I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, broj: 30/09  i 25/18 - u daljnjem tekstu: Zakon), kojim se uređuje strukovno obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje. Zakon se mijenjao i člankom 20. stavcima 2. i 3. Zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih („Narodne novine“, broj: 24/10), na način da je je njegovim stupanjem na snagu prestala važiti odredba članka 13. Zakona, odnosno u članku 6. stavku 3. Zakona izmijenjen je naziv Agencije za strukovno obrazovanje tako da glasi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Nadalje, Zakon se mijenjao i člankom 20. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj: 22/13, 41/16-Odluka USRH, 64/18, 47/20-Odluka USRH i 20/21), na način da su imenovanjem sektorskih vijeća iz članka 12. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru prestala s radom sektorska vijeća propisana Zakonom, odnosno danom stupanja na snagu Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru prestale su važiti odredbe članaka 16. i 17. te članka 42. stavka 9. Zakona.  

Kako bi se reformski procesi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odvijali sustavno i koordinirano mora postojati jasan zakonodavni okvir. Provedbi planiranih promjena predviđenih Zakonom prethodila je detaljna analiza procesa koji utječu na postojeći zakonodavni okvir te omogućavaju provedbu kvalitativnih promjena u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Vlada Republike Hrvatske je svojim Programom za razdoblje 2020. - 2024. planirala nastavak reforme strukovnog obrazovanja kako bi se mladima omogućilo učenje, razmišljanje i prilagođavanje stalnim promjenama i novim okolnostima te riješilo neusklađenost obrazovne ponude s potrebama tržišta rada. Trajno unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, a time i strukovnog obrazovanja od strateške je važnosti kako za razvoj društva, tako i za razvoj gospodarstva te osobni razvoj svih građana Republike Hrvatske. U okviru mjere 2.2. Ulaganje u obrazovanje, znanost i istraživanje u području intervencija u strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih predviđene su intervencije kojima je cilj daljnje usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada (razvojem i unapređenjem novih kurikuluma za kvalifikacije potrebne na tržištu rada, uspostavom čvrstog okvira potpore poslodavcima i školama u kojemu poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama) i osiguravanjem potpora polaznicima uspostavom sustava stipendiranja za deficitarna zanimanja, osobito za polaznike sustava strukovnog obrazovanja u slabije razvijenim sredinama i regijama Republike Hrvatske.

Nadalje, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. u poglavlju 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje,  očka 1. Reforma obrazovnog sustava, između ostaloga, planira se provedba aktivnosti u sustavu strukovnog obrazovanja usmjerenih na bolju povezanost strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih s tržištem rada kroz daljnju modernizaciju sustava i razvoj novih kurikulumskih dokumenata. Pri tome je naglasak stavljen na zelenu i digitalnu tranziciju i poticanje daljnjeg razvoja okvira osiguravanja kvalitete radi podizanja razine kvalitete provedbe obrazovnih programa, odnosno rada ustanova, ponajprije optimizacijom i racionalizacijom strukovnih programa, provedbom sustava, samovrednovanja

i vanjskog vrednovanja, kontinuiranog usavršavanja djelatnika te poticanjem internacionalizacije obrazovanja i osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika.

Također, navedenim Nacionalnim planom oporavka planiraju se intervencije u postojeći normativni okvir da bi se osiguralo ostvarenje njime planiranih ciljeva. Predložene intervencije potrebne su kako bi se osiguralo učinkovito stjecanje potrebnih kompetencija, odnosno poboljšali ishodi učenja polaznika u sustavu strukovnog obrazovanja te osigurao temelj za uspostavu mehanizama potpore poslodavcima i školama. Odredbe postojećih propisa ne reguliraju pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Odredbe postojećih propisa ne reguliraju dovoljno jasno pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava poticanja polaznika za odabir relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Za sustav obrazovanja najvažnije je prepoznati sadašnju i buduću potražnju za kvalifikacijama koje će biti potrebne za gospodarski razvoj. Kako se struktura gospodarstva mijenja prema potrebama poslodavaca, a u svrhu jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu, mijenja se i struktura potrebnih znanja i vještina. Održavanje konkurentnosti moguće je samo ako su takva neophodna znanja i vještine prisutne u obrazovnim ishodima, standardima i kvalifikacijama koje donosi unaprijeđeno strukovno obrazovanje.

Isto tako, istraživanje koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo zajedno s CEDEFOP-om (Europskom strukovnom agencijom) u razdoblju od 2016. do 2018. godine, pokazuju da postojeći modeli strukovnog obrazovanja ne zadovoljavaju potrebe pojedinca i tržišta rada, odnosno da je sve više izražen raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada. Također, istraživanje je pokazalo da je potrebna intenzivnija i kvalitetnija suradnja između strukovnih škola i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika te da odgovornost za sveukupne ishode učenja nije jasna svim uključenim akterima.

Rezultati analize stavova poslodavaca pokazuju kako je samo trećina poslodavaca zadovoljna razinom kompetencija mladih te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla. Osim navedenog nedostatka, potrebno je osigurati i relevantne mehanizme potpore koji će premostiti nedostatne interese polaznika za uključivanje u određene programe strukovnog obrazovanja koji su relevantni u odnosu na potrebe tržišta rada.

Također, izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju potrebne su da bi se završio proces usklađivanja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koje su donesene u veljači 2021. godine.

III.  OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Sredstva za provedbu važećeg Zakona o strukovnom obrazovanju osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. godinu („Narodne novine“, broj: 135/20 i 69/21) unutar Razdjela 080, programa 3704 Srednjoškolsko obrazovanje i programa 3701 Razvoj odgojno obrazovnog sustava Glava 8005 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, aktivnosti 580044 Razvoj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja i aktivnosti K818050 UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020., PRIORITET 3 i 4 i Glava 08091, RKP 46173 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, aktivnosti A848014 RAZVOJ SUSTAVA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, A848018 DRŽAVNA NATJECANJA,I K848038 UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020., PRIORITET 3 u ukupnom iznosu od 231.863.392 kune u 2021. godini, 254.767.703. kune u 2022. godini i 389.388.926. kuna u 2023. godini.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU

Članak 1.

U Zakonu o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, broj: 30/09, 24/10, 22/13. i 25/18), u

članku 1. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Djelatnost strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacija za regulirane profesije

obavljaju ustanove za strukovno obrazovanje na temelju rješenja Ministarstva, sukladno

posebnom propisu.“.

Članak 2.

U članku 3. točki 19. riječ: „obrazovni“ ispred riječi: „sektor“ briše se.

Članak 3.

U članku 4. stavku 1. podstavku 1. riječ: „temeljnih“ zamjenjuje se riječju: „ključnih“.

U stavku 2. podstavku 2. riječ: „rezultate“ zamjenjuje se riječju: „ishode“.

Članak 4.

Članak 12. mijenja se i glasi:

„(1) Samovrednovanje ustanove za strukovno obrazovanje prati i vrednuje Povjerenstvo za kvalitetu, kojega imenuje tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje.

(2)  Način i postupak izbora članova Povjerenstva za kvalitetu utvrđuje se statutom ustanove za strukovno obrazovanje.

(3) Povjerenstvo za kvalitetu ima pet članova, i to:

–  ravnatelj ustanove, koji je i predsjednik Povjerenstva,

–  predstavnik nastavničkog vijeća,

–  predstavnik polaznika,

–  predstavnik roditelja.

–  predstavnik dionika na prijedlog osnivača.

(4) Za rad Povjerenstva za kvalitetu odgovoran je ravnatelj ustanove za strukovno obrazovanje, koji:

 - osigurava uvjete za provedbu svih procesa osiguranja kvalitete,

- osigurava da svi dionici budu uključeni u procese osiguravanja kvalitete,

- pruža podršku zaposlenicima u procesu samovrednovanja.

(5) Za operativnu provedbu procesa samovrednovanja u ustanovi za strukovno obrazovanje

ravnatelj imenuje školski tim za samovrjednovanje.

(6) Način i postupak izbora članova školskog tima za samovrednovanje utvrđuje se statutom ustanove za strukovno obrazovanje.

(7) Školski tim za samovrednovanje ima tri člana koji se imenuju iz reda nastavnika i stručnihsuradnika.

(8) Jedan od tri člana je koordinator samovrednovanja i voditelj školskog tima za samovrednovanje.

(9) Školski tim za samovrednovanje:

- koordinira proces samovrednovanja u suradnji s Povjerenstvom za kvalitetu,

- planira provedbu procesa samovrednovanja u suradnji s Povjerenstvom za kvalitetu,  

- upravlja aktivnostima koje se provode u procesu samovrednovanja,

- daje stručnu podršku za provedbu procesa samovrednovanja,

- o rezultatima aktivnosti koje se provode u procesu samovrednovanja izvješćuje Povjerenstvo za kvalitetu,

- sastavlja izvješće o samovrednovanju i dostavlja ga Povjerenstvu za kvalitetu na usvajanje,

- koordinira provedbu planiranih unapređenja u suradnji s Povjerenstvom za kvalitetu.“.

Članak 5.

Iza članka 12. dodaje se članak 12.a koji glasi:

„Članak 12.a

(1) Upute o elementima i načinu provođenja samovrednovanja, kao i trajanju procesa

samovrednovanja u ustanovama za strukovno obrazovanje propisuje Metodologija

samovrednovanja koju odlukom donosi Agencija.

(2) O provedenom procesu samovrednovanja predsjednik Povjerenstva za kvalitetu izvješćuje

Agenciju.

(3) Upute o sadržaju i načinu izvješćivanja o provedenom procesu samovrednovanja

donosi Agencija.“

Članak 6.

Iza članka 14. dodaje se članak 14.a koji glasi:

„Članak 14.a

(1) Ministar, uz prethodno mišljenje Agencije i Vijeća donosi odluku kojom se programi

obrazovanja raspoređuju u sektore u skladu s pripadajućim zanimanjima, a na temelju Nacionalne klasifikacije zanimanja koju propisuje ministarstvo nadležno za rad.

(2) Sektor/podsektor obuhvaća skupinu programa obrazovanja za obavljanje određenih poslova

u različitim zanimanjima.“.

Članak 7.

U članku 19. stavku 1. podstavku 1. iza riječi: „redovitih učenika“ dodaju se riječi: „ ,a može obavljati“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ustanova za strukovno obrazovanje čiji je osnivač druga pravna ili fizička osoba, odnosno čiji su jedini osnivači druge pravne i/ili fizičke osobe, način raspolaganja s dobiti uređuje statutom, u skladu s člankom 57. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj: 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 i 127/19).“.    

Članak 8.

U članku 20. stavku 2. riječi: „praktičnog dijela obrazovanja“ zamjenjuju se riječima: „učenja temeljenog na radu te preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja“.

Članak 9.

Iza članka 23. dodaje se poglavlje: „V.a UČENJE TEMELJENO NA RADU“

Članak 10.

Članak 24. mijenja se i glasi:

„(1) Učenjem temeljenim na radu stječu se specifična znanja i vještine potrebne za

samostalan, siguran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnoga procesa određenog zanimanja.

(3) Učenje temeljeno na radu može se ostvarivati u ustanovi za strukovno obrazovanje,

regionalnom centru kompetentnosti, kod poslodavca u obrazovnim skupinama ili pojedinačno.

(4) Sektorski kurikulum i/ili strukovni kurikulum određuje obujam i oblik učenja temeljenog

na radu.

(5) Ukupan godišnji broj sati učenja temeljenog na radu ostvaruje se u skladu sa

           strukovnim kurikulumom.

(6) Ustanova za strukovno obrazovanje dužna je ostvariti planirani godišnji broj sati po

predmetima, odnosno modulima po modelu koji je najprimjereniji za izvođenje nastave određenoga strukovnog kurikuluma.

(7) Učenje temeljeno na radu kod poslodavca ostvaruje se u cijelosti kod jednog odnosno više

poslodavaca ovisno o definiranim ishodima učenja strukovnoga i izbornoga modula strukovnoga kurikuluma te u skladu sa specifičnostima pojedine kvalifikacije i sektora.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, dio učenja temeljenog na radu koji se ne može ostvariti

kod poslodavca izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje.

(9) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, u provedbi dijela učenja temeljenog na radu za

kvalifikacije nautičkog ili brodostrojarskog smjera, primjenjuju se posebni propisi. “.

Članak 11.

U članku 25. stavku 1. iza riječi: „ugovorom o provedbi praktične nastave“ dodaju se riječi: „(u

daljnjem tekstu: ugovor)“.

Članak 12.

U članku 26. stavku 1. podstavku 2. riječi: „pedagoške kompetencije“ zamjenjuju se riječima:

„položen ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika“.

Iza stavka 1. dodaju se novi stavak 2. i stavak 3. koji glase:

„(2) Ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika provodi se na temelju

Programa stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika.

(3) Ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika provodi se sukladno

nadležnostima uređenima posebnim propisima iz područja poduzetništva i obrta i područja obrazovanja.“

Dosadašnji stavak 2., koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Ostali uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci za izvođenje učenja temeljenog na radu utvrđuju se pedagoškim standardom i kurikulumom.“.

Iza dosadašnjeg stavka 2., koji postaje stavak 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje učenja temeljenog na radu te obrasce ugovora propisuje ministar pravilnikom.“.

Članak 13.

Iza članka 26. dodaje se članak 26.a koji glasi:

„Članak 26.a

(1) Mentor kod poslodavca:

- samostalno ili s osobom koja ga zamjenjuje poučava polaznika u skladu s kurikulumom za stjecanje određene kvalifikacije,

- osigurava i organizira radno okruženje za stjecanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje

poslova određenog zanimanja,

- provodi proces rada i učenje na radnom mjestu u svrhu postizanja propisanih ishoda učenja,

- kontinuirano prati postignuća učenika, sudjeluje u procesu vrednovanja i ocjenjivanja,

- surađuje s nastavnikom ustanove za strukovno obrazovanje u usklađivanju realizacije učenja

temeljenog na radu te u procesu učenja kako bi se ostvarili očekivani ishodi učenja,

- vodi propisanu pedagošku dokumentaciju i evidenciju.

- sudjeluje u izradbi i obrani završnoga rada.

(2) U slučaju spriječenosti mentora poslodavac može odrediti jednu ili više osoba koje ga

zamjenjuju pri poučavaju polaznika.

(3) Poslove mentora kod poslodavca može obavljati osoba koja je završila najmanje razinu

kvalifikacije 4.1 sukladno zakonu kojim je uspostavljen Hrvatski kvalifikacijski okvir, ima položen ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika te ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju od najmanje tri godine, osim ako strukovnim kurikulumom nije drugačije propisano.

(4) Mentor i osoba koja zamjenjuje mentora kod poslodavaca ne može biti osoba koja je

pravomoćno osuđena za:

- kazneno djelo protiv života i tijela iz članka 111., 112., 116., 118., 119. i 120., kazneno djelo protiv osobne slobode iz članka 138. i 140., neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece iz članka 179. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11, 79/12, 144/12, 56/15, 61/15 - ispravak, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21),

- kazneno djelo protiv života i tijela iz članka 91., 99. i 103., kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa iz članka 188., 190., 191., 192., 193., 194., 195. i 196. Kaznenog zakona („Narodne novine, broj: 110/97, 27/98 - ispravak, 50/00, 129/00, 51/01, 11/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11).“.

Članak 14.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Dužnosti poslodavca koji sklapa ugovor su:

- osigurati prostorne, materijalne i kadrovske uvjete potrebne za postizanje dijela ishoda

učenja koji se provode kod poslodavca,

- osigurati mentora koji je u radnom odnosu kod poslodavca te je osposobljen za poučavanje na radnom mjestu i osigurava kvalitetu procesa učenja,

- voditi dokumentaciju pohađanja učenja temeljenog na radu,

- trajno stručno usavršavati svoje mentore,

- osigurati polaznicima poticajno i sigurno okruženje,

- surađivati s ustanovom za strukovno obrazovanje i omogućiti razmjenu znanja i novih tehnologija,

- provoditi propisane mjere zaštite na radu za vrijeme provedbe učenja temeljenog na radu,

- putem mentora sudjelovati u izradbi i obrani završnoga rada.“.

Članak 15.

Iza članka 27. dodaje se članak 27.a koji glasi:

„Članak 27.a

Poslodavac ne može provoditi učenje temeljeno na radu ako je poslodavac pravna osoba i/ili

odgovorna osoba poslodavca, odnosno fizička osoba poslodavca :

- pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv gospodarstva iz članka 247., 252., 253., 254., 256., 258. i 265. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11, 79/12, 144/12, 56/15, 61/15 - ispravak, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21),

- ako ne posjeduju odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete te ne ispunjavaju zahtjeve sigurnosti i zaštite zdravlja,

- ako mu je oduzeto pravo na primanje polaznika.“.

Članak 16.

Članak 28. mijenja se i glasi:

„Obveze polaznika učenja temeljenog na radu kod poslodavca su:

- ostvarivanje ishoda učenja predviđenih strukovnim kurikulumom za stjecanje kvalifikacije učenjem u ustanovi za strukovno obrazovanje te u radnom okruženju,

- razvijanje samostalnosti, odgovornosti, iskustva i navika za ulazak na tržište rada,

- redovito pohađanje učenja temeljenog na radu i svih ostalih oblika nastave, samostalno učenje, briga za svoje radno i životno okruženje,

- razvijanje suradničkog odnosa prema drugima prihvaćajući različitosti, međusobno poštovanje i razumijevanje,

- postupanje u skladu s uputama poslodavca i ustanove za strukovno obrazovanje o provedbi učenja temeljenog na radu,

- postupanje u skladu s propisima o radu i zaštiti na radu,

- sudjelovanje u radnome procesu u skladu s mogućnostima i usvojenim kompetencijama.“.

Članak 17.

Iza članka 33. dodaje se članak 33.a koji glasi:

„Članak 33.a

(1) Centar može kroz javno-privatno partnerstvo, a u skladu s odredbama posebnih

propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, osigurati sredstva za osiguravanje radnih strojeva, opreme i ostalih uvjeta za provođenje učenja temeljenog na radu.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se osigurati iz vlastitih sredstava Centra,

sredstava osnivača, poslodavaca te iz drugih izvora.“.

Članak 18.

Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi:

„Članak 36.a

(1) Poticaji uključivanja polaznika u relevantne i tržišno opravdane kurikulume za stjecanje

kvalifikacija mogu se osigurati u obliku stipendija iz sredstava državnog proračuna, sredstva fondova Europske unije, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vlastitih sredstava poslodavaca te iz drugih izvora.

(2) Kriteriji za odabir relevantnih i tržišno opravdanih kurikuluma za stjecanje kvalifikacija iz

stavka 1. ovoga članka utvrđuju se uvažavajući potrebe gospodarstva i tržišta rada.

(3) Odluku o kriterijima za dodjelu poticaja iz stavka 2. donose čelnici nadležnih tijela koja

dodjeljuju poticaje sukladno promjenama u gospodarstvu i na tržištu rada .“.

Članak 19.

U članku 37. stavku 2. riječi: „ stječe 60“ zamjenjuju se riječima: „ stječe najmanje 55“.

Članak 20.

Članak 38. mijenja se i glasi:

„(1) Stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca provodi povjerenstvo koje čine predstavnici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencije,  Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore.

(2) Inspekcijski nadzor nad ustanovama za strukovno obrazovanje obavlja prosvjetna inspekcija

Ministarstva.

(4) Način provedbe stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu pravilnikom

propisuje ministar nadležan za gospodarstvo nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske

gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog

za obrazovanje.“.

Članak 21.

Naziv poglavlja IX. iznad članka 40. mijenja se i glasi: „IX. PREKRŠAJNE ODREDBE“.

Članak 22.

U cijelom tekstu Zakona o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, broj: 30/09, 24/10, 22/13. i 25/18 ) riječi: „praktična nastava“ te riječi: „praktična nastava i vježbe“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „učenje temeljeno na radu“ u odgovarajućem padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

(1) Odluku iz članka 6. i pravilnik iz članka 12. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od

godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 20. ovoga Zakona ministar nadležan za gospodarstvo će donijeti u roku

od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona

(3) Odluku i upute iz članka 5. ovoga Zakona Agencija će donijeti u roku od devedeset dana od

dana stupanja na snagu ovoga Zakona

(4) Ustanove za strukovno obrazovanja dužne su uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata

s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuje se da poslove u vezi stjecanja kvalifikacije za regulirane profesije obavljaju ustanove za strukovno obrazovanje na temelju rješenja resornog ministarstva te predstavlja usklađivanje sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Uz članak 2.

Radi usklađivanja sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ovim se člankom briše riječ obrazovni ispred riječi sektor.

Uz članak 3.

Ovim se člankom pojam temeljnih kompetencija zamjenjuje pojmom ključnih kompetencija, a rezultati učenja zamjenjuju se pojmom ishodi učenja, što predstavlja usklađivanje sa Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje.

Uz članak 4.

Ovim se člankom mijenja broj i sastav članova Povjerenstva za kvalitetu pri ustanovama za strukovno obrazovanje, određuje osoba odgovorna za njegov rad i predviđa školski tim za samovrednovanje kao operativno tijelo za provedbu procesa samovrednovanja te definiraju njegovi poslovi.

Uz članak 5.

Ovim se člankom propisuje donošenje Metodologije samovrednovanja, kojom se ustanovama za strukovno obrazovanje daju upute o elementima i načinu provođenja samovrednovanja i propisuju nadležnosti i odgovornosti pojedinih tijela.

Uz članak 6.

Ovim se člankom propisuje raspoređivanje zanimanja u sektore kao skupine programa obrazovanja za obavljanje određenih poslova u različitim zanimanjima i nadležnosti za isto, a što predstavlja usklađivanje sa strukturom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Uz članak 7.

Ovaj članak predstavlja usklađivanje sa Zakonom o ustanovama u pogledu načina raspolaganja s ostvarenom dobiti.

Uz članak 8.

Ovim se člankom propisuje obveza usklađivanja plana upisa učenika u strukovne programe s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upisnu politiku i politiku stipendiranja.  

Uz članak 9.

Ovim se člankom radi usklađivanja sa Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje dodaje novo poglavlje u zakonskom tekstu.

Uz članak 10.

Ovim se člankom definira učenje temeljeno na radu.

Uz članak 11.

Ovim se člankom krati pojam ugovora o učenju temeljenog na radu na način da se u nastavku teksta koristi pojam ugovor.

Uz članak 12.

Ovim se člankom pojam pedagoških kompetencija koje mora imati mentor kod poslodavca zamjenjuje pojmom osnovna znanja o poučavanju učenika.

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuju obveze mentora kod poslodavca, uvjeti za mentora i zapreke za obavljanje poslova mentora.

Uz članak 14.

Ovim se člankom propisuju uvjeti koje mora ispunjavati poslodavac kod kojeg se provodi učenje temeljeno na radu i obveze takvog poslodavca u provedbi učenja temeljenog na radu.

Uz članak 15.

Ovim se člankom propisuju zapreke za provođenje učenja temeljenog na radu kod poslodavca.

Uz članak 16.

Ovim se člankom propisuju obveze polaznika učenja temeljenog na radu kod poslodavca.

Uz članak 17.

Ovim se člankom propisuje mogućnost da regionalni centri kompetentnosti za potrebe provođenja strukovnog obrazovanja polaznika osiguravaju sredstva kroz javno-privatno partnerstvo i iz drugih izvora.

Uz članak 18.

Ovim se člankom propisuje mogućnost poticanja uključivanja u tržišno potrebne i opravdane strukovne programe kroz stipendije i izvori sredstava za stipendije.

Uz članak 19.

Ovim se člankom minimalni broj ECTS bodova koje moraju steći nastavnici stručno-teorijskih sadržaja u ustanovama za strukovno obrazovanje u okviru pedagoške skupine predmeta usklađuje sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Uz članak 20.

Ovim se člankom propisuje nadležnost za provođenje stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca.

Uz članak 21.

Ovim se člankom u cijelom tekstu Zakona o strukovnom obrazovanju zamjenjuju riječi „praktična nastava“ i „praktična nastava i vježbe“, neovisno o padežu u kojem su upotrijebljene, riječima: „učenje temeljeno na radu“ u odgovarajućem padežu.

Uz članak 22.

Ovim se člankom propisuje stupanje Zakona na snagu.

Uz članak 23.

Ovim se člankom propisuju rokovi za donošenje akata koji će biti doneseni temeljem odredbi Zakona te rok za usklađivanje statuta i drugih općih akata ustanova za strukovno obrazovanje sa Zakonom.

Uz članak 24.

Ovim se člankom propisuje stupanje Zakona na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA   KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje srednje strukovno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje (u daljnjem tekstu: strukovno obrazovanje) kao djelatnost kojom se omogućava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija.

(2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa te Zakona kojim se uređuje djelatnost srednjeg obrazovanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Djelatnost strukovnog obrazovanja odraslih polaznika ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona kojim se uređuje obrazovanje odraslih.

(4) Dio djelatnosti strukovnog obrazovanja za vezane obrte ostvaruje se na temelju Zakona o obrtu.

(5) Djelatnost strukovnog obrazovanja obavljaju ustanove (u daljnjem tekstu: ustanove za strukovno obrazovanje) na temelju rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(6) Djelatnost strukovnog obrazovanja za kvalifikacije koje su uređene posebnim propisima, direktivama Europske unije za regulirana zanimanja u zdravstvu te međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica obavljaju ustanove za strukovno obrazovanje na temelju rješenja Ministarstva, sukladno posebnom propisu.

(7) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju ovoga Zakona, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. strukovno obrazovanje je proces stjecanja, vrednovanja i potvrde posjedovanja ishoda učenja koji provode ustanove za strukovno obrazovanje, a provodi se prema strukovnome kurikulumu,

2. strukovno osposobljavanje podrazumijeva obrazovanje kojim se stječu kompetencije za obavljanje jednostavnih poslova,

3. strukovno usavršavanje podrazumijeva obrazovanje kojim se stječu dodatne kompetencije iste ili više razine kvalifikacije u sklopu obrazovnoga sektora kojemu kvalifikacija polaznika pripada,

4. formalno učenje je organizirana aktivnost ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba,

5. kompetencije su znanje i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost,

6. ključne kompetencije za cjeloživotno učenje su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskome jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje,

7. učenje temeljeno na radu je stjecanje znanja i vještina sudjelovanjem u aktivnostima u radnom okruženju, a prisutno je u tri oblika u strukovnim kurikulumima: kao kombinirani programi ili naukovanje, u školi s razdobljima kod poslodavaca i integrirano u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja,

8. poslodavac je gospodarski subjekt u smislu propisa koji regulira poticanje razvoja maloga gospodarstva koji provodi učenje temeljeno na radu,

9. nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje je dokument kojim se određuju svrha, vrijednosti, ciljevi, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrednovanja ishoda učenja u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske,

10. sektorski kurikulum je dokument kojim se određuje okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) jednoga obrazovnog sektora,

11. kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a u toj ustanovi, a izrađuje se na temelju sektorskih i strukovnih kurikuluma,

12. strukovni kurikulum je dokument kojim se definira proces i uvjeti stjecanja kvalifikacija na razinama od 2 do 5 H

13. kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete, a koja se dokazuje javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba,

14. razine kvalifikacija označavaju složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuju se skupom mjerljivih pokazatelja,

15. kreditni bod je mjerna jedinica kojom se iskazuje obujam stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom polaznika koji su uspješno svladali program, a koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija,

16. standard zanimanja je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje,

17. standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije,

18. modul je zaokružena cjelina u strukovnome kurikulumu koja povezuje strukovne i ključne kompetencije te sadrži popis skupova ishoda učenja,

19. obrazovni sektor je skupina kvalifikacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode tih kvalifikacija na radnom mjestu,

20. podsektor je skupina srodnih programa u sklopu jednoga obrazovnog sektora,

21. ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja,

22. skup ishoda učenja je najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Članak 4.

(1) Ciljevi strukovnog obrazovanja su:

– omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva,

– osigurati međunarodnu usporedivost stečenih strukovnih kvalifikacija,

– osigurati razvoj otvorenih kurikuluma.

(2) Načela su strukovnog obrazovanja:

– dostupnosti i uspostavljanje rodne ravnoteže polaznika, fleksibilnost, relevantnost i racionalnost, transparentnost te usklađenost s potrebama tržišta rada i visokog obrazovanja,

– usmjerenost na rezultate učenja i razvoj kompetencija,

– individualni pristup polaznicima i različiti putovi stjecanja istih strukovnih kvalifikacija,

– partnerski odnos u procesu obrazovanja,

– podjednaki uvjeti obrazovanja prema standardima odgojno-obrazovnog procesa i zahtjevima struke,

– jasna određenost standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma,

– odgovarajuća osposobljenost te trajno stručno usavršavanje nastavnika za suvremen pristup odgojno-obrazovnom procesu.

Članak 12.

1) Samovrednovanje ustanove za strukovno obrazovanje prati i vrednuje Povjerenstvo za kvalitetu, kojega imenuje tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje. Način i postupak izbora članova Povjerenstva za kvalitetu utvrđuje se statutom ustanove za strukovno obrazovanje.

(2) Povjerenstvo za kvalitetu ima 7 članova, i to:

– 4 člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika,

– 1 člana iz reda dionika na prijedlog osnivača,

– 1 člana iz reda polaznika,

– 1 člana iz reda roditelja.

(3) Upute o elementima i načinu provođenja samovrednovanja izradit će Agencija.

(4) Povjerenstvo za kvalitetu do kraja rujna za proteklu školsku godinu izrađuje izvješće te ga dostavlja tijelu upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje i Agenciji. Sadržaj i način izradbe izvješća propisuje Agencija.

Članak 19.

(1) Ustanova za strukovno obrazovanje obavlja sljedeće poslove:

– obavlja djelatnost strukovnog obrazovanja redovitih učenika i djelatnost strukovnog obrazovanja odraslih

– obrazovnu ponudu usklađuje s potrebama tržišta rada,

– uspostavlja lokalna partnerstva,

– izrađuje dio kurikuluma sukladno lokalnim i regionalnim potrebama,

– obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.

(2) Ustanova za strukovno obrazovanje može staviti u promet proizvode i usluge koji nastaju kao rezultat djelatnosti ustanove, a ukoliko u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Članak 20.

(1) Uvjeti za upis polaznika u srednje strukovno obrazovanje su: zdravstvena sposobnost, posebne psihofizičke sposobnosti, prethodno stečena razina kvalifikacije te drugi uvjeti propisani kurikulumom.

(2) Broj polaznika koje ustanova za strukovno obrazovanje upisuje u prvi razred, planira se sukladno broju učenika koji završavaju osnovno obrazovanje, kadrovskim i prostornim mogućnostima ustanove, potrebama gospodarstva i slobodnim mjestima za provedbu praktičnog dijela obrazovanja.

(3) Kandidatima s teškoćama u razvoju ustanova za strukovno obrazovanje osigurava upis u skladu s rješenjem nadležnih službi.

Članak 24.

(1) Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti provodi se praktičnom nastavom i vježbama.

(2) Praktična nastava i vježbe izvode se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti i/ili kod poslodavca.

(3) Ukupan fond sati i materijalni uvjeti za izvođenje praktične nastave i vježbi određuju se kurikulumom.

(4) Prostori u kojima se izvodi praktična nastava i vježbe moraju udovoljavati zahtjevima sigurnosti na radu i ostalim propisima.

Članak 25.

( 1) Prava i obveze ustanove za strukovno obrazovanje, polaznika i poslodavca iz provedbe praktične nastave i vježbi koje se izvode kod poslodavca, utvrđuju se ugovorom o provedbi praktične nastave.

(2) Ugovore iz stavka 1. ovoga članka zaključuju ustanova za strukovno obrazovanje, poslodavac i polaznik stariji od 18 godina, odnosno ustanova, poslodavac i roditelj/staratelj polaznika mlađeg od 18 ili ustanova za strukovno obrazovanje i poslodavac ili ustanove za strukovno obrazovanje međusobno.

(3) Evidenciju o zaključenim ugovorima iz stavka 2. ovoga članka vodi ustanova za strukovno obrazovanje.

Članak 26.

(1) Poslodavac može sklopiti ugovor o provedbi praktične nastave:

– ako ima propisane radne prostore i opremu,

– ako polazniku odredi mentora koji ima odgovarajuću kvalifikaciju i pedagoške kompetencije, a koji je u radnom odnosu kod poslodavca.

(2) Ostali uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci za izvođenje praktične nastave utvrđuju se pedagoškim standardom i kurikulumom, a postupak utvrđivanja uvjeta te obrasce ugovora o provedbi praktične nastave propisuje ministar.

Članak 27.

(1) Dužnosti poslodavca koji sklapa ugovor su:

– osigurati polazniku potrebne uvjete za stjecanje propisanih kompetencija,

– osigurati i provoditi propisane mjere zaštite na radu za vrijeme izvođenja praktične nastave

– polazniku redovito isplaćivati ugovorenu nagradu,

– voditi dokumentaciju pohađanja praktične nastave ili vježbi,

– omogućiti zaduženom nastavniku ustanove za strukovno obrazovanje da neposrednim uvidom i uvidom u propisanu dokumentaciju prati izvršenje i kvalitetu izvršenja praktične nastave i/ili vježbi,

– ispunjavati druge ugovorom o provedbi praktične nastave dogovorene obveze.

(2) Poslodavac polaznika može zadužiti samo onim poslovima koji osiguravaju stjecanje kompetencija u skladu s kurikulumom i ugovorom o provedbi praktične nastave.

Članak 28.

Obveze polaznika na praktičkoj nastavi i vježbama kod poslodavca su:

– redovito pohađanje praktične nastave i/ili vježbi te drugih obveznih obrazovnih oblika,

– redovito ispunjavanje svojih nastavnih obveza proizišlih iz kurikuluma i ugovora, a u funkciji provedbe praktične nastave ili vježbi kod poslodavca,

– postupanje sukladno uputama poslodavca i ustanove za strukovno obrazovanje o provedbi praktične nastave ili vježbi,

– postupanje u skladu s propisima o sigurnosti na radu,

– čuvanje imovine i poslovne tajne poslodavca.

Članak 37.

(1) Poslove nastavnika strukovnih predmeta obavljaju nastavnici stručno-teorijskih sadržaja, nastavnici praktične nastave i vježbi, strukovni učitelji i suradnici u nastavi.

(2) Poslove nastavnika stručno-teorijskih sadržaja može obavljati osoba koji je završila studij odgovarajuće vrste kojim se stječe najmanje 180 ECTS bodova ili više, ako je tako propisano kurikulumom, i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se stječe 60 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije) te koja ispunjava ostale uvjete propisane kurikulumom.

(3) Poslove nastavnika praktične nastave i vježbi može obavljati nastavnik koji je završio preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće vrste kojim se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima pedagoške kompetencije te prethodno stečenu kvalifikaciju odgovarajućeg profila.

(4) Poslove strukovnog učitelja može obavljati osoba koja ima razinu obrazovanja propisanu kurikulumom, a ima najmanje srednje strukovno obrazovanje odgovarajućeg profila, pedagoške kompetencije te radni staž u struci u trajanju od najmanje pet godina.

(5) Poslove suradnika u nastavi može obavljati osoba koja je završila odgovarajuće srednje obrazovanje, stekla pedagoške kompetencije te ima radni staž u struci u trajanju od najmanje pet godina, osim ako strukovnim kurikulumom nije drugačije propisano.

(6) Strukovni učitelji i suradnici u nastavi iz ovoga članka pedagoške kompetencije stječu po posebnome programu koji donosi Ministarstvo, a organizira i provodi institucija koju ovlasti Ministarstvo.

Članak 38.

(1) Inspekcijski nadzor nad ustanovama za strukovno obrazovanje obavlja prosvjetna inspekcija Ministarstva.

(2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem praktične nastave i vježbi kod poslodavca u dijelu primjene propisa o radu, sigurnosti i zaštite na radu obavljaju tijela određena posebnim propisima.

(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom dijela kurikuluma koji se ostvaruje po posebnim propisima obavlja nadležna inspekcija, uz prethodno pisanu obavijest Ministarstvu o namjeri provođenja inspekcije.