o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije
Klasa: 011-02/21-02/1
Urbroj: 524-09-01-02/1-21-51
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o djelatnosti psihoterapije, u postupku njegovog donošenja, daje se
IZJAVA
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakonom o djelatnosti psihoterapije („Narodne novine“, br. 64/18), koji je stupio na snagu 26. srpnja 2018. godine, prvi puta je stvoren zakonodavni okvir kojim je uređen sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, osnivanje Komore psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora), te dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i provođenjem djelatnosti psihoterapije kao regulirane profesije.
Zakon je u određenoj mjeri preuzeo zakonska rješenja drugih zakona koji su bili na snazi u vrijeme donošenja Zakona a kojima su uređene regulirane profesije (Zakon o djelatnosti socijalnog rada 2011., Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, 2011., Zakon o psihološkoj djelatnosti, 2003.). U međuvremenu, ti zakoni su izmijenjeni i dopunjeni ili je donesen novi zakon (Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) te su u njih unesena suvremenija zakonska rješenja. Tako je primjerice za sve navedene regulirane profesije napušten institut dopusnice, a koju aktualni Zakon o djelatnosti psihoterapije propisuje kao i uvjete za njezino izdavanje.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
U skladu s navedenom Direktivom sloboda izbora zanimanja temeljno je pravo. Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči se sloboda izbora zanimanja i sloboda poduzetništva. Slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temeljna su načela unutarnjeg tržišta ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Stoga nacionalna pravila kojima se uređuje pristup reguliranim profesijama ne bi trebala predstavljati bilo kakvu neopravdanu ili neproporcionalnu prepreku ostvarenju tih temeljnih prava.
Slijedom navedenoga, a u postupku donošenja Nacrta prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Mijenja se postojeći uvjet vezan uz članstvo u Komori.
Postojećim Zakonom propisano je da je članstvo u Komori dobrovoljno, međutim psihoterapeuti odnosno savjetodavni terapeuti, da bi imali pravo obavljati djelatnost psihoterapije, imali su obvezu upisa u Imenik Komore psihoterapeuta.
Nacrtom prijedloga Zakona predloženo je da Komora temeljem izvršnog rješenja o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije upisuje psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta u Imenik psihoterapeuta odnosno Imenik savjetodavnog terapeuta te u upisnik članova Komore. Predloženim odredbama članstvo u Komori nije obvezno već se članom Komore postaje temeljem zahtjeva psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta za obavljanje djelatnosti psihoterapije. Navedeno zakonodavno rješenje omogućava osobama koje ne obavljaju djelatnost psihoterapije pravo izbora na članstvo u Komori, a ujedno osigurava kontrolu kvalitete i standarda rada onih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju djelatnost psihoterapije. Nadalje, Komori su povjerene javne ovlasti (donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti, donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta i sl) slijedom čega se izmjena uvjeta na predložen način može smatrati primjerenim načinom osiguranja željenog cilja od javnog interesa i ne prelazi okvire za ostvarenje istog. Mijenja se postojeći uvjet prethodnog sveučilišnog obrazovanja.
Postojećim Zakonom ograničen je pristup djelatnosti psihoterapije (za psihoterapeute) samo na određene sveučilišne studije (medicina, psihologija, socijalni rad edukacijska rehabilitacija, socijalna pedagogija, pedagogija i logopedija), slijedom čega je kod primjene odredbi Zakona došlo do neopravdanog ograničenja drugim strukama pristupanju djelatnosti psihoterapije.
Naime, ovako ograničavajući pristup reguliranoj profesiji značajno je sužen u odnosu na pristup Europskog udruženja za psihoterapiju (Europian Association for Psychotherapy, u daljnjem tekstu: EAP), kao glavne strukovne udruge psihoterapije na nivou EU koja ne ograničava prethodnim sveučilišnim obrazovanjem ulazak u akreditirane psihoterapijske škole.
Mijenja se postojeći uvjet vezan uz stručno usavršavanje ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta.
Uvjet stručnog usavršavanja izmijenjen je na način da je predloženim normativnim rješenjem stručno usavršavanje, koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihoterapijske znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja kvalitete provođenja postupaka i mjera, propisano kao pravo i obveza ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta. Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu sudjelovanje na stručnom usavršavanju. Također, ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu prestaje pravo na obavljanje djelatnosti ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja.
Navedeni uvjet mijenja se na predložen način sa ciljem osiguranja kvalitete pružanja psihoterapijskih usluga te se isti uvjet može smatrati prikladnim načinom osiguranja da psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti prate razvoj u svojem području rada i ne prelazi okvire za ostvarenje istog.
Uvodi se novi uvjet osiguranja od profesionalne odgovornosti.
Predloženim normativnim rješenjem ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećim osobama.
Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, u skladu s Nacrtom Zakona, smatra se teškom povredom dužnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta uslijed koje isti odgovaraju pred disciplinskim tijelima komore.
Propisivanje uvjeta osiguranja od profesionalne odgovornosti prema trećim osobama ima za cilj reguliranje sigurnosti psihoterapijskih usluga te pretpostavlja osiguranje koje pružatelj usluge zaključuje u vezi s potencijalnim odgovornostima prema primateljima i, po potrebi, trećim stranama koje proizlaze iz pružanja usluge. S obzirom na navedeno uvođenje ovog uvjeta može se smatrati prikladnim načinom osiguranja željenog cilja od javnog interesa i ne prelazi okvire za ostvarenje istog.
Uvodi se novi uvjet temeljem kojeg Komora donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije psihoterapeut i savjetodavni terapeut.
Sa ciljem usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15, 70/19, 47/20), u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje profesije psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeuta kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore psihoterapeuta, koja bi trebala kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, te je Komori potrebno dati javnu ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. S obzirom na navedeno uvođenje ovog uvjeta može se smatrati prikladnim načinom osiguranja željenog cilja od javnog interesa i ne prelazi okvire za ostvarenje istog.
Ukida se obveza prethodnog prikupljanja liječničke dijagnostičke dokumentacije i postavljene indikacije za provođenje tretmana s djecom i adolescentima.
Propisivanje obvezne medicinske dijagnostičke obrade djeteta i adolescenata kao uvjet za pristup psihoterapiji odvratio je određeni broj roditelja da potraže pomoć od psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta za dijete ili adolescenta te im na taj način ograničio pristup djelatnosti. Također, ukoliko je dijete ili adolescent iz liječničke dijagnostičke obrade izašao bez postavljene dijagnoze, pristup psihoterapiji bio bi mu onemogućen što je iz perspektive potreba te zaštite prava i dobrobiti djece i adolescenata neprihvatljivo i u sukobu sa idejom o psihoterapijskom radu sa zdravim ljudima.
Ukida se status vježbenika kao uvjet pristupa psihoterapijskoj djelatnosti.
Specijalizirano psihoterapijsko školovanje koncipirano je na način da se diploma o završenoj edukaciji stječe tek nakon ispunjavanja svih zahtjeva pojedinog psihoterapijskog pravca (Škole). Sastavni dio specijaliziranog psihoterapijskog školovanja je individualna psihoterapija kojoj se podvrgavaju svi polaznici, grupna i individualna supervizija svih polaznika te Završni rad/ispit/kolokvij. Nakon što polaznik/ca izvrši prethodno navedene uvjete i dobije o tome potvrdu – osposobljen/a je za obavljanje djelatnosti psihoterapije, slijedom čega se potreba osposobljavanja istih kroz status psihoterapijskog vježbenika može smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.
Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP.
Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za početak rada privatne psihoterapijske prakse nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti odgovarajuće dopusnice, da raspolažu odgovarajućim prostorom i opremom te da imaju poslovnu sposobnost.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje grupne psihoterapijske prakse.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem izdaje odobrenje za vježbenički rad.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje psihoterapijske prakse u trgovačkom društvu ili obrtu.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem odlučuje o odobrenju za obavljanje grupne psihoterapijske prakse.
Ukidanjem navedenih uvjeta osigurava se da odredbe nisu ni izravno ni neizravno diskriminatorne na temelju državljanstva ili boravišta, da se ne nameću neopravdano ograničavajući uvjeti slobodi poslovanja, te se sprječava dupliranje i prereguliranje, a obzirom da su uvjeti koji se odnose na odgovarajući prostor i odgovarajuću opremu uređeni drugim propisima, ovisno o usluzi koja se u privatnoj praksi pruža. Također, priznavanjem prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije ispunjeni su svi propisani uvjeti za obavljanje te djelatnosti te se ukidanjem navedenih uvjeta sprječava dupliciranje iz kojeg razloga se isti može smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se uvjet da državljani država članica Europske unije i Švicarske konfederacije i državljane trećih država moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihoterapijske djelatnosti, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.
Umjesto toga, odredba propisuje da osoba koja nije hrvatski državljanin mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihoterapijske djelatnosti, odnosno uvjet poznavanja hrvatskog jezika na razini Zajedničkog europskog referentnog okvira C1 procijenjen je kao nepotrebno ograničavajući, te je zahtjev u pogledu znanja jezika sveden na mjeru potrebnu za obavljanje profesije.
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut, u postupku donošenja Zakona o djelatnosti psihoterapije, ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o djelatnosti psihoterapije proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
IZJAVA
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije
Klasa: 011-02/21-02/1
Urbroj: 524-09-01-02/1-21-51
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o djelatnosti psihoterapije, u postupku njegovog donošenja, daje se
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
IZJAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakonom o djelatnosti psihoterapije („Narodne novine“, br. 64/18), koji je stupio na snagu 26. srpnja 2018. godine, prvi puta je stvoren zakonodavni okvir kojim je uređen sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, osnivanje Komore psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora), te dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i provođenjem djelatnosti psihoterapije kao regulirane profesije.
Zakon je u određenoj mjeri preuzeo zakonska rješenja drugih zakona koji su bili na snazi u vrijeme donošenja Zakona a kojima su uređene regulirane profesije (Zakon o djelatnosti socijalnog rada 2011., Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, 2011., Zakon o psihološkoj djelatnosti, 2003.). U međuvremenu, ti zakoni su izmijenjeni i dopunjeni ili je donesen novi zakon (Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) te su u njih unesena suvremenija zakonska rješenja. Tako je primjerice za sve navedene regulirane profesije napušten institut dopusnice, a koju aktualni Zakon o djelatnosti psihoterapije propisuje kao i uvjete za njezino izdavanje.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
U skladu s navedenom Direktivom sloboda izbora zanimanja temeljno je pravo. Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči se sloboda izbora zanimanja i sloboda poduzetništva. Slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temeljna su načela unutarnjeg tržišta ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Stoga nacionalna pravila kojima se uređuje pristup reguliranim profesijama ne bi trebala predstavljati bilo kakvu neopravdanu ili neproporcionalnu prepreku ostvarenju tih temeljnih prava.
Slijedom navedenoga, a u postupku donošenja Nacrta prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Mijenja se postojeći uvjet vezan uz članstvo u Komori.
Postojećim Zakonom propisano je da je članstvo u Komori dobrovoljno, međutim psihoterapeuti odnosno savjetodavni terapeuti, da bi imali pravo obavljati djelatnost psihoterapije, imali su obvezu upisa u Imenik Komore psihoterapeuta.
Nacrtom prijedloga Zakona predloženo je da Komora temeljem izvršnog rješenja o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije upisuje psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta u Imenik psihoterapeuta odnosno Imenik savjetodavnog terapeuta te u upisnik članova Komore. Predloženim odredbama članstvo u Komori nije obvezno već se članom Komore postaje temeljem zahtjeva psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta za obavljanje djelatnosti psihoterapije. Navedeno zakonodavno rješenje omogućava osobama koje ne obavljaju djelatnost psihoterapije pravo izbora na članstvo u Komori, a ujedno osigurava kontrolu kvalitete i standarda rada onih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju djelatnost psihoterapije . Nadalje, Komori su povjerene javne ovlasti (donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti, donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta i sl) slijedom čega se izmjena uvjeta na predložen način može smatrati primjerenim načinom osiguranja željenog cilja od javnog interesa i ne prelazi okvire za ostvarenje istog. Mijenja se postojeći uvjet prethodnog sveučilišnog obrazovanja.
Postojećim Zakonom ograničen je pristup djelatnosti psihoterapije (za psihoterapeute) samo na određene sveučilišne studije (medicina, psihologija, socijalni rad edukacijska rehabilitacija, socijalna pedagogija, pedagogija i logopedija), slijedom čega je kod primjene odredbi Zakona došlo do neopravdanog ograničenja drugim strukama pristupanju djelatnosti psihoterapije.
Naime, ovako ograničavajući pristup reguliranoj profesiji značajno je sužen u odnosu na pristup Europskog udruženja za psihoterapiju (Europian Association for Psychotherapy, u daljnjem tekstu: EAP), kao glavne strukovne udruge psihoterapije na nivou EU koja ne ograničava prethodnim sveučilišnim obrazovanjem ulazak u akreditirane psihoterapijske škole.
Mijenja se postojeći uvjet vezan uz stručno usavršavanje ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta.
Uvjet stručnog usavršavanja izmijenjen je na način da je predloženim normativnim rješenjem stručno usavršavanje, koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihoterapijske znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja kvalitete provođenja postupaka i mjera, propisano kao pravo i obveza ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta. Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu sudjelovanje na stručnom usavršavanju . Također, ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu prestaje pravo na obavljanje djelatnosti ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja.
Navedeni uvjet mijenja se na predložen način sa ciljem osiguranja kvalitete pružanja psihoterapijskih usluga te se isti uvjet može smatrati prikladnim načinom osiguranja da psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti prate razvoj u svojem području rada i ne prelazi okvire za ostvarenje istog.
Uvodi se novi uvjet osiguranja od profesionalne odgovornosti.
Predloženim normativnim rješenjem ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećim osobama.
Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, u skladu s Nacrtom Zakona, smatra se teškom povredom dužnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta uslijed koje isti odgovaraju pred disciplinskim tijelima komore.
Propisivanje uvjeta osiguranja od profesionalne odgovornosti prema trećim osobama ima za cilj reguliranje sigurnosti psihoterapijskih usluga te pretpostavlja osiguranje koje pružatelj usluge zaključuje u vezi s potencijalnim odgovornostima prema primateljima i, po potrebi, trećim stranama koje proizlaze iz pružanja usluge. S obzirom na navedeno uvođenje ovog uvjeta može se smatrati prikladnim načinom osiguranja željenog cilja od javnog interesa i ne prelazi okvire za ostvarenje istog.
Uvodi se novi uvjet temeljem kojeg Komora donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije psihoterapeut i savjetodavni terapeut.
Sa ciljem usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15 , 70/19 , 47/20 ), u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje profesije psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeuta kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore psihoterapeuta, koja bi trebala kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, te je Komori potrebno dati javnu ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. S obzirom na navedeno uvođenje ovog uvjeta može se smatrati prikladnim načinom osiguranja željenog cilja od javnog interesa i ne prelazi okvire za ostvarenje istog.
Ukida se obveza prethodnog prikupljanja liječničke dijagnostičke dokumentacije i postavljene indikacije za provođenje tretmana s djecom i adolescentima.
Propisivanje obvezne medicinske dijagnostičke obrade djeteta i adolescenata kao uvjet za pristup psihoterapiji odvratio je određeni broj roditelja da potraže pomoć od psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta za dijete ili adolescenta te im na taj način ograničio pristup djelatnosti. Također, ukoliko je dijete ili adolescent iz liječničke dijagnostičke obrade izašao bez postavljene dijagnoze, pristup psihoterapiji bio bi mu onemogućen što je iz perspektive potreba te zaštite prava i dobrobiti djece i adolescenata neprihvatljivo i u sukobu sa idejom o psihoterapijskom radu sa zdravim ljudima.
Ukida se status vježbenika kao uvjet pristupa psihoterapijskoj djelatnosti.
Specijalizirano psihoterapijsko školovanje koncipirano je na način da se diploma o završenoj edukaciji stječe tek nakon ispunjavanja svih zahtjeva pojedinog psihoterapijskog pravca (Škole). Sastavni dio specijaliziranog psihoterapijskog školovanja je individualna psihoterapija kojoj se podvrgavaju svi polaznici, grupna i individualna supervizija svih polaznika te Završni rad/ispit/kolokvij. Nakon što polaznik/ca izvrši prethodno navedene uvjete i dobije o tome potvrdu – osposobljen/a je za obavljanje djelatnosti psihoterapije, slijedom čega se potreba osposobljavanja istih kroz status psihoterapijskog vježbenika može smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.
Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP.
Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za početak rada privatne psihoterapijske prakse nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti odgovarajuće dopusnice, da raspolažu odgovarajućim prostorom i opremom te da imaju poslovnu sposobnost.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje grupne psihoterapijske prakse.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem izdaje odobrenje za vježbenički rad.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje psihoterapijske prakse u trgovačkom društvu ili obrtu.
Ukida se provođenje upravnog postupka u kojem Komora rješenjem odlučuje o odobrenju za obavljanje grupne psihoterapijske prakse.
Ukidanjem navedenih uvjeta osigurava se da odredbe nisu ni izravno ni neizravno diskriminatorne na temelju državljanstva ili boravišta, da se ne nameću neopravdano ograničavajući uvjeti slobodi poslovanja, te se sprječava dupliranje i prereguliranje, a obzirom da su uvjeti koji se odnose na odgovarajući prostor i odgovarajuću opremu uređeni drugim propisima, ovisno o usluzi koja se u privatnoj praksi pruža. Također, priznavanjem prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije ispunjeni su svi propisani uvjeti za obavljanje te djelatnosti te se ukidanjem navedenih uvjeta sprječava dupliciranje iz kojeg razloga se isti može smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Ukida se uvjet da državljani država članica Europske unije i Švicarske konfederacije i državljane trećih država moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihoterapijske djelatnosti, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.
Umjesto toga, odredba propisuje da osoba koja nije hrvatski državljanin mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihoterapijske djelatnosti , odnosno uvjet poznavanja hrvatskog jezika na razini Zajedničkog europskog referentnog okvira C1 procijenjen je kao nepotrebno ograničavajući, te je zahtjev u pogledu znanja jezika sveden na mjeru potrebnu za obavljanje profesije.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut, u postupku donošenja Zakona o djelatnosti psihoterapije, ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o djelatnosti psihoterapije proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
MINISTAR
Josip Aladrović
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike