I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Zakon o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19., dalje u tekstu: Zakon) donesen je 29. prosinca 1994.

Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (dalje u tekstu: Direktiva 2019/1151).

Direktivom (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava utvrđuju se, među ostalim, pravila o objavljivanju podataka i povezivanju središnjih registara, trgovačkih registara te registara trgovačkih društava država članica.

Upotreba digitalnih alata i postupaka s ciljem jednostavnijeg, bržeg te vremenski i troškovno učinkovitijeg započinjanja gospodarske djelatnosti osnivanjem trgovačkih društva ili otvaranjem podružnice tog društva u drugoj državi članici te radi pružanja sveobuhvatnih i dostupnih informacija o trgovačkim društvima jedan je od preduvjeta za učinkovito funkcioniranje, modernizaciju i administrativno pojednostavljenje konkurentnog unutarnjeg tržišta i osiguravanje konkurentnosti i vjerodostojnosti trgovačkih društava.

Osiguravanje postojanja pravnog i administrativnog okružja koje je doraslo novim društvenim i gospodarskim izazovima globalizacije i digitalizacije ključno je kako bi se, s jedne strane, pružili potrebni mehanizmi zaštite od zloupotrebe i prijevare te, s druge strane, kako bi se ostvarili ciljevi kao što su promicanje gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje ulaganja, a svi ti faktori mogli bi donijeti ekonomske i socijalne koristi za društvo u cjelini.

Prema tumačenjima Europske komisije, elektronička procedura podrazumijeva isključivi i potpuni elektronički pristup, bez fizičkog kontakta i slanja papira te mora biti dostupna za državljane Europskog gospodarskog prostora (međutim, ako osoba želi, i dalje može sve obaviti fizički, putem papira i fizički kod javnog bilježnika).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 40/19.) u hrvatski pravni sustav uveden je pravni institut osnivanja društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika. Ovom novelom nije dokinut uobičajeni način osnivanja društva pred javnim bilježnikom, nego je omogućeno da se, alternativno, društvo može osnovati bez sudjelovanja javnog bilježnika i pravnih savjetnika putem internetskih stranica sustava sudskog registra, uz korištenje autentifikacijskog sustava i uz korištenje propisanih obrazaca.

Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona predlaže se napraviti daljnji iskorak u digitalizaciji postupka upisa trgovačkih društava u sudski registar. Predlaže se osuvremeniti i olakšati osnivanje podružnica trgovačkih društava, omogućiti da se sve potrebne doregistracije (upisi novih podataka i promjene podataka i dokumenata u sudski registar) trgovačkih društava te osnivanje i doregistracija podružnica mogu obaviti na daljinu. Cilj koji se želi postići jest unaprjeđenje pokretanja i vođenja poslovanja, koje mora biti prilagođeno sadašnjem vremenu i novim komunikacijskim mogućnostima, što se želi postići uz očuvanje pravne sigurnosti i visoke točnosti i pouzdanosti Sudskog registra.

Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporaba, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti je li osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje dužnosti direktora. U tu svrhu uspostavlja se sustav razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima sa državama Europskog gospodarskog prostora.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva za provedbu ovog Zakona osigurana su u Državnom proračunu za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu  -  Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Predviđena sredstva za samu uslugu nadogradnje e-sudskog registra sukladno Ugovoru o dodjeli iznose 10.647.000,00 kuna (od toga 85% sufinancirano od strane EU, dok 15% predstavljaju nacionalna sredstva).

Kroz ESF – Operativni program Učinkovit ljudski potencijali 2014.-2020. u okviru projekta Daljnje unaprjeđenje kvalitete pravosuđa kroz nastavak modernizacije pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj (Project two) predviđena je aktivnost koja se odnosi na nadogradnju e- sudskog registra u dijelu koji se odnosi na Sustav povezivanja poslovnih registara BRIS ukupne vrijednosti 4.100.000,00 kuna (od toga 85% sufinancirano od strane EU, dok 15% predstavljaju nacionalna sredstva).

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA

Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru.

V. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU

Članak 1.

U članku 1.a podstavku 4. riječ: „i“ na kraju zamjenjuje se zarezom.

U podstavku 5. točka na kraju zamjenjuje se zarezom.

Dodaje se podstavak 6. koji glasi:

„- Direktiva (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.).“.

Članak 2.

U članku 2. stavku 1. točki 20. točka na kraju zamjenjuje se zarezom.

Dodaju se točke 21. i 22. koje glase:

„21. „kvalificirani elektronički potpis“ je kvalificirani elektronički potpis u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014.),

22. „sredstva elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti “ su vjerodajnice Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava visoke razine sigurnosti, odnosno odgovarajuća sredstva elektroničke identifikacije i autentifikacije koja se uzajamno priznaju u skladu sa člankom 6. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014.).”

Članak 3.

Članak 2.a s naslovom iznad njega briše se.

Članak 4.

U članku 4. stavku 2. iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: „Izvaci u elektroničkom obliku moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom.“

Članak 5.

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Predlagatelj i sudionici mogu komunicirati s registarskim sudom u papirnatom ili elektroničkom obliku, u skladu s odredbama ovoga Zakona.“

Članak 6.

U članku 5.a stavku 4. riječi: „iz stavka 2.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 3.“.

Članak 7.

U članku 9. stavku 1. riječi: „na papiru ili elektroničkim putem“ brišu se.

Članak 8.

U članku 37. stavku 4. dodaje se druga rečenica koja glasi: „Podatke koji se upisuju u sudski registar i njihovu promjenu osnivač može prijaviti i na daljinu, slanjem prijave i priloga u elektroničkom obliku, u skladu s odredbama ovog Zakona.“

Članak 9.

U članku 37.b stavku 1. točki 4. iza zareza na kraju točke dodaju se riječi: „a ako prvi imenovani likvidator ima prebivalište u inozemstvu, na adresi koju odredi likvidator na području Republike Hrvatske,“

Članak 10.

Članak 39. mijenja se i glasi:

„Članak 39.

(1) Prijava za upis u sudski registar može se podnijeti registarskom sudu kao isprava u papirnatom obliku . Na takvoj prijavi javni bilježnik mora ovjeriti potpis osoba koje su ovlaštene podnijeti prijavu . Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se odnosi na promjenu poslovne adrese u sjedištu društva, prijavu ili promjenu adrese elektroničke pošte, ako se njome dostavljaju samo osobni podaci o predsjedniku i članovima nadzornog odbora te podaci o naknadno uplaćenim ulozima i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su ovlaštene podnijeti prijavu za upis u registar.

(2) Prijava za upis u sudski registar može se podnijeti registarskom sudu u elektroničkom obliku. Takva prijava podnosi se elektroničkim putem preko javnog bilježnika, internetske stranice sustava sudskog registra ili internetske stranice sudskog registra u sklopu sustava START. Javni bilježnik ili podnositelj prijave, ako prijavu nije potrebno javno ovjeriti, potpisuju prijavu kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(3) Osobe koje podnose prijavu mogu komunicirati s javnim bilježnikom p utem sredstava elektroničke komunikacije (video veza i slično) . Javni bilježnik provjerava identitet tih osoba pomoću sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti . Javni bilježnik provjerava jesu li ispunjene i ostale pretpostavke za podnošenje prijave, osobito jesu li prijavu podnijele osobe koje su za to ovlaštene.

(4) Ako posumnja da su osobe koje podnose prijavu krivotvorile ili na drugi način zlouporabile identitet, da nisu poslovno sposobne ili da nemaju odgovarajuću ovlast za podnošenje prijave, da se prilikom podnošenja prijave krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku, javni bilježnik može zahtijevati njihovu fizičku prisutnost.

(5) Razlike u naknadama, nagradama i pristojbama koje se plaćaju za različite načine podnošenja prijave mogu postojati samo ako su opravdane stvarnim troškovima pojedinog načina podnošenja prijave.

(6) Sva plaćanja potrebna za upis u sudski registar, mogu se izvršiti p utem široko dostupne elektroničke platne usluge koja je podobna za prekogranična plaćanja i koja omogućuje identifikaciju osobe koja je izvršila uplatu. “

Članak 11.

Iza članka 39. dodaje se članak 39.a koji glasi:

„Članak 39.a

(1) Prijava sadrži zahtjev za upis podataka ili zahtjev za upis promjene podataka upisanih u registar. Osniva li se trgovačko društvo ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja, u prijavi za upis društva u registar mora se navesti da se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja.

(2) Financijska agencija dostavlja sudu elektroničkim putem podatke o predaji financijskih isprava za one subjekte za koje je propisana obveza javne objave tih podataka s naznakom MBS-a, OIB-a i EUID-a, datuma predaje financijske isprave, vrste financijske isprave i razdoblja na koje se odnose. U glavnu knjigu elektronički se unose podaci o predaji financijskih isprava i razdoblje na koje se odnose odvojeno za svaki subjekt upisa. Sadržaj unesenih podataka istovjetan je sadržaju dostavljenih podataka.

(3) Financijska agencija dužna je registarskom sudu elektroničkim putem omogućiti pristup financijskim ispravama zaprimljenim za potrebe javne objave.“

Članak 12.

U članku 40. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Prijavi u papirnatom obliku prilažu se prilozi u papirnatom obliku. Prilozi mogu biti u izvorniku ili u ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sudionike.

(3) Prijavi u elektroničkom obliku prilažu se prilozi u elektroničkom obliku. Prilozi su u izvorniku ako zadovoljavaju pretpostavku za pojedinu vrstu elektroničke isprave. Ako nije ništa drugo predviđeno, osoba koja je sastavila izvornik isprave, mora ga potpisati kvalificirani m elektroničkim potpisom. Preslike isprave u elektroničkom obliku moraju također zadovoljavati pretpostavke za pojedinu vrstu elektroničke isprave. Pretpostavke se smatraju zadovoljene ako je presliku u elektroničkom obliku ovjerio javni bilježnik prema pravilima Zakona o javnom bilježništvu. Osoba koja je priložila priloge u elektroničkom obliku dužna ih je čuvati najmanje deset godina od dana podnošenja prijave.“

Članak 13.

U članku 40.a u stavku 4. točka 2. mijenja se i glasi:

„2. Centar za restrukturiranje i prodaju.“

Članak 14.

Iza članka 40. dodaje se članak 41. s naslovom koji glasi:

„Elektronička komunikacija predlagatelja s registarskim sudom

Članak 41.

(1) Kad je prijava za upis podnesena u elektroničkom obliku putem javnog bilježnika, internetske stranice sustava sudskog registra ili internetske stranice sudskog registra u sklopu sustava START daljnja komunikacija predlagatelja sa sudskim registrom također se odvija u elektroničkom obliku. Provjera predlagateljevog identiteta osigurava se pomoću sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti .

(2) Registarski sud može putem sustava sudskog registra svoja pismena izravno slati predlagatelju kao elektroničke isprave potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom. Na dostavu se primjenjuju pravila o dostavi elektroničkim putem iz članka 52.c ovoga Zakona.

(3) Predlagatelj dostavlja pismena elektroničkim putem preko javnog bilježnika , internetske stranice sustava sudskog registra ili internetske stranice sudskog registra u sklopu sustava START pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila o podnošenju prijave za upis.“

Članak 15.

U članku 43. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Pri ispitivanju prijave upisa ili promjene člana uprave, izvršnog direktora, člana nadzornog odbora, člana upravnog odbora, prokurista i likvidatora trgovačkog društva sud će provjeriti je li ta osoba upisana u evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave, a kojeg vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. U slučaju sumnje, sudski registar može provjeriti putem sustava povezivanja registara je li toj osobi u drugoj državi članici Europske unije zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva. Utvrdi li da osoba ne može biti član uprave, izvršni direktor, član nadzornog ili upravnog odbora, prokurist ili likvidator trgovačkog društva, sud će odbiti upis njezinog imenovanja.“

Članak 16.

Naslov Odjeljka 1.a mijenja se i glasi: „OSNIVANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU NA DALJINU BEZ SUDJELOVANJA JAVNOG BILJEŽNIKA“

U članku 52.a stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Osniva li se društvo s ograničenom odgovornošću ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika, prijava za upis podnosi se isključivo elektroničkim putem preko internetske stranice sudskog registra ili preko internetske stranice sudskog registra u sklopu sustava START. “

U stavku 2. brišu se riječi: „ društva s ograničenom odgovornošću ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika. “

U stavku 3. brišu se riječi: „ društva s ograničenom odgovornošću ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika. “

Članak 17.

Iznad članka 52.b naslov se mijenja i glasi: „ Pokretanje postupka upisa “

U članku 52.b brišu se riječi: „ društva s ograničenom odgovornošću ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika.”

Članak 18.

U članku 52.c u stavku 1. brišu se riječi: “osnivanja trgovačkog društva na daljinu bez punomoćnika” te se riječ: „naprednim“ zamjenjuje riječi: „kvalificiranim“.

Članak 19.

U članku 52.d dodaje se druga rečenica, koja glasi: „Ako posumnja da su osobe koje sudjeluju u postupku upisa u sudski registar krivotvorile ili na drugi način zlouporabile identitet, da nisu poslovno sposobne, da nisu ovlaštene zastupati društvo ili da nemaju odgovarajuću ovlast za podnošenje prijave, registarski sud može zahtijevati da se fizički pojave pred javnim bilježnikom koji će provesti potrebne provjere identiteta, poslovne sposobnosti i ovlasti za zastupanje. “

Članak 20.

U članku 52.f riječi: “na daljinu bez punomoćnika” zamjenjuju se riječima: “ na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika ”.

Članak 21.

U članku 57. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Ako su rješenje ili zaključak doneseni povodom prijedloga kojeg je podnio subjekt upisa, oni se subjektu upisa dostavljaju objavom na internetskoj stranici sudskog registra i na adresu elektroničke pošte koja je za predlagatelja upisana u sudskom registru. Dostava subjektu upisa se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na internetskoj stranici sudskog registra.“

Članak 22.

U članku 63. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Na zahtjev osobe koja ima pravni interes registarski sud će brisati adresu subjekta upisa na kojoj subjekt upisa ne posluje.“

Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.

Članak 23.

U članku 70. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:

„(6) Brisanje iz sudskog registra provodi se bez likvidacije ako subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu.

(7) Ako subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz registra učini vjerojatnim da ima imovinu, registarski sud će donijeti rješenje o obustavi postupka brisanja koje se javno objavljuje na internetskoj stranici registra.“

Dosadašnji stavci 6. do 15. postaju stavci 8. do 17.

Članak 24.

U članku 70.d stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) U slučaju iz stavka 4. ovog članka likvidator je po okončanju likvidacije dužan poslovne knjige i dokumentaciju subjekta upisa trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije. U sudski registar upisat će se osoba i mjesto gdje će biti pohranjene poslovne knjige i dokumentacija subjekta upisa.“

Članak 25.

U članku 70.e u stavku 4. dodaju se druga i treća rečenica koje glase:

„Imenuje li sud likvidatora nad likvidacijskom masom, likvidator će se imenovati s liste stečajnih upravitelja. Tako imenovanom likvidatoru pripada pravo na nagradu za rad i naknadu stvarnih troškova u visini koja će se odrediti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje stečajni postupak.“

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) U slučaju iz stavka 5. ovog članka likvidator je po okončanju likvidacije dužan poslovne knjige i dokumentaciju subjekta upisa trajno čuvati ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije. U sudski registar upisat će se osoba i mjseto gdje će biti pohranjene poslovne knjige i dokumentacija subjekta upisa.“

Članak 26.

U članku 83.b stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Registar putem sustava povezivanja središnjih registara razmjenjuje s registrima drugih država članica podatke koji su relevantni za osnivanje podružnica, a osobito:

1. obavještava registar države članice u kojoj je upisan inozemni osnivač da je podružnica upisana u registar,

2. potvrđuje primitak obavijesti u slučaju kad ga registar druge države članice obavijesti da je ondje upisana podružnica hrvatskog društva,

3. obavještava registar države članice u kojoj je upisan inozemni osnivač da je podružnica prestala postojati i da je brisana iz registra,

4. potvrđuje primitak obavijesti u slučaju kad ga registar druge države članice obavijesti da je ondje upisana podružnica hrvatskog društva prestala postojati i da je brisana iz tog registra,

5. obavještava registar države članice u kojem je upisana podružnica hrvatskog društva da je kod tog hrvatskog društva došlo do sljedećih promjena:

- tvrtke,

- registriranog sjedišta,

- MBS i/ili EUID,

- oblika društva,

- imenovanja, opoziva ili ostavke članova organa toga društva i

- da su podnesena godišnja financijska izvješća za tu poslovnu godinu te

6. potvrđuje primitak odgovarajuće obavijesti koju mu pošalje registar druge države članice u pogledu inozemnog osnivača čija je podružnica upisana u registar“

Članak 27.

Iza članka 83.d dodaju se članci 83.e i 83.f koji glase:

“Članak 83.e

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost informacija o:

1. pravilima o osnivanju trgovačkih društava, s osobitim naglaskom na elektroničku prijavu, identifikaciju osoba koje podnose prijavu, korištenje obrazaca i drugih isprava;

2. pravilima o upisu podružnica u sudski registar, s osobitom naglaskom na elektroničku prijavu, identifikaciju osoba koje podnose prijavu i isprave potrebne za upis u sudski registar;

3. pregledu pravila o imenovanju za člana upravljačkih i nadzornih organa društava kapitala, uključujući pravila o diskvalifikaciji članova organa i o načinu čuvanja informacija o diskvalificiranim članovima organa;

4. pregledu ovlasti i odgovornosti upravljačkih i nadzornih organa društava kapitala, uključujući ovlasti za zastupanje društva prema trećim osobama.

(2) Informacije iz stavka 1. moraju biti u sažetom obliku besplatno dostupne, na hrvatskom i engleskom jeziku, na europskom portalu e-pravosuđe i internetskim stranicama kojima se može pristupiti putem jedinstvenog digitalnog pristupnika.

Članak 83.f

(1) Registar putem sustava povezivanja registara bez odgađanja osigurava dostupnost podataka o osobama koje, u skladu sa člankom 239. stavkom 2. Zakona o trgovačkim društvima, ne mogu biti članovi uprave. Registar obavještava o razlozima zbog kojih osobe ne mogu biti članovi uprave i njihovom vremenskom trajanju.

(2) U tu svrhu registar koristi podatke iz evidencije koju vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.

(3) Registar osobne podatke obrađuje i pohranjuje u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ ( SL L 19, 4.5.2016.) i drugim propisima o zaštiti osobnih podataka. Registar neće pohranjivati podatke duže nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha iz stavka 1. ovoga članka.“

Dosadašnji članak 83.e postaje članak 83.g.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

(1) Registarski sud će po službenoj dužnosti u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona izvršiti usklađivanje adresnih podataka o subjektu upisa iz sudskog registra s adresama iz registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave.

(2) Usklađivanje će se provesti samo za one adrese za koje će se moći utvrditi njihova istovjetnost pri čemu će se registarski sud koristiti i adresnim podacima registra poslovnih jedinica Državnog zavoda za statistiku.

Članak 29.

Ministar pravosuđa i uprave uskladit će Pravilnik o načinu upisa u sudski registar (»Narodne novine«, broj 121/19.) s odredbama ovoga Zakona do 15. srpnja 2022.

Članak 30.

Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.).

Članak 31.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 2. i 10. ovog Zakona koji stupaju na snagu 1. kolovoza 2022. te članka 3. ovog Zakona koji stupa na snagu 1. kolovoza 2023.

VI. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.

Ovim člankom uređuje se prijenos propisa Europske unije u hrvatski pravni sustav.

Uz članak 2.

Ovim člankom dodaju se definicije pojmova: „kvalificirani elektronički potpis“ i „sredstva elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti“.

Uz članak 3.

Ovom odredbom briše se odredba u vezi oblika isprava za upis u sudski registar. Usporedno s prijedlogom ovog Zakona u zakonodavnu proceduru upućen je i prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom biljžništvu (dalje u tekstu: Prijedlog ZID ZJB). Prijedlogom ZID ZJB uređuje se pitanje elektroničke komunikacije javnih bilježnika i stranaka na daljinu te oblik elektroničkih isprava koje nastaju na temelju takve komunikacije. Slijedom navedenog, potrebno je brisati navedenu odredbu Zakona.

Uz članak 4.

Ovom odredbom određuje se da izvaci u elektroničkom obliku moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom, a čime se zahtjevi u pogledu oblika ove elektroničke isprave usklađuju s postojećim standardima drugih sudskih elektroničkih isprava.

Uz članak 5.

Dosadašnja odredba predviđala je da jedino javni bilježnici mogu komunicirati sa sudom elektroničkim putem, dok se novim uređenjem predlagatelju i svim sudionicima registarskog postupka omogućuje da komuniciraju sa sudom u elektroničkom obliku.

Uz članak 6.

Radi se o nomotehničkom ispravku greške u pisanju s obzirom na to da je dosadašnja odredba upućivala na pogrešan broj stavka.

Uz članak 7.

Nomotehnički ispravak kojim se brišu suvišne riječi.

Uz članak 8.

Ovom odredbom dodaje se rečenica kojom se pojašnjava da je elektronička komunikacija sa sudom uređena u skladu sa odredbama ovog Zakona.

Uz članak 9.

Ovim člankom se regulira dosadašnju pravnu prazninu odnosno sukob odredbi između Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru u slučaju kada je adresa prvo imenovanog likvidatora u inozemstvu.

Uz članak 10.

Ovom odredbom se detaljnije i jasnije propisuje način podnošenja i sadržaj prijave za upis u elektroničkom i papirnatom obliku, Odredbom se, među ostalim, dodaje ovlast javnom bilježniku da zahtijeva fizičku prisutnost stranaka ako posumnja da su osobe koje podnose prijavu krivotvorile ili na drugi način zlouporabile identitet, da nisu poslovno sposobne ili da nemaju odgovarajuću ovlast za podnošenje prijave, da se prilikom podnošenja prijave krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku.

Uz članak 11.

Ovim člankom uređuje se registarski postupak u vezi osnivanja trgovačkog društva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja. Također, uređuje se način dostave financijskih isprava za one subjekte za koje je propisana obveza javne objave tih podataka, unos podataka u glavnu knjigu te dužnosti Financijske agencije u vezi navedenog.

Uz članak 12.

Ovom odredbom uređuje se način prilaganja priloga uz prijavu za upis u papirnatom obliku (stavak 1.) odnosno u elektroničkom obliku (stavak 2.).

Uz članak 13.

Ovom odredbom određuje se da izjavu nije dužan priložiti Centar za restrukturiranje kao pravni sljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Uz članak 14.

Ovim člankom uređuje se elektronička komunikacija predlagatelja s registarskim sudom.

Uz članak 15.

Odredbom se uređuje registarski postupak u vezi ispitivanja prijave upisa ili promjene člana uprave, izvršnog direktora, člana nadzornog odbora, člana upravnog odbora, prokurista i likvidatora trgovačkog društva te se propisuje da će sud provjeriti je li ta osoba upisana u evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave, a kojeg vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave. Također, propisuje se da u slučaju sumnje sudski registar može provjeriti putem sustava povezivanja registara je li toj osobi u drugoj državi članici Europske unije zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva. Utvrdi li da osoba ne može biti član uprave, izvršni direktor, član nadzornog ili upravnog odbora, prokurist ili likvidator trgovačkog društva, sud će odbiti upis njezinog imenovanja.

Uz članak 16.

Ovim člankom mijenja se koncept osnivanja trgovačkog društva na daljinu koji je do sada bio uređen kao postupak osnivanja bez punomoćnika. Omogućava da stranke ovlaste punomoćnika da ih zastupa na način da u njihovo ime i za njihov račun provede postupak osnivanja društva na daljinu. Mijenja se i naslov ovog instituta koji će se ubuduće zvati osnivanje društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika. Novim naslovom naglašava se razlika između ovog postupka i “redovnog” postupka osnivanja u kojem je sudjelovanje javnog bilježnika nužno.

Uz članak 17.

Ovom odredbom izvršena su nomotehnička usklađenja u skladu sa izmjenama i dopunama (vidi obrazloženje uz članak 16.).

Uz članak 18.

Ovim člankom izvršena su nomotehnička usklađenja u skladu sa izmjenama i dopunama (vidi obrazloženje uz članak 16.) te se uređuje da će se odluke u registarskom postupku ubuduće potpisivati kvalificiranim elektroničkim potpisom umjesto naprednim kao do sada, a čime se diže razina sigurnosti i vjerodostojnosti sudskih odluka.

Uz članak 19.

Odredbom se, među ostalim, dodaje ovlast sudu da zahtjeva fizičku prisutnost stranaka pred javnim bilježnikom ako posumnja da su osobe koje podnose prijavu krivotvorile ili na drugi način zlouporabile identitet, da nisu poslovno sposobne ili da nemaju odgovarajuću ovlast za podnošenje prijave, da se prilikom podnošenja prijave krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku u kojem slučaju će javni bilježnik provesti potrebne provjere identiteta, poslovne sposobnosti i ovlasti za zastupanje.

Uz članak 20.

Ovim člankom izvršena su nomotehnička usklađenja u skladu sa izmjenama i dopunama (vidi obrazloženje uz članak 16.)

Uz članak 21.

Ovom odredbom mijenja se način dostave u registarskim stvarima ako je rješenje ili zaključak doneseno povodom prijedloga kojeg je podnio subjekt upisa te se uređuje da će se dostava obaviti objavom na internetskoj stranici registra i na adresu elektroničke pošte koja je za predlagatelja upisana u registru. Nadalje, a kako bi se izbjegle dvojbe, propisuje se da se dostava subjektu upisa smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na internetskoj stranici sudskog registra.

Uz članak 22.

Dopunom se uređuje postupak brisanja adrese subjekta upisa na kojoj subjekt ne posluje po zahtjevu osobe koja za to ima pravni interes (dokaz o vlasništvu nekretnine, zakupu i sl.).