Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da
Naziv akta: Program Vlade RH za razdoblje 2020.-2024.
Opis mjere: 2.2. Ulaganje u obrazovanje, znanosti i istraživanje u području intervencija u strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih predviđene su intervencije kojima će se daljnje uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada (razvojem i unapređenjem novih kurikuluma za kvalifikacije potrebne na tržištu rada, uspostavom čvrstog okvira potpore poslodavcima i školama u kojemu poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama) i osiguravanjem potpora polaznicima uspostavom sustava stipendiranja za deficitarna zanimanja, osobito za polaznike sustava strukovnog obrazovanja u slabije razvijenim sredinama i regijama RH.
Naziv akta: Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje
Opis mjere: 1. Reformom obrazovnog sustava, planira se provedba aktivnosti u sustavu strukovnog obrazovanja, usmjerene na bolju povezanost strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih s tržištem rada kroz daljnju modernizaciju sustava i razvoj novih kurikulumskih dokumenata s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju i poticanje daljnjeg razvoj okvira osiguravanja kvalitete radi podizanja razine kvalitete provedbe obrazovnih programa, odnosno rada ustanova, i to ponajprije, optimizacijom i racionalizacijom strukovnih programa, provedbom sustava, samovrednovanja i vanjskog vrednovanja, kontinuiranog usavršavanja djelatnika te poticanje internacionalizacije obrazovanja i osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
Ishodi Nacrta Zakona o strukovnom obrazovanju doprinijet će smanjenju raskoraka između ponude radne snage i potražnje za vještinama na tržištu rada, povećat će se kvaliteta učenja temeljenog na radu u radnom procesu i u školskoj ustanovi.Uspostavit će se mehanizmi i kriteriji za poticanje polaznika za odabir tržišno opravdanih kvalifikacija. Kroz instrumente Hrvatskog kvalifikacijskog okvira osigurat će se kvaliteta ishoda učenja temeljenog na radu.
2.1.
Predložene intervencije potrebne su kako bi se osiguralo učinkovito stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada odnosno poboljšali ishodi učenja polaznika u sustavu strukovnog obrazovanja te osigurao temelj za uspostavu mehanizama potpore poslodavcima i školama. Odredbe postojećih propisa ne reguliraju pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u RH.
Odredbe postojećih propisa ne reguliraju dovoljno jasno pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava poticanja polaznika za odabir relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u RH.
Za sustav obrazovanja najvažnije je prepoznati sadašnju i buduću potražnju za kvalifikacijama koje će biti potrebne za gospodarski razvoj. Kako se struktura gospodarstva mijenja prema potrebama poslodavaca, a u svrhu jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu, mijenja se i struktura potrebnih znanja i vještina. Održavanje konkurentnosti moguće je samo ako su takva neophodna znanja i vještine prisutne u obrazovnim ishodima, standardima i kvalifikacijama koje donosi unaprijeđeno strukovno obrazovanje.
Isto tako, istraživanje koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo zajedno s CEDEFOP-om (europskom strukovnom agencijom) u razdoblju od 2016. do 2018. godine, pokazuju da postojeći modeli strukovnog obrazovanja ne zadovoljavaju potrebe pojedinca i tržišta rada odnosno da je sve više izražen raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada. Također, istraživanje je pokazalo da je potrebna intenzivnija i kvalitetnija suradnja između strukovnih škola i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika te da odgovornost za sveukupne ishode učenja nije jasna svim uključenim akterima.
Rezultati analize stavova poslodavaca pokazuju kako je samo trećina poslodavaca zadovoljna razinom kompetencija mladih te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla. Osim navedenog nedostatka, potrebno je osigurati relevantne mehanizme potpore koji će premostiti nedostatne interese polaznika za uključivanje u određene programe strukovnog obrazovanja koji su relevantni u odnosu na potrebe tržišta rada.
Također, izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju potrebne su da bi se završio proces usklađivanja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s izmjenama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koje su donesene u veljači 2021. godine.
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Ishodi Nacrta Zakona o strukovnom obrazovanju doprinijet će smanjenju raskoraka između ponude radne snage i potražnje za vještinama na tržištu rada, povećat će se kvaliteta učenja temeljenog na radu u radnom procesu i u školskoj ustanovi. Kroz instrumente Hrvatskog kvalifikacijskog okvira osigurat će se kvaliteta ishoda učenja temeljenog na radu.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Opcija „Ne poduzimati ništa“ dovela bi do daljnjeg udaljavanja sustava strukovnog obrazovanja od potreba gospodarstva, odnosno tržišta rada od kvalificirane radne snage. Također, ova opcija povećala bi nezainteresiranost mladih za strukovnim obrazovanjem, pogotovo u programima obrazovanja za deficitarna zanimanja. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju nužan je kako bi se zakonski i proceduralno uredila uspostava i primjena cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih programa u sustavu strukovnog obrazovanja u RH, kao i relevantni mehanizmi potpore poslodavcima i školama.
Normativna opcija (normativno rješenje) donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju ocjenjuje se kao jedina moguća, a ovo normativno rješenje, u odnosu na probleme, ocjenjuje se ujedno kao najbolja opcija.
U normativnom postupku potrebno je na odgovarajući način izmijenitiodredbe Zakona vezane uz: učenje temeljeno na radu te obveze i prava poslodavca.
Također, Zakon je potrebno dopunitiodgovarajućim člancima kojima će se propisati poticaji za polaznike u obliku stipendija.
Normativna intervencija u drugi zakonski tekst nije moguća budući da je pitanje strukovnog obrazovanja uređeno Zakonom o strukovnom obrazovanju.
4.2.
Ocjena i opcije
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Koristi (pozitivni učinci)
Troškovi (negativni učinci)
Opcija 1.
Ne poduzimati ništa
Ova opcija nije prikladna za postizanje postavljenih ciljeva i rješavanje problema.
Tržište rada ostaje bez odgovarajuće kvalificirane radne snage. Mladi se nedovoljno odlučuju za prioritetne i tržišno opravdane programe obrazovanja.
Opcija 2.
Nenormativno rješenje
Opcija nije provediva, odnosno nije prikladna za rješavanje postavljenog problema i ostvarivanje planiranih ishoda.
Sustav strukovnog obrazovanja nije usklađen s potrebama gospodarstva. Sustav strukovnog obrazovanja ostaje neatraktivan mladima.
Opcija 3.
Normativno rješenje
Opcija se ocjenjuje kao jedina moguća, a normativno rješenje, u odnosu na probleme, ocjenjuje se ujedno kao najbolja opcija.
Polaznici stječu znanja, vještine te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti koje su potrebni za ulazak u svijet rada i cjeloživotno učenje.
Polaznicima se osiguravaju uvjeti za zapošljavanje nakon završetka obrazovanja, a sustav strukovnog obrazovanja doprinosi jačanju gospodarstva Republike Hrvatske.
Tijekom strukovnog obrazovanja razvija se poduzetnost, inovativnost i kreativnost svakog pojedinca sa svrhom daljnjeg profesionalnog razvoja u izabranom zanimanju.
Sustav strukovnog obrazovanja promiče socijalnu pravdu i afirmativni odnosa prema ranjivim skupinama.
Nema negativnih učinaka zakonskog propisa.
Opcija 4.
Ne razmatra se.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Provedbom testa malog i srednjeg poduzetništva nisu utvrđene administrativne obveze koje bi zahtijevale provođenje SCM metodologije.
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje s javnošću o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa provest će se putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) u razdoblju od 26. studenog do 26. prosinca 2021.
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju nužan je kako bi se zakonski i proceduralno uredila uspostava i primjena cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih programa u sustavu strukovnog obrazovanja u RH, kao i relevantni mehanizmi potpore poslodavcima i školama.
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Provedba i primjena odredbi provest će se praćenjem od strane Vijeća za strukovno obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prvi ishodi Zakona mogu biti vidljivi u I. kvartalu 2022. godine. Prvo cjelovito izvješće moguće je donijeti koncem 2023. godine.
9. PRILOZI
Uz Iskaz se ne prilažu prilozi.
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Datum: 25. studenoga 2021.
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da
Naziv akta: Program Vlade RH za razdoblje 2020.-2024.
Opis mjere : 2.2. Ulaganje u obrazovanje, znanosti i istraživanje u području intervencija u strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih predviđene su intervencije kojima će se daljnje uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada (razvojem i unapređenjem novih kurikuluma za kvalifikacije potrebne na tržištu rada, uspostavom čvrstog okvira potpore poslodavcima i školama u kojemu poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama) i osiguravanjem potpora polaznicima uspostavom sustava stipendiranja za deficitarna zanimanja, osobito za polaznike sustava strukovnog obrazovanja u slabije razvijenim sredinama i regijama RH.
Naziv akta: Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje
Opis mjere: 1. Reformom obrazovnog sustava, planira se provedba aktivnosti u sustavu strukovnog obrazovanja, usmjerene na bolju povezanost strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih s tržištem rada kroz daljnju modernizaciju sustava i razvoj novih kurikulumskih dokumenata s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju i poticanje daljnjeg razvoj okvira osiguravanja kvalitete radi podizanja razine kvalitete provedbe obrazovnih programa, odnosno rada ustanova, i to ponajprije, optimizacijom i racionalizacijom strukovnih programa, provedbom sustava, samovrednovanja i vanjskog vrednovanja, kontinuiranog usavršavanja djelatnika te poticanje internacionalizacije obrazovanja i osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
Ishodi Nacrta Zakona o strukovnom obrazovanju doprinijet će smanjenju raskoraka između ponude radne snage i potražnje za vještinama na tržištu rada, povećat će se kvaliteta učenja temeljenog na radu u radnom procesu i u školskoj ustanovi. Uspostavit će se mehanizmi i kriteriji za poticanje polaznika za odabir tržišno opravdanih kvalifikacija . Kroz instrumente Hrvatskog kvalifikacijskog okvira osigurat će se kvaliteta ishoda učenja temeljenog na radu.
2.1.
Predložene intervencije potrebne su kako bi se osiguralo učinkovito stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada odnosno poboljšali ishodi učenja polaznika u sustavu strukovnog obrazovanja te osigurao temelj za uspostavu mehanizama potpore poslodavcima i školama. Odredbe postojećih propisa ne reguliraju pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u RH.
Odredbe postojećih propisa ne reguliraju dovoljno jasno pitanje uspostave kriterija i postupaka vezanih uz primjenu cjelovitog sustava poticanja polaznika za odabir relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja u RH.
Za sustav obrazovanja najvažnije je prepoznati sadašnju i buduću potražnju za kvalifikacijama koje će biti potrebne za gospodarski razvoj. Kako se struktura gospodarstva mijenja prema potrebama poslodavaca, a u svrhu jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu, mijenja se i struktura potrebnih znanja i vještina. Održavanje konkurentnosti moguće je samo ako su takva neophodna znanja i vještine prisutne u obrazovnim ishodima, standardima i kvalifikacijama koje donosi unaprijeđeno strukovno obrazovanje.
Isto tako, istraživanje koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo zajedno s CEDEFOP-om (europskom strukovnom agencijom) u razdoblju od 2016. do 2018. godine, pokazuju da postojeći modeli strukovnog obrazovanja ne zadovoljavaju potrebe pojedinca i tržišta rada odnosno da je sve više izražen raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada. Također, istraživanje je pokazalo da je potrebna intenzivnija i kvalitetnija suradnja između strukovnih škola i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika te da odgovornost za sveukupne ishode učenja nije jasna svim uključenim akterima.
Rezultati analize stavova poslodavaca pokazuju kako je samo trećina poslodavaca zadovoljna razinom kompetencija mladih te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla. Osim navedenog nedostatka, potrebno je osigurati relevantne mehanizme potpore koji će premostiti nedostatne interese polaznika za uključivanje u određene programe strukovnog obrazovanja koji su relevantni u odnosu na potrebe tržišta rada.
Također, izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju potrebne su da bi se završio proces usklađivanja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s izmjenama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koje su donesene u veljači 2021. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Ishodi Nacrta Zakona o strukovnom obrazovanju doprinijet će smanjenju raskoraka između ponude radne snage i potražnje za vještinama na tržištu rada, povećat će se kvaliteta učenja temeljenog na radu u radnom procesu i u školskoj ustanovi. Kroz instrumente Hrvatskog kvalifikacijskog okvira osigurat će se kvaliteta ishoda učenja temeljenog na radu.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4.1.
Moguće opcije javnih politika
OPCIJE ZA MSP TEST
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) „Ne poduzimati ništa“
Opcija „Ne poduzimati ništa“ dovela bi do daljnjeg udaljavanja sustava strukovnog obrazovanja od potreba gospodarstva, odnosno tržišta rada od kvalificirane radne snage. Također, ova opcija povećala bi nezainteresiranost mladih za strukovnim obrazovanjem, pogotovo u programima obrazovanja za deficitarna zanimanja. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju nužan je kako bi se zakonski i proceduralno uredila uspostava i primjena cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih programa u sustavu strukovnog obrazovanja u RH, kao i relevantni mehanizmi potpore poslodavcima i školama.
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) „Poduzimati nenormativne aktivnosti“
Opcija „Poduzimati nenormativne aktivnosti“ nije dostatna, odnosno neće dovesti do rješavanja postavljenog problema i ostvarivanja planiranih ishoda.
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) „Poduzimati nenormativnu aktivnost A“ –
Normativna opcija (normativno rješenje) donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju ocjenjuje se kao jedina moguća, a ovo normativno rješenje, u odnosu na probleme, ocjenjuje se ujedno kao najbolja opcija.
U normativnom postupku potrebno je na odgovarajući način izmijeniti odredbe Zakona vezane uz: učenje temeljeno na radu te obveze i prava poslodavca.
Također, Zakon je potrebno dopuniti odgovarajućim člancima kojima će se propisati poticaji za polaznike u obliku stipendija.
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«.
Normativna intervencija u drugi zakonski tekst nije moguća budući da je pitanje strukovnog obrazovanja uređeno Zakonom o strukovnom obrazovanju.
4.2.
Ocjena i opcije
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Koristi (pozitivni učinci)
Troškovi (negativni učinci)
Opcija 1.
Ne poduzimati ništa
Ova opcija nije prikladna za postizanje postavljenih ciljeva i rješavanje problema.
Tržište rada ostaje bez odgovarajuće kvalificirane radne snage. Mladi se nedovoljno odlučuju za prioritetne i tržišno opravdane programe obrazovanja.
Opcija 2.
Nenormativno rješenje
Opcija nije provediva, odnosno nije prikladna za rješavanje postavljenog problema i ostvarivanje planiranih ishoda.
Sustav strukovnog obrazovanja nije usklađen s potrebama gospodarstva. Sustav strukovnog obrazovanja ostaje neatraktivan mladima.
Opcija 3.
Normativno rješenje
Opcija se ocjenjuje kao jedina moguća, a normativno rješenje, u odnosu na probleme, ocjenjuje se ujedno kao najbolja opcija.
Polaznici stječu znanja, vještine te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti koje su potrebni za ulazak u svijet rada i cjeloživotno učenje.
Polaznicima se osiguravaju uvjeti za zapošljavanje nakon završetka obrazovanja, a sustav strukovnog obrazovanja doprinosi jačanju gospodarstva Republike Hrvatske.
Tijekom strukovnog obrazovanja razvija se poduzetnost, inovativnost i kreativnost svakog pojedinca sa svrhom daljnjeg profesionalnog razvoja u izabranom zanimanju.
Sustav strukovnog obrazovanja promiče socijalnu pravdu i afirmativni odnosa prema ranjivim skupinama.
Nema negativnih učinaka zakonskog propisa.
Opcija 4.
Ne razmatra se.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Provedbom testa malog i srednjeg poduzetništva nisu utvrđene administrativne obveze koje bi zahtijevale provođenje SCM metodologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje s javnošću o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa provest će se putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) u razdoblju od 26. studenog do 26. prosinca 2021.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju nužan je kako bi se zakonski i proceduralno uredila uspostava i primjena cjelovitog sustava stipendiranja polaznika relevantnih i tržišno opravdanih programa u sustavu strukovnog obrazovanja u RH, kao i relevantni mehanizmi potpore poslodavcima i školama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Provedba i primjena odredbi provest će se praćenjem od strane Vijeća za strukovno obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prvi ishodi Zakona mogu biti vidljivi u I. kvartalu 2022. godine. Prvo cjelovito izvješće moguće je donijeti koncem 2023. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
9. PRILOZI
Uz Iskaz se ne prilažu prilozi.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Datum: 25. studenoga 2021.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja