Sukladno izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, zašećerena bezalkoholna pića su glavni izvor šećera u prehrani, a njegova pretjerana konzumacija je glavni uzrok pretilosti, dijabetesa i propadanja zubi. Oporezivanje je jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera.
Temeljem provedene analize, uzimajući u obzir naprijed navedeno, utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava u okviru četvrtog kruga porezne reforme, a to su smanjenje konzumacije zašećerenih bezalkoholnih pića, posebno kod mladih koji su najveći konzumenti, podizanje svijesti o zdravijem načinu života i promjene navika u vezi s konzumacijom zašećerenih bezalkoholnih pića te utjecaj na industriju o potrebi smanjenja sadržaja šećera u bezalkoholnim pićima.
S tim u vezi, donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 121/19) i Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 22/20), moderniziran je sustav oporezivanja bezalkoholnih pića u Republici Hrvatskoj.
Navedenim promjenama, napušten je dotadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića utemeljen isključivo na količini te je zamijenjen sustavom utemeljenim prema volumenu i prema sadržaju šećera, te sadržaju metil-ksantina i taurina, pri čemu se na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaća manji posebni porez (ako ne sadrže taurin i metil-ksantine), a na pića koja sadrže taurin i metil-ksantine (energetska pića) plaća se veći porez budući da energetski napici pored visokog sadržaja šećera, sadrže i sastojke poput metil-ksantina i taurina. Konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade.
Izmijenjene su i definicije predmeta oporezivanja kao i izuzeća od oporezivanja posebnim porezom na bezalkoholna pića. U tom dijelu najveća promjena je da više nisu izuzeti od plaćanja posebnog poreza nektari (pića koja uz šećer iz voća sadrže i dodane šećere ili sladila i minimalno propisani, ovisno o vrsti voća, udio voća) ali je za nektare propisana mogućnost umanjenja ovisno o udjelu voća, dok su voćni sokovi koji sadrže 100% voća (ne sadrže dodane šećere i sladila) izuzeti od oporezivanja budući da uz prirodno prisutne šećere sadrže vlakna i druge hranjive tvari, zbog kojih su prihvatljiviji za konzumaciju od bezalkoholnih pića s dodanim šećerima, pored ostalog iz razloga jer se u proizvodnji bezalkoholnih pića na sadržaj dodanih šećera može utjecati a na prirodno prisutne ne.
Osim toga, izmijenjeno je oporezivanje sirupa i koncentrata odnosno izbačena je dotadašnja definicija voćnih sirupa (kojom je većina sirupa bila izuzeta od oporezivanja jer je glavni kriterij bio sadržaj suhe tvari najmanje 65%-kojeg su ispunjavali dodanim šećerom) obzirom da su voćni sirupi pića uobičajeno s visokim sadržajem dodanih šećera te nema logičnog utemeljenja prema kojem bi bili izuzeti od oporezivanja jer bi u protivnom došlo do značajne porezne nejednakosti među istim ili sličnim proizvodima, koja nema nikakvo javnozdravstveno opravdanje. S druge strane, potencijalni izuzetak od oporezivanja voćnih sirupa bi gotovo sigurno doveo do povrede propisa Europske unije o državnim potporama.
Nadalje, za napitke i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave propisano je oporezivanje kao za bezalkoholna pića, kako ih se i razvrstava u Kombiniranoj nomenklaturi, tarifna oznaka KN 2202, umjesto oporezivanja po sadržaju kave.
Također je propisana odredba prema kojoj Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava provode monitoring odnosno laboratorijske kontrole ispravnosti podataka o sadržaju šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina u bezalkoholnim pićima te je dana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza kako bi se uskladio način njihovog utvrđivanja s harmoniziranim trošarinama u Zakonu o trošarinama i drugim neharmoniziranim trošarinama, odnosno posebnim porezom na motorna vozila u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.
Završno, propisano je da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona, a sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa. Ovdje se radilo o izmjenama i dopuni Zakona koja se provodi u okviru porezne reforme, a na temelju prethodne procjene utvrđeno je da se radi o propisu kojim se ostvaruje zaštita osobitog socijalnog interesa.
Oporezivanje bezalkoholnih pića novim modelom, nakon što je stupio na snagu i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 22/20), u primjeni je od 1. travnja 2020., kada je stupila na snagu Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, kojom je propisan način izračuna i visine posebnog poreza na bezalkoholna pića.
Carinska uprava je u sklopu naknadne procjene učinaka propisa od najvećih poreznih obveznika na bezalkoholna pića većim djelom proizvođača ali i trgovaca (koji čine cca 80% oporezivih količina) zatražila podatke za možebitne izmjene u proizvodno/poslovnom procesima odnosno jesu li reformulirali bezalkoholna pića koja proizvode vezano za dodane šećere tj. jesu li smanjili sadržaj dodanog šećera ili zamijenili dodane šećere sladilom ili poduzeli bilo koje druge mjere vezano uz udjel šećera te jesu li proizvođači mijenjali sadržaj taurina i metil-ksantina, kao i je li došlo do bilo kojih drugih promjena prvenstveno volumena prodaje, s obzirom na stupanje na snagu navedenih propisa. Od 18 poreznih obveznika, njih 17 je odgovorilo odnosno dostavilo podatke kojim su raspolagali, dok samo jedan obveznik (i nakon ponovljenog zahtjeva) nije dostavio tražene podatke.
Analizom dobivenih podataka utvrđeno je da je veliki broj proizvođača prvenstveno sirupa (sirupi prije stupanja na snagu izmjena propisa uglavnom nisu bili predmet oporezivanja posebnim porezom) promijenio recepturu na način da su udio dodanih šećera u proizvodu smanjili odnosno izvršio reformulaciju proizvoda na način da su udio šećera (prvenstveno iz skupine Š4 čiji je sadržaj šećera viši od 56 g/100ml sirupa) djelomično, (a manji broj i potpuno) zamijenili sa sladilima. Isto je prema navodima proizvođača dovelo do smanjenja proizvodnje i do poskupljenja sirupa, a time i utjecaja na volumen prodaje. Isto tako došlo je i do reformulacije pojedinih nektara (koji također nisu bili predmet oporezivanja prije stupanja na snagu izmjena propisa) kao i drugih bezalkoholnih pića, na način da je udio dodanih šećera u proizvodu smanjen prvenstveno u četvrtoj skupini (Š4 čiji je sadržaj šećera viši od 8 g /100ml bezalkoholnog pića) djelomično ili potpuno zamijenjen sa sladilima.
Kod proizvodnje energetskih pića utvrđeno je da u proizvodnji nije mijenjan sadržaj šećera, ali su neki proizvođači u određenim pićima zamijenili taurin s metil-ksantinima ili potpuno maknuli taurin (ako su sadržavali i taurin i metil-ksantine), što za posljedicu ima manju poreznu obvezu.
U nastavku su, gledano kroz razdoblje od stupanja na snagu izmjene propisa odnosno drugi, treći i četvrti kvartal 2020. te prvi, drugi i treći kvartal 2021., prikazane proizvedene količine i oporezive količine bezalkoholnih pića (puštene na tržište Republike Hrvatske nakon proizvodnje, nakon unosa iz druge države članice EU-a ili nakon uvoza iz trećih država) po načinu izračuna posebnog poreza ovisno o sadržaju šećera (po skupinama Š1 do Š4) ili sadržaju taurina (proizvodi koji plaćaju najveći iznos posebnog poreza) ili metil-ksantina.
Bezalkoholna pića iz KN 2202 i 2009 te ost. pića s udjelom alk. ne većim od 1,2 % iz KN 2204, 2205, 2206 i 2208
Količine (hl)
Q2+Q3+Q4_2020 + Q1+Q2+Q3_2021
% UDJELA PREMA SADRŽAJU ŠEĆERA, TAURINA I METIL-KSANTINA
Š1
do 2 g /100ml
Š2
2 -5 g /100ml
Š3
5 - 8 g
/100ml
Š4
8- g /100ml
T
MK
Količine proizvedene
4.717.870,19
18,4
18,3
26,0
37,3
0,0
0,0
Količine puštene na tržište RH (proizvedene + unesene iz druge države članice EU)
4.813.700,79
16,3
17,3
20,2
42,2
1,6
2,3
Količine uvezene (treće zemlje) i puštene u slobodni promet
738.553,21
19,1
24,5
8,9
47,1
0,3
0,0
UKUPNO
oporezive količine
5.552.254,01
16,7
18,3
18,7
42,9
1,4
2,0
Sirupi i koncentrati
Količine (hl) Q2+Q3+Q4_2020 + Q1+Q2+Q3_2021
% UDJELA PREMA SADRŽAJU ŠEĆERA, TAURINA I METIL-KSANTINA
Š1
do 2 g /100ml
Š2
2-5 g /100ml
Š3
5 - 8 g
/100ml
Š4
8- g /100ml
T
MK
Količine proizvedene
248.488,59
10,3
36,5
3,3
50,0
0,0
0,0
Količine puštene na tržište RH (proizvedene + unesene iz druge države članice EU)
165.417,11
16,9
55,3
2,9
24,9
0,0
0,0
Količine uvezene (treće zemlje) i puštene u slobodni promet
7.338,61
0,0
93,9
0,0
6,1
0,0
0,0
UKUPNO
oporezive količine
172.755,72
16,2
56,9
2,7
24,1
0,0
0,0
Prašci i granule
Količine (hl) Q2+Q3+Q4_2020 + Q1+Q2+Q3_2021
% UDJELA PREMA SADRŽAJU ŠEĆERA, TAURINA I METIL-KSANTINA
Š1
do 2 g /100ml
Š2
2-5 g /100ml
Š3
5 - 8 g
/100ml
Š4
8- g /100ml
T
MK
Količine proizvedene
3.663,52
0,0
0,0
59,5
40,5
0,0
0,0
Količine puštene na tržište RH (proizvedene + unesene iz druge države članice EU)
31.928,62
34,8
5,6
17,8
34,6
0,0
7,2
Količine uvezene (treće zemlje) i puštene u slobodni promet
3.686,40
100,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
UKUPNO
oporezive količine
35.615,02
41,5
5,0
16,0
31,0
0,0
6,5
Iz prikazanih količina u proizvodnji bezalkoholnih sokova i sirupa može se vidjeti da još uvijek prevladavaju pića s najvišim sadržajem šećera (Š4), ali je udio proizvedenih bezalkoholnih sokova Š4 skupine nešto manji (37,3%) u odnosu na proizvedene sirupe (50,0%), dok je gledajući oporezive količine situacija drugačija, gdje na bezalkoholne sokove Š4 skupine otpada 42,9%, a na sirupe 24,1% iz čega se može zaključiti da se sirupi iz te Š4 skupine proizvode za izvoz, a na hrvatskom tržištu prevladavaju sirupi iz Š2 skupine i čine 36,5% proizvedenih, odnosno 56,9% oporezivih količina sirupa. S obzirom na podatke o sadržaju šećera, taurina i metil-ksantina u oporezivim bezalkoholnim pićima prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, podatke dobivene od proizvođača i uvoznika te prikazane statističke podatke o trendovima ocjenjujemo pozitivnim te sukladnim cilju zakonskih izmjena.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona utjecala je na proizvođače (prvenstveno proizvođače sirupa koji su prije stupanja na snagu izmjena propisa uglavnom bili izuzeti od plaćanja posebnog poreza), koji su promijenili recepturu na način da su sadržaj šećera u proizvodu smanjili odnosno izvršili reformulaciju proizvoda na način da su udio dodanog šećera (prvenstveno u Š4 skupini) djelomično (a manji broj i potpuno) zamijenili sa sladilima.
Isto tako došlo je i do reformulacije pojedinih nektara kao i drugih bezalkoholnih pića, na način da je udio dodanih šećera u proizvodu djelomično smanjen (prvenstveno u Š4 skupini) ili potpuno zamijenjen sa sladilima.
Kod proizvodnje energetskih pića (koja se unose iz drugih država članica EU-a ili uvoze) utvrđeno je da u proizvodnji nije mijenjan sadržaj šećera, ali su neki proizvođači u određenim pićima zamijenili (uklonili) taurin s metil-ksantinima, što za posljedicu ima manju poreznu obvezu.
Primjena Zakona i drugih vezanih propisa dovela je jednim dijelom do viših tržišnih cijena proizvoda i to prvenstveno kod proizvoda (sirupa) koji prije izmjene propisa nisu bili oporezivi posebnim porezom te kod proizvoda s višim i visokim sadržajem šećera (koji nisu reformulirani), dok je mogla dovesti i do smanjenja cijena kod proizvoda koji imaju mali sadržaj šećera (bezalkoholna pića Š1 skupine) budući da je porezna obveza za njih smanjena u odnosu na razdoblje prije izmjene propisa.
Neki proizvođači su prema njihovim riječima izbjegli povećanje cijena dijela proizvoda promjenom recepture, bez prevaljivanja poreza na krajnje potrošače radi opstanka na tržištu i zadržavanja radnih mjesta. Primjena Zakona potakla je povlačenje pojedinih proizvoda s tržišta koji zbog visokog sadržaja šećera nisu više bili konkurentni na tržištu i razvoj novih proizvoda sa smanjenim sadržajem šećera i drugih komponenti te zamjenu šećera sa sladilima.
S obzirom na količine bezalkoholnih pića puštene u potrošnju te rezultate nadzora, ocjena je da nije došlo do nekontroliranog i/ili nezakonitog unosa ovih proizvoda iz drugih država članica EU u kojima ovakav porezni oblik ne postoji.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona utjecala je na zdravstvene čimbenike koji su povezani sa stilom života na način da je podignuta svijest o potrebi manje konzumacije šećera sa svrhom usvajanja zdravijih prehrambenih navika te je utjecala na industriju koja je reformulirala bezalkoholna pića prema manjem sadržaju šećera. Također je dovela i do reformuliranja pojedinih energetskih pića što je rezultiralo zamjenom taurina s metil-ksantinima ili uklanjanjem taurina iz proizvoda.
Oporezivanje bezalkoholnih pića prema volumenu te prema sadržaju šećera, metil-ksantina i taurina potaknulo je proizvođače da reformuliraju pojedine proizvode s višim i visokim udjelom šećera što je omogućilo potrošačima veći izbor i dostupnost zdravijih opcija bezalkoholnih pića sa smanjenim sadržajem šećera na tržištu, što bi trebalo dovesti do jeftinijeg proizvoda. Mogućnošću odabira zdravijih opcija utječe se na podizanje svijesti o zdravijem načinu života i promjenu prehrambenih navika kod ljudi, posebno kod mladih koji su najveći konzumenti zašećerenih bezalkoholna pića, koja su glavni izvor šećera u hrani, a njegova pretjerana konzumacija dovodi do pretilosti.
Nadalje, oporezivanjem energetskih pića većim porezom i to prema volumenu i prema sadržaju metil-ksantina i taurina, dovelo je do promjene u recepturi kod nekih proizvođača koji su zamijenili taurin s metil-ksantinima ili uklonili taurin iz proizvoda. Kako su zabilježeni slučajevi da konzumacija velikih količina energetskih pića pogotovo u kombinaciji s alkoholom ima negativan utjecaj na zdravlje sa smrtnim ishodom kod mladih, reformulacija energetskih pića smanjenjem, zamjenom ili uklanjanjem pojedinih štetnih i za zdravlje opasnih komponenti važan je pomak u unapređenju zdravlja.
Oporezivanje bezalkoholnih pića prema sadržaju šećera, kao jedna od mjera za smanjenje prekomjerne konzumacije šećera radi smanjenja pretilosti, posebno kod mladih postigla je pozitivne javnozdravstvene učinke omogućujući mijenjanje prehrambenih navika promjenom receptura u industriji bezalkoholnih pića te dostupnost zdravijih opcija.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije značajnije rezultirala učincima na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.
Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OPĆE INFORMACIJE
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
1.2.
Broj "Narodnih novina"
Narodne novine, br. 121/19
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da /Ne:
DA
Naziv akta:
Opis mjere: Porezna reforma
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/ Ne :NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Prema analizi Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čije je rezultate objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/javno-predstavljanje-rezultata-istrazivanja-europska-inicijativa-pracenja-debljine-u-djece-hrvatska-2015-2016-crocosi/ u Republici Hrvatskoj je 35% djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te se prema statistici nalazimo među prvih pet europskih zemalja s tim problemom.
Sukladno izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, zašećerena bezalkoholna pića su glavni izvor šećera u prehrani, a njegova pretjerana konzumacija je glavni uzrok pretilosti, dijabetesa i propadanja zubi. Oporezivanje je jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera.
Temeljem provedene analize, uzimajući u obzir naprijed navedeno, utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava u okviru četvrtog kruga porezne reforme, a to su smanjenje konzumacije zašećerenih bezalkoholnih pića, posebno kod mladih koji su najveći konzumenti, podizanje svijesti o zdravijem načinu života i promjene navika u vezi s konzumacijom zašećerenih bezalkoholnih pića te utjecaj na industriju o potrebi smanjenja sadržaja šećera u bezalkoholnim pićima.
S tim u vezi, donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 121/19) i Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 22/20), moderniziran je sustav oporezivanja bezalkoholnih pića u Republici Hrvatskoj.
Navedenim promjenama, napušten je dotadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića utemeljen isključivo na količini te je zamijenjen sustavom utemeljenim prema volumenu i prema sadržaju šećera, te sadržaju metil-ksantina i taurina, pri čemu se na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaća manji posebni porez (ako ne sadrže taurin i metil-ksantine), a na pića koja sadrže taurin i metil-ksantine (energetska pića) plaća se veći porez budući da e nergetski napici pored visokog sadržaja šećera, sadrže i sastojke poput metil-ksantina i taurina. Konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade.
Izmijenjene su i definicije predmeta oporezivanja kao i izuzeća od oporezivanja posebnim porezom na bezalkoholna pića. U tom dijelu najveća promjena je da više nisu izuzeti od plaćanja posebnog poreza nektari (pića koja uz šećer iz voća sadrže i dodane šećere ili sladila i minimalno propisani, ovisno o vrsti voća, udio voća) ali je za nektare propisana mogućnost umanjenja ovisno o udjelu voća, dok su voćni sokovi koji sadrže 100% voća (ne sadrže dodane šećere i sladila) izuzeti od oporezivanja budući da uz prirodno prisutne šećere sadrže vlakna i druge hranjive tvari, zbog kojih su prihvatljiviji za konzumaciju od bezalkoholnih pića s dodanim šećerima, pored ostalog iz razloga jer se u proizvodnji bezalkoholnih pića na sadržaj dodanih šećera može utjecati a na prirodno prisutne ne.
Osim toga, izmijenjeno je oporezivanje sirupa i koncentrata odnosno izbačena je dotadašnja definicija voćnih sirupa (kojom je većina sirupa bila izuzeta od oporezivanja jer je glavni kriterij bio sadržaj suhe tvari najmanje 65%-kojeg su ispunjavali dodanim šećerom) obzirom da su voćni sirupi pića uobičajeno s visokim sadržajem dodanih šećera te nema logičnog utemeljenja prema kojem bi bili izuzeti od oporezivanja jer bi u protivnom došlo do značajne porezne nejednakosti među istim ili sličnim proizvodima, koja nema nikakvo javnozdravstveno opravdanje. S druge strane, potencijalni izuzetak od oporezivanja voćnih sirupa bi gotovo sigurno doveo do povrede propisa Europske unije o državnim potporama.
Nadalje, za napitke i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave propisano je oporezivanje kao za bezalkoholna pića, kako ih se i razvrstava u Kombiniranoj nomenklaturi, tarifna oznaka KN 2202, umjesto oporezivanja po sadržaju kave.
Također je propisana odredba prema kojoj Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava provode monitoring odnosno laboratorijske kontrole ispravnosti podataka o sadržaju šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina u bezalkoholnim pićima te je dana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza kako bi se uskladio način njihovog utvrđivanja s harmoniziranim trošarinama u Zakonu o trošarinama i drugim neharmoniziranim trošarinama, odnosno posebnim porezom na motorna vozila u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.
Završno, propisano je da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona, a sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa. Ovdje se radilo o izmjenama i dopuni Zakona koja se provodi u okviru porezne reforme, a na temelju prethodne procjene utvrđeno je da se radi o propisu kojim se ostvaruje zaštita osobitog socijalnog interesa.
Oporezivanje bezalkoholnih pića novim modelom, nakon što je stupio na snagu i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 22/20), u primjeni je od 1. travnja 2020., kada je stupila na snagu Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, kojom je propisan način izračuna i visine posebnog poreza na bezalkoholna pića.
Carinska uprava je u sklopu naknadne procjene učinaka propisa od najvećih poreznih obveznika na bezalkoholna pića većim djelom proizvođača ali i trgovaca (koji čine cca 80% oporezivih količina) zatražila podatke za možebitne izmjene u proizvodno/poslovnom procesima odnosno jesu li reformulirali bezalkoholna pića koja proizvode vezano za dodane šećere tj. jesu li smanjili sadržaj dodanog šećera ili zamijenili dodane šećere sladilom ili poduzeli bilo koje druge mjere vezano uz udjel šećera te jesu li proizvođači mijenjali sadržaj taurina i metil-ksantina, kao i je li došlo do bilo kojih drugih promjena prvenstveno volumena prodaje, s obzirom na stupanje na snagu navedenih propisa. Od 18 poreznih obveznika, njih 17 je odgovorilo odnosno dostavilo podatke kojim su raspolagali, dok samo jedan obveznik (i nakon ponovljenog zahtjeva) nije dostavio tražene podatke.
Analizom dobivenih podataka utvrđeno je da je veliki broj proizvođača prvenstveno sirupa (sirupi prije stupanja na snagu izmjena propisa uglavnom nisu bili predmet oporezivanja posebnim porezom) promijenio recepturu na način da su udio dodanih šećera u proizvodu smanjili odnosno izvršio reformulaciju proizvoda na način da su udio šećera (prvenstveno iz skupine Š4 čiji je sadržaj šećera viši od 56 g/100ml sirupa) djelomično, (a manji broj i potpuno) zamijenili sa sladilima. Isto je prema navodima proizvođača dovelo do smanjenja proizvodnje i do poskupljenja sirupa, a time i utjecaja na volumen prodaje. Isto tako došlo je i do reformulacije pojedinih nektara (koji također nisu bili predmet oporezivanja prije stupanja na snagu izmjena propisa) kao i drugih bezalkoholnih pića, na način da je udio dodanih šećera u proizvodu smanjen prvenstveno u četvrtoj skupini (Š4 čiji je sadržaj šećera viši od 8 g /100ml bezalkoholnog pića) djelomično ili potpuno zamijenjen sa sladilima.
Kod proizvodnje energetskih pića utvrđeno je da u proizvodnji nije mijenjan sadržaj šećera, ali su neki proizvođači u određenim pićima zamijenili taurin s metil-ksantinima ili potpuno maknuli taurin (ako su sadržavali i taurin i metil-ksantine), što za posljedicu ima manju poreznu obvezu.
U nastavku su, gledano kroz razdoblje od stupanja na snagu izmjene propisa odnosno drugi, treći i četvrti kvartal 2020. te prvi, drugi i treći kvartal 2021., prikazane proizvedene količine i oporezive količine bezalkoholnih pića (puštene na tržište Republike Hrvatske nakon proizvodnje, nakon unosa iz druge države članice EU-a ili nakon uvoza iz trećih država) po načinu izračuna posebnog poreza ovisno o sadržaju šećera (po skupinama Š1 do Š4) ili sadržaju taurina (proizvodi koji plaćaju najveći iznos posebnog poreza) ili metil-ksantina.
Bezalkoholna pića iz KN 2202 i 2009 te ost. pića s udjelom alk. ne većim od 1,2 % iz KN 2204, 2205, 2206 i 2208
Količine (hl)
Q2+Q3+Q4_2020 + Q1+Q2+Q3_2021
% UDJELA PREMA SADRŽAJU ŠEĆERA, TAURINA I METIL-KSANTINA
Š1
do 2 g /100ml
Š2
2 -5 g /100ml
Š3
5 - 8 g
/100ml
Š4
8- g /100ml
T
MK
Količine proizvedene
4.717.870,19
18,4
18,3
26,0
37,3
0,0
0,0
Količine puštene na tržište RH (proizvedene + unesene iz druge države članice EU)
4.813.700,79
16,3
17,3
20,2
42,2
1,6
2,3
Količine uvezene (treće zemlje) i puštene u slobodni promet
738.553,21
19,1
24,5
8,9
47,1
0,3
0,0
UKUPNO
oporezive količine
5.552.254,01
16,7
18,3
18,7
42,9
1,4
2,0
Sirupi i koncentrati
Količine (hl) Q2+Q3+Q4_2020 + Q1+Q2+Q3_2021
% UDJELA PREMA SADRŽAJU ŠEĆERA, TAURINA I METIL-KSANTINA
Š1
do 2 g /100ml
Š2
2-5 g /100ml
Š3
5 - 8 g
/100ml
Š4
8- g /100ml
T
MK
Količine proizvedene
248.488,59
10,3
36,5
3,3
50,0
0,0
0,0
Količine puštene na tržište RH (proizvedene + unesene iz druge države članice EU)
165.417,11
16,9
55,3
2,9
24,9
0,0
0,0
Količine uvezene (treće zemlje) i puštene u slobodni promet
7.338,61
0,0
93,9
0,0
6,1
0,0
0,0
UKUPNO
oporezive količine
172.755,72
16,2
56,9
2,7
24,1
0,0
0,0
Prašci i granule
Količine (hl) Q2+Q3+Q4_2020 + Q1+Q2+Q3_2021
% UDJELA PREMA SADRŽAJU ŠEĆERA, TAURINA I METIL-KSANTINA
Š1
do 2 g /100ml
Š2
2-5 g /100ml
Š3
5 - 8 g
/100ml
Š4
8- g /100ml
T
MK
Količine proizvedene
3.663,52
0,0
0,0
59,5
40,5
0,0
0,0
Količine puštene na tržište RH (proizvedene + unesene iz druge države članice EU)
31.928,62
34,8
5,6
17,8
34,6
0,0
7,2
Količine uvezene (treće zemlje) i puštene u slobodni promet
3.686,40
100,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
UKUPNO
oporezive količine
35.615,02
41,5
5,0
16,0
31,0
0,0
6,5
Iz prikazanih količina u proizvodnji bezalkoholnih sokova i sirupa može se vidjeti da još uvijek prevladavaju pića s najvišim sadržajem šećera (Š4), ali je udio proizvedenih bezalkoholnih sokova Š4 skupine nešto manji (37,3%) u odnosu na proizvedene sirupe (50,0%), dok je gledajući oporezive količine situacija drugačija, gdje na bezalkoholne sokove Š4 skupine otpada 42,9%, a na sirupe 24,1% iz čega se može zaključiti da se sirupi iz te Š4 skupine proizvode za izvoz, a na hrvatskom tržištu prevladavaju sirupi iz Š2 skupine i čine 36,5% proizvedenih, odnosno 56,9% oporezivih količina sirupa. S obzirom na podatke o sadržaju šećera, taurina i metil-ksantina u oporezivim bezalkoholnim pićima prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, podatke dobivene od proizvođača i uvoznika te prikazane statističke podatke o trendovima ocjenjujemo pozitivnim te sukladnim cilju zakonskih izmjena.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona utjecala je na proizvođače (prvenstveno proizvođače sirupa koji su prije stupanja na snagu izmjena propisa uglavnom bili izuzeti od plaćanja posebnog poreza), koji su promijenili recepturu na način da su sadržaj šećera u proizvodu smanjili odnosno izvršili reformulaciju proizvoda na način da su udio dodanog šećera (prvenstveno u Š4 skupini ) djelomično (a manji broj i potpuno) zamijenili sa sladilima.
Isto tako došlo je i do reformulacije pojedinih nektara kao i drugih bezalkoholnih pića, na način da je udio dodanih šećera u proizvodu djelomično smanjen (prvenstveno u Š4 skupini) ili potpuno zamijenjen sa sladilima.
Kod proizvodnje energetskih pića (koja se unose iz drugih država članica EU-a ili uvoze) utvrđeno je da u proizvodnji nije mijenjan sadržaj šećera, ali su neki proizvođači u određenim pićima zamijenili (uklonili) taurin s metil-ksantinima, što za posljedicu ima manju poreznu obvezu.
Primjena Zakona i drugih vezanih propisa dovela je jednim dijelom do viših tržišnih cijena proizvoda i to prvenstveno kod proizvoda (sirupa) koji prije izmjene propisa nisu bili oporezivi posebnim porezom te kod proizvoda s višim i visokim sadržajem šećera (koji nisu reformulirani), dok je mogla dovesti i do smanjenja cijena kod proizvoda koji imaju mali sadržaj šećera (bezalkoholna pića Š1 skupine) budući da je porezna obveza za njih smanjena u odnosu na razdoblje prije izmjene propisa.
Neki proizvođači su prema njihovim riječima izbjegli povećanje cijena dijela proizvoda promjenom recepture, bez prevaljivanja poreza na krajnje potrošače radi opstanka na tržištu i zadržavanja radnih mjesta. Primjena Zakona potakla je povlačenje pojedinih proizvoda s tržišta koji zbog visokog sadržaja šećera nisu više bili konkurentni na tržištu i razvoj novih proizvoda sa smanjenim sadržajem šećera i drugih komponenti te zamjenu šećera sa sladilima.
S obzirom na količine bezalkoholnih pića puštene u potrošnju te rezultate nadzora, ocjena je da nije došlo do nekontroliranog i/ili nezakonitog unosa ovih proizvoda iz drugih država članica EU u kojima ovakav porezni oblik ne postoji.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona utjecala je na zdravstvene čimbenike koji su povezani sa stilom života na način da je podignuta svijest o potrebi manje konzumacije šećera sa svrhom usvajanja zdravijih prehrambenih navika te je utjecala na industriju koja je reformulirala bezalkoholna pića prema manjem sadržaju šećera. Također je dovela i do reformuliranja pojedinih energetskih pića što je rezultiralo zamjenom taurina s metil-ksantinima ili uklanjanjem taurina iz proizvoda.
Oporezivanje bezalkoholnih pića prema volumenu te prema sadržaju šećera, metil-ksantina i taurina potaknulo je proizvođače da reformuliraju pojedine proizvode s višim i visokim udjelom šećera što je omogućilo potrošačima veći izbor i dostupnost zdravijih opcija bezalkoholnih pića sa smanjenim sadržajem šećera na tržištu, što bi trebalo dovesti do jeftinijeg proizvoda. Mogućnošću odabira zdravijih opcija utječe se na podizanje svijesti o zdravijem načinu života i promjenu prehrambenih navika kod ljudi, posebno kod mladih koji su najveći konzumenti zašećerenih bezalkoholna pića, koja su glavni izvor šećera u hrani, a njegova pretjerana konzumacija dovodi do pretilosti.
Nadalje, oporezivanjem energetskih pića većim porezom i to prema volumenu i prema sadržaju metil-ksantina i taurina, dovelo je do promjene u recepturi kod nekih proizvođača koji su zamijenili taurin s metil-ksantinima ili uklonili taurin iz proizvoda. Kako su zabilježeni slučajevi da konzumacija velikih količina energetskih pića pogotovo u kombinaciji s alkoholom ima negativan utjecaj na zdravlje sa smrtnim ishodom kod mladih, reformulacija energetskih pića smanjenjem, zamjenom ili uklanjanjem pojedinih štetnih i za zdravlje opasnih komponenti važan je pomak u unapređenju zdravlja.
Oporezivanje bezalkoholnih pića prema sadržaju šećera, kao jedna od mjera za smanjenje prekomjerne konzumacije šećera radi smanjenja pretilosti, posebno kod mladih postigla je pozitivne javnozdravstvene učinke omogućujući mijenjanje prehrambenih navika promjenom receptura u industriji bezalkoholnih pića te dostupnost zdravijih opcija.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije značajnije rezultirala učincima na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
6.
PRILOZI
7.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 13. prosinca 2021.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija