IZJAVA o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada
KLASA: 011-02/21-02/4
URBROJ: 524-09-01/1-21-34
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, u postupku njegovog donošenja, daje se
IZJAVA
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakon o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16/19, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja djelatnosti socijalnog rada te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Djelatnost socijalnog rada po prvi puta je uređena Zakonom o djelatnosti socijalnog rada 2012. godine. Razvojem znanosti socijalnog rada te uvidom u dokumente Međunarodne federacije socijalnih radnika javlja se potreba za usklađivanjem odredbi kojima se uređuje djelatnost socijalnog rada s definicijom socijalnog rada odobrenom od strane Generalne skupštine Međunarodne federacije socijalnih radnika (WFSW) i Međunarodne udruge škola socijalnog rada (IASSSW) 2014. godine te uslugama uređenim u sustavu socijalne skrbi. Prioritetni ciljevi donošenja Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16 /19, u daljnjem tekstu: Zakon) bili su poboljšanje kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnije uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osiguravanje potrebne razine stručnih kompetencija osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada kao i stvaranje preduvjeta u funkciji podizanje kvalitete stručnih kompetencija istih.
Zakon je stupio na snagu 23. veljače 2019. godine. Navedenim Zakonom odredbe su usklađene s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15 i 70/19). Prema godišnjem statističkom izvješću za 2019. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku čiji je pravni slijednik Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike, u ustanovama socijalne skrbi bilo je zaposleno ukupno 1.569 socijalnih radnika (1.491 na poslovima socijalnih radnika (1.349 socijalna radnika VSS, 142 VŠS) te 78 na poslovima odgajatelja). Prema podacima Komore, ista je izdala 2.654 rješenja o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, te je u Imenik upisano 2.637 osoba (2.239 osoba u Imenik magistara socijalnog rada, 161 osoba u Imenik magistara socijalne politike te 254 osobe u Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada) što ukazuje da je 59,5% socijalnih radnika upisanih u imenike obavljalo djelatnost socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi. Također, ukupno je 87 osoba podnijelo zahtjev Komori za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Slijedom navedenog, a u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada. Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Isto tako, čl. 8. st. 1. podstavak 2. Zakona propisuje da ovlaštenom Socijalnom radniku pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti. Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP. Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Briše se i dio odredbe vezan za razinu poznavanja hrvatskog jezika za socijalne radnike koji nemaju hrvatsko državljanstvo. Važećom odredbom je propisano da socijalni radnik koji nema hrvatsko državljanstvo mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1 zbog čega se ispunjavanje tog uvjeta moralo formalno dokazivati potvrdom tijela ovlaštenih za izdavanje potvrda o poznavanju jezika.
Brisanjem dijela odredbe koja se odnosi na razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1, propisuje se da socijalni radnik koji nema hrvatsko državljanstvo mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada čime je pristup profesiji olakšan.
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
IZJAVA o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada
KLASA: 011-02/21-02/4
URBROJ: 524-09-01/1-21-34
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, u postupku njegovog donošenja, daje se
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
IZJAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakon o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16/19, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja djelatnosti socijalnog rada te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Djelatnost socijalnog rada po prvi puta je uređena Zakonom o djelatnosti socijalnog rada 2012. godine. Razvojem znanosti socijalnog rada te uvidom u dokumente Međunarodne federacije socijalnih radnika javlja se potreba za usklađivanjem odredbi kojima se uređuje djelatnost socijalnog rada s definicijom socijalnog rada odobrenom od strane Generalne skupštine Međunarodne federacije socijalnih radnika (WFSW) i Međunarodne udruge škola socijalnog rada (IASSSW) 2014. godine te uslugama uređenim u sustavu socijalne skrbi. Prioritetni ciljevi donošenja Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16 /19, u daljnjem tekstu: Zakon) bili su poboljšanje kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnije uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osiguravanje potrebne razine stručnih kompetencija osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada kao i stvaranje preduvjeta u funkciji podizanje kvalitete stručnih kompetencija istih.
Zakon je stupio na snagu 23. veljače 2019. godine. Navedenim Zakonom odredbe su usklađene s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15 i 70/19). Prema godišnjem statističkom izvješću za 2019. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku čiji je pravni slijednik Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike, u ustanovama socijalne skrbi bilo je zaposleno ukupno 1.569 socijalnih radnika (1.491 na poslovima socijalnih radnika (1.349 socijalna radnika VSS, 142 VŠS) te 78 na poslovima odgajatelja). Prema podacima Komore, ista je izdala 2.654 rješenja o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, te je u Imenik upisano 2.637 osoba (2.239 osoba u Imenik magistara socijalnog rada, 161 osoba u Imenik magistara socijalne politike te 254 osobe u Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada) što ukazuje da je 59,5% socijalnih radnika upisanih u imenike obavljalo djelatnost socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi. Također, ukupno je 87 osoba podnijelo zahtjev Komori za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Slijedom navedenog, a u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada. Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Isto tako, čl. 8. st. 1. podstavak 2. Zakona propisuje da ovlaštenom Socijalnom radniku pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti. Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP. Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Briše se i dio odredbe vezan za razinu poznavanja hrvatskog jezika za socijalne radnike koji nemaju hrvatsko državljanstvo . Važećom odredbom je propisano da socijalni radnik koji nema hrvatsko državljanstvo mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1 zbog čega se ispunjavanje tog uvjeta moralo formalno dokazivati potvrdom tijela ovlaštenih za izdavanje potvrda o poznavanju jezika.
Brisanjem dijela odredbe koja se odnosi na razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1, propisuje se da socijalni radnik koji nema hrvatsko državljanstvo mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada čime je pristup profesiji olakšan.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
MINISTAR
Josip Aladrović
Izradila:
Tanja Žaja, načelnica Sektora
Suglasne:
Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda
Marija Pletikosa, državna tajnica
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike