NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.
Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.) (dalje u tekstu: Direktiva 2019/1151).
Direktivom (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava utvrđuju se, među ostalim, pravila o objavljivanju podataka i povezivanju središnjih registara, trgovačkih registara te registara trgovačkih društava država članica.
Upotreba digitalnih alata i postupaka s ciljem jednostavnijeg, bržeg te vremenski i troškovno učinkovitijeg započinjanja gospodarske djelatnosti osnivanjem trgovačkih društva ili otvaranjem podružnice tog društva u drugoj državi članici te radi pružanja sveobuhvatnih i dostupnih informacija o trgovačkim društvima jedan je od preduvjeta za učinkovito funkcioniranje, modernizaciju i administrativno pojednostavljenje konkurentnog unutarnjeg tržišta i osiguravanje konkurentnosti i vjerodostojnosti trgovačkih društava.
Osiguravanje postojanja pravnog i administrativnog okružja koje je doraslo novim društvenim i gospodarskim izazovima globalizacije i digitalizacije ključno je kako bi se, s jedne strane, pružili potrebni mehanizmi zaštite od zloupotrebe i prijevare te, s druge strane, kako bi se ostvarili ciljevi kao što su promicanje gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje ulaganja, a svi ti faktori mogli bi donijeti ekonomske i socijalne koristi za društvo u cjelini.
Prema tumačenjima Europske komisije, elektronička procedura podrazumijeva isključivi i potpuni elektronički pristup, bez fizičkog kontakta i slanja papira te mora biti dostupna za državljane Europskog gospodarskog prostora (međutim, ako osoba želi, i dalje može sve obaviti fizički, putem papira i fizički kod javnog bilježnika).
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 40/19.) u hrvatski pravni sustav uveden je pravni institut osnivanja društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika. Ovom novelom nije dokinut uobičajeni način osnivanja društva pred javnim bilježnikom, nego je omogućeno da se, alternativno, društvo može osnovati bez sudjelovanja javnog bilježnika i pravnih savjetnika putem internetskih stranica sustava sudskog registra, uz korištenje autentifikacijskog sustava i uz korištenje propisanih obrazaca.
Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona predlaže se napraviti daljnji iskorak u digitalizaciji postupka upisa trgovačkih društava u sudski registar. Predlaže se osuvremeniti i olakšati osnivanje podružnica trgovačkih društava, omogućiti da se sve potrebne doregistracije (upisi novih podataka i promjene podataka i dokumenata u sudski registar) trgovačkih društava te osnivanje i doregistracija podružnica mogu obaviti na daljinu. Cilj koji se želi postići jest unaprjeđenje pokretanja i vođenja poslovanja, koje mora biti prilagođeno sadašnjem vremenu i novim komunikacijskim mogućnostima, uz očuvanje pravne sigurnosti te visoke točnosti i pouzdanosti sudskog registra.
Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporabe, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti je li osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti. U tu svrhu predlaže se da Ministarstvo pravosuđa i uprave ustroji i vodi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave.
U skladu sa člankom 118. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske prestaje važiti članak 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope. Stoga se prijedlogom mijenja zakonska zatezna kamata koja se više neće moći računati u odnosu na visinu diskontne (eskontne) stope na način da se visina zakonske kamate uređuje po uzoru na rješenje u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.).
Mjerama predviđenim Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. ukida se obveza sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik te se u skladu sa navedenim propisuje da je prijenos poslovnog udjela dopušten ugovorom na kojem je ovjeren potpis ili je potpisan naprednim elektroničkim potpisom.
III.OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Troškovi koji će nastati u provođenju ovoga zakona osigurani su kroz sredstva koja su potrebna za provođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, koji se donosi istovremeno s ovim Zakonom.
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.
V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Članak 1.
U Zakonu o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19.) u članku 2. podstavku 4. prije točke na kraju dodaje se zarez i riječi:
„kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.).“.
Članak 2.
U članku 8. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Podružnica se može osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.“
Članak 3.
U članku 10. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Ako je nad društvom iz stavka 2. ovog članka otvoren stečajni postupak, zahtjeve protiv osoba iz stavka 3. ovog članka za vrijeme trajanja stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.“
Članak 4.
U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Riječi „Hrvatska“ i njene izvedenice te druga državna znamenja, uključujući njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo na temelju rješenja ministarstva nadležnog za poslove opće uprave ako se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se pokrenuti upravni spor.“
Članak 5.
U članku 45. stavku 1. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
„Prokurist ne može biti osoba koja iz razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.“
Članak 6.
U članku 54. stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi:
„Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure i izjava prokurista da je upoznat s danom prokurom, odnosno odluka kojom se prokura opoziva ili izjava kojom prokurist otkazuje prokuru.“
Članak 7.
U članku 127. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidator je dužan trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju se može pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihovog sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.“
U stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika, plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.“
Dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Ako je do prestanka društva došlo bez provođenja likvidacije ili stečaja članovi društva dužni su postupiti u skladu s odredbom iz stavka 2. ovog članka.
Članak 8.
U članku 226. stavku 3. riječi: „ovoga stavka“ zamjenjuju se riječima: „ovoga članka“.
U stavku 4. riječi: „knjizi dionica“ zamjenjuju se riječima: „registru dionica“, a riječi: „knjige dionica“ zamjenjuju se riječima: „registra dionica“.
Članak 9.
U članku 239. stavku 2. točki 1. riječi: „zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja,“ zamjenjuju se riječima: „zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja,“, a riječ: „zakonika“ zamjenjuje se riječi: „zakona“.
Iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:
„2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz prethodne točke ovog stavka.“
Dosadašnja točka 2. postaje točka 3. iza koje se dodaje nova točka 4. koja glasi:
„4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.“
Dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će ustrojiti i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovog članka.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 3. ovog članka“
Članak 10.
U članku 251. stavku 1. iza riječi: „polovine“ dodaje se riječ: „iznosa“.
Članak 11.
U članku 252. stavku 5. točka na kraju stavka zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: „odnosno stečajni vjerovnici prema pravilima stečajnog prava.“
Članak 12.
U članku 277. stavku 6. u prvoj rečenici iza riječi: „objaviti“ dodaju se riječi: „na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i“.
Članak 13.
U članku 300.g stavku 2. riječi: „u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za pet postotnih poena“ zamjenjuju se riječima: „koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena“.
Članak 14.
U članku 382. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori su dužni trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju se može pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa, te njihovog sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.“
U stavku 5. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika, plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.“
Dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Ako je do prestanka društva došlo bez provođenja likvidacije ili stečaja članovi društva dužni su postupiti u skladu sa odredbom iz stavka 4. ovog članka.
Članak 15.
U članku 387. stavku 1. treća rečenica mijenja se i glasi:
„Javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku.“
U stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Ta izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije.“
Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva, sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilog 1 - 2 ovoga Zakona. Taj obrazac zapisnika nije javnobilježnički akt ni privatna isprava koju potvrđuje javni bilježnik.
(4) Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su prilog 3 - 6 ovoga Zakona.“
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 5. i 6.
Članak 16.
U članku 390. stavku 2. brišu se druga i treća rečenica.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Kod uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.“
Članak 17.
Iznad članka 397.a i njegovog naslova, naslov Odjeljka 1.a mijenja se i glasi: “OSNIVANJE DRUŠTVA NA DALJINUBEZ SUDJELOVANJA JAVNOG BILJEŽNIKA“.
U članku 397.a stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.
Članak 18.
U članku 397.b iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost prijevoda obrazaca na engleskom jeziku u skladu s pravilima o dostupnosti informacija iz zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Društvo se ne može osnovati na prijevodu obrazaca.“
Članak 19.
U članku 397.e iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Posumnja li da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, registarski sud će donijeti zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda smatrat će se da je povukao prijedlog.“
Članak 20.
Iza članka 397.e dodaje seOdjeljak 1.b s naslovom i članak 397.f koji glase:
„Odjeljak 1.b OSNIVANJE DRUŠTVA NA DALJINU UZ SUDJELOVANJE JAVNOG BILJEŽNIKA
Članak 397.f
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mogu se osnovati na daljinu i uz sudjelovanje javnog bilježnika.
(2) Ulozi za preuzete poslovni udjele mogu se uplatiti samo u novcu, a uplaćuju se na privremeni podračun državnog proračuna ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Plaćanje se može obaviti na daljinu, elektroničkim putem, a dokaz o plaćanju može se podnijeti na isti način.
(3) Društveni ugovor i izjava o osnivanju društva sklapaju se kao javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik u elektroničkom obliku, prema pravilima Zakona o javnom bilježništvu. Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sklapa se popunjavanjem obrazaca iz priloga 1 - 2 ovoga Zakona u elektroničkom obliku.
(4) I ostale isprave potrebne za osnivanje društva u čijem sastavljanju treba sudjelovati javni bilježnik, sastavljaju se u elektroničkom obliku prema pravilima Zakona o javnom bilježništvu. Isprave u čijem sastavljanju ne mora sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se prema pravilima za odgovarajuću vrstu elektroničke isprave. Ako nema posebnih pravila, ispravu potpisuju osobe koje su ih sastavile kvalificiranim elektroničkim popisom.
(5) U postupku osnivanja javni bilježnik komunicira s članovima društva, njihovim zastupnicima i članovima organa društva putem sredstava elektroničke komunikacije (video veza i slično). Na taj način javni bilježnik ih obavještava jesu li društveni ugovor, predmet poslovanja, tvrtka društva i imenovanja članova organa u skladu sa zakonom, upozorava ih na posljedice namjeravane pravne radnje i utvrđuje njihovu pravu volju.
(6) Identitet članova društva, njihovih zastupnika i članova organa provjerava se upotrebom sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti.
(7)Javni bilježnik može na daljinu izvršiti i dodatne provjere identiteta, kao i ostale potrebne provjere, poput postojanja poslovne sposobnosti ili ovlasti za zastupanje. U tu svrhu javni bilježnik može se poslužiti ispravama koje su potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(8) Ako posumnja da su članovi društva, njihovi zastupnici ili članovi organa krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, javni bilježnik može zahtijevati njihovu fizičku prisutnost.
(9) Ako nije drugačije predviđeno u ovom članku, na osnivanje se primjenjuju opća pravila o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, uvažavajući posebnosti elektroničke komunikacije.
Članak 21.
U članku 412. mijenja se stavak 3. tako da on sada glasi:
„(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor na kojem je ovjeren potpis ili koji je potpisan naprednim elektroničkim potpisomili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.“
Članak 22.
U članku 442. stavku 2. riječi: „je društvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala” zamjenjuju se riječima: „u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala”.
Članak 23.
U članku 474. stavku 4. iza riječi: „osobi“ dodaju se riječi: „koja je poduzetnik“.
Članak 24.
U članku 504.a stavku 2. riječi: „eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena“ zamjenjuju se riječima: „stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena“.
Članak 25.
U članku 522. stavku 3. iza treće rečenice dodaju se četvrta i peta rečenica koje glase:
„Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem.“
Članak 26.
U članku 541. stavku 2. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva.“
Iza dosadašnje druge rečenice koja postaje treća rečenica dodaju se dvije rečenice koje glase:
„Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem.“
Članak 27.
U članku 550.j stavku 8. riječi: „eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena“ zamjenjuju se riječima: „stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena“.
Članak 28.
U članku 550.o stavku 1. iza riječi: „dužnici“ zarez se zamjenjuje točkom te se brišu riječi: „ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.“
Članak 29.
U članku 613. u stavku 2., dodaje se druga rečenica koja glasi: „Podružnica inozemnog osnivača može se osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.“
Članak 30.
U članku 630. stavku 1. točci 4. riječ: „ili“ zamjenjuje se zarezom te se na kraju iza zareza dodaju riječi: „ili namjerno prijavi za upis netočan podatak,“
Iza točke 25.a dodaje se nova točka 25.b koja glasi:
„25.b ako trajno ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),“.
Iza točke 55. dodaje se nova točka 55.a koja glasi:
„55.a ako trajno ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),“.
Iza točke 64. dodaje se nova točka 64.a koja glasi:
„64.a ako trajno ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),“.
Članak 31.
(1) U Prilogu 4. Zakona o trgovačkim društvima riječi: „Mjesto i datum _________.“ zamjenjuju se riječima: „Mjesto: ____________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.“
(2) U Prilogu 6. Zakona o trgovačkim društvima riječi: „Mjesto i datum _________.“ zamjenjuju se riječima: „Mjesto: ____________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 32.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Pravilnik o iznosu naknade za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon njegova brisanja iz sudskog registra („Narodne novine“, broj 6/20.).
Članak 33.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 239. Zakona o trgovačkim društvima, kako je izmijenjen odredbom članka 9. ovog Zakona, do 15. srpnja 2023.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će evidenciju iz članka 239. Zakona o trgovačkim društvima, kako je izmijenjen odredbom članka 9. ovog Zakona, do 1. kolovoza 2023.
Članak 34.
Ovaj Zakon stupa na snagu šezdesetog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članaka 2., 15., 17., 18., 19., 20. i 29. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. kolovoza 2023.
VI. OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
U članku 2. Zakona dopunjuje se podstavak 4. kojim se u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava.
Uz članak 2.
U članku 8. Zakona, kojim se uređuje upis podružnice u sudski registar, dodaje se novi stavak 7., kojim se omogućava osnivanje podružnice na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.
Uz članak 3.
U članku 10. Zakona uređuje se tko ostvaruje zahtjev prema članu društva u slučaju da je nad društvom otvoren stečajni postupak. Rješenje se usklađuje s odredbom članka 173. Stečajnog zakona.
Uz članak 4.
Uz članak 15. Zakona člankom 1. precizira se način unošenja riječi Hrvatska i njenih izvedenica u tvrtku, na način da se zaštiti ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske. Dodaje se stavak kojim je predviđeno protiv rješenja iz stavka 1. pokrenuti upravni spor.
Uz članak 5.
U članku 45. Zakona, kojim se propisuju uvjeti za osobu koja može biti prokurist, nadopunjuje se odredba stavka 1., tako da se propisuje da prokurist ne može biti osoba koja iz razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.
Uz članak 6.
U članku 54. Zakona, kojim se propisuje upis prokure, druga rečenica u stavku 1. mijenja se na način da se dopunjuju odredbe o prilozima uz prijavu za upis prokure uz sudski registar te se tako prijavi prilažu odluka o davanju prokure i izjava prokurista da je upoznat s danom prokurom, odnosno odluka kojom se prokura opoziva ili izjava kojom prokurist otkazuje prokuru.
Uz članak 7.
U članku 127. Zakona, kojim se propisuje obveza čuvanja poslovnih knjiga, stavak 2. mijenja se na način da se propisuje da je likvidator dužan poslovne knjige i dokumentaciju društva trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama.
Također se propisuje mogućnost pohrane poslovnih knjiga i dokumentacije u elektroničkom obliku.
U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva.
Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja.
Uz članak 8.
Navedenim izmjenama ispravljaju se nomotehničke omaške te se usklađuje terminologija.
Uz članak 9.
U članku 239. Zakona, kojim se propisuje sastav uprave te uvjeti za osobu člana uprave u stavku 2. riječi „zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja,“ zamjenjuju se riječima „zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja,“, a riječ „zakonika“ zamjenjuje se riječi „zakona“. Također, dodaje se i nova točka prema kojoj član uprave ne može biti osoba koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. stavka 2., odnosno osoba kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.
Navedenom se odredbom propisuje i da će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojiti i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave te da će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati sadržaj i uvjete vođenja i korištenja evidencije.
Uz članak 10.
Odredba članka 251. nomotehnički se uređuje.
Uz članak 11.
Odredba članka 252. usklađuje se s odredbama Stečajnog zakona.
Uz članak 12.
U članku 277. Zakona, kojom se propisuju opće odredbe o sazivanju skupštine, u stavku 6. propisuje se da se poziv za glavnu skupštinu, uz obvezu objave u glasilu društva, mora objaviti i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.
Uz članak 13.
U članku 300.g. određivanje zakonske zatezne kamate usklađuje se s rješenjem iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), radi preuzimanja eura i ukidanja članka 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope.
Uz članak 14.
U članku 382. Zakona, kojim se propisuje okončanje likvidacije, stavak 4. mijenja se na način da se propisuje da je likvidator dužan poslovne knjige i dokumentaciju društva trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama.
Također se propisuje mogućnost pohrane poslovnih knjiga i dokumentacije u elektroničkom obliku.
U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva.
Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja.
Uz članak 15.
U članku 387. Zakona, kojim se uređuje način osnivanja društva, u stavku 1. kojim se propisuje da se društvo osniva na temelju društvenog ugovora koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik, propisuje se mogućnost da javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku.
U stavku 2. se propisuje da se društveni ugovor zamjenjuje izjavom osnivača kad društvo osniva jedan osnivač te se propisuje da ta izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije.
Nadalje, propisuje se da, ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva, sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilog 1 - 2 ovoga Zakona. Taj obrazac zapisnika nije javnobilježnički akt ni privatna isprava koju potvrđuje javni bilježnik. Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su prilog 3 - 6 ovoga Zakona.
Uz članak 16.
U članku 390. stavku 2. Zakona brišu se rečenice kojima se propisuje da se ulog u novcu mora u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar te da osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa svim drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala.
Također, propisuje se da se novčani ulozi uplaćuju zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.
Kod uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Uz članak 17.
Iznad članka 397.a i njegovog naslova, mijenja se naslov Odjeljka 1.a. Briše se odredba kojom se propisuje da se sustavu sudskog registra pristupa osobno te se na taj način omogućuje punomoćnicima i zakonskim zastupnicima da pristupe sustavu.
Uz članak 18.
U članku 397.b Zakona, kojim se propisuju obrasci i isprave u postupku osnivanja na daljinu, propisuje se da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost prijevoda obrazaca na engleskom jeziku u skladu s pravilima o dostupnosti informacija iz zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Propisuje se da se društvo ne može osnovati na prijevodu obrazaca.
Uz članak 19.
U članku 397.e Zakona dodaje se odredba kojom se propisuje da, posumnja li registarski sud u postupku osnivanja društva na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika, da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda smatrat će se da je povukao prijedlog.
Uz članak 20.
Dodaje se novi odjeljak kojim se propisuje osnivanje društva s ograničenomodgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu uz sudjelovanje javnog bilježnika.
Uz članak 21.
U članku 412. Zakona mijenja se stavak 3. kojim se propisuje da je za prijenos poslovnog udjela potreban ugovor na kojem je ovjeren potpis umjesto forme javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave.
Uz članak 22.
U članku 442. nomotehnički se uređuje postojeći tekst.
Uz članak 23.
U članku 474. Zakona, kojim se uređuje društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu, dodaje se pojašnjenje u stavku 4. da ako društvo pripada fizičkoj osobi, radi se o fizičkoj osobi koja je poduzetnik.
Uz članak 24.
U članku 504.a Zakona određivanje zakonske zatezne kamate usklađuje se s rješenjem iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), radi preuzimanja eura i ukidanja članka 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope.
Uz članak 25.
U članku 522. Zakona uređuju se posljedice pripajanja trgovačkih društava za slučaj da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom.
Uz članak 26.
U članku 541. Zakona izrijekom se pojašnjava da je društvo preuzimatelj pravni slijednik društva koje se pripaja te se uređuju posljedice pripajanja društava za slučaj da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom.
Uz članak 27.
U članku 550.j Zakona određivanje zakonske zatezne kamate usklađuje se s rješenjem iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), radi preuzimanja eura i ukidanja članka 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope.
Uz članak 28.
U članku 550.o Zakona, kojim se propisuje osiguranje vjerovnika u slučaju podjele društva, briše se ograničenje da za obveze društva koje se dijeli, zajedno s društvom na koje je nakon podjele obveza prešla, odgovaraju sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, ograničeno, samo do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.
Uz članak 29.
U članku 613. Zakona, kojim se propisuje osnivanje podružnice inozemnog osnivača, dodaje se nova rečenica u stavak 2. kojom se omogućava osnivanje podružnice inozemnog osnivača na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.
Uz članak 30.
U članku 630. Zakona, kojim se propisuju prekršaji trgovačkih društava, dodatno se prekršajno sankcionira slučaj kad se namjerno prijavi netočan podatak za upis u sudski registar te se dodaje novi prekršaj koji se odnosi na obvezu likvidatora da trajno čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili da ih povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije.
Uz članak 31.
U Prilogu 4. Zakona koji sadrži Obrazac društvenog ugovora jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova (do pet) te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu, briše se obveza navođenja datuma te se propisuje da je društveni ugovor sklopljen na dan kad je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.
Isto se mijenja i u odnosu na Prilog 6. koji sadrži obrazac društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu.
Uz članak 32.
Propisuje se prestanak važenja Pravilnika o iznosu naknade za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon njegova brisanja iz sudskog registra („Narodne novine“, broj 6/20.).
Uz članak 33.
Propisuje se rok za donošenja pravilnika i ustroj evidencije.
Uz članak 34.
Propisuje se dan stupanja na snagu uz odgodu stupanja na snagu pojedinih odredbi ovog Zakona.
VI.TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2. (NN 40/19)
Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:
– Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),
– Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),
– Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),
– Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.).
Upis podružnice u sudski registar
Članak 8.
(1) Podružnica se upisuje u sudski registar suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača.
(2) Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.
(3) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:
1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice i
2. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.
(4) Prijavi iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice.
(5) U sudski registar iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona i promjene tih podataka.
(6) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem u skladu s posebnim propisom. Podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva.
Odgovornost članova trgovačkoga društva
Članak 10.
(1) Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.
(2) Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.
(3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.
(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito:
1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,
2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,
3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,
4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.
Imena država i međunarodnih organizacija
Članak 15.
(1) Riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove uprave.
(2) Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva.
Prokurist
Članak 45.
(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(2) Prokura se ne može dati pravnoj osobi.
Upis prokure
Članak 54.
(1) Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva.
(2) U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov osobni identifikacijski broj a ograničenje iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona upisuje se u sudske registre za trgovačko društvo i za podružnicu.
(3) Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.
Čuvanje poslovnih knjiga.
Članak 127.
(1) Po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz sudskog registra. Društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra.
(2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska gospodarska komora dužna je zaprimljene isprave čuvati i postupati s njima u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, u iznosu koji pravilnikom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti.
Upis u registar dionica
Članak 226.
(1) Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta te poštanske adrese i adrese elektroničke pošte imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima, njihov broj i nominalni iznos. Dioničari su dužni te podatke dostaviti društvu. Statutom se može odrediti pod kojim je pretpostavkama dopušteno upisati dionice u registru dionica na svoje ime ako one pripadaju nekom drugom. Ako su dionice upisane u registru dionica na investicijski fond u smislu Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, a imatelji njihovih udjela ili dionica nisu isključivo institucionalni ulagatelji, smatra se da je dioničar investicijski fond u smislu navedenih zakona neovisno o tome što su ulagatelji zajednički imatelji tih dionica. Ako investicijski fond nema pravnu osobnost, smatra se da su to dionice društva za upravljanje investicijskim fondom.
(2) U odnosu prema društvu priznaju se prava i obveze iz dionice samo onome tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara koji za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba. Pravo glasa iz dionica nema osoba na koju su dionice upisane u registru dionica ako prekorači gornju granicu koja je određena statutom ili prekrši obvezu otkriti komu pripadaju dionice koje su na nju upisane u registru dionica koja je određena statutom, u skladu sa stavkom 1. trećom rečenicom ovoga članka. Dionice ne daju nadalje pravo glasa nakon što je protekao rok za davanje obavijesti uz prijetnju gubitka prava glasa iz dionica u skladu sa stavkom 3. četvrtom rečenicom ovoga članka sve dok se društvu ne dadu te obavijesti.
(3) Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva komu se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Dovoljno je priopćiti podatke u skladu s člankom 297.d stavkom 4. ovoga Zakona. Posrednici su dužni uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica. Zatraži li to društvo, svatko tko je upisan u registru dionica dužan ga je bez odgađanja obavijestiti jesu li to njegove dionice. Ako je posrednik povodom postupka prijenosa dionica samo privremeno upisan u registar dionica, taj upis sa sobom ne povlači obveze iz stavka 2. ovoga članka i članka 297.b ovoga Zakona i ne dovodi do primjene ograničenja iz statuta prema stavku 1. trećoj rečenici ovoga stavka.
(4) Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige dionica.
(5) Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.
(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.
Sastav uprave
Članak 239.
(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:
1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili
2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.
Dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje
Članak 251.
(1) Ako se kod izrade godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine temeljnoga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti.
(2) Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak.
(3) Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne smije obavljati plaćanja. To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Dužna pozornost i odgovornost članova uprave
Članak 252.
(1) Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva.
(2) Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(3) Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Zakonu:
1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo,
2. isplate dioničarima kamate ili dividendu,
3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva,
4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati nominalni iznos ili veći iznos za koji su izdane,
5. razdijele imovinu društva,
6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva,
7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora,
8. dadu kredit,
9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.
(4) Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje odgovornost. Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju s najmanje desetinu temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom.
(5) Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim onih iz stavka 3. ovoga članka samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. U odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj.
(6) Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju za pet godina.
Općenito
Članak 277.
(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Uprava, odnosno izvršni direktori dužni su sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobiju izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.
(2) Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. To se na odgovarajući način primjenjuje i na izvršne direktore kad sazivaju glavnu skupštinu. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu.
(3) Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. To vrijedi i u pogledu glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora.
(4) Trguje li se dionicama društva na uređenom tržištu, uprava, odnosno izvršni direktori, a ako glavnu skupštinu saziva nadzorni, odnosno upravni odbor, tada taj odbor mora u pozivu navesti i:
1. pretpostavke za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa kao i prema okolnostima dan do kada se društvu mora podnijeti dokaz iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona,
2. postupak glasovanja putem punomoćnika s upućivanjem na formulare koje treba koristiti za davanje punomoći za glasovanje i na način kako se dokaz o imenovanju punomoćnika može elektroničkim putem dostaviti društvu i postupak glasovanja pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije ako se statutom za to predviđa odgovarajući oblik korištenja pravom glasa,
3. prava dioničara iz članka 278. stavka 2., članka 282. stavka 1., članka 283. i članka 287. stavka 1. ovoga Zakona pri čemu se podaci mogu ograničiti samo na rokove za korištenje pravima ako se u pogledu ostaloga upućuje na daljnja objašnjenja koja su dostupna na internetskoj stranici društva,
4. internetsku stranicu društva na kojoj su dostupne obavijesti iz članka 280.a ovoga Zakona.
(5) Ako u statutu nije drugačije određeno, glavna skupština se održava u sjedištu društva. Ako su dionice društva uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, glavna skupština se, ako statutom nije drugačije određeno, može održati i u sjedištu burze.
(6) Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica.
(7) Uz poziv za glavnu skupštinu objavljuje se i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti.
(8) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja koja nisu izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv za glavnu skupštinu poslala neposredno dioničarima u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, moraju poziv najkasnije u vrijeme njegove objave dostaviti medijima za koje se polazi od toga da mogu obavijest prenijeti na cijelo područje Europske unije.
(9) Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama Zakona o njezinom sazivanju, ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.
Otpremnina u novcu
Članak 300.g
(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava, odnosno izvršni direktori društva mu moraju pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.
(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za pet postotnih poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.
(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.
Okončanje likvidacije
Članak 382.
(1) Nakon podjele imovine dioničarima likvidatori podnose glavnoj skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji.
(2) Likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva iz sudskog registra i prilažu joj odluku glavne skupštine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je glavna skupština prihvatila zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće likvidatora te likvidatorima dala razrješnicu. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 378. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Društvo prestaje brisanjem iz trgovačkoga registra.
(4) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska gospodarska komora dužna je zaprimljene isprave čuvati i postupati s njima u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, u iznosu koji pravilnikom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(5) Sud će dioničarima i vjerovnicima društva, a i drugim osobama koje učine vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju iz prethodnoga stavka ovoga članka.
(6) Pokaže li se kasnije da je potrebno provesti daljnje mjere u likvidaciji društva, sud će na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes ponovo imenovati ranije ili nove likvidatore.
Način osnivanja društva
Članak 387.
(1) Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. To se ne primjenjuje u slučaju osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i osnivanja društva na daljinu.
(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.
(3) Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.
(4) Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.
Ulozi za preuzete poslovne udjele
Članak 390.
(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano. Ulog u novcu mora se u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar. Osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa svim drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala.
(3) Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu.
(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.
(5) Uloge se mora uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.
(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Ta institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Odjeljak 1.a Osnivanje društva na daljinu bez punomoćnika
Osnivanje
Članak 397.a
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću može se osnovati na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra uz korištenje autentifikacijskog sustava koji jamči značajnu, odnosno visoku sigurnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra i uz korištenje obrazaca koji su u prilogu ovoga Zakona. Tako se može osnovati i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.
(2) Kada se od osnivača ili druge osobe traži da potvrdi prihvaćanje prijave, obrasca, izjave ili podataka, izraz »potvrdi« znači radnju kojom se putem sustava sudskog registra, u skladu s propisanom sigurnosnom razinom za tu vrstu potvrde, odobrava i/ili pristaje na poduzimanje određene radnje u postupku, preuzimanje nekog prava i obveze ili potvrđuje točnost podataka.
(3) Sustavu iz stavka 1. ovoga člana pristupa se osobno.
(4) Tko neovlašteno pristupi ili poduzme radnju u sustavu iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za kazneno djelo računalnog krivotvorenja i kazneno djelo prijevare u skladu s Kaznenim zakonom.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati na temelju kojeg autentifikacijskog sustava se pristupa sustavu sudskog registra, odnosno sigurnosnu razinu za pristup sustavu sudskog registra i poduzimanje radnji u postupku osnivanja na daljinu.
Obrasci i isprave
Članak 397.b
(1) U postupku osnivanja na daljinu koristi se jedan od obrazaca društvenog ugovora odnosno izjave o osnivanju u elektroničkom obliku, koji su prilog 3. – 6. ovoga Zakona.
(2) U postupku osnivanja na daljinu prilažu se isprave ili njezine preslike u elektroničkom obliku, kada je to propisano zakonom.
(3) Za davanje nepotpunih ili neistinitih podataka ili isprava u postupku osnivanja na daljinu odgovara se kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom u skladu s Kaznenim zakonom.
Temeljni kapital i uplata uloga. Prijava za upis osnivanja.
Članak 397.e
(1) Ulog za preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.
(2) Ulog za osnivanje društva uplaćuje se na privremeni podračun državnog proračuna.
(3) Prijava za upis osnivanja društva na daljinu sadrži zahtjev za upis i podatke iz članka 394. stavka 4. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona.
(4) Prijavi iz stavka 3. ovoga članka prilažu se:
– primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima,
– popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskoga suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnog kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača,
– odluka o imenovanju i popis osoba ovlaštenih voditi poslove društva, njihova imena i prezimena, prebivalište, osobni identifikacijski broj, opseg njihovih ovlasti,
– izjave članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za člana uprave,
– odluku o odabiru poslovne adrese društva,
– odluku o utvrđenju predmeta poslovanja.
(5) Podaci iz stavka 3. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka preuzimaju se iz sustava, odnosno nastaju u sustavu sudskog registra.
(6) Prijavu za upis osnivanja dužni su potvrditi svi članovi uprave društva.
(7) Prijava za upis osnivanja potvrđena je kada sustav sudskog registra zabilježi da su osobe iz stavka 3. ovoga članka potvrdile prijavu za upis osnivanja, a kao dan potvrde uzima se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.
Raspolaganje poslovnim udjelom
Članak 412.
(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.
(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.
(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.
Sazivanje skupštine
Članak 442.
(1) Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.
(2) Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala.
(3) Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele nominalni iznosi kojih zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje udjele.
(4) Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine.
Društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu
Članak 474.
(1) Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo je društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu.
(2) Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društava kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva.
(3) Koji broj glasova u skupštini društva pripada nekome društvu određuje se prema odnosu broja glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju svih glasova. Od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva.
(4) Kao udjeli koji pripadaju društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno drži netko drugi, a ako društvo pripada fizičkoj osobi i udjeli koji inače ulaze u njezinu imovinu.
Otpremnina dioničarima odnosno članovima priključenog društva
Članak 504.a
(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. U tom se slučaju zajedno s prijavom za upis priključenja podnosi i prijava za upis jedinog člana društva u sudski registar.
(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice, odnosno poslovni udjeli daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu društva, odnosno za udio morale dati dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerne otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine priključenog društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.
(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od objave upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.
(4) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine nije primjeren, da je glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili utvrdi da je uopće nije ponudilo i odredi njezinu visinu, naložit će glavnom društvu da dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
(5) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 4. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na otpremninu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.
Upis pripajanja
Članak 522.
(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala. Uz upis u sudski registar svakoga pripojenoga društva, treba upisati zabilježbu da će pripajanje biti pravovaljano tek nakon što se upiše u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja.
(2) Svako pripojeno društvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se moraju dati i za primanje doplata u novcu. Pripajanje se može upisati u sudski registar nakon što povjerenik u obliku javnobilježničke isprave izjavi da je u posjedu dionica te da je primio doplate u novcu. Izjava povjerenika prilaže se uz prijavu za upis pripajanja u sudski registar.
(3) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva te time stupa u sve pravne odnose pripojenog društva. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.
(4) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestaju pripojena društva. Nije potrebno da se ona posebno brišu iz sudskog registra. Upisom pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja. To neće biti onda ako društvo preuzimatelj ili netko treći, tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva, drži dionice pripojenoga društva ili ako pripojeno društvo drži vlastite dionice ili ako te dionice drži netko treći tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva.
(5) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.
(6) Sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta svakoga pripojenoga društva mora po službenoj dužnosti upisati u sudski registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u taj registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze. Ako se društvu preuzimatelju pripaja društvo upisano u registru istoga suda, taj će sud po službenoj dužnosti upisati spomenutu zabilježbu kod društva koje se pripaja.
(7) Na zamjenu dionica pripojenih društava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o proglašenju isprava o dionicama nevažećima sadržane u članku 230. ovoga Zakona i o njihovu proglašenju nevažećima u vezi sa spajanjem dionica sadržane u članku 346. ovoga Zakona. Za tu zamjenu nije potrebno odobrenje suda.
Upis pripajanja
Članak 541.
(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provedbe pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala.
(2) Upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja, imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.
(3) Pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj. Nije potrebno da se ono posebno briše iz sudskog registra. Upisom pripajanja članovi pripojenoga društva postaju članovima društva preuzimatelja.
(4) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.
(5) Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta pripojenog društva mora po službenoj dužnosti upisati u registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze.
Pravo na primjerenu otpremninu
Članak 550.j
(1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.
(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(4) Protivljenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli.
(5) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ima i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.
(6) Članu društva koji ima pravo na otpremninu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka društvo ili društva koja mu je duguju moraju na njegov zahtjev dati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem član društva mora istaknuti zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine.
(7) Zahtjev za isplatu otpremnine u smislu odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, član društva može postaviti najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar. Primjerena otpremnina mora se ponuditi u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva. Rok za prihvat ponude je mjesec dana. Otpremnina se mora isplatiti u roku od dva mjeseca od prihvata ponude.
(8) Iznos primjerene otpremnine izračunava se vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera zamjene i rasporeda udjela. Otpremnina se od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena za vrijeme do isplate dioničarima odnosno članovima društva.
Osiguranje vjerovnika
Članak 550.o
(1) Za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici, ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.
(2) Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar. Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u stečaju. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda. O zahtjevu vjerovnika kojem nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli nisu dala odgovarajuće osiguranje, u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli.
(3) O pravu iz stavka 2. ovoga članka vjerovnike društva koje se dijeli mora se upozoriti u objavi upisa podjele u sudski registar.
(4) Nakon primljenog osiguranja u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno, imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 491. stavka 2. ovoga Zakona.
Osnivanje
Članak 613.
(1) Na osnivanje i upis podružnica osoba iz članka 612. ovoga Zakona (osnivača) u sudski registar primjenjuju se propisi po kojima podružnice osnivaju domaća društva.
(2) Ako je osnivač društvo kapitala, odluka o osnivanju podružnice sadrži pored podataka iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona i podatak o visini temeljnog kapitala i iznosu uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, ili poduzetnik fizička osoba, odluka o osnivanju podružnice sadrži i imena osoba koje osobno odgovaraju za obveze društva.
(3) Osnivač podnosi registarskome sudu na čijem području treba da bude sjedište podružnice prijavu za njezin upis u sudski registar.
(4) U prijavi za upis podružnice pored podataka iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona mora se navesti djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja osnivača te naziv registra u kojem je osnivač upisan i broj pod kojim se u tom registru vodi, odnosno napomenu da je osnivač osnovan u zemlji u kojoj se ne upisuje u takav registar.
(5) Prijavi za upis podružnice u sudski registar prilažu se u izvorniku i u ovjerenome prijevodu na hrvatski jezik:
1. dokaz da je osnivač upisan u registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište iz kojega se vidi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar i broj pod kojim se vodi u tom registru, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište iz kojih su vidljivi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti,
2. odluka osnivača o osnivanju podružnice,
3. prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta osnivača, javno ovjereni po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište,
4. javno ovjereno skraćeno posljednje godišnje financijsko izvješće osnivača.
(6) Registarski sud će, osim iz razloga zbog kojih može odbiti upis svake podružnice u sudski registar, odbiti taj upis ako osnivač ne dokaže:
1. da je valjano osnovan u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište,
2. da je osobama iz Republike Hrvatske u zemlji u kojoj osnivač ima sjedište omogućeno da osnivaju podružnice pod uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i osnivaču.
(7) Smatra se da je osnivač dokazao da postoji uzajamnost iz stavka 6. točke 2. ovoga članka ako ga sud ne pozove da podnese dokaz o postojanju uzajamnosti. U slučaju sumnje postojanje uzajamnosti na zahtjev registarskoga suda potvrđuje Ministarstvo pravosuđa. Ako se ne može dokazati da postoji uzajamnost, podružnicu se može upisati i na temelju odobrenja koje izdaje Ministarstvo gospodarstva.
(8) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije, a odredba stavka 6. točke 2. i stavka 7. ovoga članka ne primjenjuju se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije ili zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.
(9) Osnivač je dužan svaku promjenu podataka iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona te iz stavka 2. i 4. ovoga članka prijaviti registarskome sudu radi upisa u sudski registar. U slučaju promjene podataka iz članka 7. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona osnivač je dužan dostavljanjem popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelatnosti čine predmet poslovanja. Sazna li taj sud da promjena podataka nije prijavljena radi upisa u sudski registar, pozvat će osnivača da to učini u roku kojega mu za to odredi, pa ako on to ne učini ni u tome roku, brisat će podružnicu iz sudskog registra po službenoj dužnosti.
(10) Osnivač je dužan svake godine, u roku od 15 dana od dana usvajanja, registarskom sudu u koji je podružnica upisana dostaviti radi upisa predaje svoja godišnja financijska izvješća i druge financijske isprave čije je objavljivanje zakonom propisano.
Prekršaji trgovačkih društava
Članak 630.
(1) Prekršaj čini pravna osoba
1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)
2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru, odnosno na internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),
3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),
4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),
5 ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 8.),
6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),
7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),
8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega propisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),
9. ako izda dionice za iznos koji je manji od od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),
10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),
11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),
12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),
13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),
14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),
15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,
16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),
17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),
18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoje tražbine s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate uloga ili svoje tražbine s naslova uplate toga uloga prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),
19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),
20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),
21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),
22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,
23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,
24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,
25. ako u registar dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),
25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6. Zakona,
26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,
27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,
28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,
29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),
30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),
30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),
30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),
31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,
32. ako nema nadzorni odbor, kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),
33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,
34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,
35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,
35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom (čl. 272.p),
35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,
36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim, odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,
37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),
38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),
39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona,
40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),
41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,
42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),
43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,
44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,
45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),
46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),
47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),
48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,
49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,
50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363. stavak 4., članak 384.a stavak 4.),
51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),
52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku "u likvidaciji" (članak 370. i 472.),
53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),
54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,
55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,
56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,
57. ako ulog u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,
58. ako je iznos uplate uloga u društvo s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,
59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,
59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),
59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),
60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,
61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,
62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),
63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),
64. ako oduku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),
65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),
66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),
67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482. stavak 1. i članak 486.),
68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),
69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),
70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),
71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.)
72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),
73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),
74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539. stavak 1.),
75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),
76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 582.),
77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),
78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Republici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),
79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),
80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),
81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Republici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),
82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se nepreoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,
85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,
86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,
87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,
88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.
(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 50.000,00 kuna. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 7.000,00 kuna a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
PRILOG 4. Obrazac društvenog ugovora jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova (do pet) te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
4. _____________________________,
5. _____________________________,
(Napomena: moguće je upisati najmanje dva, a najviše pet članova. Za fizičku osobu upisuju se ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtka, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR
JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivači po svome izboru daju i obrazloženje odabrane tvrtke).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ......................... kuna (slovima: .............
(2) Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate uloga kako slijedi:
1. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna)
2. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna)
3. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: __________________ kuna)
4. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna)
5. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna).
(3) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose kuna.)
Članak 4.
Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
Članak 5.
Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.
(Napomena: Osnivači moraju izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 2000,00 kuna (slovima: dvije tisuće kuna), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Za člana uprave društva imenuje se: .....................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: ...............................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, a protiv mene nije izrečena nikakva mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva _______________________________________________
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
PRILOG 6. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj. U elektronički obrazac unose se podaci o najmanje dva osnivača – člana društva)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ___________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ........................ kuna (slovima: ................................................................................ kuna).
(2) Osnivači društva preuzimaju poslovne udjele u društvu i time preuzimaju obvezu odgovarajuće uplate uloga kako slijedi:
1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... kn (slovima: .......................... kuna)
2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... kn (slovima: .......................... kuna)
3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... kn (slovima: .......................... kuna).
(3) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se u visini najmanje jedne četvrtine uloga u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 20.000,00 kn, a najniži nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela je 200,00 kn, s tim da svaki veći nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela mora biti cijeli broj koji je višekratnik broja sto)
Članak 4.
(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.
(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
ILI (ako uprava ima više članova)
Članak 4.
(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.
(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.
(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.
(Napomena: putem elektroničke platforme osnivačima se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj upravu čini više članova. U potonjem slučaju osnivači prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuju način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina)
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 2000,00 kuna (slovima: dvije tisuće kuna).
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ..........................................................................................................................................,
a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, a protiv mene nije izrečena nikakva mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva .............................................................................................................
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.
Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.) (dalje u tekstu: Direktiva 2019/1151).
Direktivom (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava utvrđuju se, među ostalim, pravila o objavljivanju podataka i povezivanju središnjih registara, trgovačkih registara te registara trgovačkih društava država članica.
Upotreba digitalnih alata i postupaka s ciljem jednostavnijeg, bržeg te vremenski i troškovno učinkovitijeg započinjanja gospodarske djelatnosti osnivanjem trgovačkih društva ili otvaranjem podružnice tog društva u drugoj državi članici te radi pružanja sveobuhvatnih i dostupnih informacija o trgovačkim društvima jedan je od preduvjeta za učinkovito funkcioniranje, modernizaciju i administrativno pojednostavljenje konkurentnog unutarnjeg tržišta i osiguravanje konkurentnosti i vjerodostojnosti trgovačkih društava.
Osiguravanje postojanja pravnog i administrativnog okružja koje je doraslo novim društvenim i gospodarskim izazovima globalizacije i digitalizacije ključno je kako bi se, s jedne strane, pružili potrebni mehanizmi zaštite od zloupotrebe i prijevare te, s druge strane, kako bi se ostvarili ciljevi kao što su promicanje gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje ulaganja, a svi ti faktori mogli bi donijeti ekonomske i socijalne koristi za društvo u cjelini.
Prema tumačenjima Europske komisije, elektronička procedura podrazumijeva isključivi i potpuni elektronički pristup, bez fizičkog kontakta i slanja papira te mora biti dostupna za državljane Europskog gospodarskog prostora (međutim, ako osoba želi, i dalje može sve obaviti fizički, putem papira i fizički kod javnog bilježnika).
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 40/19.) u hrvatski pravni sustav uveden je pravni institut osnivanja društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika. Ovom novelom nije dokinut uobičajeni način osnivanja društva pred javnim bilježnikom, nego je omogućeno da se, alternativno, društvo može osnovati bez sudjelovanja javnog bilježnika i pravnih savjetnika putem internetskih stranica sustava sudskog registra, uz korištenje autentifikacijskog sustava i uz korištenje propisanih obrazaca.
Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona predlaže se napraviti daljnji iskorak u digitalizaciji postupka upisa trgovačkih društava u sudski registar. Predlaže se osuvremeniti i olakšati osnivanje podružnica trgovačkih društava, omogućiti da se sve potrebne doregistracije (upisi novih podataka i promjene podataka i dokumenata u sudski registar) trgovačkih društava te osnivanje i doregistracija podružnica mogu obaviti na daljinu. Cilj koji se želi postići jest unaprjeđenje pokretanja i vođenja poslovanja, koje mora biti prilagođeno sadašnjem vremenu i novim komunikacijskim mogućnostima, uz očuvanje pravne sigurnosti te visoke točnosti i pouzdanosti sudskog registra.
Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporabe, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti je li osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti. U tu svrhu predlaže se da Ministarstvo pravosuđa i uprave ustroji i vodi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave.
U skladu sa člankom 118. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske prestaje važiti članak 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope. Stoga se prijedlogom mijenja zakonska zatezna kamata koja se više neće moći računati u odnosu na visinu diskontne (eskontne) stope na način da se visina zakonske kamate uređuje po uzoru na rješenje u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.).
Mjerama predviđenim Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. ukida se obveza sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik te se u skladu sa navedenim propisuje da je prijenos poslovnog udjela dopušten ugovorom na kojem je ovjeren potpis ili je potpisan naprednim elektroničkim potpisom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Troškovi koji će nastati u provođenju ovoga zakona osigurani su kroz sredstva koja su potrebna za provođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, koji se donosi istovremeno s ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19.) u članku 2. podstavku 4. prije točke na kraju dodaje se zarez i riječi:
„kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 8. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Podružnica se može osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
U članku 10. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Ako je nad društvom iz stavka 2. ovog članka otvoren stečajni postupak, zahtjeve protiv osoba iz stavka 3. ovog članka za vrijeme trajanja stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Riječi „Hrvatska“ i njene izvedenice te druga državna znamenja, uključujući njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo na temelju rješenja ministarstva nadležnog za poslove opće uprave ako se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se pokrenuti upravni spor.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 45. stavku 1. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
„Prokurist ne može biti osoba koja iz razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.“
Članak 6.
U članku 54. stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi:
„Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure i izjava prokurista da je upoznat s danom prokurom, odnosno odluka kojom se prokura opoziva ili izjava kojom prokurist otkazuje prokuru.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
U članku 127. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidator je dužan trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju se može pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihovog sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.“
U stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika, plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.“
Dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Ako je do prestanka društva došlo bez provođenja likvidacije ili stečaja članovi društva dužni su postupiti u skladu s odredbom iz stavka 2. ovog članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 226. stavku 3. riječi: „ovoga stavka“ zamjenjuju se riječima: „ovoga članka“.
U stavku 4. riječi: „knjizi dionica“ zamjenjuju se riječima: „registru dionica“, a riječi: „knjige dionica“ zamjenjuju se riječima: „registra dionica“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
U članku 239. stavku 2. točki 1. riječi: „zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja,“ zamjenjuju se riječima: „zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja,“, a riječ: „zakonika“ zamjenjuje se riječi: „zakona“.
Iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:
„2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz prethodne točke ovog stavka.“
Dosadašnja točka 2. postaje točka 3. iza koje se dodaje nova točka 4. koja glasi:
„4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.“
Dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će ustrojiti i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovog članka.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 3. ovog članka“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 251. stavku 1. iza riječi: „polovine“ dodaje se riječ: „iznosa“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 252. stavku 5. točka na kraju stavka zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: „odnosno stečajni vjerovnici prema pravilima stečajnog prava.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
U članku 277. stavku 6. u prvoj rečenici iza riječi: „objaviti“ dodaju se riječi: „na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
U članku 300.g stavku 2. riječi: „u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za pet postotnih poena“ zamjenjuju se riječima: „koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
U članku 382. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori su dužni trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju se može pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa, te njihovog sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.“
U stavku 5. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika, plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.“
Dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Ako je do prestanka društva došlo bez provođenja likvidacije ili stečaja članovi društva dužni su postupiti u skladu sa odredbom iz stavka 4. ovog članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
U članku 387. stavku 1. treća rečenica mijenja se i glasi:
„ Javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku.“
U stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Ta izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije.“
Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva, sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilog 1 - 2 ovoga Zakona. Taj obrazac zapisnika nije javnobilježnički akt ni privatna isprava koju potvrđuje javni bilježnik.
(4) Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su prilog 3 - 6 ovoga Zakona.“
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
U članku 390. stavku 2. brišu se druga i treća rečenica.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Kod uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
Iznad članka 397.a i njegovog naslova, naslov Odjeljka 1.a mijenja se i glasi: “OSNIVANJE DRUŠTVA N A DALJINU BEZ SUDJELOVANJA JAVNOG BILJEŽNIKA“.
U članku 397.a stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
U članku 397.b iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost prijevoda obrazaca na engleskom jeziku u skladu s pravilima o dostupnosti informacija iz zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Društvo se ne može osnovati na prijevodu obrazaca.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
U članku 397.e iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Posumnja li da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, registarski sud će donijeti zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda smatrat će se da je povukao prijedlog.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20 .
Iza članka 397.e dodaje se Odjeljak 1.b s naslovom i članak 397.f koji glase:
„ Odjeljak 1.b OSNIVANJE DRUŠTVA NA DALJINU UZ SUDJELOVANJE JAVNOG BILJEŽNIKA
Članak 397.f
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mogu se osnovati na daljinu i uz sudjelovanje javnog bilježnika.
(2) Ulozi za preuzete poslovni udjele mogu se uplatiti samo u novcu, a uplaćuju se na privremeni podračun državnog proračuna ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj . Plaćanje se može obaviti na daljinu, elektroničkim putem, a dokaz o plaćanju može se podnijeti na isti način.
(3) Društveni ugovor i izjava o osnivanju društva sklapaju se kao javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik u elektroničkom obliku, prema pravilima Zakona o javnom bilježništvu. Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sklapa se popunjavanjem obrazaca iz priloga 1 - 2 ovoga Zakona u elektroničkom obliku.
(4) I ostale isprave potrebne za osnivanje društva u čijem sastavljanju treba sudjelovati javni bilježnik, sastavljaju se u elektroničkom obliku prema pravilima Zakona o javnom bilježništvu. Isprave u čijem sastavljanju ne mora sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se prema pravilima za odgovarajuću vrstu elektroničke isprave. Ako nema posebnih pravila, ispravu potpisuju osobe koje su ih sastavile kvalificiranim elektroničkim popisom .
(5) U postupku osnivanja javni bilježnik komunicira s članovima društva, njihovim zastupnicima i članovima organa društva putem sredstava elektroničke komunikacije (video veza i slično). Na taj način javni bilježnik ih obavještava jesu li društveni ugovor, predmet poslovanja, tvrtka društva i imenovanja članova organa u skladu sa zakonom, upozorava ih na posljedice namjeravane pravne radnje i utvrđuje njihovu pravu volju.
(6) Identitet članova društva, njihovih zastupnika i članova organa provjerava se upotrebom sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti .
(7) Javni bilježnik može na daljinu izvršiti i dodatne provjere identiteta , kao i ostale potrebne provjere, poput postojanja poslovne sposobnosti ili ovlasti za zastupanje. U tu svrhu javni bilježnik može se poslužiti ispravama koje su potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(8) Ako posumnja da su članovi društva, njihovi zastupnici ili članovi organa krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, javni bilježnik može zahtijevati njihovu fizičku prisutnost.
(9) Ako nije drugačije predviđeno u ovom članku, na osnivanje se primjenjuju opća pravila o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, uvažavajući posebnosti elektroničke komunikacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
U članku 412. mijenja se stavak 3. tako da on sada glasi:
„(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor na kojem je ovjeren potpis ili koji je potpisan naprednim elektroničkim potpisom ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
U članku 442. stavku 2. riječi: „ je društvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala” zamjenjuju se riječima: „ u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 23.
U članku 474. stavku 4. iza riječi: „osobi“ dodaju se riječi: „koja je poduzetnik“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 24.
U članku 504.a stavku 2. riječi: „eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena“ zamjenjuju se riječima: „stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 25.
U članku 522. stavku 3. iza treće rečenice dodaju se četvrta i peta rečenica koje glase:
„Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
U članku 541. stavku 2. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva.“
Iza dosadašnje druge rečenice koja postaje treća rečenica dodaju se dvije rečenice koje glase:
„Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 27.
U članku 550.j stavku 8. riječi: „eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena“ zamjenjuju se riječima: „stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 28.
U članku 550.o stavku 1. iza riječi: „dužnici“ zarez se zamjenjuje točkom te se brišu riječi: „ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 29.
U članku 613. u stavku 2., dodaje se druga rečenica koja glasi: „ Podružnica inozemnog osnivača može se osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije. “
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 30.
U članku 630. stavku 1. točci 4. riječ: „ili“ zamjenjuje se zarezom te se na kraju iza zareza dodaju riječi: „ili namjerno prijavi za upis netočan podatak,“
Iza točke 25.a dodaje se nova točka 25.b koja glasi:
„25.b ako trajno ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),“.
Iza točke 55. dodaje se nova točka 55.a koja glasi:
„55.a ako trajno ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),“.
Iza točke 64. dodaje se nova točka 64.a koja glasi:
„64.a ako trajno ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 31.
(1) U Prilogu 4. Zakona o trgovačkim društvima riječi: „Mjesto i datum _________.“ zamjenjuju se riječima: „Mjesto: ____________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.“
(2) U Prilogu 6. Zakona o trgovačkim društvima riječi: „Mjesto i datum _________.“ zamjenjuju se riječima: „Mjesto: ____________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 32.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Pravilnik o iznosu naknade za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon njegova brisanja iz sudskog registra („Narodne novine“, broj 6/20.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 33.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 239. Zakona o trgovačkim društvima, kako je izmijenjen odredbom članka 9. ovog Zakona, do 15. srpnja 2023.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će evidenciju iz članka 239. Zakona o trgovačkim društvima, kako je izmijenjen odredbom članka 9. ovog Zakona, do 1. kolovoza 2023.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 34.
Ovaj Zakon stupa na snagu šezdesetog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članaka 2., 15., 17., 18., 19., 20. i 29. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. kolovoza 2023.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
VI. OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
U članku 2. Zakona dopunjuje se podstavak 4. kojim se u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
U članku 8. Zakona, kojim se uređuje upis podružnice u sudski registar, dodaje se novi stavak 7., kojim se omogućava osnivanje podružnice na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
U članku 10. Zakona uređuje se tko ostvaruje zahtjev prema članu društva u slučaju da je nad društvom otvoren stečajni postupak. Rješenje se usklađuje s odredbom članka 173. Stečajnog zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Uz članak 15. Zakona člankom 1. precizira se način unošenja riječi Hrvatska i njenih izvedenica u tvrtku, na način da se zaštiti ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske. Dodaje se stavak kojim je predviđeno protiv rješenja iz stavka 1. pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
U članku 45. Zakona, kojim se propisuju uvjeti za osobu koja može biti prokurist, nadopunjuje se odredba stavka 1., tako da se propisuje da prokurist ne može biti osoba koja iz razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
U članku 54. Zakona, kojim se propisuje upis prokure, druga rečenica u stavku 1. mijenja se na način da se dopunjuju odredbe o prilozima uz prijavu za upis prokure uz sudski registar te se tako prijavi prilažu odluka o davanju prokure i izjava prokurista da je upoznat s danom prokurom, odnosno odluka kojom se prokura opoziva ili izjava kojom prokurist otkazuje prokuru.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
U članku 127. Zakona, kojim se propisuje obveza čuvanja poslovnih knjiga, stavak 2. mijenja se na način da se propisuje da je likvidator dužan p oslovne knjige i dokumentaciju društva trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama.
Također se propisuje mogućnost pohrane poslovnih knjiga i dokumentacije u elektroničkom obliku.
U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva.
Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Navedenim izmjenama ispravljaju se nomotehničke omaške te se usklađuje terminologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
U članku 239. Zakona, kojim se propisuje sastav uprave te uvjeti za osobu člana uprave u stavku 2. riječi „zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja,“ zamjenjuju se riječima „zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja,“, a riječ „zakonika“ zamjenjuje se riječi „zakona“. Također, dodaje se i nova točka prema kojoj član uprave ne može biti osoba koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. stavka 2., odnosno osoba kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.
Navedenom se odredbom propisuje i da će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojiti i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave te da će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati sadržaj i uvjete vođenja i korištenja evidencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Odredba članka 251. nomotehnički se uređuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Odredba članka 252. usklađuje se s odredbama Stečajnog zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
U članku 277. Zakona, kojom se propisuju opće odredbe o sazivanju skupštine, u stavku 6. propisuje se da se poziv za glavnu skupštinu, uz obvezu objave u glasilu društva, mora objaviti i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
U članku 300.g. određivanje zakonske zatezne kamate usklađuje se s rješenjem iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), radi preuzimanja eura i ukidanja članka 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
U članku 382. Zakona, kojim se propisuje okončanje likvidacije, stavak 4. mijenja se na način da se propisuje da je likvidator dužan p oslovne knjige i dokumentaciju društva trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama.
Također se propisuje mogućnost pohrane poslovnih knjiga i dokumentacije u elektroničkom obliku.
U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva.
Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
U članku 387. Zakona, kojim se uređuje način osnivanja društva, u stavku 1. kojim se propisuje da se društvo osniva na temelju društvenog ugovora koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik, propisuje se mogućnost da javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku.
U stavku 2. se propisuje da se društveni ugovor zamjenjuje izjavom osnivača kad društvo osniva jedan osnivač te se propisuje da ta izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije.
Nadalje, propisuje se da, ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva, sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilog 1 - 2 ovoga Zakona. Taj obrazac zapisnika nije javnobilježnički akt ni privatna isprava koju potvrđuje javni bilježnik. Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su prilog 3 - 6 ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
U članku 390. stavku 2. Zakona brišu se rečenice kojima se propisuje da se ulog u novcu mora u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar te da osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa svim drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala.
Također, propisuje se da se novčani ulozi uplaćuju zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.
Kod uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17.
Iznad članka 397.a i njegovog naslova, mijenja se naslov Odjeljka 1.a. Briše se odredba kojom se propisuje da se sustavu sudskog registra pristupa osobno te se na taj način omogućuje punomoćnicima i zakonskim zastupnicima da pristupe sustavu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 18.
U članku 397.b Zakona, kojim se propisuju obrasci i isprave u postupku osnivanja na daljinu, propisuje se da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost prijevoda obrazaca na engleskom jeziku u skladu s pravilima o dostupnosti informacija iz zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Propisuje se da se društvo ne može osnovati na prijevodu obrazaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 19.
U članku 397.e Zakona dodaje se odredba kojom se propisuje da, posumnja li registarski sud u postupku osnivanja društva na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika, da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda smatrat će se da je povukao prijedlog.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 20.
Dodaje se novi odjeljak kojim se propisuje osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu uz sudjelovanje javnog bilježnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 21.
U članku 412. Zakona mijenja se stavak 3. kojim se propisuje da je za prijenos poslovnog udjela potreban ugovor na kojem je ovjeren potpis umjesto forme javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 22.
U članku 442. nomotehnički se uređuje postojeći tekst.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 23.
U članku 474. Zakona, kojim se uređuje društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu, dodaje se pojašnjenje u stavku 4. da ako društvo pripada fizičkoj osobi, radi se o fizičkoj osobi koja je poduzetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 24.
U članku 504.a Zakona određivanje zakonske zatezne kamate usklađuje se s rješenjem iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), radi preuzimanja eura i ukidanja članka 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 25.
U članku 522. Zakona uređuju se posljedice pripajanja trgovačkih društava za slučaj da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 26.
U članku 541. Zakona izrijekom se pojašnjava da je društvo preuzimatelj pravni slijednik društva koje se pripaja te se uređuju posljedice pripajanja društava za slučaj da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 27.
U članku 550.j Zakona određivanje zakonske zatezne kamate usklađuje se s rješenjem iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), radi preuzimanja eura i ukidanja članka 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 28.
U članku 550.o Zakona, kojim se propisuje osiguranje vjerovnika u slučaju podjele društva, briše se ograničenje da za obveze društva koje se dijeli, zajedno s društvom na koje je nakon podjele obveza prešla, odgovaraju sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, ograničeno, samo do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 29.
U članku 613. Zakona, kojim se propisuje osnivanje podružnice inozemnog osnivača, dodaje se nova rečenica u stavak 2. kojom se omogućava osnivanje podružnice inozemnog osnivača na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 30.
U članku 630. Zakona, kojim se propisuju prekršaji trgovačkih društava, dodatno se prekršajno sankcionira slučaj kad se namjerno prijavi netočan podatak za upis u sudski registar te se dodaje novi prekršaj koji se odnosi na obvezu likvidatora da trajno čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili da ih povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 31.
U Prilogu 4. Zakona koji sadrži Obrazac društvenog ugovora jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova (do pet) te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu, briše se obveza navođenja datuma te se propisuje da je društveni ugovor sklopljen na dan kad je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.
Isto se mijenja i u odnosu na Prilog 6. koji sadrži obrazac društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 32.
Propisuje se prestanak važenja Pravilnika o iznosu naknade za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon njegova brisanja iz sudskog registra („Narodne novine“, broj 6/20.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 33.
Propisuje se rok za donošenja pravilnika i ustroj evidencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 34.
Propisuje se dan stupanja na snagu uz odgodu stupanja na snagu pojedinih odredbi ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
VI. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijenos propisa Europske unije
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2. (NN 40/19)
Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:
– Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),
– Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),
– Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),
– Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis podružnice u sudski registar
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
(1) Podružnica se upisuje u sudski registar suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača.
(2) Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.
(3) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:
1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice i
2. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.
(4) Prijavi iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice.
(5) U sudski registar iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona i promjene tih podataka.
(6) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem u skladu s posebnim propisom. Podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost članova trgovačkoga društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
(1) Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.
(2) Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.
(3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.
(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito:
1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,
2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,
3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,
4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Imena država i međunarodnih organizacija
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
(1) Riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove uprave.
(2) Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prokurist
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 45.
(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(2) Prokura se ne može dati pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis prokure
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 54.
(1) Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva.
(2) U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov osobni identifikacijski broj a ograničenje iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona upisuje se u sudske registre za trgovačko društvo i za podružnicu.
(3) Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Čuvanje poslovnih knjiga.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 127.
(1) Po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz sudskog registra. Društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra.
(2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska gospodarska komora dužna je zaprimljene isprave čuvati i postupati s njima u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, u iznosu koji pravilnikom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis u registar dionica
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 226.
(1) Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta te poštanske adrese i adrese elektroničke pošte imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima, njihov broj i nominalni iznos. Dioničari su dužni te podatke dostaviti društvu. Statutom se može odrediti pod kojim je pretpostavkama dopušteno upisati dionice u registru dionica na svoje ime ako one pripadaju nekom drugom. Ako su dionice upisane u registru dionica na investicijski fond u smislu Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, a imatelji njihovih udjela ili dionica nisu isključivo institucionalni ulagatelji, smatra se da je dioničar investicijski fond u smislu navedenih zakona neovisno o tome što su ulagatelji zajednički imatelji tih dionica. Ako investicijski fond nema pravnu osobnost, smatra se da su to dionice društva za upravljanje investicijskim fondom.
(2) U odnosu prema društvu priznaju se prava i obveze iz dionice samo onome tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara koji za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba. Pravo glasa iz dionica nema osoba na koju su dionice upisane u registru dionica ako prekorači gornju granicu koja je određena statutom ili prekrši obvezu otkriti komu pripadaju dionice koje su na nju upisane u registru dionica koja je određena statutom, u skladu sa stavkom 1. trećom rečenicom ovoga članka. Dionice ne daju nadalje pravo glasa nakon što je protekao rok za davanje obavijesti uz prijetnju gubitka prava glasa iz dionica u skladu sa stavkom 3. četvrtom rečenicom ovoga članka sve dok se društvu ne dadu te obavijesti.
(3) Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva komu se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Dovoljno je priopćiti podatke u skladu s člankom 297.d stavkom 4. ovoga Zakona. Posrednici su dužni uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica. Zatraži li to društvo, svatko tko je upisan u registru dionica dužan ga je bez odgađanja obavijestiti jesu li to njegove dionice. Ako je posrednik povodom postupka prijenosa dionica samo privremeno upisan u registar dionica, taj upis sa sobom ne povlači obveze iz stavka 2. ovoga članka i članka 297.b ovoga Zakona i ne dovodi do primjene ograničenja iz statuta prema stavku 1. trećoj rečenici ovoga stavka.
(4) Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige dionica.
(5) Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.
(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sastav uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 239.
(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:
1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili
2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 251.
(1) Ako se kod izrade godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine temeljnoga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti.
(2) Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak.
(3) Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne smije obavljati plaćanja. To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužna pozornost i odgovornost članova uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 252.
(1) Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva.
(2) Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(3) Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Zakonu:
1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo,
2. isplate dioničarima kamate ili dividendu,
3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva,
4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati nominalni iznos ili veći iznos za koji su izdane,
5. razdijele imovinu društva,
6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva,
7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora,
8. dadu kredit,
9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.
(4) Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje odgovornost. Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju s najmanje desetinu temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom.
(5) Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim onih iz stavka 3. ovoga članka samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. U odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj.
(6) Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju za pet godina.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Općenito
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 277.
(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Uprava, odnosno izvršni direktori dužni su sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobiju izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.
(2) Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. To se na odgovarajući način primjenjuje i na izvršne direktore kad sazivaju glavnu skupštinu. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu.
(3) Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. To vrijedi i u pogledu glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora.
(4) Trguje li se dionicama društva na uređenom tržištu, uprava, odnosno izvršni direktori, a ako glavnu skupštinu saziva nadzorni, odnosno upravni odbor, tada taj odbor mora u pozivu navesti i:
1. pretpostavke za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa kao i prema okolnostima dan do kada se društvu mora podnijeti dokaz iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona,
2. postupak glasovanja putem punomoćnika s upućivanjem na formulare koje treba koristiti za davanje punomoći za glasovanje i na način kako se dokaz o imenovanju punomoćnika može elektroničkim putem dostaviti društvu i postupak glasovanja pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije ako se statutom za to predviđa odgovarajući oblik korištenja pravom glasa,
3. prava dioničara iz članka 278. stavka 2., članka 282. stavka 1., članka 283. i članka 287. stavka 1. ovoga Zakona pri čemu se podaci mogu ograničiti samo na rokove za korištenje pravima ako se u pogledu ostaloga upućuje na daljnja objašnjenja koja su dostupna na internetskoj stranici društva,
4. internetsku stranicu društva na kojoj su dostupne obavijesti iz članka 280.a ovoga Zakona.
(5) Ako u statutu nije drugačije određeno, glavna skupština se održava u sjedištu društva. Ako su dionice društva uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, glavna skupština se, ako statutom nije drugačije određeno, može održati i u sjedištu burze.
(6) Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica.
(7) Uz poziv za glavnu skupštinu objavljuje se i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti.
(8) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja koja nisu izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv za glavnu skupštinu poslala neposredno dioničarima u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, moraju poziv najkasnije u vrijeme njegove objave dostaviti medijima za koje se polazi od toga da mogu obavijest prenijeti na cijelo područje Europske unije.
(9) Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama Zakona o njezinom sazivanju, ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Otpremnina u novcu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 300.g
(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava, odnosno izvršni direktori društva mu moraju pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.
(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za pet postotnih poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.
(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Okončanje likvidacije
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 382.
(1) Nakon podjele imovine dioničarima likvidatori podnose glavnoj skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji.
(2) Likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva iz sudskog registra i prilažu joj odluku glavne skupštine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je glavna skupština prihvatila zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće likvidatora te likvidatorima dala razrješnicu. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 378. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Društvo prestaje brisanjem iz trgovačkoga registra.
(4) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska gospodarska komora dužna je zaprimljene isprave čuvati i postupati s njima u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, u iznosu koji pravilnikom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(5) Sud će dioničarima i vjerovnicima društva, a i drugim osobama koje učine vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju iz prethodnoga stavka ovoga članka.
(6) Pokaže li se kasnije da je potrebno provesti daljnje mjere u likvidaciji društva, sud će na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes ponovo imenovati ranije ili nove likvidatore.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Način osnivanja društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 387.
(1) Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. To se ne primjenjuje u slučaju osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i osnivanja društva na daljinu.
(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.
(3) Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.
(4) Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ulozi za preuzete poslovne udjele
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 390.
(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano. Ulog u novcu mora se u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar. Osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa svim drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala.
(3) Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu.
(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.
(5) Uloge se mora uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.
(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Ta institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odjeljak 1.a Osnivanje društva na daljinu bez punomoćnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osnivanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 397.a
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću može se osnovati na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra uz korištenje autentifikacijskog sustava koji jamči značajnu, odnosno visoku sigurnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra i uz korištenje obrazaca koji su u prilogu ovoga Zakona. Tako se može osnovati i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.
(2) Kada se od osnivača ili druge osobe traži da potvrdi prihvaćanje prijave, obrasca, izjave ili podataka, izraz »potvrdi« znači radnju kojom se putem sustava sudskog registra, u skladu s propisanom sigurnosnom razinom za tu vrstu potvrde, odobrava i/ili pristaje na poduzimanje određene radnje u postupku, preuzimanje nekog prava i obveze ili potvrđuje točnost podataka.
(3) Sustavu iz stavka 1. ovoga člana pristupa se osobno.
(4) Tko neovlašteno pristupi ili poduzme radnju u sustavu iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za kazneno djelo računalnog krivotvorenja i kazneno djelo prijevare u skladu s Kaznenim zakonom.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati na temelju kojeg autentifikacijskog sustava se pristupa sustavu sudskog registra, odnosno sigurnosnu razinu za pristup sustavu sudskog registra i poduzimanje radnji u postupku osnivanja na daljinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obrasci i isprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 397.b
(1) U postupku osnivanja na daljinu koristi se jedan od obrazaca društvenog ugovora odnosno izjave o osnivanju u elektroničkom obliku, koji su prilog 3. – 6. ovoga Zakona.
(2) U postupku osnivanja na daljinu prilažu se isprave ili njezine preslike u elektroničkom obliku, kada je to propisano zakonom.
(3) Za davanje nepotpunih ili neistinitih podataka ili isprava u postupku osnivanja na daljinu odgovara se kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom u skladu s Kaznenim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Temeljni kapital i uplata uloga. Prijava za upis osnivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 397.e
(1) Ulog za preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.
(2) Ulog za osnivanje društva uplaćuje se na privremeni podračun državnog proračuna.
(3) Prijava za upis osnivanja društva na daljinu sadrži zahtjev za upis i podatke iz članka 394. stavka 4. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona.
(4) Prijavi iz stavka 3. ovoga članka prilažu se:
– primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima,
– popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskoga suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnog kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača,
– odluka o imenovanju i popis osoba ovlaštenih voditi poslove društva, njihova imena i prezimena, prebivalište, osobni identifikacijski broj, opseg njihovih ovlasti,
– izjave članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za člana uprave,
– odluku o odabiru poslovne adrese društva,
– odluku o utvrđenju predmeta poslovanja.
(5) Podaci iz stavka 3. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka preuzimaju se iz sustava, odnosno nastaju u sustavu sudskog registra.
(6) Prijavu za upis osnivanja dužni su potvrditi svi članovi uprave društva.
(7) Prijava za upis osnivanja potvrđena je kada sustav sudskog registra zabilježi da su osobe iz stavka 3. ovoga članka potvrdile prijavu za upis osnivanja, a kao dan potvrde uzima se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Raspolaganje poslovnim udjelom
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 412.
(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.
(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.
(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sazivanje skupštine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 442.
(1) Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.
(2) Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala.
(3) Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele nominalni iznosi kojih zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje udjele.
(4) Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 474.
(1) Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo je društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu.
(2) Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društava kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva.
(3) Koji broj glasova u skupštini društva pripada nekome društvu određuje se prema odnosu broja glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju svih glasova. Od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva.
(4) Kao udjeli koji pripadaju društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno drži netko drugi, a ako društvo pripada fizičkoj osobi i udjeli koji inače ulaze u njezinu imovinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Otpremnina dioničarima odnosno članovima priključenog društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 504.a
(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. U tom se slučaju zajedno s prijavom za upis priključenja podnosi i prijava za upis jedinog člana društva u sudski registar.
(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice, odnosno poslovni udjeli daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu društva, odnosno za udio morale dati dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerne otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine priključenog društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.
(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od objave upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.
(4) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine nije primjeren, da je glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili utvrdi da je uopće nije ponudilo i odredi njezinu visinu, naložit će glavnom društvu da dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
(5) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 4. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na otpremninu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 522.
(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala. Uz upis u sudski registar svakoga pripojenoga društva, treba upisati zabilježbu da će pripajanje biti pravovaljano tek nakon što se upiše u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja.
(2) Svako pripojeno društvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se moraju dati i za primanje doplata u novcu. Pripajanje se može upisati u sudski registar nakon što povjerenik u obliku javnobilježničke isprave izjavi da je u posjedu dionica te da je primio doplate u novcu. Izjava povjerenika prilaže se uz prijavu za upis pripajanja u sudski registar.
(3) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva te time stupa u sve pravne odnose pripojenog društva. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.
(4) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestaju pripojena društva. Nije potrebno da se ona posebno brišu iz sudskog registra. Upisom pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja. To neće biti onda ako društvo preuzimatelj ili netko treći, tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva, drži dionice pripojenoga društva ili ako pripojeno društvo drži vlastite dionice ili ako te dionice drži netko treći tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva.
(5) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.
(6) Sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta svakoga pripojenoga društva mora po službenoj dužnosti upisati u sudski registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u taj registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze. Ako se društvu preuzimatelju pripaja društvo upisano u registru istoga suda, taj će sud po službenoj dužnosti upisati spomenutu zabilježbu kod društva koje se pripaja.
(7) Na zamjenu dionica pripojenih društava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o proglašenju isprava o dionicama nevažećima sadržane u članku 230. ovoga Zakona i o njihovu proglašenju nevažećima u vezi sa spajanjem dionica sadržane u članku 346. ovoga Zakona. Za tu zamjenu nije potrebno odobrenje suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 541.
(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provedbe pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala.
(2) Upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja, imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.
(3) Pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj. Nije potrebno da se ono posebno briše iz sudskog registra. Upisom pripajanja članovi pripojenoga društva postaju članovima društva preuzimatelja.
(4) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.
(5) Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta pripojenog društva mora po službenoj dužnosti upisati u registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na primjerenu otpremninu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.j
(1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.
(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(4) Protivljenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli.
(5) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ima i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.
(6) Članu društva koji ima pravo na otpremninu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka društvo ili društva koja mu je duguju moraju na njegov zahtjev dati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem član društva mora istaknuti zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine.
(7) Zahtjev za isplatu otpremnine u smislu odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, član društva može postaviti najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar. Primjerena otpremnina mora se ponuditi u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva. Rok za prihvat ponude je mjesec dana. Otpremnina se mora isplatiti u roku od dva mjeseca od prihvata ponude.
(8) Iznos primjerene otpremnine izračunava se vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera zamjene i rasporeda udjela. Otpremnina se od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih poena za vrijeme do isplate dioničarima odnosno članovima društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osiguranje vjerovnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.o
(1) Za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici, ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.
(2) Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar. Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u stečaju. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda. O zahtjevu vjerovnika kojem nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli nisu dala odgovarajuće osiguranje, u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli.
(3) O pravu iz stavka 2. ovoga članka vjerovnike društva koje se dijeli mora se upozoriti u objavi upisa podjele u sudski registar.
(4) Nakon primljenog osiguranja u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno, imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 491. stavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osnivanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 613.
(1) Na osnivanje i upis podružnica osoba iz članka 612. ovoga Zakona (osnivača) u sudski registar primjenjuju se propisi po kojima podružnice osnivaju domaća društva.
(2) Ako je osnivač društvo kapitala, odluka o osnivanju podružnice sadrži pored podataka iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona i podatak o visini temeljnog kapitala i iznosu uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, ili poduzetnik fizička osoba, odluka o osnivanju podružnice sadrži i imena osoba koje osobno odgovaraju za obveze društva.
(3) Osnivač podnosi registarskome sudu na čijem području treba da bude sjedište podružnice prijavu za njezin upis u sudski registar.
(4) U prijavi za upis podružnice pored podataka iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona mora se navesti djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja osnivača te naziv registra u kojem je osnivač upisan i broj pod kojim se u tom registru vodi, odnosno napomenu da je osnivač osnovan u zemlji u kojoj se ne upisuje u takav registar.
(5) Prijavi za upis podružnice u sudski registar prilažu se u izvorniku i u ovjerenome prijevodu na hrvatski jezik:
1. dokaz da je osnivač upisan u registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište iz kojega se vidi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar i broj pod kojim se vodi u tom registru, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište iz kojih su vidljivi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti,
2. odluka osnivača o osnivanju podružnice,
3. prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta osnivača, javno ovjereni po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište,
4. javno ovjereno skraćeno posljednje godišnje financijsko izvješće osnivača.
(6) Registarski sud će, osim iz razloga zbog kojih može odbiti upis svake podružnice u sudski registar, odbiti taj upis ako osnivač ne dokaže:
1. da je valjano osnovan u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište,
2. da je osobama iz Republike Hrvatske u zemlji u kojoj osnivač ima sjedište omogućeno da osnivaju podružnice pod uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i osnivaču.
(7) Smatra se da je osnivač dokazao da postoji uzajamnost iz stavka 6. točke 2. ovoga članka ako ga sud ne pozove da podnese dokaz o postojanju uzajamnosti. U slučaju sumnje postojanje uzajamnosti na zahtjev registarskoga suda potvrđuje Ministarstvo pravosuđa. Ako se ne može dokazati da postoji uzajamnost, podružnicu se može upisati i na temelju odobrenja koje izdaje Ministarstvo gospodarstva.
(8) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije, a odredba stavka 6. točke 2. i stavka 7. ovoga članka ne primjenjuju se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije ili zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.
(9) Osnivač je dužan svaku promjenu podataka iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona te iz stavka 2. i 4. ovoga članka prijaviti registarskome sudu radi upisa u sudski registar. U slučaju promjene podataka iz članka 7. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona osnivač je dužan dostavljanjem popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelatnosti čine predmet poslovanja. Sazna li taj sud da promjena podataka nije prijavljena radi upisa u sudski registar, pozvat će osnivača da to učini u roku kojega mu za to odredi, pa ako on to ne učini ni u tome roku, brisat će podružnicu iz sudskog registra po službenoj dužnosti.
(10) Osnivač je dužan svake godine, u roku od 15 dana od dana usvajanja, registarskom sudu u koji je podružnica upisana dostaviti radi upisa predaje svoja godišnja financijska izvješća i druge financijske isprave čije je objavljivanje zakonom propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prekršaji trgovačkih društava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 630.
(1) Prekršaj čini pravna osoba
1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)
2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru, odnosno na internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),
3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),
4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),
5 ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 8.),
6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),
7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),
8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega propisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),
9. ako izda dionice za iznos koji je manji od od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),
10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),
11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),
12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),
13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),
14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),
15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,
16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),
17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),
18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoje tražbine s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate uloga ili svoje tražbine s naslova uplate toga uloga prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),
19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),
20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),
21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),
22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,
23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,
24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,
25. ako u registar dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),
25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6. Zakona,
26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,
27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,
28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,
29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),
30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),
30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),
30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),
31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,
32. ako nema nadzorni odbor, kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),
33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,
34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,
35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,
35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom (čl. 272.p),
35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,
36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim, odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,
37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),
38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),
39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona,
40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),
41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,
42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),
43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,
44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,
45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),
46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),
47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),
48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,
49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,
50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363. stavak 4., članak 384.a stavak 4.),
51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),
52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku "u likvidaciji" (članak 370. i 472.),
53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),
54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,
55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,
56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,
57. ako ulog u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,
58. ako je iznos uplate uloga u društvo s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,
59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,
59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),
59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),
60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,
61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,
62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),
63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),
64. ako oduku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),
65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),
66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),
67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482. stavak 1. i članak 486.),
68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),
69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),
70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),
71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.)
72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),
73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),
74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539. stavak 1.),
75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),
76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 582.),
77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),
78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Republici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),
79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),
80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),
81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Republici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),
82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se nepreoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,
85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,
86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,
87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,
88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.
(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 50.000,00 kuna. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 7.000,00 kuna a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 4. Obrazac društvenog ugovora jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova (do pet) te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
4. _____________________________,
5. _____________________________,
(Napomena: moguće je upisati najmanje dva, a najviše pet članova. Za fizičku osobu upisuju se ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtka, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR
JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivači po svome izboru daju i obrazloženje odabrane tvrtke).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ......................... kuna (slovima: .............
....................................................................................................... kuna).
(2) Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate uloga kako slijedi:
1. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna)
2. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna)
3. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: __________________ kuna)
4. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna)
5. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ kn (slovima: ____________ kuna).
(3) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose kuna.)
Članak 4.
Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
Članak 5.
Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.
(Napomena: Osnivači moraju izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 2000,00 kuna (slovima: dvije tisuće kuna), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Točka 1.
Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
Točka 2.
Za člana uprave društva imenuje se: .....................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: ...............................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, a protiv mene nije izrečena nikakva mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva _______________________________________________
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 6. Z AKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj. U elektronički obrazac unose se podaci o najmanje dva osnivača – člana društva)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ___________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ........................ kuna (slovima: ................................................................................ kuna).
(2) Osnivači društva preuzimaju poslovne udjele u društvu i time preuzimaju obvezu odgovarajuće uplate uloga kako slijedi:
1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... kn (slovima: .......................... kuna)
2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... kn (slovima: .......................... kuna)
3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... kn (slovima: .......................... kuna).
(3) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se u visini najmanje jedne četvrtine uloga u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 20.000,00 kn, a najniži nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela je 200,00 kn, s tim da svaki veći nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela mora biti cijeli broj koji je višekratnik broja sto)
Članak 4.
(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.
(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
ILI (ako uprava ima više članova)
Članak 4.
(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.
(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.
(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.
(Napomena: putem elektroničke platforme osnivačima se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj upravu čini više članova. U potonjem slučaju osnivači prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuju način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina)
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 2000,00 kuna (slovima: dvije tisuće kuna).
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Točka 1.
Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
Točka 2.
Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ..........................................................................................................................................,
a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se
...................................................................................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, a protiv mene nije izrečena nikakva mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva .............................................................................................................
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
________________
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave