PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o javnom bilježništvu (Narodne novine, br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) uređuju se ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe.
Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu pristupilo se prvenstveno radi potrebe uvođenja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te sastavljanja takvih isprava na daljinu.
Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.) propisano je da države članice trebaju omogućiti osnivanje (i doregistraciju) društva s ograničenom odgovornošću, jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i podružnica na daljinu upotrebom digitalnih alata i postupaka s ciljem jednostavnijeg, bržeg te vremenski i troškovno učinkovitijeg započinjanja gospodarske djelatnosti. Radi implementacije navedene Direktive pristupa se izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru, a s obzirom da su ovim Zakonima javni bilježnici utvrđeni kao ovlašteni sastavljači isprava za osnivanje odnosno doregistraciju društava, javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te njihovo sastavljanje na daljinu potrebno je uvesti i u Zakon o javnom bilježništvu.
Ove izmjene i dopune Zakona o javnom bilježništvu iskorištene su i za neke druge izmjene ovoga Zakona na područjima u čijoj su dosadašnjoj primjeni utvrđeni određeni nedostaci, prvenstveno imajući u vidu da je riječ o Zakonu donesenom još 1993., čije su se kasnije izmjene i dopune provodile samo fragmentarno i čije pojedine odredbe danas više ne odgovaraju potrebama pravnog prometa i ulozi javnih bilježnika u tom prometu. Tako se ovim Zakonom nastoji osigurati dostupnost javnobilježničkih usluga u mjestima u kojima nije osnovano utvrditi sjedište javnog bilježnika kroz određivanje obavljanja uredovnih dana po službenoj dužnosti, ali se i kao zastarjele, neodgovarajuće i nepotrebne izostavljaju odredbe o preuzimanju javnobilježničkih ureda, zajedničkom obavljanju službe, mogućnosti istovremenog obavljanja službe javnog bilježnika i stečajnog upravitelja. Zakonom se smanjuje ograničenje broja javnobilježničkih prisjednika i savjetnika zaposlenih u jednom uredu, prvenstveno zbog predstojećeg planiranog proširenja kruga poslova povjerenih javnim bilježnicima. Zbog utvrđene praktične potrebe regulira se institut zamjenika javnobilježničkog prisjednika te se mijenjaju uvjeti za obavljanje poslova zamjenika javnog bilježnika, a predlaže se i izmijeniti ovlast za donošenje Javnobilježničke tarife te način propisivanja nagrade za obavljanje povjerenih poslova uskladiti s važećim normativnim okvirom koji regulira obavljanje navedenih povjerenih poslova. Ovim se Zakonom provodi i usklađenje važećeg Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09), interno usklađenje pojedinih odredaba Zakona o javnom bilježništvu te pojašnjenje izričaja pojedinih odredaba ovoga Zakona.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Javnobilježnička služba u Republici Hrvatskoj financira se isključivo od prihoda Hrvatske javnobilježničke komore sukladno posebnim propisima te za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU
Članak 1.
U Zakonu o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) u članku 3. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. te stavci 4., 5. i 6. koji glase:
„(3) Kada je to posebno propisano, javni bilježnici mogu sastavljati javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku.
(4) Javnobilježnička isprava koja je sačinjena u elektroničkom obliku, potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom sudionika i javnog bilježnika po svojim je učincima i pravnoj snazi izjednačena s javnobilježničkom ispravom u papirnatom (fizičkom) obliku.
(5) Ako za javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku ovim Zakonom ili posebnim propisom nije drugačije propisano, na javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku na odgovarajući se način primjenjuju pravila o javnobilježničkoj ispravi u papirnatom (fizičkom) obliku.
(6) Oblik i sadržaj javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku, postupanje javnog bilježnika pri sastavljanju javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te način pohrane takve isprave utvrđuje se Javnobilježničkim poslovnikom.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 7.
Članak 2.
U članku 13. stavku 2. podstavku 3. riječi: „prođu tri godine“ zamjenjuju se riječima: „prođe deset godina“.
Članak 3.
U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Javnog bilježnika za područje zakonom određenog suda rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Protiv takvog rješenja Ministra može se pokrenuti upravni spor.“.
Članak 4.
U članku 16. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako nije opravdano imenovati javnog bilježnika na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i manje razvijenog gospodarskog i pravnog prometa, Ministarstvo će, nakon pribavljanja mišljenja Komore, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja tog ili susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu održavanjem uredovnih dana na području tog zakonom određenog suda.“.
Članak 5.
U članku 18. iza stavka 8. dodaju se stavci 9., 10. i 11. koji glase:
„(9) Poslije polaganja prisege javni bilježnik dužan je pribaviti kvalificirani certifikat za elektronički potpis izdan od kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja. Zahtjev za pribavljanje certifikata podnosi se Komori.
(10) Komora će po zaprimanju obavijesti Ministarstva o prestanku službe ili o privremenom udaljenju javnog bilježnika poduzeti radnje za opoziv odnosno suspenziju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis javnog bilježnika.
(11) Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.“.
Članak 6.
Članak 22. mijenja se i glasi:
„Protiv odluke Ministra o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe može se pokrenuti upravni spor.“.
Članak 7.
Naslov iznad članka 26. i članak 26. brišu se.
Članak 8.
U članku 27. stavku 2. točki 2. riječi: „do konačnosti“ zamjenjuju se riječima: „do pravomoćnosti“.
Članak 9.
U članku 29. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Na zahtjev javnog bilježnika Ministarstvo može dozvoliti otvaranje pisarnice i održavanje uredovnih dana izvan sjedišta javnog bilježnika.“.
Članak 10.
U članku 38. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 11.
U članku 39. stavku 5. brišu se riječi: „stečajnog upravitelja“ i zarez iza njih.
Članak 12.
Iza članka 50. dodaju se naslov iznad članka i članak 50.a koji glase:
„Čuvanje i izdavanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku
Članak 50.a
(1) Komora vodi jedinstveni elektronički arhiv svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku.
(2) Ispisana javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku je prikaz vanjskog obrasca elektroničke javnobilježničke isprave koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Ispisana elektronička javnobilježnička isprava, bez dodatne ovjere, ima značaj otpravka javnobilježničke isprave.
(3) Način vođenja te pristup i korištenje elektroničkog arhiva javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku određuje Komora posebnim pravilima.“.
Članak 13.
Iza članka 52. dodaju se naslov iznad članka i članak 52.a koji glase:
„Sastavljanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu
Članak 52.a
(1) Javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku mogu se sastaviti na daljinu, uz nazočnost sudionika putem sredstava elektroničke komunikacije kada je to posebno propisano.
(2) Pri sastavljanju isprave iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik provjerava istovjetnost sudionika pomoću sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti, a može izvršiti i dodatnu provjeru istovjetnosti, kao i ostale potrebne provjere nužne za valjanost javnobilježničke isprave.
(3) U slučaju sumnje u istovjetnost sudionika te u postojanje drugih pretpostavki valjanosti javnobilježničke isprave, javni bilježnik će zahtijevati fizičku nazočnost sudionika pri sastavljanju javnobilježničke isprave.
(4) Pretpostavke i postupak sastavljanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu uređuje se Javnobilježničkim poslovnikom.“.
Članak 14.
U članku 122. stavku 2. riječ: „dva“ zamjenjuje se riječju: „tri“.
Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Ako je javnobilježnički prisjednik bolestan ili je iz drugih razloga spriječen duže vremena obavljati svoju službu, u poslovima iz njegova djelokruga za vrijeme spriječenosti zamijenit će ga zamjenik javnobilježničkog prisjednika, kojeg na prijedlog javnog bilježnika određuje Ministarstvo. Zamjenik javnobilježničkog prisjednika mora ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga članka.“.
Članak 15.
U članku 123. stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva javnobilježnička savjetnika.“.
Članak 16.
U članku 128. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zamjenik javnog bilježnika određuje se između javnih bilježnika i javnobilježničkih prisjednika“.
Članak 17.
U članku 143. stavak 8. briše se.
Članak 18.
U članku 161. riječi: „Komora u suglasnosti s Ministarstvom“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo uz mišljenje Komore“.
Članak 19.
Članak 166. mijenja se i glasi:
„(1) Nagrada javnog bilježnika kao povjerenika koje vlasti određuje se posebnim propisima. Javni bilježnik ne može se sporazumijevati sa strankama o visini nagrade.
(2) Nagrada i troškovi javnog bilježnika iz stavka 1. ovoga članka naplaćuju se po propisima koji važe za sudske pristojbe.
(3) Republika Hrvatska ne jamči za naplativost nagrade javnog bilježnika kao povjerenika neke vlasti.“.
Članak 20.
(1) Javni bilježnici koji su na temelju članka 26. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) preuzeli javnobilježničke urede ranijih javnih bilježnika mogu nastaviti s radom u postojećim uredima, ali su dužni njihov smještaj, prostorije, opremu i uređenje ureda uskladiti s važećim propisima u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Javni bilježnici koji na temelju članka 38. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) zajednički obavljaju svoju službu mogu nastaviti zajedničko obavljanje službe do prestanka službe jednog od njih.
(3) Javnobilježnički zamjenici iz članka 128. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) koji nisu javni bilježnici niti javnobilježnički prisjednici nastavljaju obavljati zamjenu do vremena do kojeg im je zamjena odobrena.
Članak 21.
(1) Ministar će u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Javnobilježnički poslovnik („Narodne novine“, broj 38/94, 82/94, 37/96, 151/05, 115/12, 120/14 i 99/21) s odredbama ovoga Zakona.
(2) Pravila iz članka 12. ovoga Zakona Komora će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 22.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim se člankom u Zakon o javnom bilježništvu uvodi pojam javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te po učincima i pravnoj snazi izjednačava s javnobilježničkom ispravom u papirnatom (fizičkom) obliku. Dodatno se propisuje da će se oblik i sadržaj takve isprave, postupanje javnog bilježnika pri njezinom sastavljanju te način njezine pohrane propisati Javnobilježničkim poslovnikom.
Uz članak 2.
Ovim se člankom provodi smisleno ujednačavanje odredbe članka 13. stavka 2. podstavka 3. Zakona o javnom bilježništvu s odredbom članka 148. Zakona o javnom bilježništvu u odnosu na vremenski period prije isteka kojeg nije moguće imenovanje osobe za javnog bilježnika u slučaju prethodnog izricanja stegovne kazne oduzimanja službe.
Uz članak 3.
Ovim se člankom provodi usklađenje postupovnih odredbi Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) koji više ne pozna svojstvo konačnosti upravnog akta.
Uz članak 4.
Ovim se člankom modificira sadržaj odredbe članka 16. stavka 6. Zakona o javnom bilježništvu, prvenstveno s obzirom na činjenicu da ne postoji niti jedan općinski sud na čijem području nije imenovan javni bilježnik, ali i potrebom osiguranja javnobilježničkih usluga održavanjem uredovnih dana na područjima na kojima prema utvrđenim kriterijima nije moguće utvrditi sjedište javnog bilježnika.
Uz članak 5.
Ovim se člankom propisuje pravni učinak kvalificiranog elektroničkog potpisa te obveza javnog bilježnika za pribavljanje kvalificiranog certifikata za elektronički potpis javnog bilježnika odnosno obveza Komore za poduzimanje radnji za opoziv odnosno suspenziju certifikata u slučaju prestanka službe ili privremenog udaljenja javnog bilježnika.
Uz članak 6.
Ovim se člankom provodi usklađenje postupovnih odredbi Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) koji više ne pozna svojstvo konačnosti upravnog akta.
Članak 7.
Ovim se člankom brišu odredbe članka 26. Zakona o javnom bilježništvu kojima se omogućuje da imenovani javni bilježnici nastave s radom u prostorijama koje su koristili raniji javni bilježnici, a s obzirom da su važeći standardi prostora i opreme za javnobilježničke urede između ostalog regulirani i međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, a u odnosu na čije odredbe članak 26. Zakona o javnom bilježništvu nije usklađen.
Uz članak 8.
Ovim se člankom provodi usklađenje postupovnih odredbi Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) koji više ne pozna svojstvo konačnosti upravnog akta.
Uz članak 9.
Ovim se člankom smisleno uređuje sadržaj važeće odredbe članka 29. stavka 4. Zakona o javnom bilježništvu, a s obzirom da se odobrenje za otvaranje pisarnice i održavanje uredovnih dana izvan sjedišta javnog bilježnika daje na zahtjev javnog bilježnika.
Uz članak 10.
Ovim se člankom briše odredba članka 38. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu koja je omogućavala zajedničko obavljanje službe dva javna bilježnika, iz razloga što se takvo ustrojstvo rada javnih bilježnika danas više ne smatra niti opravdanim niti potrebnim.
Uz članak 11.
Ovim se člankom kao nespojiva sa službom javnog bilježnika utvrđuje služba stečajnog upravitelja, i to s obzirom na ulogu stečajnih upravitelja kako je utvrđena važećim Stečajnim zakonom (Narodne novine, broj 71/15 i 104/17) i njegovim podzakonskim aktima koji su na snagu stupili nakon stupanja na snagu ove odredbe Zakona o javnom bilježništvu.
Uz članak 12.
Ovim se člankom propisuje mogućnost čuvanja i izdavanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te njihovo vođenje u jedinstvenom elektroničkom arhivu koji vodi Komora. Također se definira i ispis javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku, a Komori daje ovlast da svojim pravilima uredi način vođenja te pristup i korištenje elektroničkog arhiva javnobilježničkih elektroničkih isprava.
Uz članak 13.
Ovim se člankom propisuje mogućnost sastavljanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu, kod kojih se nazočnost sudionika omogućava putem sredstava elektroničke komunikacije. Člankom se propisuje i način provjere istovjetnosti sudionika, kao i da će se pretpostavke i postupak sastavljanja ovih isprava urediti Javnobilježničkim poslovnikom.
Uz članak 14.
Ovim se člankom postojeće ograničenje broja zaposlenih javnobilježničkih prisjednika u javnobilježničkom uredu s dva povećava na tri, prvenstveno s obzirom na planirana predstojeća proširenja ovlasti javnih bilježnika u obavljanju poslova povjerenih od strane sudova. Također se normativno uređuje institut zamjenika javnobilježničkog prisjednika koji se pojavio u praksi u slučajevima duže odsutnosti i spriječenosti za rad javnobilježničkih prisjednika, i to prvenstveno zbog činjenice zakonskog ograničenja broja prisjednika u javnobilježničkom uredu.
Uz članak 15.
Ovim se člankom postojeće ograničenje broja zaposlenih javnobilježničkih savjetnika u javnobilježničkom uredu s jednog povećava na dva, prvenstveno s obzirom na planirana predstojeća proširenja ovlasti javnih bilježnika u obavljanju poslova povjerenih od strane sudova.
Uz članak 16.
Ovim se člankom propisuju uvjeti za određivanje zamjenika javnih bilježnika, prvenstveno s obzirom na činjenicu da su u dosadašnjoj praksi utvrđene poteškoće u situacijama kada poslove javnog bilježnika moraju preuzeti osobe bez iskustva u obavljanju ovih poslova.
Uz članak 17.
Ovim se člankom vrši usklađivanje sadržaja članka 143. Zakona o javnom bilježništvu s obzirom na intervencije u sadržaj članka 38. Zakona odnosno izostavljanje mogućnosti obavljanja službe javnih bilježnika u zajedničkim uredima.
Uz članak 18.
Ovim se člankom propisuje ovlast za donošenje Javnobilježničke tarife. S obzirom na ovlasti i odnos Hrvatske javnobilježničke komore prema ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa te činjenicu da visina nagrade za obavljanje javnobilježničkih radnji ima velik utjecaj na opterećenje građana i poslovnih subjekta ovom vrstom javnih davanja, navedenu se ovlast smatra primjerenijim dati Ministarstvu, a u prilog navedenom ide i činjenica da je važeći Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, koji je samostalno donio ministar nadležan za poslove pravosuđa, na snazi još od 1994.
Uz članak 19.
Ovim se člankom mijenjaju odredbe Zakona o javnom bilježništvu koje propisuju način propisivanja nagrade za rad javnih bilježnika u povjerenim poslovima, a koje su danas propisane pravilnicima ministra nadležnog za poslove pravosuđa, koji su podzakonski akti zakona koji reguliraju određena područja povjerenih poslova.
Uz članak 20.
Ovim se člankom uređuju odnosi koji će biti u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona, a pretpostavke za koje se odnose mijenjaju ovim Zakonom (rad u preuzetim javnobilježničkim uredima, zajedničko obavljanje javnobilježničke službe i rad zamjenika javnih bilježnika koji nisu javni bilježnici niti javnobilježnički prisjednici.
Uz članak 21.
Ovim se člankom propisuju rokovi za donošenje odnosno usklađenje podzakonskih akata koji se donose na temelju ovoga Zakona.
Članak 22.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava
Članak 3.
(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).
(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.
(3) Javnobilježnički akt može biti ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.
Uvjeti za imenovanje
Članak 13.
(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:
1. koja je državljanin Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije,
2. koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe,
3. koja je u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske,
4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,
5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina radnog staža na pravnim poslovima,
6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,
7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,
8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,
9. koja je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, osigurati opremu i prostorije koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.
(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:
– protiv koje je pokrenut kazneni postupak,
- koja je osuđena zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,
- koja je odlukom stegovnog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika ili odvjetnika, dok ne prođu tri godine od dana lišenja zvanja,
- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,
- koja je prezadužena,
- koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem osnivačkih prava pravne osobe koja je pod stečajem.
Postupak imenovanja
Članak 14.
(1) Javnog bilježnika imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Rješenje Ministra je konačno. Protiv takvog rješenja Ministra može se pokrenuti upravni spor.
(2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva.
(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.
(4) Natječaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog Ministarstva.
(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.
(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga.
(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.
(8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo će pribaviti mišljenja od službi odnosno tijela u kojima su radili. Za javne bilježnike, javnobilježničke prisjednike, savjetnike i vježbenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu.
(9) Prigodom izbora između više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.
Određivanje javnobilježničkih mjesta
Članak 16.
(1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.
(2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od petnaest tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih dvadeset tisuća stanovnika.
(3) Za područje općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se još jedno javnobilježničko mjesto.
(4) Za područje općinskog suda na svakih 200 registriranih pravnih osoba (trgovačkih društava, banaka ili njihovih filijala, osiguravajućih društava ili njihovih filijala, udruga, zaklada ili drugih pravnih osoba) ili obrtničkih radnji koje obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju financijsko poslovanje preko žiroračuna u pravilu se utvrđuje još jedno javnobilježničko mjesto.
(5) Prigodom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa, i povjereni poslovi (ostavine) i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.
(6) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog bilježnika na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama, Ministarstvo će, pošto pribavi mišljenje Komore o tome, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu na području takvog zakonom određenog suda.
Pečat i potpis
Članak 18.
(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odgađanja pribaviti pečate i žig.
(2) Pečati i žig javnog bilježnika sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni bilježnik«, osobno ime javnog bilježnika, i naziv sjedišta javnog bilježnika.
(3) Otiske pečata i žiga te potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položit će se kod zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, zakonom određeni sud, dostavit će radi pohrane Komori.
(4) Javni bilježnik ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni bilježnik određuje potreban broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni bilježnik može upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.
(5) Javni bilježnik je dužan svoje pečate i žigove čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojem je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podneska ili preporučenim pismom.
(6) O gubitku pečata i žiga sud će bez odgode objaviti oglas u »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili žig.
(7) Odobrenje i ovjera otiska novog pečata ili žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata i žiga zbog oštećenja.
(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka je hitan.
Pravni lijek
Članak 22.
Odluka Ministra o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe je konačna i protiv nje je moguće pokrenuti upravni spor.
Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika
Članak 26.
Ako je služba nekog javnog bilježnika prestala, a drugi već postavljeni javni bilježnik može se useliti u poslovne prostorije razriješenoga javnog bilježnika, dužan je prije useljenja o svojoj namjeri i datumu useljenja izvijestiti Ministarstvo. U tom se slučaju neće primjenjivati odredbe ovoga Zakona i odredbe provedbenih propisa glede utvrđivanja uvjeta kojima moraju udovoljiti oprema i prostorije za obavljanje javnobilježničke službe.
Privremeno udaljenje iz službe
Članak 27.
(1) Ministar može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe :
1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,
2. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje iz razloga navedenih u članku 21. ovoga Zakona,
3. ako je bez dopuštenja Ministarstva odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca.
(2) Privremeno udaljenje iz službe po odredbama stavka 1. ovoga članka traje:
1. za slučajeve iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, do okončanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti,
2. za slučajeve iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, do konačnosti rješenja o razrješenju.
3. za slučajeve iz stavka 1. točke 3. ovoga članka samo ako zbog toga protiv javnog bilježnika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloženo izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje službe, do pravomoćnosti stegovne odluke.
(3) Do privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe dolazi po sili zakona ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje javnobilježničke službe, sve do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.
(4) Prethodne odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja stegovnog postupka.
Službeno sjedište
Članak 29.
(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.
(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured.
(3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.
(4) Javni bilježnik ne smije bez dozvole Ministarstva imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta.
Zabrana suradnje i političkog djelovanja
Članak 38.
(1) Javni se bilježnik ne smije povezati s odvjetnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor.
(2) Dva ili više javnih bilježnika mogu zajednički obavljati svoju službu samo ako im to odobri Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.
(3) Glede političkog djelovanja javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o zabrani političkog djelovanja sudaca.
Zabrana druge službe ili zaposlenja
Članak 39.
(1) Javni bilježnik ne može istovremeno biti odvjetnik.
(2) Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost.
(3) Ministarstvo može, uz prethodno pribavljano mišljenje Komore, dati javnom bilježniku opozivu dozvolu za obavljanje službe, za zaposlenje odnosno članstvo iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Dok traje dozvola iz stavka 3. ovoga članka javni bilježnik ne smije sam obavljati svoju javnobilježničku službu.
(5) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna za obavljanje službe izvršitelja oporuke, stečajnog upravitelja,skrbnika ili koje druge slične službe utemeljene na odluci nadležnog organa.
(6) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna ni za obavljanje znanstvene, umjetničke ili predavačke djelatnosti te za obavljanje dužnosti u Komori i međunarodnim javnobilježničkim udrugama.
Javnobilježnički prisjednici
Članak 122.
(1) Javnobilježnički prisjednici su diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu i koji su upisani u imenik javnobilježničkih prisjednika koji vodi Komora.
(2) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva javnobilježnička prisjednika.
(3) U imenik javnobilježničkih prisjednika može biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog prisjednika na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka 13. stavka 2. te odredbe članka 38. i 39. ovoga Zakona.
(4) Javni bilježnici prijavljuju Ministarstvu i Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih prisjednika.
(5) O potrebi otvaranja mjesta javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Odobrena mjesta javnobilježničkog prisjednika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadašnjem radu.
(6) O izboru i postavljenju javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika. Ako se usprotivi postavljenju određenog javobilježničkog prisjednika, javni bilježnik u narednih godinu dana ne može tražiti otvaranje mjesta javnobilježničkog prisjednika u svom uredu.
(7) Služba javnobilježničkog prisjednika počinje teći od dana upisa u imenik Komore. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada prisjednika.
(8) Prisjednik je dužan uredno plaćati članarinu Komori.
Javnobilježnički vježbenici
Članak 123.
(1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu smatraju se za javnobilježničke vježbenike ako su upisani u imenik javnobilježničkih vježbenika, koji vodi Komora.
(2) U imenik javnobilježničkih vježbenika može biti upisana samo osoba koja dokaže da ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1., točke 1, 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog vježbenika na odgovarajući će se način primjenjivati odredba stavka 2. članka 13 te odredbe članka 38. i članka 39. ovog zakona.
(3) Javni bilježnici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih vježbenika. Odobrena mjesta javnobilježničkih vježbenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadašnjem radu.
(4) Vježbenička praksa počinje teći od dana upisa vježbenika u imenik. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada vježbenika.
(5) Prekid vježbe do najviše šest tjedana u jednoj godini ukupno ne odbija se od prakse ako su nastali uslijed bolesti, odsustva, uračunavajući u to odmor i obavljanje vojne službe.
(6) Javnobilježnički vježbenik u javnobilježničkom uredu obavlja praksu radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita prema programu stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika.
(7) Vježbenička praksa javnobilježničkog vježbenika može trajati dvije godine radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.
(8) Ako vježbenik nakon prestanka rada javnog bilježnika ili nakon njegova premještaja nastavi raditi u njegovom uredu kod vršitelja dužnosti, to će mu se vrijeme uračunati u vježbeničku praksu. Vršitelj dužnosti je dužan obavijestiti Komoru da je vježbenik nastavio vježbu kod njega.
(9) Ako vježbenik nakon položenog pravosudnog ispita nastavi s radom ili zasnuje radni odnos u javnobilježničkom uredu, smatrat će se javnobilježničkim savjetnikom. Ova činjenica upisat će se u Imenik javnobilježničkih savjetnika koji ustroji Komora.
(10) U javnobilježničkom uredu može biti zaposlen samo jedan javnobilježnički savjetnik.
Javnobilježnički zamjenici
Članak 128.
(1) Ako je javni bilježnik na odsustvu, bolestan ili je iz drugih razloga spriječen da duže vrijeme (članak 129., stavak 3.) obavlja svoju službu, u poslovima iz njegova djelokruga zamijenit će ga javnobilježnički zamjenik.
(2) Zamjenik javnog bilježnika može biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. točka 1. do 4., 6. i točka 8. ovoga Zakona.
(3) Zamjenik vodi javnobilježnički ured za račun i na trošak javnog bilježnika. Pravni odnos zamjenika i javnog bilježnika uređuje se njihovim sporazumom. Ako zamjenik i javni bilježnik ne mogu postići sporazum o svom odnosu, spor moraju najprije pokušati riješiti posredovanjem Komore (članak 134.).
(4) Zamjenik obavlja sve poslove javnog bilježnika s javnobilježničkim pravnim učinkom, vodi njegove knjige i upisnike, a isprave potpisuje kao zamjenik, i, ako sam nije javni bilježnik, upotrebljava službeni pečat i štambilje zamijenjenog javnog bilježnika. Isprave koje sastavi zamjenik čuvaju se u arhivi zamijenjenog javnog bilježnika.
(5) Zamjenik je dužan suzdržati se od obavljanja službenih radnji u slučajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni bilježnik kojega zamjenjuje.
Odsustvo javnog bilježnika
Članak 143.
(1) Javni bilježnik koji se namjerava, zbog službenog posla, udaljiti iz mjesta svoga sjedišta za vrijeme duže od osam dana mora za to dobiti odobrenje Komore.
(2) Ako javni bilježnik namjerava iz drugih razloga napustiti mjesto svog sjedišta duže od tri dana, za to mora dobiti odobrenje Komore ako odsustvo neće trajati duže od dva mjeseca tijekom kalendarske godine, odnosno ministra ako će ono trajati duže od dva mjeseca.
(3) Javnog bilježnika koji je povrijedio odredbe ovoga članka pozvat će predsjednik Komore da se vrati u svoje sjedište, a ako se javni bilježnik nalogu ne pokori, protiv njega će se pokrenuti stegovni postupak.
(4) Ako boravište javnog bilježnika nije poznato, poziv će mu se uputiti preko "Narodnih novina"na njegov trošak.
(5) Ako na službenom području javnog bilježnika nema drugog javnog bilježnika, javni bilježnik je dužan obavijestiti predsjednika zakonom određenog suda o svakom odsustvu i spriječenosti u radu u trajanju dužem od jednog poslovnog dana.
(6) O svakom odobrenom odsustvu i o spriječenosti zbog bolesti obavijestit će se Komora te predsjednici zakonom određenog suda na području kojih je sjedište javnog bilježnika.
(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vršitelje dužnosti i zamjenike javnih bilježnika.
(8) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima kada dva ili više javnih bilježnika zajednički obavljaju svoju službu, ali ne mogu istodobno svi biti odsutni (članak 38. stavak 2.).
Javnobilježnička tarifa
Članak 161.
Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom.
Nagrada i troškovi javnog bilježnika kao povjerenika
Članak 166.
(1) Nagradu javnog bilježnika kao povjerenika koje vlasti određuje ta vlast. Javni bilježnik ne smije se sporazumijevati sa strankama o tome niti sam naplatiti od stranaka svoju nagradu i troškove.
(2) Nagradu i troškove javnog bilježnika iz stavka 1. ovoga članka naplaćuje od stranaka po službenoj dužnosti vlast koja ga je postavila za svog povjerenika po propisima koji važe za sudske, odnosno administrativne pristojbe.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o javnom bilježništvu (Narodne novine, br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) uređuju se ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe.
Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu pristupilo se prvenstveno radi potrebe uvođenja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te sastavljanja takvih isprava na daljinu.
Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.) propisano je da države članice trebaju omogućiti osnivanje (i doregistraciju) društva s ograničenom odgovornošću, jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i podružnica na daljinu upotrebom digitalnih alata i postupaka s ciljem jednostavnijeg, bržeg te vremenski i troškovno učinkovitijeg započinjanja gospodarske djelatnosti. Radi implementacije navedene Direktive pristupa se izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru, a s obzirom da su ovim Zakonima javni bilježnici utvrđeni kao ovlašteni sastavljači isprava za osnivanje odnosno doregistraciju društava, javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te njihovo sastavljanje na daljinu potrebno je uvesti i u Zakon o javnom bilježništvu.
Ove izmjene i dopune Zakona o javnom bilježništvu iskorištene su i za neke druge izmjene ovoga Zakona na područjima u čijoj su dosadašnjoj primjeni utvrđeni određeni nedostaci, prvenstveno imajući u vidu da je riječ o Zakonu donesenom još 1993., čije su se kasnije izmjene i dopune provodile samo fragmentarno i čije pojedine odredbe danas više ne odgovaraju potrebama pravnog prometa i ulozi javnih bilježnika u tom prometu. Tako se ovim Zakonom nastoji osigurati dostupnost javnobilježničkih usluga u mjestima u kojima nije osnovano utvrditi sjedište javnog bilježnika kroz određivanje obavljanja uredovnih dana po službenoj dužnosti, ali se i kao zastarjele, neodgovarajuće i nepotrebne izostavljaju odredbe o preuzimanju javnobilježničkih ureda, zajedničkom obavljanju službe, mogućnosti istovremenog obavljanja službe javnog bilježnika i stečajnog upravitelja. Zakonom se smanjuje ograničenje broja javnobilježničkih prisjednika i savjetnika zaposlenih u jednom uredu, prvenstveno zbog predstojećeg planiranog proširenja kruga poslova povjerenih javnim bilježnicima. Zbog utvrđene praktične potrebe regulira se institut zamjenika javnobilježničkog prisjednika te se mijenjaju uvjeti za obavljanje poslova zamjenika javnog bilježnika, a predlaže se i izmijeniti ovlast za donošenje Javnobilježničke tarife te način propisivanja nagrade za obavljanje povjerenih poslova uskladiti s važećim normativnim okvirom koji regulira obavljanje navedenih povjerenih poslova. Ovim se Zakonom provodi i usklađenje važećeg Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09), interno usklađenje pojedinih odredaba Zakona o javnom bilježništvu te pojašnjenje izričaja pojedinih odredaba ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Javnobilježnička služba u Republici Hrvatskoj financira se isključivo od prihoda Hrvatske javnobilježničke komore sukladno posebnim propisima te za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) u članku 3. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. te stavci 4., 5. i 6. koji glase:
„(3) Kada je to posebno propisano, javni bilježnici mogu sastavljati javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku.
(4) Javnobilježnička isprava koja je sačinjena u elektroničkom obliku, potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom sudionika i javnog bilježnika po svojim je učincima i pravnoj snazi izjednačena s javnobilježničkom ispravom u papirnatom (fizičkom) obliku.
(5) Ako za javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku ovim Zakonom ili posebnim propisom nije drugačije propisano, na javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku na odgovarajući se način primjenjuju pravila o javnobilježničkoj ispravi u papirnatom (fizičkom) obliku.
(6) Oblik i sadržaj javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku, postupanje javnog bilježnika pri sastavljanju javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te način pohrane takve isprave utvrđuje se Javnobilježničkim poslovnikom.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 13. stavku 2. podstavku 3. riječi: „prođu tri godine“ zamjenjuju se riječima: „prođe deset godina“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Javnog bilježnika za područje zakonom određenog suda rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Protiv takvog rješenja Ministra može se pokrenuti upravni spor.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 16. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako nije opravdano imenovati javnog bilježnika na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i manje razvijenog gospodarskog i pravnog prometa, Ministarstvo će, nakon pribavljanja mišljenja Komore, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja tog ili susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu održavanjem uredovnih dana na području tog zakonom određenog suda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 18. iza stavka 8. dodaju se stavci 9., 10. i 11. koji glase:
„(9) Poslije polaganja prisege javni bilježnik dužan je pribaviti kvalificirani certifikat za elektronički potpis izdan od kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja. Zahtjev za pribavljanje certifikata podnosi se Komori.
(10) Komora će po zaprimanju obavijesti Ministarstva o prestanku službe ili o privremenom udaljenju javnog bilježnika poduzeti radnje za opoziv odnosno suspenziju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis javnog bilježnika.
(11) Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
Članak 22. mijenja se i glasi:
„Protiv odluke Ministra o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe može se pokrenuti upravni spor.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
Naslov iznad članka 26. i članak 26. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 27. stavku 2. točki 2. riječi: „do konačnosti“ zamjenjuju se riječima: „do pravomoćnosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
U članku 29. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Na zahtjev javnog bilježnika Ministarstvo može dozvoliti otvaranje pisarnice i održavanje uredovnih dana izvan sjedišta javnog bilježnika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 38. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 39. stavku 5. brišu se riječi: „stečajnog upravitelja“ i zarez iza njih.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
Iza članka 50. dodaju se naslov iznad članka i članak 50.a koji glase:
„Čuvanje i izdavanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku
Članak 50.a
(1) Komora vodi jedinstveni elektronički arhiv svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku.
(2) Ispisana javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku je prikaz vanjskog obrasca elektroničke javnobilježničke isprave koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Ispisana elektronička javnobilježnička isprava, bez dodatne ovjere, ima značaj otpravka javnobilježničke isprave.
(3) Način vođenja te pristup i korištenje elektroničkog arhiva javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku određuje Komora posebnim pravilima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
Iza članka 52. dodaju se naslov iznad članka i članak 52.a koji glase:
„Sastavljanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu
Članak 52.a
(1) Javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku mogu se sastaviti na daljinu, uz nazočnost sudionika putem sredstava elektroničke komunikacije kada je to posebno propisano.
(2) Pri sastavljanju isprave iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik provjerava istovjetnost sudionika pomoću sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti, a može izvršiti i dodatnu provjeru istovjetnosti, kao i ostale potrebne provjere nužne za valjanost javnobilježničke isprave.
(3) U slučaju sumnje u istovjetnost sudionika te u postojanje drugih pretpostavki valjanosti javnobilježničke isprave, javni bilježnik će zahtijevati fizičku nazočnost sudionika pri sastavljanju javnobilježničke isprave.
(4) Pretpostavke i postupak sastavljanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu uređuje se Javnobilježničkim poslovnikom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
U članku 122. stavku 2. riječ: „dva“ zamjenjuje se riječju: „tri“.
Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Ako je javnobilježnički prisjednik bolestan ili je iz drugih razloga spriječen duže vremena obavljati svoju službu, u poslovima iz njegova djelokruga za vrijeme spriječenosti zamijenit će ga zamjenik javnobilježničkog prisjednika, kojeg na prijedlog javnog bilježnika određuje Ministarstvo. Zamjenik javnobilježničkog prisjednika mora ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
U članku 123. stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva javnobilježnička savjetnika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
U članku 128. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zamjenik javnog bilježnika određuje se između javnih bilježnika i javnobilježničkih prisjednika“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
U članku 143. stavak 8. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
U članku 161. riječi: „Komora u suglasnosti s Ministarstvom“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo uz mišljenje Komore“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
Članak 166. mijenja se i glasi:
„(1) Nagrada javnog bilježnika kao povjerenika koje vlasti određuje se posebnim propisima. Javni bilježnik ne može se sporazumijevati sa strankama o visini nagrade.
(2) Nagrada i troškovi javnog bilježnika iz stavka 1. ovoga članka naplaćuju se po propisima koji važe za sudske pristojbe.
(3) Republika Hrvatska ne jamči za naplativost nagrade javnog bilježnika kao povjerenika neke vlasti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
(1) Javni bilježnici koji su na temelju članka 26. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) preuzeli javnobilježničke urede ranijih javnih bilježnika mogu nastaviti s radom u postojećim uredima, ali su dužni njihov smještaj, prostorije, opremu i uređenje ureda uskladiti s važećim propisima u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Javni bilježnici koji na temelju članka 38. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) zajednički obavljaju svoju službu mogu nastaviti zajedničko obavljanje službe do prestanka službe jednog od njih.
(3) Javnobilježnički zamjenici iz članka 128. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16) koji nisu javni bilježnici niti javnobilježnički prisjednici nastavljaju obavljati zamjenu do vremena do kojeg im je zamjena odobrena.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
(1) Ministar će u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Javnobilježnički poslovnik („Narodne novine“, broj 38/94, 82/94, 37/96, 151/05, 115/12, 120/14 i 99/21) s odredbama ovoga Zakona.
(2) Pravila iz članka 12. ovoga Zakona Komora će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim se člankom u Zakon o javnom bilježništvu uvodi pojam javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te po učincima i pravnoj snazi izjednačava s javnobilježničkom ispravom u papirnatom (fizičkom) obliku. Dodatno se propisuje da će se oblik i sadržaj takve isprave, postupanje javnog bilježnika pri njezinom sastavljanju te način njezine pohrane propisati Javnobilježničkim poslovnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Ovim se člankom provodi smisleno ujednačavanje odredbe članka 13. stavka 2. podstavka 3. Zakona o javnom bilježništvu s odredbom članka 148. Zakona o javnom bilježništvu u odnosu na vremenski period prije isteka kojeg nije moguće imenovanje osobe za javnog bilježnika u slučaju prethodnog izricanja stegovne kazne oduzimanja službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovim se člankom provodi usklađenje postupovnih odredbi Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) koji više ne pozna svojstvo konačnosti upravnog akta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovim se člankom modificira sadržaj odredbe članka 16. stavka 6. Zakona o javnom bilježništvu, prvenstveno s obzirom na činjenicu da ne postoji niti jedan općinski sud na čijem području nije imenovan javni bilježnik, ali i potrebom osiguranja javnobilježničkih usluga održavanjem uredovnih dana na područjima na kojima prema utvrđenim kriterijima nije moguće utvrditi sjedište javnog bilježnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Ovim se člankom propisuje pravni učinak kvalificiranog elektroničkog potpisa te obveza javnog bilježnika za pribavljanje kvalificiranog certifikata za elektronički potpis javnog bilježnika odnosno obveza Komore za poduzimanje radnji za opoziv odnosno suspenziju certifikata u slučaju prestanka službe ili privremenog udaljenja javnog bilježnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Ovim se člankom provodi usklađenje postupovnih odredbi Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) koji više ne pozna svojstvo konačnosti upravnog akta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
Ovim se člankom brišu odredbe članka 26. Zakona o javnom bilježništvu kojima se omogućuje da imenovani javni bilježnici nastave s radom u prostorijama koje su koristili raniji javni bilježnici, a s obzirom da su važeći standardi prostora i opreme za javnobilježničke urede između ostalog regulirani i međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, a u odnosu na čije odredbe članak 26. Zakona o javnom bilježništvu nije usklađen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Ovim se člankom provodi usklađenje postupovnih odredbi Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) koji više ne pozna svojstvo konačnosti upravnog akta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Ovim se člankom smisleno uređuje sadržaj važeće odredbe članka 29. stavka 4. Zakona o javnom bilježništvu, a s obzirom da se odobrenje za otvaranje pisarnice i održavanje uredovnih dana izvan sjedišta javnog bilježnika daje na zahtjev javnog bilježnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Ovim se člankom briše odredba članka 38. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu koja je omogućavala zajedničko obavljanje službe dva javna bilježnika, iz razloga što se takvo ustrojstvo rada javnih bilježnika danas više ne smatra niti opravdanim niti potrebnim.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Ovim se člankom kao nespojiva sa službom javnog bilježnika utvrđuje služba stečajnog upravitelja, i to s obzirom na ulogu stečajnih upravitelja kako je utvrđena važećim Stečajnim zakonom (Narodne novine, broj 71/15 i 104/17) i njegovim podzakonskim aktima koji su na snagu stupili nakon stupanja na snagu ove odredbe Zakona o javnom bilježništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
Ovim se člankom propisuje mogućnost čuvanja i izdavanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te njihovo vođenje u jedinstvenom elektroničkom arhivu koji vodi Komora. Također se definira i ispis javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku, a Komori daje ovlast da svojim pravilima uredi način vođenja te pristup i korištenje elektroničkog arhiva javnobilježničkih elektroničkih isprava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
Ovim se člankom propisuje mogućnost sastavljanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu, kod kojih se nazočnost sudionika omogućava putem sredstava elektroničke komunikacije. Člankom se propisuje i način provjere istovjetnosti sudionika, kao i da će se pretpostavke i postupak sastavljanja ovih isprava urediti Javnobilježničkim poslovnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
Ovim se člankom postojeće ograničenje broja zaposlenih javnobilježničkih prisjednika u javnobilježničkom uredu s dva povećava na tri, prvenstveno s obzirom na planirana predstojeća proširenja ovlasti javnih bilježnika u obavljanju poslova povjerenih od strane sudova. Također se normativno uređuje institut zamjenika javnobilježničkog prisjednika koji se pojavio u praksi u slučajevima duže odsutnosti i spriječenosti za rad javnobilježničkih prisjednika, i to prvenstveno zbog činjenice zakonskog ograničenja broja prisjednika u javnobilježničkom uredu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
Ovim se člankom postojeće ograničenje broja zaposlenih javnobilježničkih savjetnika u javnobilježničkom uredu s jednog povećava na dva, prvenstveno s obzirom na planirana predstojeća proširenja ovlasti javnih bilježnika u obavljanju poslova povjerenih od strane sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
Ovim se člankom propisuju uvjeti za određivanje zamjenika javnih bilježnika, prvenstveno s obzirom na činjenicu da su u dosadašnjoj praksi utvrđene poteškoće u situacijama kada poslove javnog bilježnika moraju preuzeti osobe bez iskustva u obavljanju ovih poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17.
Ovim se člankom vrši usklađivanje sadržaja članka 143. Zakona o javnom bilježništvu s obzirom na intervencije u sadržaj članka 38. Zakona odnosno izostavljanje mogućnosti obavljanja službe javnih bilježnika u zajedničkim uredima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 18.
Ovim se člankom propisuje ovlast za donošenje Javnobilježničke tarife. S obzirom na ovlasti i odnos Hrvatske javnobilježničke komore prema ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa te činjenicu da visina nagrade za obavljanje javnobilježničkih radnji ima velik utjecaj na opterećenje građana i poslovnih subjekta ovom vrstom javnih davanja, navedenu se ovlast smatra primjerenijim dati Ministarstvu, a u prilog navedenom ide i činjenica da je važeći Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, koji je samostalno donio ministar nadležan za poslove pravosuđa, na snazi još od 1994.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 19.
Ovim se člankom mijenjaju odredbe Zakona o javnom bilježništvu koje propisuju način propisivanja nagrade za rad javnih bilježnika u povjerenim poslovima, a koje su danas propisane pravilnicima ministra nadležnog za poslove pravosuđa, koji su podzakonski akti zakona koji reguliraju određena područja povjerenih poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 20.
Ovim se člankom uređuju odnosi koji će biti u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona, a pretpostavke za koje se odnose mijenjaju ovim Zakonom (rad u preuzetim javnobilježničkim uredima, zajedničko obavljanje javnobilježničke službe i rad zamjenika javnih bilježnika koji nisu javni bilježnici niti javnobilježnički prisjednici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 21.
Ovim se člankom propisuju rokovi za donošenje odnosno usklađenje podzakonskih akata koji se donose na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).
(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.
(3) Javnobilježnički akt može biti ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uvjeti za imenovanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:
1. koja je državljanin Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije,
2. koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe,
3. koja je u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske,
4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,
5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina radnog staža na pravnim poslovima,
6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,
7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,
8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,
9. koja je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, osigurati opremu i prostorije koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.
(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:
– protiv koje je pokrenut kazneni postupak,
- koja je osuđena zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,
- koja je odlukom stegovnog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika ili odvjetnika, dok ne prođu tri godine od dana lišenja zvanja,
- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,
- koja je prezadužena,
- koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem osnivačkih prava pravne osobe koja je pod stečajem.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupak imenovanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
(1) Javnog bilježnika imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Rješenje Ministra je konačno. Protiv takvog rješenja Ministra može se pokrenuti upravni spor.
(2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva.
(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.
(4) Natječaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog Ministarstva.
(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.
(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga.
(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.
(8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo će pribaviti mišljenja od službi odnosno tijela u kojima su radili. Za javne bilježnike, javnobilježničke prisjednike, savjetnike i vježbenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu.
(9) Prigodom izbora između više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Određivanje javnobilježničkih mjesta
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
(1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.
(2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od petnaest tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih dvadeset tisuća stanovnika.
(3) Za područje općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se još jedno javnobilježničko mjesto.
(4) Za područje općinskog suda na svakih 200 registriranih pravnih osoba (trgovačkih društava, banaka ili njihovih filijala, osiguravajućih društava ili njihovih filijala, udruga, zaklada ili drugih pravnih osoba) ili obrtničkih radnji koje obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju financijsko poslovanje preko žiroračuna u pravilu se utvrđuje još jedno javnobilježničko mjesto.
(5) Prigodom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa, i povjereni poslovi (ostavine) i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.
(6) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog bilježnika na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama, Ministarstvo će, pošto pribavi mišljenje Komore o tome, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu na području takvog zakonom određenog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pečat i potpis
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odgađanja pribaviti pečate i žig.
(2) Pečati i žig javnog bilježnika sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni bilježnik«, osobno ime javnog bilježnika, i naziv sjedišta javnog bilježnika.
(3) Otiske pečata i žiga te potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položit će se kod zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, zakonom određeni sud, dostavit će radi pohrane Komori.
(4) Javni bilježnik ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni bilježnik određuje potreban broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni bilježnik može upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.
(5) Javni bilježnik je dužan svoje pečate i žigove čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojem je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podneska ili preporučenim pismom.
(6) O gubitku pečata i žiga sud će bez odgode objaviti oglas u »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili žig.
(7) Odobrenje i ovjera otiska novog pečata ili žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata i žiga zbog oštećenja.
(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka je hitan.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravni lijek
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
Odluka Ministra o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe je konačna i protiv nje je moguće pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
Ako je služba nekog javnog bilježnika prestala, a drugi već postavljeni javni bilježnik može se useliti u poslovne prostorije razriješenoga javnog bilježnika, dužan je prije useljenja o svojoj namjeri i datumu useljenja izvijestiti Ministarstvo. U tom se slučaju neće primjenjivati odredbe ovoga Zakona i odredbe provedbenih propisa glede utvrđivanja uvjeta kojima moraju udovoljiti oprema i prostorije za obavljanje javnobilježničke službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Privremeno udaljenje iz službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 27.
(1) Ministar može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe :
1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,
2. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje iz razloga navedenih u članku 21. ovoga Zakona,
3. ako je bez dopuštenja Ministarstva odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca.
(2) Privremeno udaljenje iz službe po odredbama stavka 1. ovoga članka traje:
1. za slučajeve iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, do okončanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti,
2. za slučajeve iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, do konačnosti rješenja o razrješenju.
3. za slučajeve iz stavka 1. točke 3. ovoga članka samo ako zbog toga protiv javnog bilježnika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloženo izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje službe, do pravomoćnosti stegovne odluke.
(3) Do privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe dolazi po sili zakona ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje javnobilježničke službe, sve do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.
(4) Prethodne odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja stegovnog postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Službeno sjedište
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 29.
(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.
(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured.
(3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.
(4) Javni bilježnik ne smije bez dozvole Ministarstva imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana suradnje i političkog djelovanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 38.
(1) Javni se bilježnik ne smije povezati s odvjetnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor.
(2) Dva ili više javnih bilježnika mogu zajednički obavljati svoju službu samo ako im to odobri Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.
(3) Glede političkog djelovanja javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o zabrani političkog djelovanja sudaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana druge službe ili zaposlenja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 39.
(1) Javni bilježnik ne može istovremeno biti odvjetnik.
(2) Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost.
(3) Ministarstvo može, uz prethodno pribavljano mišljenje Komore, dati javnom bilježniku opozivu dozvolu za obavljanje službe, za zaposlenje odnosno članstvo iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Dok traje dozvola iz stavka 3. ovoga članka javni bilježnik ne smije sam obavljati svoju javnobilježničku službu.
(5) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna za obavljanje službe izvršitelja oporuke, stečajnog upravitelja,skrbnika ili koje druge slične službe utemeljene na odluci nadležnog organa.
(6) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna ni za obavljanje znanstvene, umjetničke ili predavačke djelatnosti te za obavljanje dužnosti u Komori i međunarodnim javnobilježničkim udrugama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Javnobilježnički prisjednici
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 122.
(1) Javnobilježnički prisjednici su diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu i koji su upisani u imenik javnobilježničkih prisjednika koji vodi Komora.
(2) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva javnobilježnička prisjednika.
(3) U imenik javnobilježničkih prisjednika može biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog prisjednika na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka 13. stavka 2. te odredbe članka 38. i 39. ovoga Zakona.
(4) Javni bilježnici prijavljuju Ministarstvu i Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih prisjednika.
(5) O potrebi otvaranja mjesta javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Odobrena mjesta javnobilježničkog prisjednika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadašnjem radu.
(6) O izboru i postavljenju javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika. Ako se usprotivi postavljenju određenog javobilježničkog prisjednika, javni bilježnik u narednih godinu dana ne može tražiti otvaranje mjesta javnobilježničkog prisjednika u svom uredu.
(7) Služba javnobilježničkog prisjednika počinje teći od dana upisa u imenik Komore. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada prisjednika.
(8) Prisjednik je dužan uredno plaćati članarinu Komori.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Javnobilježnički vježbenici
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 123.
(1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu smatraju se za javnobilježničke vježbenike ako su upisani u imenik javnobilježničkih vježbenika, koji vodi Komora.
(2) U imenik javnobilježničkih vježbenika može biti upisana samo osoba koja dokaže da ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1., točke 1, 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog vježbenika na odgovarajući će se način primjenjivati odredba stavka 2. članka 13 te odredbe članka 38. i članka 39. ovog zakona.
(3) Javni bilježnici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih vježbenika. Odobrena mjesta javnobilježničkih vježbenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadašnjem radu.
(4) Vježbenička praksa počinje teći od dana upisa vježbenika u imenik. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada vježbenika.
(5) Prekid vježbe do najviše šest tjedana u jednoj godini ukupno ne odbija se od prakse ako su nastali uslijed bolesti, odsustva, uračunavajući u to odmor i obavljanje vojne službe.
(6) Javnobilježnički vježbenik u javnobilježničkom uredu obavlja praksu radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita prema programu stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika.
(7) Vježbenička praksa javnobilježničkog vježbenika može trajati dvije godine radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.
(8) Ako vježbenik nakon prestanka rada javnog bilježnika ili nakon njegova premještaja nastavi raditi u njegovom uredu kod vršitelja dužnosti, to će mu se vrijeme uračunati u vježbeničku praksu. Vršitelj dužnosti je dužan obavijestiti Komoru da je vježbenik nastavio vježbu kod njega.
(9) Ako vježbenik nakon položenog pravosudnog ispita nastavi s radom ili zasnuje radni odnos u javnobilježničkom uredu, smatrat će se javnobilježničkim savjetnikom. Ova činjenica upisat će se u Imenik javnobilježničkih savjetnika koji ustroji Komora.
(10) U javnobilježničkom uredu može biti zaposlen samo jedan javnobilježnički savjetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Javnobilježnički zamjenici
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 128.
(1) Ako je javni bilježnik na odsustvu, bolestan ili je iz drugih razloga spriječen da duže vrijeme (članak 129., stavak 3.) obavlja svoju službu, u poslovima iz njegova djelokruga zamijenit će ga javnobilježnički zamjenik.
(2) Zamjenik javnog bilježnika može biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. točka 1. do 4., 6. i točka 8. ovoga Zakona.
(3) Zamjenik vodi javnobilježnički ured za račun i na trošak javnog bilježnika. Pravni odnos zamjenika i javnog bilježnika uređuje se njihovim sporazumom. Ako zamjenik i javni bilježnik ne mogu postići sporazum o svom odnosu, spor moraju najprije pokušati riješiti posredovanjem Komore (članak 134.).
(4) Zamjenik obavlja sve poslove javnog bilježnika s javnobilježničkim pravnim učinkom, vodi njegove knjige i upisnike, a isprave potpisuje kao zamjenik, i, ako sam nije javni bilježnik, upotrebljava službeni pečat i štambilje zamijenjenog javnog bilježnika. Isprave koje sastavi zamjenik čuvaju se u arhivi zamijenjenog javnog bilježnika.
(5) Zamjenik je dužan suzdržati se od obavljanja službenih radnji u slučajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni bilježnik kojega zamjenjuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odsustvo javnog bilježnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 143.
(1) Javni bilježnik koji se namjerava, zbog službenog posla, udaljiti iz mjesta svoga sjedišta za vrijeme duže od osam dana mora za to dobiti odobrenje Komore.
(2) Ako javni bilježnik namjerava iz drugih razloga napustiti mjesto svog sjedišta duže od tri dana, za to mora dobiti odobrenje Komore ako odsustvo neće trajati duže od dva mjeseca tijekom kalendarske godine, odnosno ministra ako će ono trajati duže od dva mjeseca.
(3) Javnog bilježnika koji je povrijedio odredbe ovoga članka pozvat će predsjednik Komore da se vrati u svoje sjedište, a ako se javni bilježnik nalogu ne pokori, protiv njega će se pokrenuti stegovni postupak.
(4) Ako boravište javnog bilježnika nije poznato, poziv će mu se uputiti preko "Narodnih novina"na njegov trošak.
(5) Ako na službenom području javnog bilježnika nema drugog javnog bilježnika, javni bilježnik je dužan obavijestiti predsjednika zakonom određenog suda o svakom odsustvu i spriječenosti u radu u trajanju dužem od jednog poslovnog dana.
(6) O svakom odobrenom odsustvu i o spriječenosti zbog bolesti obavijestit će se Komora te predsjednici zakonom određenog suda na području kojih je sjedište javnog bilježnika.
(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vršitelje dužnosti i zamjenike javnih bilježnika.
(8) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima kada dva ili više javnih bilježnika zajednički obavljaju svoju službu, ali ne mogu istodobno svi biti odsutni (članak 38. stavak 2.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Javnobilježnička tarifa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 161.
Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nagrada i troškovi javnog bilježnika kao povjerenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 166.
(1) Nagradu javnog bilježnika kao povjerenika koje vlasti određuje ta vlast. Javni bilježnik ne smije se sporazumijevati sa strankama o tome niti sam naplatiti od stranaka svoju nagradu i troškove.
(2) Nagradu i troškove javnog bilježnika iz stavka 1. ovoga članka naplaćuje od stranaka po službenoj dužnosti vlast koja ga je postavila za svog povjerenika po propisima koji važe za sudske, odnosno administrativne pristojbe.
(3) Država ne jamči za naplativost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave