IZJAVA o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti
KLASA: 011-02/21-02/3
URBROJ: 524-09-01-02/2-21-34
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, u postupku njegovog donošenja, daje se
IZJAVA
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakon o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Razvoj psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj od vremena donošenja Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 47/03) kojim je psihološka djelatnost uređena prvi puta, ogleda se i u kvantitativnim pokazateljima o kojima Hrvatska psihološka komora (u daljnjem tekstu: Komora) vodi evidencije i službene zabilježbe. Prema Registru Hrvatskog psihološkog društva u listopadu 2002. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je registrirano 1807 psihologa. U listopadu 2018. godine u Komori je evidentirano ukupno 3535 psihologa, a u lipnju 2021. godine Komora broji 4016 članova.
Porast općeg interesa za psihologiju vidljiv je i kroz otvaranje novih studijskih programa psihologije na sveučilištima u Republici Hrvatskoj što se odražava kao stabilan broj vježbenika prijavljenih u Komoru na godišnjoj razini. Tako je u 2016. godini prijavljeno 300, u 2017. godini 228, u 2018. godini 322, u 2019. godini 209, u 2020. godini 336, a do lipnja 2021. godine u Komori je prijavljeno ukupno 82 psihologa vježbenika.
Od ukupno 4016 psihologa članova Komore, njih 2486, odnosno 61,9 % zaposleno je u javnom sektoru, 267 u civilnom, 771 u privatnom, a 309 ih je nezaposleno, 115 u mirovini i 63 u inozemstvu. Od 2486 psihologa zaposlenih u javnom sektoru, 353 radi u zdravstvu, 1352 u području odgoja, obrazovanja i znanosti, 447 u socijalnoj skrbi i 334 u ostalim područjima.
Slijedom navedenoga, a radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), te potrebe da se jasnije urede rad i ovlasti Komore te otklone određene dvojbe nastale prilikom primjene važećih odredbi Zakona, ocijenjeno je da je potrebno donijeti izmjene i dopune važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Slijedom navedenog, a u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Isto tako, čl. 9. st. 1. podstavak 2. Zakona propisuje da ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti.
Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP.
Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Uvodi se odredba kojom se psiholozima koji su izgubili pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja, omogućava ponovno stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti, na način da im se omogućava polaganje psihološkog stručnog ispita, odnosno ponovno stjecanje uvjeta potrebnih za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Stručna znanja, vještine i kompetencije profesionalaca trebaju osigurati ostvarenje interesa korisnika usluga. Interes korisnika je kvalitetna profesionalna usluga. Ali, profesije trebaju jamčiti i ostvarenje javnog interesa društva da osigura kvalitetno, sigurno i na znanju utemeljeno pružanje ključnih profesionalnih usluga.
Slijedom toga, a kako je Zakonom propisano da ovlašteni psiholog može izgubiti pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ako se propusti redovito stručno usavršavati, omogućavanje takvom psihologu polaganja psihološkog stručnog ispita radi ponovnog stjecanja prava za obavljanje psihološke djelatnosti, istovremeno štiti korisnike usluga (jer osigurava standard usluge) i same psihologe (jer im omogućuje ponovno stjecanje prava na obavljanje djelatnosti koje su izgubili).
Ukida se obveza obavljanja vježbeničkog staža psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti, ako u roku od tri godine polože psihološki stručni ispit.
Ovom se odredbom uvodi mogućnost psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti, a nisu članovi Komore i nemaju priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, da u prijelaznom roku od tri godine polože psihološki stručni ispit, bez obveze obavljanja vježbeničkog staža, te na taj način steknu uvjete da zatraže potrebno ovlaštenje za obavljanje psihološke djelatnosti, te izađu na tržište rada.
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
IZJAVA o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti
KLASA: 011-02/21-02/3
URBROJ: 524-09-01-02/2-21-34
Zagreb, 26. listopada 2021.
Temeljem članka 5.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), a nakon prethodno provedene ocjene proporcionalnosti za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti , u postupku njegovog donošenja, daje se
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
IZJAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje
Zakon o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Razvoj psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj od vremena donošenja Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 47/03) kojim je psihološka djelatnost uređena prvi puta, ogleda se i u kvantitativnim pokazateljima o kojima Hrvatska psihološka komora (u daljnjem tekstu: Komora) vodi evidencije i službene zabilježbe. Prema Registru Hrvatskog psihološkog društva u listopadu 2002. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je registrirano 1807 psihologa. U listopadu 2018. godine u Komori je evidentirano ukupno 3535 psihologa, a u lipnju 2021. godine Komora broji 4016 članova.
Porast općeg interesa za psihologiju vidljiv je i kroz otvaranje novih studijskih programa psihologije na sveučilištima u Republici Hrvatskoj što se odražava kao stabilan broj vježbenika prijavljenih u Komoru na godišnjoj razini. Tako je u 2016. godini prijavljeno 300, u 2017. godini 228, u 2018. godini 322, u 2019. godini 209, u 2020. godini 336, a do lipnja 2021. godine u Komori je prijavljeno ukupno 82 psihologa vježbenika.
Od ukupno 4016 psihologa članova Komore, njih 2486, odnosno 61,9 % zaposleno je u javnom sektoru, 267 u civilnom, 771 u privatnom, a 309 ih je nezaposleno, 115 u mirovini i 63 u inozemstvu. Od 2486 psihologa zaposlenih u javnom sektoru, 353 radi u zdravstvu, 1352 u području odgoja, obrazovanja i znanosti, 447 u socijalnoj skrbi i 334 u ostalim područjima.
Slijedom navedenoga, a radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), te potrebe da se jasnije urede rad i ovlasti Komore te otklone određene dvojbe nastale prilikom primjene važećih odredbi Zakona, ocijenjeno je da je potrebno donijeti izmjene i dopune važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti.
U travnju 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Slijedom navedenog, a u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, ovo Ministarstvo provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, kako slijedi:
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Isto tako, čl. 9. st. 1. podstavak 2. Zakona propisuje da ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti.
Također, institut lišenja poslovne sposobnosti različito je reguliran u različitim državama EU/EGP.
Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Uvodi se odredba kojom se psiholozima koji su izgubili pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja, omogućava ponovno stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti, na način da im se omogućava polaganje psihološkog stručnog ispita, odnosno ponovno stjecanje uvjeta potrebnih za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Stručna znanja, vještine i kompetencije profesionalaca trebaju osigurati ostvarenje interesa korisnika usluga. Interes korisnika je kvalitetna profesionalna usluga. Ali, profesije trebaju jamčiti i ostvarenje javnog interesa društva da osigura kvalitetno, sigurno i na znanju utemeljeno pružanje ključnih profesionalnih usluga.
Slijedom toga, a kako je Zakonom propisano da ovlašteni psiholog može izgubiti pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ako se propusti redovito stručno usavršavati, omogućavanje takvom psihologu polaganja psihološkog stručnog ispita radi ponovnog stjecanja prava za obavljanje psihološke djelatnosti, istovremeno štiti korisnike usluga (jer osigurava standard usluge) i same psihologe (jer im omogućuje ponovno stjecanje prava na obavljanje djelatnosti koje su izgubili).
Ukida se obveza obavljanja vježbeničkog staža psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti , ako u roku od tri godine polože psihološki stručni ispit.
Ovom se odredbom uvodi mogućnost psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti , a nisu članovi Komore i nemaju priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, da u prijelaznom roku od tri godine polože psihološki stručni ispit, bez obveze obavljanja vježbeničkog staža, te na taj način steknu uvjete da zatraže potrebno ovlaštenje za obavljanje psihološke djelatnosti, te izađu na tržište rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Zaključak:
Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji psiholog ili njezino obavljanje, u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, ocijenjeno je da su odredbe predložene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti i očekivanih koristi, odnosno izmjene postojećih odredbi su potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenih ciljeva od javnog interesa i ne prelaze okvire za ostvarenje istih.
MINISTAR
Josip Aladrović
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike