I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“, broj: 143/12., u daljnjem tekstu: ZOPPKER) donijet je 7. prosinca 2012., a stupio je na snagu 1. siječnja 2013., osim Glave IV. koja se odnosi na međunarodnu razmjenu podataka iz kaznenih evidencija koja je stupila na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Donošenje ovog Zakona bilo je nužno za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji kao njezinoj punopravnoj članici, jer je ovim Zakonom provedeno i usklađenje domaćeg kaznenog zakonodavstva s odgovarajućom pravno obvezujućom pravnom stečevinom Europske unije - Okvirnom odlukom Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009., o organizaciji i sadržaju razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica i Odlukom Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009.,o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne odluke 2009/315/PUP). Istovremeno, ovim Zakonom je provedeno i usklađenje s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja.

ZOPPKER je dopunjen 2015. Zakonom o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“, broj 105/15). Predmetnim izmjenama propisane  su specifičnosti u postupku zahtijevanja i dobivanja posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije kako bi se osigurala provedba kontrole osuđivanosti osoba koje su kandidati na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor i omogućila provedba postupka kandidiranja u rokovima propisanim zakonom koji regulira izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

ZOPPKER je dopunjen 2017. Zakonom o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“, broj 32/17). Kao i prethodne izmjene i dopune iz 2015. godine, propisane  su specifičnosti u postupku zahtijevanja i dobivanja posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije kako bi se osigurala provedba kontrole osuđivanosti osoba koje su kandidati, ovaj put za lokalnim izborima tj. izborima za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika, kao i za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda i omogućila provedba postupka kandidiranja u rokovima propisanim zakonom koji regulira lokalne izbore.

Na području međunarodne razmjene podataka iz kaznenih evidencija, koje je predmet regulacije ZOPPKER-a, u Europskoj uniji je stvoren novi dopunjeni zakonodavni okvir, Radi se o Direktivi (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP to o Uredbi (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726.

Ovaj novi, dopunjeni zakonodavni okvir države članice, pa tako i Republika Hrvatska, moraju transponirati u svoja nacionalna zakonodavstva (Direktivu) odnosno direktno primjenjivati (Uredbu) i to je osnovni i najvažniji razlog zbog kojeg se predlaže donošenje zakona kojim se ZOPPKER odgovarajuće mijenja odnosno dopunjuje.  

U Glavi IV ZOPPKER-a regulirana je međunarodna razmjena podataka iz kaznene evidencije. Podatke o osuđujućim presudama izrečene u drugim državama članicama uređuju članci 13. i 22. Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima od 20. travnja 1959. Međutim, te odredbe nisu bile dovoljne za ispunjavanje sve veći zahtjeva za brzinom i točnošću razmjene podataka iz kaznenih evidencija u uvjetima rastuće pojave terorizma i svih oblika teškog i organiziranog kriminaliteta pa je tako donesena Okvirna Odluka Vijeća EU 315/2009 od 26. veljače 2009., kojoj je cilj zamijeniti članak 22. Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije. Sada se ide korak dalje u stvaranju sigurne identifikacije osuđenih i traženih osoba koje su državljani trećih zemalja (TCN – third country nationals) i to je regulirano gore navedenim Direktivom i Uredbom i predmet je prenošenja u u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske ovim prijedlogom Nacrta Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.

Osim toga, tijekom godina primjene ZOPPKER-a u praksi su uočene određene dvojbe u primjeni i nedovoljna regulacija ovlaštenika na podatke iz kaznene evidencije i procedure kako se takvi podaci pribavljaju pa je ocijenjeno da bi ZOPPKER i u tom smislu trebalo izmijeniti ili dopuniti.  

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Ovim Zakonom treba prije svega će se urediti međunarodnu razmjenu podataka iz kaznenih evidencija na način da će se ista uskladiti s Direktivom (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP te ujedno omogućiti neposredna primjena Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726.

3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem ovog Zakona provesti će se usklađenje s gore navedenom Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća i ujedno omogućiti provođenje gore navedene Uredbe što će posljedično značiti ispunjenje obveze Republike Hrvatske da učinkovito razmjenjuje podatke iz kaznene evidencije s drugim državama članicama Europske unije stvarajući zajednički prostor pravde, slobode i sigurnosti.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Provedba ovog Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O  PRAVNIM POSLJEDICAMA OSUDE, KAZNENOJ EVIDENCIJI I REHABILITACIJI

Članak 1.

U Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“, broj 143/12 i 105/15 i 32/17) u članku 1. stavku 2. dodaju se podstavci 3. i 4. koji glase:

„- Direktiva (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (SL L 151. 7. 6. 2019.).“

„- ovim zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135. 22. 05. 2019.).“

Članak 2.

U članku 6. točki a) iza riječi: „državljanstvo“ dodaju se riječi: „ili državljanstva osuđene osobe ako je ona i državljanin druge države članice Europske unije ili državljanin treće zemlje, spol, biometrijski podaci (otisci prstiju i prikaz lica ako ga ima),“.

Članak 3.

U članku 9. u stavku 1. na kraju rečenice iza riječi: „progon“ dodaju se riječi: „ili se vodi prekršajni postupak za prekršaj s elementima nasilja ili prekršaj za koji se može izreći kazna zatvora.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4., koji glasi:

„(4) Neposredan pristup podacima iz Kaznene evidencije osigurava se sudovima i u području obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece.“

Članak 4.

U članku 10. stavku 1. iza riječi: „uvjerenja" dodaju se riječi: „i potvrda“.

U stavku 2. na kraju odredbe dodaje se rečenica koja glasi: „Potvrda iz stavka 1. ovog članka sadržava cjelovite podatke iz Kaznene evidencije za određenu osobu, a izdaje se u svrhu ostvarivanja prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji“.

Članak 5.

U članku 11. iza točke k) dodaje se točka l) koja glasi:

„l) tijela nadležnog za imenovanje skrbnika i u području obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece.“

Članak 6.

U članku 14. stavku 2. riječ: „može“ zamjenjuje se s riječju: „mora“.

Članak 7.

U članku 14.a stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Osoba može za sebe u sjedištu općinskog suda ili u njegovoj stalnoj službi ili preko sustava e-Građani zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije radi kandidiranja za zastupnika u Hrvatski sabor.“

U stavku 3. u prvoj rečenici iza riječi: „Općinski sud“ dodaju se riječi: „ili njegova stalna služba“.

Članak 8.

U članku 24. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Referentni implementacijski računalni program za ECRIS znači računalni program koji je Europska komisija razvila i stavila na raspolaganje državama članicama za razmjenu podataka iz kaznenih evidencija putem ECRIS-a.“

Članak 9.

U članku 27. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Podaci o otiscima prstiju su podaci koji se odnose na ravne otiske i otiske uzete zakretanjem svih prstiju osobe.

(5) Prikaz lica znači digitalni prikaz lica osobe.“

Članak 10.

U članku 29. iza stavka 6. dodaju se stavci 7., 8., 9. i 10. koji glase:

(7) Ako su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina treće zemlje zatraženi na temelju članka 6. Okvirne Odluke Vijeća 2009/315/PUP za potrebe kaznenog postupka, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja podatke o svim osuđujućim presudama izrečenima u državi članici koja zaprima zahtjev i unesenima u kaznenu evidenciju te o svim osuđujućim presudama izrečenima u trećim zemljama koje su joj naknadno dostavljene i unesene u kaznenu evidenciju.

(8) Ako državljanin treće zemlje zatraži od središnjeg tijela države članice podatke o vlastitoj kaznenoj evidenciji, to središnje tijelo podnosi zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije samo onim središnjim tijelima država članica koje posjeduju podatke iz kaznene evidencije o toj osobi te uključuje podatke i povezane informacije u izvadak koji treba izdati dotičnoj osobi.

(9) Ako su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina države članice zatraženi na temelju članka 6. Okvirne Odluke Vijeća 2009/315/PUP od središnjeg tijela države članice koja nije država članica čiji je osoba državljanin, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja takve podatke u istom opsegu kako je predviđeno člankom 13. Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima.

(10) Ako se takvi podaci traže u bilo koju drugu svrhu osim u svrhu kaznenog postupka, na odgovarajući način primjenjuje se stavak 2. ovog članka.“  

Članak 11.

U članku 32. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Državljanin treće zemlje je osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili koja je osoba bez državljanstva ili čije državljanstvo nije poznato.“

Članak 12.

Iza članka 33. dodaje se članak 33.a koji glasi:

„(1) ECRIS se sastoji od sljedećih elemenata:

- Referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS

- Zajedničke komunikacijske infrastrukture između država članica

Svi podaci iz kaznenih evidencija pohranjuju isključivo u bazama podataka kojima upravljaju države članice.

Središnja tijela država članica nemaju izravan pristup bazama podataka kaznene evidencije drugih država članica.

Za rad referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS i baza podataka za pohranjivanje, slanje i primanje podataka iz kaznenih evidencija odgovorna je dotična država članica. Agencija EU-LISA podupire države članice u skladu sa svojim zadaćama kako su utvrđene u Uredbi 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća.

(2) Komisija u provedbenim aktima utvrđuje:

- standardizirani format u pogledu podataka o kaznenom djelu

- podatke o sadržaju osuđujuće presude

- pravila o tehničkoj provedbi ECRIS-a i razmjeni podataka o otiscima prstiju

- sva druga tehnička sredstva za organizaciju i olakšavanje razmjene podataka, kao što su:

a) sredstva za olakšavanje razumijevanja i automatski prijevod prenesenih podataka

b) sredstva kojima se podaci mogu razmjenjivati u elektroničkom obliku, posebno u

pogledu tehničkih specifikacija i primjenjivih postupaka razmjene.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Ministar nadležan za pravosuđe dužan je uskladiti Pravilnik o kaznenoj evidenciji („Narodne novine“, broj 37/21 i 39/21) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 14.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA

Uz članak 1.

U članku 1. se navodi direktiva ili drugi pravoobvezujući akt Europske unije koji se ovim zakonom prenosi u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske.

Uz članak 2.

Ovom odredbom se u sadržaj kaznene evidencije dodaju i podaci propisani Direktivom (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP koja se ovim zakonom prenosi u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske.

Uz članak 3.

Ovom odredbom se Zakon usklađuje s potrebama prakse jer je uočeno da sudovima treba omogućiti zakonsku osnovu za uvid u kaznenu evidenciju i izvan kaznenog progona u građanskim stvarima obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece, kao i u prekršajnim postupcima kada je riječ o prekršajima s elementom nasilja ili prekršajima tako teškima da se može izreći kazna zatvora.

Uz članak 4.

Ovom odredbom se Zakon usklađuje s potrebama prakse, jer je uočeno da je za potrebe ostvarivanja kakvog prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji potrebno prikladnije izdavati potvrde („certicate“), a isto tako je trebalo i nedvojbeno otkloniti dvojbu o opsegu sadržaja takve potvrde.

Uz članak 5.

Ovom odredbom se Zakon usklađuje s potrebama prakse jer je uočeno da određenim nadležnim tijelima treba omogućiti zakonsku osnovu za korištenje podataka iz kaznene evidencije u građanskim stvarima obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece.

Uz članak 6.

Ovom odredbom se Zakon usklađuje s potrebama prakse jer je uočeno da određenim pravnim osobama koje u obavljaju svoje djelatnosti mogu organizirati i provoditi i takve poslove koji podrazumijeva redovite kontakte s djecom, a nemaju u posebnom zakonu koji regulira njihovu djelatnost zakonsku osnovu za traženje podataka iz kaznene evidencije, treba omogućiti da kao poslodavci mogu zatražiti izdavanje posebnog uvjerenja o podacima iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona, a sve u interesu zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.  

Uz članak 7.

Ovom odredbom se Zakon ujednačuje u pogledu reguliranja rada sudova i korištenja sustava e-Građani jednako za izbore za Hrvatski sabor kao i za lokalne izbore tj. uvodi se mogućnost korištenja sustava e-Građani, kao i proširenje postupanja općinskih sudova ne samo u sjedištu suda nego i njegovim stalnim službama.

Uz članak 8.

Ovom odredbom se u domaće pravo Republike Hrvatske prenosi odredba Direktive iz članka 1. ovog Zakona u pogledu definiranja Referentnog implementacijskog računalnog programa (ECRIS RI) kao računalnog programa kojeg je Europska Komisija razvila i stavila na raspolaganje državama članicama za razmjenu podataka iz kaznenih evidencija putem ECRIS-a.

Uz članak 9.

Ovom odredbom se u domaće pravo Republike Hrvatske prenosi odredba Direktive iz članka 1. ovog Zakona pa se tako u članku 27. dodaju stavci 4. i 5.koji određuju pojmove otisaka prstiju, te digitalnog prikaza lica osobe.

Uz članak 10.

Ovaj članak također sadrži implementacijske odredbe kojima se  u domaće pravo Republike Hrvatske prenosi odredba Direktive iz članka 1. ovog Zakona, a odredbe se odnose na reguliranje postupanja u različitim mogućim situacijama zahtjeva za podacima iz kaznenih evidencija, bilo u različite svrhe (kazneni progon ili administrativna svrha) bilo u odnosu na različite osoba koje traže takve podatke.

Uz članak 11.

Ovaj članak također sadrži implementacijsku odredbu kojom se  u domaće pravo Republike Hrvatske prenosi odredba Direktive iz članka 1. ovog Zakona, a odnosi se na definiranje državljanstva trećih zemalja (TCN – third country national)

Uz članak 12.

Ovaj članak također sadrži implementacijske odredbe kojima se u domaće pravo Republike Hrvatske prenosi odredba Direktive iz članka 1. ovog Zakona pa se tako u dodanom članku 33.a uvode odredbe koje uređuju način dostavljanja podataka u sustavu ECRIS TCN.

Uz članak 13.

S obzirom da ovaj Zakon unosi promjene u sadržaj kaznene evidencije, biti će potrebno u tom smislu izmijeniti odnosno dopuniti Pravilnik o kaznenoj evidenciji pa se ovom odredbom određuje obveza ministra nadležnog za poslove pravosuđa na donošenje takvog Pravilnika i rok za donošenje.

Uz članak 14.

Propisuje se objava u „Narodnim novinama“ i vrijeme kada Zakon stupa na snagu.

VI. ČLANCI VAŽEĆEG ZAKONA KOJI SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuju se pravne posljedice osude, ustrojstvo, vođenje, dostupnost, davanje i brisanje podataka iz kaznene evidencije i međunarodna razmjena podataka iz kaznenih evidencija te rehabilitacija.

(2) Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Okvirna Odluka Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009., o organizaciji i sadržaju razmjene informacija iz kaznene evidencije između država članica

– Odluka Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009., o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne Odluke 2009/315/PUP.

Sadržaj evidencije

Članak 6.

Kaznena evidencija sadržava:

a) podatke o istovjetnosti osuđene osobe, i to u pravilu: ime i prezime, rođeno prezime, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), ime i prezime oca i majke, rođeno prezime majke, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, prebivalište i boravište, a za pravnu osobu: tvrtka, odnosno puni naziv pravne osobe, sjedište i OIB,

b) podatke o presudi, kaznenom djelu te kaznenopravnim sankcijama, i to: naziv suda, broj i datum donošenja te datum pravomoćnosti presude, vrsta, visina ili trajanje kaznenopravnih sankcija i drugih mjera, podaci o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi, odluka o oslobođenju od kazne, podaci o izdržanoj, zastarjeloj i oproštenoj kazni te drugim mjerama,

c) podatke o izmjenama osude, i to: ispravak presude, odluka povodom izvanrednih pravnih lijekova, odluka o zamjeni neplaćene novčane kazne kaznom zatvora, uvjetnom otpustu, amnestiji i pomilovanju te opozivu uvjetne osude ili uvjetnog otpusta.

Neposredan pristup podacima iz kaznene evidencije

Članak 9.

(1) Ministarstvo osigurava sudovima i državnim odvjetništvima neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na osobu za koju je započeo kazneni progon.

(2) Ministarstvo osigurava policiji i državnom odvjetništvu neposredan pristup podacima o pravomoćno osuđenim osobama, radi sprječavanja, otkrivanja i progona kaznenih djela.

(3) Ministar unutarnjih poslova i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske će posebnom odlukom odrediti osobe ovlaštene za neposredan pristup podacima iz stavka 2. ovoga članka.

Dostavljanje podataka iz kaznene evidencije

Članak 10.

(1) Ministarstvo dostavlja podatke iz kaznene evidencije izdavanjem uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije.

(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka sadržava cjelovite podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (opće uvjerenje) ili djelomične podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (posebno uvjerenje).

(3) Podaci iz kaznene evidencije su neklasificirani podaci u smislu posebnog zakona i smiju se koristiti samo u službene svrhe, a u odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu koji određuje to pravo.

(4) Podaci iz kaznene evidencije smiju se uporabiti samo u svrhu za koju su izdani.

Dostavljanje općeg uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije

Članak 11.

Ministarstvo dostavlja opće uvjerenje na zahtjev:

a) policije, u odnosu na osobu za koju policija poduzima izvide kaznenih djela,

b) tijela nadležnog za izvršavanje kaznenopravne sankcije, za osobu u odnosu na koju se odnosi izvršavanje kaznenopravne sankcije,

c) nadležnog državnog tijela, u odnosu na osobu za koju je u tijeku postupak pomilovanja ili uvjetnog otpusta,

d) nadležnog državnog tijela, kada se radi o povjeravanju određenih poslova i zadataka u državnoj službi osobi za koju se traže ti podaci,

e) tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, kada traže podatak na temelju posebnih propisa po kojima postupaju,

f) tijela nadležnog za boravak, rad ili azil stranaca, za stranca koji traži boravak, rad ili azil u Republici Hrvatskoj,

g) tijela nadležnog za odlučivanje o stjecanju hrvatskog državljanstva, za osobu koja je podnijela zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva,

h) tijela nadležnog za izdavanje odobrenja za nabavu, držanje, nošenje, sakupljanje, proizvodnju, popravljanje i prepravljanje, promet te prijevoz oružja, u odnosu na osobu koja je podnijela zahtjev za izdavanje nekog od navedenih odobrenja,

i) tijela nadležnog za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa, uporabe ili zbrinjavanja otrova, u odnosu na osobu koja je zatražila izdavanje nekog od navedenih odobrenja,

j) tijela nadležnog za davanje odobrenja za proizvodnju i promet lijekovima, za osobu koja traži odobrenje za proizvodnju i promet lijekovima,

k) tijela nadležnog za odlučivanje o zahtjevu za promjenu osobnog imena.

Članak 14.

(1) Nitko nema pravo zahtijevati od građana da podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti.

(2) Iznimno, kada se radi o zasnivanju radnog odnosa ili povjeravanju poslova čije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom, poslodavac može, uz suglasnost osobe za koju se podaci traže, zatražiti izdavanje posebnog uvjerenja o podacima iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Osoba ima pravo tražiti podatke iz kaznene evidencije za sebe ako su joj ti podaci potrebni radi ostvarivanja nekog prava u inozemstvu ili u međunarodnoj organizaciji.

Članak 14.a

(1) Osoba može za sebe u sjedištu općinskog suda zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije radi kandidiranja za zastupnika u Hrvatski sabor.

(2) Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovog članka može se zatražiti nakon stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do predlaganja kandidacijskih lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

(3) Općinski sud će bez odgode izvršiti provjeru podataka iz kaznene evidencije te podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tome nalazi li se podnositelj zahtjeva u kaznenoj evidenciji. Općinski sud izdaje potvrdu prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja potvrde. Sadržaj potvrde propisuje se Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.

(4) Ako se osoba nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud će na njezin zahtjev bez odgode zatražiti od Ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 9. stavkom 4. i 5. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(5) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu propisanom Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona. Zahtjev mora sadržavati ime i prezime osobe za koju se podaci traže, OIB, ime oca, datum i mjesto rođenja te potpis osobe za koju se podaci traže.

(6) Izdavanje potvrde i uvjerenja iz ovoga članka oslobođeno je plaćanja sudskih i upravnih pristojbi.

Članak 24.

(1) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se drugim državama članicama EU elektroničkim putem korištenjem baze podataka kaznene evidencije povezane u Europski informacijski sustav kaznenih evidencija (ECRIS).

(2) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se državama članicama EU prema obrascima i kategorizacijama (standardiziranim formatima) utvrđenim propisima EU.

Članak 27.

(1) Prilikom postupanja u skladu sa člankom 26. ovoga Zakona, Ministarstvo dostavlja podatke iz članka 6. ovog Zakona.

(2) Ministarstvo će, ako su uneseni u kaznenu evidenciju, dostaviti i sljedeće podatke: imena roditelja osuđenika, klasifikacijski broj i oznaku presude, mjesto počinjenja kaznenog djela i pravne posljedice osude.

(3) Ministarstvo će, ako su dostupni dostaviti sljedeće podatke: broj i vrstu identifikacijske isprave osuđenika, otiske prstiju osuđenika, nadimak, pseudonim ili drugo ime kojim se koristi osuđenik.

Članak 29.

(1) Na traženje suda ili državnog odvjetništva u svrhu vođenja kaznenog postupka ili postupka izvršenja kaznenopravnih sankcija prema osobi koja je državljanin države članice EU, Ministarstvo upućuje središnjem tijelu te države članice zahtjev za podacima iz kaznene evidencije.

(2) Kada zaprimi zahtjev za dostavom općeg ili posebnog uvjerenja iz članka 11. i 13. ovoga Zakona u odnosu na osobu koja je državljanin države članice EU, Ministarstvo upućuje središnjem tijelu te države članice zahtjev za podacima iz kaznene evidencije.

(3) Fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske može zahtijevati od Ministarstva da uputi središnjem tijelu države članice zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.

(4) Fizička osoba koja je državljanin države članice EU može zahtijevati od Ministarstva da uputi središnjem tijelu države članice njezina državljanstva zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.

(5) Osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka imaju pravo za sebe tražiti razgledavanje podataka iz kaznene evidencije država članica EU na način predviđen u članku 12. ovoga Zakona.

(6) Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije i podacima iz članka 27. stavka 2. i 3. ovoga Zakona podnosi se na propisanom obrascu.

Članak 32.

(1) Kada zaprimi zahtjev treće države za podacima iz kaznene evidencije koji se odnose na državljanina Republike Hrvatske, Ministarstvo može dostaviti podatke u vezi s osuđujućim presudama koje su dostavile države članice EU samo uz poštivanje ograničenja iz članka 30. i 31. ovoga Zakona.

(2) Kada zaprimi zahtjev središnjeg tijela države članice EU za podacima iz kaznene evidencije koji se odnose na osobu koja nije njezin državljanin, Ministarstvo dostavlja sukladno članku 13. Europske konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima:

a) podatke iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenim na području Republike Hrvatske,

b) podatke iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenim protiv državljanina treće države ili osobe bez državljanstva.