Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2021. do 2023. godine
UVOD
Republika Hrvatska, kao jedna od 78 zemalja članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlastod njenih samih početaka, odnosno od 2011. godine,podupire načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te kako bi se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga, odnosno upravljanje javnim resursima.
Vrijednosti na kojima počiva Partnerstvo za otvorenu vlast u cijelosti su komplementarne vrijednostima na čije se poštivanje Republika Hrvatska obvezala još u tijeku postupka pridruživanja Europskoj uniji, kroz višegodišnje napore uložene u ispunjavanje zahtjeva reformi i prilagodbi na svim područjima društvenog, političkog i gospodarskog djelovanja.
Ujedno, vrijednosti koje promovira inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast prisutne su i u Programu Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024., koji, između ostalog, predviđa provođenje mjera s ciljem borbe protiv korupcije, modernizacije javne uprave, digitalizacije i razvoja širokopojasne infrastrukture (poput provođenja edukacije državnih i javnih službenika radi razvoja digitalnih vještina), kao i mjere usmjerene povećanju transparentnosti javnih financija. Također, Program Vlade kao ciljeve navodi i podizanje učinkovitosti državne i javne uprave kako bi na što kvalitetniji način odgovarala potrebama građana i gospodarstva te mjere koje za cilj imaju ojačati povjerenje u medije poticanjem veće transparentnosti, odgovornosti i integriteta.
Određeni koraci ka ostvarenju navedenih ciljeva su već poduzeti kroz provedbu nacionalnih akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, čija izrada je obveza koja proizlazi iz članstva u inicijativi. Naime, Republika Hrvatska je do sada izradila i implementirala ukupno tri akcijska plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (za razdoblje od 2012. do 2013. godine, za razdoblje od 2014. do 2016. godine te za razdoblje do 2020. godine) čime je dokazala svoju posvećenost realizaciji ideja Partnerstva za otvorenu vlast. To je prepoznala i Jedinica podrške Partnerstva za otvorenu vlast te države članice inicijative, između ostalog i slijedom toga da su hrvatski akcijski planovi visoko pozitivno ocijenjeni, i što se tiče kvalitete sadržaja koji je zadovoljio SMART kriterije, i što se tiče provedbe.
Kroz implementaciju akcijskih planova za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u Hrvatskoj, Republika Hrvatska je provela nekoliko značajnih reformi koje su prepoznate kao izvanredan napredak u otvaranju vlasti prema građanima. Iz tog je razloga globalna zajednica Partnerstva za otvorenu vlast izabrala Republiku Hrvatsku u članstvo Upravnog odbora inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast te je Republika Hrvatska kroz svoja dva uzastopna mandata u Upravnom odboru (od 2014. do 2019. godine) imala priliku usmjeravati razvoj i smjer Inicijative, pritom održavajući najviše standarde i osiguravajući dugoročnu održivost Inicijative. Kao članica Upravnog odbora inicijative Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u radu pododbora Kriteriji i standardi te sudjelovala na sastancima Upravnog odbora - Južna Afrika (Johannesburg 2015. i Cape Town 2016.), Sjedinjene Američke Države (Washingtonu 2017.) te na sastancima koji su se održavali uz globalne samite inicijative (Ciudad de México 2015., Pariz 2016., Tbilisi 2018., Ottawa, 2019. godine), kao i onima koji su održavani svake godine na marginama Opće skupštine UN-a. Osim toga, 2012. godine je uspješno organiziran i Europski regionalni sastanak u Dubrovniku, a iskustva između zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana su također razmijenjena i tijekom konferencije održane u Budvi 2019. godine (Western Balkans Peer Exchange Meeting), te „Konferencije o otvorenoj vlasti“ održanoj u Sarajevu 2020. godine. Dodatno, 2020. godine delegacije zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana, uključujući i Republiku Hrvatsku, sudjelovale su na studijskoj posjeti Latinskoj Americi (Open Government Partnership Peer Exchange Working Visit), odnosno Urugvaju i Argentini, ali i gradu Buenos Airesu koji je član inicijative na lokalnoj razini.
DOSADAŠNJI NAPORI PREMA OTVORENOJ VLASTI
Kroz provedbu prethodna tri akcijska plana Republika Hrvatska je postigla značajan napredak na područjima koja su u fokusu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Unatoč i dalje prisutnim izazovima na području jačanja otvorene i transparentne vlasti, vrijedno je ukazati na neka od važnijih postignuća u proteklom razdoblju:
1.Pristup informacijama
Značajan je pomak učinjen promjenom članka 38. Ustava RH 2010. godine, čime je pravo na pristup informacijama postalo ustavom zajamčeno pravo. Nadalje, novim Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) u 15 točaka detaljno je propisano koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. U Zakon je ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, predviđeno je da poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Povjerenik za informiranje, koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Prvi mandat Povjerenika za informiranje započeo je u listopadu 2013. godine. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa. Zakonskim izmjenama iz srpnja 2015. Zakon o pravu na pristup informacijama je izmijenjen na način da su određene odredbe jasnije uredile pojedina pitanja, osobito u pogledu objave podataka na internetskoj stranici (proaktivna objava) i provedbe savjetovanja s javnošću, te su izvršene izmjene u skladu s izmijenjenom Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (2013/37/EU), a objava otvorenih podataka učinjena je obveznom, te je ojačana zaštita od strane neovisnog tijela.
Kroz rad Povjerenika za informiranje građanima se olakšalo i ostvarivanje prava na pristup informacijama izradom baze tijela javne vlasti, u pretraživom formatu, u kojoj građani lako mogu pronaći kontakte službenika za informiranje. Kroz edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama utjecalo se općenito na jačanje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenik za informiranje je također radio na jačanju svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama izradom, distribucijom i javnom objavom video materijala, odnosno edukativnih filmova na teme transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, pravo na pristup informacijama za građane, pravo na pristup informacijama za udruge i medije i uloga prava na pristup informacijama te „Kampanja za mlade - Želim znati, želim odlučivati: pravo na pristup informacijama".
2.Sudjelovanje javnosti u oblikovanju javnih politika
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje zaduženi za dosljedno praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svojeg tijela, odnosno ureda. Prema već spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) savjetovanja s javnošću postala su zakonska obveza svih tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana koji je predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH (NN 121/12) propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
Uz to, građanima i općenito zainteresiranoj javnosti je putem sustava e-Savjetovanja, uspostavljenog u travnju 2015. godine, olakšano uključivanje u procese javnih savjetovanja. Uspostavom internetskog sustava za savjetovanje, koji predstavlja aktivnost korištenja tehnologije i inovacije, čitav proces javnih savjetovanja je učinjen dodatno transparentnim, jer su svi komentari koje građani upućuju odmah javno objavljeni, a također se javno objavljuju i izvještaji o provedenim savjetovanjima koji uključuju i odgovor na svaki od upućenih komentara, odnosno obrazloženje s razlozima neprihvaćanja u slučaju da komentar nije prihvaćen.
Uz promotivnu kampanju o sustavu e-Savjetovanja, kontinuirano se provodi i program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja.
3.Informacijske tehnologije – uprava na usluzi građanima
Tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspostavljen je Središnji državni portal (gov.hr) koji objedinjava informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave(uz iznimku jednog ministarstva, sva ostala ministarstava koriste gov.hr sustav, a također i svi uredi Vlade), a putem jedne od sastavnica tog portala omogućen je siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave – projekt e-Građani. Upravo projekt e-Građani predstavlja velik uspjeh provedbe akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Hrvatskoj. Naime, projektom e-Građani osiguran je veći broj e-usluga za građane te Osobni korisnički pretinac u koji građani zaprimaju obavijesti tijela državne uprave (npr. podsjetnik da im istječe valjanost osobne iskaznice). Sustav e-Građani trenutno ima nešto više od milijun korisnika, dok je primjerice u prvih 8 mjeseci 2020. godine u sustav e-Građani registrirano ukupno 290.000 novih korisnika, što znači da se broj korisnika e-usluga povećao za 36%. Također, u ovom trenutku je otvoreno preko 800.000 Osobnih korisničkih pretinaca (OKP) u koje građani mogu primiti 84 razne personalizirane poruke upućene iz tijela javne uprave. Građanima je trenutno na raspolaganju 76 javnih elektroničkih usluga, a broj usluga kontinuirano raste. Dodatno, svi građani kojima je izdana elektronična osobna iskaznica mogu pristupit sustavu e-Građani s najvišom razinom sigurnosti i prijaviti se na javne elektroničke usluge 14 država članica EU.
S obzirom na kontinuirani rast broja korisnika sustava e-Građani te uzevši u obzir brojke o korištenju pojedinih usluga vidljivo je da je veći broj građana prepoznao koristi od korištenja sustava. Građanima je olakšano i snalaženje u informacijama iz područja nadležnosti državnih tijela njihovim objedinjavanjem po temama na stranicama Moja uprava, tako da građani mogu vrlo jednostavno pronaći informacije koje se tiču rada, obrazovanja, poreza, zdravlja, stanovanja, prometa i drugih građanima zanimljivih tema.
Dodatno, za vrijeme Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH Stožera civilne zaštite RH (NN 35/20) donesene zbog povećanog rizika od prijenosa bolesti COVID-19, a kako bi se rasteretili lokalni stožeri te ubrzao proces za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa, inicirana je digitalizacija procesa te se produciralo sigurno digitalno rješenje za ePropusnice. Tijekom 2020. godine implementiran je sustav e-Pristojbe putem kojeg je omogućeno kartično plaćanje upravnih pristojbi i naknada. Sustav e-Pristojbe povećava dostupnost javnih usluga, naplatu javnih usluga te upravljanje istim. Omogućeno je plaćanje pristojbi unutar usluga e-Prijava vjenčanja i e-Nautika te će sustav dodatno biti unaprjeđen kontinuiranim dodavanjem novih e-usluga.
Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom 28. listopada 2015. u Mexico Cityju na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, projekt e-Građani osvojio je nagradu za najbolji europski projekt te je i međunarodno priznat kao uspješan projekt unaprjeđenja dostupnosti javnih usluga.
4.Otvoreni podaci
Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), u skladu s Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (PSI Direktiva), propisana je obveza za sva tijela javne vlasti da u strojno-čitljivom formatu objavljuju svoje baze, registre, popise kao i druge podatke, a u svrhu ponovne uporabe. U području otvaranja podataka u razdoblju od usvajanja Zakona učinjen je značajan pomak otvaranjem niza podatka, pokretanjem portala otvorenih podataka (državnog portala, tri gradska portala – Zagreb, Rijeka, Virovitica) te izradom niza aplikacija koje se temelje na otvorenim podacima. Prema benchmarkingu Europske komisije u 2016. Hrvatska je zauzela 14. mjesto među državama članicama u smislu otvaranja podataka i napretka u primjeni Direktive. U studenome 2015. objavljena je nova verzija Europskog portala otvorenih podataka na novoj adresi – http://www.europeandataportal.eu. Na tom portalu mogu se pronaći i vizualizirati otvoreni podaci iz cijele Europe, uključujući i skupove podataka s Portala otvorenih podataka RH.
Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske uspostavljen je 19. ožujka 2015. i dostupan na internetskoj adresi data.gov.hr. Osim pregleda skupova podataka, korisnici portala mogu podnijeti prijedlog za objavu skupa podataka. Omogućen je i anonimizirani pregled prijedloga koji su podnijeli korisnici. Trenutno je na portalu dostupno preko 1.171 skupova podataka te je na portal uključeno 123 institucija/izdavača.
U prethodnom razdoblju održane su specijalizirane edukacije i webinari o ponovnoj uporabi i otvorenim podacima, organizirana su javna događanja usmjerena na podizanje razine znanja, jačanje svijesti, promociju i razvoj vještina za korištenje otvorenih podataka, a Povjerenik za informiranje je također izradio, tiskao te objavio na svojoj internetskoj stranici „Priručnik o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija s koracima za otvaranje podataka“ za tijela javne vlasti. S obzirom na vrlo limitirano dostupnu literaturu o ovom području, navedeni priručnik predstavlja veliki doprinos jačanju znanja i svijesti o važnosti objave otvorenih podataka i njihovoj ponovnoj uporabu.
5.Povećana transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16, 70/17) uspostavljen je jedinstveni okvir za transparentno financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, kao i izbornih sudionika, te neovisan sustav nadzora i sankcija u slučaju kršenja Zakona. Godišnji financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuju se na njihovim internetskim stranicama, odnosno posljednje navedenih i na internetskim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe također se javno objavljuju na internetskim stranicama izbornih sudionika: političkih stranaka i nositelja liste grupe birača, odnosno u dnevnom tisku. Svi oni ujedno su dužni obavijest o adresi internetske stranice na kojoj su objavili izvješća dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu. Izmjenama Zakona u 2013. utvrđeno je da se godišnji financijski izvještaji i financijski izvještaji o financiranju izborne promidžbe trajno objavljuju na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Financijski izvještaji, sukladno Zakonu, pored ostalog, sadrže i specificirane podatke o donatoru (osobno ime/naziv i adresu), datumu uplate, iznosu i vrsti donacije, te se trajnom objavom financijskih izvještaja omogućuje trajni pristup tim podacima i pretraživanje baze podataka po različitim osnovama.
U ožujku 2019. donesen je novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19) te je izmijenjen u listopadu 2019. godine (NN, 98/19). Izmjena je stupila na snagu 1.1.2020, a odnosi se na usklađivanje sa novim Zakonom o sustavu državne uprave (NN 66/19) kojim se ukidaju uredi državne uprave, te su izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, poslovi vođenja evidencije o političkim strankama i nezavisnim članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su obavljali uredi državne uprave, povjereni upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba. Dosadašnjim zakonom bio je osiguran visoki stupanj transparentnosti političkog financiranja, koji je novim Zakonom dodatno unaprijeđen uvođenjem informacijskog sustava za nadzor financiranja. Putem navedenog sustava, unosom podataka u informacijski sustav, subjekti nadzora, bilo da je riječ o političkoj aktivnosti ili izbornoj promidžbi, dostavljaju nadležnim tijelima financijske izvještaje, izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća i podatke. Na taj način pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih i drugih izvješća, te se ujedno osigurava njihova objava putem informacijskog sustava na jedinstvenom mjestu za sve subjekte - na internetskoj stranici Državnog izbornog povjerenstva, i to u strojno čitljivom obliku te pretraživo po različitim osnovama. Time se osigurava učinkovitiji nadzor, pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja i drugih izvješća i podataka i olakšava se praćenje političkog financiranja i financiranja tijekom izborne promidžbe od strane javnosti. Informacijski sustav je primijenjen na svim izborima koji su održani od stupanja na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, dakle, na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, izborima za predsjednika Republike Hrvatske, izborima zastupnika u Hrvatski sabor, lokalnim izborima, dopunskim izborima i prijevremenim lokalnim izborima. Objavom financijskih izvješća na jednom mjestu, ona su postala dostupnija javnosti i samim je time financiranje subjekata postalo transparentnije.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma je također uređeno financiranje referendumskih aktivnosti, koje do sada nije bilo uređeno niti jednim propisom. Naime, Zakonom se utvrđuju izvori i način financiranja referendumskih aktivnosti, obveza otvaranja posebnog računa, ograničavaju se dopušteni iznosi donacija i troškova za financiranje referendumske aktivnosti, propisuje se obveza dostave financijskih izvješća, a također se uređuje i pitanje nadzora i transparentnosti financiranja.
6.Napredak prema fiskalnoj transparentnosti
Ministarstvo financija državno je tijelo odgovorno za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike, a osnovni cilj mu je pridonositi stabilnom gospodarskom rastu i razvoju društva u stabilnom makroekonomskom okruženju. Na internetskim stranicama Ministarstva financija moguće je, između ostaloga, pronaći informacije o osnovnim poslovima Ministarstva financija kao što su informacije o državnom proračunu i državnoj riznici, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, aukcijama trezorskih zapisa, statističkim podacima te je moguće pregledati različite publikacije, i izvješća koje priprema Ministarstvo financija. Ministarstvo financija objavljuje sve ključne dokumente vezane uz proračunski proces (smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, državni proračun s projekcijama, mjesečne izvještaje o izvršenju državnog proračuna, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika, izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Državnog ureda za reviziju), te su tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast učinjeni određeni koraci u smislu poboljšanja u njihovom sadržaju. U provedbi prethodnog akcijskog plana poseban uspjeh u ovom području predstavlja objava (i kontinuirano unaprjeđenje baze) pretražive baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna. Na ovoj stranici mogu se pretraživati podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima uz parametre pretraživanja OIB dobavljača i oznaka godine.
PROCES IZRADE AKCIJSKOG PLANA
U 2020. godini, po isteku trećega po redu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je započeo izradu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od naredne dvije godine.
S namjerom da se u postupak izrade Akcijskog plana ponovno ravnopravno uključe građani i civilno društvo, kao što je to bio slučaj i pri izradi dosadašnjih Akcijskih planova, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske otvorio je javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Savjetovanje je od 9. lipnja do 1. srpnja 2020. bilo dostupno na portalu e-Savjetovanja.
Zbog pandemije koronavirusa nastupila su kašnjenja u izradi četvrtog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, te se stoga daljnji proces njegove izrade odnosi na razdoblje od 2021. do 2023. godine, a ne na razdoblje od 2020. do 2022. godine kako je inicijalno planirano.
Temeljem zaprimljenih prijedloga pristiglih tijekom savjetovanja o prioritetima 4. Akcijskog plana te prijedloga zaprimljenih tijekom sastanaka s ciljem praćenja provedbe održanih sa (su)nositeljima mjera i aktivnosti iz 3. Akcijskog plana krajem 2019. godine te informacija dobivenih iz Izvješća o provedbi 3. Akcijskog plana (u kategoriji planirani nastavak aktivnosti), te Plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu, Akcijski plan za razdoblje 2021.-2023. dobio je svoje prve obrise.
Nadalje, u siječnju 2021. godine , sukladno dogovorima i zaključcima sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održane 15. prosinca 2020. godine, članovima Savjeta dostavljen je obrazac za predlaganje provedbenih aktivnosti Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
Svi zaprimljeni prijedlozi, zajedno s ranije navedenim, objedinjeni su u prvu verziju nacrta Akcijskog plana za razdoblje od 2021.do 2023. godine.
Nakon toga, prvi nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine, točnije popis mjera i aktivnosti za naredno dvogodišnje razdoblje, krajem ožujka 2021. godine poslan je svim članovima Savjeta na dopune s dodatnim prijedlozima iz djelokruga rada institucija čiji su predstavnici članovi Savjeta, odnosno na očitovanje na već predložene aktivnosti iz njihove nadležnosti.
Nakon održane sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (26. svibnja 2021.) na kojoj se raspravio nacrt Akcijskog plana , 23. lipnja 2021. otvoreno je i interno e-Savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana za članove/ice Savjeta Partnerstva za otvorenu vlast.
Tijekom rujna 2021. planirano je održavanje e-Savjetovanja o nacrtu Akcijskog plana te će, po njegovom završetku i mogućem revidiranju teksta nacrta i službenog očitovanja (su)nositelja mjera i aktivnosti, Akcijski plan biti dostavljen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.
Slijedeći temeljno načelo partnerstva na kojemu počiva inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast, sve mjere i aktivnosti ovog Akcijskog plana formulirane su u izravnom dijalogu s predstavnicima organizacija civilnoga društva. U svim fazama razvoja dokumenta, organizacijama civilnoga društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje.
SADRŽAJ AKCIJSKOG PLANA I OBVEZE KOJE SE NJIME PREUZIMAJU
Slijedom ranije opisanog procesa, odnosno rezultata inicijalnog javnog savjetovanja o prioritetima za naredno razdoblje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, savjetovanja sa Savjetom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (interno savjetovanje) i zainteresiranom javnošću (javno savjetovanje), međuresornih konzultativnih radnih sastanaka te rasprava tijekom sjednica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, utvrđena su glavna prioritetna područja za sljedeće dvije godine – a to su: transparentnost, borba protiv korupcije, otvorenost, sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika, provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Za svako od ovih područja definirane su mjere i provedbene aktivnosti koje je potrebno realizirati u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva – ukupno 15 mjera i 51 aktivnost Provedba Akcijskog plana trajat će do 31. prosinca 2023. godine, te je taj rok naveden i kao krajnji rok za provedbu aktivnosti koje će se provoditi kontinuirano, pa i nakon kraja provedbe ovog Akcijskog plana.
U ovome akcijskom planu najveći broj mjera odnosi se na područje transparentnosti, točnije, predviđen je nastavak aktivnosti na području prava na pristup informacijama, fiskalne transparentnosti, ali i drugim područjima. Posebnu komponentu ovog akcijskog plana čine mjere usmjerene na lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, što predstavlja nastavak napora u implementaciji Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u Republici Hrvatskoj i dodatno približavanje Partnerstva za otvorenu vlast građanima. I u ovome akcijskom planu uzeta je u obzir potreba da se osigura održivost provedenih mjera, pri čemu je posebno važno osvijestiti nove generacije o temeljnim vrijednostima Partnerstva. Podrška obrazovnog sustava i jače uključivanje mladih u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva digitalnog doba od presudne je važnosti za dugoročno postizanje ciljeva Partnerstva.
U tematskom dijelu Akcijskog plana pod nazivom „Transparentnost“ stavlja se naglasak na unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom na to da postoji kvalitetan zakonski okvir, no i dalje se primjećuju izazovi u provedbi Zakona, Akcijski plan predviđa aktivnosti koje su prvenstveno usmjerene na edukaciju i informiranje o pravu na pristup informacijama. Kao i u oba prethodna akcijska plana, tako su i u ovom predviđene aktivnosti usmjerene na osiguranje fiskalne transparentnosti. U okviru toga posebno se ističu sljedeće aktivnosti: povećanje vidljivosti i upotrebe baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna; pravovremeno objavljivanje prijedloga državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word); promoviranje transparentnog objavljivanja proračunskih podataka; pravovremeno i kontinuirano objavljivanje mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivanje izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, kao i povećanje transparentnosti proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, kao nastavak započetog u prethodnom Akcijskom planu predviđene su aktivnosti kojima će se unaprijediti transparentnost financiranja referendumske aktivnosti, kao i aktivnosti kojima će se povećati otvorenost i transparentnost Hrvatskoga sabora. U ovoj tematskoj cjelini predviđene su također i aktivnosti kojima se jača transparentnost i odgovornost na razini trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i transparentnost financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva. Predviđena je i mjera usmjerena unaprjeđenju normativnog okvira za medije te mjere usmjerene zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti (tzv. „zviždača“), kao i generalno unaprjeđenje normativnog okvira za suzbijanje korupcije i sprječavanje sukoba interesa.
U tematskoj cjelini pod nazivom „Otvorenost“ naglasak je stavljen na aktivnosti otvaranja podataka, a glavni cilj mjere je povećati količinu otvorenih podataka i pridonijeti povećanju ponovne uporabe otvorenih podataka.Mjerom se nastoji osigurati preduvjete i okvir za efikasno otvaranje podataka na razini državne uprave te potaknuti državna tijela na otvaranje podataka.
Tematska cjelina pod nazivom „Sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika ima naglasak na aktivnostima za unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću, kako bi se nastavilo graditi na uspješno ostvarenim rezultatima u ovom području kroz provedbu prethodnih akcijskih planova. Ujedno, kroz jednu od mjera djelovat će se na jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera.
Tematska cjelina pod nazivom „Dodatno unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću“uključuje provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja. Također, mjera uključuje i promotivne aktivnosti te aktivnost ažuriranja baze savjetodavnih tijela. Glavni cilj mjere je unaprjeđenje provedbe savjetovanja na razini državne uprave te povećanje broja korisnika sustava e-Savjetovanja, dakle, podizanje kvalitete i kvantitete u tom području.
Tematska cjelina pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini usmjerena je na to da se aktivnosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast „spuste“ u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome će se pokrenuti gradski portali otvorenih podataka; uspostaviti internetski sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini koji slijedi rezultate ostvarene uspostavom e-Savjetovanja na nacionalnoj razini te također provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tematska cjelina pod nazivom „Održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast“ usmjerena je na to da se osigura održivost vrijednosti i sadržaja inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, kroz povećanje informiranosti o ciljevima inicijative, s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću otvorenih podataka, transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu povećanja učinkovitosti i odgovornosti tijela javne vlasti te učinkovitijeg i inovativnijeg pružanja javnih usluga u obrazovni sustav.
Provedbu mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana pratit će i koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, uz stručnu potporu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ured za udruge će izraditi upute za izvještavanje o provedbi svake mjere/aktivnosti i tablično praćenje statusa provedbe mjera/aktivnosti od strane nositelja i sunositelja mjera/aktivnosti kao podlogu za izradu godišnjeg izvješća o provedbi Akcijskog plana.
Pisano izvješće o provedbi Akcijskog plana podnosi se Vladi Republike Hrvatske po završetku svake godine provedbe, a po potrebi i češće. S ciljem unaprjeđenja provedbe Akcijskog plana, a na prijedlog Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge može uz izvješće predložiti Vladi Republike Hrvatske i reviziju pojedinih mjera/aktivnosti, njihovih nositelja i/ili sunositelja i suradnika u provedbi, rokova izvršenja, potrebnih sredstava i pokazatelja provedbe u narednom razdoblju. Sukladno zaključku sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, krajem prve godine provedbe pristupit će se reviziji mjera i aktivnosti Akcijskog plana.
Sva tijela državne uprave koja su nositelji i sunositelji provedbe pojedinih aktivnosti Akcijskog plana dužni su na svojim proračunskim stavkama na vrijeme planirati sredstva za provedbu pojedinih aktivnosti u predstojećem proračunskom razdoblju.
Također, provedbu Akcijskog plana će pratiti i evaluirati i neovisno tijelo - Nezavisni mehanizam izvješćivanja (Independent Reporting Mechanism - IRM) koje djeluje u suradnji s Upravnim odborom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Dodatno, kroz javne rasprave koje će biti organizirane tijekom provedbe Akcijskog plana te predstavljanja Inicijative i edukacije na nacionalnoj, ali i na lokalnim razinama, zainteresirana javnost će imati priliku komentirati njegovu provedbu.
TEMATSKE CJELINE
A. TRANSPARENTNOST
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Nositelj mjere
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Usprkos povećanju količine javno dostupnih informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti te pružanju informacija na zahtjev korisnika, građani i drugi korisnici još se uvijek ne mogu pouzdati da će do informacija doći lako, pristupačno i brzo. Na to ukazuje i velik broj žalbi zbog šutnje uprave ili pogrešnog tumačenja odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama pri postupanju tijela javne vlasti, koji su u pravilu posljedica nepoznavanja propisa i nedovoljnih kompetencija tijela javne vlasti, ali i nedovoljne svijesti građana o njihovim pravima. Potrebno je uložiti daljnje strukturirane napore u edukaciju i standardiziranje postupanja od strane tijela javne vlasti, podizati razinu znanja i svijesti o Ustavom i Zakonom zajamčenom pravu na pristup informacijama i kako ga učinkovito koristiti od strane građana, udruga i medija, te drugih dionika u društvu. Treba nastaviti poticati i pratiti proaktivno objavljivanje informacija od strane tijela javne vlasti, kompetentno postupanje po zahtjevima poštujući zakonske rokove.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje evaluaciju i unaprjeđivanje normativnog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uz zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i praćenje primjene Zakona, važno je aktivno promicati pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, koje prvenstveno uključuje edukaciju i jačanje svijesti službenika za informiranje i tijela javne vlasti, kao i korisnika prava na pristup informacijama (građana, medija, udruga, privatnog sektora), ali i informiranje stručne i opće javnosti o aktualnim temama iz područja prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija (kroz suradnju s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, drugim institucijama i medijima).
Nakon 8 godina primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, a s ciljem evaluacije učinkovitosti zakonskog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama, potrebno je provesti neovisnu analizu o pristupu informacijama iz korisničkog gledišta, ali i s pozicije tijela javne vlasti. U skladu s ciljevima sintagme „bolji propisi“, prije eventualnih intervencija u zakonski tekst, evaluacija bi trebala sadržavati podatke o pravnim, politološkim, sociološkim i ekonomskim implikacijama primjene ovog Zakona i poslužiti kao putokaz u daljnjem radu na zakonskom tekstu.
Usvajanje izmjena ZPPI-ja je nužno radi povećanja stupnja njegove primjene, otklanjanja evidentnih prepreka u efikasnijem ostvarivanju prava, prvenstveno onih koje ne osiguravaju pravnu zaštitu korisniku, koje se odnose na izvršenje odluka Povjerenika, ali i radi unapređenja proaktivnog objavljivanja informacija, veće transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti i osnaživanje antikorupcijskog potencijala Zakona o pravu na pristup informacijama.
U osnovi, pravo na pristup informacijama trebalo bi se temeljno ostvarivati putem proaktivne objave informacija od strane tijela javne vlasti na mrežnim stranicama tijela i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, što predstavlja najbrži put za pribavljanje informacije, a tek posredno putem mehanizama zaštite pred drugostupanjskim tijelom i u konačnici pred Visokim upravnim sudom.
U tom procesu od nedvojbene je važnosti sustavni rad na korištenju novih tehnologija kako bi se omogućilo lakše sudjelovanje građana i veća razina transparentnosti u radu javnih organizacija te objavljivanje podataka o svih vrstama poželjnih i nepoželjnih ponašanja u javnoj upravi.
Analiza načina rješavanja zaprimljenih žalbi, načina rješavanja tijela javne vlasti prema zahtjevima za pristup informacijama i udjela šutnje administracije pokazuje negativne trendove. Prema podatcima iz 2020. u odnosu na 2019. vidljivo je zadržavanje broja poništenih rješenja tijela javne vlasti i povećanje u odnosu na 2018. (60,24% u 2020., 60,84% u 2019., 54,65% u 2018.).
U odnosu na predmete šutnje uprave, tijekom 2020. došlo je do povećanja broja rješenja u kojima je tijelima javne vlasti naloženo rješavanje zahtjeva u slučajevima kad tijela javne vlasti nisu riješila zahtjev za pristup informacijama u zakonskim rokovima (58,47% u 2020., 35,43% u 2019., 28,07% u 2018.).
Navedeno upućuje da tijela javna vlasti trebaju uložiti dodatan napor kako bi zahtjeve rješavala u zakonskim rokovima, a da nadzorno tijelo treba nastaviti osmišljavati modele daljnje standardizacije postupanja prema utvrđenim standardima ostvarivanja prava na pristup informacijama, uz povećanu efikasnost izvršenja naloga i rješenja Povjerenika.
Također je uočeno da lokalna razina u odnosu na središnju državnu upravu nije na istoj razini u pogledu otvorenosti i transparentnosti, kao i u pogledu uključivanja građana. Iz provedenih istraživanja vidljivo je da je samo je manji broj gradova i općina češće provodio e-savjetovanja zbog učestalih izmjena i dopuna općih akata i strateško-planskih dokumenata, dok većina rijetko provodi ovu aktivnost. Uz to, rok za e-savjetovanja se nerijetko neopravdano skraćuje mimo zakonski predviđenog roka od 30 dana. Sve navedeno govori u prilog potrebe daljnje dorade normativnog okvira koji vrijedi u ovom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Tijela javne vlasti raspolažu iznimno velikim brojem informacija od značaja za javnost. Pristup javnim informacijama je snažan mehanizam osiguravanja odgovornog i učinkovitog rada tijela javne vlasti, osobito njihova raspolaganja javnim sredstvima. Provedbom ovog prava ostvaruje se transparentnost i otvorenost tijela te omogućuje uključivanje korisnika prava na pristup informacijama kako u procese demokratskog nadzora institucija, tako i odlučivanja o brojnim pitanjima od pojedinačnog i društvenog interesa.
Pristup informacijama ostvaruje se primarno proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela,objavom u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, kao i objavom otvorenih podataka, osiguravanjem javnosti rada te provedbom savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa i dokumenata kojima se utječe na interese korisnika, no jednako je važno i garantirano pravo fizičke i pravne osobe da zahtjevom zatraži pristup informaciji ili ponovnu uporabu informacije o kojem se odlučuje u pravno uređenom postupku, s mogućnošću ulaganja žalbe neovisnom tijelu.
Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću se utvrđuju opća načela, standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata državnih tijela, kojima se uređuju pitanja i zauzimaju stavovi od interesa za opću dobrobit (zaštita i promicanje ljudskih prava, javne službe, pravosuđe, zaštita okoliša i drugo).
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.3. Provoditi edukacije sa aspekta propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
U tijeku
prosinac 2023.
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
U tijeku
prosinac 2023.
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
OCD, JLP(R)S
Broj i naziv aktivnosti:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, akademska zajednica, organizacije civilnoga društva
Pokazatelji provedbe:
-Provedeno istraživanje o razini znanja i svijesti korisnika o korištenju prava na pristup informacijama na uzorku od 500 ispitanika
-Održane 4 krojene edukacije za ciljne skupine korisnika prava na pristup informacijama (edukacije za novinare i studente u okviru nastavka Kampanje Pravo na pristup informacijama: Želim znati, želim sudjelovati!,
-Održana 2 briefinga godišnje (zelene udruge, antikorupcijske udruge u uredu PI)
-Periodična objava standarda postupanja u ostvarivanju prava na pristup informacijama, temeljenih na rješenjima Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda RH, radi informiranja korisnika
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do ovog trenutka nije još provedeno istraživanje na reprezentativnom uzorku (segregirano po dobi, spolu, stupnju obrazovanja i teritorijalnoj rasprostranjenosti), ograničeno su održavani briefinzi za udruge koje su identificirane kao najčešći podnositelji zahtjeva i predstavki Povjereniku za informiranje, dok preostale aktivnosti predstavljaju nastavak aktivnosti započetih u Akcijskom planu za prethodno razdoblje.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Godišnja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Državna škola za javnu upravu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
-Provedba edukacija u okviru temeljnog i naprednog modula programa Pravo na pristup informacijama
putem sustava Državne škole za javnu upravu – 4 godišnje
Provedba edukacija programa „Proaktivna objava informacija i otvoreni podaci“ putem sustava Državne škole za javnu upravu – 2 godišnje
-Održavanje najmanje 8 tematskih webinara godišnje
-Održavanje godišnjeg stručnog savjetovanja službenika za informiranje
-Izrada smjernica o primjeni apsolutnog ograničenja prava na pristup informacija
-Izrada smjernice o ostvarivanju prava na pristup informacijama u odnosu na zaštitu osobnih podataka
-Stručna dorada i noveliranje postojećih uputa i smjernica Povjerenika za informiranje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Edukacije putem DŠJU o različitim segmentima primjene Zakona o pravu na pristup informacija već se izvode, a s obzirom na njihov značaj, posebno radi velike fluktuacije službenika za informiranje, kao i izvođenje tematskih webinara predlaže se kao aktivnost i u ovom akcijskom planu. Isto vrijedi i za godišnje savjetovanje službenika za informiranje koje djeluje i kao svojevrsni forum za razmjenu iskustava i znanja među službenicima za informiranje. Dosadašnji opseg provedbe je isti kao ovaj predložen.
Udio zakonitog postupanja TJV trebao bi biti povećan u sljedećem razdoblju, kao posljedice provedbe ove aktivnosti.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika, te na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 15.460,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.3. Provoditi edukacije o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
-Provedba edukacija o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka u suradnji s Državnom školom za javnu upravu – 6 godišnje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Godišnja izvješća Agencije za zaštitu osobnih podataka, internetska stranica Agencije za zaštitu osobnih podataka
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 7.740,00 kn godišnje  e na razdjelu 250 Agencija za zaštitu osobnih podataka, u okviru proračunske aktivnosti A765000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Agencije.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
Pokazatelji provedbe:
-Izvršena samoprocjena i na web stranicama objavljen dokument samoprocjene usklađenosti postupanja sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za pojedine skupine tijela, najmanje 150 tijela javne vlasti
-Provedeno analitičko praćenje pojedinih segmenata članaka 10., 11.i 12. Zakona o pravu na pristup informacijama, uz izradu izvješća i preporuka za usklađivanje postupanja, najmanje 100 tijela javne vlasti
-Provedeno praćenje usklađenosti internetskih stranica i aplikacija tijela javne vlasti sa zahtjevima pristupačnosti za osobe s invaliditetom, uz izradu izvješća
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Samoprocjenu usklađenosti neka su tijela ispunjavala fakultativno, dok bi se sustavnim samoprocjenjivanjem usklađenosti kao edukativnim alatom izravno doprinijelo kvaliteti primjene obveze proaktivne objave informacija, koja je temeljni oblika ostvarivanja prava na pristup informacijama
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, Izvješće EK o digitalnoj pristupačnosti, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Pokazatelji provedbe:
-Vanjska evaluacija primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Zakon o pravu na pristup informacijama usvojen je 2013., a dopunjen 2015. godine, a radi uočenih nedostataka u efikasnoj primjeni, kao primjer dobre prakse na noveliranju zakonskog okvira koje se temelji na činjenicama nužno provesti stručnu evaluaciju primjene Zakona o pristup informacijama.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti T874009 Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, u iznosu od 195.000,00 kn u 2022. (u potpunosti planiran na izvoru 561) te u iznosu od 205.000,00 kn u 2023. (u potpunosti planiran na izvoru 561).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Nositelj mjere
MINISTARSTVO FINANCIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o proračunu koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Transparentan proračun doprinosi boljem upravljanju proračunskim sredstvima, omogućava građanima pozivanje vlasti na odgovornost te jača povjerenje u političke procese. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost donosi i značajne financijske koristi državi. Istraživanja pokazuju da države s transparentnim proračunima imaju bolji pristup međunarodnim financijskim tržištima i niže troškove zaduživanja.
Fiskalne podatke potrebno je učiniti još dostupnijim javnosti te ih objavljivati u otvorenim formatima, kako na razini Državnog proračuna, tako i na lokalnim, odnosno regionalnim razinama. Također, od objave baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna uočene su potrebe za unaprjeđenjem te baze kako bi ona pružala bolje mogućnosti pretraživanja, kao i preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati fiskalnu transparentnost, prvenstveno kroz pravovremenu objavu i otvaranje fiskalnih podataka za ponovnu uporabu.
Mjera uključuje više aktivnosti kojima će se osigurati redovito objavljivanje točnih i relevantnih informacija o fiskalnim podacima i mogućnosti njihovog preuzimanja u svrhu ponovne uporabe.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera doprinosi rješavanju problema pravovremenom objavom podataka u otvorenim formatima.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna u smislu transparentnosti budući da se povećava fiskalna transparentnost, a time olakšava participacija građana u proračunskim procesima (što bi trebalo rezultirati učinkovitijim pružanjem javnih usluga). Uz to, mjera je relevantna i s obzirom na pitanje javne odgovornosti jer se kroz povećanje transparentnosti proračuna i odnosno cjelokupnog proračunskog procesa otvaraju dodatne mogućnosti za ocjenu odgovornosti državnih dužnosnika i službenika u vezi s provođenjem javnih politika iz njihove nadležnosti.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
siječanj 2022.
kontinuirano
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word)
siječanj 2022.
kontinuirano
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
siječanj 2021.
kontinuirano
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
kontinuirano
kontinuirano
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Hrvatska zajednica županija
Broj i naziv aktivnosti:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Sunositelji:
Ministarstvo financija - Državna riznica, Sektor za izvršavanje državnog proračuna
Pokazatelji provedbe:
-Povećanje frekvencije osvježavanja podataka u strojno čitljivom obliku dostupnih na mrežnoj stranici Ministarstva financija na tjednoj razini
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U aplikaciji Upit o plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima podaci se osvježavaju dnevno.
CSV datoteke u strojno čitljivom obliku osvježavaju se kvartalno i objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
transakcijski sustav državne riznice, a podaci se prikupljaju na dnevnoj razini za prethodni dan
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u strojno čitljivom formatu (Excel)
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica, Vlada RH, Hrvatski sabor
Pokazatelji provedbe:
-Prijedlog državnog proračuna u strojno čitljivom formatu (Excel) objavljen kao dokument za raspravu na stranicama Vlade i Hrvatskog sabora (Dnevni red)
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Prijedlog državnog proračuna kao i njegove izmjene i dopune redovito se objavljuju na stranicama Vlade (u dnevnom redu), zatim na stranicama Sabora, a nakon donošenja objavljuju se i na internetskim stranicama Ministarstva financija. Do sada je Ministarstvo na Vladu Posebni dio proračuna upućivalo u PDF formatu, iste dokumente Vlada prosljeđuje Saboru, dok je MF na mrežnim stranicama Posebni dio proračuna objavljivalo i u PDF i u Excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvor: internetske stranice MF, Vlade i Sabora, učestalost prikupljanja na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
Sunositelji:
Sve članice Hrvatske zajednice županija
Pokazatelji provedbe:
-Pravovremeno objavljeni prijedlozi proračuna, rebalansa proračuna i izvješća u strojno čitljivom formatu;
-Objavljeni aktualni proračunski podaci za 20 županija i Grad Zagreb u strojno čitljivom, standardiziranom obliku; rad na popularizaciji otvorenih podataka i transparentnosti
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Županije, dva puta godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Aktivnost se provodi kontinuirano te se financira iz proračuna Hrvatske zajednice županija.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji.
Sunositelji:
Ministarstvo financija,Zavod za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije
Pokazatelji provedbe:
-Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljene mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljeni izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna a od 2022. godine i tromjesečni podaci za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Objavljivanje podataka na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
SAP informacijski sustav Državne riznice, financijski izvještaji proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski izvještaji neprofitnih organizacija, godišnji financijski izvještaj poduzetnika i ostalih pravnih osoba koji ulaze u sektorski obuhvat opće države.
SAP- mjesečno ; OSTALO- tromjesečno, polugodišnje i godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za podršku sustavu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
U Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave istaknuta je važnost jačanja transparentnosti kojim će se preporučiti lokalnim i područnim (regionalnim) jedinicama:
1.objava svih ključnih proračunskih dokumenata (posebice prijedlog proračuna, izglasani proračun, izmjene i dopune proračuna, proračunski vodič, polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna) na mrežnim stranicama jedinica u jedinstvenom folderu nazvanom Proračun, na koji postoji izravna poveznica s naslovne stranice.
2.pri objavi polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata kako je propisano Pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (čl. 4).
3.pri objavi prijedloga proračuna, izglasanog proračuna te izmjena i dopuna proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata (opći i posebni dio proračuna, te plan razvojnih programa) kako je propisano Zakonom o proračunu (čl. 16).
4.objava usvojenih proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
5.objava izvještaja o izvršenju proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
6.izrada i objava proračunskih vodiča za građane.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U prethodnim Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave navedena je preporuka da se svi materijali vezani uz proračun i njegove izmjene objavljuju u word i excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – kontinuirano
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Nositelj mjere
HRVATSKI SABOR
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Mjera pridonosi povećanju otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora te informiranja i, gdje je moguće, uključivanja građana u sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje promociju i provedbu edukativnih programa i radionica koje su prilagođene različitim ciljnim skupinama i njihovim potrebama. Edukativni programi za učenike osnovnih i srednjih škola i studenata imaju za cilj podizanje razine znanja i kompetencija mladih te njihove pripreme za uključivanje i sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja odluka.
Putem edukativnih radionica za građane, sukladno epidemiološkim mjerama, provodit će se edukacija zainteresiranih građana o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako i kome napisati predstavku ili prijedlog te potom uputiti određenom radnom tijelu ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Uz već postojeće, sukladno epidemiološkim mjerama, edukativne posjeteučenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.), online kviza za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?", edukativni program proširuje se otvaranjem Natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu. Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Povijesti za 8. razred osnovne škole, posebice nastavne cjeline Nastanak suverene i samostalne hrvatske države i uloge i značaja Hrvatskoga sabora u stvaranju Republike Hrvatske. Učenici pišu esej/zastupnički govor tematizirajući bazične državnopravne akte koje je donio Sabor značajne za stvaranje suverene Republike Hrvatske i njen politički ustroj. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike 8. razreda osnovnih škola je poticanje povijesne pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje povijesnog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti. Upravo upoznavanjem suvremene političke povijesti učenici razumijevaju političko djelovanje te im se približava proces izgradnje vlasti i državnih institucija.
Sukladno epidemiološkim mjerama, programi za učenike srednjih školaobuhvaćaju edukativne posjeteHrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima. Predavanje se ponajviše odnosi na znanja koja učenici trebaju usvojiti iz područja političkog sustava Republike Hrvatske i ustrojstva državne vlasti, a vezano je i uz znanja koja učenici trebaju usvojiti za polaganje ispita iz predmeta Politika i gospodarstvo na državnoj maturi. Osim toga, na godišnjoj razini planira se održavanje Simuliranog parlamenta za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika. Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima te na sjednici Sabora – učenici na neposredan način usvajaju znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona. Nastavnici pripremaju učenike za simuliranu sjednicu u sklopu nastave iz sljedećih predmeta: Politika i gospodarstvo, Sociologija, Filozofija, Etika, međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, Povijest te pravne grupe predmeta: Uvod u državu i pravo, Ustavni ustroj Hrvatske, i dr. Ciljevi provođenja ovog edukativnog programa su: omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti i uloge zastupnika, njihovog rada u saborskim odborima i u klubovima zastupnika, pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona, poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona te važnošću poštovanja zakona koji su na snazi. Svrha provođenja ovog edukativnog programa je omogućiti učenicima praktično stjecanje znanja o politici kao sadržaju, političkim institucijama i političkim procesima, te poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i uključivanje u procese donošenja odluka. Na godišnjoj razini organizirat će se i online kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“. Kviz pitanja proizlaze iz kurikuluma za nastavni predmet Politika i gospodarstvo u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Dva su cilja ovog edukativnog programa: prvi je pružiti mogućnost učenicima da testiraju svoje znanje o Saboru, njegovom ustroju i nadležnostima, kao i procedurama u donošenju akata, te pravima i obvezama saborskih zastupnika, a drugi je zainteresirati učenike za stjecanje dodatnih znanja o ulozi i mjestu Sabora u Republici Hrvatskoj od konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. do danas što podrazumijeva sve one ustavne ovlasti Sabora kao parlamenta jedne od država članica Europske unije. Za učenike srednjih škola organizira se Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu. Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo za srednje škole u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Učenici pišu esej/zastupnički govor razmatrajući temeljne državotvorne akte koje je donio Sabor. Očekivani odgojno-obrazovni ishodi takvog poučavanja omogućit će učenicima da još bolje upozna politički sustav Republike Hrvatske te ustrojstvo, ulogu i odgovornost vlasti i izvore njene legitimnosti. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike srednjih škola je poticanje političke pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje političkog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti.
Program za studente visokih učilišta obuhvaća predavanje za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl. Dio programa je i održavanje simuliranog parlamenta studenata u Sabornici. Sudjelovanjem u projektu Simulirani parlament studenti imaju priliku proširiti svoja znanja o zakonodavnom postupku i načinu rada Hrvatskoga sabora, kao i usavršiti svoje retoričke vještine i sposobnost vođenja argumentirane rasprave i važnost sudjelovanja u političkim procesima uopće. Stoga je cilj ovog projekta educirati studente o radu Sabora, ali i potaknuti njihovo zanimanje i motivirati ih za veći angažman u politici podizanjem razine svijesti o važnosti aktivnog sudjelovanja u političkim procesima. Također programom se omogućava organiziranje razgovora/tematskih rasprava studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora.
Također, u skladu s epidemiološkim mjerama,provodit će se i edukativne radionice za građane kroz koje će se zainteresirane građane educirati o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kojem radnom tijelu ga uputiti, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera će pridonijeti još većoj otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora, a ujedno će pridonijeti i boljem informiranju i, gdje je moguće, uključivanju građana u sudjelovanju u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za ostvarivanje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast jer povećava transparentnost tijela javne vlasti, omogućuje građansku participaciju, posebice mladih s ciljem njihovog jačeg uključivanja i pripreme za procese donošenja odluka, a u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva. Podrška Hrvatskoga sabora obrazovnom sustavu kroz jače uključivanje mladih u podizanje razine kompetencija i priprema za sudjelovanje u procesima donošenja odluka ujedno je sukladna i cilju podizanja razine transparentnosti i otvorenosti.
Dodatne informacije:
Mjera će se provoditi u okviru proračunskih sredstava Hrvatskoga sabora.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.3. Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenstva za provedbu svih edukativnih programa koja čine nastavnici i profesori raznih grupa predmeta, radne skupine.
Savjet za razvoj civilnoga društva.
Broj i naziv aktivnosti:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
Pokazatelji provedbe:
-Provedene edukativne posjeteučenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.)
-Proveden online kviz za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?"
-Proveden natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izvješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
Pokazatelji provedbe:
-Provedene edukativneposjeteHrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima
-Održan Simulirani parlamenti za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika, na godišnjoj razini
-Proveden online kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“, na godišnjoj razini
-Proveden Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.3 Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
Pokazatelji provedbe:
-Provedena predavanja za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl.
-Održan simulirani parlament studenata u Sabornici.
-Provedeni razgovori/tematske rasprave studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.4.Održavati edukativne programe za građane
Pokazatelji provedbe:
-Provedene edukativne radionice za građane o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kome predstavku ili prijedlog uputiti odnosno kojem radnom tijelu, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Nositelj mjere
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Važećim Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: važeći Zakon o referendumu). Jedan od problema na koji važeći Zakon o referendumu ne daje odgovor, prikupljanje je, evidentiranje i javna objava informacija o referendumskim inicijativama.
Što mjera uključuje?
Kao jednu od planiranih aktivnosti Državnog izbornog povjerenstva važnu za ostvarenje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast ističe se uspostava Evidencije referendumskih inicijativa. U ovom trenutku takva vrsta evidencije ne postoji te je znatno otežano dobiti informaciju o referendumima koji se u određenom razdoblju vode na lokalnoj razini, ako ne i nemoguće jer niti jedno državno tijelo ne raspolaže sa ako objedinjenim podacima. Po uspostavi Evidencije referendumskih inicijativa, potrebno je osigurati njenu objavu na jednom mjestu, i to mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva.
Pored navedenog, stupanjem na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u ožujku 2019. (dalje: Zakon o financiranju), Državno izborno povjerenstvo je dobilo u nadležnost provedbu nadzora financiranja referendumske aktivnosti organizacijskog odbora na državnom i lokalnom referendumu (dalje: sudionici referendumske aktivnosti). Zakonom o financiranju propisano je da se financijska izvješća koja se odnose na referendumsku aktivnost dostavljaju Državnom izbornom povjerenstvu unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja u navedenim Zakonom propisanim rokovima te da se prvi radni dan nakon njihove dostave objavljuju na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u otvorenom, strojno čitljivom formatu.
Državno izborno povjerenstvo u narednom razdoblju namjerava provoditi proaktivnu edukaciju sudionika referendumskih aktivnosti kako bi se eventualne povrede Zakona o financiranju svele na što je manju moguću mjeru.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Provođenjem zakonskih i podzakonskih odredbi podiže se kvaliteta obaviještenosti i uključenosti javnosti u proces referendumskih aktivnosti.
REPUBLIKA HRVATSKA
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2021. do 2023. godine
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
UVOD
Republika Hrvatska, kao jedna od 78 zemalja članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast od njenih samih početaka, odnosno od 2011. godine, podupire načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te kako bi se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga, odnosno upravljanje javnim resursima.
Vrijednosti na kojima počiva Partnerstvo za otvorenu vlast u cijelosti su komplementarne vrijednostima na čije se poštivanje Republika Hrvatska obvezala još u tijeku postupka pridruživanja Europskoj uniji, kroz višegodišnje napore uložene u ispunjavanje zahtjeva reformi i prilagodbi na svim područjima društvenog, političkog i gospodarskog djelovanja.
Ujedno, vrijednosti koje promovira inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast prisutne su i u Programu Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024. , koji, između ostalog, predviđa provođenje mjera s ciljem borbe protiv korupcije, modernizacije javne uprave, digitalizacije i razvoja širokopojasne infrastrukture (poput provođenja edukacije državnih i javnih službenika radi razvoja digitalnih vještina), kao i mjere usmjerene povećanju transparentnosti javnih financija. Također, Program Vlade kao ciljeve navodi i podizanje učinkovitosti državne i javne uprave kako bi na što kvalitetniji način odgovarala potrebama građana i gospodarstva te mjere koje za cilj imaju ojačati povjerenje u medije poticanjem veće transparentnosti, odgovornosti i integriteta.
Određeni koraci ka ostvarenju navedenih ciljeva su već poduzeti kroz provedbu nacionalnih akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, čija izrada je obveza koja proizlazi iz članstva u inicijativi. Naime, Republika Hrvatska je do sada izradila i implementirala ukupno tri akcijska plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (za razdoblje od 2012. do 2013. godine, za razdoblje od 2014. do 2016. godine te za razdoblje do 2020. godine) čime je dokazala svoju posvećenost realizaciji ideja Partnerstva za otvorenu vlast. To je prepoznala i Jedinica podrške Partnerstva za otvorenu vlast te države članice inicijative, između ostalog i slijedom toga da su hrvatski akcijski planovi visoko pozitivno ocijenjeni, i što se tiče kvalitete sadržaja koji je zadovoljio SMART kriterije, i što se tiče provedbe.
Kroz implementaciju akcijskih planova za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u Hrvatskoj, Republika Hrvatska je provela nekoliko značajnih reformi koje su prepoznate kao izvanredan napredak u otvaranju vlasti prema građanima. Iz tog je razloga globalna zajednica Partnerstva za otvorenu vlast izabrala Republiku Hrvatsku u članstvo Upravnog odbora inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast te je Republika Hrvatska kroz svoja dva uzastopna mandata u Upravnom odboru (od 2014. do 2019. godine) imala priliku usmjeravati razvoj i smjer Inicijative, pritom održavajući najviše standarde i osiguravajući dugoročnu održivost Inicijative. Kao članica Upravnog odbora inicijative Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u radu pododbora Kriteriji i standardi te sudjelovala na sastancima Upravnog odbora - Južna Afrika (Johannesburg 2015. i Cape Town 2016.), Sjedinjene Američke Države (Washingtonu 2017.) te na sastancima koji su se održavali uz globalne samite inicijative (Ciudad de México 2015., Pariz 2016., Tbilisi 2018., Ottawa, 2019. godine), kao i onima koji su održavani svake godine na marginama Opće skupštine UN-a. Osim toga, 2012. godine je uspješno organiziran i Europski regionalni sastanak u Dubrovniku, a iskustva između zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana su također razmijenjena i tijekom konferencije održane u Budvi 2019. godine (Western Balkans Peer Exchange Meeting), te „Konferencije o otvorenoj vlasti“ održanoj u Sarajevu 2020. godine. Dodatno, 2020. godine delegacije zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana, uključujući i Republiku Hrvatsku, sudjelovale su na studijskoj posjeti Latinskoj Americi (Open Government Partnership Peer Exchange Working Visit), odnosno Urugvaju i Argentini, ali i gradu Buenos Airesu koji je član inicijative na lokalnoj razini.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
DOSADAŠNJI NAPORI PREMA OTVORENOJ VLASTI
Kroz provedbu prethodna tri akcijska plana Republika Hrvatska je postigla značajan napredak na područjima koja su u fokusu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Unatoč i dalje prisutnim izazovima na području jačanja otvorene i transparentne vlasti, vrijedno je ukazati na neka od važnijih postignuća u proteklom razdoblju:
1. Pristup informacijama
Značajan je pomak učinjen promjenom članka 38. Ustava RH 2010. godine, čime je pravo na pristup informacijama postalo ustavom zajamčeno pravo. Nadalje, novim Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) u 15 točaka detaljno je propisano koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. U Zakon je ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, predviđeno je da poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Povjerenik za informiranje, koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Prvi mandat Povjerenika za informiranje započeo je u listopadu 2013. godine. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa . Zakonskim izmjenama iz srpnja 2015. Zakon o pravu na pristup informacijama je izmijenjen na način da su određene odredbe jasnije uredile pojedina pitanja, osobito u pogledu objave podataka na internetskoj stranici (proaktivna objava) i provedbe savjetovanja s javnošću, te su izvršene izmjene u skladu s izmijenjenom Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (2013/37/EU), a objava otvorenih podataka učinjena je obveznom, te je ojačana zaštita od strane neovisnog tijela.
Kroz rad Povjerenika za informiranje građanima se olakšalo i ostvarivanje prava na pristup informacijama izradom baze tijela javne vlasti, u pretraživom formatu, u kojoj građani lako mogu pronaći kontakte službenika za informiranje. Kroz edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama utjecalo se općenito na jačanje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenik za informiranje je također radio na jačanju svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama izradom, distribucijom i javnom objavom video materijala, odnosno edukativnih filmova na teme transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, pravo na pristup informacijama za građane, pravo na pristup informacijama za udruge i medije i uloga prava na pristup informacijama te „Kampanja za mlade - Želim znati, želim odlučivati: pravo na pristup informacijama".
2. Sudjelovanje javnosti u oblikovanju javnih politika
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje zaduženi za dosljedno praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svojeg tijela, odnosno ureda. Prema već spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) savjetovanja s javnošću postala su zakonska obveza svih tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana koji je predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH (NN 121/12) propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
Uz to, građanima i općenito zainteresiranoj javnosti je putem sustava e-Savjetovanja, uspostavljenog u travnju 2015. godine, olakšano uključivanje u procese javnih savjetovanja. Uspostavom internetskog sustava za savjetovanje, koji predstavlja aktivnost korištenja tehnologije i inovacije, čitav proces javnih savjetovanja je učinjen dodatno transparentnim, jer su svi komentari koje građani upućuju odmah javno objavljeni, a također se javno objavljuju i izvještaji o provedenim savjetovanjima koji uključuju i odgovor na svaki od upućenih komentara, odnosno obrazloženje s razlozima neprihvaćanja u slučaju da komentar nije prihvaćen.
Uz promotivnu kampanju o sustavu e-Savjetovanja, kontinuirano se provodi i program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja.
3. Informacijske tehnologije – uprava na usluzi građanima
Tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspostavljen je Središnji državni portal (gov.hr) koji objedinjava informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave (uz iznimku jednog ministarstva, sva ostala ministarstava koriste gov.hr sustav, a također i svi uredi Vlade), a putem jedne od sastavnica tog portala omogućen je siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave – projekt e-Građani. Upravo projekt e-Građani predstavlja velik uspjeh provedbe akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Hrvatskoj. Naime, projektom e-Građani osiguran je veći broj e-usluga za građane te Osobni korisnički pretinac u koji građani zaprimaju obavijesti tijela državne uprave (npr. podsjetnik da im istječe valjanost osobne iskaznice). Sustav e-Građani trenutno ima nešto više od milijun korisnika, dok je primjerice u prvih 8 mjeseci 2020. godine u sustav e-Građani registrirano ukupno 290.000 novih korisnika, što znači da se broj korisnika e-usluga povećao za 36%. Također, u ovom trenutku je otvoreno preko 800.000 Osobnih korisničkih pretinaca (OKP) u koje građani mogu primiti 84 razne personalizirane poruke upućene iz tijela javne uprave. Građanima je trenutno na raspolaganju 76 javnih elektroničkih usluga, a broj usluga kontinuirano raste. Dodatno, svi građani kojima je izdana elektronična osobna iskaznica mogu pristupit sustavu e-Građani s najvišom razinom sigurnosti i prijaviti se na javne elektroničke usluge 14 država članica EU.
S obzirom na kontinuirani rast broja korisnika sustava e-Građani te uzevši u obzir brojke o korištenju pojedinih usluga vidljivo je da je veći broj građana prepoznao koristi od korištenja sustava. Građanima je olakšano i snalaženje u informacijama iz područja nadležnosti državnih tijela njihovim objedinjavanjem po temama na stranicama Moja uprava, tako da građani mogu vrlo jednostavno pronaći informacije koje se tiču rada, obrazovanja, poreza, zdravlja, stanovanja, prometa i drugih građanima zanimljivih tema.
Dodatno, za vrijeme Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH Stožera civilne zaštite RH (NN 35/20) donesene zbog povećanog rizika od prijenosa bolesti COVID-19, a kako bi se rasteretili lokalni stožeri te ubrzao proces za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa, inicirana je digitalizacija procesa te se produciralo sigurno digitalno rješenje za ePropusnice. Tijekom 2020. godine implementiran je sustav e-Pristojbe putem kojeg je omogućeno kartično plaćanje upravnih pristojbi i naknada. Sustav e-Pristojbe povećava dostupnost javnih usluga, naplatu javnih usluga te upravljanje istim. Omogućeno je plaćanje pristojbi unutar usluga e-Prijava vjenčanja i e-Nautika te će sustav dodatno biti unaprjeđen kontinuiranim dodavanjem novih e-usluga.
Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom 28. listopada 2015. u Mexico Cityju na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, projekt e-Građani osvojio je nagradu za najbolji europski projekt te je i međunarodno priznat kao uspješan projekt unaprjeđenja dostupnosti javnih usluga.
4. Otvoreni podaci
Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), u skladu s Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (PSI Direktiva), propisana je obveza za sva tijela javne vlasti da u strojno-čitljivom formatu objavljuju svoje baze, registre, popise kao i druge podatke, a u svrhu ponovne uporabe. U području otvaranja podataka u razdoblju od usvajanja Zakona učinjen je značajan pomak otvaranjem niza podatka, pokretanjem portala otvorenih podataka (državnog portala, tri gradska portala – Zagreb, Rijeka, Virovitica) te izradom niza aplikacija koje se temelje na otvorenim podacima. Prema benchmarkingu Europske komisije u 2016. Hrvatska je zauzela 14. mjesto među državama članicama u smislu otvaranja podataka i napretka u primjeni Direktive. U studenome 2015. objavljena je nova verzija Europskog portala otvorenih podataka na novoj adresi – http://www.europeandataportal.eu . Na tom portalu mogu se pronaći i vizualizirati otvoreni podaci iz cijele Europe, uključujući i skupove podataka s Portala otvorenih podataka RH.
Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske uspostavljen je 19. ožujka 2015. i dostupan na internetskoj adresi data.gov.hr. Osim pregleda skupova podataka, korisnici portala mogu podnijeti prijedlog za objavu skupa podataka. Omogućen je i anonimizirani pregled prijedloga koji su podnijeli korisnici. Trenutno je na portalu dostupno preko 1.171 skupova podataka te je na portal uključeno 123 institucija/izdavača.
U prethodnom razdoblju održane su specijalizirane edukacije i webinari o ponovnoj uporabi i otvorenim podacima, organizirana su javna događanja usmjerena na podizanje razine znanja, jačanje svijesti, promociju i razvoj vještina za korištenje otvorenih podataka, a Povjerenik za informiranje je također izradio, tiskao te objavio na svojoj internetskoj stranici „Priručnik o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija s koracima za otvaranje podataka“ za tijela javne vlasti. S obzirom na vrlo limitirano dostupnu literaturu o ovom području, navedeni priručnik predstavlja veliki doprinos jačanju znanja i svijesti o važnosti objave otvorenih podataka i njihovoj ponovnoj uporabu.
5. Povećana transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16, 70/17) uspostavljen je jedinstveni okvir za transparentno financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, kao i izbornih sudionika, te neovisan sustav nadzora i sankcija u slučaju kršenja Zakona. Godišnji financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuju se na njihovim internetskim stranicama, odnosno posljednje navedenih i na internetskim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe također se javno objavljuju na internetskim stranicama izbornih sudionika: političkih stranaka i nositelja liste grupe birača, odnosno u dnevnom tisku. Svi oni ujedno su dužni obavijest o adresi internetske stranice na kojoj su objavili izvješća dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu. Izmjenama Zakona u 2013. utvrđeno je da se godišnji financijski izvještaji i financijski izvještaji o financiranju izborne promidžbe trajno objavljuju na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Financijski izvještaji, sukladno Zakonu, pored ostalog, sadrže i specificirane podatke o donatoru (osobno ime/naziv i adresu), datumu uplate, iznosu i vrsti donacije, te se trajnom objavom financijskih izvještaja omogućuje trajni pristup tim podacima i pretraživanje baze podataka po različitim osnovama.
U ožujku 2019. donesen je novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19) te je izmijenjen u listopadu 2019. godine (NN, 98/19). Izmjena je stupila na snagu 1.1.2020, a odnosi se na usklađivanje sa novim Zakonom o sustavu državne uprave (NN 66/19) kojim se ukidaju uredi državne uprave, te su izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, poslovi vođenja evidencije o političkim strankama i nezavisnim članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su obavljali uredi državne uprave, povjereni upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba. Dosadašnjim zakonom bio je osiguran visoki stupanj transparentnosti političkog financiranja, koji je novim Zakonom dodatno unaprijeđen uvođenjem informacijskog sustava za nadzor financiranja. Putem navedenog sustava, unosom podataka u informacijski sustav, subjekti nadzora, bilo da je riječ o političkoj aktivnosti ili izbornoj promidžbi, dostavljaju nadležnim tijelima financijske izvještaje, izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća i podatke. Na taj način pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih i drugih izvješća, te se ujedno osigurava njihova objava putem informacijskog sustava na jedinstvenom mjestu za sve subjekte - na internetskoj stranici Državnog izbornog povjerenstva, i to u strojno čitljivom obliku te pretraživo po različitim osnovama. Time se osigurava učinkovitiji nadzor, pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja i drugih izvješća i podataka i olakšava se praćenje političkog financiranja i financiranja tijekom izborne promidžbe od strane javnosti. Informacijski sustav je primijenjen na svim izborima koji su održani od stupanja na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, dakle, na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, izborima za predsjednika Republike Hrvatske, izborima zastupnika u Hrvatski sabor, lokalnim izborima, dopunskim izborima i prijevremenim lokalnim izborima. Objavom financijskih izvješća na jednom mjestu, ona su postala dostupnija javnosti i samim je time financiranje subjekata postalo transparentnije.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma je također uređeno financiranje referendumskih aktivnosti, koje do sada nije bilo uređeno niti jednim propisom. Naime, Zakonom se utvrđuju izvori i način financiranja referendumskih aktivnosti, obveza otvaranja posebnog računa, ograničavaju se dopušteni iznosi donacija i troškova za financiranje referendumske aktivnosti, propisuje se obveza dostave financijskih izvješća, a također se uređuje i pitanje nadzora i transparentnosti financiranja.
6. Napredak prema fiskalnoj transparentnosti
Ministarstvo financija državno je tijelo odgovorno za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike, a osnovni cilj mu je pridonositi stabilnom gospodarskom rastu i razvoju društva u stabilnom makroekonomskom okruženju. Na internetskim stranicama Ministarstva financija moguće je, između ostaloga, pronaći informacije o osnovnim poslovima Ministarstva financija kao što su informacije o državnom proračunu i državnoj riznici, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, aukcijama trezorskih zapisa, statističkim podacima te je moguće pregledati različite publikacije, i izvješća koje priprema Ministarstvo financija. Ministarstvo financija objavljuje sve ključne dokumente vezane uz proračunski proces (smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, državni proračun s projekcijama, mjesečne izvještaje o izvršenju državnog proračuna, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika, izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Državnog ureda za reviziju), te su tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast učinjeni određeni koraci u smislu poboljšanja u njihovom sadržaju. U provedbi prethodnog akcijskog plana poseban uspjeh u ovom području predstavlja objava (i kontinuirano unaprjeđenje baze) pretražive baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna. Na ovoj stranici mogu se pretraživati podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima uz parametre pretraživanja OIB dobavljača i oznaka godine.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
PROCES IZRADE AKCIJSKOG PLANA
U 2020. godini, po isteku trećega po redu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je započeo izradu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od naredne dvije godine.
S namjerom da se u postupak izrade Akcijskog plana ponovno ravnopravno uključe građani i civilno društvo, kao što je to bio slučaj i pri izradi dosadašnjih Akcijskih planova, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske otvorio je javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Savjetovanje je od 9. lipnja do 1. srpnja 2020. bilo dostupno na portalu e-Savjetovanja.
Zbog pandemije koronavirusa nastupila su kašnjenja u izradi četvrtog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, te se stoga daljnji proces njegove izrade odnosi na razdoblje od 2021. do 2023. godine, a ne na razdoblje od 2020. do 2022. godine kako je inicijalno planirano.
Temeljem zaprimljenih prijedloga pristiglih tijekom savjetovanja o prioritetima 4. Akcijskog plana te prijedloga zaprimljenih tijekom sastanaka s ciljem praćenja provedbe održanih sa (su)nositeljima mjera i aktivnosti iz 3. Akcijskog plana krajem 2019. godine te informacija dobivenih iz Izvješća o provedbi 3. Akcijskog plana (u kategoriji planirani nastavak aktivnosti), te Plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu, Akcijski plan za razdoblje 2021.-2023. dobio je svoje prve obrise.
Nadalje, u siječnju 2021. godine , sukladno dogovorima i zaključcima sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održane 15. prosinca 2020. godine, članovima Savjeta dostavljen je obrazac za predlaganje provedbenih aktivnosti Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
Svi zaprimljeni prijedlozi, zajedno s ranije navedenim, objedinjeni su u prvu verziju nacrta Akcijskog plana za razdoblje od 2021.do 2023. godine.
Nakon toga, prvi nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine, točnije popis mjera i aktivnosti za naredno dvogodišnje razdoblje, krajem ožujka 2021. godine poslan je svim članovima Savjeta na dopune s dodatnim prijedlozima iz djelokruga rada institucija čiji su predstavnici članovi Savjeta, odnosno na očitovanje na već predložene aktivnosti iz njihove nadležnosti.
Nakon održane sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (26. svibnja 2021.) na kojoj se raspravio nacrt Akcijskog plana , 23. lipnja 2021. otvoreno je i interno e-Savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana za članove/ice Savjeta Partnerstva za otvorenu vlast.
Tijekom rujna 2021. planirano je održavanje e-Savjetovanja o nacrtu Akcijskog plana te će, po njegovom završetku i mogućem revidiranju teksta nacrta i službenog očitovanja (su)nositelja mjera i aktivnosti, Akcijski plan biti dostavljen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.
Slijedeći temeljno načelo partnerstva na kojemu počiva inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast, sve mjere i aktivnosti ovog Akcijskog plana formulirane su u izravnom dijalogu s predstavnicima organizacija civilnoga društva. U svim fazama razvoja dokumenta, organizacijama civilnoga društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
SADRŽAJ AKCIJSKOG PLANA I OBVEZE KOJE SE NJIME PREUZIMAJU
Slijedom ranije opisanog procesa, odnosno rezultata inicijalnog javnog savjetovanja o prioritetima za naredno razdoblje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, savjetovanja sa Savjetom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (interno savjetovanje) i zainteresiranom javnošću (javno savjetovanje), međuresornih konzultativnih radnih sastanaka te rasprava tijekom sjednica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, utvrđena su glavna prioritetna područja za sljedeće dvije godine – a to su: transparentnost, borba protiv korupcije, otvorenost, sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika, provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Za svako od ovih područja definirane su mjere i provedbene aktivnosti koje je potrebno realizirati u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva – ukupno 15 mjera i 51 aktivnost Provedba Akcijskog plana trajat će do 31. prosinca 2023. godine, te je taj rok naveden i kao krajnji rok za provedbu aktivnosti koje će se provoditi kontinuirano, pa i nakon kraja provedbe ovog Akcijskog plana.
U ovome akcijskom planu najveći broj mjera odnosi se na područje transparentnosti, točnije, predviđen je nastavak aktivnosti na području prava na pristup informacijama, fiskalne transparentnosti, ali i drugim područjima. Posebnu komponentu ovog akcijskog plana čine mjere usmjerene na lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, što predstavlja nastavak napora u implementaciji Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u Republici Hrvatskoj i dodatno približavanje Partnerstva za otvorenu vlast građanima. I u ovome akcijskom planu uzeta je u obzir potreba da se osigura održivost provedenih mjera, pri čemu je posebno važno osvijestiti nove generacije o temeljnim vrijednostima Partnerstva. Podrška obrazovnog sustava i jače uključivanje mladih u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva digitalnog doba od presudne je važnosti za dugoročno postizanje ciljeva Partnerstva.
U tematskom dijelu Akcijskog plana pod nazivom „Transparentnost“ stavlja se naglasak na unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom na to da postoji kvalitetan zakonski okvir, no i dalje se primjećuju izazovi u provedbi Zakona, Akcijski plan predviđa aktivnosti koje su prvenstveno usmjerene na edukaciju i informiranje o pravu na pristup informacijama. Kao i u oba prethodna akcijska plana, tako su i u ovom predviđene aktivnosti usmjerene na osiguranje fiskalne transparentnosti. U okviru toga posebno se ističu sljedeće aktivnosti: povećanje vidljivosti i upotrebe baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna; pravovremeno objavljivanje prijedloga državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word); promoviranje transparentnog objavljivanja proračunskih podataka; pravovremeno i kontinuirano objavljivanje mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivanje izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, kao i povećanje transparentnosti proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, kao nastavak započetog u prethodnom Akcijskom planu predviđene su aktivnosti kojima će se unaprijediti transparentnost financiranja referendumske aktivnosti, kao i aktivnosti kojima će se povećati otvorenost i transparentnost Hrvatskoga sabora. U ovoj tematskoj cjelini predviđene su također i aktivnosti kojima se jača transparentnost i odgovornost na razini trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i transparentnost financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva. Predviđena je i mjera usmjerena unaprjeđenju normativnog okvira za medije te mjere usmjerene zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti (tzv. „zviždača“), kao i generalno unaprjeđenje normativnog okvira za suzbijanje korupcije i sprječavanje sukoba interesa.
U tematskoj cjelini pod nazivom „Otvorenost“ naglasak je stavljen na aktivnosti otvaranja podataka , a g lavni cilj mjere je povećati količinu otvorenih podataka i pridonijeti povećanju ponovne uporabe otvorenih podataka. Mjerom se nastoji osigurati preduvjete i okvir za efikasno otvaranje podataka na razini državne uprave te potaknuti državna tijela na otvaranje podataka.
Tematska cjelina pod nazivom „Sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika ima naglasak na aktivnostima za unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću, kako bi se nastavilo graditi na uspješno ostvarenim rezultatima u ovom području kroz provedbu prethodnih akcijskih planova. Ujedno, kroz jednu od mjera djelovat će se na jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera.
Tematska cjelina pod nazivom „ Dodatno unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću“ uključuje provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja. Također, mjera uključuje i promotivne aktivnosti te aktivnost ažuriranja baze savjetodavnih tijela. Glavni cilj mjere je unaprjeđenje provedbe savjetovanja na razini državne uprave te povećanje broja korisnika sustava e-Savjetovanja, dakle, podizanje kvalitete i kvantitete u tom području.
Tematska cjelina pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini usmjerena je na to da se aktivnosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast „spuste“ u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome će se pokrenuti gradski portali otvorenih podataka; uspostaviti internetski sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini koji slijedi rezultate ostvarene uspostavom e-Savjetovanja na nacionalnoj razini te također provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tematska cjelina pod nazivom „Održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast“ usmjerena je na to da se osigura održivost vrijednosti i sadržaja inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, kroz povećanje informiranosti o ciljevima inicijative, s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću otvorenih podataka, transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu povećanja učinkovitosti i odgovornosti tijela javne vlasti te učinkovitijeg i inovativnijeg pružanja javnih usluga u obrazovni sustav.
Provedbu mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana pratit će i koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, uz stručnu potporu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ured za udruge će izraditi upute za izvještavanje o provedbi svake mjere/aktivnosti i tablično praćenje statusa provedbe mjera/aktivnosti od strane nositelja i sunositelja mjera/aktivnosti kao podlogu za izradu godišnjeg izvješća o provedbi Akcijskog plana.
Pisano izvješće o provedbi Akcijskog plana podnosi se Vladi Republike Hrvatske po završetku svake godine provedbe, a po potrebi i češće. S ciljem unaprjeđenja provedbe Akcijskog plana, a na prijedlog Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge može uz izvješće predložiti Vladi Republike Hrvatske i reviziju pojedinih mjera/aktivnosti, njihovih nositelja i/ili sunositelja i suradnika u provedbi, rokova izvršenja, potrebnih sredstava i pokazatelja provedbe u narednom razdoblju. Sukladno zaključku sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, krajem prve godine provedbe pristupit će se reviziji mjera i aktivnosti Akcijskog plana.
Sva tijela državne uprave koja su nositelji i sunositelji provedbe pojedinih aktivnosti Akcijskog plana dužni su na svojim proračunskim stavkama na vrijeme planirati sredstva za provedbu pojedinih aktivnosti u predstojećem proračunskom razdoblju.
Također, provedbu Akcijskog plana će pratiti i evaluirati i neovisno tijelo - Nezavisni mehanizam izvješćivanja (Independent Reporting Mechanism - IRM) koje djeluje u suradnji s Upravnim odborom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Dodatno, kroz javne rasprave koje će biti organizirane tijekom provedbe Akcijskog plana te predstavljanja Inicijative i edukacije na nacionalnoj, ali i na lokalnim razinama, zainteresirana javnost će imati priliku komentirati njegovu provedbu.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
TEMATSKE CJELINE
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
A. TRANSPARENTNOST
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Nositelj mjere
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Usprkos povećanju količine javno dostupnih informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti te pružanju informacija na zahtjev korisnika, građani i drugi korisnici još se uvijek ne mogu pouzdati da će do informacija doći lako, pristupačno i brzo. Na to ukazuje i velik broj žalbi zbog šutnje uprave ili pogrešnog tumačenja odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama pri postupanju tijela javne vlasti, koji su u pravilu posljedica nepoznavanja propisa i nedovoljnih kompetencija tijela javne vlasti, ali i nedovoljne svijesti građana o njihovim pravima. Potrebno je uložiti daljnje strukturirane napore u edukaciju i standardiziranje postupanja od strane tijela javne vlasti, podizati razinu znanja i svijesti o Ustavom i Zakonom zajamčenom pravu na pristup informacijama i kako ga učinkovito koristiti od strane građana, udruga i medija, te drugih dionika u društvu. Treba nastaviti poticati i pratiti proaktivno objavljivanje informacija od strane tijela javne vlasti, kompetentno postupanje po zahtjevima poštujući zakonske rokove.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje evaluaciju i unaprjeđivanje normativnog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uz zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i praćenje primjene Zakona, važno je aktivno promicati pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, koje prvenstveno uključuje edukaciju i jačanje svijesti službenika za informiranje i tijela javne vlasti, kao i korisnika prava na pristup informacijama (građana, medija, udruga, privatnog sektora), ali i informiranje stručne i opće javnosti o aktualnim temama iz područja prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija (kroz suradnju s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, drugim institucijama i medijima).
Nakon 8 godina primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, a s ciljem evaluacije učinkovitosti zakonskog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama, potrebno je provesti neovisnu analizu o pristupu informacijama iz korisničkog gledišta, ali i s pozicije tijela javne vlasti. U skladu s ciljevima sintagme „bolji propisi“, prije eventualnih intervencija u zakonski tekst, evaluacija bi trebala sadržavati podatke o pravnim, politološkim, sociološkim i ekonomskim implikacijama primjene ovog Zakona i poslužiti kao putokaz u daljnjem radu na zakonskom tekstu.
Usvajanje izmjena ZPPI-ja je nužno radi povećanja stupnja njegove primjene, otklanjanja evidentnih prepreka u efikasnijem ostvarivanju prava, prvenstveno onih koje ne osiguravaju pravnu zaštitu korisniku, koje se odnose na izvršenje odluka Povjerenika, ali i radi unapređenja proaktivnog objavljivanja informacija, veće transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti i osnaživanje antikorupcijskog potencijala Zakona o pravu na pristup informacijama.
U osnovi, pravo na pristup informacijama trebalo bi se temeljno ostvarivati putem proaktivne objave informacija od strane tijela javne vlasti na mrežnim stranicama tijela i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, što predstavlja najbrži put za pribavljanje informacije, a tek posredno putem mehanizama zaštite pred drugostupanjskim tijelom i u konačnici pred Visokim upravnim sudom.
U tom procesu od nedvojbene je važnosti sustavni rad na korištenju novih tehnologija kako bi se omogućilo lakše sudjelovanje građana i veća razina transparentnosti u radu javnih organizacija te objavljivanje podataka o svih vrstama poželjnih i nepoželjnih ponašanja u javnoj upravi.
Analiza načina rješavanja zaprimljenih žalbi, načina rješavanja tijela javne vlasti prema zahtjevima za pristup informacijama i udjela šutnje administracije pokazuje negativne trendove. Prema podatcima iz 2020. u odnosu na 2019. vidljivo je zadržavanje broja poništenih rješenja tijela javne vlasti i povećanje u odnosu na 2018. (60,24% u 2020., 60,84% u 2019., 54,65% u 2018.).
U odnosu na predmete šutnje uprave, tijekom 2020. došlo je do povećanja broja rješenja u kojima je tijelima javne vlasti naloženo rješavanje zahtjeva u slučajevima kad tijela javne vlasti nisu riješila zahtjev za pristup informacijama u zakonskim rokovima (58,47% u 2020., 35,43% u 2019., 28,07% u 2018.).
Navedeno upućuje da tijela javna vlasti trebaju uložiti dodatan napor kako bi zahtjeve rješavala u zakonskim rokovima, a da nadzorno tijelo treba nastaviti osmišljavati modele daljnje standardizacije postupanja prema utvrđenim standardima ostvarivanja prava na pristup informacijama, uz povećanu efikasnost izvršenja naloga i rješenja Povjerenika.
Također je uočeno da lokalna razina u odnosu na središnju državnu upravu nije na istoj razini u pogledu otvorenosti i transparentnosti, kao i u pogledu uključivanja građana. Iz provedenih istraživanja vidljivo je da je samo je manji broj gradova i općina češće provodio e-savjetovanja zbog učestalih izmjena i dopuna općih akata i strateško-planskih dokumenata, dok većina rijetko provodi ovu aktivnost. Uz to, rok za e-savjetovanja se nerijetko neopravdano skraćuje mimo zakonski predviđenog roka od 30 dana. Sve navedeno govori u prilog potrebe daljnje dorade normativnog okvira koji vrijedi u ovom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Tijela javne vlasti raspolažu iznimno velikim brojem informacija od značaja za javnost. Pristup javnim informacijama je snažan mehanizam osiguravanja odgovornog i učinkovitog rada tijela javne vlasti, osobito njihova raspolaganja javnim sredstvima. Provedbom ovog prava ostvaruje se transparentnost i otvorenost tijela te omogućuje uključivanje korisnika prava na pristup informacijama kako u procese demokratskog nadzora institucija, tako i odlučivanja o brojnim pitanjima od pojedinačnog i društvenog interesa.
Pristup informacijama ostvaruje se primarno proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela, objavom u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, kao i objavom otvorenih podataka, osiguravanjem javnosti rada te provedbom savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa i dokumenata kojima se utječe na interese korisnika, no jednako je važno i garantirano pravo fizičke i pravne osobe da zahtjevom zatraži pristup informaciji ili ponovnu uporabu informacije o kojem se odlučuje u pravno uređenom postupku, s mogućnošću ulaganja žalbe neovisnom tijelu.
Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću se utvrđuju opća načela, standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata državnih tijela, kojima se uređuju pitanja i zauzimaju stavovi od interesa za opću dobrobit (zaštita i promicanje ljudskih prava, javne službe, pravosuđe, zaštita okoliša i drugo).
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.3. Provoditi edukacije sa aspekta propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
U tijeku
prosinac 2023.
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
U tijeku
prosinac 2023.
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Povjerenik za informiranje
Funkcija, odjel
Povjerenik za informiranje
Email i telefon
povjerenik@pristupinfo.hr ; +385 1 2099 112
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
OCD, JLP(R)S
Broj i naziv aktivnosti:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, akademska zajednica, organizacije civilnoga društva
Pokazatelji provedbe:
- Provedeno istraživanje o razini znanja i svijesti korisnika o korištenju prava na pristup informacijama na uzorku od 500 ispitanika
- Održane 4 krojene edukacije za ciljne skupine korisnika prava na pristup informacijama (edukacije za novinare i studente u okviru nastavka Kampanje Pravo na pristup informacijama: Želim znati, želim sudjelovati!,
- Održana 2 briefinga godišnje (zelene udruge, antikorupcijske udruge u uredu PI)
- Periodična objava standarda postupanja u ostvarivanju prava na pristup informacijama, temeljenih na rješenjima Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda RH, radi informiranja korisnika
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do ovog trenutka nije još provedeno istraživanje na reprezentativnom uzorku (segregirano po dobi, spolu, stupnju obrazovanja i teritorijalnoj rasprostranjenosti), ograničeno su održavani briefinzi za udruge koje su identificirane kao najčešći podnositelji zahtjeva i predstavki Povjereniku za informiranje, dok preostale aktivnosti predstavljaju nastavak aktivnosti započetih u Akcijskom planu za prethodno razdoblje.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Godišnja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Državna škola za javnu upravu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
- Provedba edukacija u okviru temeljnog i naprednog modula programa Pravo na pristup informacijama
putem sustava Državne škole za javnu upravu – 4 godišnje
Provedba edukacija programa „Proaktivna objava informacija i otvoreni podaci“ putem sustava Državne škole za javnu upravu – 2 godišnje
- Održavanje najmanje 8 tematskih webinara godišnje
- Održavanje godišnjeg stručnog savjetovanja službenika za informiranje
- Izrada smjernica o primjeni apsolutnog ograničenja prava na pristup informacija
- Izrada smjernice o ostvarivanju prava na pristup informacijama u odnosu na zaštitu osobnih podataka
- Stručna dorada i noveliranje postojećih uputa i smjernica Povjerenika za informiranje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Edukacije putem DŠJU o različitim segmentima primjene Zakona o pravu na pristup informacija već se izvode, a s obzirom na njihov značaj, posebno radi velike fluktuacije službenika za informiranje, kao i izvođenje tematskih webinara predlaže se kao aktivnost i u ovom akcijskom planu. Isto vrijedi i za godišnje savjetovanje službenika za informiranje koje djeluje i kao svojevrsni forum za razmjenu iskustava i znanja među službenicima za informiranje. Dosadašnji opseg provedbe je isti kao ovaj predložen.
Udio zakonitog postupanja TJV trebao bi biti povećan u sljedećem razdoblju, kao posljedice provedbe ove aktivnosti.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika, te na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 15.460,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.3. Provoditi edukacije o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
- Provedba edukacija o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka u suradnji s Državnom školom za javnu upravu – 6 godišnje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Godišnja izvješća Agencije za zaštitu osobnih podataka , internetska stranica Agencije za zaštitu osobnih podataka
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 7.740,00 kn godišnje  e na razdjelu 250 Agencija za zaštitu osobnih podataka, u okviru proračunske aktivnosti A765000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Agencije.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
Pokazatelji provedbe:
- Izvršena samoprocjena i na web stranicama objavljen dokument samoprocjene usklađenosti postupanja sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za pojedine skupine tijela, najmanje 150 tijela javne vlasti
- Provedeno analitičko praćenje pojedinih segmenata članaka 10., 11.i 12. Zakona o pravu na pristup informacijama, uz izradu izvješća i preporuka za usklađivanje postupanja, najmanje 100 tijela javne vlasti
- Provedeno praćenje usklađenosti internetskih stranica i aplikacija tijela javne vlasti sa zahtjevima pristupačnosti za osobe s invaliditetom, uz izradu izvješća
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Samoprocjenu usklađenosti neka su tijela ispunjavala fakultativno, dok bi se sustavnim samoprocjenjivanjem usklađenosti kao edukativnim alatom izravno doprinijelo kvaliteti primjene obveze proaktivne objave informacija, koja je temeljni oblika ostvarivanja prava na pristup informacijama
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, Izvješće EK o digitalnoj pristupačnosti, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Pokazatelji provedbe:
- Vanjska evaluacija primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Zakon o pravu na pristup informacijama usvojen je 2013., a dopunjen 2015. godine, a radi uočenih nedostataka u efikasnoj primjeni, kao primjer dobre prakse na noveliranju zakonskog okvira koje se temelji na činjenicama nužno provesti stručnu evaluaciju primjene Zakona o pristup informacijama.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti T874009 Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, u iznosu od 195.000,00 kn u 2022. (u potpunosti planiran na izvoru 561) te u iznosu od 205.000,00 kn u 2023. (u potpunosti planiran na izvoru 561).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Nositelj mjere
MINISTARSTVO FINANCIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o proračunu koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Transparentan proračun doprinosi boljem upravljanju proračunskim sredstvima, omogućava građanima pozivanje vlasti na odgovornost te jača povjerenje u političke procese. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost donosi i značajne financijske koristi državi. Istraživanja pokazuju da države s transparentnim proračunima imaju bolji pristup međunarodnim financijskim tržištima i niže troškove zaduživanja.
Fiskalne podatke potrebno je učiniti još dostupnijim javnosti te ih objavljivati u otvorenim formatima, kako na razini Državnog proračuna, tako i na lokalnim, odnosno regionalnim razinama. Također, od objave baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna uočene su potrebe za unaprjeđenjem te baze kako bi ona pružala bolje mogućnosti pretraživanja, kao i preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati fiskalnu transparentnost, prvenstveno kroz pravovremenu objavu i otvaranje fiskalnih podataka za ponovnu uporabu.
Mjera uključuje više aktivnosti kojima će se osigurati redovito objavljivanje točnih i relevantnih informacija o fiskalnim podacima i mogućnosti njihovog preuzimanja u svrhu ponovne uporabe.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera doprinosi rješavanju problema pravovremenom objavom podataka u otvorenim formatima.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna u smislu transparentnosti budući da se povećava fiskalna transparentnost, a time olakšava participacija građana u proračunskim procesima (što bi trebalo rezultirati učinkovitijim pružanjem javnih usluga). Uz to, mjera je relevantna i s obzirom na pitanje javne odgovornosti jer se kroz povećanje transparentnosti proračuna i odnosno cjelokupnog proračunskog procesa otvaraju dodatne mogućnosti za ocjenu odgovornosti državnih dužnosnika i službenika u vezi s provođenjem javnih politika iz njihove nadležnosti.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
siječanj 2022.
kontinuirano
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word)
siječanj 2022.
kontinuirano
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
siječanj 2021.
kontinuirano
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
kontinuirano
kontinuirano
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
rujan 2021.
kontinuirano
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Ante Matijević
Funkcija, odjel
Glavni državni rizničar, Državna riznica
Email i telefon
Ante.Matijevic@mfin.hr ; 01/4591-249
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Hrvatska zajednica županija
Broj i naziv aktivnosti:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Sunositelji:
Ministarstvo financija - Državna riznica, Sektor za izvršavanje državnog proračuna
Pokazatelji provedbe:
- Povećanje frekvencije osvježavanja podataka u strojno čitljivom obliku dostupnih na mrežnoj stranici Ministarstva financija na tjednoj razini
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U aplikaciji Upit o plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima podaci se osvježavaju dnevno.
CSV datoteke u strojno čitljivom obliku osvježavaju se kvartalno i objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
transakcijski sustav državne riznice, a podaci se prikupljaju na dnevnoj razini za prethodni dan
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u strojno čitljivom formatu (Excel)
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica , Vlada RH, Hrvatski sabor
Pokazatelji provedbe:
- Prijedlog državnog proračuna u strojno čitljivom formatu (Excel) objavljen kao dokument za raspravu na stranicama Vlade i Hrvatskog sabora (Dnevni red)
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Prijedlog državnog proračuna kao i njegove izmjene i dopune redovito se objavljuju na stranicama Vlade (u dnevnom redu), zatim na stranicama Sabora, a nakon donošenja objavljuju se i na internetskim stranicama Ministarstva financija. Do sada je Ministarstvo na Vladu Posebni dio proračuna upućivalo u PDF formatu, iste dokumente Vlada prosljeđuje Saboru, dok je MF na mrežnim stranicama Posebni dio proračuna objavljivalo i u PDF i u Excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvor: internetske stranice MF, Vlade i Sabora, učestalost prikupljanja na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
Sunositelji:
Sve članice Hrvatske zajednice županija
Pokazatelji provedbe:
- Pravovremeno objavljeni prijedlozi proračuna, rebalansa proračuna i izvješća u strojno čitljivom formatu;
- Objavljeni aktualni proračunski podaci za 20 županija i Grad Zagreb u strojno čitljivom, standardiziranom obliku; rad na popularizaciji otvorenih podataka i transparentnosti
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Županije, dva puta godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Aktivnost se provodi kontinuirano te se financira iz proračuna Hrvatske zajednice županija.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji.
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Zavod za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije
Pokazatelji provedbe:
- Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljene mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljeni izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna a od 2022. godine i tromjesečni podaci za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Objavljivanje podataka na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
SAP informacijski sustav Državne riznice, financijski izvještaji proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski izvještaji neprofitnih organizacija, godišnji financijski izvještaj poduzetnika i ostalih pravnih osoba koji ulaze u sektorski obuhvat opće države.
SAP- mjesečno ; OSTALO- tromjesečno, polugodišnje i godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za podršku sustavu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
U Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave istaknuta je važnost jačanja transparentnosti kojim će se preporučiti lokalnim i područnim (regionalnim) jedinicama:
1. objava svih ključnih proračunskih dokumenata (posebice prijedlog proračuna, izglasani proračun, izmjene i dopune proračuna, proračunski vodič, polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna) na mrežnim stranicama jedinica u jedinstvenom folderu nazvanom Proračun, na koji postoji izravna poveznica s naslovne stranice.
2. pri objavi polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata kako je propisano Pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (čl. 4).
3. pri objavi prijedloga proračuna, izglasanog proračuna te izmjena i dopuna proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata (opći i posebni dio proračuna, te plan razvojnih programa) kako je propisano Zakonom o proračunu (čl. 16).
4. objava usvojenih proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
5. objava izvještaja o izvršenju proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
6. izrada i objava proračunskih vodiča za građane.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U prethodnim Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave navedena je preporuka da se svi materijali vezani uz proračun i njegove izmjene objavljuju u word i excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – kontinuirano
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Nositelj mjere
HRVATSKI SABOR
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Mjera pridonosi povećanju otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora te informiranja i, gdje je moguće, uključivanja građana u sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje promociju i provedbu edukativnih programa i radionica koje su prilagođene različitim ciljnim skupinama i njihovim potrebama. Edukativni programi za učenike osnovnih i srednjih škola i studenata imaju za cilj podizanje razine znanja i kompetencija mladih te njihove pripreme za uključivanje i sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja odluka.
Putem edukativnih radionica za građane, s ukladno epidemiološkim mjerama , provodit će se edukacija zainteresiranih građana o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako i kome napisati predstavku ili prijedlog te potom uputiti određenom radnom tijelu ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Uz već postojeće, sukladno epidemiološkim mjerama, edukativne posjete učenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.), online kviza za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?", edukativni program proširuje se otvaranjem Natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu. Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Povijesti za 8. razred osnovne škole, posebice nastavne cjeline Nastanak suverene i samostalne hrvatske države i uloge i značaja Hrvatskoga sabora u stvaranju Republike Hrvatske. Učenici pišu esej/zastupnički govor tematizirajući bazične državnopravne akte koje je donio Sabor značajne za stvaranje suverene Republike Hrvatske i njen politički ustroj. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike 8. razreda osnovnih škola je poticanje povijesne pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje povijesnog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti. Upravo upoznavanjem suvremene političke povijesti učenici razumijevaju političko djelovanje te im se približava proces izgradnje vlasti i državnih institucija.
Sukladno epidemiološkim mjerama, programi za učenike srednjih škola obuhvaćaju edukativne posjete Hrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima. Predavanje se ponajviše odnosi na znanja koja učenici trebaju usvojiti iz područja političkog sustava Republike Hrvatske i ustrojstva državne vlasti, a vezano je i uz znanja koja učenici trebaju usvojiti za polaganje ispita iz predmeta Politika i gospodarstvo na državnoj maturi. Osim toga, na godišnjoj razini planira se održavanje S imuliranog parlamenta za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika. Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima te na sjednici Sabora – učenici na neposredan način usvajaju znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona. Nastavnici pripremaju učenike za simuliranu sjednicu u sklopu nastave iz sljedećih predmeta: Politika i gospodarstvo, Sociologija, Filozofija, Etika, međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, Povijest te pravne grupe predmeta: Uvod u državu i pravo, Ustavni ustroj Hrvatske, i dr. Ciljevi provođenja ovog edukativnog programa su: omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti i uloge zastupnika, njihovog rada u saborskim odborima i u klubovima zastupnika, pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona, poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona te važnošću poštovanja zakona koji su na snazi. Svrha provođenja ovog edukativnog programa je omogućiti učenicima praktično stjecanje znanja o politici kao sadržaju, političkim institucijama i političkim procesima, te poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i uključivanje u procese donošenja odluka. Na godišnjoj razini organizirat će se i o nline kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ . Kviz pitanja proizlaze iz kurikuluma za nastavni predmet Politika i gospodarstvo u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Dva su cilja ovog edukativnog programa: prvi je pružiti mogućnost učenicima da testiraju svoje znanje o Saboru, njegovom ustroju i nadležnostima, kao i procedurama u donošenju akata, te pravima i obvezama saborskih zastupnika, a drugi je zainteresirati učenike za stjecanje dodatnih znanja o ulozi i mjestu Sabora u Republici Hrvatskoj od konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. do danas što podrazumijeva sve one ustavne ovlasti Sabora kao parlamenta jedne od država članica Europske unije. Za učenike srednjih škola organizira se Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu . Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo za srednje škole u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Učenici pišu esej/zastupnički govor razmatrajući temeljne državotvorne akte koje je donio Sabor. Očekivani odgojno-obrazovni ishodi takvog poučavanja omogućit će učenicima da još bolje upozna politički sustav Republike Hrvatske te ustrojstvo, ulogu i odgovornost vlasti i izvore njene legitimnosti. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike srednjih škola je poticanje političke pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje političkog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti.
Program za studente visokih učilišta obuhvaća predavanje za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl. Dio programa je i održavanje simuliranog parlamenta studenata u Sabornici. Sudjelovanjem u projektu Simulirani parlament studenti imaju priliku proširiti svoja znanja o zakonodavnom postupku i načinu rada Hrvatskoga sabora, kao i usavršiti svoje retoričke vještine i sposobnost vođenja argumentirane rasprave i važnost sudjelovanja u političkim procesima uopće. Stoga je cilj ovog projekta educirati studente o radu Sabora, ali i potaknuti njihovo zanimanje i motivirati ih za veći angažman u politici podizanjem razine svijesti o važnosti aktivnog sudjelovanja u političkim procesima. Također programom se omogućava organiziranje razgovora/tematskih rasprava studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora.
Također, u skladu s epidemiološkim mjerama, provodit će se i edukativne radionice za građane kroz koje će se zainteresirane građane educirati o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kojem radnom tijelu ga uputiti, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera će pridonijeti još većoj otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora, a ujedno će pridonijeti i boljem informiranju i, gdje je moguće, uključivanju građana u sudjelovanju u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za ostvarivanje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast jer povećava transparentnost tijela javne vlasti, omogućuje građansku participaciju, posebice mladih s ciljem njihovog jačeg uključivanja i pripreme za procese donošenja odluka, a u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva. Podrška Hrvatskoga sabora obrazovnom sustavu kroz jače uključivanje mladih u podizanje razine kompetencija i priprema za sudjelovanje u procesima donošenja odluka ujedno je sukladna i cilju podizanja razine transparentnosti i otvorenosti.
Dodatne informacije:
Mjera će se provoditi u okviru proračunskih sredstava Hrvatskoga sabora.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.3. Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
U tijeku
prosinac 2023.
3.4. Održavati edukativne programe za građane
U tijeku
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Sandra Rizmaul
Funkcija, odjel
Osobna savjetnica predsjednika Hrvatskoga Sabora
Email i telefon
sandra.rizmaul@sabor.hr , 01 6303 486
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenstva za provedbu svih edukativnih programa koja čine nastavnici i profesori raznih grupa predmeta, radne skupine.
Savjet za razvoj civilnoga društva.
Broj i naziv aktivnosti:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
Pokazatelji provedbe:
- Provedene edukativne posjete učenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.)
- Proveden online kviz za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?"
- Proveden natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izvješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
Pokazatelji provedbe:
- Provedene edukativne posjete Hrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima
- Održan S imulirani parlamenti za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika, na godišnjoj razini
- Proveden o nline kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ , na godišnjoj razini
- Proveden Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.3 Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
Pokazatelji provedbe:
- Provedena predavanja za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl.
- Održan simulirani parlament studenata u Sabornici.
- Provedeni razgovori/tematske rasprave studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.4. Održavati edukativne programe za građane
Pokazatelji provedbe:
- Provedene edukativne radionice za građane o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kome predstavku ili prijedlog uputiti odnosno kojem radnom tijelu, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Nositelj mjere
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Važećim Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: važeći Zakon o referendumu). Jedan od problema na koji važeći Zakon o referendumu ne daje odgovor, prikupljanje je, evidentiranje i javna objava informacija o referendumskim inicijativama.
Što mjera uključuje?
Kao jednu od planiranih aktivnosti Državnog izbornog povjerenstva važnu za ostvarenje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast ističe se uspostava Evidencije referendumskih inicijativa. U ovom trenutku takva vrsta evidencije ne postoji te je znatno otežano dobiti informaciju o referendumima koji se u određenom razdoblju vode na lokalnoj razini, ako ne i nemoguće jer niti jedno državno tijelo ne raspolaže sa ako objedinjenim podacima. Po uspostavi Evidencije referendumskih inicijativa, potrebno je osigurati njenu objavu na jednom mjestu, i to mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva.
Pored navedenog, stupanjem na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u ožujku 2019. (dalje: Zakon o financiranju), Državno izborno povjerenstvo je dobilo u nadležnost provedbu nadzora financiranja referendumske aktivnosti organizacijskog odbora na državnom i lokalnom referendumu (dalje: sudionici referendumske aktivnosti). Zakonom o financiranju propisano je da se financijska izvješća koja se odnose na referendumsku aktivnost dostavljaju Državnom izbornom povjerenstvu unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja u navedenim Zakonom propisanim rokovima te da se prvi radni dan nakon njihove dostave objavljuju na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u otvorenom, strojno čitljivom formatu.
Državno izborno povjerenstvo u narednom razdoblju namjerava provoditi proaktivnu edukaciju sudionika referendumskih aktivnosti kako bi se eventualne povrede Zakona o financiranju svele na što je manju moguću mjeru.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Provođenjem zakonskih i podzakonskih odredbi podiže se kvaliteta obaviještenosti i uključenosti javnosti u proces referendumskih aktivnosti.