Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju
1.2.
Broj "Narodnih novina"
102/19
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Donošenjem Zakona uvažen je prijedlog Organizacijskog odbora Građanske inicijative „67 je previše“ koji je Hrvatskome saboru podnio Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma o Zakonu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. S obzirom da je prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje državnog referenduma, Zakonom su u cijelosti preuzeti prijedlozi iz navedenog Zahtjeva.
Zakonom su propisani uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.Propisani su i uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Također, propisani su uvjeti za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, koja se stječe s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Nadalje, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine, tzv. penalizacija, smanjena je sa 0,3% na 0,2%za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 2,4% po godini do maksimalno 12% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Zakonom je produljeno i prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., u kojem osiguranici - žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, na način da se godišnje povećava za tri mjeseca (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu), a od 1. siječnja 2030., izjednačavaju se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža). Produženo je i razdoblje u kojem se osiguraniku-ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine te razdoblje snižavanja dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem.
Na isti način predviđeno je i prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029.godine, za izjednačavanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike-žene s uvjetima za osiguranike-muškarce, po tri mjeseca godišnje sve do 1. siječnja 2030. (60 godina života i 35 godina mirovinskog staža).
Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su mirovinu ostvarili u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine te im je mirovina bila određena uz smanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) počevši od 1. siječnja 2020. godine, ponovno je odredio iznos prijevremene starosne mirovine s novim polaznim faktorom, odnosno mirovina im je umanjena za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Povećani iznos prijevremene starosne mirovine primilo je ukupno 5.329 korisnika.
Prema statističkim podacima HZMO-a u 2020. godini, odnosno u prvoj godini primjene Zakona, mirovinu na temelju osiguranog rizika starosti ostvarilo je ukupno 37.385 korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, od čega je starosnu mirovinu ostvarilo 24.136 korisnika, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika 5.343 korisnika, prijevremenu starosnu mirovinu 7.880 korisnika i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca 26 korisnika. Uspoređujući podatke iz 2019. godine, dakle prije stupanja na snagu Zakona, vidljivo je da nema značajnijih odstupanja u broju novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, kada ih je bilo ukupno 37.102. Važno je pri tome istaknuti kako je unatoč tome što je ukupan broj korisnika svih vrsta starosne mirovine bio nešto veći, nije došlo do povećanja broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina. S obzirom da je za izračun visine prijevremene starosne mirovine smanjeno umanjenje, tzv. penalizacija, u odnosu na 2019. godinu kada je broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine iznosio 8.284, očekivalo se povećanje korisnika u ovoj kategoriji. Međutim, broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine u 2020. godini smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 404.
Također, podaci za prvih devet mjeseci 2021. godine ne ukazuju na povećanje broja novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina. Naime, uspoređujući podatke za isto razdoblje u 2019. godini, nema znatnijeg odstupanja u broju korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, odnosno taj broj nešto je i niži u 2021. godini kada je bilo 27.490 novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, dok je u 2019. godini taj broj bio viši i iznosio je 27.730.
Nadalje, prosječna ukupna svota starosnih i prijevremenih starosnih mirovna na dan 30. rujna 2021. iznosila je 2.836,40 kn, a bez mirovine priznatih primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 3.230,81 kn. Pri tome je važno naglasiti kako je u istom razdoblju prosječna starosna mirovina s mirovinskim stažem od 40 i više godine iznosila 4.062,68 kn, odnosno bez uredbi EU i međunarodnih ugovora 4.888,94 kn.
Stoga, primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine, a unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, kretanja broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na pozitivan trend.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije imala gospodarskih učinaka.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije imala izravnih socijalnih učinaka, međutim svaka intervencija u mirovinskom sustavu s ciljem fleksibilizacije uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ili podizanja razine adekvatnosti mirovina, pozitivno utječe na sustav socijalne skrbi. Naime, podizanjem razine adekvatnosti mirovina kroz smanjenje tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje te mogućnosti ranijeg ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene, na svojevrsni način doprinosi se smanjenju rizika od siromaštva. Jednako tako, za nezaposlene osobe koje nemaju dostatne prihode za podmirenje egzistencijalnih potreba, a korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi, ranije ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava doprinosi povećanju razine socijalne sigurnosti, a istovremeno se rasterećuje sustav socijalne skrbi.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Analizom statističkih podataka HZMO-a o broju aktivnih osiguranika na dan 30. rujna 2021. utvrđeno je da primjena Zakona nije imala negativnih posljedica na tržište rada. Naime, tijekom 2021. godine vidljiv je porast broja zaposlenih, posebno je značajno povećanje broja osiguranika u odnosu na 2020. godinu. Broj osiguranika na dan 30. rujna 2021. iznosio je 1.600.410, dok je na isti dan u 2020. godini iznosio 1.549.077. Također, omjer osiguranika i korisnika mirovina na dan 30. rujna 2021. iznosio je 1:1,29, što je također svojevrsno poboljšanje u odnosu na prethodne godine. Pri tome napominjemo kako je omjer osiguranika i korisnika mirovine na dan 30. rujna 2020. iznosio 1:1,25, 30. rujna 2019. iznosio je 1:1,28, a 30. rujna 2018. iznosio je 1:1,25.
Također, nije utvrđen negativni utjecaj na održivost mirovinskog sustava, iako je povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u u 2020. godini bilo znatno veće i iznosilo 11,54%. Međutim, pri tome treba naglasiti kako je povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u posljedica utvrđenog pada BDP-a od 8%, uslijed krize uzrokovane koronavirusom, a ne primjene Zakona.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu ljudskih prava.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 danaputem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa.
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Razdoblje primjene Zakona ne ukazuje na negativne posljedice u stanju mirovinskog sustava.
Važno je naglasiti kako primjena Zakona obuhvaća najvećim dijelom razdoblje proglašene epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ali unatoč tome u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine. Također, nisu utvrđeni negativni trendovi pojačanog prijevremenog umirovljenja, a posebno smanjenja prosječnog navršenog mirovinskog staža koji je u kontinuiranom porastu kod novih korisnika mirovine.
Unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, podaci o kretanju broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na povećanje broja osiguranika uz istodobno smanjenje broja korisnika mirovine.
S obzirom da su uvjeti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu izmijenjeni sukladno referendumskom prijedlogu, a analizom nisu utvrđene negativne posljedice u smislu narušavanja održivosti mirovinskog sustava, za sada ne nalazimo za shodno otvaranje pitanja podizanja starosne dobi za umirovljenje, kao i propisivanja veće penalizacije za prijevremeno umirovljenje.
Slijedom navedenog, optimalno normativno rješenje je da se nastavi primjena Zakona.
Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju
1.2.
Broj "Narodnih novina"
102/19
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Donošenjem Zakona uvažen je prijedlog Organizacijskog odbora Građanske inicijative „67 je previše“ koji je Hrvatskome saboru podnio Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma o Zakonu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. S obzirom da je prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje državnog referenduma, Zakonom su u cijelosti preuzeti prijedlozi iz navedenog Zahtjeva.
Zakonom su propisani uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. P ropisani su i uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Također, propisani su uvjeti za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, koja se stječe s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Nadalje, p olazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine, tzv. penalizacija, smanjena je sa 0,3% na 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 2,4% po godini do maksimalno 12% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Zakonom je produljeno i prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., u kojem osiguranici - žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, na način da se godišnje povećava za tri mjeseca (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu), a od 1. siječnja 2030., izjednačavaju se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža). Produženo je i razdoblje u kojem se osiguraniku-ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine te razdoblje snižavanja dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem.
Na isti način predviđeno je i prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. godine, za izjednačavanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike-žene s uvjetima za osiguranike-muškarce, po tri mjeseca godišnje sve do 1. siječnja 2030. (60 godina života i 35 godina mirovinskog staža).
Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su mirovinu ostvarili u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine te im je mirovina bila određena uz smanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) počevši od 1. siječnja 2020. godine, ponovno je odredio iznos prijevremene starosne mirovine s novim polaznim faktorom, odnosno mirovina im je umanjena za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Povećani iznos prijevremene starosne mirovine primilo je ukupno 5.329 korisnika.
Prema statističkim podacima HZMO-a u 2020. godini, odnosno u prvoj godini primjene Zakona, mirovinu na temelju osiguranog rizika starosti ostvarilo je ukupno 37.385 korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, od čega je starosnu mirovinu ostvarilo 24.136 korisnika, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika 5.343 korisnika, prijevremenu starosnu mirovinu 7.880 korisnika i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca 26 korisnika. Uspoređujući podatke iz 2019. godine, dakle prije stupanja na snagu Zakona, vidljivo je da nema značajnijih odstupanja u broju novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, kada ih je bilo ukupno 37.102. Važno je pri tome istaknuti kako je unatoč tome što je ukupan broj korisnika svih vrsta starosne mirovine bio nešto veći, nije došlo do povećanja broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina. S obzirom da je za izračun visine prijevremene starosne mirovine smanjeno umanjenje, tzv. penalizacija, u odnosu na 2019. godinu kada je broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine iznosio 8.284, očekivalo se povećanje korisnika u ovoj kategoriji. Međutim, broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine u 2020. godini smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 404.
Također, podaci za prvih devet mjeseci 2021. godine ne ukazuju na povećanje broja novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina. Naime, uspoređujući podatke za isto razdoblje u 2019. godini, nema znatnijeg odstupanja u broju korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, odnosno taj broj nešto je i niži u 2021. godini kada je bilo 27.490 novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, dok je u 2019. godini taj broj bio viši i iznosio je 27.730.
Nadalje, prosječna ukupna svota starosnih i prijevremenih starosnih mirovna na dan 30. rujna 2021. iznosila je 2.836,40 kn, a bez mirovine priznatih primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 3.230,81 kn. Pri tome je važno naglasiti kako je u istom razdoblju prosječna starosna mirovina s mirovinskim stažem od 40 i više godine iznosila 4.062,68 kn, odnosno bez uredbi EU i međunarodnih ugovora 4.888,94 kn.
Stoga, primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine, a unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, kretanja broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na pozitivan trend.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije imala gospodarskih učinaka.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije imala izravnih socijalnih učinaka, međutim svaka intervencija u mirovinskom sustavu s ciljem fleksibilizacije uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ili podizanja razine adekvatnosti mirovina, pozitivno utječe na sustav socijalne skrbi. Naime, podizanjem razine adekvatnosti mirovina kroz smanjenje tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje te mogućnosti ranijeg ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene, na svojevrsni način doprinosi se smanjenju rizika od siromaštva. Jednako tako, za nezaposlene osobe koje nemaju dostatne prihode za podmirenje egzistencijalnih potreba, a korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi, ranije ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava doprinosi povećanju razine socijalne sigurnosti, a istovremeno se rasterećuje sustav socijalne skrbi.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Analizom statističkih podataka HZMO-a o broju aktivnih osiguranika na dan 30. rujna 2021. utvrđeno je da primjena Zakona nije imala negativnih posljedica na tržište rada. Naime, tijekom 2021. godine vidljiv je porast broja zaposlenih, posebno je značajno povećanje broja osiguranika u odnosu na 2020. godinu. Broj osiguranika na dan 30. rujna 2021. iznosio je 1.600.410, dok je na isti dan u 2020. godini iznosio 1.549.077. Također, omjer osiguranika i korisnika mirovina na dan 30. rujna 2021. iznosio je 1:1,29, što je također svojevrsno poboljšanje u odnosu na prethodne godine. Pri tome napominjemo kako je omjer osiguranika i korisnika mirovine na dan 30. rujna 2020. iznosio 1:1,25, 30. rujna 2019. iznosio je 1:1,28, a 30. rujna 2018. iznosio je 1:1,25.
Također, nije utvrđen negativni utjecaj na održivost mirovinskog sustava, iako je povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u u 2020. godini bilo znatno veće i iznosilo 11,54%. Međutim, pri tome treba naglasiti kako je povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u posljedica utvrđenog pada BDP-a od 8%, uslijed krize uzrokovane koronavirusom, a ne primjene Zakona.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu ljudskih prava.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa.
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Razdoblje primjene Zakona ne ukazuje na negativne posljedice u stanju mirovinskog sustava.
Važno je naglasiti kako primjena Zakona obuhvaća najvećim dijelom razdoblje proglašene epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ali unatoč tome u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine. Također, nisu utvrđeni negativni trendovi pojačanog prijevremenog umirovljenja, a posebno smanjenja prosječnog navršenog mirovinskog staža koji je u kontinuiranom porastu kod novih korisnika mirovine.
Unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, podaci o kretanju broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na povećanje broja osiguranika uz istodobno smanjenje broja korisnika mirovine.
S obzirom da su uvjeti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu izmijenjeni sukladno referendumskom prijedlogu, a analizom nisu utvrđene negativne posljedice u smislu narušavanja održivosti mirovinskog sustava, za sada ne nalazimo za shodno otvaranje pitanja podizanja starosne dobi za umirovljenje, kao i propisivanja veće penalizacije za prijevremeno umirovljenje.
Slijedom navedenog, optimalno normativno rješenje je da se nastavi primjena Zakona.
6.
PRILOZI
/
7.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTAR
Josip Aladrović
Datum: 24. studenoga 2021.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike