Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti
1.3.
Datum:
14. 12. 2021.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Zavod za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije;
kontakt telefon: 01/4591-175;
elektronička pošta: ivana.radeljak@mfin.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Specifične preporuke za RH za 2019. godinu ističu važnost jačanja okvira za upravljanje javnim financijama i aktivnosti koje se provode ili će se provoditi u tom smislu. Nacionalna razvojna strategija za razdoblje do 2030. godine također ističe važnost spomenute reforme u dugom roku. Uz to, ova je reforma i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Opis mjere:
Jačanje fiskalnog okvira
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, čime se postiže usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Postojeći zakonodavni okvir nije u potpunosti usklađen s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno Direktivom Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na ex-post procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza na kojima se zasniva fiskalno planiranje. Nadalje, s obzirom na proces ulaska RH u europodručje, potrebno je u zakonodavni okvir uvrstiti i zahtjeve koje će proizaći iz članstva u europodručju, odnosno uključiti odredbe koje bi trebale stupiti na snagu nakon ulaska RH u europodručje.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
U cilju potpune prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, kao i zahtjevima vezanim uz pristupanje europodručju, pristupit će se izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Naime, predviđa se proširenje zadaća Povjerenstva za fiskalnu politiku i to u dijelu prenošenja odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU koja se odnosi na ex-post procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza na kojima se zasniva fiskalno planiranje, kao i budućih obveza potvrde makroekonomskih i proračunskih prognoza od strane Povjerenstva za fiskalnu politiku u kontekstu pristupanja europodručju. Time se nastavlja s jačanjem uloge Povjerenstva za fiskalnu politiku.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
U okviru konzultacija s Europskom komisijom vezano uz EU PILOT predmet EUP(2021)9903 kojim Europska komisija traži dostavu informacija o prenošenju različitih odredaba Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica u zakonodavstvo RH, uočena je potreba za proširenjem zadaća Povjerenstva za fiskalnu politiku u dijelu koji se odnosi na ex-post procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza na kojima se zasniva fiskalno planiranje.
Nadalje, Uredba (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju, između ostalog propisuje da makroekonomske prognoze na kojima se temelje srednjoročni fiskalni planovi i nacrt proračunskog plana, mora izraditi ili potvrditi nezavisno tijelo. Slijedom navedenog, potrebno je u zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku uvrstiti i obvezu potvrde makroekonomskih prognoza na kojima se temelje program konvergencije, odnosno program stabilnosti, kao i nacrt proračunskog plana po ulasku u europodručje.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti je osigurati da se fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama koje podliježu redovnoj, nepristranoj i sveobuhvatnoj procjeni.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Ovim izmjenama i dopunama Zakona će se proširiti zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku kako bi se osiguralo da se fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama. Također će se propisati i procedure u slučaju da Povjerenstvo za fiskalnu politiku, kod usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine. Propisat će se i obveza potvrde makroekonomskih prognoza na kojima se temelje program konvergencije, odnosno program stabilnosti, kao i nacrt proračunskog plana po ulasku u europodručje od strane Povjerenstva za fiskalnu politiku. Na ovaj način Povjerenstvu za fiskalnu politiku se daje veća uloga u procesu izrade i procjene makroekonomskih i proračunskih prognoza. Kvalitetne i nepristrane makroekonomske prognoze na kojima se zasniva fiskalno planiranje doprinose srednjoročnoj i dugoročnoj održivosti javnih financija.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Analizu i procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza potrebno je provoditi kontinuirano, kako bi se osigurala što veća kvaliteta i nepristranost navedenih prognoza, čime se doprinosi srednjoročnoj i dugoročnoj održivosti javnih financija.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti
Obrazloženje:
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti propisuju se nove zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku kako bi se osiguralo da se fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama. Tako će se zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku proširiti u dijelu koji se odnosi na ex-post evaluaciju makroekonomskih i proračunskih projekcija na kojima se zasniva fiskalno planiranje, kao i na buduće obveze potvrde makroekonomskih i proračunskih prognoza od strane Povjerenstva za fiskalnu politiku u kontekstu pristupanja europodručju.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne poduzimati normativnu inicijativu.
Obrazloženje:
Polazeći od potrebe za usklađivanjem pravnog poretka Republike Hrvatske s Direktivom Vijeća Europske unije 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, može se zaključiti da bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti ovakvu obvezu države članice te dovesti u pitanje ostvarivanje općeg cilja ovog Zakona.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti nema izravnih gospodarskih učinaka. Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti stvaraju se preduvjeti za jačanje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Odredbe predmetnog Zakona odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Također, odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na pravne osobe koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije) razvrstane u sektor opće države, a nisu proračunski i izvanproračunski korisnici.
Obrazac prethodne procjene
Opće informacije
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti
1.3.
Datum:
14. 12. 2021.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Zavod za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije;
kontakt telefon: 01/4591-175;
elektronička pošta: ivana.radeljak@mfin.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Specifične preporuke za RH za 2019. godinu ističu važnost jačanja okvira za upravljanje javnim financijama i aktivnosti koje se provode ili će se provoditi u tom smislu. Nacionalna razvojna strategija za razdoblje do 2030. godine također ističe važnost spomenute reforme u dugom roku. Uz to, ova je reforma i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Opis mjere:
Jačanje fiskalnog okvira
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, čime se postiže usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Postojeći zakonodavni okvir nije u potpunosti usklađen s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno Direktivom Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na ex-post procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza na kojima se zasniva fiskalno planiranje. Nadalje, s obzirom na proces ulaska RH u europodručje, potrebno je u zakonodavni okvir uvrstiti i zahtjeve koje će proizaći iz članstva u europodručju, odnosno uključiti odredbe koje bi trebale stupiti na snagu nakon ulaska RH u europodručje.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
U cilju potpune prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, kao i zahtjevima vezanim uz pristupanje europodručju, pristupit će se izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Naime, predviđa se proširenje zadaća Povjerenstva za fiskalnu politiku i to u dijelu prenošenja odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU koja se odnosi na ex-post procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza na kojima se zasniva fiskalno planiranje, kao i budućih obveza potvrde makroekonomskih i proračunskih prognoza od strane Povjerenstva za fiskalnu politiku u kontekstu pristupanja europodručju. Time se nastavlja s jačanjem uloge Povjerenstva za fiskalnu politiku.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
U okviru konzultacija s Europskom komisijom vezano uz EU PILOT predmet EUP(2021)9903 kojim Europska komisija traži dostavu informacija o prenošenju različitih odredaba Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica u zakonodavstvo RH, uočena je potreba za proširenjem zadaća Povjerenstva za fiskalnu politiku u dijelu koji se odnosi na ex-post procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza na kojima se zasniva fiskalno planiranje.
Nadalje, Uredba (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju, između ostalog propisuje da makroekonomske prognoze na kojima se temelje srednjoročni fiskalni planovi i nacrt proračunskog plana, mora izraditi ili potvrditi nezavisno tijelo. Slijedom navedenog, potrebno je u zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku uvrstiti i obvezu potvrde makroekonomskih prognoza na kojima se temelje program konvergencije, odnosno program stabilnosti, kao i nacrt proračunskog plana po ulasku u europodručje.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti je osigurati da se fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama koje podliježu redovnoj, nepristranoj i sveobuhvatnoj procjeni.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Ovim izmjenama i dopunama Zakona će se proširiti zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku kako bi se osiguralo da se fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama. Također će se propisati i procedure u slučaju da Povjerenstvo za fiskalnu politiku, kod usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine. Propisat će se i obveza potvrde makroekonomskih prognoza na kojima se temelje program konvergencije, odnosno program stabilnosti, kao i nacrt proračunskog plana po ulasku u europodručje od strane Povjerenstva za fiskalnu politiku. Na ovaj način Povjerenstvu za fiskalnu politiku se daje veća uloga u procesu izrade i procjene makroekonomskih i proračunskih prognoza. Kvalitetne i nepristrane makroekonomske prognoze na kojima se zasniva fiskalno planiranje doprinose srednjoročnoj i dugoročnoj održivosti javnih financija.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Analizu i procjenu makroekonomskih i proračunskih prognoza potrebno je provoditi kontinuirano, kako bi se osigurala što veća kvaliteta i nepristranost navedenih prognoza, čime se doprinosi srednjoročnoj i dugoročnoj održivosti javnih financija.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti
Obrazloženje:
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti propisuju se nove zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku kako bi se osiguralo da se fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama. Tako će se zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku proširiti u dijelu koji se odnosi na ex-post evaluaciju makroekonomskih i proračunskih projekcija na kojima se zasniva fiskalno planiranje, kao i na buduće obveze potvrde makroekonomskih i proračunskih prognoza od strane Povjerenstva za fiskalnu politiku u kontekstu pristupanja europodručju.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne poduzimati normativnu inicijativu.
Obrazloženje:
Polazeći od potrebe za usklađivanjem pravnog poretka Republike Hrvatske s Direktivom Vijeća Europske unije 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, može se zaključiti da bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti ovakvu obvezu države članice te dovesti u pitanje ostvarivanje općeg cilja ovog Zakona.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti nema izravnih gospodarskih učinaka. Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti stvaraju se preduvjeti za jačanje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Odredbe predmetnog Zakona odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Također, odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na pravne osobe koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije) razvrstane u sektor opće države, a nisu proračunski i izvanproračunski korisnici.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka