IZJAVA o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
KLASA: 011-02/21-02/2
URBROJ: 524-09-01-02/2-21-37
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, u postupku njegovog donošenja, daje se
IZJAVA
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj: 124/11 i 16/19) uređen je sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem te djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Prema podacima Komore profesija edukacijski rehabilitator je deficitarna, te se primjećuje veća potražnja za stručnjacima ovoga profila u svim područjima, zbog čega je od osobitog značaja održavanje i očuvanje standarda i kvalitete profesije.
Trenutno Komora broji oko 850 članova edukacijskih rehabilitatora, od čega je 530 članova zaposleno u ustanovama socijalne skrbi, 280 članova u području odgoja i obrazovanja, 15 u zdravstvu, a oko 20 članova obavlja samostalnu djelatnost.
Slijedom navedenoga, a radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), kao i potrebe za ujednačavanjem uvjeta i usklađivanjem s drugim propisima kojima su uređene regulirane profesije u sustavu socijalne skrbi, te potrebe za dodatnim jezičnim i nomotehničkim uređivanjem kako bi se otklonile određene dvojbe u primjeni, ocijenjeno je svrsishodnim donijeti novi Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Slijedom navedenog, a u postupku donošenja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji edukacijski rehabilitator ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP.
Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se uvjet da državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.
Umjesto toga, odredba propisuje da osoba koja nije hrvatski državljanin mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, odnosno uvjet poznavanja hrvatskog jezika na razini Zajedničkog europskog referentnog okvira C1 procijenjen je kao nepotrebno ograničavajući, te je zahtjev u pogledu znanja jezika sveden na mjeru potrebnu za obavljanje profesije.
Dodaje se uvjet za priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, odnosno edukacijskom rehabilitatoru se ne može priznati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako je pravomoćno osuđen na neko od kaznenih djela koja se u odredbi precizno navode (zbog pravne sigurnosti) i ako mu je izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji.
Budući da edukacijski rehabilitatori u svojoj djelatnosti pružaju usluge posebno osjetljivim korisničkim skupinama, njihov je profesionalni rad podvrgnut profesionalnoj etici, te u tom smislu i nadzoru nadležne Komore, odnosno kolega.
Uvjet da se edukacijskom rehabilitatoru protiv kojeg se, na primjer, vodi postupak za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ne može priznati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, usmjeren je zaštiti najranjivijih društvenih skupina, te je na taj način riječ o djelovanju u zaštiti javnog interesa.
Slijedom toga, uvođenje ovog uvjeta ne može se smatrati prekomjernom regulacijom, budući da je ovakav princip djelovanja već utkan i u etički kodeks profesije, a mogao je i do sada za posljedicu imati i izricanje disciplinskih mjera, te u tom smislu taksativno navođenje kaznenih djela, koja su zapreka za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti, odredbom zakona, može otkloniti dileme ili eventualne nedosljednosti koje su se do sada mogle pojavljivati u postupanju Komore u ovakvim slučajevima.
Ukidaju se odredbe koje propisuju obvezu obavljanja pripravničkog staža magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije.
Pripravnički staž za edukacijske rehabilitatore može se provoditi u svim ustanovama u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost, a edukacijski rehabilitatori koji žele obavljati djelatnost, dužni su obavljati pripravnički staž i polagati stručni ispit u sustavu u kojem su zaposleni kao pripravnici, te u istom polagati stručni ispit, sukladno propisima koji taj sustav reguliraju.
Slijedom toga, propisivanje pripravničkog staža ovim Zakonom ocijenjeno je kao nepotrebno dupliranje i prereguliranje, jer se željeni cilj zaštite javnog interesa može postići i bez navedenog.
Ukidaju se odredbe koje propisuju da privatnu praksu može samostalno obavljati magistar edukacijske rehabilitacije pod uvjetom da je državljanin Republike Hrvatske, da je potpuno poslovno sposoban, da raspolaže odgovarajućim prostorom i da raspolaže odgovarajućom opremom.
Ukidanjem navedenih uvjeta osigurava se da odredbe nisu ni izravno ni neizravno diskriminatorne na temelju državljanstva ili boravišta, da se ne nameću neopravdano ograničavajući uvjeti slobodi poslovanja, te se spriječava dupliranje i prereguliranje, a obzirom da su uvjeti koji se odnose na odgovarajući prostor i odgovarajuću opremu uređeni drugim propisima, ovisno o usluzi koja se u privatnoj praksi pruža.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u trgovačkom društvu ili obrtu.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o prestanku prava na obavljanje privatne prakse.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.
Razlozi isključivo administrativne prirode ne mogu predstavljati prevladavajuće razloge u javnom interesu kojima se opravdava ograničavanje reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja, te se ukidanjem navedenih uvjeta olakšava pristup reguliranoj profesiji i njezinom obavljanju, smanjuje se administrativno opterećenje, vrijeme i troškovi, te se povećava sloboda poslovanja.
Budući da edukacijski rehabilitator, da bi mogao obavljati samostalnu djelatnost, već mora imati zadovoljene uvjete za priznavanje prava za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, nametanje dodatnih uvjeta potrebnih za obavljanje samostalne djelatnosti može se smatrati neopravdano ograničavajućim.
Dodaje se uvjet da se ovlašteni edukacijski rehabilitator koji obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost dužan osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao samostalne djelatnosti, osim ako je ovlašteni edukacijski rehabilitator istovjetno osiguran od odgovornosti za štetu u drugoj državi Europskog gospodarskog prostora.
Svrha uvođenja uvjeta osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi ovlašteni edukacijski rehabilitator mogao počiniti trećima obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao samostalne djelatnosti je zaštita korisnika usluga od nestručnog ili nesavjesnog obavljanja djelatnosti, ali posljedično i samih edukacijskih rehabilitatora.
Budući da Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti propisuje odgovornost za teške i lake povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora, kao i disciplinsku odgovornost za ovakvo postupanje, uvođenje mogućnosti dodatne zaštite trećih, odnosno mogućnost naknade štete koja se postiže propisivanjem obveznog osiguranja, može se smatrati razmjernim za postizanje željenog cilja zaštite javnog interesa.
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji edukacijski rehabilitator ili njezino obavljanje, u postupku donošenja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
IZJAVA o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
KLASA: 011-02/21-02/2
URBROJ: 524-09-01-02/2-21-37
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti , u postupku njegovog donošenja, daje se
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
IZJAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj: 124/11 i 16/19) uređen je sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem te djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Prema podacima Komore profesija edukacijski rehabilitator je deficitarna, te se primjećuje veća potražnja za stručnjacima ovoga profila u svim područjima, zbog čega je od osobitog značaja održavanje i očuvanje standarda i kvalitete profesije.
Trenutno Komora broji oko 850 članova edukacijskih rehabilitatora, od čega je 530 članova zaposleno u ustanovama socijalne skrbi, 280 članova u području odgoja i obrazovanja, 15 u zdravstvu, a oko 20 članova obavlja samostalnu djelatnost.
Slijedom navedenoga, a radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), kao i potrebe za ujednačavanjem uvjeta i usklađivanjem s drugim propisima kojima su uređene regulirane profesije u sustavu socijalne skrbi, te potrebe za dodatnim jezičnim i nomotehničkim uređivanjem kako bi se otklonile određene dvojbe u primjeni, ocijenjeno je svrsishodnim donijeti novi Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Slijedom navedenog, a u postupku donošenja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji edukacijski rehabilitator ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti .
Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP.
Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se uvjet da državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.
Umjesto toga, odredba propisuje da osoba koja nije hrvatski državljanin mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti , odnosno uvjet poznavanja hrvatskog jezika na razini Zajedničkog europskog referentnog okvira C1 procijenjen je kao nepotrebno ograničavajući, te je zahtjev u pogledu znanja jezika sveden na mjeru potrebnu za obavljanje profesije.
Dodaje se uvjet za priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, odnosno edukacijskom rehabilitatoru se ne može priznati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako je pravomoćno osuđen na neko od kaznenih djela koja se u odredbi precizno navode (zbog pravne sigurnosti) i ako mu je izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji.
Budući da edukacijski rehabilitatori u svojoj djelatnosti pružaju usluge posebno osjetljivim korisničkim skupinama, njihov je p rofesionalni rad podvrgnut profesionalnoj etici, te u tom smislu i nadzoru nadležne Komore, odnosno kolega.
Uvjet da se edukacijskom rehabilitatoru protiv kojeg se, na primjer, vodi postupak za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ne može priznati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, usmjeren je zaštiti najranjivijih društvenih skupina, te je na taj način riječ o djelovanju u zaštiti javnog interesa.
Slijedom toga, uvođenje ovog uvjeta ne može se smatrati prekomjernom regulacijom, budući da je ovakav princip djelovanja već utkan i u etički kodeks profesije, a mogao je i do sada za posljedicu imati i izricanje disciplinskih mjera, te u tom smislu taksativno navođenje kaznenih djela, koja su zapreka za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti, odredbom zakona, može otkloniti dileme ili eventualne nedosljednosti koje su se do sada mogle pojavljivati u postupanju Komore u ovakvim slučajevima.
Ukidaju se odredbe koje propisuju obvezu obavljanja pripravničkog staža magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije.
Pripravnički staž za edukacijske rehabilitatore može se provoditi u svim ustanovama u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost, a edukacijski rehabilitatori koji žele obavljati djelatnost, dužni su obavljati pripravnički staž i polagati stručni ispit u sustavu u kojem su zaposleni kao pripravnici, te u istom polagati stručni ispit, sukladno propisima koji taj sustav reguliraju.
Slijedom toga, propisivanje pripravničkog staža ovim Zakonom ocijenjeno je kao nepotrebno dupliranje i prereguliranje, jer se željeni cilj zaštite javnog interesa može postići i bez navedenog.
Ukidaju se odredbe koje propisuju da privatnu praksu može samostalno obavljati magistar edukacijske rehabilitacije pod uvjetom da je državljanin Republike Hrvatske, da je potpuno poslovno sposoban, da raspolaže odgovarajućim prostorom i da raspolaže odgovarajućom opremom.
Ukidanjem navedenih uvjeta osigurava se da odredbe nisu ni izravno ni neizravno diskriminatorne na temelju državljanstva ili boravišta, da se ne nameću neopravdano ograničavajući uvjeti slobodi poslovanja, te se spriječava dupliranje i prereguliranje, a obzirom da su uvjeti koji se odnose na odgovarajući prostor i odgovarajuću opremu uređeni drugim propisima, ovisno o usluzi koja se u privatnoj praksi pruža.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u trgovačkom društvu ili obrtu.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o prestanku prava na obavljanje privatne prakse.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.
Razlozi isključivo administrativne prirode ne mogu predstavljati prevladavajuće razloge u javnom interesu kojima se opravdava ograničavanje reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja, te se ukidanjem navedenih uvjeta olakšava pristup reguliranoj profesiji i njezinom obavljanju, smanjuje se administrativno opterećenje, vrijeme i troškovi, te se povećava sloboda poslovanja.
Budući da edukacijski rehabilitator, da bi mogao obavljati samostalnu djelatnost, već mora imati zadovoljene uvjete za priznavanje prava za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, nametanje dodatnih uvjeta potrebnih za obavljanje samostalne djelatnosti može se smatrati neopravdano ograničavajućim.
Dodaje se uvjet da se o vlašteni edukacijski rehabilitator koji obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost dužan osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao samostalne djelatnosti, osim ako je ovlašteni edukacijski rehabilitator istovjetno osiguran od odgovornosti za štetu u drugoj državi Europskog gospodarskog prostora.
Svrha uvođenja uvjeta osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi o vlašteni edukacijski rehabilitator mogao počiniti trećima obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao samostalne djelatnosti je zaštita korisnika usluga od nestručnog ili nesavjesnog obavljanja djelatnosti, ali posljedično i samih edukacijskih rehabilitatora.
Budući da Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti propisuje odgovornost za teške i lake povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora, kao i disciplinsku odgovornost za ovakvo postupanje, uvođenje mogućnosti dodatne zaštite trećih, odnosno mogućnost naknade štete koja se postiže propisivanjem obveznog osiguranja, može se smatrati razmjernim za postizanje željenog cilja zaštite javnog interesa.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji edukacijski rehabilitator ili njezino obavljanje, u postupku donošenja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti , ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
MINISTAR
Josip Aladrović
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike