NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Stečajni zakon („Narodne novine“, 71/15. i 104/17; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u lipnju 2015., a stupio je na snagu 1. rujna 2015.
Potreba za donošenjem izmjena i dopuna Zakona proizlazi iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema nesolventnosti poslovnih subjekata uslijed nastupa posebnih okolnosti radi proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
Upravo te posebne okolnosti ukazale su na hitnu potrebu da se svim sudionicima stečajnog postupka što je više moguće osigura daljnje provođenje istog i u takvim zahtjevnim novonastalim okolnostima. Međutim, namjera je predloženih izmjena i dopuna da iste budu primjenjive i korisne i nakon prestanka navedenih posebnih okolnosti.
Nesolventnost je životna činjenica u svijetu dinamičnog i modernog gospodarstva. Otprilike polovina poduzetnika posluje kraće od pet godina, a otprilike svake godine njih gotovo 200.000 diljem Europske unije suočava se sa nesolventnosti i kao rezultat toga milijuni ljudi ostaju bez posla. To znači da znatan broj poduzetnika u Europskoj uniji svaki dan propadne. No, taj je broj u porastu – broj nesolventnosti udvostručio se od početka COVID krize, a taj trend se nastavlja.
Iako je predstečajni i stečajni zakonodavni okvir u proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj značajno poboljšan, među sudionicima tih postupaka i dalje prevladava mišljenje kako je sadašnji nesolvencijski sustav još uvijek opterećen nepotrebnim formalnostima i kako stečajni postupak zna trajati poprilično dugo, što može spriječiti efektivno restrukturiranje održivih dužnika te očuvanje već stvorene vrijednosti.
U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije.
Naglasak je na jačanju nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.
Prijenos obveza proizišlih iz Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti bit će dio šireg skupa aktivnosti s ciljem unaprjeđenja postojećega pravnog okvira predstečjnog i stečajnog postupka.
Unaprjeđuje se postojeći pravni okvir za stečajne upravitelje na način da će se uspostaviti restriktivniji ulaz u profesiju, pojačati uloga početnog, ali i kontinuiranog stručnog usavršavanja, redefinirati sustav lista A i B, sustav dodjele predmeta, sustav nadzora nad radom stečajnih upravitelja te ojačati sustav profesionalne odgovornosti stečajnih upravitelja.
Razvit će se sustav prikupljanja dodatnog skupa podataka o: prosječnom trošku svake vrste postupka; prosječnim stopama oporavka za osigurane i neosigurane vjerovnike; broju poduzetnika koji su, nakon što su prošli postupak koji je doveo do otpusta duga nesolventnih poduzetnika, pokrenuli novi posao i broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i stečajnim postupcima.
Razvijaju se mehanizmi i alati ranog upozoravanja koji će signalizirati dužnicima u financijskim problemima da je potrebno djelovati bez odgađanja kako bi se izbjegao stečaj te kako bi na vrijeme mogli pristupiti restrukturiranju poslovanja koje je u problemima,
Osigurava se da održivi poslovni subjekti i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitijem nacionalnom okviru za preventivno restrukturiranje (predstečajni postupak) koje će im omogućiti nastavak rada.
Poboljšava se položaj radnika u stečajnom postupku jer će se, među ostalim, osigurati da stečajni upravitelj odnosno sud na vrijeme obavijeste HZZO o stečaju, a kako prava radnika iz zdravstvenog osiguranja ne bi bila dovedena u pitanje.
Nesolventnim ili prezaduženim poduzetnicima omogućit će da iskoriste potpuni otpust duga nakon razumnog razdoblja čime im se omogućuje nastavak poslovanja.
Provedba navedenih mjera u reformskom području pravosuđa rezultirat će poboljšanjem trenutačno negativnog stava prema stečajnom postupku (kao postupku koji je prvenstveno usmjeren na likvidaciju imovine dužnika) od strane domaćih stranaka, ali i međunarodnih investitora, čime bi se ujedno poboljšalo i opće poslovno okruženje i poslovni običaji. Cilj je poticanje održivih poduzetnika na restrukturiranje u ranoj fazi kako bi se spriječila nesolventnost i nastavilo poslovanje.
Potrebno je promjenom zakonodavstva propisati rješenja kojima će se uravnotežiti postojeći sustav predstečajnog i stečajnog postupka te ga dodatno unaprijediti uvažavajući sve potrebe da se stečajni i predstečajni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da održiva poduzeća i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za preventivno restrukturiranje koji im omogućavaju nastavak rada.
Dugotrajnost stečajnih postupaka jedan je od problema koji je stalno prisutan od stupanja na snagu SZ-a. Vezano za dugotrajnost stečajnih postupaka, dugotrajnost ostalih vrsta sudskih postupaka koji proizlaze iz otvorenog stečajnog postupka, također je jedan od značajnih problema koji je od utjecaja na neriješene odnose sa stečajnim dužnikom.
III.OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona.
V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA
Članak 1.
Iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:
„Pravo Europske unije
Članak 1.a
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti), (SL L 172/18).“
Članak 2.
U članku 2. stavku 1. iza riječi: „vjerovnicima“ dodaje se zarez te riječi: „sprečavanja nesposobnosti plaćanja“.
Članak 3.
U članku 3. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za teška kršenja računovodstvenih i knjigovodstvenih obveza predstečajni postupak može se provesti samo ako je on poduzeo primjerene mjere za otklanjanje problema koja su dovela do te osude te je o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavijestio svoje vjerovnike tijekom pregovora o restrukturiranju i dao detaljne informacije o njima u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.“
Članak 4.
Iza članka 7. dodaje se članak 7.a i naslov iznad njega koji glase:
„Rano upozoravanje dužnika i pristup informacijama
Članak 7.a
(1) Dužniku se osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju njegovog propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja, a putem kojeg sustava se dužniku signalizira da je potrebno bez odgode djelovati.
(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava i revizori dužni su upozoriti dužnika na negativni razvoj u njegovom plaćanju koji su uočili u okviru obavljanja njihove djelatnosti.
(3) Dužnik se može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije, s ciljem izrade strategije putem koje bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje.
(4) Poslodavac je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima u pogledu alata ranog upozoravanja kao i postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza).
(5) Dužnicima i cjelokupnoj javnosti na raspolaganju stoje relevantne i ažurirane informacije o pristupu alatima ranog upozoravanja, kao i postupcima koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, pri čemu informacije moraju biti lako dostupne i predstavljene na način prilagođen korisnicima.
(6) Na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova javno su dostupni podaci o sadržaju i načinu sastavljanja planova restrukturiranja, posebice prilagođeni potrebama mikro, malih i srednjih poduzeća, i to na hrvatskom i engleskom jeziku.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i upraveu suradnji s ministrom nadležnim za poduzetništvo i obrt pravilnikom će urediti sustav iz stavka 1. ovog članka, način njegovog korištenja te način objave informacija iz stavka 5. i 6. ovoga članka u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“
Članak 5.
U članku 13. stavku 4. iza riječi: „nedopušten“ dodaju se riječi: „izuzev u slučaju kad podnesak sadrži sve podatke koji moraju biti navedeni u obrascu“.
Članak 6.
Iza članka 13. dodaje se članak 13.a s naslovom koji glasi:
„Uporaba elektroničkih sredstava komunikacije
Članak 13.a
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku mogu se upotrebljavati elektronička sredstva komunikacije, uz odgovarajuću primjenu pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima.
(2) U prekograničnim slučajevima može se putem elektoničkih sredstava komunikacije osobito:
-podnijeti prijavu tražbine,
-podnijeti plan restrukturiranja ili plan otplate,
-poslati obavijesti vjerovnicima i
-podnositi prigovore odnosno pravne lijekove.“
Članak 7.
U članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Za vrijeme predstečajnog postupka nije dopušteno pokretanje stečajnog postupka.“
Članak 8.
U članku 19. stavku 8. riječi: „samo ako odluka drugostupanjskoga suda ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana“ zamjenjuju se riječima: „primjenom pravila parničnog postupka koja uređuju reviziju.“
Članak 9.
Iza članka 20. dodaju se članci 20.a i 20.b s naslovima iznad njih koji glase:
„Dužnosti direktora odnosno uprave društava u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje
Članak 20.a
(1) Direktori odnosno uprava društva dužni su u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje posebno uzeti u obzir:
1. interese vjerovnika, nositelja udjela i drugih osoba s interesom,
2. potrebu poduzimanja mjera kojima bi se izbjegla nesposobnost za plaćanje,
3. potrebu izbjegavanja namjernih radnji ili radnji iz krajnje nepažnje kojima se ugrožava održivost poslovanja.
(2) Stavkom 1. ovoga članka ne dovode se u pitanje druge obveze direktora odnosno uprave koje proizlaze iz drugih odredaba ovoga Zakona ili drugih zakona.
Prikupljanje podataka
Članak 20.b
(1) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, po vrsti postupaka te koji obuhvaćaju sljedeće elemente:
- broj postupaka za koje je podnesen zahtjev za pokretanje ili su pokrenuti, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim zakonom te postupaka koji su u tijeku ili su okončani;
- prosječnu duljinu postupaka do predaje zahtjeva ili do njihova pokretanja, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim zakonom, do njihova okončanja;
- broj postupaka koji nisu oni koji zahtijevaju slijedećom alinejom, raščlanjenih po vrstama ishoda;
- broj zahtjeva za postupke restrukturiranja koji su proglašeni nedopuštenima, odbijeni su ili su povučeni prije pokretanja.
(2) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini, podatke o broju dužnika koji su podlijegali postupcima restrukturiranja ili postupcima u slučaju nesolventnosti i kojima je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja takvih postupaka, ako je takvo pokretanje predviđeno važećim propisima, potvrđen plan restrukturiranja u okviru prethodnog postupka restrukturiranja.
(3) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini, podatke o sljedećem:
- prosječnom trošku svake vrste postupka;
- prosječnim stopama naplate za osigurane i neosigurane vjerovnike i, ako je primjenjivo, za ostale vrste vjerovnika, odvojeno;
- broju poduzetnika koji su nakon provedenog postupka iz članka 1. stavka 1. točke 2. alineje pokrenuli novi posao;
- broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i postupcima u slučaju insolventnosti.
(4) Ministarstvo pravosuđa i uprave će podatke iz stavka 1. točaka alineje 1. do 3. i, ako je primjenjivo i dostupno, podatke iz stavka 3. prema sljedećim kriterijima:
- veličini dužnika koji nisu fizičke osobe;
- jesu li dužnici koji podliježu postupcima koji se odnose na restrukturiranje ili nesolventnost fizičke ili pravne osobe i
- odnose li se postupci koji vode do otpusta duga samo na poduzetnike ili na sve fizičke osobe.
(5) Ministarstvo pravosuđa i uprave može prikupljati i generirati podatke iz stavaka od 1. do 4. s pomoću metode uzoraka kojom se osigurava da su uzorci reprezentativni u odnosu na veličinu i raznolikost.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom način i kriterije prikupljanja podataka o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.“
Članak 10.
U članku 23. stavku 2. riječi: „predstečajnoga sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.
Članak 11.
U članku 24. iza točke 6. dodaju se nove točke 7. i 8. koje glase:
„7. pružati pomoć dužniku u izradi plana restrukturiranja ili u pregovorima o tom planu;
8. preuzeti djelomično upravljanje nad imovinom ili poslovima dužnika tijekom pregovora, osim u dijelu u kojem dužnik može slobodno raspolagati prema odredbama ovoga Zakona;“
Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 9. i 10.
Iza dosadašnje točke 8. koja postaje točka 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi:
„11. podnositi na propisanom obrascu izvješća sudu o tijeku predstečajnoga postupka;“
NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Stečajni zakon („Narodne novine“, 71/15. i 104/17; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u lipnju 2015., a stupio je na snagu 1. rujna 2015.
Potreba za donošenjem izmjena i dopuna Zakona proizlazi iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema nesolventnosti poslovnih subjekata uslijed nastupa posebnih okolnosti radi proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
Upravo te posebne okolnosti ukazale su na hitnu potrebu da se svim sudionicima stečajnog postupka što je više moguće osigura daljnje provođenje istog i u takvim zahtjevnim novonastalim okolnostima. Međutim, namjera je predloženih izmjena i dopuna da iste budu primjenjive i korisne i nakon prestanka navedenih posebnih okolnosti.
Nesolventnost je životna činjenica u svijetu dinamičnog i modernog gospodarstva. Otprilike polovina poduzetnika posluje kraće od pet godina, a otprilike svake godine njih gotovo 200.000 diljem Europske unije suočava se sa nesolventnosti i kao rezultat toga milijuni ljudi ostaju bez posla. To znači da znatan broj poduzetnika u Europskoj uniji svaki dan propadne. No, taj je broj u porastu – broj nesolventnosti udvostručio se od početka COVID krize, a taj trend se nastavlja.
Iako je predstečajni i stečajni zakonodavni okvir u proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj značajno poboljšan, među sudionicima tih postupaka i dalje prevladava mišljenje kako je sadašnji nesolvencijski sustav još uvijek opterećen nepotrebnim formalnostima i kako stečajni postupak zna trajati poprilično dugo, što može spriječiti efektivno restrukturiranje održivih dužnika te očuvanje već stvorene vrijednosti.
U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije.
Naglasak je na jačanju nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.
Prijenos obveza proizišlih iz Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti bit će dio šireg skupa aktivnosti s ciljem unaprjeđenja postojećega pravnog okvira predstečjnog i stečajnog postupka.
Unaprjeđuje se postojeći pravni okvir za stečajne upravitelje na način da će se uspostaviti restriktivniji ulaz u profesiju, pojačati uloga početnog, ali i kontinuiranog stručnog usavršavanja, redefinirati sustav lista A i B, sustav dodjele predmeta, sustav nadzora nad radom stečajnih upravitelja te ojačati sustav profesionalne odgovornosti stečajnih upravitelja.
Razvit će se sustav prikupljanja dodatnog skupa podataka o: prosječnom trošku svake vrste postupka; prosječnim stopama oporavka za osigurane i neosigurane vjerovnike; broju poduzetnika koji su, nakon što su prošli postupak koji je doveo do otpusta duga nesolventnih poduzetnika, pokrenuli novi posao i broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i stečajnim postupcima.
Razvijaju se mehanizmi i alati ranog upozoravanja koji će signalizirati dužnicima u financijskim problemima da je potrebno djelovati bez odgađanja kako bi se izbjegao stečaj te kako bi na vrijeme mogli pristupiti restrukturiranju poslovanja koje je u problemima,
Osigurava se da održivi poslovni subjekti i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitijem nacionalnom okviru za preventivno restrukturiranje (predstečajni postupak) koje će im omogućiti nastavak rada.
Poboljšava se položaj radnika u stečajnom postupku jer će se, među ostalim, osigurati da stečajni upravitelj odnosno sud na vrijeme obavijeste HZZO o stečaju, a kako prava radnika iz zdravstvenog osiguranja ne bi bila dovedena u pitanje.
Nesolventnim ili prezaduženim poduzetnicima omogućit će da iskoriste potpuni otpust duga nakon razumnog razdoblja čime im se omogućuje nastavak poslovanja.
Provedba navedenih mjera u reformskom području pravosuđa rezultirat će poboljšanjem trenutačno negativnog stava prema stečajnom postupku (kao postupku koji je prvenstveno usmjeren na likvidaciju imovine dužnika) od strane domaćih stranaka, ali i međunarodnih investitora, čime bi se ujedno poboljšalo i opće poslovno okruženje i poslovni običaji. Cilj je poticanje održivih poduzetnika na restrukturiranje u ranoj fazi kako bi se spriječila nesolventnost i nastavilo poslovanje.
Potrebno je promjenom zakonodavstva propisati rješenja kojima će se uravnotežiti postojeći sustav predstečajnog i stečajnog postupka te ga dodatno unaprijediti uvažavajući sve potrebe da se stečajni i predstečajni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da održiva poduzeća i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za preventivno restrukturiranje koji im omogućavaju nastavak rada.
Dugotrajnost stečajnih postupaka jedan je od problema koji je stalno prisutan od stupanja na snagu SZ-a. Vezano za dugotrajnost stečajnih postupaka, dugotrajnost ostalih vrsta sudskih postupaka koji proizlaze iz otvorenog stečajnog postupka, također je jedan od značajnih problema koji je od utjecaja na neriješene odnose sa stečajnim dužnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
Iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:
„Pravo Europske unije
Članak 1.a
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti), (SL L 172/18).“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 2. stavku 1. iza riječi: „vjerovnicima“ dodaje se zarez te riječi: „sprečavanja nesposobnosti plaćanja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
U članku 3. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za teška kršenja računovodstvenih i knjigovodstvenih obveza predstečajni postupak može se provesti samo ako je on poduzeo primjerene mjere za otklanjanje problema koja su dovela do te osude te je o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavijestio svoje vjerovnike tijekom pregovora o restrukturiranju i dao detaljne informacije o njima u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
Iza članka 7. dodaje se članak 7.a i naslov iznad njega koji glase:
„Rano upozoravanje dužnika i pristup informacijama
Članak 7.a
(1) Dužniku se osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju njegovog propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja, a putem kojeg sustava se dužniku signalizira da je potrebno bez odgode djelovati.
(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava i revizori dužni su upozoriti dužnika na negativni razvoj u njegovom plaćanju koji su uočili u okviru obavljanja njihove djelatnosti.
(3) Dužnik se može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije, s ciljem izrade strategije putem koje bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje.
(4) Poslodavac je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima u pogledu alata ranog upozoravanja kao i postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) .
(5) Dužnicima i cjelokupnoj javnosti na raspolaganju stoje relevantne i ažurirane informacije o pristupu alatima ranog upozoravanja, kao i postupcima koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, pri čemu informacije moraju biti lako dostupne i predstavljene na način prilagođen korisnicima.
(6) Na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova javno su dostupni podaci o sadržaju i načinu sastavljanja planova restrukturiranja, posebice prilagođeni potrebama mikro, malih i srednjih poduzeća, i to na hrvatskom i engleskom jeziku.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i uprave u suradnji s ministrom nadležnim za poduzetništvo i obrt pravilnikom će urediti sustav iz stavka 1. ovog članka, način njegovog korištenja te način objave informacija iz stavka 5. i 6. ovoga članka u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 13. stavku 4. iza riječi: „nedopušten“ dodaju se riječi: „izuzev u slučaju kad podnesak sadrži sve podatke koji moraju biti navedeni u obrascu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
Iza članka 13. dodaje se članak 13.a s naslovom koji glasi:
„Uporaba elektroničkih sredstava komunikacije
Članak 13.a
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku mogu se upotrebljavati elektronička sredstva komunikacije, uz odgovarajuću primjenu pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima.
(2) U prekograničnim slučajevima može se putem elektoničkih sredstava komunikacije osobito:
- podnijeti prijavu tražbine,
- podnijeti plan restrukturiranja ili plan otplate,
- poslati obavijesti vjerovnicima i
- podnositi prigovore odnosno pravne lijekove.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
U članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Za vrijeme predstečajnog postupka nije dopušteno pokretanje stečajnog postupka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 19. stavku 8. riječi: „samo ako odluka drugostupanjskoga suda ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana“ zamjenjuju se riječima: „primjenom pravila parničnog postupka koja uređuju reviziju.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
Iza članka 20. dodaju se članci 20.a i 20.b s naslovima iznad njih koji glase:
„Dužnosti direktora odnosno uprave društava u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje
Članak 20.a
(1) Direktori odnosno uprava društva dužni su u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje posebno uzeti u obzir:
1. interese vjerovnika, nositelja udjela i drugih osoba s interesom,
2. potrebu poduzimanja mjera kojima bi se izbjegla nesposobnost za plaćanje,
3. potrebu izbjegavanja namjernih radnji ili radnji iz krajnje nepažnje kojima se ugrožava održivost poslovanja.
(2) Stavkom 1. ovoga članka ne dovode se u pitanje druge obveze direktora odnosno uprave koje proizlaze iz drugih odredaba ovoga Zakona ili drugih zakona.
Prikupljanje podataka
Članak 20.b
(1) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, po vrsti postupaka te koji obuhvaćaju sljedeće elemente:
- broj postupaka za koje je podnesen zahtjev za pokretanje ili su pokrenuti, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim zakonom te postupaka koji su u tijeku ili su okončani;
- prosječnu duljinu postupaka do predaje zahtjeva ili do njihova pokretanja, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim zakonom, do njihova okončanja;
- broj postupaka koji nisu oni koji zahtijevaju slijedećom alinejom, raščlanjenih po vrstama ishoda;
- broj zahtjeva za postupke restrukturiranja koji su proglašeni nedopuštenima, odbijeni su ili su povučeni prije pokretanja.
(2) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini, podatke o broju dužnika koji su podlijegali postupcima restrukturiranja ili postupcima u slučaju nesolventnosti i kojima je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja takvih postupaka, ako je takvo pokretanje predviđeno važećim propisima, potvrđen plan restrukturiranja u okviru prethodnog postupka restrukturiranja.
(3) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini, podatke o sljedećem:
- prosječnom trošku svake vrste postupka;
- prosječnim stopama naplate za osigurane i neosigurane vjerovnike i, ako je primjenjivo, za ostale vrste vjerovnika, odvojeno;
- broju poduzetnika koji su nakon provedenog postupka iz članka 1. stavka 1. točke 2. alineje pokrenuli novi posao;
- broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i postupcima u slučaju insolventnosti.
(4) Ministarstvo pravosuđa i uprave će podatke iz stavka 1. točaka alineje 1. do 3. i, ako je primjenjivo i dostupno, podatke iz stavka 3. prema sljedećim kriterijima:
- veličini dužnika koji nisu fizičke osobe;
- jesu li dužnici koji podliježu postupcima koji se odnose na restrukturiranje ili nesolventnost fizičke ili pravne osobe i
- odnose li se postupci koji vode do otpusta duga samo na poduzetnike ili na sve fizičke osobe.
(5) Ministarstvo pravosuđa i uprave može prikupljati i generirati podatke iz stavaka od 1. do 4. s pomoću metode uzoraka kojom se osigurava da su uzorci reprezentativni u odnosu na veličinu i raznolikost.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom način i kriterije prikupljanja podataka o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 23. stavku 2. riječi: „predstečajnoga sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 24. iza točke 6. dodaju se nove točke 7. i 8. koje glase:
„7. pružati pomoć dužniku u izradi plana restrukturiranja ili u pregovorima o tom planu;
8. preuzeti djelomično upravljanje nad imovinom ili poslovima dužnika tijekom pregovora, osim u dijelu u kojem dužnik može slobodno raspolagati prema odredbama ovoga Zakona;“
Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 9. i 10.
Iza dosadašnje točke 8. koja postaje točka 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi:
„11. podnositi na propisanom obrascu izvješća sudu o tijeku predstečajnoga postupka;“
Dosadašnja točka 9. postaje točka 12.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave