I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o proračunu (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15) uređuju se područja koja se odnose neposredno na planiranje, izradu, donošenje i izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uređuje se upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje dugom općeg proračuna, zaduživanje i davanje jamstava, proračunski odnosi u javnom sektoru, proračunsko računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja. Odredbe Zakona o proračunu djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se razvrstavaju u sektor općeg proračuna.

Važeći Zakon o proračunu u najvećem je dijelu ostvario prvobitno postavljene ciljeve među kojima je uspostavljanje fiskalne discipline bio jedan od značajnijih. Ipak, razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će uz osiguranje fiskalne discipline, potrebne za makroekonomsku stabilnost, biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava te učinkovitije pružanje javnih usluga. Također, potrebno je provesti usklađenja s Direktivom Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna uvodi se sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu. U dijelu koji se odnosi na zaduživanje i upravljanje dugom, Zakon je usuglašen s najboljom europskom i međunarodnom praksom u tom području.

Strateški planovi i planovi razvojnih programa

Do kraja 2017., odnosno do donošenja Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) nije postojao jedinstven i cjelovit zakonodavni okvir kojim bi se nedvosmisleno uredila načela, pravila i postupci u vezi s izradom, provedbom i praćenjem učinaka akata strateškog planiranja (strategija, planova i programa). Dosadašnji procesi strateškog planiranja djelomično su definirani drugim zakonskim aktima uključujući i Zakon o proračunu. Donošenjem Zakona o proračunu iz 2008. godine uvedena je obveza izrade strateških planova za sva ministarstva i druga državna tijela, propisan je njihov sadržaj te veza s državnim proračunom, odnosno s organizacijskom i programskom klasifikacijom. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvodi, kao kratkoročni dokument strateškog planiranja, provedbeni program tijela državne uprave koji vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i koji se može revidirati na godišnjoj razini. Ovaj akt u cijelosti zamjenjuje strateške planove propisane važećim odredbama Zakona o proračunu. 

Također, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine u proračunski proces na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini uvedeni su planovi razvojnih programa. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Plan razvojnih programa sadržava ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Uvođenje planova razvojnih programa bilo je važno i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije jer programi i projekti koji se planiraju financirati iz fondova Europske unije moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, primjenom novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i uvođenjem novih akata strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, plan razvojnih programa gubi svoj značaj, a ovim se Prijedlogom zakona ukida obveza njegove izrade.

Proračunski i izvanproračunski korisnici

Ovim se Prijedlogom zakona u odnosu na važeći Zakon o proračunu daju preciznije definicije proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Definiranje izvanproračunskih korisnika posebno je važno u kontekstu obveza koje Republika Hrvatska kao država članica ima prema Europskoj uniji u procesu planiranja i izvještavanja o izvršenju proračuna koji se temelji na statističkoj metodologiji Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća). Potrebno je, naime, jasno utvrditi odnos između obuhvata jedinica koje se prema toj metodologiji uključuju u planiranje i izvještavanje za sektor opće države, a koji je u pravilu širi, i obuhvata jedinica na koje se proračunski odnosi i pravila primjenjuju u svim fazama djelovanja, uključujući planiranje i izvještavanje. 

Ovim Prijedlogom zakona izvanproračunski korisnici svrstavaju se u dvije skupine od kojih se na jednu primjenjuju pojedine odredbe zakona i to na način koji je gotovo istovjetan za proračunske korisnike, dok se za drugu skupinu propisuje samo obveza dostave određenih podataka.

Izvanproračunski korisnici su ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu proračunski korisnici, a koji pojedinačno ili kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) da im je isključivi osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da u njima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i da se u opći proračun uključuju s obzirom na način financiranja

b) da su prema pravilima statističke metodologije ESA 2010 razvrstani u sektor opće države.

Ovim Prijedlogom zakona pravne osobe koje ispunjavaju oba uvjeta iz ove točke svrstavaju se u prvu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine I.). Pravne osobe koje ispunjavaju samo uvjet iz podtočke b) ove točke svrstavaju se u drugu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine II.). Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske korisnike iz skupine I., ako su upisani u registar izvanproračunskih korisnika. Za izvanproračunske korisnike iz skupine II. propisuje se da ministar financija za svaku godinu naputkom utvrđuje popis onih izvanproračunskih korisnika skupine II. koji su s obzirom na kriterije važnosti dužni dostavljati Ministarstvu financija svoje podatke o izvršenju i o planovima odnosno projekcijama, na temelju njihovog računovodstvenog modela i sustava planiranja, a u skladu sa sadržajem, oblikom i učestalošću propisanima naputkom.

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona propisuje se da pojedini izvanproračunski korisnici iz skupine I. mogu, radi učinkovitijeg upravljanja sredstvima, biti organizacijski uključeni u proračun, što je u skladu s dosadašnjom praksom. U tom slučaju na ove izvanproračunske korisnike primjenjuju se odredbe ovoga Prijedloga zakona koje vrijede za proračunske korisnike.

Za proračunske korisnike se slijedom dvojbi oko primjene u praksi sada izrijekom propisuje da osnivač proračunskog korisnika mora biti isključivo Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili proračunski korisnik može biti i sastavnica tijela ili ustanove koje im je ujedno isključivi osnivač, a kojem je osnivač isključivo Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.  

Proces donošenja proračuna i financijskih planova

Proračunski proces započinje izradom programa konvergencije kojeg Vlada dostavlja Europskoj komisiji do kraja travnja tekuće godine. Program konvergencije definira makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj godini i sljedeće tri proračunske godine te sadrži okvir i ciljeve ekonomske politike, prikaz makroekonomskih kretanja, prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji sadrži projekcije proračuna opće države i javnog duga, fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška proračuna opće države i javnog duga, ocjenu dugoročne održivosti javnih financija te kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija. 

U smislu poboljšanja kvalitete ključnih dokumenata proračunskog ciklusa, ovim Prijedlogom zakona dodatno se unaprjeđuje makroekonomski i fiskalni okvir koji sada uključuje pretpostavke i osnovne parametre na temelju kojih se izrađuju makroekonomske projekcije, usporedbu makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, projekcije po vrstama prihoda i rashoda proračuna opće države na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih politika i predviđenih srednjoročnih politika, višegodišnje proračunske ciljeve iskazane pokazateljima manjka, odnosno viška proračuna opće države, javnog duga odnosno duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost kao i prikaz manjka, odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije ESA 2010 razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države. Na taj način će se razraditi sadržaj u dijelu makroekonomskog i fiskalnog okvira i time u potpunosti uskladiti s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. 

Na temelju makroekonomskog okvira iz programa konvergencije, Vlada donosi odluku o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje na osnovi koje Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije i izvanproračunskim korisnicima uputu za izradu prijedloga državnog proračuna. Ovim se Prijedlogom zakona propisuje obveza ministarstvima za sastavljanje detaljnije upute za proračunske i izvanproračunske korisnike iz njihove nadležnosti, u kojima, između ostaloga, dodjeljuju limite svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje potom sastavlja usklađeni prijedlog financijskog plana. Time će se postići bolja kvaliteta konsolidiranih financijskih planova ministarstva s velikim brojem proračunskih korisnika te osigurati nesmetan proces njihova izvršavanja. Također se ovim Prijedlogom zakona detaljno utvrđuje postupanje proračunskih i izvanproračunskih korisnika u slučajevima kada se prijedlog njihovih financijskih planova razlikuje od konačnog financijskog plana koji je usvojio Sabor.

U proračunski proces uključuje se i izrada nacrta proračunskog plana, koji će Vlada, po ulasku Republike Hrvatske u europodručje, biti obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada. Naime, ovim dokumentom, koji se izrađuje temeljem Pakta o stabilnosti i rastu definira se makroekonomski i fiskalni okvir pojedine države članice europodručja u idućoj proračunskoj godini, a kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja. Nacrt proračunskog plana izrađuje se na temelju fiskalnih ciljeva definiranih u programu konvergencije te u skladu s posebnim preporukama Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku. Mišljenje Europske komisije o ovom dokumentu uzima se u obzir prilikom pripreme i donošenja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Nakon ulaska Republike Hrvatske u europodručje, makroekonomske projekcije, na kojima se temelji program konvergencije te nacrt proračunskog plana, morat će biti potvrđene od strane neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike.

Novost u odnosu na važeći Zakon je da Sabor donosi i proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije, dok se trenutno proračun za proračunsku godinu donosi na razini podskupine. Isto vrijedi i za davanje suglasnosti na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika. Navedenim će se omogućiti veća fleksibilnost kod izvršavanja proračuna i efikasnije upravljanje proračunskim sredstvima. Važno je istaknuti da će se i nadalje u sustav Državne riznice podaci unositi na razini odjeljka te će se svi izvještaji vezani uz izvršavanje proračuna usvajati na razini odjeljka čime se osigurava jednaka razina transparentnosti uz povećanu učinkovitost kod upravljanja.

Provedba projekata Europske unije

Budući da je punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji donijelo mogućnost raspolaganja značajnim financijskim sredstvima fondova Europske unije iznimno je važno potaknuti pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije i olakšati njihovo provođenje. Upravo stoga, a kako bi se pripremili te kasnije efikasnije provodili projekti sufinanciranih iz EU sredstava, omogućava se veća fleksibilnost u njihovom izvršavanju. Odredbama važećeg Zakona o proračunu propisano je da se preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može izvršiti najviše do pet posto rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje. U svrhu što efikasnijeg provođenje projekata Europske unije ovim Prijedlogom zakona omogućava se i preraspodjela sredstava unutar izvora financiranja opći prihodi i primici najviše do 15% na razini skupine ekonomske klasifikacije donesene od strane Sabora ili predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se time osigurava povećanje sredstava učešća planiranih za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije te se također u ovu svrhu mogu naknadno utvrditi aktivnosti, projekt i/ili stavke na razini skupine ekonomske klasifikacije. 

Iz razloga što fondovi Europske unije postaju sve značajniji izvor financiranja državnog proračuna potrebno je unaprijediti i mehanizme praćenja financijskog učinka provođenja projekata Europske unije.  Ovim Prijedlogom zakona uvodi se posebni izvještaj o korištenju sredstava fondova Europske unije unutar godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Također, uvodi se i novi pravilnik ministra financija o korištenju sredstava Europske unije kojim će se utvrditi način planiranja, izvršavanja evidentiranja i izvještavanja o sredstvima Europske unije.

Prijedlogom zakona propisuje se da proračunski korisnik državnog proračuna nadležan za dodjelu sredstava iz pojedinog programa Europske unije može pokrenuti postupak za dodjelu sredstava Europske unije najviše do pet posto iznad visine sredstava određenih za pojedini prioritet, iznad toga iznosa potrebno je dobiti suglasnost Vlade čime se unaprjeđuju procedure vezane uz preugovaranje. Također se propisuje da ako nadležna tijela provjerama utvrde da su sredstva za projekte koji se financiraju iz sredstava Europske unije utrošena nepravilno, proračunski korisnik državnog proračuna koji je sredstva dodijelio mora odmah zahtijevati povrat proračunskih sredstva u državni proračun u skladu s pravilima i rokovima utvrđenim za pojedini program odnosno fond Europske unije. Nadalje, za sredstva na ime neprihvatljivih troškova u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja su proračunski korisnici državnog proračuna dužni uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, Prijedlogom zakona propisuje se da se izvršavaju iz vlastitih prihoda, a na teret posebne aktivnosti unutar financijskog plana korisnika. U slučajevima kad proračunski korisnik državnog proračuna nema vlastitih prihoda ili su mu vlastiti prihodi nedostatni za podmirenje neprihvatljivih troškova, nedostatni dio sredstava će se tijekom proračunske godine osigurati preraspodjelom bez ograničenja iz izvora financiranja opći prihodi i primici unutar financijskog plana istog razdjela organizacijske klasifikacije, na temelju odluke Vlade koju predlaže nadležni čelnik razdjela organizacijske klasifikacije uz suglasnost ministra financija.

Kako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Važećim Zakonom o proračunu propisano da proračunski korisnici državnog proračuna, prije sklapanja ugovora koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama, moraju ishoditi suglasnost Vlade ili ministarstva financija ovisno o veličini ugovora. Međutim, prema važećem Zakonu o proračunu, suglasnost Vlade, odnosno ministra financija nije potrebna za obveze preuzete na temelju projekata financiranih iz sredstava Europske unije. Međutim, kako sredstva iz fondova Europske unije predstavljaju sve značajniji izvor financiranja, a time se povećava i dio potreban za sufinanciranje iz nacionalnih izvora, potrebno je uvesti bolju kontrolu i nad stvaranjem višegodišnjih ugovornih obveza koje proizlaze iz provođenja projekata financiranih iz ovih izvora. Iz tog razloga Prijedlogom zakona propisuje se da je za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama i koje se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada potrebno ishoditi suglasnost Vlade ako vrijednost ugovora prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Obrazloženja proračuna

Proračun je najvažniji akt javnih financija. Do sada se sastojao isključivo od općeg i posebnog dijela, a za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržavao je i plan razvojnih programa. Ovim se Prijedlogom zakona dopunjava se sadržaj proračuna na način da obrazloženje postaje sastavni dio proračuna, kako na državnoj, tako i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i kod njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika

Na državnoj razini uobičajena je praksa izrada obrazloženja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna, ali i aktivnosti i projekata proračunskih korisnika državnog proračuna. Na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave situacija se bitno razlikuje od jedinice do jedinice. Uvođenjem srednjoročnog proračunskog planiranja te programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom, naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova, čime se zahtijeva preuzimanje odgovornosti korisnika za rezultate provedbe programa. Stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio proračuna, odnosno financijskog plana. Uz navođenje obrazloženja kao sastavnog dijela proračuna, propisuje se i njegov sadržaj.

Transparentnost

Prijedlogom zakona propisuje se obveza jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima javno objavljivati informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da te informacije budu lako dostupne i pretražive. Ministar financija će naputkom utvrditi okvirni sadržaj te način javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama, a za kršenje ove odredbe je predviđena sankcija u vidu novčane kazne za čelnika. 

Prijedlogom zakona uređuje se objava statističkih informacija u skladu sa zahtjevima za proračunske okvire država članica Europske unije, od strane središnjeg tijela državne uprave nadležnog za statistiku i od strane Ministarstva financija, čime se u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima odgovarajući dio Direktive Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Također se utvrđuje da Ministarstvo financija može objavljivati i druge statističke informacije koje se odnose na jedinice u sastavu opće države, u skladu s podjelom nadležnosti za sastavljanje i objavu statistike koja proizlazi na temelju zakona, podzakonskih i drugih akata kojima je uz ostalo regulirano djelovanje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za statistiku – Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke.

Nadalje, Prijedlogom zakona detaljno se propisuje obveza objave proračunskih dokumenata. Program konvergencije i odluka Vlade o proračunskom okviru za sljedeće trogodišnje razdoblje, kao i nacrt proračunskog plana, koji će Republika Hrvatska izrađivati po ulasku u europodručje, objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade i Ministarstva financija. Proračun i izmjene i dopune proračuna, odluka o privremenom financiranju, zakon i izmjene i dopune zakona o izvršavanju državnog proračuna, odluka i izmjene i dopune odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski planovi i izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna te polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade, Ministarstva financija, izvanproračunskog korisnika, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski plan i izmjene i dopune financijskog plana, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika objavljuje se na njegovim mrežnim stranicama, odnosno na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva ili drugog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije ili na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako proračunski korisnik nema svoje mrežne stranice.

Prijedlogom zakona također se propisuje i obveza Ministarstvu financija, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave da na svojim mrežnim stranicama objavljuje vodiče za građane o proračunu, izmjenama i dopunama proračuna i o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

Izvještaj o izvršenju proračuna 

Prijedlogom zakona propisuje se na sustavan i detaljan način, proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski izvještaji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jasno se odvajaju od izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog navedenoga uvodi se i obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za sve proračunske korisnike. Nadalje, sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuje se s novim sadržajem proračuna. Također, propisuje se izrada novog posebnog izvještaja o korištenju sredstava fondova Europske unije, a za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvještaj o provedbi višegodišnjeg plana uravnoteženja.

Namjenski i vlastiti prihodi

Važnost praćenja korištenja namjenskih i vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz nadležnosti pojedinih ministarstva, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prepoznata je i u sustavu fiskalne odgovornosti. Slijedom navedenoga, uvodi se obveza ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za donošenje akata kojim će se formalno urediti ostvarivanje i korištenje nenamjenskih donacija te vlastitih prihoda njihovih korisnika. 

Odredbama Prijedloga zakona također se dodatno razrađuju uvjeti po kojima se prihodi proračuna mogu klasificirati kao namjenski. 

Višegodišnji plan uravnoteženja

Sa svrhom dodatnog jačanja stabilnosti javnih financija, Prijedlogom zakona se za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske i izvanproračunske korisnike uvodi obveza izrade višegodišnjeg plana uravnoteženja, kao posebnog dokumenta koji se donosi uz proračun, odnosno financijski plan, ako ovi korisnici ne mogu preneseni manjak ili višak zbog njegove veličine u cijelosti podmiriti, odnosno iskoristiti, u jednoj proračunskoj godini. Ministar financija će pravilnikom definirati izgled i sadržaj višegodišnjeg plana uravnoteženja.

Fiskalna procjena posljedica zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja za opći proračun

Važećim Zakonom propisana je obveza izrade fiskalne procjene posljedica zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja za proračun, iz koje mora biti razvidno da li se na temelju predloženog zakona, drugog propisa ili akta povećavaju ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna. Fiskalna procjena posljedica za proračun mora obuhvatiti predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke proračuna za proračunsku godinu i za dvije iduće godine, prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna odnosno prijedloge za pokrivanje smanjenih prihoda i primitaka proračuna te suglasnost Ministarstva financija. Prijedlogom zakona uvodi se obveza proračunskim korisnicima državnog proračuna koji su predlagatelji zakona da prije prihvaćanja amandmana na prijedloge zakona koji se podnose Saboru, a kojima se mijenja fiskalna procjena u odnosu na procjenu danu uz prijedlog zakona, dostave novu fiskalnu procjenu Ministarstvu financija. Također, uvodi se obveza predstavnicima Vlade u tijelu nadležnom za tumačenje kolektivnih ugovora čijim se službenim tumačenjima mijenja fiskalna procjena provedbe kolektivnog ugovora u odnosu na fiskalnu procjenu danu prije donošenja zaključka o prihvaćanju kolektivnih ugovora, odnosno njegovih izmjena, dopuna ili dodataka, da prije izjašnjavanja o službenom tumačenju pribave od nadležnog proračunskog korisnika državnog proračuna iz čijeg je djelokruga kolektivni ugovor novu fiskalnu procjenu koja mora uključivati i mišljenje Ministarstva financija.

Naknadna analiza rashoda i izdataka

U svrhu unaprjeđenja sustava proračunskog planiranja i bolje kontrole svrhovitosti i opravdanosti korištenja sredstava iz javnih izvora, Prijedlogom zakona propisuje se obveza izrade naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata, odnosno pojedinih vrsta rashoda i izdatka proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, odnosno propisuje se obveza izrade izvještaja o rezultatima naknadne analize rashoda i izdataka, koji će sadržavati preporuke za poboljšanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava te kojim će se utvrditi potencijalna poboljšanja u alokaciji postojećih rashoda i izdataka, njihovoj transparentnosti i potrebnim dodatnim analizama učinkovitosti pojedinih programa. Izvještaj o rezultatima analiza Ministarstvo financija dostavlja Vladi na usvajanje do kraja tekuće godine. 

Izvršavanje proračuna u slučaju kriza i katastrofa

Katastrofe (krizna stanja) su ozbiljan poremećaj u funkcioniranju zajednice ili društva u cjelini koji uzrokuje opsežne ljudske, materijalne, ekonomske i gubitke. Javljaju se kao posljedice uzrokovane prirodnim silama (poplave, požari, potresi) ili ljudskom aktivnošću (utjecajem na okoliš, terorizam i sl.). Kako bi se osiguralo pravovremeno i adekvatno postupanje u kriznim vremenima te u što kraćem roku omogućila pomoć stradalima i saniranje nastale štete Prijedlogom  zakona utvrđuje se posebna procedura postupanja u kriznim situacijama vezano uz proces planiranja i izvršavanja proračuna kojom će se omogućiti veća fleksibilnost kod preraspodjele i trošenja proračunskih sredstava.

Prijedlogom zakona propisuje se ovlast Vlade Republike Hrvatske da u slučajevima krize, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti, ili katastrofe, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav civilne zaštite, može donositi odluke temeljem kojih će se financirati aktivnosti vezane uz saniranje posljedica krize i/ili katastrofe. Za financiranje ovih aktivnosti sredstva se mogu osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju te kojom se mogu osigurati sredstva pomoći i zajma subjektima općeg proračuna. 

Nadalje, u odnosu na jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,  u slučaju nastupa posebnih okolnosti, predstavničko tijelo može odlukom o izvršavanju proračuna ovlastiti načelnika, gradonačelnika, župana da tijekom izvršavanja proračuna donosi odluke kojima se osiguravaju sredstva za financiranje mjera i aktivnosti vezanih za te posebne okolnosti, uključujući i odluke o preraspodjelama bez ograničenja. Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Nastup posebnih okolnosti utvrđuje posebnom odlukom predstavničko tijelo u kojoj određuje i rok trajanja odluke o nastupu posebnih okolnosti.

Državna jamstva

Prijedlogom zakona objedinjuju se odredbe o državnim jamstvima, koje su sada sadržane u raznim propisima i aktima, što će doprinijeti jasnijem uređenju ovog područja i poboljšati sustav praćenja istog. Naime, Prijedlogom zakona podrobnije se propisuju odredbe za postupak davanja državnih jamstava, izmjene i dopune državnog jamstva te nadzor i praćenje provedbe ugovora o kreditu ili zajmu s državnim jamstvom, uključujući i ocjenu utjecaja na javne financije. Također, predviđa se donošenje uredbe Vlade kojom će se propisati detaljniji kriteriji, postupci odobrenja državnih jamstava, kao i nadzor nad korištenjem i provedbom sredstava i uvjete pod kojima se državno jamstvo može mijenjati i dopunjavati.

Dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Na temelju važećeg Zakona o proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezinog proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade. Prijedlogom zakona omogućava se zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave radi realizacije investicije koja se sufinancira iz fondova Europske unije kao i za investicije, odnosno projekte, čija je realizacija utvrđena posebnim propisima, a kojima se stvara obveza sudjelovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, omogućava se zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje obveza na ime povrata neprihvatljivih troškova koji su bili sufinancirani iz fondova Europske unije. 

Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja se dugoročno zadužuje uzimanjem kredita i davanjem jamstava/suglasnosti, ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode od pomoći i donacija te prihode ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija. Prijedlogom zakona propisuje se da se u iznos ukupne godišnje obveze uključuju dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju dok je u trenutačnom Zakonu propisano da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Na ovaj se način jasnije i transparentnije utvrđuje fiskalni kapacitet pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Važećim zakonom propisano je da se u izračun godišnje obveze ne uključuju projekti koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije. Prijedlogom zakona dodatno se uređuje proces zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte sufinancirane iz fondova Europske unije. Propisuje se da iznos zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte sufinanciranje iz fondova Europske unije do iznosa ukupno prihvatljivog troška EU projekta ne ulazi u izračun godišnje obveze jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U slučajevima kada se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zadužuje najviše do iznosa ukupno prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz sredstava Europske unije suglasnost daje ministar financija, a ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje za realizaciju projekta koji se sufinancira iz fondova Europske unije iznad iznosa prihvatljivog troška suglasnost daje Vlada. Međutim, propisuje se obveza jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna vezano za realizaciju projekta za koji se zadužila, utrošiti na otplatu zaduženja koje se odnosi na dio projekta za koji su primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna.

Prijedlogom zakona se uvodi dodatna decentralizacija upravljanja dugovima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz olakšavanje mogućnosti refinanciranja i reprogramiranja postojećih kredita i zajmova.

Također, zaduživanje izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (izuzev ustanova) ne uključuju se u opseg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim u slučaju izdavanja jamstva od jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto tako, u svrhu efikasnijeg upravljanja likvidnošću ove pravne osobe mogu se dugoročno zadužiti i za namjene koje nisu vezane isključivo za investiciju. 

U odnosu na trenutno važeći zakonodavni okvir najvažnije promjene u ovom Prijedlogu zakona navode se u nastavku:

1. Detaljnije se definiraju proračunski i izvanproračunski korisnici. 

2. Uvodi se obveza izrade fiskalne procjene za predlagatelje amandmana na zakone i za tijelo nadležno za tumačenje kolektivnih ugovora, ako se istima mijenja fiskalna procjena.

3. Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada je obrazloženje bilo samo prilog):

• Kroz obrazloženje općeg dijela propisuju se obveza iskazivanja rashoda po funkcijskoj i organizacijskoj klasifikaciji i izvorima financiranja.

• Uvođenjem obveznih pokazatelja uspješnosti naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom proračunskih aktivnosti i projekata. 

4. Za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike uvodi se obveza izrade višegodišnjeg plana uravnoteženja, kao posebnog dokumenata koji se donosi uz proračun, odnosno financijski plan

• Primjenjuje se u slučaju kada su veliki preneseni manjkovi ili viškovi s kojima se ne može uravnotežit proračun, odnosno financijski plan u jednoj godini. 

5. Ukida se obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela zbog uvođenja obveze izrade provedbenog programa temeljem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao kratkoročni dokument strateškog planiranja tijela državne uprave.

6. Ukida se obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

a. Obrazloženje proračuna sadržavat će prikaz proračunskih aktivnosti i projekata s ciljevima i pokazateljima uspješnosti, a s druge strane Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvedeni su novi akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čime plan razvojnih programa gubi svoj značaj.

7. Makroekonomski i fiskalni okvir proračunskih dokumenata usklađuje se s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica.

8. Umjesto smjernica ekonomske i fiskalne politike, propisuje se obveza izrade odluke o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje, a koja se izrađuje na temelju programa konvergencije.

9. Uvodi se obveza ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela sastavljanja uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (na temelju uputa za izradu prijedloga državnog proračuna koje Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela).

10. Razrađuju se odredbe u vezi s podnošenjem amandmana u tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i o prijedlogu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te o financijskim planovima izvanproračunskih korisnika.

11. Sabor donosi i proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije, dok se trenutno proračun za proračunsku godinu donosi na razini podskupine. Isto vrijedi i za davanje suglasnosti na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika.

12. Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade, odnosno ministra financija i za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za EU projekte iznad određenog iznosa.

13. Uvode se jasnija pravila za preraspodjele proračunskih sredstava ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za provedbu EU projekata.

14. Propisuju se jasnija pravila vezana uz provedbu projekata Europske unije.

15. Jača se zakonodavni okvir davanja državnih jamstava i nadzora nad ispunjavanjem obveza po ugovorima za koje je dano državno jamstvo. 

16. Dorađuju se odredbe o zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

17. Uvodi se obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

18. Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuje se s novim sadržajem proračuna. 

19. Propisuje se obveza izrade naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata, odnosno pojedinih vrsta rashoda i izdataka proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

20. Propisuje se postupanje u izvanrednim okolnostima u kojima je proglašena kriza i katastrofa. 

21. Detaljno se propisuje obveza objave proračunskih dokumenata te informacija o trošenju proračunskih sredstava.

22. Dorađuju se prekršajne odredbe.

Primjenom odredbi ovog Prijedloga zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci bit će vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje ovaj Zakon. 

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kao niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PRIJEDLOG ZAKONA O PRORAČUNU

I. OPĆE ODREDBE

SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i obvezama, upravljanje dugom općeg proračuna, zaduživanje i jamstva Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama.

USKLAĐIVANJE S PRAVNIM PORETKOM EUROPSKE UNIJE

Članak 2.

Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

RODNA JEDNAKOST

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

ZNAČENJE POJMOVA

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. AFCOS je sustav kroz koji se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti sa ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije i neposredna suradnja s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF)

2. akti strateškog planiranja su akti definirani propisom koji uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama

3. aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom

4. bruto načelo označava iskazivanje svih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u punom iznosu bez prijeboja

5. dane donacije su tekući ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama te građanima i kućanstvima koji uključuju i prijenose u naravi, a koje proračuni i proračunski korisnici mogu davati za određenu namjenu

6. dane pomoći su tekući ili kapitalni prijenosi inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima Europske unije, proračunima, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, bankama i ostalim financijskim institucijama, trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima

7. doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije su sredstva koja Republika Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije

8. državna potpora je stvarni i potencijalni rashod ili umanjen prihod dodijeljen od davatelja potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu sa člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije  

9. državni proračun je akt kojeg donosi Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor), a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna

10. ekonomska klasifikacija je prikaz prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe i razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune

11. financijska imovina su novčana sredstva, potraživanja, dionice i udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i druga ulaganja u pravne osobe

12. financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine i u kojemu se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama 

13. financijsko izvještavanje je skup informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tijekovima proračuna te proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika,

14. funkcijska klasifikacija je prikaz rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni

15. investicije ili kapitalna ulaganja su ulaganja u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu i drugu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu

16. izvanproračunski korisnici su ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu proračunski korisnici a koji pojedinačno ili kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) da im je isključivi osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da u njima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i da se u opći proračun uključuju s obzirom na način financiranja

b) da su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstani u sektor opće države

Pravne osobe koje ispunjavaju oba uvjeta iz ove točke svrstavaju se u prvu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine I.). Pravne osobe koje ispunjavaju samo uvjet iz podtočke b) ove točke svrstavaju se u drugu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine II.).

Pojedini izvanproračunski korisnici iz skupine I. mogu, radi učinkovitijeg upravljanja sredstvima, biti organizacijski uključeni u proračun. U tom slučaju na ove izvanproračunske korisnike primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje vrijede za proračunske korisnike.

17. izvori financiranja su skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene, a obuhvaćaju: opće prihode i primitke, doprinose, vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći, donacije, prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja te namjenske primitke 

18. izvršna tijela su Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan (u daljnjem tekstu: načelnik, gradonačelnik, odnosno župan) koji svom predstavničkom tijelu predlažu proračun i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i koji obavljaju druge poslove utvrđene ovim Zakonom i posebnim propisima

19. jamstvo je instrument osiguranja kojim se jamči za ispunjenje obveza za koje se daje jamstvo

20. javni dug je dug opće države koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010)

21. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu

22. konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika te izvanproračunskih korisnika kao da se radi o jedinstvenom subjektu

23. lokacijska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s ustrojem Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije te ostalih država

24. nacrt proračunskog plana je akt Vlade koji se izrađuje temeljem Pakta o stabilnosti i rastu i u kojem se definira makroekonomski i fiskalni okvir pojedine države članice europodručja u idućoj proračunskoj godini i koje države članice europodručja dostavljaju Europskoj komisiji kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika europodručja

25. nefinancijska dugotrajna imovina je sva ekonomska imovina osim financijske čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik, a obuhvaća neproizvedenu i proizvedenu dugotrajnu imovinu

26. neprofitne organizacije su domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera i koje nisu proračunski ili izvanproračunski korisnici

27. odgovorna osoba je čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika, načelnik, gradonačelnik odnosno župan i osoba na koju je ta ovlast prenesena njegovom odlukom i/ili proizlazi iz posebnih propisa

28. odljevi su svi plaćeni rashodi i izdaci te ostala plaćanja proračuna i proračunskih korisnika

29. opća država je prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) institucionalni sektor, koji se u Republici Hrvatskoj s obzirom na Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno ustrojstvo države sastoji od podsektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti 

30. opći prihodi i primici obuhvaćaju prihode od poreza, prihode od imovine, prihode od upravnih, administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i prihode od naknada, prihode od kazni te nenamjenske primitke od financijske imovine i zaduživanja. Za proračunske korisnike opći prihodi i primici obuhvaćaju i prihode koje ostvare iz nadležnog proračuna i ostale prihode za koje nadležni proračun odredi da pripadaju ovoj vrsti prihoda

31. opći proračun je središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financijski planovi izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pod izvanproračunskim korisnicima podrazumijevaju se izvanproračunski korisnici iz skupine I., kako je utvrđeno u točki 16. ovoga članka i u članku 5. stavku  2. ovoga Zakona

32. organizacijska klasifikacija je prikaz povezanih i međusobno hijerarhijski, s obzirom na odnose prava i odgovornosti, usklađenih () cjelina proračuna i proračunskih korisnika koje ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavljena je kroz razdjele, glave i proračunske korisnike

33. predstavničko tijelo je županijska skupština, Gradska skupština Grada Zagreba, općinsko i gradsko vijeće (u daljnjem tekstu: predstavničko tijelo)

34. prihodi za posebne namjene obuhvaćaju prihode čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim zakonom ili propisom koji donosi Vlada

35. priljevi su uplaćeni prihodi i primici te ostale uplate proračuna i proračunskih korisnika

36. primljene donacije su prihodi ostvareni bez bilo kakve naknade ili protučinidbe od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekta izvan općeg proračuna

37. primljene pomoći su tekući i/ili kapitalni prijenosi ostvareni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, institucija i tijela Europske unije ili od subjekata unutar općeg proračuna

38. program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja

39. programska klasifikacija je prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, definiranih u skladu s aktima strateškog planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika

40. projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom

41. proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinih proračunskih korisnika

42. proračun opće države je konsolidirani statistički  prikaz planskih podataka o prihodima i rashodima, primicima i izdacima jedinica koje čine opću državu 

43. proračunske klasifikacije su okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja

44. proračunski korisnici su državna tijela i ustanove čiji je isključivi osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili su sastavnice tog tijela ili ustanove koje im je ujedno isključivi osnivač, a čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu i/ili koji ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda, odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 50 posto ili više

45. proračunski nadzor je inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini i obvezama

46. proračunsko računovodstvo je računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika

47. refinanciranje je novi kredit ili zajam kojim se zatvaraju postojeće obveze po dugoročnom zaduženju, odnosno zamjena starog kredita ili zajma novim 

48. registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika je popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem su proračunski korisnici hijerarhijski povezani s nadležnim ministarstvom ili drugim tijelom državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno s nadležnom jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave

49. reprogram je promjena ranije ugovorenih uvjeta kredita ili zajma koja može uključivati produljenje roka otplate, promjenu instrumenta zaloga, odgodu plaćanja dospjelog dugovanja, izmjenu kamatne stope i pauzu u otplati (moratorij)

50. riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proračunske procese: pripremu proračuna, izvršavanje proračuna, računovodstvo i upravljanje novčanim sredstvima

51. središnji proračun je državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Pod izvanproračunskim korisnicima podrazumijevaju se izvanproračunski korisnici iz skupine I., kako je utvrđeno u točki 16. ovoga članka i  u članku 5. stavku  2. ovoga Zakona

52. sredstva Europske unije su sredstva koja se doznačavaju iz proračuna Europske unije posredno ili neposredno

53. subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se bez protučinidbe daju proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga u područjima od javnog interesa, a mogu se utvrđivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga

54. ukupno prihvatljivi trošak projekta je trošak koji može biti (su)financiran,  sredstvima  Europske unije i nacionalnog sufinanciranja

55. upravljačko tijelo je izvršno tijelo proračunskog i izvanproračunskog korisnika utvrđeno posebnim propisom (uprava, upravni odbor, upravno vijeće, fakultetsko vijeće, školski odbor te druga kolegijalna i ostala upravljačka tijela)

56. upravno tijelo je upravni odjel i služba, odnosno jedinstveni upravni odjel ustrojen u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz njezinog samoupravnog djelokruga, kao i za obavljanje povjerenih poslova državne uprave

57. upravno tijelo nadležno za financije općine, grada, odnosno županije (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za financije) je ustrojstvena jedinica koja priprema proračun, godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna te obavlja druge financijske poslove za načelnika, gradonačelnika, odnosno župana

58. većinsko vlasništvo je vlasništvo ili suvlasništvo u kojem Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udio u vlasništvu veći od 50 posto

59. vlastiti prihodi obuhvaćaju prihode koji se ostvaruju od obavljanja poslova koji se ne financiraju iz proračuna i koji se obavljaju na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi subjekti izvan općeg proračuna

60. zaduživanje je uzimanje kredita, zajma i/ili izdavanje vrijednosnih papira

OBVEZNICI PRIMJENE 

Članak 5.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun) te na proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar iz stavka 3. ovoga članka (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici) .

(2) Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske korisnike iz skupine I. kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora. Ako u pojedinoj odredbi nije izričito drugačije utvrđeno, navod o primjeni te odredbe na izvanproračunske korisnike odnosi se samo na izvanproračunske korisnike iz skupine I. koji su upisani u Registar iz stavka 3. ovoga članka (u daljnjem tekstu: izvanproračunski korisnici).

(3) Ministar financija pravilnikom utvrđuje način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. U registar se od izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuju samo izvanproračunski korisnici iz skupine I.

(4) Za izvanproračunske korisnike koji vode računovodstvo po drugim modelima osim proračunskog računovodstva, odredbe ovog Zakona u vezi s njihovim planiranjem i izvještavanjem ne utječu na njihove izvještajne i druge obveze koje proizlaze iz  drugih propisa.

(5) Izvanproračunski  korisnici iz skupine II. kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona jesu one jedinice koje su u bazi sektorske klasifikacije koju objavljuje Državni zavod za statistiku na svojim mrežnim stranicama razvrstane u sektor S.13 Opća država, a nisu uključene u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, i to: 

- izvanproračunski korisnici državnog proračuna iz skupine II.: jedinice razvrstane u podsektor S.1311 Središnja država (osim fondova socijalne sigurnosti) i podsektor S.1314 Fondovi socijalne sigurnosti

- izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz skupine II.: jedinice razvrstane u podsektor S.1313 Lokalna država (osim fondova socijalne sigurnosti).

(6) Ministar financija za svaku godinu naputkom utvrđuje popis onih izvanproračunskih korisnika iz skupine II. koji su s obzirom na kriterije važnosti relevantne za dokumente iz članaka 21.  do 27. ovoga Zakona i  za statističko izvještavanje iz članka 142. stavka 3. i članka 143. ovoga Zakona dužni dostavljati Ministarstvu financija svoje podatke o izvršenju i o planovima odnosno projekcijama, na temelju njihovog računovodstvenog modela i sustava planiranja, a u skladu sa sadržajem, oblikom i učestalošću propisanima naputkom. 

PRORAČUNSKA NAČELA

Članak 6.

(1) Proračun i financijski plan donosi se i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti, proračunske godine, višegodišnjeg planiranja, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

(2) Ministar financija pravilnikom utvrđuje način primjene modificiranog novčanog načela, odnosno modificiranog obračunskog načela u postupku planiranja i izvršavanja proračuna i financijskog plana. 

Načelo jedinstva i točnosti 

Članak 7.

(1) U proračunu i financijskim planovima iskazuju se po bruto-načelu svi prihodi i primici te rashodi i izdaci Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika osim iznimno kako je propisano pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Prihodi i primici koriste se za financiranje aktivnosti i projekata, odnosno programa u visini utvrđenoj proračunom, odnosno financijskim planom osim namjenskih prihoda i primitaka iz članka 52. ovoga Zakona i vlastitih prihoda iz članka 54. ovoga Zakona, koji se mogu koristiti do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

Načelo proračunske godine

Članak 8.

(1) Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca kalendarske godine.

(2) Prihodi i primici uplaćeni na račun od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine prihod su, odnosno primitak, tekuće proračunske godine.

Načelo višegodišnjeg planiranja

Članak 9.

Proračun i financijski plan donose se za tri proračunske godine, a sastoje se od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije proračunske godine.

Načelo uravnoteženosti

Članak 10.

(1) Proračun i financijski plan moraju biti uravnoteženi tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke u skladu sa člankom 29. ovog Zakona.

(2) Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, državni proračun uravnotežuje se prijenosom sredstava iz prethodne godine i prijenosom sredstava u sljedeću godinu, a proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uravnotežuje se prenesenim viškom ili prenesenim manjkom prihoda nad rashodima.

(3) Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici, proračun i financijski plan moraju se uravnotežiti novim prihodima i primicima, odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka.

(4) Uravnoteženje proračuna i financijskog plana provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna i financijskog plana prema postupku za donošenje proračuna i financijskog plana.

Načelo obračunske jedinice

Članak 11.

U proračunu, financijskim planovima i financijskim izvještajima iznosi se iskazuju u službenoj valuti Republike Hrvatske.

Načelo univerzalnosti

Članak 12.

Ukupni prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka. 

Načelo specifikacije

Članak 13.

(1) Prihodi i primici raspoređuju se u proračunu i financijskom planu po ekonomskoj proračunskoj klasifikaciji i proračunskoj klasifikaciji izvori financiranja.

(2) Rashodi i izdaci raspoređuju se u proračunu i financijskom planu prema proračunskim klasifikacijama.

Načelo dobrog financijskog upravljanja

Članak 14.

Sredstva planirana u proračunu i financijskom planu koriste se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Načelo transparentnosti

Članak 15.

Proračun i financijski plan donose se i izvršavaju u skladu s načelom transparentnosti, koje podrazumijeva pravovremeno objavljivanje vjerodostojnih dokumenata, podataka i informacija na sustavan način. 

PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE

Članak 16.

(1) Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema proračunskim klasifikacijama.

(2) Proračunske klasifikacije su:

- organizacijska

- ekonomska

- funkcijska

- lokacijska

- programska

- izvori financiranja

(3) Ministar financija donosi pravilnik o proračunskim klasifikacijama iz stavka 2. ovoga članka.

ODGOVORNOST ZA PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Članak 17.

(1) Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran je za:

- planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna, odnosno financijskog plana

- naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te uplatu u proračun i evidentiranje  u proračunu

- preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret sredstava tijela koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist sredstava tijela koje vodi

- zakonitost, svrhovitost, učinkovitost, ekonomičnost i djelotvornost u raspolaganju sredstvima tijela koje vodi

(2) Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskog i izvanproračunskog korisnika može, za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ovlastiti druge osobe u skladu s aktima o unutarnjem ustrojstvu. Prenošenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, čime se ne isključuje odgovornost čelnika.

(3) Prijenos ovlasti iz stavka 2. ovoga članka čelnik mora obaviti poštujući načelo razdvajanja dužnosti.

PREDMET PROPISA ZA IZVRŠAVANJE PRORAČUNA ZA PRORAČUNSKU GODINU

Članak 18.

(1) Sabor uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, a predstavničko tijelo uz proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi odluku o izvršavanju proračuna.

(2) Propisima iz stavka 1. ovoga članka uređuju se prihodi i primici te rashodi i izdaci proračuna i njihovo ostvarivanje, odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, odnosno načelnika, gradonačelnika, župana i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

FISKALNA PROCJENA POSLJEDICA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA ZA OPĆI PRORAČUN

Članak 19.

(1) Prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja koje usvaja Vlada ili koje Vlada upućuje na usvajanje Saboru moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za opći proračun (u daljnjem tekstu: fiskalna procjena) iz koje mora biti razvidno povećavaju li se ili smanjuju prihodi i primici ili rashodi i izdaci općeg proračuna. 

(2) Fiskalna procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti:

- predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke proračuna za proračunsku godinu i za dvije iduće godine

- prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna

- prijedloge za pokrivanje smanjenih prihoda i primitaka proračuna

- suglasnost Ministarstva financija ako prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja imaju fiskalni učinak na proračun, odnosno mišljenje Ministarstva financija na izjavu predlagatelja da prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja nemaju fiskalni učinak na proračun, u skladu s posebnim propisima

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, akti koje Vlada usvaja ili upućuje na usvajanje Saboru, a kojima se usvajaju izvješća o realiziranim aktivnostima i utrošenim financijskim sredstvima za prethodne proračunske godine, ne moraju sadržavati fiskalnu procjenu u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka. 

(4) Pravilnici i drugi propisi koje Vlada ne usvaja, koji se donose na temelju zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja, ako imaju fiskalni učinak  donose se uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Vlada uredbom  uređuje postupak utvrđivanja fiskalnog učinka te davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka, kao i oblik i sadržaj Obrasca standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka na kojem se daje Iskaz o procjeni fiskalnog učinka u skladu s ovim Zakonom. 

FISKALNA PROCJENA AMANDMANA I SLUŽBENIH TUMAČENJA KOLEKTIVNIH UGOVORA

Članak 20.

(1) Proračunski korisnik državnog proračuna koji je predlagatelj zakona dužan je prije prihvaćanja amandmana na prijedloge zakona koji se podnose Saboru, a kojima se mijenja fiskalna procjena u odnosu na procjenu danu uz prijedlog zakona, dostaviti novu fiskalnu procjenu Ministarstvu financija.

(2) Predstavnici Vlade u tijelu nadležnom za tumačenje kolektivnih ugovora čijim se službenim tumačenjima mijenja fiskalna procjena provedbe kolektivnog ugovora u odnosu na fiskalnu procjenu danu prije donošenja zaključka o prihvaćanju kolektivnih ugovora, odnosno njegovih izmjena, dopuna ili dodataka, dužni su prije izjašnjavanja o službenom tumačenju pribaviti od nadležnog proračunskog korisnika državnog proračuna iz čijeg je djelokruga kolektivni ugovor novu fiskalnu procjenu koja mora uključivati i mišljenje Ministarstva financija.

(3) Na postupak fiskalne procjene i utvrđivanja fiskalnog učinka iz ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe uredbe iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona. 

II. OSNOVE ZA PROCES DONOŠENJA PRORAČUNA I FINANCIJSKIH PLANOVA

MAKROEKONOMSKE I PRORAČUNSKE PROJEKCIJE 

Članak 21.

(1) Fiskalno planiranje temelji se na realističnim makroekonomskim i proračunskim projekcijama uz korištenje posljednjih dostupnih informacija odnosno na najizglednijem makroekonomskom i fiskalnom okviru ili drugom scenariju koji proizlazi iz opreznijih početnih postavki.

(2) Makroekonomske i proračunske projekcije podliježu nepristranoj i sveobuhvatnoj ocjeni neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike čiji se rezultati uzimaju u obzir kod izrade budućih makroekonomskih i proračunskih projekcija u skladu s odredbama zakonskih i podzakonskih propisa kojima se uređuje fiskalna odgovornost.

(3) Makroekonomske projekcije na kojima se temelji program konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona i nacrt proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona moraju biti potvrđene od strane neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike. 

PROGRAM KONVERGENCIJE

Članak 22.

(1) Ministarstvo financija izrađuje program konvergencije kojeg Vlada zaključkom usvaja najkasnije do kraja travnja tekuće godine i dostavlja Europskoj komisiji.

(2) Programom konvergencije utvrđuje se makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj proračunskoj godini i sljedeće tri proračunske godine. 

(3) Program konvergencije sadrži:

- prikaz makroekonomskih projekcija te pretpostavki i osnovnih parametara temeljem kojih se izrađuju makroekonomske projekcije uz navod o metodologiji koja se koristi u izračunima

- usporedbu makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije uz objašnjenje značajnih odstupanja

- prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji obuhvaća projekcije po vrstama prihoda i rashoda proračuna opće države na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih politika te opis predviđenih srednjoročnih politika koje imaju fiskalni učinak na manjak odnosno višak proračuna opće države, raščlanjene po glavnim kategorijama prihoda i rashoda, a sukladno pravnim odredbama Europske unije

- prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države, duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost

- prikaz ciljanog manjka, odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

- ocjenu dugoročne održivosti javnih financija koja uključuje fiskalne učinke predviđenih srednjoročnih politika

- fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države temeljem različitih pretpostavki gospodarskog rasta i visine kamatnih stopa koje bi mogle utjecati na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

- kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, sadržaj i naziv programa konvergencije može biti izmijenjen sukladno pravnim odredbama Europske unije.

ODLUKA O PRORAČUNSKOM OKVIRU ZA NAREDNO TROGODIŠNJE RAZDOBLJE

Članak 23.

(1) Vlada donosi odluku o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Odluka) najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, na prijedlog Ministarstva financija, a na temelju programa konvergencije. 

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

- visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

- visinu manjka, odnosno viška izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

(3) Visina rashoda po razdjelima organizacijske klasifikacije iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka obuhvaća:

- visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa i 

- visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti

(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka čini osnovu za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

(5) U slučaju značajno promijenjenih gospodarskih okolnosti, odstupanja od makroekonomskog okvira iz programa konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona moraju se obrazložiti u Odluci iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u godini u kojoj se održavaju izbori za Sabor, rok donošenja Odluke može odstupiti od roka propisanog u stavku 1. ovoga članka, a Vlada je usvaja najkasnije osam dana prije utvrđivanja prijedloga državnog proračuna. 

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za vrijeme trajanja privremenog financiranja iz članka 44. ovoga Zakona, Vlada usvaja Odluku iz stavka 1. ovoga članka najkasnije osam dana prije utvrđivanja prijedloga državnog proračuna.

UPUTA ZA IZRADU PRIJEDLOGA DRŽAVNOG PRORAČUNA 

Članak 24.

(1) Na osnovi Odluke iz članka 23. ovoga Zakona Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije i izvanproračunskim korisnicima uputu za izradu prijedloga državnog proračuna.

(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

- prikaz visine rashoda po razdjelima organizacijske klasifikacije navedenih u Odluci iz članka 23. ovoga Zakona 

- visinu manjka, odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku državnog proračuna navedenog u Odluci iz članka 23. ovoga Zakona i

- način izrade i  rok za dostavu prijedloga financijskih planova

UPUTA ZA IZRADU I DOSTAVU PRIJEDLOGA FINANCIJSKIH PLANOVA

Članak 25.

(1) Na osnovi upute za izradu prijedloga državnog proračuna iz članka 24. ovoga Zakona, proračunski korisnici na razini razdjela organizacijske klasifikacije sastavljaju i dostavljaju uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti.

(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka sadrži visinu rashoda iz izvora financiranja opći prihodi i primici te namjenski primici po proračunskim korisnicima, odnosno visinu manjka ili viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova nadležnim proračunskim korisnicima na razini razdjela organizacijske klasifikacije. 

UPUTA ZA IZRADU PRIJEDLOGA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 26.

(1) Ministarstvo financija, na osnovi programa konvergencije i odluke iz članka 23. ovoga Zakona, sastavlja uputu za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Na temelju upute iz stavka 1. ovoga članka, upravno tijelo za financije u suradnji s drugim upravnim tijelima izrađuje uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Uputa iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

- temeljne makroekonomske pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine

- visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na:

a) visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa i 

b) visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti 

- visinu manjka, odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine i 

- način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

NACRT PRORAČUNSKOG PLANA

Članak 27.

(1) Ministarstvo financija izrađuje nacrt proračunskog plana za iduću proračunsku godinu kojeg Vlada usvaja zaključkom i dostavlja ga Europskoj komisiji najkasnije do 15. listopada tekuće godine.

(2) Nacrt proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se prema pravilima europske statističke metodologije (ESA 2010), za obuhvat opće države, na temelju fiskalnih ciljeva definiranih u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona te u skladu s posebnim preporukama Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku.

(3) Sadržaj nacrta proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(4) Mišljenje Europske komisije o nacrtu proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka uzima se u obzir prilikom pripreme i donošenja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu.

III. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

SADRŽAJ PRORAČUNA 

Članak 28.

(1) Proračun se sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine, a sadrži financijske planove proračunskih korisnika prikazane kroz opći i posebni dio i obrazloženje proračuna.

(2) Financijski planovi proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na financijske planove upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj proračuna.

OPĆI DIO PRORAČUNA

Članak 29.

(1) Opći dio proračuna sadrži: 

- sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

- Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja

(2) Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(4) Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, opći dio državnog proračuna sadrži i prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a opći dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži i preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

(5) Ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona, proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži podatke iz višegodišnjeg plana uravnoteženja.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje podatke koji moraju biti navedeni u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona.

POSEBNI DIO PRORAČUNA

Članak 30.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka državnog proračuna, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika iskazanih po organizacijskoj klasifikaciji, izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

OBRAZLOŽENJE PRORAČUNA

Članak 31.

(1) Obrazloženje proračuna sastoji se od obrazloženja općeg dijela proračuna i obrazloženja posebnog dijela proračuna.

(2) Obrazloženje općeg dijela državnog proračuna sadrži:

- obrazloženje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka državnog proračuna

- prikaz manjka odnosno viška državnog proračuna

(3) Uz obrazloženje općeg dijela državnog proračuna iz stavka 2. ovoga članka u obrazloženju državnog proračuna navodi se i: 

- prikaz makroekonomskih projekcija te pretpostavki i osnovnih parametara temeljem kojih se izrađuju makroekonomske projekcije uz navod o metodologiji koja se koristi u izračunima

- usporedba makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije te s makroekonomskim okvirom definiranim u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona uz objašnjenje značajnih odstupanja

- prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države, duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost

- prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška te duga proračuna opće države

- fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države temeljem različitih pretpostavki gospodarskog rasta i visine kamatnih stopa koje bi mogle utjecati na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

- prikaz stanja dospjelih obveza za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna

(4) Obrazloženje općeg dijela proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži obrazloženje:

- prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

- prenesenog manjka, odnosno viška proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u slučaju iz članka 29. stavka 4. ovoga Zakona 

(5) Obrazloženje posebnog dijela državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na obrazloženjima financijskih planova proračunskih korisnika, a sastoji se od obrazloženja programa koje se daje kroz obrazloženje aktivnosti i projekata zajedno s ciljevima i pokazateljima uspješnosti iz akta strateškog planiranja. 

MANJAK/VIŠAK PRORAČUNA OPĆE DRŽAVE

Članak 32.

(1) Projekcije prihoda i rashoda te manjka odnosno viška proračuna opće države za iduću proračunsku godinu moraju biti usklađene sa srednjoročnim proračunskim okvirom definiranim u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona te Odlukom iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Svako značajno odstupanje od odredbi iz stavka 1. ovoga članka mora se obrazložiti.

SADRŽAJ FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG I IZVANPRORAČUNSKOG KORISNIKA

Članak 33.

(1) Financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te sadrži opći i posebni dio i obrazloženje financijskog plana.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika.

OPĆI DIO FINANCIJSKOG PLANA

Članak 34.

(1) Opći dio financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži:

- Sažetak Plana prihoda i rashoda i Računa financiranja

- Plan prihoda i rashoda i Račun financiranja

(2) Plan prihoda i rashoda proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) Plan prihoda i rashoda izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema ekonomskoj klasifikaciji.

(4) U Računu financiranja proračunskih korisnika i iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(5) U Računu financiranja izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu instrumenata zaduživanja prema ekonomskoj klasifikaciji.

(6) Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

(7) Ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona, financijski plan sadrži podatke iz višegodišnjeg plana uravnoteženja.

(8) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje podatke koji moraju biti navedeni u  financijskom planu ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona.

POSEBNI DIO FINANCIJSKOG PLANA

Članak 35.

(1) Posebni dio financijskog plana proračunskog korisnika sastoji se od plana rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

(2) Posebni dio financijskog plana izvanproračunskog korisnika sastoji se od plana rashoda i izdataka iskazanih po ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA

Članak 36.

(1) Obrazloženje financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od obrazloženja općeg dijela financijskog plana i obrazloženja posebnog dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika.

(2) Obrazloženje općeg dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži obrazloženje:

- prihoda i rashoda, primitaka i izdataka i

- prijenosa sredstava iz prethodne godine i prijenosa sredstava u sljedeću godinu za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna, a za proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenesenog manjka, odnosno viška financijskog plana, u slučaju iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona 

(3) Uz obrazloženje općeg dijela financijskog plana iz stavka 2. ovoga članka, u obrazloženju financijskog plana navodi se i prikaz stanja ukupnih i dospjelih obveza za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna utvrđene uputom za izradu prijedloga državnog proračuna iz članka 24. ovoga Zakona.

(4) Obrazloženje posebnog dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od obrazloženja programa koje se daje kroz obrazloženje aktivnosti i projekata zajedno s ciljevima i pokazateljima uspješnosti iz akata strateškog planiranja i godišnjeg plana rada. 

VIŠEGODIŠNJI PLAN URAVNOTEŽENJA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVIH PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA

Članak 37.

(1) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni manjak podmiriti do kraja proračunske godine, obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja za razdoblje za koje se proračun, odnosno financijski plan donosi. 

(2) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni višak, zbog njegove veličine u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini, korištenje viška planira se višegodišnjim planom uravnoteženja za razdoblje za koje se proračun, odnosno financijski plan donosi.

(3) Višegodišnji plan uravnoteženja financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi njegovo upravljačko tijelo uz prijedlog financijskog plana, nakon čega ga dostavlja jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Višegodišnji plan uravnoteženja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupravu.

(5) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj višegodišnjeg plana uravnoteženja.

IV. POSTUPAK DONOŠENJA FINANCIJSKOG PLANA I PRORAČUNA 

PREDLAGANJE I DONOŠENJE FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKIH KORISNIKA 

Članak 38.

(1) Proračunski korisnici dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima ili drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno upravnim tijelima sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 25., odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(2) Čelnik proračunskog korisnika obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu ili drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno upravnom tijelu, prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje, ako je primjenjivo u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika.

(3) Upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine na razini skupine ekonomske klasifikacije.

(4) Ministarstva i druga državna tijela, odnosno upravna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su prijedlog svog financijskog plana i prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. dostaviti Ministarstvu financija, odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24. odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(5) Nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno nadležno upravno tijelo u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dužno je prije dostave prijedloga financijskih planova iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvu financija, odnosno upravnom tijelu za financije provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u istima. 

(6) U slučaju kad postoje razlike u financijskom planu proračunskog korisnika sadržanom u proračunu koji je donio Sabor, odnosno predstavničko tijelo, u odnosu na već usvojeni prijedlog financijskog plana od strane upravljačkog tijela, ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno upravno tijelo, dužno je obavijestiti proračunskog korisnika iz svoje nadležnosti o promjenama u odnosu na usvojeni prijedlog financijskog plana.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka upravljačko tijelo usvaja financijski plan koji je sadržan u proračunu koji je donio Sabor, odnosno upravno tijelo.

PREDLAGANJE I DONOŠENJE FINANCIJSKOG PLANA IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA

Članak 39.

(1) Izvanproračunski korisnici dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima, odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici područne (regionalne) samouprave sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 25., odnosno iz članka 26.  stavka 2. ovoga Zakona. 

(2) Čelnik izvanproračunskog korisnika obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje, ako je to primjenjivo i u skladu s aktima kojima je uređen rad izvanproračunskog korisnika.

(3) Nadležna ministarstva, odnosno nadležna upravna tijela, dužni su prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. dostaviti Ministarstvu financija, odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24., odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(4) Nadležno ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je prije dostave prijedloga financijskih planova iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvu financija, odnosno upravnom tijelu za financije u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u istima. 

(5) Upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine na razini skupine ekonomske klasifikacije. Prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan, podnosi na suglasnost Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, istovremeno s prijedlogom proračuna iz članka 40. ovoga Zakona.

(6) U slučaju kad postoje razlike u financijskom planu izvanproračunskog korisnika na koji je Sabor, odnosno predstavničko tijelo dalo suglasnost, u odnosu na već usvojeni prijedlog financijskog plana od strane upravljačkog tijela, ministarstvo, odnosno upravno tijelo, dužno je obavijestiti izvanproračunskog korisnika iz svoje nadležnosti o promjenama u odnosu na usvojeni prijedlog financijskog plana.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, upravljačko tijelo usvaja financijski plan na koji je Sabor, odnosno predstavničko tijelo, dao suglasnost.

PREDLAGANJE PRORAČUNA

Članak 40.

(1) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije, izrađuje nacrt proračuna te ga dostavlja Vladi, odnosno načelniku, gradonačelniku, županu. 

(2) Vlada, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan, utvrđuje prijedlog proračuna i podnosi ga Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, na donošenje do 15. studenoga tekuće godine.

RASPRAVA O PRORAČUNU

Članak 41.

(1) Sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun ili financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna ne smiju mijenjati predviđeni manjak, odnosno višak, utvrđen u prijedlogu državnog proračuna ili financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

(2) U tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna u Saboru mogu se podnositi amandmani:

- kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskim planom izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna

- kojima se predlaže povećanje proračunskih izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih izdataka u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna

(3) Prijedlozi iz stavka 2. ovoga članka ne smiju biti na teret proračunske zalihe, na teret dodatnog zaduživanja ili već ranije preuzetih obveza.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

DONOŠENJE PRORAČUNA

Članak 42.

(1) Sabor, odnosno predstavničko tijelo, donosi proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine i to na razini skupine ekonomske klasifikacije, do kraja tekuće godine, u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

(2) Sabor, odnosno predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije zajedno s donošenjem proračuna.

DOSTAVLJANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 43.

(1) Načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dostavlja proračun, odluku o izvršavanju proračuna, kao i izmjene i dopune proračuna te izmjene i dopune odluke o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.

(2) Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje se način dostave dokumenata iz stavka 1. ovoga članka.

PRIVREMENO FINANCIRANJE REPUBLIKE HRVATSKE, ODNOSNO JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 44.

(1) Ako Sabor, odnosno predstavničko tijelo prije početka proračunske godine ne donese proračun, privremeno se, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i izvršavanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljnjem tekstu: privremeno financiranje).

(2) Odluku o privremenom financiranju donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo, a na postupak njezinog donošenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja proračuna.

(3) U odluci o privremenom financiranju rashodi financirani iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, osim sredstava učešća za pomoći, sredstava učešća za zajmove i sredstava refundacija iz pomoći EU, planiraju se najviše do jedne četvrtine ukupno izvršenih rashoda iz ovih izvora financiranja iz posljednjeg objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

(4) Sredstva učešća za pomoći, sredstva učešća za zajmove i sredstva refundacija iz pomoći EU u odluci o privremenom financiranju planiraju se sukladno ugovorenoj dinamici provedbe projekata.

(5) U odluci o privremenom financiranju rashodi koji se financiraju iz namjenskih i vlastitih prihoda planiraju se najviše do procijenjene visine prenesenih i/ili uplaćenih prihoda. 

(6) Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

(7) U razdoblju privremenog financiranja ne smiju se otvarati nove aktivnosti i projekti, a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine.

(8) U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze na teret razdoblja nakon privremenog financiranja, osim obveza za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

(9) Nakon isteka privremenog financiranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključuju se u proračun tekuće godine.

(10) Ako se do isteka razdoblja privremenog financiranja ne donese proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređena lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(11) Iznimno ako je Sabor raspušten, a državni proračun nije donesen do isteka razdoblja privremenog financiranja , financiranje se, do donošenja državnog proračuna, obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi Vlada.

(12) Odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavka 11. ovoga članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju u skladu s ovim člankom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi, a ograničenja iz ovoga članka koja se odnose na odluku o privremenom financiranju jednako se odnose i na odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavka 11. ovoga članka.

(13) O donošenju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavka 11. ovoga članka Vlada će izvijestiti novoizabrani Sabor na njegovom prvom zasjedanju. 

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA

Članak 45.

(1) Izmjenama i dopunama proračuna mijenja se isključivo plan za tekuću proračunsku godinu. 

(2) Izmjene i dopune proračuna sastoje se od plana za tekuću proračunsku godinu i sadrže opći i posebni dio te obrazloženje izmjena i dopuna proračuna.

(3) Na postupak donošenja izmjena i dopuna proračuna na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona za postupak donošenja proračuna.

(4) Izmjenama i dopunama proračuna ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i obveza preuzetih temeljem članaka 47. i 48. ovoga Zakona

(5) Izmjenama i dopunama proračuna prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno članku 52. i 54. ovog Zakona iznad iznosa utvrđenih u proračunu, moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog, odnosno izvršenog.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna proračuna te obrazloženja izmjena i dopuna proračuna.

IZMJENE I DOPUNE FINANCIJSKOG PLANA

Članak 46.

(1) Izmjenama i dopunama financijskog plana mijenja se isključivo usvojeni plan za tekuću proračunsku godinu.

(2) Na postupak donošenja izmjena i dopuna financijskog plana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona za postupak donošenja financijskog plana.

(3) Izmjenama i dopunama financijskog plana ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i obveza preuzetih temeljem članaka 47 i 48. ovoga Zakona

(4) Izmjenama i dopunama financijskog plana prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno članku 53. i 55. ovog Zakona iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu, moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog, odnosno izvršenog.

(5) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna financijskog plana te obrazloženja izmjena i dopuna financijskog plana.

PREUZIMANJE OBVEZA PO INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA

Članak 47.

(1) Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima tek po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta.

(2) Vlada će uredbom propisati način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike. 

PREUZIMANJE VIŠEGODIŠNJIH OBVEZA NA TERET PRORAČUNA 

Članak 48.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po ugovorima na teret državnog proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene financijskim planom ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, neovisno o izvoru financiranja, isključivo temeljem odluke Vlade koju predlaže nadležni ministar, a na koju je prethodnu suglasnost dalo Ministarstvo financija.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obvezu po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama bez suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka: 

- ako visina ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno samo uz suglasnost ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru manja od iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna

- za pojedinačne ugovore za provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada čija vrijednost ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna

(4) Proračunski korisnici državnog proračuna podnose zahtjev za suglasnost iz stavka 3. ovoga članka putem nadležnog ministarstva, odnosno drugog državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

(5) Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih u skladu s ovim člankom proračunski korisnici državnog proračuna dužni su kao obvezu uključiti u financijski plan u godini u kojoj obveza dospijeva.

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na: 

- rashode za redovno poslovanje koji nastaju kontinuirano

- ugovore povezane sa zaduživanjem Republike Hrvatske i s upravljanjem državnim dugom i

- ugovore preuzete na temelju međunarodnih akata

(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

(8) Ministar financija pravilnikom, odnosno načelnik, gradonačelnik, odnosno župan aktom propisuje uvjete za davanje suglasnosti proračunskim korisnicima za preuzimanje obveza iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i vrstu rashoda za redovno poslovanje koji nastaju kontinuirano iz stavka 6. ovoga članka.

NAKNADNA ANALIZA RASHODA I IZDATAKA

Članak 49.

(1) Ministarstvo financija provodi naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata te rashoda i izdataka financiranih iz proračuna, odnosno financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. 

(2) Ministar financija donosi godišnji plan provođenja naknadnih analiza rashoda i izdataka iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka tekuće godine.

(3) U svrhu provođenja analiza ministar financija može osnivati međuresorne radne skupine. 

(4) Ministarstvo financija, u suradnji s nadležnim ministarstvima, izrađuje izvještaj o rezultatima analiza iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Izvještaj iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Vladi na usvajanje do kraja tekuće godine.

V. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

RAČUNI ZA IZVRŠAVANJE DRŽAVNOG PRORAČUNA I PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 50.

(1) Državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna koji se otvara i vodi u Hrvatskoj narodnoj banci, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika državnog proračuna.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna koji se otvara i vodi u kreditnoj instituciji, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika, može se otvoriti račun, uz suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana.

(4) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se iznimno za proračunske korisnike propisati izuzeća od stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje način i uvjete otvaranja računa iz stavka  3.  ovoga članka.

PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA TE UPLATE NA RAČUN PRORAČUNA

Članak 51.

(1) Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun te za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.

(2) Prihodi se ubiru i uplaćuju u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini planiranih prihoda.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike. 

NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI

Članak 52.

(1) Namjenski prihodi su doprinosi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije i prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu proračunskog korisnika, a koja nije stečena iz općih prihoda i primitaka, te naknade s naslova osiguranja ako premija nije plaćena iz općih prihoda i primitaka. 

(2) Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu biti namjenski prihod proračunskih korisnika.

(3) Prihodi za posebne namjene su prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni zakonima. 

(4) Prijedlozi zakona ne mogu sadržavati odredbe o utvrđivanju i korištenju prihoda za posebne namjene i prihoda od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu proračunskog korisnika, osim uz suglasnost Ministarstva financija.

(5) Namjenski primici su primici od financijske imovine i zaduživanja čija je namjena utvrđena propisom i/ili ugovorom.

(6) Prihodi i primici iz stavka 1. i 5. ovoga članka uplaćuju se u proračun i njegov su sastavni dio.

(7) Zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna može se odrediti izuzeće od obveze uplate u proračun prihoda i primitaka iz stavka 1. i 5. ovoga članka.

(8) Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka izuzetih od uplate u proračun, sukladno stavku 7. ovoga članka, iskazuje se u proračunu na način i u rokovima koje uputom utvrđuje Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije.

KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Članak 53.

(1) Sredstva namjenskih prihoda i primitaka koja nisu iskorištena u prethodnoj godini prenose se u tekuću proračunsku godinu.

(2) Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, mogu se preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(3) Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih prihoda mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(4) Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih primitaka mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava, ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije.

(5) Naplaćeni i preneseni, a neplanirani namjenski prihodi i primici mogu se izvršavati prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije.

VLASTITI PRIHODI

Članak 54.

(1) Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi subjekti izvan općeg proračuna.

(2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun i njegov su sastavni dio.

(3) Zakonom, odnosno odlukom, o izvršavanju proračuna može se odrediti izuzeće od obveze uplate u proračun prihoda iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda iz stavka 3. ovoga članka iskazuje se u proračunu na način i u rokovima koje uputom utvrđuje Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije.

KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA

Članak 55.

(1) Sredstva vlastitih prihoda koja nisu iskorištena u prethodnoj godini prenose se u tekuću proračunsku godinu.

(2) Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, mogu se preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(3) Vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(4) Naplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije.

NADZOR OSTVARENJA I TROŠENJA NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA TE VLASTITIH PRIHODA 

Članak 56.

(1) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan, donose pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti. 

(3) Upravljačko tijelo proračunskog korisnika donosi odluku ili pravilnik kojima se uređuje  ostvarivanje i korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda, a koji mora biti u skladu s pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.  

PRIVREMENE MJERE ZA URAVNOTEŽENJE PRORAČUNA 

Članak 57.

(1) Ako u tijeku proračunske godine zbog promjena gospodarskih kretanja i/ili nastanka novih obveza za državni proračun ili se povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici državnog proračuna, Vlada može, na prijedlog Ministarstva financija, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka (u daljnjem tekstu: privremena obustava izvršavanja) najduže 60 dana. 

(2) U razdoblju privremene obustave izvršavanja Vlada će na prijedlog Ministarstva financija:

- zaustaviti preuzimanje obveza i/ili

- predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja u skladu s propisima i/ili

- zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava

(3) Vlada može, uz mjere iz stavka 2. ovoga članka, donijeti odluku da proračunski korisnici državnog proračuna moraju prethodno dobiti suglasnost Ministarstva financija za sklapanje ugovora.

(4) O odluci iz stavka 1. ovoga članka Vlada je dužna obavijestiti Sabor.

(5) Ministarstvo financija izrađuje prijedlog mjera privremene obustave izvršavanja, uz sudjelovanje ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. 

(6) Ako se proračun ne može uravnotežiti za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja državnog proračuna, Vlada je dužna najkasnije 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja državnog proračuna, predložiti izmjene i dopune državnog proračuna.

(7) Tijekom razdoblja usvajanja izmjena i dopuna državnog proračuna, Vlada može, na prijedlog ministra financija, ponovno obustaviti izvršenje pojedinih rashoda i/ili izdataka.

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IZVRŠAVANJE DRŽAVNOG PRORAČUNA U SLUČAJU KRIZA I KATASTROFA 

Članak 58.

(1) U slučajevima krize, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti, ili katastrofe, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav civilne zaštite, Vlada može donositi odluke temeljem kojih će se financirati aktivnosti i projekti vezani uz saniranje posljedica krize i/ili katastrofe. 

(2) Za financiranje aktivnosti i projekata iz stavka 1. ovoga članka sredstva se mogu tijekom godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom.

(3) Preraspodjela sredstava iz stavka 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.

(4) Preraspodjelom sredstava iz stavka 2. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći i zajma subjektima općeg proračuna.

(5) O izvršenim preraspodjelama u skladu s odredbama ovoga članka ministar financija dužan je izvještavati odbor Sabora nadležan za poslove financija. 

(6) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za saniranje posljedica krize i/ili katastrofe i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4. ovoga članka ne smatraju se pomoćima u smislu odredaba ovoga Zakona koje se odnose na dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IZVRŠAVANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TIJEKOM TRAJANJA POSEBNIH OKOLNOSTI

Članak 59.

(1) Predstavničko tijelo može odlukom o izvršavanju proračuna ovlastiti načelnika, gradonačelnika, župana da tijekom izvršavanja proračuna, zbog nastupa posebnih okolnosti, donosi odluke kojima se osiguravaju sredstva za financiranje mjera i aktivnosti vezanih za te posebne okolnosti, uključujući i odluke o preraspodjelama bez ograničenja, odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom.

(2) Posebne okolnosti iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

(3) Nastup posebnih okolnosti iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje posebnom odlukom predstavničko tijelo u kojoj određuje i rok trajanja odluke o nastupu posebnih okolnosti.

(4) O svim odlukama koje se donose u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, kao i o njihovoj primjeni načelnik, gradonačelnik, župan dužan je izvještavati predstavničko tijelo.

PRERASPODJELA SREDSTAVA PRORAČUNA 

Članak 60.

(1) Rashodi i izdaci državnog proračuna mogu se preraspodijeliti najviše do pet posto na razini skupine ekonomske klasifikacije donesene od strane Sabora koja se umanjuje i to unutar izvora financiranja opći prihodi i primici i unutar izvora financiranja namjenski primici. 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, preraspodjela sredstava unutar izvora financiranja opći prihodi i primici može se izvršiti najviše do 15% na razini skupine ekonomske klasifikacije donesene od strane Sabora ako se time osigurava povećanje sredstva učešća Republike Hrvatske planiranih u državnom proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u državnom proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije iz izvora financiranja opći prihodi i primici te sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se preraspodjeljivati:

- bez ograničenja unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije

- najviše do 15% između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka sredstva izvora financiranja opći prihodi i primici mogu se preraspodijeliti na izvor financiranja namjenski primici najviše do 15% na razini skupine ekonomske klasifikacije donesene od strane Sabora.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka sredstva za otplatu glavnice i kamata državnog duga i državnih jamstava, negativne tečajne razlike i razlike zbog primjene valutne klauzule te doprinosi Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

(6) Sredstva iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se preraspodjelom osigurati za naknadno utvrđene aktivnosti i/ili projekte i/ili stavke na razini skupine ekonomske klasifikacije.

(7) Sredstva u državnom proračunu mogu se preraspodjeljivati isključivo u planu za tekuću proračunsku godinu.

(8) Sredstva se ne mogu preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja.

(9) Ministar financija odobrava provedbu preraspodjele sredstava i naknadno utvrđivanje aktivnosti i/ili projekata i/ili stavki. 

(10) Vlada o provedenim preraspodjelama izvještava Sabor u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

(11) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IZVRŠAVANJE PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA 

Članak 61.

(1) Proračun i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika izvršavaju se u skladu sa zakonima i drugim propisima.

(2) Državni proračun i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna izvršava se u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama.

(3) Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršava se u skladu s raspoloživim sredstvima i nastalim obvezama.

(4) Rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana proračunskog korisnika izvršavaju se do visine planiranih sredstava, osim rashoda i izdataka financiranih iz prihoda i primitaka definiranih u člancima 52. i 54. ovoga Zakona.

(5) Rashodi financijskog plana izvanproračunskog korisnika izvršavaju se na način da se ne smije povećati planirani manjak, odnosno smanjiti planirani višak.

(6) Otplate glavnice i kamata duga središnjeg proračuna i državnih jamstava te doprinosi Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.

(7) Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom i financijskim planom proračunskog korisnika, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(8) Ministar financija pravilnikom, a načelnik, gradonačelnik, župan aktom razrađuje način i uvjete izvršavanja proračuna s jedinstvenog računa proračuna.

ISPLATE RASHODA I IZDATAKA

Članak 62.

(1) Plaćanje rashoda i izdataka proračuna i financijskog plana mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja.

(2) Odgovorna osoba dužna je prije isplate provjeriti pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.

OBVEZA PROVJERE ZAKONITOSTI I NAMJENSKOG KORIŠTENJA ISPLAĆENIH SREDSTAVA

Članak 63.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici obvezni su provjeriti zakonito i namjensko korištenje sredstava isplaćenih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, odnosno krajnjim korisnicima.

PLAĆANJE PREDUJMOM KOD ISPORUKA ROBA, RADOVA I USLUGA

Članak 64.

(1) Za isporuke roba, radova i usluga plaćanje predujmom se predviđa samo iznimno, na temelju prethodno dobivene suglasnosti ministra financija, odnosno načelnika, gradonačelnika, župana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, proračunski korisnik može predvidjeti plaćanje predujmom bez prethodno dobivene suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka do iznosa utvrđenog u zakonu, odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

(3) Uvjeti za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka propisat će se u zakonu, odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

PRORAČUNSKA ZALIHA

Članak 65.

(1) U proračunu se utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu.

(2) Sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća odnosno izvanrednih događaja tijekom godine.

(3) Sredstva proračunske zalihe iz stavka 2. ovoga članka mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih općih prihoda proračuna tekuće godine bez primitaka.

(4) Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.

ODLUČIVANJE O KORIŠTENJU SREDSTAVA PRORAČUNSKE ZALIHE 

Članak 66.

(1) O korištenju sredstava proračunske zalihe iz članka 65. ovoga Zakona odlučuje Vlada, ili predsjednik Vlade, odnosno načelnik, gradonačelnik i župan sukladno zakonu o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odluci o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) U rješenju o odobravanju sredstava na teret proračunske zalihe utvrđuje se namjena, način, dinamika isplate i rokovi utroška sredstava.

(3) Ministarstvo financija obvezno je tromjesečno izvijestiti Vladu, a načelnik, gradonačelnik i župan predstavničko tijelo o korištenju sredstava proračunske zalihe iz stavka 1. ovoga članka.

UTROŠAK SREDSTAVA PRORAČUNSKE ZALIHE 

Članak 67.

(1) Korisnik sredstava dužan je utrošiti doznačena sredstva proračunske zalihe u roku utvrđenom u rješenju iz članka 66. stavka 2. ovog Zakona, a najduže u roku od godinu dana od dana primitka sredstava. 

(2) Neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva proračunske zalihe iz članaka 65. i 66. ovoga Zakona korisnik sredstava dužan je vratiti na račun proračuna sukladno Pravilniku iz članka 61. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) Ako se tijekom godine u proračunu osiguraju sredstva za namjenu za koju su sredstva proračunske zalihe dodijeljena, rješenja kojima su sredstva proračunske zalihe odobrena ukidaju se.

(4) Primatelj sredstava na kojeg glasi rješenje iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Ministarstvu financija odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstava isplaćenih iz proračunske zalihe najkasnije u roku od mjesec dana od proteka roka stavka 1. ovoga članka.

(5) Ako prilikom kontrole izvješća iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo financija utvrdi da korisnik iz stavka 1. ovoga članka sredstva nije utrošio sukladno rješenju iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je sredstva vratiti u proračun u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti Ministarstva financija.

(6) Ministarstvo financija, odnosno nadležno upravno tijelo u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, može tražiti dostavu izvješća o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstava isplaćenih iz proračunske zalihe u rokovima kraćim od onih propisanih u stavku 4. ovoga članka.

PRIJENOS SREDSTAVA PRORAČUNSKOG KORISNIKA 

Članak 68.

(1) Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost proračunskog korisnika, zbog čega se smanjuju sredstva, ili ako se ukine proračunski korisnik, neutrošena sredstva za njegove rashode i izdatke prenose se u proračunsku zalihu ili proračunskom korisniku koji preuzme njegove poslove.

(2) Odluku o rasporedu sredstva iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan i objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

POVRAT SREDSTAVA S JEDINSTVENOG RAČUNA PRORAČUNA 

Članak 69.

(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi na jedinstveni račun proračuna vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda.

(2) O povratu iz stavka 1. ovoga članka donosi se rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka  proračunski korisnik u čijoj su nadležnosti pogrešno ili više uplaćeni prihodi dužan je dostaviti očitovanje o opravdanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda na jedinstveni račun proračuna, iznos sredstava koja se vraćaju uplatitelju te dokumentaciju kojom to potkrepljuju.

(4) Ovlasti za donošenje rješenja iz stavka 2. ovoga članka za pogrešno ili više uplaćene prihode na jedinstveni račun proračuna utvrđuju se zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(5) Način povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava iz proračuna utvrđuje se pravilnikom iz članka 61. stavka 8. ovoga Zakona, odnosno aktom kojeg donosi načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. 

POVRAT SREDSTAVA U PRORAČUN