Sadržaj

Predgovor

1. Uvod

1.1. Poveznica s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i drugim relevantnim aktima strateškog planiranja

1.2. Postupak izrade i uključenost dionika u oblikovanje i provedbu Nacionalnog plana

2. Analiza stanja

2.1. Učinkovitost pravosudnog sustava

2.2. Digitalizacija i pristup pravosuđu

2.3. Stanje pravosudne infrastrukture

2.4. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu

2.5. Izazovi unutar zatvorskog i probacijskog sustava

3. Strateški okvir

3.1. Srednjoročna vizija razvoja

3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda

Posebni cilj 1. Unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka

Posebni cilj 2. Osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka

Posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu

Posebni cilj 4. Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga

Posebni cilj 5. Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije

3.3. Utjecaj na stratešku agendu Europske unije, Vijeća Europe i globalne ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda

4. Provedbeni okvir

4.1. Akcijski planovi

4.2. Indikativni financijski plan

4.3. Mehanizmi za praćenje provedbe

4.4. Plan vrednovanja

Prilog 1. Popis posebnih ciljeva i pokazatelja ishoda (tablični prikaz)

Predgovor

Pravosudni sustav ima važnu stratešku ulogu u zaštiti prava građana,  gospodarskom razvoju i napretku Republike Hrvatske. No, da bi pravosudni sustav ispunjavao navedenu ulogu, on mora biti učinkovit, neovisan i kvalitetan, jer samo takav pravosudni sustav pridonosi gospodarskom rastu stvaranjem i održavanjem poticajnog poslovnog okruženja te kvaliteti života građana.

Tijekom proteklih godina uspješno su provedene brojne aktivnosti s ciljem skraćivanja trajanja sudskih postupaka, racionalizacije pravosudne mreže i modernizacije funkcioniranja cijelog sustava. Međutim, i u trenutnoj situaciji kada prema Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2021. godinu bilježimo određena poboljšanja na području učinkovitosti pravosudnog sustava, Ministarstvo pravosuđa i uprave i nadalje je posvećeno reformama u tom području.

Upravo s ciljem unaprjeđenja učinkovitosti sudskih postupaka Ministarstvo pravosuđa i uprave početkom 2021. godine, u suradnji s predsjednicima sudova, započelo je s izradom akcijskih planova za poboljšanje učinkovitosti rada sudova, a pozitivan ishod njihova provođenja nije izostao. S istim ciljem Ministarstvo pravosuđa i uprave predvidjelo je normativne aktivnosti i to posebno u vidu izmjena ključnih procesnih zakona te krovnih zakona za sudove i državna odvjetništva, ali i poboljšanja stečajnog okvira.

Nalazimo se u razdoblju digitalne transformacije, koja ima utjecaj na sve sfere života građana te na gospodarstvo, a nije zaobišla ni pravosudni sustav. Velika su ulaganja u proteklom razdoblju rezultirala poboljšanjem e-komunikacije i uvođenjem informacijskog sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSpis). CTS, kao jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima, u potpunosti prati sve poslovne procese državnih odvjetništava, a Zajedničkim informacijskim sustavom zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) uspostavljena je jedinstvena baza podataka i aplikacija za vođenje i održavanje podataka katastra i zemljišne knjige. Nadogradnje i poboljšanja navedenih informacijskih sustava planirana su i u narednom razdoblju.

Ulaganje u infrastrukturu pravosudnih tijela bitno je za postizanje veće učinkovitosti, ali i profesionalizma u pravosuđu. Modernizaciju infrastrukture pravosudnih i kaznenih tijela potrebno je provesti, kako radi udovoljavanja novonastalim potrebama funkcioniranja pravosuđa u uvjetima epidemije, tako i radi usklađivanja sa standardima Europske unije o energetskoj učinkovitosti. U odnosu na stanje infrastrukture, svakako treba spomenuti razorne potrese koji su pogodili Središnju Hrvatsku tijekom 2020. godine, a koji su prouzročili velike materijalne štete, što je dodatno otežalo funkcioniranje pravosudnog sustava.

Kao „nasljednik“ Strategije razvoja pravosuđa, za razdoblje 2013. do 2018., Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava definiranim će ciljevima i prioritetima odrediti daljnji razvoj pravosudnog sustava u narednih sedam godina. Posebni ciljevi Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava kompatibilni su s ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, kao i s reformama Nacionalnog plana otpornosti i oporavka.

S obzirom na to da se odgovornost države i pravosudnog sustava prema društvu očituje u vladavini prava te povjerenju građana u pravosudni sustav, naš je cilj stvoriti učinkovito pravosuđe kojem građani vjeruju i sigurni su da se njihova prava poštuju.

Modernizacija i poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava osnažit će državne i pravosudne institucije, osigurati pravnu sigurnost u društvu i stvoriti nove mogućnosti za građane i poduzetnike, osobito u kontekstu oporavka nakon kriznog razdoblja.

I. Uvod

Kvaliteta, neovisnost i učinkovitost glavne su sastavnice učinkovitog pravosudnog sustava. Učinkoviti pravosudni sustav predstavlja condicio sine qua non osiguranja zaštite prava građana i poslovnih subjekata, gospodarskog oporavka, konkurentnosti i djelotvornog funkcioniranja države.

Pravni izvori i ključne institucije pravosudnog sustava

Hrvatski pravosudni sustav se kontinuirano usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, sukladno kojoj sudovi moraju biti nepristrani i neovisni od izvršne i zakonodavne vlasti. Samostalnost i neovisnost sudbene vlasti zajamčena je i Ustavom Republike Hrvatske ¹ .

Republika Hrvatska je u svoj pravni sustav implementirala odredbe europskih i međunarodnih izvora prava, prema kojima sudbena vlast odnosno sudovi sude. Sudovi štite Ustavom Republike Hrvatske, pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom.

Djelokrug, ustrojstvo i stvarna nadležnost sudova te druga pitanja od važnosti za rad sudova, uređena su Zakonom o sudovima ² . Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno. U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni sudovi (općinski i županijski), specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske.  

U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 67 sudova. Kao sudovi prvog stupnja djeluju 34 općinska, 9 trgovačkih i 4 upravna suda. Sudovi drugog stupnja su Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske te županijski sudovi. Županijski sudovi (15 sudova) obavljaju i poslove istrage te suđenja u nekim kaznenim predmetima prvog stupnja, a Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučuje i o zakonitosti općih akata. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, između ostalog osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (Prikaz 1. Ustrojstvo sudova u Republici Hrvatskoj).

Prikaz 1. Ustrojstvo sudova u Republici Hrvatskoj

Sudovi imaju važnu ulogu u provedbi javnih politika usmjerenih na zaštitu prava pojedinaca i jačanje gospodarstva.  Međutim, građani i gospodarski subjekti pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj danas općenito doživljavaju sporim i nedosljednim ³ , a povjerenje u pravosuđe relativno je nisko ⁴ . S druge strane, pravosudni dužnosnici ukazuju na česte izmjene zakonskih propisa, neadekvatne prostorne uvjete, nedovoljnu uporabu suvremenih tehnologija te druge organizacijske slabosti koje je potrebno adresirati.

Vlada Republike Hrvatske teži rješavanju institucionalnih i drugih slabosti u pravosudnom sustavu, posebice u sudovima, u svrhu postizanja viših standarda usluga građanima i gospodarstvu. Time se želi poboljšati i položaj Republike Hrvatske na ljestvici uspješnosti pravosudnih sustava u Europskoj uniji, prema pokazateljima Povjerenstva za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe (CEPEJ). Međutim, ostvarivanje navedenog cilja zahtijeva koordinirano djelovanje svih dionika u pravosudnom sustavu te  odgovarajuće financijske i stručne resurse za provedbu reformi i investicija.

Pravni izvori koji uređuju ovlasti i odgovornosti ključnih institucija pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj, uz Ustav Republike Hrvatske i Zakon o sudovima, su:

• Zakon o državnom sudbenom vijeću ⁵ ,

• Zakon o državnom odvjetništvu ⁶ ,

• Zakon o državnoodvjetničkom vijeću ⁷ ,

• Zakon o pravosudnoj akademiji ⁸ ,

• Zakon o odvjetništvu ⁹ ,

• Zakon o javnom bilježništvu ¹⁰ ,

• Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu ¹¹ ,

• Zakon o Vladi ¹² i

• Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave ¹³ .

Ključne institucije pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj su:

Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudovi. Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Osim toga, djelokrugom rada Vrhovnog suda Republike Hrvatske obuhvaćeno je i odlučivanje o redovnim pravnim lijekovima, kada je to propisano posebnim zakonima, odlučivanje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj te rješavanje o sukobu nadležnosti. Za proces razvoja i reforme pravosudnog sustava vrlo je značajno razmatranje aktualnih pitanja sudske prakse (ujednačavanje sudske prakse) i predlaganje područja stručnog usavršavanja sudaca, sudskih savjetnika i sudskih vježbenika s ciljem podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa. Vrhovni sud Republike Hrvatske ima značajnu ulogu u osiguranju vladavine prava i povjerenja javnosti u pravosudni sustav.

Državno sudbeno vijeće (DSV) je samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje u skladu s Ustavom odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova (osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske) te stoga ima veliki utjecaj na neovisnost, nepristranost, profesionalizam i stručnost pravosuđa te osiguranje vladavine prava i povjerenja javnosti u pravosuđe.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje za zaštitu imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nezaobilazan je sudionik svih strateških aktivnosti, s obzirom na to da nadzire rad cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, skrbi o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu te o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima značajnu ulogu u osiguranju vladavine prava i povjerenja javnosti u pravosuđe.

Državnoodvjetničko vijeće (DOV) je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj te odlučuje o imenovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika te općinskih i županijskih državnih odvjetnika. Kao i Državno sudbeno vijeće, ima velik utjecaj na neovisnost, nepristranost, profesionalizam i stručnost pravosuđa.

Pravosudna akademija je središnja institucija za izobrazbu i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i službenika zaposlenih u pravosudnim tijelima. Organizira i provodi inicijalne programe stručnog usavršavanja vježbenika u pravosudnim tijelima i kandidata za suce i zamjenike državnih odvjetnika (program Državne škole za pravosudne dužnosnike) te cjeloživotne programe za stalno stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i savjetnika u pravosudnim tijelima, službenika iz područja pravosuđa, kao i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima. Stručnim usavršavanjem kroz koje nastoji povećati kompetencije zaposlenika u pravosuđu, ima presudan utjecaj na kvalitetu ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu.

Hrvatska odvjetnička komora je krovna organizacija svih odvjetnika i odvjetničkih vježbenika u Republici Hrvatskoj, koja predlaže provedbene mjere i doprinosi razvoju odvjetništva, organizira obrazovanje članova te surađuje s pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Hrvatska javnobilježnička komora predstavlja čitavu javnobilježničku službu, koja obavljanjem prenesenih sudskih ovlaštenja u određenim postupcima neposredno rasterećuje rad sudova, dok se primarna uloga javnobilježničke službe sastoji u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, službenom ovjeravanju privatnih isprava te obavljanju drugih poslova i postupaka određenih zakonom kojima se doprinosi pravnoj sigurnosti građana i pravnih osoba.

Ključnu ulogu u razvoju pravosudnog sustava, u zakonodavnom smislu ima Hrvatski sabor , a u strateškom smislu , Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa i uprave .

Ministarstvo pravosuđa i uprave vrši nadzor nad obavljanjem poslova uprave u tijelima sudbene vlasti, državnom odvjetništvu i kaznenim tijelima te obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: područje građanskog, kaznenog, prekršajnog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja; ustrojstvo i rad te stručno osposobljavanje u tijelima koja izvršavaju kaznene i prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu; sudske i javnobilježničke pristojbe; međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći; izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija, pomilovanja i uvjetne otpuste; upravne i stručne probacijske poslove pri odlučivanju o kaznenom progonu te izboru vrste i mjere kaznenopravnih sankcija, izvršavanje kaznenopravnih sankcija izrečenih punoljetnim počiniteljima kaznenih djela, a koje se izvršavaju na slobodi; poslove razvoja i koordinacije sustava podrške žrtvama i svjedocima te informatizaciju pravosuđa. Također, Ministarstvo pravosuđa i uprave obavlja upravne i stručne poslove u vezi sa suradnjom Vlade Republike Hrvatske s međunarodnim kaznenim sudovima, poslove zastupanja Republike Hrvatske pred Međunarodnim sudom ¹⁴ i drugim međunarodnim sudovima, ako posebnom odlukom Vlade nije odlučeno drukčije, poslove u vezi sa zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave te uspostavlja, promiče i obavlja suradnju nositelja provedbe mjera sprečavanja korupcije.

Svrha izrade Nacionalnog plana

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2021. do 2021. godine (dalje u tekstu: Nacionalni plan), Ministarstvo pravosuđa i uprave zaduženo je izraditi Nacionalni plan koji obuhvaća područja normativnog, institucionalnog (organizacijskog) i financijskog okruženja za razvoj učinkovitog i djelotvornog pravosuđa kao važnog čimbenika društveno-gospodarskog razvoja  Republike Hrvatske, ali i oblikovanja i provedbe politike Europske unije i međunarodnih politika, u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine.

Sukladno metodologiji strateškog planiranja koja je propisana Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske ¹⁵ , Nacionalni plan sadrži srednjoročnu viziju razvoja pravosudnog sustava, posebne ciljeve koji su usklađeni sa strateškim ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, prioritete unutar posebnih ciljeva prema kojima se oblikuju mjere za provedbu u razdoblju važenja Nacionalnog plana te pokazatelje ishoda za svaki posebni cilj prema kojima će se mjeriti uspješnost provedbe Nacionalnog plana. Navedeni elementi čine strateški okvir Nacionalnog plana.

Nacionalni plan također opisuje institucionalni okvir provedbe, praćenja i vrednovanja. Akcijski planovi sadrže detaljnu razradu svih mjera koje se predlažu za ostvarenje posebnih ciljeva Nacionalnog plana. Za svaku mjeru utvrđeni su nositelji i rok provedbe, pokazatelj(i) rezultata, aktivnosti za provedbu te potrebna financijska sredstva i proračunske pozicije iz kojih se sredstva osiguravaju. Navedeni elementi čine provedbeni okvir Nacionalnog plana. Prvi Akcijski plan provedbe Nacionalnog plana za razdoblje 2021.-2024. godine donosi se paralelno s ovim Nacionalnim planom.  

^{1 Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14.}

^{2 Narodne novine, broj 28/13 , 33/15 , 82/15 , 82/16 , 67/18 , 126/19 , 130/20 .}

^{3 Analitička podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030.: Pravosudni sektor, srpanj 2019.}

^{4 Izvješće o vladavini prava za 2020. i 2021. Poglavlje za Hrvatsku}

^{5 Narodne novine, broj 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19.}

^{6 Narodne novine, broj 67/18.}

^{7 Narodne novine, broj 67/18, 126/19.}

^{8 Narodne novine, broj 52/19}

^{9 Narodne novine, broj 09/94 ,  117/08 ,  50/09 ,  75/09 ,  18/11 .}

^{10 Narodne novine, broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16.}

^{11 Narodne novine, broj 14/19.}

^{12 Narodne novine, broj 150/11, 119/14, 93/16, 116/18.}

^{13 Narodne novine, broj 93/16, 104/16, 116/18, 127/19.}

¹⁴ Glavno sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Engl. International Court of Justice (ICJ) 

¹⁵ Narodne novine, broj 123/17.

1.1.Poveznica s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i drugim relevantnim aktima strateškog planiranja

Nacionalna razvojna strategija krovni je akt strateškog planiranja za razvoj Republike Hrvatske u četvrtom desetljeću njezine državnosti. Nacionalna razvojna strategija predstavlja okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih planova, tako i ovog Nacionalnog plana te svih provedbenih akata koji iz njih proizlaze, čime se osigurava njihova međusobna usklađenost i sinergija.

Nakon rješavanja mnogih pitanja gospodarske tranzicije, radi ublažavanja posljedica pandemije bolesti COVID-19 i razornih potresa koji su pogodili Središnju Hrvatsku tijekom 2020. godine te prilagodbe Republike Hrvatske globalnim izazovima, poput četvrte industrijske revolucije, digitalne i zelene tranzicije, klimatskih promjena te geopolitičkih poremećaja, usvojen je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. Mehanizam za otpornost Europske unije sljedeće generacije omogućio je državama članicama provođenje reformi i jačanje otpornosti povezane s posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan je 47,5 milijardi kuna te predviđa značajne investicije u jačanje gospodarskog razvoja poticanjem privatnih i javnih ulaganja i kroz pomoć u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđene su značajne reforme javne uprave, poslovnog okruženja, obrazovanja, pravosudnog sustava i socijalne skrbi te inicijativa obnove zgrada nakon potresa.

Navedeni dokumenti poslužili su kao okvir za oblikovanje Nacionalnog plana, a poveznice Nacionalnog plana s istima pojašnjene su u nastavku.

U Nacionalnoj razvojnoj strategiji, u okviru Razvojnog smjera 1. „Održivo gospodarstvo i društvo“ te Strateškog cilja 3. „Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom“, obuhvaćen je daljnji razvoj pravosudnog sustava, kao pretpostavke za poticanje gospodarskog razvoja i kvalitete života. Do 2030. godine, cilj vezan uz pravosudni sustav, prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji je postizanje djelotvornog i učinkovitog pravosudnog sustava. Nacionalnom razvojnom strategijom su određena i prioritetna područja javnih politika u okviru Razvojnog smjera 3. „Zelena i digitalna tranzicija te Strateškog cilja 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“ kojima se određuju razvojni smjerovi i strateški ciljevi u području pravosuđa i kojima je obuhvaćena  digitalizacija pravosudnog sustava i uvođenje digitalnih rješenja u interesu građana i hrvatskog gospodarstva, čime se daje doprinos u izgradnji digitalne budućnosti Europe.

Pri izradi Nacionalnog plana uzeti su u obzir prioriteti javnih politika preuzeti iz navedenih strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije koji se odnose na povećanje učinkovitosti rada sudaca, povećanje učinkovitosti kroz digitalizaciju, poboljšanje materijalnih uvjeta rada sudova i sudaca te kvalitetnija komunikacija s građanima. Posebna pažnja bit će posvećena postupcima pred trgovačkim sudovima i stečajnim postupcima, uklanjanju administrativnih prepreka koje uzrokuju dugotrajnost tih postupaka, čime će se doprinijeti većoj konkurentnosti gospodarstva. Nadalje, radit će se na unaprjeđenju upravljanja ljudskim potencijalima promicanjem stručnog usavršavanja sudaca te na transparentnosti i objektivnosti izbora i imenovanja sudaca.

Vezano za digitalizaciju pravosuđa, naglasak je na smanjenju složenosti i povećanju učinkovitosti procesa koji se digitaliziraju i povećanju digitalnih kompetencija svih zaposlenih u pravosudnom sustavu.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti temelji se na zajedničkim europskim politikama, nacionalnim prioritetima, programima, preporukama i obvezama te kao takav čini jasan i koherentan okvir za ostvarenje reformi, kao i razvojnih, socijalnih, okolišnih i svih drugih ciljeva Vlade Republike Hrvatske u tekućem desetljeću. Usklađen je s ključnim strateškim i provedbenim dokumentima, poput Programa Vlade Republike Hrvatske 2020.–2024., Nacionalnog programa reformi 2019. te posebnim preporukama Vijeća Europske unije u okviru Europskog semestra za 2019. i 2020., Akcijskim planom za sudjelovanje Republike Hrvatske u tečajnom mehanizmu (ERM II) i Nacionalnom razvojnom strategijom.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Republika Hrvatske se obvezala na daljnju provedbu reforme pravosudnog sustava. Podkomponenta C2.5. „Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana“ obuhvaća jednu reformsku mjeru i šest investicija usmjerenih na unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira kao doprinos vladavini prava. Cilj reforme i povezanih investicija je povećati učinkovitost pravosuđa, ubrzati sudske postupke i smanjiti broj neriješenih predmeta.

1.2.Postupak izrade i uključenost dionika u oblikovanje i provedbu Nacionalnog plana

Nacionalni plan izrađen je poštujući načela partnerstva i transparentnosti, koristeći različite mehanizme dijaloga i konzultacija sa zainteresiranim dionicima. Za izradu Nacionalnog plana Odlukom Vlade Republike Hrvatske zaduženo je Ministarstvo pravosuđa i uprave, koje je oformilo Stručnu radnu skupinu za izradu Nacionalnog plana. Stručna radna skupina sačinjena je od predstavnika institucionalnih dionika pravosudnog sustava, znanstveno-akademske zajednice, civilnog društva i drugih tijela javne vlasti koji se bave različitim područjima razvoja pravosudnog sustava:

◊ Hrvatski sabor, Odbor za pravosuđe,

◊ Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske,

◊ Ministarstvo pravosuđa i uprave,

◊ Vrhovni sud Republike Hrvatske,

◊ Državno odvjetništvo Republike Hrvatske,

◊ Državno sudbeno vijeće,

◊ Državnoodvjetničko vijeće,

◊ Pravosudna akademija,

◊ Hrvatska odvjetnička komora,

◊ Hrvatska javnobilježnička komora,

◊ Udruga hrvatskih sudaca,

◊ pučki pravobranitelj,

◊ Pravni fakulteti sveučilišta u Zagreb, Splitu, Rijeci i Osijeku,

◊ Udruga za kreativni socijalni rad, te

◊ ministarstva i druga tijela državne uprave.

Izrađena je Komunikacijska strategija i Komunikacijski akcijski plan kojim su identificirane ključne skupine dionika koje trebaju biti uključene u postupak savjetovanja i provedbe Nacionalnog plana, odabrane su metode za prikupljanje mišljenja javnosti, definirani ciljevi i načini savjetovanja te mehanizmi komunikacije koji će se koristiti tijekom razdoblja oblikovanja i provedbe Nacionalnog plana.  

Proces oblikovanja Nacionalnog plana odvijao se uvažavajući načela partnerstva.  

Stručna radna skupina započela je rad na dokumentu u svibnju 2021. godine, slijedeći propisanu metodologiju strateškog planiranja i upravljanja razvojem. U svrhu konzultacija s relevantnim dionicima u procesu izrade nacrta Nacionalnog plana, primjenjujući načelo suradnje i zajedničkog oblikovanja akta strateškog planiranja u fazi nacrta dokumenta, tijekom svibnja i lipnja 2021. godine, koordinator procesa izrade Nacionalnog plana, Ministarstvo pravosuđa i uprave, osmislilo je i provelo dva online ispitivanja, vezano uz glavne izazove i prioritete u razvoju pravosudnog sustava, koristeći strukturirane e-upitnike putem Interneta.

Zainteresirani dionici dali su svoje prijedloge i komentare na različite elemente strateškog okvira, uključujući i srednjoročnu viziju razvoja. Rasprava putem upitnika vođena je kroz postavljanje četiri ključne skupine pitanja:

◊ Koje izazove prepoznajete u odnosu na učinkovitost, kvalitetu i neovisnost pravosudnog sustava?

◊ Koje potencijalne mjere predlažete za rješavanje prepoznatih izazova u srednjoročnom razdoblju?

◊ Na koje srednjoročne prioritete bi se trebao usmjeriti Nacionalni plan?

◊ Pomoću kojih pokazatelja biste definirali i mjerili uspjeh u provedbi Nacionalnog plana?

Rezultati upitnika pomogli su usmjeriti rasprave Stručne radne skupine te fokusirati dijagnostiku i strateški okvir na pitanja koja je većina ispitanika označila važnim. Stručna radna skupina usvojila je prijedlog strateškog okvira za Nacionalni plan u srpnju 2021. godine, a u rujnu je krenula s izradom provedbenog okvira vodeći rasprave o potencijalnim mjerama unutar pet tematskih podskupina, sukladno predloženim posebnim ciljevima Nacionalnog plana. 

2. Analiza stanja

Na temelju dostupnih analitičkih podloga i izvještaja te preporuka upućenih kroz europske i nacionalne mehanizme, u ovom poglavlju sažeto su prikazani glavni izazovi razvoja pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj. Popis korištenih izvora nalazi se na kraju ovog dokumenta.

Reforma hrvatskog pravosudnog sustava započeta je prije stupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, s ciljem ispunjavanja kriterija iz pregovaračkih poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna prava) i  24. (Pravda, sloboda i sigurnost). Napredak reforme usmjeravan je strategijama reforme pravosuđa iz 2005., 2011. ¹⁶  i 2013. ¹⁷  godine, uz prateće akcijske planove (2006., 2010. i 2013. ¹⁸ ) te strateške planove ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, kao i Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine ¹⁹ .  U okviru spomenutih akata strateškog planiranja naglasak reformskih procesa bio je na jačanju učinkovitosti pravosuđa, uravnoteženju resursa pravosudnog sustava sa stvarnim potrebama, te iskorištavanju mogućnosti koje nude suvremene tehnologije, prije svega informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT).  

¹⁶ Strategija reforme pravosuđa, za razdoblje od 2011. do 2015. godine (Narodne novine, broj 154/10)

¹⁷ Strategija razvoja pravosuđa, za razdoblje od 2013. do 2018. godine (Narodne novine, broj 144/12)

¹⁸ Akcijski plan za provedbu strateških smjernica Strategije razvoja pravosuđa 2013.-2014.: https://mpu.gov.hr/vijesti/akcijski-plan-za-provedbu-strateskih-smjernica-strategije-razvoja-pravosudja-2013-2014/167

¹⁹ Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine (Narodne novine, broj  26/15)

2.1. Učinkovitost pravosudnog sustava

Kvaliteta, neovisnost i učinkovitost glavne su sastavnice učinkovitog pravosudnog sustava ²⁰ , te je u odnosu na planiranje budućih reformskih procesa i ulaganja potrebno najprije sagledati trenutno stanje učinkovitosti pravosudnog sustava.

Prema Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2021. godinu ²¹ u drugostupanjskim sudovima smanjio se broj neriješenih predmeta i skratilo trajanje postupka, dok je u prvostupanjskim sudovima zabilježeno povećanje broja neriješenih predmeta i produljenje trajanja postupka ²² .

Priljev predmeta u 2020. godini iznosio je 1.178.265, dok je ukupno u radu bilo 1.659.613 predmeta ²³ . Broj riješenih predmeta na kraju 2020. godine iznosio je 1.196.780 ²⁴ . Broj neriješenih predmeta u trgovačkim sudovima, na prvostupanjskim sudovima 2020. smanjen je za 13% (u odnosu na 2019.), ali se broj parničnih građanskih predmeta povećao za 15%, ²⁵ za 12%, a kaznenih predmeta za 9%. U županijskim sudovima broj neriješenih drugostupanjskih parničnih predmeta  smanjen je za 22%, a broj neriješenih kaznenih predmeta za 9%, dok je u Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske smanjen ²⁶ .

U odnosu na prosječno trajanje postupka pred prvostupanjskim sudovima u 2020. godini, parnični trgovački postupci u prosjeku su trajali 1.000 dana (735 u 2019. godini), a kazneni postupci pred općinskim sudovima 705 dana (691 u 2019. godini), dok je trajanje parničnog građanskog postupka skraćeno na 826 dana (854 u 2019. godini). Prosječna duljina sudskih postupka pred županijskim sudovima iznosila je 233 dana u parničnim građanskim predmetima u drugom stupnju (258 u 2019. godini) te 804 dana u kaznenim predmetima (930 u 2019. godini). ²⁷

Prikaz 2. Prosječno trajanje riješenih predmeta u razdoblju od 2018. do 2020. godine, u danima

U odnosu na starosnu strukturu neriješenih predmeta na sudovima, ističe se sve manje predmeta u kojima postupak traje od tri ili sedam godina, čiji je udio u ukupnom broju neriješenih predmeta u 2020. godini iznosio 17% (22% u 2018. godini). Također, smanjuju se i predmeti stariji od 7 godina, koji čine 7% ukupnog broja neriješenih predmeta u 2020. (za razliku od 2018. godine kada su činili 9% ukupnog broja neriješenih predmeta) ²⁸ .

Prikaz 3. Starosna struktura neriješenih predmeta na kraju razdoblja

U odnosu na zemljišnoknjižne postupke, prosječno vrijeme rješavanja predmeta je na kraju 2020. godine bilo 19 dana u odnosu na kraj 2019. godine kada je prosječno vrijeme rješavanja bilo 28 dana. Broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta na raju 2019.  godine bio je 55.990, a na kraju 2020. 37.766 što je smanjenje za 32,55%.

Od 2017. intenzivno se radilo na rješavanju predmeta koji se u sudovima vode preko deset godina. Praćenjem rješavanja tih predmeta (dostavom mjesečnih izvješća Ministarstvu od strane sudova) nastojalo se osigurati brže rješavanje predmeta starijih od 10 godina koji se vode pred općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima te Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske tako da je od 2016. do kraja 2018. smanjen broj tih predmeta za 24%, odnosno sa 15.373 predmeta na 9.131 predmet.

Nadalje, u  razdoblju od kraja 2018. do kraja 2020. broj predmetima u kojima postupak traje dulje od tri ili sedam godina neriješenih predmeta smanjen je za dodatnih 8% (8.426 predmeta na kraju 2020.)

Ministarstvo pravosuđa i uprave početkom 2021. godine, u suradnji s predsjednicima sudova, započelo je s izradom akcijskih planova za poboljšanje učinkovitosti rada sudova, nakon čega će se za svaku narednu godinu izraditi novi akcijski plan uzimajući u obzir postignute rezultate u prethodnom razdoblju. Za svako pravosudno područje (županijski sud i općinske sudove na njegovom  području), kao i specijalizirane sudove (trgovačke, upravne, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske), izrađen je poseban plan usmjeren na tri cilja:

- povećanje broja riješenih predmeta sukladno pokazateljima učinkovitosti u svakoj vrsti predmeta,

- intenzivnije rješavanje predmeta koji se u sudovima vode preko sedam godina i

- posebno praćenje i rješavanje kaznenih predmeta u kojima u narednom razdoblju od tri godine prijeti zastara.

Akcijski plan izrađen je i za poboljšanje učinkovitosti rada zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova Republike Hrvatske, a obuhvaća pregled postupanja sudova sa redovnim zemljišnoknjižnim predmetima te je usmjeren na smanjenje broja neriješenih predmeta te broja dana potrebnog za rješavanje predmeta.

Praćenje akcijskih planova provodi se na mjesečnoj razini, a u suradnji s predsjednicima sudova utvrđuju se subjektivni i objektivni razlozi za eventualno neispunjenje ciljeva utvrđenih akcijskim planovima. Nastavno na izradu akcijskih planova održani su sastanci sa svim predsjednicima županijskih sudova te predsjednicima općinskih sudova u sjedištu županijskih sudova, kojom prilikom su detaljno prezentirani akcijski planovi poboljšanja učinkovitosti rada sudova te dogovoreni daljnji koraci i eventualno potrebne korekcije utvrđenih ciljeva za svaku pojedinu vrstu predmeta, a pogotovo parnične i kaznene.

Potrebno je napomenuti i kako percepcija neovisnosti sudova i sudaca u javnosti i među trgovačkim društvima još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini ²⁹ .  Glavni razlozi zbog kojih ispitanici u Republici Hrvatskoj smatraju da sudovima i sucima nedostaje neovisnosti, su uplitanje ili pritisak politike i političara u rad sudaca, utjecaj gospodarskih ili drugih posebnih interesa te status i položaj sudaca ³⁰ . Međutim, u odnosu na normativno uređenje neovisnosti sudbene vlasti, Republika Hrvatska usklađena je s najboljim praksama država članica Europske unije. Primjerice, predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV) imenuje suce bez sudjelovanja izvršne vlasti i Hrvatskoga sabora. U slučaju imenovanja sudaca Vrhovnoga suda Republike Hrvatske, kandidati se sami prijavljuju na natječaj, a imenovanje vrši neovisno tijelo (DSV). Sucem Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja nije sudac, istim postupkom koji se primjenjuje na suce. 2021. godine imenovan je novi predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, podržan velikom većinom glasova zastupnika Hrvatskoga sabora.  

²⁰ Tematski informativni članak o europskom semestru, Učinkoviti pravosudni sustavi

²¹ Europska komisija, Izvješće o vladavini prava za 2021., Poglavlje za Hrvatsku, SWD (2021) 713 final, 20. srpnja 2021.:   https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/2021_rolr_country_chapter_croatia_hr_0.pdf , str. 2. – 3., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., slika 48.

²² Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2021., str. 8., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., slike 6-19.

²³ Potrebno je napomenuti da se od ukupnog broja primljenih predmeta, njih 18.463 (2% ukupnog priljeva) odnosi na predmete zaprimljene nakon stupanja na snagu odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine, broj 67/18) početkom 2019. godine. Priljev ovih predmeta u velikom broju na sudove započeo je u veljači 2019. godine, nakon što je Financijska agencija pozvala 150.995 potrošača na očitovanje o suglasnosti za provedbom jednostavnog postupka stečaja nad njihovom imovinom. Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu, str. 38.

²⁴ Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu, str. 38.

²⁵ Na učinkovitost sudova u rješavanju predmeta u 2020. svakako je od utjecaja bila i pandemija bolesti COVID-19. „U uvjetima pandemije sudovi su se suočili s raznim problemima koji su se reflektirali na njihov rad i rezultate rada, a pogotovo se to odnosi na prvostupanjske sudove, dakle sudove pred kojima se vode rasprave. To je i vidljivo iz statističkih podataka gdje u 2020. upravo prvostupanjski sudovi (općinski, prekršajni, trgovački) pokazuju nešto, ali neznatno slabije rezultate, nego u prethodnoj godini, upravo stoga što im je redovan rad bio ograničen jer se nisu mogle održavati sudske rasprave a ti sudovi ne mogu niti smiju donositi odluke, dakle dovršavati sudske predmete bez održavanja rasprava u najvećoj vrsti predmeta.“ Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu, str. 16.

²⁶ Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2021., str. 6.

²⁷ Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2021., str. 8.

²⁸ Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu , str. 52.

²⁹ Izvješće o vladavini prava 2021. Poglavlje za Hrvatsku.

³⁰ Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., slike 52.-54.

2.2. Digitalizacija i pristup pravosuđu

Upotreba alata za vođenje predmeta i elektroničku komunikaciju u sudovima te između sudova i drugih sudionika postupaka postupno se povećava ³¹ . Razvoj sustava eSpis u velikoj je mjeri reformirao i poslovne procese u sudovima. eSpis je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na općinskim, županijskim te trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, upravnim sudovima i Visokom upravnom sudu ³² .

Sustav eSpis koristi na svim sudovima u Republici Hrvatskoj. Dostupne e-usluge u okviru sustava eSpisa su: e-komunikacija, e-Oglasna ploča sudova, e-predmet, e-Ovrhe, izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak, registar insolventnosti i provjera vjerodostojnosti elektroničkih sudskih dokumenata.  

Sustav eSpis povezan je i interoperabilan s drugim informacijskim sustavima, i to:

 sustavom Sudskog registra

 Zajedničkim informacijskim sustavom zemljišnih knjiga i katastra (ZIS)

 sustavom Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima

 sustavom Jedinstvenog registra osoba

 kaznenom evidencijom

 prekršajnom evidencijom

 sustavom državnog odvjetništva Case Tracking System (CTS),

 sustavom MUP-a

 sustavom DZS

 sustavom SupraNova (za objavu sudskih odluka)

 sustavom e-Građani (središnji državni portal za pružanje e-usluga građanima)

 sustavom FINA-e

 sustavom Hrvatske pošte (e-Pošta).

Jedna je od najvažnijih aktivnosti bila je uvođenje programskog modula e-Komunikacije u sudovima. e-Komunikacija omogućava odvjetnicima, državnim odvjetništvima, stečajnim upraviteljima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima te fizičkim i pravnim osobama slanje podnesaka i priloga sudu, zaprimanje sudskih pismena, udaljeni uvid u sudski predmet te zaprimanje upozorenja da je je nad nekom od stranaka, u predmetima u kojima su punomoćnici, otvoren stečajni postupak. e-Komunikacija je u primjeni u svim trgovačkim, općinskim i županijskim sudovima, u Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (samo za građanske predmete). Cilj uspostavljanja e-Komunikacije je administrativno rasterećenje sudova, ubrzanje sudskih postupaka i učinkovitija naplata sudskih pristojbi. Uporaba e-Komunikacije se povećala 2020. nakon što je zakonom propisana obveza elektroničke komunikacije za pravne osobe (građani se i dalje mogu odlučiti za komunikaciju u papirnatom obliku). Međutim, i dalje ima prostora za poboljšanje, osobito u kaznenim predmetima, prekršajnim, zemljišnoknjižnim i upravnim predmetima (primjerice, zemljišne knjige imaju zaseban sustav koji nije povezan s e-Komunikacijom te podneske nije moguće kroz ovaj sustav slati u zemljišnoknjižne predmete).

Nadalje, uspostavljen je aplikativni sustav e-Ovrhe za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave općinskim sudovima. Prijedlog se podnosi na propisanom, standardiziranom elektroničkom obrascu u strojno čitljivom obliku. Omogućeno je praćenje statusa predmeta, pribavljanje potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi te slanje rješenja o ovrsi na provedbu Financijskoj agenciji (primjenom e-Komunikacije).

Zakonom o državnom odvjetništvu ³³ i  Poslovnikom državnog odvjetništva ³⁴ nastupile su brojne novine u radu državnih odvjetništava koja su zajedno s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) tijekom 2020. godine napustila vođenje pisanih upisnika i ručno vođenih evidencija te prešle na korištenje jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima CTS-a. U svrhu praćenja učinkovitosti i kvalitete uvedene su nove vrste predmeta, elektronički upisnici te propisan  način rada i korištenje jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima ³⁵ .

CTS u potpunosti prati sve poslovne procese državnih odvjetništava (predmete državnoodvjetničke uprave, državnoodvjetnički predmeti, predmeti pred sudom), javnopravnim i drugim tijelima. Sustav koriste  sva općinska i županijska državna odvjetništva, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) te Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH). Osim toga, CTS osigurava automatsku dodjelu predmeta u rad, vođenje elektroničkih upisnika, rad u predmetu odnosno evidentiranje i praćenje rada, a povezan je s 15-ak vanjskih sustava ³⁶ s ciljem razmjene i/ili dohvaćanja podataka. Zajedničkim informacijskim sustavom zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) stvoren je jedinstveni registar katastra i zemljišnih knjiga u kojem su sustavi međusobno povezani i razmjenjuju podatke vezane za nekretnine. Uspostavljena je jedinstvena baza podataka i aplikacija za vođenje i održavanje podataka katastra i zemljišne knjige koja korisnicima donosi brojne koristi. Osim što je vrijeme potrebno za pristup podacima i uknjižbu znatno skraćeno, građani na jednom mjestu mogu vidjeti vlasničku strukturu nekretnine i njezin smještaj u prostoru te brojne druge funkcionalnosti. ZIS je uveden u sve zemljišnoknjižne i katastarske odjele u razdoblju od 2011. do 2016. godine.

Dio ZIS-a je i „One-Stop-Shop“ (OSS) – jedinstveno mjesto za pristup podacima zemljišne knjige i katastra. Putem OSS-a omogućeno je izdavanje izvadaka iz zemljišne knjige, a ovlaštenim korisnicima (javnim bilježnicima, odvjetnicima i državnim odvjetnicima) omogućeno je podnošenje prijedloga elektronički putem. 2019. godine uveden je elektronički potpis u sve zemljišnoknjižne odjele, a 2020. godine su povezane aplikacije ZIS i eSpis, čime je omogućeno da se sva rješenja suda koja dolaze u zemljišnoknjižne odjele na provedbu službenim putem, dostavljaju izravno putem aplikacije te je omogućena elektronička komunikacija zemljišnoknjižnih odjela s drugim sudskim odjelima i sudovima te dostava digitalnog elaborata na provedbu elektroničkim putem.

Sustav Digitalnog arhiva razvijen je i pušten u produkciju 2015. godine, povezan je sa ZIS-om, te se započelo s digitalizacijom ručno vođenih zemljišnih knjiga. Do kraja 2022. bit će digitalizirane sve preostale zemljišne knjige, knjige položenih ugovora te pomoćne knjige i popisi katastarskih čestica. Zemljišne knjige koje se skeniraju bit će dostupne i elektronički, što će građanima omogućiti uvid u povijest promjena prije digitalizacije zemljišnih knjiga.

Osiguravanjem dostupnosti sudskih presuda na Internetu povećava se transparentnost pravosudnih sustava, pomaže građanima i poslovnim subjektima da razumiju svoja prava te pridonosi ujednačavanju sudske prakse ³⁷ . U Republici Hrvatskoj objavljivanje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih presuda i dalje je vrlo ograničeno ³⁸ . Objava odabranih sudskih odluka omogućena je trenutno kroz poseban informacijski sustav Vrhovnog suda Republike Hrvatske SupraNova,  pristup kome imaju  sudovi ³⁹ . Drugi sudovi objavljuju samo najznačajnije sudske odluke, a uz posebno važne i zanimljive odluke objavljuju se i pravna shvaćanja ⁴⁰ . Raspoloživa baza podataka je vrlo ograničenog opsega i relativno se sporo dopunjuje sudskim odlukama (trenutno je dostupno nešto manje od 223.000 odluka). Između ostalog, razlog sporom dopunjavanju  je nepostojanje automatiziranog načina anonimizacije, koju sada provode ručno sudski službenici.

U Izvješću o vladavini prava za Hrvatsku za 2021. godinu ⁴¹ , istaknuta je potreba za daljnjim napretkom u pogledu upotrebe IKT alata, osobito u kaznenim predmetima, kao i potreba za nadogradnjom sustava eSpis ⁴² u svrhu omogućavanja javne objave anonimiziranih presuda na javno dostupnom portalu koji će se moći pretraživati.

³¹ Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2021., str. 6., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., slike 40. - 47.

³² Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o radu u sustavu eSpis, Narodne novine, br. 170/21.

³³ Zakon o državnom odvjetništvu (Narodne novine, 67/18.)

³⁴ Poslovnik Državnog odvjetništva (Narodne novine, 128/19.)

³⁵ Izvješće Glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništva u 2020. godini, str. 230.

³⁶ eSpis, sudski registar, evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima, jedinstveni registar osoba, e-Oglasna ploča sudova, kaznena i prekršajna evidencija, evidencije Ministarstva financija i Porezne uprave, Registar računa Financijske agencije i dr.

³⁷ Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2020, slika 28.

³⁸ Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2021., str. 7.

³⁹ Supranova hiperlink - informacijski  sustav  SupraNova omogućuje  dostupnost svih sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1990. do danas, osim odluka o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku koje se od 2012. zbog velikog broja istovjetnih (tipskih) odluka objavljuju samo ako je u njima zauzeto značajno pravno stajalište

⁴⁰ Sudska praksa nije formalni izvor prava, ali snagom argumenata i autoritetom sudova koji izražavaju svoja pravna shvaćanja pri tumačenju pravnih normi, postaje prihvaćena od strane sudova i time neformalni izvor prava koji se primjenjuje u praksi., Primjena pravnih načela u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rijeka, listopad 2014. dr. sc . Jadranko Jug, str. 3

⁴¹ https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/2021_rolr_country_chapter_croatia_hr_0.pdf

⁴² Sustav eSpis od 2007., kada je prvi sud započeo s korištenjem ovog sustava, postupno je implementiran u sudovima, te je danas, potpuno funkcionalan i kroz vrijeme nadograđivan, u upotrebi na svim vrstama i razinama sudova osim upravnim sudovima.

2.3. Stanje pravosudne infrastrukture

Ulaganje u infrastrukturu pravosudnih tijela bitno je za postizanje veće učinkovitosti, ali i profesionalizma u pravosuđu ⁴³ . Postojeća pravosudna infrastruktura u velikom dijelu je i dalje sub-optimalna i neprikladna, što negativno utječe na učinkovitost hrvatskih sudova i percepciju pravosuđa od strane građana i poslovnih subjekata ⁴⁴ . Također, postojeća pravosudna infrastruktura ne udovoljava novonastalim potrebama funkcioniranja pravosuđa u uvjetima epidemije (poštivanje epidemioloških mjera za stranke i javnost, postojanje infrastrukturnih preduvjeta za korištenje modernih tehnologija, prikladne radne prostorije za pravosudne dužnosnike i službenike u pravosudnim i kaznenim tijelima itd.). Modernizaciju infrastrukture pravosudnih i kaznenih tijela potrebno je provesti i s aspekta usklađivanja sa standardima Europske unije o energetskoj učinkovitosti i smanjenju ugljičnog otiska.

Značajan dio postojećeg fonda zgrada pravosudnih i kaznenih tijela ne ispunjava temeljne zahtjeve koji se postavljaju na građevine javne namjene na razini suvremenih propisa, osobito u pogledu pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti i energetske učinkovitosti.

Energetska učinkovitost pokazatelj je stupnja tehnološkog razvoja, a energetska osviještenost utječe na gospodarski razvoj, očuvanje okoliša i socijalni razvoj cjelokupnog društva te je u korelaciji sa širim reformskim aktivnostima koje se odnose na učinkovitost pravosuđa.

U odnosu na stanje pravosudne infrastrukture, svakako treba spomenuti razorne potrese koji su pogodili Središnju Hrvatsku tijekom 2020. godine, a koji su prouzročili velike materijalne štete kako zgrada sudova ⁴⁵ , tako i zgrada državnih odvjetništava ⁴⁶ . Oštećenje pravosudne infrastrukture dodatno je otežalo funkcioniranje pravosudnog sustava.

⁴³ Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A52020DC0306&from=EN

⁴⁴ Analitička podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030.: Pravosudni sektor, srpnja 2019 ., str. 40.

⁴⁵ Općinski kazneni sud u Zagrebu, Općinski sud u Sesvetama, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Trgovački sud u Zagrebu, Županijski sud u Zagrebu, Županijski sud u Sisku, Općinski sud u Sisku (Lj. Posavskog), Općinski sud u Sisku – Stalna služba u Petrinji, Stalna služba u Glini i Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici. Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu, str. 114.

⁴⁶ Zgrada DORH-a u Gajevoj ulici 30. Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020. godini, str. 227.

2.4. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu

S ciljem povećanja kvalitete rada u pravosudnom sustavu, ključna su financijska ulaganja u ljudske potencijale odnosno jačanje kompetencija kroz trajnu izobrazbu, kako bi pravosudni dužnosnici i službenici mogli pratiti tehnološki razvoj pravosudnog sustava te stjecati specijalizirana znanja koja doprinose donošenju kvalitetnijih sudskih odluka ⁴⁷ .

Različiti oblici trajne izobrazbe o vještinama sudaca (vođenje rasprava, sastavljanje odluka ili govorništvo), upravljanje sudovima i sudska etika te udio sudaca koji su uključeni u takvu izobrazbu, i dalje je nizak ⁴⁸ .  

Pravosudno osposobljavanje važno je za doprinos kvaliteti sudskih odluka i pravosudnih usluga pruženih građanima. U tom smislu, potrebno je pojačati aktivnosti trajnog osposobljavanja pravosudnih dužnosnika i službenika zaposlenim u pravosudnim tijelima, osobito u dijelu vezanom za upravljanje sudovima, digitalne vještine ⁴⁹ i komunikaciju  pravosuđa s javnošću i medijima.

Zakonom je uvedena specijalizacija sudova i sudaca za postupanje u specifičnim vrstama predmeta, kao što su predmeti iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), predmeti kaznenih djela maloljetnih počinitelja i predmeta kaznenopravne zaštite djece. Tijekom 2015. i 2019. uvedena je specijalizacija županijskih sudova za postupanje u radnim sporovima, zemljišnoknjižnim predmetima, obiteljskim predmetima i predmetima jednostavnog stečaja potrošača.

S obzirom na reformske zahvate koji se planiraju u svezi s osnivanjem specijaliziranih obiteljskih odjela i reformom stečajnog zakonodavstva, organizirat će se posebni programi izobrazbe s ciljem usavršavanja sudaca u obiteljskim i stečajnim postupcima, te usavršavanja stečajnih upravitelja.

Također, u okviru projekta Svjetske banke IISZA provodi se edukacija zemljišnoknjižnih službenika, sudskih savjetnika i zemljišnoknjižnih sudaca s ciljem poboljšanja učinkovitosti u radu.

⁴⁷ Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020., slika 35. i 36.

⁴⁸ Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020., slika 38.

⁴⁹ Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., slika 35.

2.5. Izazovi unutar zatvorskog i probacijskog sustava

Ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav i probaciju čine Središnji ured, četrnaest zatvora, sedam kaznionica među kojima je i Zatvorska bolnica u Zagrebu, dva odgojna zavoda, Centar za dijagnostiku u Zagrebu, Centar za izobrazbu te Središnji ured za probaciju s 14 probacijskih ureda. Trenutni zatvorski kapaciteti u kaznionicama i zatvorima namijenjen je smještaju 3.919 zatvorenika od čega: u zatvorenim uvjetima 2.949 mjesta, u poluotvorenim uvjetima 685 mjesta, te u otvorenim uvjetima 285 mjesta ⁵⁰ .      

Infrastruktura zatvorskog sustava, u prvom redu zatvora i kaznionica, prilično je zastarjela te zahtijeva ulaganja. Prostori u koji su smješteni probacijski uredi nastoje se redovito održavati, te kroz ulaganja dodatno unaprijediti. Trenutno je nekoliko ureda smješteno u neadekvatnim uvjetima i za njih se nastoji pronaći adekvatno i trajno rješenje.

Tešku situaciju s infrastrukturom u zatvorskom i probacijskom sustavu dodatno su pogoršali i potresi koji su Republiku Hrvatsku pogodili tijekom 2020. godine, a u kojima je teško oštećen  Probacijski ured Zagreb I (koji je dobio crvenu naljepnicu), Zatvor u Sisku (koji je zbog oštećenja neuporabljiv), te Zatvor u Glini (u kojem se pojedini objekti moraju srušiti).

Europski sud za ljudska prava presudom u Predmetu Muršić protiv Hrvatske (br. zahtjeva 7334/13) ujednačio je dosadašnju praksu glede povrede članka 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog manjka osobnog prostora u zatvorskoj ćeliji te utvrdio kriterije ⁵¹  vezanu za osobni prostor osoba lišenih slobode u ćeliji s više zatvorenika.

Tijekom 2020. godine, kroz zatvorski sustav Republike Hrvatske prošlo je 11.607 zatvorenika različitih formalno-pravnih statusa. Kada se navode statistički podaci o osobama kojima je oduzeta sloboda, oni se odnose isključivo na kategorije koje su obuhvaćene Zakonom o izvršavanju kazne zatvora ⁵² , a to su zatvorenici ⁵³ i maloljetnici ⁵⁴ . Od ukupnog broja zatvorenika koji su prošli kroz zatvorski sustav, najviše je onih koji su izdržavali kaznu zatvora odnosno mjeru istražnog zatvora. Kaznu zatvora izdržavalo je 4.311 zatvorenika što predstavlja 37,14% od ukupnog broja zatvorske populacije koja se u 2020. godini nalazila u zatvorskom sustavu, dok je mjeru istražnog zatvora izdržavalo ukupno 5.110 zatvorenika, što predstavlja 44,03% od ukupnog broja zatvorske populacije ⁵⁵ . Ukupan broj zatvorenika koji je prošao kroz  zatvorski  sustav  Republike  Hrvatske  u  2020.  godini (11.607) manji je za 7,93% u odnosu na broj zatvorenika tijekom 2019. godine (12.603),  dok je broj zatvorenika na dan 31.12.2020. u odnosu na prethodnu godinu manji za dva zatvorenika.

Zaštita prava zatvorenika propisana je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora i u nadležnosti je suca izvršenja. Ostvaruje se podnošenjem žalbe ili pritužbe sucu izvršenja te zahtjevom za sudsku zaštitu. U 2020. godini podneseno je 65 žalbi nadležnom sucu izvršenja, od kojih je 12 ukinuto, 10 preinačeno, pet potvrđeno, dva odbačena, a 46 odbijeno. Također, svaki zatvorenik kojem je nezakonito uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kakvom obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja, ima pravo na naknadu štete. Ukupno ih je podneseno 106, a najviše ih se odnosilo na uvjete smještaja (37) te zdravstvenu zaštitu (18).

Tijekom 2020. godine,  probacijska služba zaprimila je u rad 3.497 novih predmeta, a završila njih ukupno 3.624 predmeta. Od ukupnog broja zaprimljenih predmeta: 39,18% odnosio se na izradu izvješća na zahtjev suca izvršenja, 23,76% na rad za opće dobro, 12,18% na uvjetni otpust, a 12,84% predmeta na uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom i/ili posebnom obvezom i/ili sigurnosnom mjerom. U manjoj mjeri su zastupljeni predmeti koji se odnose na izradu izvješća na zahtjev kaznionice/zatvora (4,75%), izvršavanje obveza po rješenju državnog odvjetnika (3,12%), zatim izvršavanje djelomične uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom/posebnom obvezom/sigurnosnom mjerom (1,63%), te  predmeti koji se odnose na prekid izvršavanja kazne zatvora (1,63%). Trenutno probacijski uredi u radu imaju ukupno 3.673 predmeta ⁵⁶ .

Za svakog zatvorenika obvezno se donosi pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora,  usklađen s individualnim kriminogenim rizicima i tretmanskim potrebama zatvorenika (tzv. tretman zatvorenika). Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora sastoji se od pedagoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka. Jedan od elemenata  pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora, kao i izvršavanja tretmanskih sankcija u probacijskom sustavu,  je utvrđivanje obrazovne razine i potreba za obrazovanjem ili stručnim osposobljavanjem.

Izobrazba zatvorenika i maloljetnika odnosi se na završavanje osnovne škole bez obzira na dob zatvorenika i maloljetnika, osposobljavanje za obavljanje osnovnih, pomoćnih poslova, srednjoškolsku izobrazbu za određena zanimanja, pohađanje raznih tečajeva te nastavak započete izobrazbe na razini srednje, više i visoke škole. Obrazovna struktura zatvorenika pokazuje da je gotovo polovica zatvorenika sa završenom srednjom školom (51%) ⁵⁷ .

U 2020. godini u različite obrazovne programe uključeno je 300 zatvorenika i maloljetnika. Od navedenog broja, 129 zatvorenika i maloljetnika završilo je obrazovne programe, dok je 31 zatvorenik i maloljetnik nastavio započete obrazovne programe.

U kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i centrima te probacijskim uredima bilo je zaposleno ukupno 2.650 službenika od čega u kaznenim tijelima njih 2.558, a probacijskim uredima 92 ⁵⁸ . Državni službenici Uprave za zatvorski sustav i probaciju, dužni su kontinuirano usavršavati svoje stručne sposobnosti i vještine. Stručna izobrazba službenika provodi se u Centru za izobrazbu, ali i drugim učilištima, kao primjerice u Državnoj školi za javnu upravu, Ministarstvu unutarnjih poslova i dr. Službenici se educiraju i kroz različite seminare, konferencije, radionice i druge oblike izobrazbe vezane za radna mjesta i struku. Zbog specifičnosti rada sa zatvorenicima, maloljetnicima i osuđenicima, u Centru za izobrazbu provode se posebni programi izobrazbe državnih službenika raznovrsnih struka koji su prijeko potrebni zatvorskom i probacijskom sustavu.

Tijekom 2020. godine održani su 34. i 35. temeljni tečajevi za  službenike Odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima Uprave za zatvorski sustav i probaciju (ukupno 33 službenika). Izobrazbu temeljenog tečaja dužni su pohađati svi službenici odjela osiguranja kaznionica i zatvora koji su u svojstvu vježbenika, kao i drugi službenici kada se po prvi puta raspoređuju u odjel osiguranja kaznionica i zatvora. U organizaciji Centra za izobrazbu, odnosno u suradnji s Centrom, tijekom 2020. godine, provedeni su i drugi programi izobrazbe, koje je pohađalo ukupno 331 zatvorskih i probacijskih službenika.

Također, uvođenjem Zatvorskog i probacijskog informacijskog sustava - ZPIS, zajedničkog aplikativnog rješenja za službenike ovih dvaju sustava učinjen je golemi iskorak k digitalizaciji poslovnih procesa.  ZPIS je razvijen u okviru projekta financiranog iz europskih fondova (IPA 2012). Sustav podržava sve poslovne procese zatvorskog sustava i probacije od ulaska osuđenika u zatvor odnosno probaciju, postupanja u zatvoru odnosno probaciji do isteka kazne i izlaska iz zatvora odnosno završetka probacijskog nadzora. Sustav je povezan s mjestom priključenja Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) te kaznenom i prekršajnom evidencijom s kojima digitalno komunicira (u digitalnom obliku šalje i zaprima Izvadak iz kaznene odnosno prekršajne evidencije). U njega se spremaju svi izlazni dokumenti koji se kreiraju iz predefiniranih  predložaka kao i svi ulazni dokumenti, tako da se u digitalnom obliku može pratiti tijek izvršavanja zatvorske kazne odnosno sankcije i mjere u zajednici.  

⁵⁰ Podaci Ministarstva pravosuđa i uprave na dan 22. rujna 2021. godine

⁵¹ Analiza presude Europskog suda za ljudska prava - Muršić protiv Hrvatske

⁵² Zakon o izvršavanju kazne zatvora (Narodne novine, broj 14/21)

⁵³ Osobe na izdržavanju kazne zatvora izrečene u kaznenom postupku, osobe na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora, osobe na izdržavanju mjere istražnog zatvora, osobe kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora, osobe kojima je u prekršajnom postupku izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, osobe kojima je temeljem članka 135. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) određeno zadržavanje.

⁵⁴ Osobe na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod.

⁵⁵ Trenutno povećanje može se povezati s povećanjem istražnih zatvorenika kojima je izrečena mjera istražnog zatvora radi počinjenja kaznenog djela iz članka 326. Kaznenog zakona - protuzakonito ulaženje, kretanje i  boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma. Većina tih istražnih zatvorenika državljani su Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.

⁵⁶ Podaci na dan 22. rujna 2021. godine

⁵⁷ Podaci na dan 31. prosinca 2020. godine

⁵⁸ Podaci na dan 31. prosinca 2020. godine

3. Strateški okvir

3.1. Srednjoročna vizija razvoja

Odgovornost pravosudnog sustava prema društvu

Pravosudni sustav ima važnu stratešku ulogu u zaštiti prava građana,  gospodarskom razvoju i napretku Republike Hrvatske. Da bi pravosudni sustav ispunjavao navedenu ulogu, on mora biti učinkovit, neovisan i kvalitetan, jer samo takav pravosudni sustav pridonosi gospodarskom rastu stvaranjem i održavanjem poticajnog poslovnog okruženja te kvaliteti života građana.

Tijekom proteklih godina uspješno su provedene brojne aktivnosti s ciljem skraćivanja trajanja sudskih postupaka, povećanja predvidljivosti sudskih odluka te racionalizacije pravosudne mreže i modernizacije funkcioniranja cijelog sustava. Ostvaren je napredak u rješavanju sudskih predmeta i primjeni elektroničke komunikacije na sudovima, no i dalje ima prostora za poboljšanje. Unatoč  pozitivnim pomacima, povećanje učinkovitosti hrvatskog pravosudnog sustava i dalje ostaje najvažniji cilj.  

S obzirom na to da se odgovornost države i pravosudnog sustava prema društvu očituje u vladavini prava, povjerenju građana u pravosudni sustav i uspostavi održivog okvira i mehanizama za rješavanje trenutnih i budućih izazova u pravosudnom sustavu, koristeći inovacije i napredak u tehnologiji,  srednjoročna vizija razvoja glasi:

Učinkovito pravosuđe i društvo u kojem su građani sigurni da se njihova prava poštuju.

Modernizacija i poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava osnažit će državne i pravosudne institucije, osigurati pravnu sigurnost u društvu i stvoriti nove mogućnosti za građane i poduzetnike, osobito podupirući oporavak nakon krize.

3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda

Nacionalni plan usmjeren je na područja u kojima je potrebno učiniti značajne pomake do 2027. godine, sukladno analizi stanja. Nacionalnim planom definirano je pet posebnih ciljeva. To su:

• Unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka

• Osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka

• Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu

• Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga

• Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije

U nastavku se nalazi opis svakog posebnog cilja i prioriteti unutar svakog posebnog cilja te pokazatelji ishoda pomoću kojih će se u narednih sedam godina mjeriti uspješnost njihove provedbe. Mjere koje su definirane za postizanje svakog posebnog cilja nalaze se u kratkoročnom provedbenom dokumentu, akcijskom planu. Prvi akcijski plan provedbe obuhvaća razdoblje do kraja 2024. godine.

Posebni cilj 1. Unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka

Radi unaprjeđenja učinkovitosti sudskih postupaka pristupit će se izmjenama zakonodavnog postupovnog i organizacijskog okvira koji će doprinijeti smanjenju broja neriješenih predmeta, skraćivanju trajanja sudskih postupaka, te transparentnom i učinkovitom upravljanju pravosudnim sustavom.

Poticaj rješavanju predmeta u većem broju (osobito „starih“ predmeta), nastavit će se praćenjem rješavanja predmeta na sudovima pomoću akcijskih planova. Suradnjom Ministarstva pravosuđa i uprave s predsjednicima sudova te provedbom aktivnosti i projekata usmjerenih na optimizaciju poslovnih procesa i učinkovito upravljanje predmetima,  do kraja 2027. godine planira se smanjiti  broj neriješenih predmeta na sudovima za najmanje 35% (u odnosu na 2020. godinu). Osobita pažnja posvetit će se ubrzavanju rješavanja građanskih i trgovačkih postupaka, čije će se prosječno vrijeme trajanja planira skratiti za više od 30% (u odnosu na 2020. godinu). U ukupnom broju neriješenih predmeta planira se prepoloviti broj predmeta starijih od 3 godine.

U svrhu bržeg, ekonomičnijeg i transparentnijeg postupanja sudova revidirat će se procesni propisi kojima se uređuje plan upravljanja postupkom. Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku propisat će se plan upravljanja postupkom kao alat za procjenu predvidivosti sudskih postupaka. Plan upravljanja postupkom sadržavat će između ostaloga rokove za pribavljanje dokaznih sredstava, podnošenje pisanih očitovanja stranaka te datume i vrijeme održavanja ročišta. Smisao tzv. „procesnog kalendara“ je poticati suce pri upravljanju postupkom da pravovremenim odlukama i postupanjima utječu i na ostale sudionike pri poduzimanju procesnih aktivnosti, pri tome vodeći računa o razumnom trajanju postupka.

Osim toga, navedene izmjene utjecat će na informiranje svih sudionika sudskog postupka o trajanju postupka te će se omogućiti sucima dostupnost informacija o aktivnostima i rasporedima drugih sudionika postupka, uključujući odvjetnika odnosno opunomoćenika koji zastupaju stranke u postupcima.

U okviru ovog cilja, pristupit će se i izradi novog zakonodavnog rješenja kojim se namjeravaju urediti i objediniti pravila o dostavi pismena. Naime, svrha pravila o dostavi u sudskom postupku je osigurati pouzdan sustav obavještavanja adresata o sadržaju pismena koja im se upućuju kako bi pravodobno mogli saznati za radnje suda, protivne stranke i drugih sudionika u postupku ⁵⁹ , koja su u Republici Hrvatskoj uređena temeljnim procesnim propisima, i to Zakonom o parničnom postupku ⁶⁰ i Zakonom u kaznenom postupku ⁶¹ .

Procijenjeno je kako se sustav dostave sudskih pismena nije pokazao dovoljno učinkovitim, što neposredno utječe  na dugotrajnost sudskih postupaka, iz čega proizlazi potreba za donošenjem jedinstvenih pravila o dostavi u svim sudskim postupcima kojoj će se pristupiti kroz izradu novog zakonodavnog rješenja za sveobuhvatno uređenje instituta dostave. Novim zakonom definirat će se pravila o dostavi pismena u sudskim postupcima radi osnaživanja instituta dostave i osiguravanje jedinstvenih pravila za sve vrste sudskih postupaka.

Zakonodavne promjene, osim navedenog poboljšanja učinkovitosti rada sudova uz provedbu akcijskih planova i spomenutu reformu parničnog postupka, odnose se na reformu stečajnog postupka i postupka stečaja potrošača te reformu izvanparničnog postupka.

Reforma parničnog postupka obuhvatit će propisivanje rokova okončanja postupka na pojedinoj instanci suđenja, uređenje sporova male vrijednosti kao pisanih postupaka, održavanje ročišta na daljinu i uvođenje obveznog tonskog snimanja sudskih rasprava. Svrha ovih izmjena je smanjiti broj neriješenih predmeta te ubrzati postupak. Prije uvođenja reforme održavanje ročišta na daljinu, izvršit će se procjena učinaka na ljudska prava stranaka u postupcima, u suradnji s akademskom zajednicom, nezavisnim institucijama te udrugama. Pri tome treba uzeti u obzir relativno nisku razinu digitalne pismenosti u Hrvatskoj, kao i razlike u dostupnosti u ruralnim i urbanim područjima.

Propisivanje rokova u kojima prvostupanjski i drugostupanjski sudovi moraju okončati postupak odnosno rokova u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije te odluku o reviziji, rezultirat će poticanjem sudaca koji upravljaju postupkom da svojim pravovremenim odlukama i postupanjima utječu i na ostale sudionike pri poduzimanju procesnih aktivnosti, što će sveukupno utjecati i na brže okončanje postupka. U radu na izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku razmotrit će se i druga pitanja koja budu prepoznata kao potrebne izmjene odnosno korisna poboljšanja, a posebno će se sagledati učinci uvođenja pripremnog ročišta i prekluzije iznošenja novih činjenica i dokaza nakon zaključenja pripremnog ročišta kako bi se postojeća rješenja dodatno unaprijedila. Zakon o izvanparničnom postupku, kao opći propis kojim se uređuje izvanparnični postupak, je zastario, u pojedinim je dijelovima neprimjenjiv, jer su se od njegova donošenja do danas razvili posebni izvanparnični postupci te je stoga potrebno donijeti novi propis, koji će smanjiti formalne strogosti, učiniti postupak fleksibilnijim i omogućiti brži postupak. Modernizacijom izvanparničnog postupka olakšat će se građanima pristup sudu, osigurati kvalitetna i transparentna pravna zaštita te eliminirati pravna nesigurnost. U kontekstu rasterećenja sudova, određene vrste izvanparničnih postupaka povjerit će se na rješavanje javnim bilježnicima, kao povjerenicima suda.

Akcijskim planom za sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) Republika Hrvatska obvezala se provesti jačanje nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga na način da će se unaprijediti postojeći pravni okvir za stečajne upravitelje i prikupljanje podataka. Reformom stečajnog postupka i postupka stečaja potrošača osigurat će se veća učinkovitost ovih postupaka, poboljšati sustav organizacije i imenovanja stečajnih upravitelja i nadzor pružanja usluge te preventivno djelovati na potencijalno povećanje broja predmeta zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Vezano uz kaznene postupke, stvorit će se zakonske pretpostavke za tonsko snimanje rasprave, koji će doprinijeti kraćem trajanju ročišta, rasterećenju sudaca (koji su do sada u bitnome sažimali izjave stranaka te ih diktirali u zapisnik) i transparentnosti samog postupka.

Organizacijske promjene kojima je zadatak pridonijeti ostvarenju ovog posebnog cilja odnose se na donošenje novih Okvirnih mjerila za rad sudaca, uvođenje alata za aktivno upravljanje predmetima na odabranim sudovima (uključujući Općinski građanski sud u Zagrebu) koji će obuhvaćati kreiranje kontrolnih popisa i alate za označivanje i samoprocjenu na temelju međunarodnog okvira za izvrsnost u pravosuđu. Radi uočene manjkavosti i nedosljednosti koje stvaraju nezadovoljstvo u sustavu i utječu na učinkovitost sudskih postupak, novim Okvirnim mjerilima osigurat će se, između ostalog, vrednovanje približno jednakih sudskih predmeta na isti način. Također, novim Okvirnim mjerilima poticat će se rad sudaca na rješavanju „starih“ predmeta, bolje vrednovanje rada prvostupanjskih sudaca na praćenju sudske prakse i rada sa sudskim savjetnicima i sudačkim vježbenicima, rad na praćenju i evidenciji sudske prakse i dr.

Srednjoročni prioriteti unutar prvog posebnog cilja su:

◊ ubrzavanje sudskih postupaka na svim razinama sudovanja

◊ revidiranje procesnih normi s ciljem bržeg, ekonomičnijeg i transparentnijeg postupanja

◊ definiranje rokova za okončanje pojedinih faza postupka

◊ uređenje pravila o dostavi sudskih pismena

Pokazatelji ishoda kojima će se mjeriti napredak u ostvarenju prvog posebnog cilja su:

◊ trajanje prvostupanjskih građanskih i trgovačkih postupaka

◊ neriješeni sudski predmeti

◊ predmeti stariji od tri godine u ukupnom broju neriješenih predmeta

Tablica 1. Pokazatelji ishoda za prvi posebni cilj

⁵⁹ Dika, M., Građansko parnično pravo. Parnične radnje. V. knjiga, Narodne novine, Zagreb, 2008., str. 172.

⁶⁰ Zakonom o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19).

⁶¹ Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19.

Posebni cilj 2. Osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka

Kako je ranije navedeno, hrvatski pravosudni sustav po pitanju neovisnosti pravosuđa u skladu je s najboljim praksama Europske unije, međutim to nije u dovoljnoj mjeri prepoznato od strane javnosti. Poboljšanje rezultata ispitivanja javnog mnijenja može se bitno popraviti jedino konkretnim doprinosima učinkovitijoj i kvalitetnijoj pravnoj zaštiti, pritom uzimajući u obzir da je kod stranaka percepcija nužno uvjetovana i subjektivnim doživljajem očekivanog ishoda sudskog postupka.

U tom smislu, pitanja pravne sigurnosti i predvidivosti sudskih odluka te uloga sudova u ujednačavanju sudske prakse od izuzetne su važnosti, jer predstavljaju temelj vladavine prava. Građani imaju opravdana očekivanja da se prema svim članovima društva postupa na jednak način (svi su pred zakonom jednaki) te da u skladu s time imaju mogućnost pozivanja na prijašnje odluke u usporedivim predmetima, kako bi mogli predvidjeti pravne posljedice svojih činjenja ili propusta.

U svrhu unaprjeđenja komunikacije s građanima,  provest će se detaljnija analiza kako bi se među dionicima u pravosudnom sustavu ispitali konkretni razlozi niske razine percepcije neovisnosti pravosuđa, a među građanima i poslovnim subjektima anketa zadovoljstva korisnika sudovima.  Na osnovu rezultata istih, definirat će se konkretne mjere kako bi se osnažilo povjerenje javnosti u pravosudni sustav.

Razvojem alata za javnu objavu i pretraživanje svih sudskih odluka uz prethodnu automatsku anonimizaciju, upotrebom posebnog softvera, povećat će se transparentnost pravosudnog sustava i omogućiti kontinuirani pristup informacijama. Razvojem ovog alata adresirat će se i problem ograničene objave sudskih odluka (svih sudskih odluka, a ne samo onih koji čine sudsku praksu). Odluke će biti objavljene na jedinstvenom, javno dostupnom, portalu uz razrađene mogućnosti pretraživanja te poštivanje svih pravila o zaštiti osobnih podataka. Jedan od načina na koji će se odluke moći pretraživati je po kriteriju pravomoćnosti, što će svakako biti i doprinos ujednačavanju sudske prakse.

Kao daljnji doprinos transparentnosti pravosudnog sustava, unaprijedit će se komunikacija pravosudnih tijela s javnosti i medijima. Plan je unaprijediti odnos pravosuđa s medijima kroz osnivanje Odjela za informiranje i medije pri sudovima i u državnim odvjetništvima, a kako bi se proaktivno obrazložila postupanja i odluke sudova, osobito u predmetima od interesa za javnost. S tim u svezi, osnažit će se i uloga glasnogovornika suda kao savjetnika za komunikaciju te razviti strategije korištenja društvenih med