- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju |
|
1.2. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da
|
Naziv akta: Program Vlade RH za razdoblje 2020.-2024. Opis mjere : 2.2. Ulaganje u obrazovanje, znanosti i istraživanje u području intervencija u strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih predviđene su intervencije kojima će se daljnje uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada (razvojem i unapređenjem novih kurikuluma za kvalifikacije potrebne na tržištu rada, uspostavom čvrstog okvira potpore poslodavcima i školama u kojemu poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama) i osiguravanjem potpora polaznicima uspostavom sustava stipendiranja za deficitarna zanimanja, osobito za polaznike sustava strukovnog obrazovanja u slabije razvijenim sredinama i regijama RH.
Naziv akta: Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje
Opis mjere: 1. Reformom obrazovnog sustava, planira se provedba aktivnosti u sustavu strukovnog obrazovanja, usmjerene na bolju povezanost strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih s tržištem rada kroz daljnju modernizaciju sustava i razvoj novih kurikulumskih dokumenata s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju i poticanje daljnjeg razvoj okvira osiguravanja kvalitete radi podizanja razine kvalitete provedbe obrazovnih programa, odnosno rada ustanova, i to ponajprije, optimizacijom i racionalizacijom strukovnih programa, provedbom sustava, samovrednovanja i vanjskog vrednovanja, kontinuiranog usavršavanja djelatnika te poticanje internacionalizacije obrazovanja i osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika. |
1.3. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Ne
|
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
|
Ishodi Nacrta Zakona o strukovnom obrazovanju doprinijet će smanjenju raskoraka između ponude radne snage i potražnje za vještinama na tržištu rada, povećat će se kvaliteta učenja temeljenog na radu u radnom procesu i u školskoj ustanovi. Uspostavit će se mehanizmi i kriteriji za poticanje polaznika za odabir tržišno opravdanih kvalifikacija . Kroz instrumente Hrvatskog kvalifikacijskog okvira osigurat će se kvaliteta ishoda učenja temeljenog na radu. |
2.1. |
Predložene intervencije potrebne su kako bi se osiguralo učinkovito stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada odnosno poboljšali ishodi učenja polaznika u sustavu strukovnog obrazovanja te osigurao temelj za uspostavu mehanizama potpore poslodavcima i školama. Odredbe postojećih propisa ne reguliraju pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u RH. Odredbe postojećih propisa ne reguliraju dovoljno jasno pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava poticanja polaznika za odabir relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u RH. Za sustav obrazovanja najvažnije je prepoznati sadašnju i buduću potražnju za kvalifikacijama koje će biti potrebne za gospodarski razvoj. Kako se struktura gospodarstva mijenja prema potrebama poslodavaca, a u svrhu jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu, mijenja se i struktura potrebnih znanja i vještina. Održavanje konkurentnosti moguće je samo ako su takva neophodna znanja i vještine prisutne u obrazovnim ishodima, standardima i kvalifikacijama koje donosi unaprijeđeno strukovno obrazovanje. Isto tako, istraživanje koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo zajedno s CEDEFOP-om (europskom strukovnom agencijom) u razdoblju od 2016. do 2018. godine, pokazuju da postojeći modeli strukovnog obrazovanja ne zadovoljavaju potrebe pojedinca i tržišta rada odnosno da je sve više izražen raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada. Također, istraživanje je pokazalo da je potrebna intenzivnija i kvalitetnija suradnja između strukovnih škola i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika te da odgovornost za sveukupne ishode učenja nije jasna svim uključenim akterima. Rezultati analize stavova poslodavaca pokazuju kako je samo trećina poslodavaca zadovoljna razinom kompetencija mladih te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla. Osim navedenog nedostatka, potrebno je osigurati relevantne mehanizme potpore koji će premostiti nedostatne interese polaznika za uključivanje u određene programe strukovnog obrazovanja koji su relevantni u odnosu na potrebe tržišta rada. Također, izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju potrebne su da bi se završio proces usklađivanja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s izmjenama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koje su donesene u veljači 2021. godine. |
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa. |
3.2. |
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.4. |
Analiza učinaka na rad i tržište rada |
|
Ishodi Nacrta Zakona o strukovnom obrazovanju doprinijet će smanjenju raskoraka između ponude radne snage i potražnje za vještinama na tržištu rada, povećat će se kvaliteta učenja temeljenog na radu u radnom procesu i u školskoj ustanovi. Kroz instrumente Hrvatskog kvalifikacijskog okvira osigurat će se kvaliteta ishoda učenja temeljenog na radu.
|
3.5. |
Analiza učinaka na zaštitu okoliša |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.6. |
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa. |
4. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4.1. |
Moguće opcije javnih politika |
||||||||||||||||
|
OPCIJE ZA MSP TEST
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) „Ne poduzimati ništa“ Opcija „Ne poduzimati ništa“ dovela bi do daljnjeg udaljavanja sustava strukovnog obrazovanja od potreba gospodarstva, odnosno tržišta rada od kvalificirane radne snage. Također, ova opcija povećala bi nezainteresiranost mladih za strukovnim obrazovanjem, pogotovo u programima obrazovanja za deficitarna zanimanja. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju nužan je kako bi se zakonski i proceduralno uredila uspostava i primjena cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih programa u sustavu strukovnog obrazovanja u RH, kao i relevantni mehanizmi potpore poslodavcima i školama.
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) „Poduzimati nenormativne aktivnosti“ Opcija „Poduzimati nenormativne aktivnosti“ nije dostatna, odnosno neće dovesti do rješavanja postavljenog problema i ostvarivanja planiranih ishoda.
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) „Poduzimati nenormativnu aktivnost A“ – Normativna opcija (normativno rješenje) donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju ocjenjuje se kao jedina moguća, a ovo normativno rješenje, u odnosu na probleme, ocjenjuje se ujedno kao najbolja opcija. U normativnom postupku potrebno je na odgovarajući način izmijeniti odredbe Zakona vezane uz: učenje temeljeno na radu te obveze i prava poslodavca. Također, Zakon je potrebno dopuniti odgovarajućim člancima kojima će se propisati poticaji za polaznike u obliku stipendija.
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«. Normativna intervencija u drugi zakonski tekst nije moguća budući da je pitanje strukovnog obrazovanja uređeno Zakonom o strukovnom obrazovanju.
|
||||||||||||||||
4.2. |
Ocjena i opcije Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
|
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
|
Provedbom testa malog i srednjeg poduzetništva nisu utvrđene administrativne obveze koje bi zahtijevale provođenje SCM metodologije. |
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
|
Savjetovanje s javnošću o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa provest će se putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) u razdoblju od 26. studenog do 26. prosinca 2021. |
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
|
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju nužan je kako bi se zakonski i proceduralno uredila uspostava i primjena cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih programa u sustavu strukovnog obrazovanja u RH, kao i relevantni mehanizmi potpore poslodavcima i školama. |
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
|
Provedba i primjena odredbi provest će se praćenjem od strane Vijeća za strukovno obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prvi ishodi Zakona mogu biti vidljivi u I. kvartalu 2022. godine. Prvo cjelovito izvješće moguće je donijeti koncem 2023. godine. |
9. PRILOZI
|
Uz Iskaz se ne prilažu prilozi. |
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
|
Potpis: MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Datum: 25. studenoga 2021.
|
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
|
Uputa: Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja. |
Komentari