I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Stečajni zakon („Narodne novine“, 71/15. i 104/17; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u lipnju 2015., a stupio je na snagu 1. rujna 2015.

Potreba za donošenjem izmjena i dopuna Zakona proizlazi iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema nesolventnosti poslovnih subjekata uslijed nastupa posebnih okolnosti radi proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.

Upravo te posebne okolnosti ukazale su na hitnu potrebu da se svim sudionicima stečajnog  postupka što je više moguće osigura daljnje provođenje istog i u takvim zahtjevnim novonastalim okolnostima. Međutim, namjera je predloženih izmjena i dopuna da iste budu primjenjive i korisne i nakon prestanka navedenih posebnih okolnosti.

Nesolventnost je životna činjenica u svijetu dinamičnog i modernog gospodarstva. Otprilike polovina poduzetnika posluje kraće od pet godina, a otprilike svake godine njih gotovo 200.000 diljem Europske unije suočava se sa nesolventnosti i kao rezultat toga milijuni ljudi ostaju bez posla. To znači da znatan broj poduzetnika u Europskoj uniji svaki dan propadne. No, taj je broj u porastu – broj nesolventnosti udvostručio se od početka COVID krize, a taj trend se nastavlja.

Iako je predstečajni i stečajni zakonodavni okvir u proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj značajno poboljšan, među sudionicima tih postupaka i dalje prevladava mišljenje kako je sadašnji nesolvencijski sustav još uvijek opterećen nepotrebnim formalnostima i kako stečajni postupak zna trajati poprilično dugo, što može spriječiti efektivno restrukturiranje održivih dužnika te očuvanje već stvorene vrijednosti.

U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije.

Naglasak je na jačanju nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Prijenos obveza proizišlih iz Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti bit će dio šireg skupa aktivnosti s ciljem unaprjeđenja postojećega pravnog okvira predstečjnog i stečajnog postupka.

Unaprjeđuje se postojeći pravni okvir za stečajne upravitelje na način da će se uspostaviti restriktivniji ulaz u profesiju, pojačati uloga početnog, ali i kontinuiranog stručnog usavršavanja, redefinirati sustav lista A i B, sustav dodjele predmeta, sustav nadzora nad radom stečajnih upravitelja te ojačati sustav profesionalne odgovornosti stečajnih upravitelja.

Razvit će se sustav prikupljanja dodatnog skupa podataka o: prosječnom trošku svake vrste postupka; prosječnim stopama oporavka za osigurane i neosigurane vjerovnike; broju poduzetnika koji su, nakon što su prošli postupak koji je doveo do otpusta duga nesolventnih poduzetnika, pokrenuli novi posao i broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i stečajnim postupcima.

Razvijaju se mehanizmi i alati ranog upozoravanja koji će signalizirati dužnicima u financijskim problemima da je potrebno djelovati bez odgađanja kako bi se izbjegao stečaj te kako bi na vrijeme mogli pristupiti restrukturiranju poslovanja koje je u problemima,

Osigurava se da održivi poslovni subjekti i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitijem nacionalnom okviru za preventivno restrukturiranje (predstečajni postupak) koje će im omogućiti nastavak rada.

Poboljšava se položaj radnika u stečajnom postupku jer će se, među ostalim, osigurati da stečajni upravitelj odnosno sud na vrijeme obavijeste HZZO o stečaju, a kako prava radnika iz zdravstvenog osiguranja ne bi bila dovedena u pitanje.

Nesolventnim ili prezaduženim poduzetnicima omogućit će da iskoriste potpuni otpust duga nakon razumnog razdoblja čime im se omogućuje nastavak poslovanja.

Provedba navedenih mjera u reformskom području pravosuđa rezultirat će poboljšanjem trenutačno negativnog stava prema stečajnom postupku (kao postupku koji je prvenstveno usmjeren na likvidaciju imovine dužnika) od strane domaćih stranaka, ali i međunarodnih investitora, čime bi se ujedno poboljšalo i opće poslovno okruženje i poslovni običaji. Cilj je poticanje održivih poduzetnika na restrukturiranje u ranoj fazi kako bi se spriječila nesolventnost i nastavilo poslovanje.

Potrebno je promjenom zakonodavstva propisati rješenja kojima će se uravnotežiti postojeći sustav predstečajnog i stečajnog postupka te ga dodatno unaprijediti uvažavajući sve potrebe da se stečajni i predstečajni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da održiva poduzeća i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za preventivno restrukturiranje koji im omogućavaju nastavak rada.

Dugotrajnost stečajnih postupaka jedan je od problema koji je stalno prisutan od stupanja na snagu SZ-a. Vezano za dugotrajnost stečajnih postupaka, dugotrajnost ostalih vrsta sudskih postupaka koji proizlaze iz otvorenog stečajnog postupka, također je jedan od značajnih problema koji je od utjecaja na neriješene odnose sa stečajnim dužnikom.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA

Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona.

V. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA

Članak 1.

Iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

„Pravo Europske unije

Članak 1.a

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti), (SL L 172/18).“

Članak 2.

U članku 2. stavku 1. iza riječi: „vjerovnicima“ dodaje se zarez te riječi: „sprečavanja nesposobnosti plaćanja“.

Članak 3.

U članku 3. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za teška kršenja računovodstvenih i knjigovodstvenih obveza predstečajni postupak može se provesti samo ako je on poduzeo primjerene mjere za otklanjanje problema koja su dovela do te osude te je o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavijestio svoje vjerovnike tijekom pregovora o restrukturiranju i dao detaljne informacije o njima u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.“

Članak 4.

Iza članka 7. dodaje se članak 7.a i naslov iznad njega koji glase:

„Rano upozoravanje dužnika i pristup informacijama

Članak 7.a

(1) Dužniku se osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju njegovog propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja, a putem kojeg sustava se dužniku signalizira da je potrebno bez odgode djelovati.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava i revizori dužni su upozoriti dužnika na negativni razvoj u njegovom plaćanju koji su uočili u okviru obavljanja njihove djelatnosti.

(3) Dužnik se može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije, s ciljem izrade strategije putem koje bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje.

(4) Poslodavac je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima u pogledu alata ranog upozoravanja kao i postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) .

(5) Dužnicima i cjelokupnoj javnosti na raspolaganju stoje relevantne i ažurirane informacije o pristupu alatima ranog upozoravanja, kao i postupcima koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, pri čemu informacije moraju biti lako dostupne i predstavljene na način prilagođen korisnicima.

(6) Na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova javno su dostupni podaci o sadržaju i načinu sastavljanja planova restrukturiranja, posebice prilagođeni potrebama mikro, malih i srednjih poduzeća, i to na hrvatskom i engleskom jeziku.

(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i uprave u suradnji s ministrom nadležnim za poduzetništvo i obrt pravilnikom će urediti sustav iz stavka 1. ovog članka, način njegovog korištenja te način objave informacija iz stavka 5. i 6. ovoga članka u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Članak 5.

U članku 13. stavku 4. iza riječi: „nedopušten“ dodaju se riječi: „izuzev u slučaju kad podnesak sadrži sve podatke koji moraju biti navedeni u obrascu“.

Članak 6.

Iza članka 13. dodaje se članak 13.a s naslovom koji glasi:

„Uporaba elektroničkih sredstava komunikacije

Članak 13.a

(1) U predstečajnom i stečajnom postupku mogu se upotrebljavati elektronička sredstva komunikacije, uz odgovarajuću primjenu pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima.

(2) U prekograničnim slučajevima može se putem elektoničkih sredstava komunikacije osobito:

- podnijeti prijavu tražbine,

- podnijeti plan restrukturiranja ili plan otplate,

- poslati obavijesti vjerovnicima i

- podnositi prigovore odnosno pravne lijekove.“

Članak 7.

U članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:

„ (2) Za vrijeme predstečajnog postupka nije dopušteno pokretanje stečajnog postupka.“

Članak 8.

U članku 19. stavku 8. riječi: „samo ako odluka drugostupanjskoga suda ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana“ zamjenjuju se riječima: „primjenom pravila parničnog postupka koja uređuju reviziju.“

Članak 9.

Iza članka 20. dodaju se članci 20.a i 20.b s naslovima iznad njih koji glase:

„Dužnosti direktora odnosno uprave društava u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje

Članak 20.a

(1) Direktori odnosno uprava društva dužni su u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje posebno uzeti u obzir:

1. interese vjerovnika, nositelja udjela i drugih osoba s interesom,

2. potrebu poduzimanja mjera kojima bi se izbjegla nesposobnost za plaćanje,

3. potrebu izbjegavanja namjernih radnji ili radnji iz krajnje nepažnje kojima se ugrožava održivost poslovanja.

(2) Stavkom 1. ovoga članka ne dovode se u pitanje druge obveze direktora odnosno uprave koje proizlaze iz drugih odredaba ovoga Zakona ili drugih zakona.

Prikupljanje podataka

Članak 20.b

(1) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, po vrsti postupaka te koji obuhvaćaju sljedeće elemente:

- broj postupaka za koje je podnesen zahtjev za pokretanje ili su pokrenuti, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim zakonom te postupaka koji su u tijeku ili su okončani;

- prosječnu duljinu postupaka do predaje zahtjeva ili do njihova pokretanja, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim zakonom, do njihova okončanja;

- broj postupaka koji nisu oni koji zahtijevaju slijedećom alinejom, raščlanjenih po vrstama ishoda;

- broj zahtjeva za postupke restrukturiranja koji su proglašeni nedopuštenima, odbijeni su ili su povučeni prije pokretanja.

(2) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini, podatke o broju dužnika koji su podlijegali postupcima restrukturiranja ili postupcima u slučaju nesolventnosti i kojima je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja takvih postupaka, ako je takvo pokretanje predviđeno važećim propisima, potvrđen plan restrukturiranja u okviru prethodnog postupka restrukturiranja.

(3) Ministarstvo pravosuđa i uprave će prikupljati i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini, podatke o sljedećem:

- prosječnom trošku svake vrste postupka;

- prosječnim stopama naplate za osigurane i neosigurane vjerovnike i, ako je primjenjivo, za ostale vrste vjerovnika, odvojeno;

- broju poduzetnika koji su nakon provedenog postupka iz članka 1. stavka 1. točke 2. alineje  pokrenuli novi posao;

- broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i postupcima u slučaju insolventnosti.

(4) Ministarstvo pravosuđa i uprave će podatke iz stavka 1. točaka alineje 1. do 3. i, ako je primjenjivo i dostupno, podatke iz stavka 3. prema sljedećim kriterijima:

- veličini dužnika koji nisu fizičke osobe;

- jesu li dužnici koji podliježu postupcima koji se odnose na restrukturiranje ili nesolventnost fizičke ili pravne osobe i

- odnose li se postupci koji vode do otpusta duga samo na poduzetnike ili na sve fizičke osobe.

(5) Ministarstvo pravosuđa i uprave može prikupljati i generirati podatke iz stavaka od 1. do 4. s pomoću metode uzoraka kojom se osigurava da su uzorci reprezentativni u odnosu na veličinu i raznolikost.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom način i kriterije prikupljanja podataka o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.“

Članak 10.

U članku 23. stavku 2. riječi: „predstečajnoga sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.

Članak 11.

U članku 24. iza točke 6. dodaju se nove točke 7. i 8. koje glase:

„7. pružati pomoć dužniku u izradi plana restrukturiranja ili u pregovorima o tom planu;

8. preuzeti djelomično upravljanje nad imovinom ili poslovima dužnika tijekom pregovora, osim u dijelu u kojem dužnik može slobodno raspolagati prema odredbama ovoga Zakona;“

Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 9. i 10.

Iza dosadašnje točke 8. koja postaje točka 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi:

„11. podnositi na propisanom obrascu izvješća sudu o tijeku predstečajnoga postupka;“

Dosadašnja točka 9. postaje točka 12.

Članak 12.

U članku 25. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka ovlašten je podnijeti dužnik.“

Stavak 2. briše se.

Članak 13.

U članku 26. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: „(1)“

U stavku 1. podstavku 3. iza riječi: „restrukturiranja“ dodaju se riječi: „ako je izrađen“.

Dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Ako plan restrukturiranja nije podnesen uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka plan se sudu mora podnijeti najkasnije u roku od 21 dan od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbina.“

Članak 14.

Iza članka 26. dodaje se članak 26.a te naslov koji glase:

„ Pravo podnošenja plana restrukturiranja

Članak 26.a

Pravo podnošenja plana restrukturiranja ima dužnik.“

Članak 15.

U članku 27. iza riječi: „Prijedlog plana restrukturiranja mora sadržavati:“ dodaju se nove točke 1., 2., 3. i 4. koje glase:

„1. podatke o identitetu dužnika

2. podatke o identitetu povjerenika, ako se prijedlog plana restrukturiranja podnosi nakon

otvaranja predstečajnoga postupka

3. podatke o imovini i vrijednosti imovine dužnika u trenutku podnošenja plana restrukturiranja

4. opis ekonomske situacije dužnika i položaja radnika te opis razloga i razmjer poteškoća  dužnika.“

Dosadašnje točke 1. do 10. postaju točke 5. do 14.

U dosadašnjoj točki 3. koja postaje točka 7. iza riječi: „restrukturiranja“ dodaju se riječi: „uz vremensku naznaku njihovog trajanja“.

U dosadašnjoj točki 4. koja postaje točka 8. iza riječi: „restrukturiranja dodaju se riječi: „uz vremensku naznaku njihovog trajanja“, a iza riječi: „poslovanja“ dodaju se riječi: „uz posebnu naznaku mogućih općih posljedica u pogledu zapošljavanju, kao što su moguća otpuštanja, rad na kraće vrijeme i slično“.

U dosadašnjoj točki 9. koja postaje točka 13. iza riječi: „najavu“ briše se riječ: „novoga“, a riječ: „privremenog“ zamjenjuje se s riječi: „novoga“.

Iza dosadašnje točke 10. koja postaje točka 14. dodaje se nova točka 15. koja glasi: „15. naznaku kategorija tražbina na koje plan restrukturiranja sukladno zakonu ne utječe“.

Iza nove točke 15. dodaje se točka 16. koja glasi: „16. način obavještavanja radnika i način obavljanja savjetovanja s njima“.

Iza nove točke 16. dodaje se točka 17. koja glasi: „obrazloženje u kojem se razjašnjava zašto plan restrukturiranja ima razumne izglede za sprečavanje nesposobnosti dužnika za plaćanje i osiguravanje održivosti poslovanja, uključujući potrebne pretpostavke za uspjeh plana“.

Članak 16.

U članku 32. stavku 1. točki 2. riječi: „predstečajnog sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.

Članak 17.

U članku 33. stavku. 2. brišu se riječi: „ako imenovanje povjerenika smatra potrebnim“.

U stavku 4. riječ: „stečajnog“ zamjenjuje se riječi: „predstečajnog“.

Članak 18.

U članku 36. stavku 4. na kraju rečenice umjesto točke umeće se zarez te se dodaju riječi: „ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka dostavio plan prijedloga restrukturiranja.“

Članak 19.

Članak 37. i naslov iznad njega brišu se.

Članak 20.

U članku 38. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Plan restrukturiranja ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukčije određeno. Ako je planom restrukturiranja drukčije određeno, za razlučne vjerovnike posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa namirenje i koje druge odredbe plana restrukturiranja prema njima djeluju.“

Članak 21.

Članak 39. i naslov iznad njega mijenja se i glasi:

„Tražbine vjerovnika na koje predstečajni postupak utječe

Članak 39.

Vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe, mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku.“

Članak 22.

U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Sud rukovodi ispitnim ročištem.“

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Tražbine koje je osporio dužnik, povjerenik ili vjerovnik moraju se raspraviti.“

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Na ročištu za ispitivanje tražbina izjavljeno osporavanje može se otkloniti.“

Članak 23.

Članak 47. mijenja se i glasi:

„Tražbine prijavljene u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio dužnik, povjerenik ili vjerovnik.“

Članak 24.

U članku 48. stavku 3. u zadnjoj rečenici umjesto točke dodaje se zarez i riječi: „a na svoj trošak.“

Dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Ako za tražbinu postoji ovršna isprava, sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 25.

U članku 50. stavku 2. umjesto točke dodaje se zarez i riječi: „u roku od osam dana od ispunjenja pretpostavki iz odredbe članka 68. stavak 3. ovoga Zakona.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) U parnici se može zahtijevati utvrđenje tražbine samo na temelju osnove i u iznosu kako je naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu. Uz zahtjev na utvrđenje osnovanosti osporene tražbine za koju ne postoji ovršna isprava, vjerovnik može zahtijevati namirenje tražbine u opsegu koji je određen potvrđenim planom restrukturiranja, ako se parnica pokreće nakon potvrde plana restrukturiranja.“

Dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. koji glase:

„(4) Ako je osporena tražbina za koju postoji ovršna isprava, u parnici se može zahtijevati utvrđivanje osnovanosti osporavanja na temelju ovršne isprave koja je predmet prijave tražbine i u iznosu kako je naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.  Ako osporavatelj ne uspije u parnici, vjerovnik osporene tražbine može na temelju ovršne isprave koja je bila predmet osporavanja zahtijevati ovrhu u opsegu određenom potvrđenim planom restrukturiranja.“

(5) Ako se parnica pokreće nakon obustave predstečajnog postupka vjerovnik može zahtijevati ispunjenje tražbine u cijelosti.

(6) U predstečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 268. ovoga Zakona.“

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 7.

Članak 26.

U članku 52. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ako prijedlog plana restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan najkasnije u roku od 21 dan od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu plan restrukturiranja kojim su obuhvaćene sve utvrđene i osporene tražbine.

U stavku 2. iza riječi: „restrukturiranja“ dodaju se riječi „koji je podnesen prije donošenja rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.“

Članak 27.

Naslov iznad članka 55. mijenja se i glasi: „Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja“.

U stavku 5. brišu se riječi: „ako je imenovan“.

Članak 28.

U članku 58. stavku 1. riječi: „protiv plana“ zamjenjuju se riječima: „za plan“.

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 29.

U članak 59. stavku 1. rečenici 2. riječi: „predstečajnom postupku“ zamjenjuju se riječima: „planu restrukturiranja“.

U stavku 1. iza rečenice 2. dodaje se rečenica 3. koja glasi: „Svim vjerovnicima iste skupine osiguravaju se ista prava te se oni namiruju razmjerno njihovoj tražbini.“

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan i zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana.“

Članak 30.

Iza članka 59. dodaje se članak 59.a i naslov iznad njega koji glase:

„Većinska odluka skupina vjerovnika

Članak 59.a

(1) Ako u određenoj skupini vjerovnika nije postignuta potrebna većina iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona, a sve ostale pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja iz članka 61. ovoga Zakona su ispunjene, na prijedlog dužnika ili uz njegovu suglasnost, smatrat će se da je ta skupina prihvatila plan i sud će potvrditi plan restrukturiranja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. vjerovnici te skupine planom restrukturiranja nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana restrukturiranja nema,

2. vjerovnici te skupine primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju plana restrukturiranja,

3. većina skupina vjerovnika je prihvatila plan restrukturiranja s potrebnom većinom, s time što najmanje jedna od skupina vjerovnika koja je prihvatila plan ne smije biti skupina vjerovnika koji su nositelji udjela ili skupina vjerovnika s tražbinama nižih isplatnih redova u smislu članka 139. ovoga Zakona.

(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka postoji, ako prema planu restrukturiranja:

1. nijedan vjerovnik neće primiti imovinsku korist, koja prelazi iznos njegove tražbine,

2. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan su stavljeni barem u isti položaj kao i druge skupine vjerovnika s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile istog isplatnog reda,

3. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan su stavljeni u bolji položaj od vjerovnika drugih skupina s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile nižeg isplatnog reda i

4. dužnik ili osoba koja u njemu ima udjel neće primiti imovinsku korist.“

Članak 31.

Naslov iznad članka 60. mijenja se i glasi: „Odgoda ročišta za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja“.

Članak 32.

Članak 61. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Odlučivanje o potvrdi plana restrukturiranja

Članak 61.

(1) Nakon što vjerovnici prihvate plan restrukturiranja i svoj pristanak na njega da dužnik, sud će odlučiti o tome hoće li plan restrukturiranja potvrditi.

(2) Pravila ovoga Zakona o pristanku dužnika na stečajni plan odgovarajuće se primjenjuju na pristanak dužnika na plan restrukturiranja.

(3) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu plana restrukturiranja:

ako je dužnik sposoban za plaćanje i ne postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje njegovih obveza ili

ako su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja i postupanja tijekom njegove izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se nedostatak može otkloniti u kratkom roku koji će odrediti sud ili

ako je prihvat plana restrukturiranja postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika ili

ako planom restrukturiranja nije određeno namirenje iznosa koji bi vjerovnici dobili da njihova tražbina nije osporena ili

ako je planom restrukturiranja predloženo pretvaranje tražbine jednog ili više vjerovnika u temeljni kapital dužnika, a članovi dužnika nisu u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima donijeli odluku kojom se to dopušta ili

ako se planom restrukturiranja u svrhu njegovog ostvarenja predviđa novo financiranje koje neopravdano oštećuje interese vjerovnika ili

ako očito ne postoje razumni izgledi da bi plan restrukturiranja mogao spriječiti nastanak nesposobnosti plaćanja ili osigurati održivost poslovanja.

(4) Sud će na prijedlog vjerovnika, dužnika, dioničara, nositelja udjela te nositelja drugih osnivačkih prava pravnih osoba uskratiti potvrdu plana restrukturiranja ako je podnositelj prijedloga:

- planu restrukturiranja prigovorio najkasnije na ročištu za raspravljanje i glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i

- planom restrukturiranja stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.

(5) Prijedlog iz stavka 4. ovoga članka dopušten je samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim da je planom restrukturiranja stavljen u lošiji položaj.

(6) Radi utvrđenja je li sudionik plana restrukturiranja stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema, sud može izvesti dokaz vještačenjem na trošak sudionika plana restrukturiranja koji tvrdi da je planom stavljen u lošiji položaj.“

Članak 33.

Iza članka 61. dodaju se članci 61.a i 61.b i naslovi iznad njih koji glase:

„Rješenje suda o planu restrukturiranja

Članak 61.a

(1) Ako nisu ispunjene pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja, sud će rješenjem uskratiti potvrdu plana restrukturiranja i obustaviti predstečajni postupak.

(2) Ako su ispunjene pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja, sud će rješenjem potvrditi plan restrukturiranja.

(3) Rješenje iz stavka 1. i rješenje iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(4) Sud će u rješenju iz stavka 1. odnosno u rješenju iz stavka 2. ovoga članka odrediti da se uskrata potvrde plana restrukturiranja i obustava predstečajnog postupka odnosno potvrda plana restrukturiranja upiše u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

Pravni lijek

Članak 61.b

(1) Protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje ili se potvrda plana restrukturiranja uskraćuje sudionici plana restrukturiranja imaju pravo na žalbu.

(2) Žalba protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje dozvoljena je samo ako je podnositelj žalbe:

1. prigovorio planu u postupku glasanja o njemu,

2. glasao protiv plana i

3. učinio vjerojatnim da je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema i da se primijene isplatni redovi iz članaka 138. i 139. ovoga Zakona.

(3) Žalba protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje ne odgađa provedbu tog plana, ali sud može na prijedlog podnositelja žalbe odgoditi provedbu plana restrukturiranja ili njegovih dijelova, ako je to potrebno da bi se otklonilo nastupanje teške i nepopravljive štete za žalitelja koja bi nadišla prednosti neodgodive provedbe plana.“

Članak 34.

U naslovu iznad članka 62. riječi: „predstečajnog sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.

Stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Potvrđeni plan restrukturiranja ima pravni učinak prema svim njegovim sudionicima. Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovom otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.“

U stavku 2. riječi: „predstečajnog sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“, a riječi: „predstečajnoga sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.

U stavku 3. riječi: „predstečajnim sporazumom“ zamjenjuju se riječima: „planom restrukturiranja“.

U stavku 4. riječi: „predstečajni sporazum“ zamjenjuju se riječima: „plan restrukturiranja“.

Članak 35.

U naslovu članka 62.a brišu se riječi: „radi privremenog financiranja“.

U članku 62.a stavku 1. riječi: „radi privremenog financiranja nastalog da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom predstečajnog postupka“ zamjenjuju se riječima: „od postojećeg ili novog vjerovnika radi privremenog financiranja koje je opravdano i hitno potrebno da  bi se osigurao kontinuitet poslovanja i uvećala vrijednost imovine tijekom predstečajnoga postupka.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Nakon što dužnik dostavi suglasnost vjerovnika iz stavka 1. ovog članka sud će u roku od tri dana ispitati je li suglasnost dao potreban broj vjerovnika i je li zaduženje za privremeno financiranje opravdano i hitno potrebno.“

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Ako novo zaduženje radi privremenog financiranja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, sud će svojim rješenjem utvrditi iznose i uvjete zaduženja te rokove u kojima će se namirivati tražbine iz tog zaduženja.“

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Dužnik može u planu restrukturiranja predvidjeti novo financiranje od strane postojećeg ili novog vjerovnika, a koje je potrebno za provedbu plana restrukturiranja te neopravdano ne oštećuje interese vjerovnika, pri čemu je taj vjerovnik kao sudionik uključen u plan restrukturiranja.“

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7. te se mijenja i glasi:

„(7) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, tražbine vjerovnika s osnova privremenog financiranja iz stavka 1. ovoga članka i tražbine vjerovnika s osnova novog financiranja iz stavka 6. ovoga članka namirit će prije ostalih stečajnih vjerovnika, osim vjerovnika prvoga višega isplatnog reda.“

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8. te se mijenja i glasi:

„(8) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak privremeno financiranje iz stavka 1. ovoga članka i novo financiranje iz stavka 6. ovoga članka ne mogu se pobijati i davatelji takvih financiranja ne podliježu građanskoj, administrativnoj ili kaznenoj odgovornosti s obrazloženjem da ono šteti sveukupnosti vjerovnika, osim ako bi bila riječ o prijevari, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa davatelja osiguranja.“

Članak 36.

Iza članka 62.a dodaje se članak 62.b i naslov iznad njega koji glase:

„Zaštita drugih transakcija povezanih s restrukturiranjem

62.b

(1) Ne dovodeći u pitanje članak 62.a, ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, transakcije koje su opravdane i hitno potrebne za pregovore o planu restrukturiranja ne mogu se pobijati, osim ako bi bila riječ o prijevari, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa protivne strane.

(2) Transakcije iz stavka 1. ovoga članka odnose se, primjerice, na:

1. plaćanje naknada i troškova vezane za pregovore, prihvat ili potvrdu plana restrukturiranja,

2. plaćanje naknada i troškova za uzimanje stručnog savjetovanja usko povezanog s restrukturiranjem,

3. isplatu plaća radnicima za već obavljeni posao,

4. sva ostala plaćanja i izdatke nastale u redovnom tijeku poslovanja.

(3) Ne dovodeći u pitanje članak 62.a, ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, transakcije koje su opravdane i hitno potrebne za provedbu plana restrukturiranja i koje se u skladu s planom restrukturiranja kojeg je sud potvrdio provode, ne mogu se pobijati s obrazloženjem da one štete sveukupnosti vjerovnika, osim ako bi bila riječ o prijevari, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa protivne strane.“

Članak 37.

U članku 63. stavku 1. broj: „300“ zamjenjuje se brojem: „180“.

Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, sud može, na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika, dopustiti produženje roka najviše za daljnjih 120 dana ako smatra da je postignut napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da postoji vjerojatnost uspješnog okončanja predstečajnog postupka.

(3) Sud može obustaviti predstečajni postupak ako je dužnik doprinio dužem trajanju predstečajnog postupka od rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Sud će na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika te obustaviti predstečajni postupak ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogao spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora o planu restrukturiranja.“

Članak 38.

U članku 64. stavku 1. dodaje se nova točka 6. koja glasi:

„6. ako utvrdi da vjerovnici neće prihvatiti plan restrukturiranja“

Dosadašnja točka 6. postaje točka 7.

Članak 39.

Članak 66. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Tražbine i prava na koje predstečajni postupak ne utječe

Članak 66.

(1) Predstečajni postupak ne utječe na:

1. tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,

2. tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje,

3. novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka te

4. tražbine za uzdržavanje koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva.

(2) Predstečajni postupak ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(3) Prava razlučnih vjerovnika mogu se ograničiti planom restrukturiranja i bez njihove suglasnosti, no oni ne smiju biti stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema i da je otvoren stečajni postupak.

(4) Izlučni vjerovnici mogu sudjelovati u planu restrukturiranja samo ako izričito i dobrovoljno pristanu na to.

(5) Predstečajni postupak ne utječe na pojedinačna i kolektivna prava radnika koja proizlaze iz domaćeg radnog prava i radnog prava Europske Unije, kao što su sljedeća:

1. pravo na kolektivno pregovaranje i industrijske akcije;

2. pravo na obavješćivanje i savjetovanje, a posebno:

- obavješćivanje radnika o najnovijem i mogućem razvoju djelatnosti poduzeća ili pogona i njegovom gospodarskom položaju, kako bi mogli dužnika obavijestiti o svim zabrinutostima u vezi sa situacijom poslovanja i potrebi da se razmotre mehanizmi restrukturiranja;

- obavješćivanje radnika o svakom postupku preventivnog restrukturiranja koji bi mogao utjecati na zapošljavanje, primjerice na sposobnost radnika da dobiju svoje plaće i sve buduće isplate, uključujući mirovine;

- obavješćivanje radnika i savjetovanje s njima u vezi s planovima restrukturiranja prije nego što oni budu podnijeti na prihvat vjerovnicima ili na potvrdu sudu.

(6) Ako su planom restrukturiranja predviđene mjere koje dovode do promjena u organizaciji rada ili ugovora o radu s radnicima, te mjere podliježu odobrenju radnika.

(7) Tražbine iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ne mogu biti predmet predstečajnog sporazuma.“

Članak 40.

U članku 67. stavku 1. iza riječi: „62.a“ dodaju se riječi: „stavcima 1.-5.“.

Članak 41.

Iza članka 67. dodaje se članak 67.a s naslovom koji glasi:

„Dvostrano-obvezni ugovori koje nije ispunila niti jedna ugovorna strana

Članak 67.a

(1) Vjerovnik iz bitnog dvostrano-obveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka i na kojeg predstečajni postupak utječe, a kojeg u vrijeme otvaranja tog postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili ni dužnik niti vjerovnik, nije ovlašten nakon otvaranja predstečajnog postupka uskratiti svoju činidbu, raskinuti ugovor, proglasiti dospjelost svoje tražbine ili na bilo koji drugi način izmijeniti taj ugovor na štetu dužnika, pozivom na činjenicu da dužnik svoj dug nije platio. Pod bitnim ugovorom smatra se ugovor koji je nužan za nastavak redovnog poslovanja, uključujući ugovor koji se odnosi na opskrbu, čiji bi prekid mogao dovesti do obustave poslovanja dužnika.

(2) Postupanje vjerovnika protivno stavku 1. ovoga članka nema pravni učinak.

(3) Vjerovnik iz dvostrano-obveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka, a kojeg nisu ili nisu u potpunosti ispunili ni dužnik niti vjerovnik, nije ovlašten uskratiti svoju činidbu, raskinuti ugovor, proglasiti dospjelost svoje tražbine ili na bilo koji drugi način izmijeniti taj ugovor na štetu dužnika pozivom na odgovarajuću ugovorenu klauzulu uslijed:

1. podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka,

2. podnošenja prijedloga za zastoj/odgodu ovrhe,

3. otvaranja predstečajnog postupka,

4. usvajanjem prijedloga za zastoj/odgodu ovrhe.

(4) Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena pravila iz stavka 3. ovoga članka su bez pravnog učinka kao i ponašanja koja bi mu bila protivna.

(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore iz članka 182. stavaka 1.-4. ovoga Zakona.“

Članak 42.

Članak 68. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase :

„Postupci na koje predstečajni postupak utječe

Članak 68.

(1) Danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka, kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika u svezi tražbina na koje predstečajni postupak utječe. Parnični i arbitražni postupci u vezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe mogu se nastaviti ili pokrenuti nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene te nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka. Na zahtjeve u tim postupcima primjenjuju se pravila iz odredbe članka 50. st. 2. do 7. ovoga Zakona.

(2) Danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, kao i zabrana pokretanja novih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Zabrana provođenja ovrhe traje 120 dana. Prije isteka tog roka sud u predstečajnom postupku može na zahtjev dužnika, vjerovnika ili povjerenika produžiti trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja dva puta za daljnjih 90 dana pod uvjetom da je postignut relevantni napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da je navedena zabrana nužna radi ostvarivanja plana restrukturiranja. Na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika sud će ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogli spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora te će obustaviti predstečajni postupak.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na postupke radi ostvarenja tražbina koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka.

(4) U parničnim i arbitražnim postupcima u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja predstečajnoga postupka u kojem je nakon toga doneseno pravomoćno rješenje o potvrdi plana restrukturiranja kojim je obuhvaćena tražbina vjerovnika o kojoj se vodi parnični odnosno arbitražni postupak, sud odnosno arbitražni sud će nastaviti postupak i odbaciti tužbu u cijelosti odnosno u dijelu u kojem je tražbina obuhvaćena planom restrukturiranja.

(5) U ovršnim postupcima i postupcima osiguranja u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja predstečajnoga postupka u kojem je nakon toga doneseno pravomoćno rješenje o potvrdi plana restrukturiranja kojim je obuhvaćena tražbina vjerovnika u pogledu koje se vodi ovršni postupak odnosno postupak osiguranja sud će obustaviti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja.“

Članak 43.

Iza članka 68. dodaje se članak 68.a s naslovom koji glasi:

„Postupci na koje predstečajni postupak ne utječe

Članak 68.a

Predstečajni postupak ne utječe na:

- mjere osiguranja u kaznenom postupku,

- porezne postupke utvrđivanja zloupotrebe prava i

- upravne postupke koje provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava u postupcima utvrđivanja poreznih obveza.“

Članak 44.

U članku 69. stavku 2. riječi: „može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan“ zamjenjuju se riječima: „može zatražiti od povjerenika“.

U stavku 3. riječi: „može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan“ zamjenjuju se riječima: „može zatražiti od povjerenika“.

Stavak 4. briše se.

U stavku 5. koji postaje stavak 4. riječi: „predstečajni sporazum“ zamjenjuju se riječima: „plan restrukturiranja“, a riječi: „iz stavaka 1., 2., 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 1. 2. i 3.“.

Članak 45.

U Naslovu iznad članka 71. riječi: „predstečajnoga sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.

U stavku 1. riječi: „predstečajni sporazum“ zamjenjuju se riječima: „plan restrukturiranja“.

U stavku 2. riječi: „predstečajnoga sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.

U stavku 3. riječi: „predstečajnoga sporazuma“ zamjenjuju se riječima: „plana restrukturiranja“.

Članak 46.

U članku 72. riječi: „predstečajnom sporazumu“ zamjenjuju se riječima: „planu restrukturiranja“, a riječi: „predstečajnom sporazumu“ riječima: „plan restrukturiranja“.

Članak 47.

U članku 73. stavku 2. riječi: „predstečajnim sporazumom“ zamjenjuju se riječima: „planom restrukturiranja“, a riječi: „predstečajnom sporazumu“ riječima: „planu restrukturiranja“.

Članak 48.

Iza Odjeljka 7. u Glavi II. Dodaje se Odjeljak 8. s naslovom:

„VIII. ZAKLJUČENJE PREDSTEČAJNOG POSTUPKA“

Iza članka  74. u novom Odjeljku 8. Glave II. dodaje se članak 74.a koji s naslovom glasi:

„Zaključenje predstečajnoga postupka

Članak 74.a

(1) Sud će donijeti rješenje o zaključenju predstečajnoga postupka čim rješenje o potvrdi plana restrukturiranja postane pravomoćno.

(2) Prije zaključenja predstečajnoga postupka dužnik je dužan namiriti troškove predstečajnoga postupka te nesporne dospjele tražbine vjerovnika koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje predstečajnoga postupka. Sud će unaprijed izvijestiti dužnika i povjerenika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenja predstečajnoga postupka.“

Članak 49.

Naslov iznad članka 78. mijenja se i glasi: „Lista stečajnih upravitelja“

U članku 78. mijenjaju se stavci 1. i 2. koji glase:

„(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa za područje nadležnosti svakoga suda utvrđuje listu stečajnih upravitelja.

(2) Lista stečajnih upravitelja može se dopunjavati.“

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Lista stečajnih upravitelja objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.“

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Sud je dužan ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavijestiti o pravomoćnosti rješenja o razrješenju iz članka 91. stavka 2. i 6. ovoga Zakona te o pravomoćnosti rješenja o izrečenim novčanim kaznama stečajnim upraviteljima.“

Članak 50.

Naslov iznad članka 79. briše se.

U članku 79. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Na listu stečajnih upravitelja može biti upisana fizička osoba:

1. koja ima poslovnu sposobnost i zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova stečajnog upravitelja

2. koja ima položen stručni ispit za stečajnog upravitelja

3. koja je nakon položenoga stručnoga ispita obavila stručnu obuku u trajanju od najmanje jedne godine

4. koja ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike

5. koja je dostojna za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja.“

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Osoba koja je brisana s liste stečajnih upravitelja sukladno članku 81. stavku 1. podstavku 2. točkama 5. i 6. ovoga Zakona ne može se ponovno upisati na listu stečajnih upravitelja dok ne prođe šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o brisanju.

(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka kod ponovnog upisa na listu stečajnih upravitelja dužna je uz zahtjev priložiti dokaz o sklopljenoj polici osiguranja od profesionalne odgovornosti odnosno dokaz o provedenom stručnom usavršavanju.“.

Članak 51.

Iza članka 79. dodaje se članak 79.a i naslov iznad koji glase:

„Lista visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja

Članak 79.a

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa utvrđuje i na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavljuje listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja za područje nadležnosti svih sudova.

(2) Na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja može biti upisana osoba koja je upisana na listu stečajnih upravitelja najmanje sedam godina i:

1. koja je imenovana za stečajnog upravitelja u najmanje dva stečajna postupka u kojima se stečajni dužnici mogu označiti kao srednji i veliki poduzetnici u smislu računovodstvenih propisa

2. koja je uspješno dovršila najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana.

(3) Lista visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja može se dopunjavati.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom podatke koji se upisuju na popis visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja te način vođenja i objave popisa visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova“.

Članak 52.

Iza članka 79.a dodaje se članak 79.b i naslov iznad njega koji glase:

„Društvo stečajnih upravitelja

Članak 79.b

(1) Dva ili više stečajnih upravitelja upisanih na listi stečajnih upravitelja mogu osnovati ured sa svojstvom pravne osobe (društvo stečajnih upravitelja).

(2) Društvo stečajnih upravitelja osniva se kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.

(3) Na društvo stečajnih upravitelja se na odgovarajući način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima, osim ako ovim Zakonom nije što drugačije uređeno.

(4) Društvo stečajnih upravitelja ne može osnovati drugo društvo stečajnih upravitelja.

(5) Društvo stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću mogu osnovati dva ili više stečajnih upravitelja, a najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 200.000,00 kuna.

(6) Uvjete za prostor i opremu ureda društva stečajnih upravitelja pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 53.

Članak 80. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Udaljenje od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja“.

Članak 80.

(1) Stečajni upravitelj udaljit će se od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

(2) Stečajni upravitelj može se udaljiti od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut postupak za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja.

(3) Udaljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka odnosno postupka za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja.“.

Članak 54.

Članak 81. mijenja se i glasi:

„(1) Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja brisat će se s liste stečajnih upravitelja:

− na osobni zahtjev

− po službenoj dužnosti:

1. ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je osoba upisana na listu

2. ako je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

3. ako je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine

4. ako nije postupila po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona

5. ako ne dostavi dokaz da ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike

6. ako svake dvije godine od dana upisa ne dostavi dokaz o provedenom stručnom usavršavanju

7. kad navrši 70 godina života

8. smrću.

(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja.“.

Članak 55.

Članak 82. mijenja se i glasi:

„ (1) Stručni ispit za stečajnog upravitelja organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(2) Polaganju stručnog ispita za stečajnog upravitelja može pristupiti osoba:

1. koja ima završeni diplomski sveučilišni studij pravne ili ekonomske struke, odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ECTS bodova pravne ili ekonomske struke, odnosno završen poslijediplomski studij iz područja prava ili ekonomije

2. koja ima najmanje tri godine radnog iskustava u pravnoj i/ili ekonomskoj struci i

3. koja je pohađala obvezne pripreme za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja u organizaciji ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Stručnu obuku stečajnih upravitelja nakon položenog stručnog ispita organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u trajanju od najmanje jedne godine.

(4) Stečajni upravitelji dužni su stručno se usavršavati.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom program i trajanje obvezne pripreme za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja, program, pretpostavke i način polaganja stručnoga ispita za stečajne upravitelje te program i trajanje stručne obuke nakon položenog stručnog ispita za stečajne upravitelje i stručnoga usavršavanja .“.

Članak 56.

Naslov iznad članka 83. mijenja se i glasi: „Rješenje o upisu i brisanju s liste stečajnih upravitelja i rješenje o udaljenju od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja“.

U članku 83. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Rješenja o upisu i brisanju s liste stečajnih upravitelja te rješenje o udaljenju od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.“

Članak 57.

Iza članka 83. dodaje se članak 83.a i naslov iznad koji glasi:

„Nadzor nad radom stečajnih upravitelja

Članak 83.a

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prati rad i ponašanje stečajnih upravitelja.

(2) Predstavke i pritužbe na nedolično ili neprimjereno ponašanje stečajnih upravitelja u postupcima u kojima sudjeluju u svojstvu stečajnog upravitelja podnose se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.“.

Članak 58.

Iza članka 83.a dodaje se članak 83.b i naslov iznad koji glasi:

„Etički kodeks stečajnih upravitelja

Članak 83.b

(1) Etički kodeks stečajnih upravitelja utvrđuje etička načela i pravila ponašanja stečajnih upravitelja radi čuvanja dostojanstva i ugleda dužnosti stečajnog upravitelja.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa uz prethodno mišljenje strukovne udruge donosi Etički kodeks stečajnih upravitelja.

(3) Etički kodeks se objavljuje na mrežnoj stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Prijedlog za izmjene i dopune Etičkog kodeksa može dati strukovna udruga i najmanje deset stečajnih upravitelja.“.

Članak 59.

Iza članka 83.b dodaje se članak 83.c koji glasi:

„(1) O povredama Etičkog kodeksa iz članka 83.b ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.  

(2) Protiv odluke ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa stečajni upravitelj i podnositelj pritužbe imaju pravo prigovora u roku od osam dana od dana dostave odluke, o kojem odlučuje Etičko vijeće.

(3) Etičko vijeće ima tri člana koji se biraju iz reda ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, stečajnih upravitelja i suda.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom izbor predsjednika Etičkog vijeća i postupak po povredi Etičkog kodeksa.“

Članak 60.

U članku 84. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„ (1) Izbor stečajnoga upravitelja u stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnoga odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnoga postupka, za stečajnoga upravitelja može izabrati drugu osobu s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.

(3) Stečajni upravitelj može podnijeti zahtjev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da ga se privremeno izuzme od izbora za stečajnog upravitelja, u kojem slučaju može nastaviti obavljati dužnost u postupcima u kojima je imenovan, ali ga se izuzima od izbora i imenovanja za stečajnog upravitelja u novim predmetima u razdoblju od tri mjeseca do dvije godine. Vrijeme privremenog izuzeća računa se od dana izvršnosti rješenja o privremenom izuzimanju. “

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Odredbe ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 61.

U članku 87. stavak 1. brišu se riječi: „s liste A stečajnih upravitelja“.

Članak 62.

U članku 89. stavku 1. u alineja 1. iza riječi: „postupka“ dodaju se riječi: „te sklopiti ugovor s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga“.

U točki 8. stavka 1. članka 89. iza riječi: „Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje“ dodaju se riječi: „i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje“.

Članak 63.

U članku 91. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, razriješiti stečajnog upravitelja ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga, a osobito ako ne postupa po nalogu suda.“

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. te se mijenja i glasi:

„(2) Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj ima pravo žalbe. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo žalbe imaju odbor vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik koji je na skupštini vjerovnika glasovao za prijedlog za razrješenje stečajnog upravitelja.“

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5. do 9. postaju stavci 3. do 7.

Dosadašnji stavak 9. koji je postao stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Pravomoćnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja po službenoj dužnosti, izvršnošću rješenja o privremenom udaljenju te izvršnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja na osobni zahtjev stečajnom upravitelju prestaje dužnost, što će sud utvrditi rješenjem u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuje odredba stavka 6. ovoga članka.“.

Članak 64.

U članku 107. stavku 1. točki 3. iza riječi: „imovine“ dodaju se riječi: „koja nije opterećena razlučnim pravom“.

Članak 65.

U članku 109. stavak 7. briše se.

Članak 66.

U članku 119. stavku 3. iza riječi: „postupka“ dodaju se riječi: „i kakvi su izgledi za nastavak poslovanja dužnika“.

Članak 67.

U članku 124. dodaje se stavak 8. koji glasi:

„(8) Ako je tijekom prethodnog postupka, do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, dužnik prestao postojati spajanjem ili pripajanjem, smatrat će se da je preuzimatelj pristupio dugu i obvezao se postupiti u skladu sa odredbom stavka 3. ovoga članka. Rješenjem kojim se utvrđuje da je preuzimatelj pristupio dugu, sud će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na žalbu imaju predlagatelj i preuzimatelj.“

Članak 68.

U članku 132. stavku 2. dodaje se zadnja rečenica koja glasi: „Stečajni upravitelj nema obvezu podnošenja godišnjih financijskih izvješća.“

Članak 69.

U članku 155. stavku 1. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

„4. troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga po ugovoru iz članka 89. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona“

Dosadašnja točka 4. postaje točkom 5.

Članak 70.

U članku 169. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 5. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku.“

Članak 71.

Članak 212. mijenja se i glasi:

„(1) Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.

(2) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka.

(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta.

(4) Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.

(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.

(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.

(7) Pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema stečajnom dužniku, odnosno stečajnoj masi te svim stečajnim vjerovnicima.

(8) Stečajni vjerovnik koji je uspješno pobio pravnu radnju kojom su oštećeni stečajni vjerovnici u slučaju kada je nedostatnost stečajne mase utvrđena već tijekom prethodnog postupka, uslijed čega je stečajni postupak otvoren i odmah zaključen (članak 132. stavak 1. rečenica 1.) ima iz onoga što se mora vratiti u stečajnu masu na temelju stavka 5. ovoga članka pravo prvenstvenog namirenja za troškove koji su bili potrebni za navedenu parnicu. Stečajni vjerovnik čiji je tužbeni zahtjev za pobijanjem prihvaćen, predložit će stečajnom sucu nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe (članak 289.).

(9) Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.“

Članak 72.

U članku 217. stavak 3. briše se.

Članak 73.

U članku 225. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Pravila iz stavka 1. i 2. ovoga članka se ne primjenjuju ako se stečajni postupak odmah zaključi zbog nedostatka stečajne mase ili nakon provedenog skraćenog stečajnog postupka. Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase, nastavi stečajni postupak po pravilima za naknadnu diobu, stečajni upravitelj dužan je postupiti po odredbi stavka 1. ovoga članka.“

Članak 74.

U članku 247. stavku 6. iza točke dodaje se rečenica koja glasi: „Nakon neuspjele četvrte dražbe razlučni vjerovnici imaju pravo odlučiti o neunovčenom predmetu stečajne mase.“

Članak 75.

U članku 250. stavcima 1. i 2. briše se posljednja rečenica.

Članak 76.

U članku 257. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je zastupati vjerovnike u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće.“

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.

Članak 77.

U članku 275. stavku 1. riječi: „od objave“ zamjenjuju se riječima: „od dostave“.

Članak 78.

U članku 283. stavak 5. briše se.

Članak 79.

U članku 299. stavku 2. riječi: „od objave“ zamjenjuju se riječima: „od dostave“.

Članak 80.

U članku 303. stavku 2. podstavku 11. briše se točka na kraju rečenice te se dodaje podstavak 12. koji glasi: „- odrediti ostale odgovarajuće aktivnosti.“

Članak 81.

U članku 304. stavak 1. mijenja se i glasi :

„(1) Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo sudu podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Neće se uzeti u obzir stečajni plan koji se podnese sudu nakon završnog ročišta.“

Dosadašnji stavak 3. briše se.

Članak 82.

U članku 308. stavku 1. točci 3. briše se točka na kraju te se dodaje nova točka 4. koja glasi:

„4. dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba, ako se stečajnim planom zadire u njihova dioničarska, nositeljska odnosno osnivačka prava.“

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Vjerovnici s malim tražbinama mogu se svrstati u posebnu skupinu.

(5) Prilikom osnivanja skupina sud će voditi posebnu brigu o zaštiti ranjivih vjerovnika poput malih dobavljača.“

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.

Članak 83.

U članku 316. stavku 1. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi: „Izjava dužnika nije potrebna ako je plan podnio sam dužnik.“

Članak 84.

Članak 317. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Sud će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti u roku od 15 dana od njegovog podnošenja:

1. ako nisu poštivani propisi o podnošenju i sadržaju plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu je odredio sud,

2. ako očito nema izgleda da plan koji je dužnik podnio vjerovnici prihvate ili sud potvrdi,

3. ako se očito ne mogu ostvariti prava koja bi sudionici trebali steći prema provedbenoj osnovi plana koji je dužnik podnio.“

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio plan koji su vjerovnici odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnoga zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud će odbaciti novi plan dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, ako je taj odbor osnovan.“

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 85.

Članak 318. mijenja se i glasi:

„(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, sud će zatražiti da se o njemu izjasne:

1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,

2. dužnik pojedinac, ako je plan podnio stečajni upravitelj,

3. stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik.

(2) Sud može pozvati tijela državne uprave nadležna za predmet poslovanja dužnika da se izjasne o predloženom planu.

(3) Sud će odrediti rok za predaju izjašnjenja, ali on ne može biti dulji od 15 dana.“

Članak 86.

U članku 323. stavku 1. drugoj rečenici iza riječi: „kao“ briše se veznik: „i“ te se iza riječi: „budu“ dodaju riječi: „u potpunosti“.

Članak 87.

Članak 330. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan i zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana.“

Članak 88.

U članku 331. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila stečajni plan, iako potrebna većina nije postignuta ako:

1. vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu u lošijem položaju od onoga u kojem bi bili da stečajnog plana nema,

2. vjerovnici te skupine primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju stečajnoga plana i

3. većina glasačkih skupina je prihvatila stečajni plan s potrebnom većinom.

(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka postoji, ako prema planu restrukturiranja:

1. nijedan vjerovnik neće primiti imovinsku korist, koji prelazi iznos njegove tražbine,

2. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan su stavljeni barem u isti položaj kao i druge skupine vjerovnika s tražbinama koje bi u slučaju da stečajnog plana nema bile istog isplatnog reda,

3. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan su stavljeni u bolji položaj od vjerovnika drugih skupina s tražbinama koje bi u slučaju da stečajnog plana nema bile nižeg isplatnog reda i

4. dužnik, dioničar, nositelj udjela i nositelj drugih osnivačkih prava pravnih osoba neće primiti imovinsku korist, izuzev, ako bi njegovo/njezino sudjelovanje u stečajnom planu u vidu vođenja poslovanja bilo zbog njegovih/njezinih osobnih sposobnosti nužno za ostvarenje toga stečajnoga plana.“

Članak 89.

U članku 346. stavku 1. riječi: „rješenju o potvrdi“ zamjenjuju se riječima: „provedbenoj osnovi“.

U stavku 2. riječi: „rješenjem iz stavka 1. ovoga članka“ brišu se i zamjenjuju riječima: „provedbenom osnovom stečajnoga plana“.

U stavku 3. riječi: „rješenju iz stavka 1. ovoga članka“ brišu se i zamjenjuju riječima: „provedbenoj osnovi stečajnoga plana“. U istom stavku riječi: „tim rješenjem“ zamjenjuju se riječima: „tom provedbenom osnovom“.

Članak 90.

U članku 349. riječi: „rješenju o potvrdi“ zamjenjuju se riječima: „provedbenoj osnovi“.

Članak 91.

U članku 350. stavku 1. riječi: „rješenju o potvrdi“ zamjenjuju se riječima: „provedbenoj osnovi“.

Članak 92.

U članku 373. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza dužnik može podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Ako dužnik nije bio podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka on može prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza u otvorenom stečajnom postupku podnijeti najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka upute iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona. Prijedlogu za oslobođenje od preostalih obveza dužnik je dužan priložiti javno ovjerovljenu izjavu o tome da li u njegovom slučaju postoje okolnosti iz članka 373.a stavka 2. rečenice 1. točke 1. ili 2. ovoga Zakona.“

U stavku 2. riječi „pet godina“ zamjenjuju se riječima „tri godine“, a riječi „nakon zaključenja“ zamjenjuju se riječima „ od otvaranja“.

U stavku 2. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi:

„Ako je dužniku već jednom dodijeljeno oslobođenje od preostalih obveza, vrijeme ustupa založivih tražbina iz radnog odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine u novom stečajnom postupku na temelju novog prijedloga za oslobođenje od preostalih obveza iznosi pet godina.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Stečajni vjerovnici mogu se očitovati o prijedlogu za oslobođenje od preostalih obveza dužnika do završnog ročišta.“

Članak 93.

Iza članka 373. dodaju se članci 373.a i 373.b i naslovi iznad koji glase:

„Odluka suda o dopuštenosti dužnikovog prijedloga

Članak 373.a

(1) Ako je prijedlog dužnika za oslobođenjem od preostalih obveza dopušten, sud će rješenjem utvrditi da će dužnik biti oslobođen od preostalih obveza, ako ispuni obveze iz članka 381. te ne postoje pretpostavke za uskratu oslobođenja iz članka 376., 383. 383.a i 384. ovoga Zakona. Rješenje će se objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv tog rješenja dužnik ima pravo na žalbu.

(2) Prijedlog dužnika za oslobođenjem od preostalih obveza nije dopušten:

1. ako je dužnik u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga oslobođen preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno u skladu s odredbama članka 383. ovoga Zakona ili

2. ako je dužniku u posljednjih tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga oslobođenje uskraćeno u skladu s člankom 376. stavkom  1. točkom 4., 5. ili 6. odnosno u skladu s člankom 383.a, kada je naknadna uskrata oslobođenja utemeljena na razlozima iz članka 376. stavka 1. točke 4., 5. ili 6. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 2. sud će dužniku dati mogućnost da povuče prijedlog za otvaranje stečajnog postupka prije nego što o njemu odluči.

(4) Nedopušteni prijedlog za oslobođenjem od preostalih obveza sud će odbaciti rješenjem.

Dužnost dužnika u pogledu zaposlenja ili obavljanja primjerene djelatnosti

Članak 373.b

Od trenutka ustupa tražbina do zaključenja stečajnoga postupka dužnik je dužan baviti se primjerenim zanimanjem, a ako je bez zaposlenja, potruditi se naći primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti.“

Članak 94.

U članku 374. ispred stavka 1. dodaje se brojčana oznaka: „(1)“, a iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Sud će rješenjem iz članka 373.a stavka 1. odrediti povjerenika na kojeg prelaze založiva primanja dužnika u skladu s izjavom o ustupu.“

Članak 95.

Naslov iznad članka 375. mijenja se i glasi:

„Odluka suda o osnovanosti dužnikovog prijedloga“

U članku 375. stavku 2. ispred riječi: „na završnom ročištu“ dodaje se riječ: “najkasnije“.

U stavku 3. riječi: „članka 297.“ zamjenjuju se riječima: „članka 295.“, a riječi: „članka 298.“ zamjenjuju se riječima: „članka 297.“.

Članak 96.

U članku 376. stavku 1., ispred riječi: „na završnom ročištu“ dodaje se riječ: „najkasnije“.

U stavku 1. briše se točka 3., a dosadašnje točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.

U stavku 1. u dosadašnjoj točci 4. koja postaje točka 3. brišu se riječi: „posljednjoj godini“ te se zamjenjuju riječima: „posljednje tri godine“.

U stavku 1. iza dosadašnje točke 5. koja postaje točka 4. dodaju se nove točke 5. i 6. koje glase:

„5. ako je dužnik u izjavi iz članka 373. st. 1. ili u pogledu popisa predmeta stečajne mase iz članka 221., popisa vjerovnika iz članka 222. ili pregleda imovine i obveza iz članka 223. ovoga Zakona te u pogledu svojih prihoda dao namjerno ili iz krajnje nepažnje netočne ili nepotpune podatke ili

6. ako je dužnik povrijedio svoju obvezu iz članka 373.a ovoga Zakona i time oštetio svoje vjerovnike u namirenju; članak 382. stavak 2. i 3. će se odgovarajuće primijeniti.“

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) U slučaju moguće obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona prijedlog vjerovnika da se odbije prijedlog dužnika za oslobađanjem od preostalih obveza može se staviti u pisanom obliku do donošenja odluke o obustavi stečajnog postupka.

(4) Rješenje suda iz stavaka 1. odnosno stavka 3. ovoga članka će se objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv tih rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji se usprotivio dužnikovom oslobađanju od preostalih obveza ima pravo na žalbu.“

Članak 97.

Članak 377. briše se.

Članak 98.

U članku 378. stavku 1. treća rečenica mijenja se i glasi:

„Povjerenik je dužan sudu jednom godišnje podnijeti izvješće o primljenim iznosima za raspodjelu vjerovnicima.“

Članak 99.

Članak 380. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Od trenutka zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka sukladno članku 297. ovoga Zakona pa sve do isteka vremena ustupa založivih tražbina nad imovinom dužnika nije dopuštena ovrha u korist pojedinih stečajnih vjerovnika.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„Prijeboj protiv tražbine dužnika na iznose koji su obuhvaćene izjavom o ustupu nije dopušten.“

Članak 100.

U članku 381. stavku 1. riječi: „tijekom trajanja ustupa“ zamjenjuju se riječima: „od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa sve do isteka vremena ustupa založivih tražbina“

U stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

„2. dužan je predati povjereniku jednu polovinu vrijednosti imovine koju stekne nasljeđivanjem ili s obzirom na buduće pravo nasljeđivanja te cijelu vrijednost imovine koju stekne kao dar, dobitak na lutriji ili koju stekne u bilo kojoj drugoj igri na dobitak. Od dužnosti na predaju su izuzeti prigodni darovi i dobici koji su neznatne vrijednosti“

U stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:

„6. ne smije zasnivati neprimjerene obveze u smislu članka 376. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Na prijedlog dužnika sud će utvrditi da li je određena imovina stečena u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka izuzeta od dužnosti predaje povjereniku.“

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 101.

U članku 382. stavku 1. riječi: „tijekom trajanja ustupa“ zamjenjuju se riječima: „od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa do isteka vremena ustupa založivih tražbina“.

U stavku 1. iza prve rečenice dodaju se nove dvije rečenice koje glase:

„To ne vrijedi, ako dužnik nije kriv za povredu svojih dužnosti. U slučaju iz članka 381. stavka 1. točke 6. ne uzima se u obzir obična nepažnja.“

Članak 102.

Naslov iznad članka 383. mijenja se i glasi:

„ Kaznena djela protiv imovine ili protiv gospodarstva “

U članku 383. stavku 1. riječi: „za vrijeme trajanja ustupa“ zamjenjuju se riječima: „od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu sa člankom 297. ovoga Zakona pa do isteka vremena ustupa založivih tražbina“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„Protiv odluke suda o uskrati oslobođenja od preostalih obveza podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.“

Članak 103.

Iza članka 383. dodaje se članak 383.a koji glasi:

„Naknadno poznati razlozi za uskratu oslobođenja

Članak 383.a

(1) Sud će, na prijedlog stečajnog vjerovnika, uskratiti oslobođenje od preostalih obveza, ako se nakon zaključenja stečajnog postupka ili u slučaju iz članka 297. ovoga Zakona nakon obustave stečajnog postupka utvrdi, da je postojao razlog za uskratu oslobođenja iz članka 376. stavak 1. ovoga Zakona. Prijedlog se može staviti samo unutar šest mjeseci nakon što je vjerovnik saznao za postojanje takvog razloga. Prijedlog je dopušten samo ako se učini vjerojatnim da postoje pretpostavke iz rečenice 1. i 2. ovoga stavka i da vjerovnik ranije nije imao saznanja o postojanju takvog razloga.

(2) Protiv odluke suda o uskrati oslobođenja od preostalih obveza podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od  preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.“

Članak 104.

U članku 385. nakon broja: „383.“ dodaje se zarez i broj: „383.a“, a riječ: „dužnika“ zamjenjuje se riječi: „vjerovnika“.

Članak 105.

U članku 386. stavku 1. nakon prve rečenice dodaje se novi stavci 2. do 5. koji glase:

„(2) Određeno oslobađanje dužnika od preostalih obveza iz stavka 1. ovoga članka djeluje od trenutka isteka vremena ustupa založivih tražbina.“

(3) Ako u stečajnom postupku nisu prijavljene tražbine, ili su prijavljene i utvrđene tražbine stečajnih vjerovnika namirene, a dužnik je namirio i troškove stečajnog postupka kao i ostale obveze stečajne mase, sud će na prijedlog dužnika odlučiti o oslobađanju od preostalih obveza i prije isteka vremena ustupa založivih tražbina. Određeno oslobađanje dužnika od preostalih obveza stavka 1. ovoga članka djeluje od trenutka isteka vremena ustupa založivih tražbina.

(4) Dužnik je dužan učiniti vjerojatnim postojanje pretpostavki iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako sud odredi oslobođenje od preostalih obveza u skladu odredbom stavka 3. ovoga članka odgovarajuće će se primijeniti članak 385. i članak 386.a ovoga Zakona.“

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 6. i 7.

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 6., riječi: „iz članka 382. stavaka 1. ili 2. ili iz članka 383.,“ zamjenjuju se riječima: „iz članka 376. stavka 1. ili iz članka 382. stavka 1. ili stavka 2. rečenice 3. ili iz članka 383. ili iz članka 383.a“.

Članak 106.

Iza članka  386. dodaje se članak 386.a i naslov iznad njega koji glasi:

„Stjecanje imovine nakon isteka vremena ustupa

Članak 386.a

Ako je dužniku određeno oslobođenje od preostalih obveza, imovina koju dužnik stekne nakon isteka vremena ustupa založivih tražbina ili nakon nastupa pretpostavka iz članka 386. stavka 2. rečenice 1. ovoga Zakona, ne pripada više stečajnoj masi. No, to ne vrijedi u odnosu na dijelove imovine koji su vraćeni stečajnoj masi na temelju pobijanja stečajnog upravitelja ili koji na temelju spora koji je vodio stečajni upravitelj ili na temelju radnji unovčenja stečajnog upravitelja pripadaju stečajnoj masi.“

Članak 107.

U članku 387. iz stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Zabrana bavljenja trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću koja je izdana samo na temelju insolventnosti dužnika prestaje imati pravni učinak pravomoćnošću odluke kojom se određuje oslobađanje od preostalih obveza stečajnog dužnika.“

Članak 108.

Članak 388. mijenja se i glasi:

„Članak 388.

Oslobođenje od preostalih obveza dužnika ne odnosi se na:

1. osigurane tražbine,

2. tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje,

3. tražbine po osnovi novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka,

4. tražbine po osnovi uzdržavanja koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva,

5. tražbine koje su nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka te

6. tražbine po osnovi troškova za vođenje stečajnoga postupka.“

Članak 109.

Članak 389. mijenja se i glasi:

„ Članak 389.

(1) Na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, sud će opozvati određeno oslobođenje dužnika od preostalih obveza, ako:

1. se naknadno utvrdi, da je dužnik koju od svojih dužnosti namjerno povrijedio i time znatno onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika,

2. se naknadno utvrdi, da je dužnik za vrijeme ustupa založivih tražbina pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 383. stavku 1. ovoga Zakona ili da je dužnik tek nakon određenja oslobođenja od preostalih obveza pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 383. stavka 1. koje je počinio do isteka vremena za ustup založivih tražbina ili

3. je dužnik nakon određenja oslobođenja od preostalih obveza namjerno ili iz krajnje nepažnje  povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje, koje ima tijekom stečajnoga postupka.

(2) Prijedlog se može podnijeti u roku od godinu dana od pravomoćnosti odluke o oslobođenju dužnika od preostalih obveza. Opoziv prema točci 3. stavka 1. ovoga članka može se predložiti samo unutar šest mjeseci nakon pravomoćnog zaključenja stečajnoga postupka. Vjerovnik je dužan učiniti vjerojatnim da postoje pretpostavke za razlog opoziva na koji se poziva. U slučaju iz točke 1. stavka 1. ovoga članka vjerovnik je dužan učiniti i vjerojatnim da prije pravomoćnosti odluke nije imao saznanja o postojanju toga razloga za opoziv.“

Članak 110.

U članku 405. stavku 1. točki 4. riječi: „od objave“ zamjenjuju se riječima: „od dostave“.