji se kasnije mogu koristiti radi planiranja i organizacije javnog linijskog prijevoza u Republici Hrvatskoj, ali i drugim sektorima, posebice sektoru turizma. Sadašnji statistički podaci temelje se na podacima brodara o broju prodanih putnih karata, a ne na sustavnoj evidenciji putnika prilikom ukrcaja na brod.
Evidentiranje putnika prilikom ukrcaja na brod od posebne je važnosti za statističko praćenje broja prevezenih putnika iz kategorija putnika koji ostvaruju pravo na besplatni ili povlašteni prijevoz, radi upravljanja troškovima koji za njih podmiruje država iz svog proračuna.
Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Donošenjem novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu prvenstveno će se uskladiti odredbe vezane uz postupak davanja ovlaštenja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja s propisima EU, a koje su u zakonodavstvo Republike Hrvatske bile prenesene donošenjem podzakonskih propisa, odnosno uredbama Vlade Republike Hrvatske.
Nadalje, postupci koji se odnose na postupanje prije dodjele potpora u obliku naknade za obavljanje javne usluge, uskladit će se s krovnim Zakonom o državnim potporama.
Također, postupci javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja, uskladit će se s krovnim Zakonom o javnoj nabavi, a postupci javnog nadmetanja za dodjelu koncesija na linijama sa ili bez obveze javne usluge, uskladit će se sa krovnim Zakonom o koncesijama.
Novim Zakonom će se urediti i pitanja raspodjele koncesijske naknade za obavljanje javne usluge na lokalnim, županijskim i međužupanijskim linijama s obvezom javne usluge, koje se dodjeljuju temeljem propisa kojima se uređuju koncesije.
Dosadašnja provedba važećeg Zakona ukazala je na određene nedostatke u provedbi odredbi kojima se uređuje besplatni i povlašteni prijevoz te se pokazala potreba za dodatnom razradom tih odredbi, kao i razradu odredbi kojima se brodarima naknađuje usluga besplatnog i povlaštenog prijevoza na linijama s obvezom javne usluge, radi podmirenja neto troškova koje brodari imaju prilikom obavljanja takvog prijevoza.
Novim se zakonom uvodi centralni informacijski sustav javnog linijskog prijevoza (CIS) u koji brodari u realnom vremenu prenose podatke očitane s putnika karata prilikom ukrcaja putnika i vozila na brod.
Također, novim Zakonom će se dopuniti odredbe o računovodstvenom odvajanju i metodologiji računovodstvenog odvajanja te vođenja troškovnog računovodstva na razini broda i posade, koje su do sada bile sadržaj podzakonskog akta.
Odredbe novog Zakona propisuju sadržaj izvještaja koje su brodari koji obavljaju javni linijski prijevoz dužni sastaviti i dostaviti Agenciji, a specifični su za sektor javnog linijskog prijevoza s obvezom i bez obveze javne usluge, osobito u pogledu mjera za sprječavanje prekomjerne naknade koja predstavlja zabranjenu državnu potporu.
U odnosu na prekršaje koji su trenutno važećim Zakonom propisani za određene povrede odredbi tog Zakona, novim se Zakonom detaljnije propisuju prekršaji te za vođenje prekršajnog postupka određuje nadležnost općinskog suda prema mjestu sjedišta Agencije.
Također, u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o pravima putnika kada putuju morem, unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, Agencija za obalni linijski pomorski promet određena je kao nacionalno tijelo za izvršenje predmetne Uredbe, u dijelu u kojem se ta Uredba primjenjuje na pomorski putnički promet.
S obzirom na to da je člankom 28. Uredbe određeno da nacionalna tijela utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivim na povredu odredaba Uredbe te da sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, a nacionalno tijelo neovisno po svojoj organizaciji, pravnoj strukturi i donošenju odluka, potrebno je novim Zakonom osigurati ovlast Agencije za provođenje inspekcijskog nadzora radi izvršenja Uredbe (EU) br. 1177/2010 te propisati prekršajne sankcije za povrede odredbi Uredbe.
Povjeravanje inspekcijskog nadzora radi izvršenja provedbe Uredbe (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem, unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, u dijelu u kojem se ta Uredba primjenjuje u pomorskom putničkom prometu, nužno je za izvršenje Uredbe, a s tim u vezi je potpuno opravdano Agenciji povjeriti i provedbu inspekcijskog nadzora u području sustava javnog linijskog pomorskog prijevoza putnika i stvari koji je predmet novoga Zakona, što je sukladno članku 33. stavku 2. Zakona o sustavu državne uprave.
Trenutno važećim Zakonom, inspekcijski poslovi stavljeni su u nadležnost inspektora sigurnosti plovidbe u lučkim kapetanijama, međutim s obzirom na to da je novim Zakonom Agencija određena kao nacionalno tijelo iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1177/2010, zaduženo za izvršenje odredbi Uredbe, poslove inspekcijskog nadzora sustava javnog linijskog pomorskog prijevoza putnika i stvari, čiji su sastavni dio i inspekcijski poslovi za potrebe izvršenja Uredbe (EU) br. 1177/2010, opravdano je i nužno staviti u nadležnost Agencije, osobito stoga što se ne radi o poslovima iz upravnog područja sigurnosti plovidbe.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona uskladit će se postupci koji prethode davanju potpore u obliku naknade za javnu uslugu s odredbama krovnog Zakona o državnim potporama te propisima Europske unije o državnim potporama.
Također, uskladit će se postupci javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog interesa s odredbama Zakona o javnoj nabavi, odnosno s odredbama Zakona o koncesijama.
Donošenjem ovoga Zakona žele se stvoriti bolji uvjeti za ostvarivanje prava na povlašteni prijevoz, posebice za prijevoz osoba sa invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju, dok će se istovremeno onemogućiti zlouporaba prava na besplatni i povlašteni prijevoz.
Predloženim Zakonom će se stvoriti bolji preduvjeti za učinkovitije obavljanje djelatnosti javnog obalnog pomorskog prometa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu postojećeg Zakona osigurana su financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske s osnove potpore za obavljanje usluge javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza u ukupnom iznosu od 326.720.000,00 kuna za 2021. godinu. Projekcija potrebnih godišnjih sredstava za provedbu postojećeg Zakona u 2022. i 2023. godini planirana su u iznosu od 340.000.000,00 kuna.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
PRVI DIO
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
UVODNE OREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Predmet i područje primjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza kojim se osigurava redovna pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno.
(2) Ovim se Zakonom ujedno uređuju djelatnosti, način rada te javne ovlasti Agencije za obalni linijski pomorski promet.
(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pomorski prijevoz tereta, kada se on obavlja isključivo teretnim brodovima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Primjena drugih propisa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 2.
(1) Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javne usluge temeljem ugovora o javnoj usluzi na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge, primjenjuju se propisi o javnoj nabavi.
(2) Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javne usluge temeljem ugovora o koncesiji na profitabilnoj liniji s obvezom javne usluge, primjenjuju se propisi o koncesijama.
(3) Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javnog prijevoza temeljem ugovora o koncesiji na liniji bez obveze javne usluge, primjenjuju se propisi o koncesijama.
(4) Na programe potpora i pojedinačnih potpora koje se dodjeljuju brodarima u obliku naknade na linijama s obvezom javne usluge, primjenjuju se propisi o državnim potporama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Usklađenje s propisima Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 3.
(1) Ovaj Zakon sadrži odredbe kojima se osigurava primjena sljedećih akata Europske unije:
1. Uredbe (EEZ) broj 3577/92, od 7. prosinca 1992., o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), (SL L 364, 12. 12. 1992.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EEZ) broj 3577/92) – dalje u tekstu: Uredba (EEZ) broj 3577/92
2. Uredbe (EU) broj 1177/2010, od 24. studenoga 2010., o pravima putnika prilikom putovanja morem i unutarnjim plovnim putovima i kojom se mijenja Uredba (EZ) br. 2006/2004, (tekst značajan za Europski gospodarski prostor), (SL L 334, 17. 12. 2010.) – dalje u tekstu: Uredba (EU) broj 1177/2010.
(2) Ovaj Zakon sadrži odredbe usklađene sa slijedećim aktima Europske komisije:
1. Komunikacija Komisije o tumačenju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (COM(2014) 232 final) – dalje u tekstu: Komunikacija Komisije broj 3577/92
2. Odluka Komisije od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL L7, 11. 1. 2012.) – dalje u tekstu: Odluka Komisije 2012/21/EU
3. Priopćenje Europske komisije o primjeni pravila Europske unije o državnim potporama na naknadu za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL C8, 11. 1. 2012.),
4. Priopćenje Europske komisije – Okvir Europske unije o državnim potporama u obliku naknade za obavljanje javne usluge (SL C8, 11. 1. 2012.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Rodna neutralnost izraza
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 4.
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Značenje pojedinih pojmova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 5.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Agencija je Agencija za obalni linijski pomorski promet.
2. Akt o ovlaštenju kojim se utvrđuju obveze javne usluge je ugovor o javnoj usluzi, kojim se brodaru temeljem izvršne odluke o odbiru najpovoljnijeg ponuditelja dodjeljuje pravo obavljanja javne usluge, a koji između ostalog mora sadržavati:
a) sadržaj i trajanje obveza javne usluge
b) podatke o poduzetniku i, ako je primjenjivo, teritorij
c) narav svih isključivih ili posebnih prava koje je brodaru dodijelilo nadležno tijelo
d) parametre za obračun, kontrolu i preispitivanje naknade za obavljanje javne uslug;
e) način povrata prekomjerne naknade za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama.
3. Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 metara, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a u smislu ovoga Zakona može biti putnički brod, ro-ro putnički brod i brzo putničko plovilo.
4. Brodar je brodar Zajednice kako je definiran Uredbom (EEZ) br. 3577/92.
5. Brzo putničko plovilo je plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ∇ 0,1667 gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³, te koje prevozi više od 12 putnika.
6. Davatelj koncesije za državne profitabilne linije s obvezom javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet
7. Davatelj koncesije za županijske i međužupanijske profitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica područne (regionalne) samouprave
8. Davatelj koncesije za lokalne profitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinice lokalne samouprave
9. Davatelj koncesije za linije bez obveze javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet.
10. Grupa linija je skup više linija, u pravilu na istom plovnom području ili s istom ishodišnom lukom, na kojima javni linijski prijevoz obavlja jedan ili više operatora temeljem jednog ugovora.
11. Javni naručitelj za državne neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet
12. Javni naručitelj za županijske i međužupanijske neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica područne (regionalne) samouprave (županijske skupštine)
13. Javni naručitelj za lokalne neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica lokalne samouprave (općinsko ili gradsko vijeće).
14. Javni linijski prijevoz je javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu koji može biti sa ili bez obveze javne usluge.
15. Kapital je vrijednost imovine koju brodar ulaže u poduzetnički pothvat s ciljem ostvarivanja dobiti.
16. Koncesionar je operator profitabilne linije s obvezom javne usluge te operator linije bez obveze javne usluge,
17. Linija je redovita linija koja označava niz putovanja putničkih brodova, ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije iste luke ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste luke i prema istoj luci bez međupostaja prema odobrenom i objavljenom redu plovidbe ili na putovanjima koja su tako pravilna ili učestala da čine prepoznatljiv sustavan niz.
18. Linija s obvezom javne usluge je linija od općeg gospodarskog interesa na kojoj je nametnuta obveza javne usluge.
19. Linija bez obveze javne usluge je linija koja nema opći gospodarski interes i na kojoj nema obveze javne usluge.
20. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.
21. Ministar je ministar nadležan za poslove pomorstva.
22. Nacionalna plovidba označava plovidbu unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske radi prijevoza putnika i stvari.
23. Naknada za koncesiju je novčana naknada koju koncesionar plaća na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji s obvezom javne usluge ili na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge.
24. Naknada za obavljanje javne usluge je državna potpora koju operator neprofitabilne linije prima za podmirenje neto troškova nastalih u obavljanju javne usluge, uzimajući u obzir ostvarene prihode kao i razumnu dobit te ne predstavlja dio cijene javne usluge, osim u slučaju kada je udovoljeno kriterijima prema kojima se naknada za javnu uslugu, sukladno pravilima o potporama, ne smatra državnom potporom.
25. Naknada za povlašteni prijevoz je državna potpora koju operator neprofitabilne i profitabilne linije s obvezom javne usluge prima za podmirenje neto troškova prijevoza povlaštenih kategorija putnika kako su određene ovim Zakonom i ne predstavlja dio cijene javne usluge. Na neprofitabilnoj liniji ta je naknada uključena u iznos naknade za obavljanje javne usluge.
26. Neprofitabilna linija je linija od općeg gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge, na kojoj prihodi od pružanja javne usluge ne mogu pokriti troškove njenog obavljanja, zbog čega operator te linije prima potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge.
27. Obveze javne usluge su obveze kako su definirane u članku 2. točki 4. i članku 4. točki 2. Uredbe Vijeća (EEZ-a) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), (SL L 364, 12. 12. 1992), koje uključuju i obvezu prijevoza povlaštenih kategorija putnika sukladno njihovom pravu na besplatni i povlašteni prijevoz utvrđen ovim Zakonom.
28. Operator ili operator linije je je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za brodara koji je ovlaštenje za obavljanje javnog prijevoza u obalnom pomorskom prometu stekao:
a) temeljem ugovora o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji, sklopljenog u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o javnoj nabavi, ili
b) temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji, sklopljenog u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama, ili
c) temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge, sklopljenog u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama.
29. Operator linije s obvezom javne usluge je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za brodara koji je obvezu obavljanja javne usluge preuzeo:
a) temeljem ugovora o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji, ili
b) temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji,
30. Operator neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je brodar koji je ugovorom o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na toj liniji, zbog čega prima potporu za pokriće neto troškova obavljanja obveze javne usluge, uključujući i razumnu dobit.
31. Operator profitabilne linije s obvezom javne usluge je brodar koji je ugovorom o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na vlastiti poduzetnički rizik, zbog čega, osim naknade za povlašteni prijevoz putnika, ne prima nikakvu drugu potporu za obavljanje javne usluge, nego je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo pružanja javne usluge na toj liniji.
32. Operator linije bez obveze javne usluge je brodar koji ne pruža usluge od općeg gospodarskog interesa, nego liniju bez obveze javne usluge održava temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge radi ostvarenja svojih gospodarskih interesa i na vlastiti poduzetnički rizik, zbog čega je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo obavljanja javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge.
33. Operator međunarodne linije je brodar koji održava liniju u međunarodnom linijskom pomorskom prometu.
34. Opći gospodarski interes označava interes države ili jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, za osiguravanjem trajnog, neprekidnog, cjelogodišnjeg i redovitog povezivanja naseljenih otoka s kopnom i/ili naseljenih otoka međusobno, s primjerenim brojem redovitih linija u oba pravca, radi poticanja demografskog i održivog gospodarskog razvoja otoka te unaprjeđenja uvjeta života i rada ljudi na otocima.
35. Profitabilna linija je linija od općeg gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge na kojoj su prihodi nastali od pružanja javne usluge veći od troškova njenog obavljanja, zbog čega operator te linije, osim naknade za povlašteni prijevoz putnika, ne prima nikakvu drugu potporu za obavljanje javne usluge, nego davatelju koncesije plaća koncesijsku naknadu za njeno obavljanje.
36. Putnički brod je brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.
37. Ro-ro putnički brod je brod opremljen tako da omogućava cestovnim ili željezničkim vozilima da se ukrcaju na ili s njega i koji prevozi više od 12 putnika.
38. Teretni brod je brod namijenjen za prijevoz tereta s mehaničkim porivom ili bez njega.
39. Usluge od općeg gospodarskog interesa su usluge javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza na državnim, županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama od općeg gospodarskog interesa na kojima je nametnuta obveza javne usluge.
40. Ugovor o javnoj usluzi je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za:
a) ugovor o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji, sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o javnoj nabavi
b) ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji, sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama
u smislu kada se odredbe ovoga Zakona odnose na ugovore temeljem kojih se obavlja javna usluga.
41. Ugovor o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji je ugovor o javnoj nabavi sklopljen u postupku javnog nadmetanja prema propisima o javnoj nabavi, prema kojem je odabrani brodar preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge, zbog čega od javnog naručitelja prima potporu za podmirenje neto troškova obavljanja javne usluge, uključujući i razumnu dobit.
42. Ugovor o koncesiji je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za:
a) ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji
b) ugovor o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge
u smislu kada se odredbe ovoga Zakona odnose na ugovore koji se sklapaju sukladno propisima o koncesijama.
43. Ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji je koncesijski ugovor sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama, prema kojem je odabrani brodar preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na profitabilnoj liniji na vlastiti poduzetnički rizik, zbog čega, osim potpore za pokriće neto troškova prijevoza povlaštenih kategorija putnika, ne prima nikakve druge potpore za obavljanje javne usluge, nego je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo obavljanja javne usluge na toj liniji.
44. Ugovor o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge je koncesijski ugovor sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama, prema kojem odabrani brodar stječe ovlaštenje obavljati javni prijevoz na liniji koja nije od općeg gospodarskog interesa i na kojoj davatelj koncesije nije nametnuo obvezu javne usluge, nego brodar tu liniju održava radi svojih gospodarskih interesa i na vlastiti poduzetnički rizik, za što je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo obavljanja javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
DRUGI DIO
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
GLAVA I.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
POGLAVLJE I.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
JAVNI LINIJSKI POMORSKI PROMET
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Opći dio
Članak 6.
(1) Javni linijski pomorski promet je obalni linijski pomorski promet kojim se redovito povezuju naseljeni otoci s kopnom i naseljeni otoci međusobno.
(2) Javnim linijskim pomorskim prometom upravlja Republika Hrvatska.
Članak 7.
(1) Odlukom o isključenju luka od pojedine vrste prijevoza u javnom linijskom pomorskom prometu, mogu se isključiti pojedine luke otvorene za javni promet iz trajektnog, brzobrodskog ili brodskog linijskog prijevoza na županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama te na linijama bez obveze javne usluge.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar i objavljuje se u „Narodnim novinama“.
Članak 8.
Linije se u javnom linijskom pomorskom prometu razvrstavaju na linije s obvezom javne usluge i linije bez obveze javne usluge.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
POGLAVLJE II.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
JAVNI LINIJSKI PRIJEVOZ S OBVEZOM JAVNE USLUGE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Linije s obvezom javne usluge
Članak 9.
(1) Linije s obvezom javne usluge su linije od državnog, županijskog, međužupanijskog ili lokalnog značaja čije uspostavljanje je od općeg gospodarskog interesa države ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, kojima one osiguravaju trajno, neprekidno, cjelogodišnje i redovito povezivanje naseljenih otoka s kopnom i/ili naseljenih otoka međusobno, s primjerenim brojem dnevnih veza u oba pravca, za čije je održavanje operator linije preuzeo obvezu pružanja javne usluge temeljem ugovora o javnoj usluzi sklopljenog s javnim naručiteljem, odnosno davateljem koncesije.
(2) Sustav javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge, čini skup svih linija s obvezom javne usluge koje su javni naručitelji, odnosno davatelji koncesije uspostavili u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem njega.
(3) Redovno i održivo funkcioniranje sustava javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 10.
(1) Uredbom o vrednovanju kriterija za sklapanje ugovora o javnoj usluzi i davanju koncesije u javnom linijskom pomorskom prometu propisuju se pripremne radnje koje se provode u skladu s propisima o javnoj nabavi radi provođenje postupka javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama s obvezom javne usluge, utvrđuje sastav i rad povjerenstva za javnu nabavu, određuje kriterije i vrednovanje tih kriterija pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, utvrđuje dokumentaciju potrebnu za javno nadmetanje, kriterije i način izračuna naknade za javnu uslugu, odnosno naknade za prijevoz povlaštenih kategorija putnika, utvrđuje metodologiju izračuna neto troškova javne usluge, kriterije za određivanje cijene usluga, vrstu i vrijednost potrebnih jamstava te druga pitanja koja se odnose na programe potpora i pojedinačnih potpora za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama u linijskom obalnom pomorskom prometu.
(2) Uredbom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i pripremne radnje koje se provode u skladu s propisima o koncesijama radi davanja koncesije za obavljanje javne usluge na profitabilnim linijama s obvezom javne usluge, odnosno davanja koncesije za obavljanja javnog prijevoza na linijama bez obveze javne usluge, utvrđuje sastav i rad povjerenstva za koncesije, kriterije i vrednovanje tih kriterija pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i dodjele koncesije, sadržaj studije opravdanosti davanja koncesije, odnosno analize davanja koncesije, način procjene vrijednosti koncesije, propisuje potrebnu dokumentaciju za javno nadmetanje, u tvrđuje sadržaj odluke o dodjeli koncesije i ugovora o koncesiji, vrstu i vrijednost potrebnih jamstava te druga pitanja vezana uz davanje koncesije za obavljanje javne usluge na profitabilnim linijama s obvezom javne usluge kao i pitanja vezana uz davanje koncesije za obavljanje javnog prijevoza na linijama bez obveze javne usluge.
(3) Uredbu iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Razvrstavanje linija s obvezom javne usluge
Članak 11.
Linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se prema značaju pravca, vrsti prijevoza i profitabilnosti linije.
(1) Prema značaju pravca, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na državne, županijske, međužupanijske i lokalne linije.
(2) Na linijama s obvezom javne usluge iz stavka 1. ovoga članka operator linije s obvezom javne usluge je dužan prometovati tijekom cijele godine prema redu plovidbe odobrenom u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 12.
(1) Prema vrsti prijevoza, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na trajektne, brzobrodske i brodske linije.
(2) Trajektne linije obavljaju se ro-ro putničkim brodovima.
(3) Brzobrodske linije obavljaju se brzim putničkim plovilima.
(4) Brodske linije obavljaju se putničkim brodovima.
Članak 13.
(1) Pravilnikom o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu utvrđuju se tehnički zahtjevi koji se odnose na brzinu, starost broda, broj putnika i broj vozila koji se mogu prevoziti, promjenu broda te drugi tehnički zahtjevi koje brodar mora osigurati u javnom linijskom pomorskom prometu.
(2) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
Članak 14.
(1) Prema profitabilnosti, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na profitabilne i neprofitabilne linije.
(2) Profitabilne linije su linije iz članka 5. stavka 1. točke 35. ovoga Zakona.
(3) Neprofitabilne linije su linije iz članka 5. stavka 1. točke 26. ovoga Zakona.
Članak 15.
(1) Postupak davanja ovlaštenja za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama provodi se u postupku javnog nadmetanja sukladno propisu iz članka 10. ovoga Zakona te u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(2) Postupak dodjele koncesije za obavljanje javne usluge na profitabilnim linijama provodi se u postupku javnog nadmetanja sukladno propisu iz članka 10. ovoga Zakona te u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije.