Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 22/2014 i 154/2014), ministar zdravlja donosi
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE
Članak 1.
U Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, broj 100/2011, 133/2011, 54/2012, 49/2013 i 139/2014) u članku 2.:
- u podstavku 9. „Voditelj programa specijalističkog usavršavanja“ iza riječi: “ na vrijeme od pet godina.“, dodaju se riječi: „Voditelj programa specijalističkog usavršavanja nadzire kvalitetu provedbe specijalističkog ispita te predlaže Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine mjere za njegovo unaprjeđenje.“;
- u podstavku 11. „Mentor“iza riječi: »Mentor jest i doktor medicine specijalist one grane za koju se izvodi dio programa specijalističkog usavršavanja s najmanje pet godina specijalističkog staža.«, dodaju se riječi: „Mentora imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije.“;
- iza podstavka 11. „Mentor“, dodaju se novi podstavci 12., 13., 14. i 15., koje glase:
„Komentor jest specijalist srodne grane s najmanje pet godina specijalističkog iskustva ili stručnjak određenog područja koji nadzire dio programa predviđen specijalističkim usavršavanjem.
Pristupnik jest doktor medicine koji nakon uspješno završenog programa specijalizacije podnosi zahtjev za polaganje specijalističkog ispita u Ministarstvu zdravlja (u daljnjem tekstu: ministarstvo). Pristupnik je i doktor medicine specijalist koji nakon uspješno završenog programa uže specijalizacije podnosi zahtjev za polaganje ispita uže specijalnosti u ministarstvu.
Ispitivačna specijalističkom ispitu jest doktor medicine specijalist iste specijalnosti sa znanstveno-nastavnim zvanjem na sveučilištu zdravstvenog usmjerenja, iskustvom mentora na specijalističkom usavršavanju i najmanje pet godina specijalističkog staža ili doktor medicine specijalist iste specijalnosti sa stručnim zvanjem iste specijalističke grane, iskustvom mentora na specijalističkom usavršavanju i najmanje pet godina specijalističkog staža. Ispitivač može biti i umirovljeni doktor medicine specijalist iste specijalnosti ako ima važeće odobrenje za samostalan rad (licencu) pod istim uvjetima kao i ispitivač koji je u radnom odnosu. Listu ispitivača predlaže i uskraćuje voditelj programa specijalističkog usavršavanja i obnavlja je jednom godišnje u rujnu. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine potvrđuje listu ispitivača po prijedlogu voditelja programa specijalističkog usavršavanja. Listu ispitivača objavljuje ministarstvo na internetskoj stranici ministarstva.
Ispitno povjerenstvo jest povjerenstvo sastavljano od tri člana ispitivača doktora medicine
specijalista iste specijalnosti koje imenuje ministarstvo. Ispitno povjerenstvo jest i povjerenstvo sastavljano od tri člana ispitivača doktora medicine specijalista iste specijalnosti - s istom ili srodnom užom specijalnošću, koje imenuje ministarstvo.“.
Dosadašnji podstavci 12., 13. i 14. postaju podstavci 16., 17. i 18.
Članak 2.
Iza članka 3. dodaju se novi članci 3.a i 3.b, koji glase:
„Članak 3.a
Svi postupci i zahvati koje specijalizant obavlja prema programu specijalističkog usavršavanja evidentiraju se na računima koji se ispostavljaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Članak 3.b
Specijalističko usavršavanje sadrži teorijski i praktični program usavršavanja koji se provodi u tijelu ili zdravstvenoj ustanovi ovlaštenoj od ministarstva. Program specijalističkog usavršavanja doktora medicine traje najmanje u vremenskom razdoblju programa iz Priloga II. ovoga Pravilnika. Specijalizant sudjeluje u aktivnostima i odgovornostima predviđenim programom specijalizacije. Specijalističko usavršavanje obavlja se u punoj satnici i punom opsegu u tijelu ili ustanovi ovlaštenoj od ministarstva. Teorijski dio programa obavlja se u punoj satnici i punom opsegu na medicinskom fakultetu. Specijalističko usavršavanje uključuje i dežurstva specijalizanta u dijelu programa koji je predmet specijalizacije, koji je obvezan provoditi i sve aktivnosti predviđene programom. Nadzor nad provedbom specijalističkog usavršavanja doktora medicine provodi ministarstvo.
Minimalni uvjeti za obavljanje specijalističkog usavršavanja doktora medicine propisani su programom specijalizacija iz Priloga II. ovoga Pravilnika.
Djelomično izuzeće od pojedinih dijelova programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz Priloga II. ovoga Pravilnika primjenjuje se pod uvjetom da je navedeni dio programa specijalističkog usavršavanja već obavljen u okviru drugog programa specijalističkog usavršavanja iz Priloga V. točke 5.1.3. Direktive te ako je doktor medicine specijalist stekao diplomu o specijalističkom usavršavanju, odnosno specijalističku kvalifikaciju u skladu s programom upisanim u Prilogu V. točki 5.1.3. Direktive u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država članica Europske unije. Izuzeće se može odobriti za najviše polovicu minimalnog trajanja programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine.
Djelomično izuzeće od pojedinih dijelova programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine specijalizacija iz Priloga II. ovoga Pravilnika primjenjuje se pod uvjetom da je navedeni dio programa specijalističkog usavršavanja obavljen tijekom zajedničkog internističkog debla ili zajedničkog kirurškog debla u okviru drugog programa specijalističkog usavršavanja upisanog u Priloga V. točke 5.1.3. Direktive, odnosno iz Priloga II. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u Republici Hrvatskoj. Izuzeće može odobriti ministarstvo za najviše uspješno završeno zajedničko internističko deblo ili zajedničko kirurško deblo.“.
Članak 3.
U članku 4. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„Iznimno od stavka 1. postavka 6. ovog članka, kod specijalističkog usavršavanja koje se uvodi prvi puta u zdravstvu, program specijalističkog usavršavanja doktora medicine u trajanju od najmanje 50% od ukupnog trajanja specijalističkog usavršavanja obavlja se u zdravstvenim ustanovama koje imaju u radnom podnosu najmanje dva doktora medicine specijalista u znanstveno nastavnom ili stručnom zvanju srodne specijalističke grane, s najmanje 10 godina specijalističkog staža, koji se bave područjem iz programa specijalizacije koja se uvodi prvi puta, dok se ne steknu uvjeti propisani za zdravstvenu ustanovu iz stavka 1. podstavka 6. ovog članka.“.
Članak 4.
U članku 5. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„Iznimno od stavka 1. postavka 3. ovog članka, kod specijalističkog usavršavanja koje se uvodi prvi puta u zdravstvu, program specijalističkog usavršavanja doktora medicine u trajanju do 50% od ukupnog trajanja specijalističkog usavršavanja obavlja se u zdravstvenim ustanovama koje imaju u radnom odnosu u punom radnom vremenu najmanje dva doktora medicine specijalista srodne specijalističke grane, s najmanje 5 godina specijalističkog staža, koji se bave područjem iz programa specijalizacije koja se uvodi prvi puta, dok se ne steknu uvjeti propisani za zdravstvenu ustanovu iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka.“.
Članak 5.
U članku 10. dodaju se novi stavci 9., 10., 11. i 12. koji glase:
„Mentora imenuje ministarstvo rješenjem o odobrenju specijalizacije. Ako mentor utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalističkog usavršavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje glavnog mentora, ministarstvo i podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Mentor tijekom specijalizacije može zahtijevati prestanak mentorstva iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Zahtjev za prestanak mentorstva obvezan je u pisanom obliku dostaviti ministarstvu, podnositelju prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizantu.
Ministarstvo će razriješiti mentora ako utvrdi da isti vodi specijalizanta protivno odredbama ovoga Pravilnika i to na temelju prijedloga ravnatelja zdravstvene ustanove iz članka 4. ovoga Pravilnika i nadležnog voditelja programa specijalističkog usavršavanja, te o tome obavješćuje podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizanta.
Ako mentor tijekom specijalizacije zahtijeva prestanak mentorstva zbog razloga iz stavka 10. ovoga članka ili izgubi status mentora zbog razloga iz stavka 11. ovoga članka, obvezan je vratiti razmjerni dio naknade primljene za mentorstvo.“.
Članak 6.
U članku 12. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.“.
Članak 7.
Iza članka 15. dodaju se naslov: “Završni ispit“ i novi članak 15.a, koji glasi:
„Članak 15.a
Specijalizant nakon završenog zajedničkog internističkog debla, odnosno nakon završenog zajedničkog kirurškog debla, polaže završni ispit. Završni ispit održava se u pisanom obliku.
Završni ispit se polaže istodobno na svim medicinskim fakultetima Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, koji provode završni ispit u terminima: 10. travnja i 10. listopada. Ako navedeni datum pada u neradni dan rok se održava prvog sljedećeg radnog dana. Na jedan ispitni rok može pristupiti najviše 70 specijalizanata po medicinskom fakultetu.
Specijalizant podnosi zahtjev medicinskom fakultetu s prijavom završnog ispit iz stavka 1. ovog članka. Pisanom zahtjevu prilaže: kopiju rješenja o odobrenju specijalizacije, pisano izvješće glavnog mentora kojim se potvrđuje da je specijalizant uspješno obavio program zajedničkog internističkog debla i dokaz o uplati naknade za provođenje završnog ispita medicinskom fakultetu. Trošak polaganja završnog ispita snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije, odnosno tijelo ili pravna osoba za čije potrebe se specijalizant specijalizira. Specijalizant podnosi zahtjev s prijavom završnog ispita medicinskom fakultetu najranije 30 dana prije završetka zajedničkog internističkog debla, odnosno prije završetka zajedničkog kirurškog debla.
Voditelj specijalističkog usavršavanja opće kirurgije i voditelj specijalističkog usavršavanja opće interne medicine organiziraju pripremu i provođenje završnog ispita iz stavka 1. ovog članka. Voditelj specijalističkog usavršavanja izdaje specijalizantu potvrdu o uspješno položenom završnom ispitu nakon zajedničkog debla i o tome obavještava glavnog mentora. Položen završni ispit nakon zajedničkog debla priznaje se kao pisani dio specijalističkog ispita.“.
Članak 8.
U članku 16. stavku 1. iza riječi:“ vrijeme trajanja specijalizacije.“ briše se točka i dodaju se riječi:“ i za dio godišnjeg odmora koji je dulji od mjesec dana, specijalizacija se produljuje.“.
Članak 9.
U članku 21. u stavku 1. iza riječi: „30 dana prije pristupanja polaganju specijalističkog ispita.“ briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi: „najranije 30 dana prije završetka programa specijalističkog usavršavanja, pod uvjetom da je program specijalističkog usavršavanja uspješno obavio.“.
U istom članku u stavku 2. iza riječi: „završnog mišljenja glavnog mentora.“, briše se točka i dodaju se riječi: „na osobni zahtjev pristupnika. Glavni mentor donosi završno mišljenje temeljem završenog programa specijalizacije, odnosno položenih kolokvija za svaku cjelinu, položenog završnog ispita nakon zajedničkog internističkog debla odnosno nakon završenog zajedničkog kirurškog debla, ako je zajedničko deblo predviđeno programom specijalističkog usavršavanja i završenog poslijediplomskog specijalističkog studija u odnosu na dijelove programa.“.
U istom članku stavak 3. mijenja se i glasi:
„Prijavi iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija: uredno popunjena knjižica o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, uredno popunjen dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju, dokaz o završenom poslijediplomskom specijalističkom studiju, dokumentacija o ocjenjivanju dijelova programa specijalističkog usavršavanja i dokaz o položenom završnom ispitu nakon zajedničkog internističkog debla odnosno zajedničkog kirurškog debla, ako je ono predviđeno programom specijalizacije. Ostala dokumentacija prilaže se prijavi u skladu s odredbama članka 8. i 16. ovoga Pravilnika (potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili doktora medicine privatne prakse odnosno čelnika tijela ili pravne osobe, odnosno obavijest ministarstva o prekidu tijekom specijalizacije), dokaz o državljanstvu (preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice), rješenje ministarstva o odobrenju specijalizacije i preslika važećeg odobrenja za samostalan rad (licenca) izdanog od Komore. Preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice uzet će se kao valjani dokaz o promjeni prezimena.“.
Članak 10.
U članku 22. u stavku 2. brišu se riječi: „Glavni mentor i mentori specijalizanta ne mogu biti članovi ispitnog povjerenstva.“, a iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„Ispitivač ima pravo na naknadu putnih troškova sukladno odluci ministra.“.
Članak 11.
U članku 23. u stavku 1. iza riječi: „u zdravstvenoj ustanovi iz članka 4. ovoga Pravilnika.“ briše se točka i dodaju se riječi: „u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva.“.
U istom članku u stavku 2. iza riječi: „praktičnog dijela.“ briše se točka i dodaju se riječi: „a provodi se kao pisani i usmeni ispit.“.
U istom članku iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
„Pisani ispit sastoji se od pitanja s višestrukim odgovorom, s mogućih 5 odgovora po pitanju ili s jednim točnim odgovorom, a za pogrešne odgovore nema negativnih bodova. Svaki ispitni rok sadrži 70 pitanja, a prolaznim se smatra 60% točno odgovorenih pitanja. Pisanje pitanja organizira radna skupina odgovorna za određenu specijalizaciju, a banka pitanja sadrži najmanje 200 pitanja. Pristupnik koji nije položio ispit, može ponovo pristupiti ispitu u sljedećem roku. Pisani dio ispita održava se istodobno na svim medicinskim fakultetima Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, koji provode ispit.
Usmeni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom i sastoji se od praktičnog dijela usklađenog s programom specijalizacije, tijekom kojeg se ocjenjuju kompetencije stečene programom specijalizacije. Usmeni ispit održava se u zdravstvenoj ustanovi iz članka 4. ovoga Pravilnika u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva. Usmeni ispit održava se i u ustanovi iz članka 23. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine, u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva.“.
Članak 12.
U članku 27. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„Glavni mentor i mentor specijalizanta u slučaju da specijalizant ne položi specijalistički ispit, obvezno prisustvuju polaganju specijalističkog ispita kod ponovnih polaganja ispita.“.
Članak 13.
Iza članka 27. dodaje se novi članak 27.a koji glasi:
„Članak 27.a
Pristupnik može izjaviti ministarstvu pisani prigovor na provedeni specijalistički ispit u cijelosti ili u dijelu ispita, u skladu s odredbama zakona kojim je propisan upravni postupak.
Ministarstvo donosi rješenje o prigovoru na temelju mišljenja Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine, koje može uključiti u izradu mišljenja jednog ili više stručnjaka samo za taj predmet (ad hoc), bez sudjelovanja ispitivača na čiji dio ispita je izjavljen prigovor.“.
Članak 14.
U članku 38. Pravilnika dodaje se stavak 2. koji glasi:
„U programu užih specijalizacija iz Priloga I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, broj 111/2009), pod naslovom: „UŽA SPECIJALIZACIJA IZ NEUROLOGIJE:“, točka: „11.a INTENZIVNA MEDICINA“, mijenja se i glasi:
„11.a UŽE SPECIJALIZACIJE IZ NEUROLOGIJE:
a) cerebrovaskularne bolesti
b) epileptologija
c) intenzivna neurologija
d) neurodegenerativne bolesti
e) neuroimunologija
f) neuromuskularne bolesti
Tijekom uže specijalizacije redovito se provodi provjera znanja putem rada s mentorom i kolokvija
11.a a) CEREBROVASKULARNE BOLESTI
Plan uže specijalizacije:
-Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima 12 mjeseci
-Jedinica intenzivnog neurološkog liječenja 4 mjeseci
-Neurosonološki laboratorij 4 mjeseca
-Kardiologija 1 mjesec
-Neuroradiologija 1 mjesec
-Godišnji odmor:2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima 7 mjeseci
Jedinica intenzivnog neurološkog liječenja 4 mjeseca
Godišnji odmor:1 mjesec
U tijeku rada u Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima specijalist mora steći znanja iz:
-Funkcionalne anatomije mozga, leđne moždine i perifernog živčanog sustava,
-Etiologije moždanog udara (česti i rijetki uzroci, razlike u etiologiji ovisne o dobi i spolu)
-Klasifikacije moždanih udara (TOAST, OCSP, ASCOT i dr.),
-Metoda i teoretske osnove procjene rizika za moždani udar (ključne studije, ocijenske ljestvice (Framingham, SCORE, CHADS2-VASc, HAS-BLED i druge),
-Dijagnostike i liječenje dijabetesa, hiperkolesterolemije, hipertenzije prema aktualnim smjernicama uz poznavanje indikacija i kontraindikacija te interakcija lijekova,
-Dijagnostike kardiogenih uzroka moždanog udara (fibrilacija atrija, strukturne bolesti srca, PFO) uz interpretaciju 12 kanalnog EKG i 24h EKG (holtera) te poznavanje indikacija i kontraindikacija te interakcija za primjenu antikoagulantnih lijekova,
-Dijagnostike i obrade autoimunih uzroka moždanog udara (vaskulitisi),
-Uloge biomarkera u dijagnostici moždanog udara,
-Genetskih uzroka moždanih udara,
-Načina davanja brze i detaljne anamneze ili heteroanamneze i statusa u hitnoj službi,
-Indikacije i kontraindikacije za primjenu trombolitičke terapije,
U tijeku rada u jedinici intenzivnog neurološkog liječenja specijalist mora ovladati suvremenom dijagnostikom i liječenjem bolesnika sa cerebrovaskularnim bolestima uključujući sljedeće postupke:
-Indikacije za prijam u jedinice intenzivnog liječenja i primjenu endovaskularnih reperfuzijskih terapija,
-Vođenje temperaturnih listi, komunikacia s medicinskim sestrama i fizioterapeutima (pozicioniranje bolesnika, unos hrane i tekućine, procjena gutanja, stolice i mokrenja, prevencija dekubitusa),
-Prognoza ishoda moždanog udara, donošenje odluka u terminalnih bolesnika i komunikacija s članovima obitelji.
II. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima 5 mjeseci
Neurosonološki laboratorij 4 mjeseca
Neuroradiologija 1 mjesec
Kardiologija 1 mjesec
Godišnji odmor:1 mjesec
U tijeku rada u Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima, specijalist mora steći znanja iz:
-Neinvazivnog monitoriranja vitalnih funkcija i korekcija vitalnih parametara (hipoksija, aritmije, hipotenzija, hipertenzija, hipoglikemija, hiperglikemija, elektroliti i tekućine),
-Indikacije za endovaskularno ili kirurško liječenje aneurzimi i arteriovenskih malformacija, stenoze intrakranijskih i vratnih arterija u simptomatskih i asimptomatskih bolesnika,
-Specifičnosti liječenja moždanog udara i TIA u trudnica,
-Dijagnostike i liječenje tromboze venskih sinusa,
-Prevencije duboke venske tromboze,
-Prevencije hospitalnih infekcija,
-Rane mobilizacije, teoretske osnove i najčešće primjenjivane ljestvice za procjenu stupnja hendikepa ili težine moždanog udara (NIHSS, mRS, GCS), planiranje otpusta i planiranje rehabilitacije,
-Značaja leukoencefalopatskih promjena i mikroangiopatije u asimptomatskih bolesnika,
-Evaluacije i mogućnosti liječenja, odnosno rehabilitacije čestih posljedica moždanog udara (spastičnost, afazija, neuropatska bol, zanemarivanje, disfagija).
Tijekom rada u neurosonološkom laboratoriju specijalist mora steći znanja iz:
-Osnova ultrazvučne obrade ekstrakranijske i intrakranijske cirkulacije,
-Neurovaskularne anatomija i hemodinamike kroz kliničke aspekte, neuroradiološke metode (CT, CTA, MR, MRA, DSA) i neurosonološke metode (CDFI, TCD, TCCS)) uz interpretaciju slikovnih prikaza navedenih metoda.
11.a b) EPILEPTOLOGIJA
Plan uže specijalizacije:
Odjel s bolesnicima oboljelim od epilepsije 3 mjeseca
Ambulanta s bolesnicima oboljelim od epilepsije 10 mjeseci
Jedinica za rutinsko elektroencefalografsko (EEG) snimanje 1 mjesec
Jedinica za video-EEG monitoriranje 3 mjeseca
Jedinica za invazivno video-EEG monitoriranje 1 mjesec
Laboratorij za polisomnografiju 2 tjedna
Intenzivna neurologija s EEG monitoriranjem 1 tjedan
Neuroradiologija 1 mjesec
Nuklearna medicina 1 tjedan
Neuropedijatrija 1 mjesec
Psihijatrija 1 mjesec
Godišnji odmor:2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Rad u ambulanti u kojoj se liječe bolesnici s epilepsijom 6 mjeseci
Rad u jedinici za rutinsko elektroencefalografsko (EEG) snimanje 1 mjesec
Rad u neuropedijatrijskoj ambulanti u kojoj se liječe bolesnici s
epilepsijom 1 mjesec
Psihijatrija 1 mjesec (rad u ambulanti za biologijsku psihijatriju 1 tjedan, rad u psihijatrijskoj ambulanti za komorbiditete 1 tjedan, rad na odjelu za urgentnu psihijatriju i u ambulanti za hitnu psihijatriju 2 tjedna)
Neuroradiologija 1 mjesec
Rad u jedinici za rutinsko video-EEG monitoriranje 1 mjesec
Godišnji odmor:1 mjesec
Tijekom rada u ambulanti u kojoj se liječe bolesnici oboljeli od epilepsije specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s epilepsijom uključujući sljedeće postupke:
-Pristup bolesniku s epileptičkim sindromom,
-Specifičnosti anamneze u bolesnika s epilepsijom,
-Klinička slika, anatomska i patofiziološka podloga te diferencijalna dijagnoza epileptičkih napadaja,
-Poznavanje etiologija i epidemiologija epilepsija,
-Poznavanje klasifikacija epilepsija i epileptičkih sindroma (žarišne epilepsije i sindromi, generalizirane epilepsije i sindromi, epilepsije i sindromi za koje nije determinirano da li su parcijalni ili generalizirani, specijalni sindromi),
-Izbor i interpretacija dijagnostičkih metoda kojima se potvrđuje ili isključuje dijagnoza epilepsije, odnosno epileptičkog sindroma,
-Farmakokinetska i farmakodinamska svojstva antiepileptika,
-Principi liječenja bolesnika s epilepsijom odnosno epileptičkim sindromom (odabir antiepileptika, kombinacije i interakcije antiepileptika međusobno i s drugim lijekovima),
-Posebnosti liječenja epilepsije u specifičnoj populaciji (žena u generativnoj dobi, trudnica s epilepsijom, bolesnika starije životne dobi i bolesnika s komorbiditetima),
-Prepoznavanje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom, rano prepoznavanje kandidata za neurokirurško liječenje i postavljanje indikacije za preoperativnu obradu.
Tijekom rada u jedinici za rutinsko elektroencefalografsko (EEG) snimanje specijalist mora ovladati osnovama elektrofizioloških i tehničkih principa elektroencefalografije uključujući sljedeće postupke:
-Elektrofiziološka podloga i snimanje moždane aktivnosti,
-Neuroanatomske i neurofiziološke osnove EEG-a,
-Tehnika snimanja EEG-a, postavljanje elektroda, specifičnosti pojedinih montaža i aktivacijski postupci,
Tijekom rada u neuropedijatrijskoj ambulanti u kojoj se liječe bolesnici s epilepsijom specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze i liječenju djece/adolescenata s epilepsijom, uključujući sljedeće:
-Specifični elektroklinički sindromi u dječjoj i mladenačkoj dobi (neonatalni period, dojenačko doba, dječja dob, adolescencija),
-Posebnosti liječenja epilepsije u dječjoj i mladenačkoj dobi,
-Analiza i interpretacija EEG nalaza ovisno o dobi,
-Specifičnosti medikamentoznog liječenja epilepsije u dječjoj i adolescentnoj dobi,
-Mogućnosti i specifičnosti kirurškog liječenja epilepsija u dječjoj dob, rano prepoznavanje kandidata za neurokirurško liječenje i postavljanje indikacije za preoperativnu obradu.
Tijekom rada na psihijatriji specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u prepoznavanju, postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s psihijatrijskim komorbiditetom uključujući sljedeće:
-Poznavanje patofiziologije, kliničke slike i principa liječenja najčešćih psihijatrijskih komorbiditeta s posebnim osvrtom na prepoznavanje i liječenje psihogenih neepileptičkih napadaja,
-Poznavanje farmakokinetskih i farmakodinamskih svojstava psiholeptika i psihoanaleptika te potencijalnih interakcija s antiepilepticima i drugim lijekovima,
-Primjena antiepileptika u psihičkim poremećajima,
-Poznavanje neuropsiholoških testova i klinička interpretacija nalaza.
Tijekom rada na neuroradiologiji specijalist mora ovladati suvremenim pristupom neuroradiološke obrade bolesnika s epilepsijom uključujući sljedeće postupke:
-Uloga, mogućnosti i ograničenja pojedinih slikovnih metoda u dijagnostici i liječenja epilepsija,
-Analiza i interpretacija nalaza neuroradioloških slikovnih metoda.
II. GODINA
a)Rad na odjelu s bolesnicima oboljelim od epilepsije 3 mjeseca
b)Rad u ambulanti s bolesnicima s epilepsijom 3 mjeseca
c)Nuklearna medicina 1 tjedan
d)Rad u neurološkoj jedinici intenzivnog liječenja s EEG monitoriranjem 1
tjedan
e)Rad u laboratoriju za polisomnografiju 2 tjedna
f)Rad u jedinici za video-EEG monitoriranje 3 mjeseca
g)Rad u jedinici za invazivno video-EEG monitoriranje 1 mjesec
h)Godišnji odmor:1 mjesec
Tijekom rada na zavodu/odjelu u kojoj se liječe bolesnici oboljeli od epilepsije, specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze, obradi i liječenju bolesnika s epilepsijom, uključujući sljedeće:
-Postupanje s bolesnikom tijekom epileptičkog napadaja,
-Poznavanje specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda bolesnika s epilepsijom te važnosti utvrđivanja semiologije napadaja,
-Laboratorijska obada u bolesnika s epileptičkim napadajem/epilepsijom (analize seruma, likvora, neurogenetska testiranja, farmakogenetske analize),
-Poznavanje mehanizama djelovanja antiepileptika, farmakokinetskih i farmakodinamskih svojstva, interakcije s drugim lijekovima (uključujući i druge antiepileptike), nuspojave, prevencija i liječenje nuspojava,
-značenje i principe farmakorezistencije,
-Izbor i interpretacija predoperativnih dijagnostičkih metoda kod bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom koji su kandidati za neurokirurško liječenje, s posebnim naglaskom na slikovne tehnike, funkcijske metode i Wada test,
-Poznavanje klasičnih neurokirurških metoda u liječenju epilepsija, učinkovitosti, komplikacija i ljestvica praćenja ishoda neurokirurškog liječenja te principa postoperativnog praćenja bolesnika,
-Poznavanje principa, učinkovitosti i indikacijskog područja funkcijskih i palijativnih neurokirurških tehnika (stimulacija živca vagusa, duboka moždana stimulacija, SEEG vođena radiofrekventna teletermokoagulacija, gamma-knife radiokirurgija, višestruka subpijalna transekcija, korpuskalozotomija, hemisferektomija),
-Ulogu neurologa u multidisciplinarnom pristupu bolesniku s epilepsijom ili epileptičkim sindromom (suradnja s neuroradiolozima, specijalistima nuklearne medicine, neurokirurzima, neuropedijatrima, psihijatrima, psiholozima, internistima, ginekolozima, fizijatrima, socijalnim radnicima, biomedicinskim inženjerima),
Tijekom rada u ambulanti u kojoj se liječe bolesnici oboljeli od epilepsije specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s epilepsijom uključujući sljedeće:
-Poznavanje psihosocijalnih aspekata epilepsije (edukacija bolesnika i obitelji, "suradljivost", životne navike, upravljanje vozilom, destigmatizacija),
-Osnovni principi, interpretacija i klinička analiza farmakoloških nalaza (serumska koncentracije antiepileptika u krvi, farmakogenetski i neurogenetski nalazi),
-Usvajanje i primjenjivanje suvremenih principa medikamentoznog liječenja epilepsije (monoterapija nasuprot politerapiji, primjena racionalne politerapije, odabir antiepileptika prvog izbora, doziranje, promjena antiepileptika i racionalna primjena generičkih lijekova, ukidanje terapije),
-Poznavanje drugih terapijskih mogućnosti u liječenju epilepsije (ketogena dijeta, hormonalna terapija, terapija imunoglobulinima, imunosupresivna terapija),
Tijekom rada na nuklearnoj medicini specijalist mora biti upoznat s nuklearno-medicinskim tehnikama u dijagnostici epilepsija (SPECT, PET), uključujući sljedeće:
-Poznavanje tehničkih principa snimanja,
-Analiza i interpretacija nalaza PET-a i SPECT-a,
-Poznavanje uloge i dijagnostičke vrijednosti PET-a te iktalnog i interiktalnog SPECT-a u preoperativnoj obradi farmakorezistentnih epilepsija.
Tijekom rada u neurološkoj jedinici intenzivnog liječenja s EEG monitoriranjem, specijalist mora ovladati suvremenim principima intenzivnog liječenja bolesnika s epilepsijom, uključujući sljedeće:
-Definicija i klasifikacija epileptičkog statusa,
-Pristup bolesniku s epileptičkim statusom, svladavanje i primjena dijagnostičkih i terapijskih algoritama,
-Značaj kontinuiranog EEG monitoriranja u jedinicama intenzivnog neurološkog liječenja,
-Poznavanje uloge i primjena EEG-a u dijagnosticiranju moždane smrti,
-Prepoznavanje i liječenje Stevens-Johnsonovog sindroma.
Tijekom rada u laboratoriju za polisomnografiju specijalist mora ovladati suvremenim pristupom bolesniku s poremećajima spavanja uključujući sljedeće:
-Poznavanje fiziologije spavanja, faza spavanja i EEG specifičnosti pojedinih faza spavanja,
-Poznavanje klasifikacije, patofiziološke podloge, kliničke slike, dijagnostičkih metoda i principa liječenja poremećaja spavanja,
-Analiza i interpretacija nalaza polisomnografije,
-Dijagnostička vrijednost i indikacijsko područje EEG snimanja nakon deprivacije spavanja, analiza i interpretacija nalaza.
Tijekom rada u jedinici za video-EEG monitoriranje specijalist mora ovladati suvremenim principima kontinuiranog, produljenog video-EEG monitoriranja, uključujući sljedeće:
-Poznavanje uloge video-EEG monitoriranja u diferencijalnoj dijagnostici epileptičkih napadaja,
-Diferencijalna dijagnoza epilepsije/epiletičkih napadaja (a/ Paroksizmalni poremećaji svijesti s epileptičkim napadajima koji se tradicionalno ne dijagnosticiraju kao epilepsija: Benigni neonatalni napadaji, Febrilni napadaji; b/ Psihogeni ne-epileptički napadaji, c/Ne-epileptički napadaji ostalih uzroka: Migrena, Sinkopa, Tranzitorna ishemička ataka, Vestibularni poremećaji, Poremećaji pokreta, Poremećaji spavanja),
-Priprema bolesnika za video-EEG monitorranje,
-Tehničko i kadrovsko opremanje jedinice za video-EEG monitoriranje,
-Važnost, uloga, mogućnosti i ograničenja neinvazivnog video-EEG monitoriranja u preoperativnoj obradi bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom,
-Poznavanje semiologije epileptičkih napadaja ovisno o ishodištu,
-Analiza i tumačenje interiktalnog video-EEG nalaza,
-Analiza i tumačenje iktalnog video-EEG nalaza,
-Postavljanje indikacije za daljnju preoperativnu obradu (invazivno monitoriranje).
Tijekom rada u jedinici za invazivno video-EEG monitoriranje, specijalist se mora upoznati sa suvremenim principima invazivnog video-EEG monitoriranja uključujući sljedeće:
-Poznavanje uloga, mogućnosti i ograničenja invazivnog EEG monitoriranja,
-Poznavanje indikacijskog područja, mogućnosti i ograničenja primjene sfenoidalnih, foramen ovale, subduralnih i dubokih elektroda,
-Poznavanje metoda funkcijskog kortikalnog mapiranja i intraoperativne elektrokortikografije, indikacije za primjenu i ograničenja,
-Razlikovanje epileptogenog ishodišta, simptomatske zone, epileptogene zone i zone širenja napadaja te njihovo prepoznavanje analizom iktalnog invazivnog video-EEG nalaza,
-Poznavanje patoanatomskih puteva propagacije epileptiformnih izbijanja i širenja epileptičkog napadaja,
-Poznavanje stimulacijskih tehnika, njihova uloga u preoperativnoj obradi i ograničenja,
-Poznavanje metode radiofrekventne teletermokoagulacije putem dubokih elektroda, mogućnosti i ograničenja.
11.a c) INTENZIVNA NEUROLOGIJA
Plan uže specijalizacije:
Jedinica intenzivnog liječenja neuroloških bolesnika 16 mjeseci
Koronarna jedinica 2 mjeseca
Anesteziološka jedinica intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Infektološka jedinica intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Godišnji odmor:2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Rad u jedinici intenzivnog liječenja neuroloških bolesnika 11 mjeseci
Godišnji odmor:1 mjesec
U tijeku rada u neurološkoj jedinici intenzinog liječena specijalist mora ovladati suvremenom dijagnostikom i liječenjem životno ugroženih neuroloških bolesnika, uključujući sljedeće:
-Prepoznavanje i dijagnostika životno ugroženih neuroloških bolesnika,
-Primjena intravenske trombolize kod akutnog ishemijskog moždanog udara; indikacije za intraarterijsku trombolizu; indikacije za endovaskularno liječenje akutnog ishemijskog moždanog udara,
-Respiracijska potpora – intubacija, traheotomija, poznavanje oblika mehaničke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP,...), indikacija za njihovu primjenu; komplikacije mehaničke ventilacije i njihovo zbrinjavanje; odvajanje od respiratora; mogućnosti i metode neinvazivne ventilacije. Nadzor respiracije (uključujući EtCO2),
-Tehnike pristupa krvožilju – postavljanje CVKa – punkcija jugularne vene (50 postupaka), punkcija v. subklavije (50 postupaka), punkcije arterija (100 postupaka) uz invazivno mjerenje CVP-a i RR-a,
-Invazivno mjerenje i metode regulacije i kontrole intrakranijskog tlaka. Poseban naglasak na usvajanje, postavljanje pravilne indikacije i samostalnu primjenu metoda liječenja povišenog intrakranijskog tlaka – analgosedacija, osmoterapija, optimalizacija CPP-a, hipotermija, hiperventilacija, dekompresivna kraniotomija,
-Specifičnosti liječenja subarahnoidalnih krvarenja (indikacije za endovaskularno liječenje; prevencija i liječenje komplikacija SAH-a),
-Specifičnosti liječenja bolesnika s trombozom venskog sustava mozga,
-Specifičnosti liječenja bolesnika u epilepsijskom statusu (konvulzivnom i nekonvulzvnom),
-Specifičnosti liječenja bolesnika s neuromuskularnim bolestima (mijastenična/kolinergična kriza, akutni poliradikuloneuritis, bolest motornog neurona).
II. GODINA
Rad u koronarnoj jedinici 2 mjeseca
Rad u anesteziološkoj jedinici intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Rad u infektološkoj jednici intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Rad u nerološkoj jedinici intenzivnog liječenja 5 mjeseci
Godišnji odmor:1 mjesec
Tijekom rada u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati zbrinjavanjem životno ugroženih kardiovaskularnih bolesnika, uključujući:
-Zbrinjavanje bolesnika s akutnim koronarnim sindromom,
-Zbrinjavanje bolesnika s akutnim koronarnim sindromom i moždanim udarom,
-Akutno popuštanje srca,
-Indikacije i primjena hemodinamskog monitoringa (Swan Ganz termodilucijski kateter, PiCCO, LiDCO),
-Zbrinjavanje hemodinamski nestabilnih bolesnika,
-Zbrinjavanje bolesnika s plućnom embolijom.
Tijekom boravka u anesteziološkoj jedinici intenzivnog liječenja specijalist mora ovladati zbrinjavanjem neurokirurških, kirurških i interističkih životno ugroženih bolesnika uključujući:
-Zbrinjavanje bolesnika s neurotraumom, te bolesnika nakon neurokirurških zahvata,
-Ocjenske ljestviceu dijagnostici i procjeni terapijske učinkovitosti u bolesnika s ekstrapiramidnim bolestima,
-Neurofarmakološki testovi u cilju dijagnostike poremećaja pokreta,
-Osnove neurotransmitorskog sustava bazalnih ganglija,
-Prepoznavanje jatrogenih poremećaja pokreta u okviru liječenja psihofarmacima.
U tijeku rada na nuklearnoj medicini, specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
-Primjena testova za procjenu funkcionalnog statusa dopaminergičkog sustava uz primjenu radioobilježenog DA transportera – DaTSCAN,
-Specifičnosti SPECT-a i/ili PET-a u procjeni funkcionalne sposobnosti središnjeg živčanog sustava u bolesnika s demencijom.
II. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta s bolesnicima s kognitivnim poremećajima 9 mjeseci
Neuroradiologija 1 mjesec
Psihijatrija 1 mjesec
Godišnji odmor:1 mjesec
U tijeku rada u Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe bolesnici s kognitivnim poremećajima, specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
-Specifičnosti kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s kognitivnim poremećajima,
-Značenje diferencijalne dijagnoze i prepoznavanje primarnih i sekundarnih (simptomatskih) demencija,
-Diferenciranje primarno degenerativnih demencija primjerice Alzheimerove bolesti, demencija u sklopu ekstrapiramidnih bolesti, demencija u sklopu bolesti motoneurona poput, frontotemporalna demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca (LBD)
-Demencija vaskularne etiologije,
-Blago kognitivno oštećenje (MCI) i značenje njegovog ranog prepoznavanja,
-Metabolički i likvorski laboratorij u dijagnostici i diferencijalnoj dijagnozi demencija,
-Neurofarmakološki testovi u cilju dijagnostike demencija,
-Racionalni pristup liječenju poremećaja pokreta i demencija,
-Kvantifikacija neuroloških simptoma tijekom farmakološkog testiranje,
-Dijagnostika i testiranje kognitivnih poremećaja,
-Ocjenske ljestviceu procjeni stupnja kognitivnog poremećaja (demencija) i učinka terapije,
-Komunikacija s obitelji oboljelih, etička načela i odnos liječnik/bolesnik,
-Određivanje i značenje proteina (beta-amiloid i tau) u likvoru bolesnika s demencijom,
-Laboratorijske pretrage specifične za prepoznavanje i dijagnozu nasljednih bolesti pokreta s posebnim osvrtom na hepatolentikularnu degeneraciju, Hantingtonovu koreju, spinocerebelarne degeneracije,
-Metabolički poremećaji i diferenciranje stečenih oblika hepatocerebralne degeneracije,
-Neurogenetski laboratorij, značenje i upoznavanje s autosomno dominantnim i recesivnim oblicima nasljeđivanja,
-Genetsko testiranje i određivanje trinukleotidnih ponavljanja,
-Značenje i mogućnosti/ograničenja genetskog testiranja maloljetnih osoba,
-RBD poremećaji,
-Karakteristike poremećaja spavanja u bolesnika s poremećajima pokreta,
-Karakteristike metabolizma neurotransmitora u bolesnika s poremećajima pokreta,
-Upoznavanje s metaboličkim poremećajima, posebice metabolizma bakra i teških metala u bolesnika s poremećajima pokreta,
-Upoznavanje s genetskim testiranjem nasljednih bolesti poremećaja pokreta posebice trinukleotidnih ponavljanja (CAG) u Hantingtonovoj bolesti, bolestima poput Hantingtonove 'Huntington-like disease' i spinocerebelarnim degeneracijama, Wilsonove bolesti, distonija (DYT), distonija/parkinonizam,
-Dijagnostika poremećaja autonomnog živčanog sustava u sklopu parkinsonizma 'plus' sindroma i multiple sistemske atrofije.
U tijeku rada na neuroradiologiji, specijalist mora ovladati znanjima iz područja slikovne metode u neuroradiologiji u dijagnostici poremećaja pokreta, kognitivnih i neurodegenerativnim poremećaja.
U tijeku rada na psihijatriji specijalist mora ovladati znanjima o karakteristikama uznapredovale faze bolesnika s demencijom i psihijatrijskim pristupom liječenju.
11.a e) NEUROIMUNOLOGIJA
Plan uže specijalizacije:
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe neuroimunološki bolesnici 18 mjeseci
Klinička neurofiziologija 1 mjesec
Infektologija 1 mjesec
Neuroradiologija 1 mjesec
Klinička imunologija 1 mjesec
Godišnji odmor:2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe neuroimunološki bolesnici bolesti 9 mjeseci
Klinička neurofiziologija 1 mjesec
Neuroradiologija 1 mjesec
Godišnji odmor:1 mjesec
U tijeku rada na Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe neuroimunološki bolesnici specijalist mora ovladati znanjima o:
DEMIJELINIZACIJSKIM BOLESTIMA
-Interakcija između imunološkog te središnjeg i perifernog živčanog sustava,
-Prirođena imunost,
-Stečena imunost: T i B stanična,
-Neuroinflamacija,
-Imunološki mehanizmi aksonalne ozljede,
-Mikroglija,
-Uloga mitohondrija u neuroinflamaciji i neurodegeneraciji,
-Uloga matičnih stanica u imunomodulaciji i neuroprotekciji,
-Specifičnosti anamneze i kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s demijelinizacijskim bolestima,
-Laboratorijske pretrage specifične za demijelinizacijke bolesti s posebnim osvrtom na analizu likvora i značaj oligoklonksih IgG vrpci u dijagnostici multiple skleroze, poznavanje značaja i vrijednosti prisutnosti različitih protutijela u bolesnika s demijelinizacijskom bolesti,
-Multipla skleroza (imunopateogeneza, okolišni i genetski čmbenici nastanka, radiološki izolirani sindrom, klinički izolirani sindrom, specifičnosti kliničke slike, dijagnostički kriteriji, oblici bolesti, očitanje nalaza MR-a, liječenje relapsa, spriječavanje napredovanja bolesti, simptomatska terapija, individualni pristup liječenju, prednosti i rizici lijekova koji se koriste u liječenju),
-Optički neuromijelitis (imunopatogeneza, osobitosti kliničke slike, značaj NMO i MOG protutijela, dijagnostički kriteriji, liječenje, NMO spektar bolesti),
-Uloga evociranih potencijala u praćenju progresije demijelinizacijksih bolesti.
-
Tijekom rada na neuroradiologiji specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
-Značaj magnetske rezonance mozga i kralježničke moždine u dijagnostici neuroimunoloških bolesti,
-Uloga MR u procjeni atrofije mozga.
II. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe neuroimunološki bolesnici 9 mjeseci
Infektologija 1 mjesec
Klinička imunologija 1 mjesec
Godišnji odmor:1 mjesec
Tijekom rada na Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe neuroimunološki bolesnici specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
-Leukodistrofije (Nasljedne leukoencefalopatije s tipičnim početkom u odrasloj životnoj dobi (Nasljedna difuzna leukoencefalopatija sa sferoidima, Bolest poliglukozanskih tjelešaca odrasle dobi, Autosomno dominantna leukodistrofija, Cerebrotendinozna ksantomatoza, CADASIL, Fabry-eva bolest) i nasljedne leukoencefalopatije s rijeđom prezentacijom u odrasloj životnoj dobi (Metakromatska leukodistofija, Krabbe/ Leukodistrofija globoidnih tjelešaca, GM1/GM2 gangliozidoza, Alexanderova bolest, Adrenoleukodistrofija, Leukoencefalopatija sa zahvaćanjem moždanog debla i kralježničke moždine i povišenim laktatom, Kearns Sayre sindrom, Bolest nestajanja bijele tvati, Pelizaeus-Merzbacherova bolest)).
- Autoimuni encefalitisi: Neparaneoplastički autoimuni encefalitisi, Paraneoplastički autoimuni encefalitisi, Encefalopatija u cerebralnim vaskulitisima, Encefalopatije otvorene etiologije koje odgovaraju na imunoterapiju,
-Značaj otkrivanja različitih protutijela (NMDA, AMPA, VGKC kompleks (LGI1, Caspr2), VGCC, GAD, GABA, ganglionski acetilkolin recetor, Hu, Yo, Ma, Ri, amfifizin, CV2) u dijagnostici autoimunih encefalitisa.
-Vaskularne demijelinizacijske bolesti (arterioloskleroza (fibrinoidna nekroza, lipohijalinoza, mikroateromi, mikroaneurizme), cerebralna amioliodna angiopatija (nasljedna i sporadična), nasljedna ili genetska bolest malih krvnih žila (CADASIL, CARASIL, MELAS, Fabrijeva bolest, hereditarna cerebroretinalna vaskulopatija), inflamatorno i imunološki posredovana bolest malih krvin žila (Wegenerova granulomatoza, Churg-Strauss sindrom, mikroskopski poliangiitis, Henoch-Schönlein purpura, krioglobulinemijski vaskulitis, primarni angiitis CNS-a, Sneddonov sindrom), venske kolagenoze).
Tijekom rada na Infektologiji specijalist mora ovladati znanjima iz neurološke manifestacije infektoloških bolesti (najčešće virusne, bakterijske i parazitarne bolesti koje mogu izazvati demijelinizacijske promjene CNS-a: HIV, PML, Neuroborelioza...).
Tijekom rada na kliničkoj imunologiji specijalist mora ovladati znanjima iz neurološke manifestacije sistemskih autoimunih bolesti (sistemski lupus, Sjogrenov sindrom, vaskulitisi, hipereozinofilni sindrom, Behcetova bolest), Sarkoidoza.
11.a f) NEUROMUSKULARNE BOLESTI
Plan uže specijalizacije:
Zavod/Odjel/Ambulantazaneuromuskularnebolesi 14 mjeseci
Laboratorijzakliničkuelektromioneurografiju 6 mjeseci
Laboratorijzakvantitativnosenzornotestiranje 2 mjeseca
Godišnji odmor:2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulantazaneuromuskularnebolesti 8 mjeseci
Laboratorijzakliničkuelektromioneurografiju 3 mjeseca
Godišnji odmor:1 mjesec
U tijeku rada na Zavodu/Odjelu/Ambulanti za neuromuskularne bolesti specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
-Specifičnosti kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s bolesti perifernog živčanog sustava i miopatija.
-Laboratorijske pretrage specifične za neuromuskularne bolesti s posebnim osvrtom na dijagnostiku imunoneuropatija, specifična protutijela važna u dijagnostici bolesti neuromuskularne spojnice, hiperekscitabilnim sindromima i bolestima mišića. Vrijednosti serumskih enzima i metaboličkih parametara u dijagnostici i praćenju oboljelih od neuromuskularnih bolesti,
-Periferne polineuropatije (pristup bolesniku sa sumnjom na neuropatiju, nasljedne senzomotorne polineuropatije, nasljedne metaboličke polineuropatije, akutne i kronične autoimune polineuropatije, polineuropatije uz disproteinemiju, dijabetička polineuropatija, nutricijske i uz alkoholizam vezane polineuropatije, okolišne i jatrogene toksične polineuropatije, polineuropatije koje se javljaju uz vaskulitis, nevaskulitičke ishemijske neuropatije, granulomatozne i infektivne polineuropatije),
-Neuromuskularne bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava (Stiff- person sindrom, tetanus, maligni neuroleptički sindrom, paraneoplastički sindromi, spinocerebelarne ataksije, hereditarne spastičke paraplegije),
-Ostale neuromuskularne bolesti i stanja (miopatija i neuropatija koje se javljaju u jedinicima intenzivnog liječenja, sindrom djeteta sniženog tonusa, rabdomioliza, mioglobinurija, sindrom nemirnih nogu uzrokovan neuropatijom, eozinofilija-milagija sindrom, polimialgija reumatika, fibromialgija, sindrom kroničnog umora),
-Neuropatska bol u neuromuskularnim bolestima (liječenje i dijagnostika sindroma periferne neuropatske boli, vođenje dnevnika boli, primjena ocjenskih ljestvica za bol, farmakoterapija (sustavna i topička) sindroma periferne neuropatske boli,
-Ocjenske ljestvice u kliničkoj primjeni u neuromuskularnim bolestima.
U Prilogu II. Pravilnika u točki: „12. Hematologija“, Program specijalizacije mijenja se i glasi:
„Program specijalizacije:
Zajedničko internističko „deblo“ - 22 mjeseca
1. Kardiologija - 2 mjeseca i 3 tjedna
2. Gastroenterologija – 2 mjeseca i 3 tjedna
3. Endokrinologija i dijabetologija - 2,5 mjeseca
4. Pulmologija – 2 mjeseca
5. Nefrologija - 2,5 mjeseca
6. Hematologija – 2 mjeseca
7. Transfuziologija - 2 tjedna
8. Alergologija i klinička imunologija- 1 mjesec
9. Reumatologija - 2 mjeseca
10. Intenzivna i hitna medicina - 1.5 mjesec
11. Internistička onkologija – 1 mjesec
12. Klinička farmakologija i toksikologija - 2 jedna
13. Infektologija - 1 mjesec
Hematologija - 33 mjeseca
Klinička hematologija - 19 mjeseci
hematološki odjel - 8 mjeseci
intenzivna kemoterapija i onkologija - 3 mjeseca
ransplantacija krvotvornih matičnih stanica - 2 mjeseca
dnevna bolnica i poliklinika - 6 mjeseci
Laboratorijska hematologija - 4 mjeseca
Morfologija - 3 mjeseca
hematološki laboratorij, imunološki laboratorij i biokemija – 0,5 mjeseca
citogenetski laboratorij i molekularne tehnike – 0,5 mjeseca
Tromboza i hemostaza - 8 mjeseci
klinički odjel - 4 mjeseca
centar za hemofiliju - 1 mjesec
ambulanta za hemostazu i trombozu - 2 mjeseca
koagulacijski laboratori - 1 mjesec
Transfuzijska medicina - 2 mjeseca
klinička transfuziologija -1 mjesec
odjel transfuzijskih dijagnostičkih pretraga - 0,5 mjeseca
odsjek citafereze i prikupljanja matičnih stanica – 0,5 mjeseca
1. Godina
Hematološki odjel- 5 mjeseci
Dnevna bolnica i poliklinika- 3 mjeseca
Morfologija- 2 mjeseca
Klinička transfuziologija- 1 mjesec
2. Godina
Hematološki odjel- 3 mjeseca
Klinički odjel tromboze i hemostaze- 4 mjeseca
Ambulanta za trombozu i hemostazu- 2 mjeseca
Koagulacijski laboratorij- 1 mjesec
Odjel transfuzijskih dijagnostičkih pretraga- ½ mjeseca
Hematološki laboratorij, imunologija i biokemija- ½ mjeseca
3. Godina
Morfologija- 1 mjesec
Intenzivna kemoterapija i onkologija- 3 mjeseca
Transplantacija krvotvornih matičnih stanica- 2 mjeseca
Centar za hemofiliju- 1 mjesec
Dnevna bolnica i poliklinika- 3 mjeseca
Citogenetski laboratorij i molekularne tehnike- 0,5 mjeseca
Odsjek citafereze i prikupljanja matičnih stanica- 0,5 mjeseca
- Godišnji odmor - 5 mjeseci.“.
Članak 16.
U Prilogu I. i u Prilogu II. Pravilnika točka: „35. Patologija“ mijenja se i glasi: „35. Patologija i citologija.“.
Program specijalizacije iz točke: „35. Patologija“ zamjenjuje se programom specijalizacije: „35. Patologija i citologija“, koji se nalazi u Prilogu I. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a objavljuje se na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i www. miz.hr.
Članak 17.
U Prilogu I. i u Prilogu II. Pravilnika točka: „47. Laboratorijska medicina“ mijenja se i glasi: “47. Gerijatrija“.
Program specijalizacije iz točke: „47. Laboratorijska medicina“ zamjenjuje se programom specijalizacije: „47. Gerijatrija“, koji se nalazi u Prilogu II. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a objavljuje se na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i www. miz.hr.
Članak 18.
Prilog Pravilnika III. zamjenjuju se novim Prilogom III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 19.
Specijalizanti koji su započeli program specijalizacije iz točke: „35. Patologija“ (s akreditacijskim područjem histopatologije/akreditacijskim područjem citopatologije), završit će započeti program uz izmjenu programa specijalističkog usavršavanja u petoj godini, sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
Peta godina specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka za specijalizante programa specijalizacije iz patologije s akreditacijskim područjem histopatologija obavit će u programu 6 mjeseci sudske medicine i 5 mjeseci elektivnog dijela. Tijekom elektivnog dijela potrebno je uz pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja patologije od posebnog interesa, pregledati dodatnih 1000 citopatoloških preparata. Na temelju obavljanja 250 pretraga mjesečno (oko 12 dnevno) za citopatološku korekciju predviđeno vrijeme trajanja je 4 mjeseca. Unutar citopatološke korekcije trebaju biti uključeni uzorci svih organskih sustava koji se svladavaju u općem dijelu specijalizacije. Specijalizant je obvezan pregledati najmanje 100 citoloških uzoraka uzoraka dojke, 200 ginekoloških citoloških uzoraka, 75 citoloških uzoraka probavnog sustava uključujući gušteraču i jetru, 75 citoloških uzoraka urološkog sustava, 200 hematoloških citoloških uzoraka, 200 pulmoloških uzoraka uključujući citologiju izljeva, 50 citoloških uzoraka glave i vrata i 100 citoloških uzoraka endokrinološkog sustava (štitnjača).
Peta godina specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka za specijalizante koji su u tijeku programa specijalizacije iz patologije s akreditacijskim područjem citopatologija sadrži 11 mjeseci citopatologije. Tijekom tog razdoblja potrebno je pogledati 1000 histopatoloških uzoraka. Na temelju obavljanja 250 pretraga mjesečno (oko 12 dnevno) za histopatološku korekciju predviđeno vrijeme trajanja je 4 mjeseca. Unutar histopatološke korekcije trebaju biti uključeni uzorci svih organskih sustava koji se svladavaju u općem dijelu specijalizacije. Specijalizant je obvezan pregledati najmanje 100 patohistoloških uzoraka dojke, 100 uzoraka ginekološkog sustava, 100 uzoraka probavnog sustava uključujući gušteraču i jetru, 100 uzoraka urološkog sustava, 50 uzoraka iz pedijatrijske patologije, 50 uzoraka hematopatologije, 100 uzoraka iz respiratornog sustava, 100 uzoraka iz neuropatologije, 50 uzoraka iz lokomotornog sustava, 50 uzoraka iz glave i vrata, 50 uzoraka iz endokrinološkog sustava, 50 uzoraka srca i krvnih žila, 50 uzoraka iz nefropatologije i 50 uzoraka iz dermatopatologije. Uz to je potrebno odraditi i razliku broja obdukcija do 170 obdukcija, od kojih najmanje 20 iz područja sudske medicine.“.
Članak 20.
Specijalizanti koji su započeli program specijalizacije: „35. Patologija“ (s akreditacijskim područjem histopatologije/s akreditacijskim područjem citopatologije), polagat će specijalistički ispit iz „Patologije“ i steći naziv „specijalist patologije“.
Specijalisti koje su stekli naziv „specijalist patologije“ sukladno članku 15. ovog Pravilnika imaju ista prava i kompetencije kao i „specijalisti patologije i citologije“, a naziv „specijalist patologije“ jednakovrijedan je nazivu „specijalist patologije i citologije“.
Članak 21.
Specijalizanti uže specijalizacije iz neurologije koji su započeli program uže specijalizacije iz točke 11.a Intenzivna medicina završit će užu specijalizaciju sukladno rješenju o odobrenju uže specijalizacije.
Članak 22.
Doktoru medicine, specijalistu opće kirurgije, s užom specijalizacijom iz traumatologije, priznaju se stečena prava u specijalističkoj djelatnosti ortopedije i traumatologije, ako je zaposlen na poslovima uže specijalizacije iz traumatologije u zdravstvenoj ustanovi u Republici Hrvatskoj.
Doktori medicine, specijalisti opće kirurgije s užom specijalizacijom iz traumatologije izjednačuju se u nazivu, pravima i kompetencijama sa specijalistima ortopedije i traumatologije danom stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Ministarstvo će u svrhu obavljanja specijalističke djelatnosti ortopedije i traumatologije rješenjem utvrditi jednakovrijednost specijalističkog naziva, ako doktor medicine iz stavka 1. i 2. ovoga članka to zatraži.
Uz zahtjev iz stavka 3. ovog članka, potrebno je priložiti dokumentaciju o specijalizaciji i užoj specijalizaciji, presliku važećeg odobrenja za samostalan rad, potvrdu o radu na području specijalističkih aktivnosti iz područja uže specijalizacije traumatologije i zaposlenju u zdravstvenoj ustanovi u Republici Hrvatskoj na poslovima uže specijalizacije iz traumatologije.
Članak 23.
Specijalizanti koji su započeli specijalističko usavršavanje do stupanja na snagu ovog Pravilnika, završit će specijalizaciju sukladno rješenju o odobrenju specijalizacije te nemaju obvezu polaganja završnog ispita iza zajedničkog debla, ako program specijalizacije sadrži zajedničko deblo.
Članak 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prim. Siniša Varga, dr. med. dent.
PRILOG I.
35. Patologija i citologija
Prilog II. točka 35. Pravilnika: „35. Patologija i citologija“.
Naziv specijalizacije
PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv koji se stječe polaganjem specijalističkog ispita
Specijalist patologije i citologije
Trajanje specijalizacije
60 mjeseci (5 godina)
Program specijalizacije
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA - 22 mjeseca
1.A. AUTOPSIJSKA (OBDUKCIJSKA) PATOLOGIJA - 4 mjeseca
1.B. OSNOVE KIRURŠKE I BIOPTIČKE PATOLOGIJE - 7 mjeseci
1.Kirurška patologija - 3 mjeseci
2.Ginekološka i perinatalna patologija - 2 mjeseca
3.Endoskopska i punkcijska patologija - 2 mjeseca
1.C OSNOVE CITOPATOLOGIJE – 7 mjeseci
1. Ginekološka citologija – 3 mjeseca
2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka, pulmološka) – 4 mjeseca
1.D SUDSKA MEDICINA – 4 mjeseca
2. SPECIJALNA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA - 33 mjeseca
1.Dojka – 3 mjeseca
2.Ginekološki sustav – 4 mjeseca
3.Pedijatrijska patologija – 1 mjesec
4.Probavni sustav – 2 mjeseca
5.Pankreas – 0,5 mjeseca
6.Jetra – 1 mjesec
7.Urološki sustav – 2 mjeseca
8.Nefropatologija – 1,5 mjesec
9.Srce i krvne žile – 1 mjesec
10.Hematološki sustav – 3,5 mjeseca
11.Respiratorni sustav – 3,5 mjeseca
12.Dermatopatologija – 2 mjeseca
13.Glava i vrat – 1,5 mjesec
14.Endokrinološki sustav - 2 mjeseca
15.Neuropatologija – 3 mjeseca
16.Lokomotorni sustav – 1 mjesec
17.Izljevi – 0,5 mjeseca
3. Godišnji odmor (ukupno) - 5 mjeseci
Poslijediplomski specijalistički studij – 3 mjeseca .
U okviru specijalizacije iz patologije i citologije specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij iz patologije i citologije.
Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine.
Kompetencije koje polaznik stječe završetkom specijalizacije
Razina usvojene kompetencije:
1. Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i
stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja
2. Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u
mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
3. Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u
mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor.
Opće kompetencije
Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant patologije i citologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije.
Završetkom specijalizacije specijalizant patologije i citologije mora:
poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3)
posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3)
poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3)
poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3)
biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3)
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3)
kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3)
imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3)
sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3)
znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima (3)
poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika (3)
procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi (3)
biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva (3)
poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite (3)
poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata (3)
razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3)
poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebice financijskim (3)
razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3)
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3)
promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
Posebne kompetencije
Osnovne kompetencije
Završetkom programa specijalizacije, specijalizant patologije i citologije mora biti sposoban:
1.dati liječničko mišljenje o dijagnozi i liječenju bolesti (3)
2.dati liječničko mišljenje o neposrednim i posrednim uzrocima smrti te razložiti najčešće mehanizme nastupanja oštećenja ili smrti (3)
3. dati liječničko mišljenje o dijagnozi najčešćih bolesti na temelju citomorfološke odnosno histomorfološke analize uzorka tkiva ili stanica, po potrebi uz uporabu dodatnih metoda i analiza (3)
4. dati znanstvene osnove za tkivno-morfološko dijagnozu; sastaviti protokole i održavati standarde u laboratoriju, kao i izvoditi patološku, citološku i sudsko-medicinsku dijagnostiku najčešćih bolesti iz humanih kliničkih uzoraka (3)
5.preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela te komunicirati sa suradnicima u laboratoriju/odjelu (3)
6.biti sposoban koristiti stručnu literaturu i internet te se dalje usavršavati u struci (3)
7.surađivati s državnim nadzornim i javnozdravstvenim službama (3)
8.sudjelovati u programima specijalizacije iz područja morfoloških i drugih kliničkih struka (3)
Specifične kompetencije:
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA - 22 mjeseca
1.A. AUTOPSIJSKA (OBDUKCIJSKA) PATOLOGIJA - 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Autopsijske patologije» specijalizant treba učiniti samostalno najmanje 50 obdukcija te steći sljedeće kompetencije:
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća (2)
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika (2)
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala
uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima (2)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama (3)
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija (2)
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće (2)
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima (2)
1.B. OSNOVE KIRURŠKE I BIOPTIČKE PATOLOGIJE - 7 mjeseci
Tijekom programa iz „Osnova kirurške i bioptičke patologije“ specijalizant treba pregledati 1400 biopsija koje trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme tkiva te izrade histoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja (2)
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za očuvanje zdravlja prilikom uzimanja i zaprimanja materijala, preuzimanja i izrade preparata (3)
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova HE i standardnim metodama te prepoznati tehničke probleme (3)
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata (3)
Opisati makroskopski uzorak tkiva (3)
Preuzeti materijal (odabir odgovarajućih blokova tkiva iz uzoraka da se prikaže patološka promjena, resekcijski rubovi, odnos tvorbe prema okolnom kivu i sl.) (3)
Uzeti materijal za smrznute rezove (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (3)
Preliminarno ispitati i pregledati histološki preparat (3)
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa (3)
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja (3)
Opisati osnovne mehanizme nastanka najčešćih patoloških procesa (3)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Upoznati organizaciju rada histološkog laboratorija (3)
1.Kirurška patologija - 3 mjeseca
Tijekom programa iz «Kirurške patologije» specijalizant treba pregledati najmanje 600 biopsija/operativnih uzoraka (200 dojki, 100 hematoloških, 100 probavnog sustava, 200 ostalih) koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva s upalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim patološkim promjenama(3)
Prepoznati granične promjene (principi diferencijalne dijagnoze određenih lezija) (3)
Pisati standardno patohistološko izvješće sa svim relevantnim podacima za kliničku primjenu (3)
Sudjelovati u raspravi na kliničko-patološkim sastancima kod zanimljivih slučajeva (2)
Upoznati principe određivanja potrebe i primjene dodatnih tehnika bojenja ili imunohistokemijske metode u svrhu rješavanja kompliciranijih slučajeva (3)
Procijeniti koji slučajevi zahtijevaju konzultaciju iskusnijeg patologa (3)
2. Ginekološka i perinatalna patologija - 2 mjeseca
Tijekom programa iz «Ginekološke i perinatalne patologije» specijalizant treba učiniti samostalno najmanje 5 fetalnih/perinatalnih obdukcija i pregledati 400 biopsija koje trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji obzirom na mogućnost postojanja malformacije (3)
Upoznati se s najčešćim malformacijskim sindromima (3)
Dijagnosticirati najčešće kongenitalne srčane mane (3)
Pregledati posteljicu i prepoznati najčešće promjene (3)
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu (3)
Preuzimati ginekološki materijal i prepoznati osnovne histološke kriterije upalnih i tumorskih promjena genitalnog sustava (3)
Preuzimati, poznavati izradu i načelno interpretirati smrznute intraoperativne rezove iz područja ginekološke patologije (3)
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima (2)
Sudjelovati na kliničko-patološkim sastancima (2)
3. Endoskopska i punkcijska patologija - 2 mjeseca
Tijekom programa iz «Endoskopske i punkcijske patologije» specijalizant treba pregledati 400 uzoraka uzetih endoskopskim metodama (biopsija sluznice jednjaka, želuca, duodenuma, tankog i debelog crijeva) koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Prepoznavati i razlikovati tipične upalne i tumorske promjene sluznice gastrointestinalnog (GI) trakta (3)
Prepoznavati granične lezije (stupnjevi displazije epitela) te kliničku vrijednost istih.
Razlikovati morfološke karakteristike normalnih elemenata jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale kod upala i kroničnih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora (3)
4. Metode dijagnostike u histopatologiji
Tijekom programa iz „Osnova kirurške i bioptičke patologije“ specijalizant treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda te steći sljedeće kompetencije:
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histokemijske metode.(3)
Odabrati i primijeniti osnovne imunohistokemijske metode (3)
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te osnovne indikacije (3)
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike (3)
Upoznati principe indikacije, način uzimanja materijala i interpretacije histokemijskih, imunohistokemijskih i elektronsko-mikroskopskih nalaza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi. (2)
Upoznati osnove primjene citogenetike (2)
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u kliničkoj praksi (2)
1.C. OSNOVE CITOPATOLOGIJE– 7 mjeseci
Tijekom programa iz „Osnova citopatologije“ specijalizant treba pregledati 1400 citoloških uzoraka koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Znati mjere za očuvanje zdravlja i sigurnost svih osoba uključenih u dijagnostički postupak i
obradu citološkog uzorka kao i samog boelsnika prilikom uzimanjate obrade materijala (3)
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme uzoraka te izrade citoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja (3)
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata (3)
Svladati način dobivanja i obrade citološkog uzorka te pripremiti bolesnika prilikom uzimanja (3)
Odrediti vrste uzoraka za citološku analizu (punktati, tjelesne tekućine, brisevi, otisci tkiva) (3)
Opisati makroskopski izgled citološkog uzorka (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (2)
Pripremiti uzorak za citološku analizu (razmaz, sediment, otisak, suspenzija; fiksiranje i standardno bojenje za citomorfološku analizu) (3)
Preliminarno analizirati normalne i patološki promijenjene stanice na citološkom razmazu (3)
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa (3)
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja (2)
Primijeniti metode fiksiranja i standardnog bojenja za citomorfološku analizu (May-Grünwald Giemsa, Papanicolaou), te za citokemijske, imunocitokemijske i molekulske analize (3)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Upoznati organizaciju rada citološkog laboratorija (3)
1. Ginekološka citologija – 3 mjeseca
Tijekom programa iz «Ginekološke citologije» specijalizant treba pregledati 700 citoloških uzoraka koji trebaju biti većinom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s provedbom probira za rak vrata maternice i primjenom citologije vrata maternice
u sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice (3)
Upoznati se s postupcima kontrole kvalitete u provođenju probira za rak vrata maternice (2)
Naučiti pregledati uzorak Papa testa skriniranjem novoprimljenih uzoraka (3)
Naučiti pisati nalaz Papa testa na zadanom obrascu (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti kvalitetu obrade materijala (fiksacija i bojenje) (3)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta žena različite životne dobi (3)
Razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne lezije i invazivne lezije na razmazu (3)
Savladati osnovne preporuke i upute za pacijente i kliničare koje se daju na osnovi citološkog nalaza vrata maternice (2)
2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka, pulmološka) – 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Neginekološke citologije» specijalizant treba pregledati 700 citoloških uzoraka (punktata, otisaka, briseva, sedimenata) koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski, izvršiti najmanje 70 citoloških punkcija (od čega 20 punkcija koštane srži) te steći sljedeće kompetencije:
Naučiti izvođenje citološke punkcije s i bez vođenja slikovnim metodama (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfološkoj dijagnostici (3)
Naučiti osnovne metode analize i kriterije procjene citološkog uzorka koštane srži, periferne krvi i limfnog čvora (3)
Naučiti osnove citomorfološke procjene uzoraka dobivenih punkcijom solidnih, površno i duboko smještenih organa i tumora, posebno dojke, štitnjače i gastrointestinalnog trakta (3)
Naučiti osnove citomorfologije respiratornog sustava te razlikovati normalne, upalno, metaplastično i displastično promijenjene te umorske stanice (3)
3. Metode dijagnostike u citopatologiji
Tijekom programa iz „Osnova citopatologije“ specijalizant treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda te steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku citodijagnostike (3)
Upoznati principe, indikacije, način pripreme (razmazi, sedimenti, stanični blokovi) i interpretaciju citokemijskih i imunocitokemijskih nalaza (3)
Razumjeti postupke obrade materijala i bojenja: standardnih bojenja (MGG, Papanicolaou);
citokemijskih bojenja (alkalne fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskok željeza, PAS,
POX, Sudan Black, ANE, kisele fosfataze,..) te imunocitokemijskih bojenja kao i moguće izvore
pogrešaka u izvođenju (3)
Upoznati osnove primjene ostalih specijalnih metoda koje koriste citološki uzorak (fentotipizacije na protočnom citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske molekulske pretrage) (2)
Upoznati osnove metode protočne citometrije (2)
Upoznati osnove primjene citogenetike u citopatologiji (2)
Upoznati osnove primjene metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda na citološkim uzorcima (2)
1.D. SUDSKA MEDICINA – 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Sudske medicine» specijalizant patologije i citologije treba samostalno napraviti najmanje 30 sudsko-medicinskih obdukcija, tj. onih koje prema Zakonu o kaznenom postupku, te Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spadaju u djelokrug rada sudske medicine, uz mentora riješiti najmanje 10 sudskih spisa (kazneni ili parnični postupak) te prisustvovati na najmanje 5 sudskih rasprava.
Po završetku programa iz sudske medicine specijalizant reba steći slijedeće kompetencije:
Obdukcije:
Raspoznavati osnovne oblike nasilnog oštećenja zdravlja: mehaničke ozljede, asfiktične ozljede, fizikalne ozljede, psihičke i nutritivne ozljede (3)
Upoznati poslije smrtne promjene, te temeljem prisutnih znakova smrti, kod osoba za koje se ne zna vrijeme smrti, odrediti moguće vrijeme smrti (3)
Upoznati zakonsku regulativu u svezi pregleda osoba umrlih u nejasnim okolnostima (3)
Svladati osnovne principe medicinske kriminalistike: očevid prilikom nasilnih ili sumnjivih smrti (3)
Vještačenje:
Upoznati principe vještačenja u kaznenom i parničnom postupku: kvalifikacija ozljeda, vještačenje nematerijalne štete, kombinirana vještačenja (3)
Ostalo:
Upoznati se s temeljima toksikologije: općim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, načinima utvrđivanja trovanja, usvajanja pravila uzimanja materijala za kemijsko-toksikološke analize, upoznati se s djelovanjem alkohola i droga (2)
Upoznati se s temeljima identifikacije («klasična identifikacija») (2)
Upoznati se s uporabom molekulskih tehnika u sudskoj medicini (DNA): identifikacija, dokazivanje očinstva, utvrđivanje počinitelja kaznenih djela (2)
2. SPECIJALNA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA - 33 mj.
Tijekom programa iz «Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava» specijalizant treba napraviti najmanje 65 obdukcija iz različitih područja patologije organskih sustava, uključujući i 5 fetalnih/perinatalnih, 5 kardiopatoloških te 5 neuropatoloških. Treba analizirati najmanje 4200 patohistoloških i 2550 citopatoloških uzoraka koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba pogledati najmanje 270 intraoperacijskih biopsija smrznutim rezovima i/ili „imprint“ citoloških uzoraka. Specijalizant treba izvršiti analizu 1000 pretraga specijalnim tehnikama. Treba učiniti najmanje 90 citoloških punkcija od čega najmanje 20 punkcija koštane srži. Specijalne metode trebaju se savladavati istovremeno s osnovnom morfološkom histološkom i citološkom dijagnostikom.
2.1. Dojka – 3 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Dojka» specijalizant treba pogledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 450 bioptičkih i operativnih uzoraka, 200 citoloških uzoraka te izvršiti namanje 20 citoloških punkcija.
Po završetku programa iz patologije i citologije dojke specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Preuzimanje kirurškog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija, resekcija pazuha radi pregleda limfnih čvorova
Označavanje uzoraka bojom i šavima (3)
Postupak s označenim uzorcima (3)
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazušnih limfnih čvorova (3)
Histološka analiza uzoraka, pisanje histološkog izvješća koje sadrži sve relevantne prognostičke i prediktivne čimbenike (3)
Dodatno imunohistokemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi određivanja steroidnih receptora (kvantifikacija), HER-2/neu i proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih čimbenika, molekulske metode u dijagnostici (FISH, CISH) (3)
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnoću i laktaciju (3)
Histološka i citološka tehnika i interpretacija intraoperacijske analize limfnog čvora čuvara kod karcinoma dojke. (3)
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz pomoć slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktička punkacija, MR itd.) biopsija iglom tkiva dojke (core biopsy) (3)
Eksfolijativna pretraga dojke - problem i značenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, količina, boja, s posebnim osvrtom na značenje krvavog iscjetka, analiza iscjetka uz upalne promjene (subareolarni absces, upala Montgomerijeve žlijezde) (3)
Praćenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te Morbus Paget (2)
Aspiracijske pretrage dojke - citomorfološka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva te fibrocistične bolesti dojke (3)
Klinička i citomorfološka slika karcinoma dojke te mogućnosti citološke subklasifikacije pojedinih karcinoma (3)
Punkcija i analiza čvorova nakon poštednih operacija karcinoma dojke (2)
Izgled i značenje ozračenih malignih i benignih stanica žljezdanog epitela dojke (2)
U slučaju učinjene biopsije uspoređivanje citološkog i histološkog nalaza. (3)
Rad u timu za bolesti dojke (2)
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoće (3)
Problem bolesti muške dojke (ginekomastija, karcinom) (3)
Korelacija histoloških i citoloških nalaza (3)
2.2. Ženski spolni sustav i perinatologija - 4 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Ženskog spolnog sustava i perinatologije» specijalizant treba pogledati najmanje 60 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 600 bioptičkih i operativnih uzoraka, 850 citoloških uzoraka te provesti 5 fetalnih/perinatalnih obdukcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novorođenačke dobi (3)
Naučiti dijagnosticirati kongenitalne srčane bolesti (3)
Naučiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Prepoznati najčešće promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Steći vještinu preuzimanja ginekološkog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala i preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih čvorova, biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa, biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim čvorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma (3)
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sustava (3)
Steći vještinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima (3)
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutarnjih ženskih spolnih organa (3)
Naučiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostičkih metoda: imunohistokemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog određivanja prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), određivanja prisutnosti tumorskih antigena, određivanje aktivnosti proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode određivanja prisutnosti humanog papiloma virusa (HPV), analize ploidnosti uzoraka, analiza kromosoma, molekulske metode FISH, CISH (3)
Upoznavanje s različitim dijagnostičkim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (kemoterapija, radioterapija, kirurške metode) u ginekologiji i perinatologiji (3)
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije ženskog spolnog sustava (3)
Naučiti citomorfološke karakteristike i diferencijalnu dijagnozu svih stupnjeva abnormalnosti pločastih i cilindričnih stanica u citološkim uzorcima vrata maternice, odnosno citološku sliku intraepitelnih lezija i invazivnih malignih tumora (3)
Savladati primjenu molekularnih biljega u dijagnostici promjena vrata maternice (3)
Integrirati interpretaciju citološkog nalaza vrata maternice s nalazom HPV detekcije (3)
Naučiti citomorfološke karakteristike benignih, atipičnih i malignih stanica porijekla endometrija i ekstrauterinog porijekla u citološkim uzorcima vrata maternice te metastatskih malignih tumora (3)
Promjene na benignim i malignim stanicama kod terapije zračenjem i/ili kemoterapeuticima (2)
Savladati citodijagnostiku endometrija u direktnim citološkim uzorcima (3)
Naučiti citomorfologiju vulve, normalnog nalaza te displastičnih i malignih promjena (3)
Naučiti primjenu citološke analize u procjeni peritonealne šupljine te tumora i tumoru sličnih tvorbi jajnika i jajovoda s posebnim osvrtom na intraoperacijsku primjenu (3)
Određivanje spola iz citoloških uzoraka (2),
Procjena zrelosti fetusa, evaluacija sumnje na prerano prsnuće vodenjaka (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.3. Pedijatrijska patologija - 1 mjesec
Tijekom programa iz «Pedijatrijske patologije» specijalizant treba pogledati najmanje 200 bioptičkih i operativnih uzoraka (uključujući 50 iz poremećaja motiliteta).
Po završetku programa iz pedijatrijske patologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih bolesti (2)
Naučiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora dječje dobi (3)
Naučiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sustava u djece (među kojima i bolesti motiliteta te malapsorpcije) (2)
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta. (2)
Naučiti poštivati osjećaje te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta (2)
Svladati komunikaciju na liniji patolog/citolog-radiolog-kliničar u skrbi za oboljelo dijete (2)
Naučiti u kojim slučajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostičke tehnike (imunohistokemija, molekularna patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija) (3)
Tijekom programa iz područja «Probavni sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 20 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 370 bioptičkih i operativnih uzoraka te 40 citoloških uzoraka.
Po završetku specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti obraditi, označiti i opisati uzorke materijala dobivenog kirurškim i endoskopskim zahvatom (3)
Odrediti stadij proširenosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) kao i način određivanja histološkog stupnja karcinoma probavnog sustava («grading») (3)
Prepoznati histološke tipove tumora jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i primjenu dodatnih metoda koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistokemija) (3)
Prepoznati stupanj displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima te njihovo značenje u kliničkoj praksi (3)
Prepoznati najčešće upalne promjene probavnog sustava (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD) (3)
Napisati patohistološko izvješće (zapamtiti i formulirati što sve izvješće mora imati u smislu postavljanja dijagnoze, određivanja stupnja diferenciranosti i stupnja proširenosti tumora probavnog sustava) (3)
Upoznati se s uzimanjem uzorka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2)
Naučiti citološku analizu raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području (jednjak, želudac, analna regija) obojenih standardnim citološkim bojenjem i imunocitokemijski (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.5. Gušterača - 0,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Gušterača» specijalizant treba pogledati najmanje 100 bioptičkih i operativnih uzoraka te 30 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija gušterače (akutni i kronični pankreatitis), razlikovanje prema dobro diferenciranom adenokarcinomu gušterače (3)
Upoznati se s osnovnim histološkim tipovima tumora gušterače, prognozom i važnim prognostičkim čimbenicima (3)
Upoznati se s endokrinim tumorima gušterače, klinička slika, vrijednost određivanja aktivnih hormona (3)
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora gušterače (imunohistokemija, EM, molekulske metode) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne citološke, citokemijske i imunocitokemijske analize (ERCR, punkcije s UZV i EUS, CT, MR) (2)
Upoznati se sa citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih materijala u ovom području obojenih standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim bojenjima (3)
Korelirati citološki i histološki nalaz (3)
2.6. Jetra (Hepatopatologija) - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Jetra“ specijalizant reba analizirati 130 bioptičkih i operativnih uzoraka te pregledati 30 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Prepoznati osnovne oblike upalnih lezija jetre na bioptičkim uzorcima (virusni hepatitis, toksična oštećanja, autoimune bolesti jetre) (3)
Savladati određivanje stupnja aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja (3)
Upoznati se sa ciljanom punkcijom tankom iglom i biopsijama solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a (2)
Naučiti prepoznati patohistološke i citopatološke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno dijagnostički problemi prema sekundarnim lezijama (3)
Moći uočiti morfološke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i kronično odbacivanje, određivanje stupnja odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa) (2)
Znati prepoznati sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.) (2)
Upoznati se s važnošću kliničko-patološke korelacije te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija (histo/citokemija, imunohisto/citokemija, imunofluorescencija, ISH) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne citološke, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2)
Upoznati se sa citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području obojenih standardnim citološkim standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim bojenjem (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.7. Urološki sustav - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Urološki sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 20 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te 200 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Steći vještinu postupka opisivanja, uzimanja i označavanja isječaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, prostate, testisa i epididimisa (3)
Naučiti postupak s bioptičkim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom (3)
Steći vještinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz područja urološke patologije. (3)
Kritička procjena potrebe korištenja dodatnih dijagnostičkih metoda (imunohistokemija, molekularne metode) u uropatologiji (2)
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokraćnog i muškog spolnog sustava (3)
Poznavanje klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog sustava uz osnove poznavanja radiološke i urološke dijagnostike, uroloških zahvata i urološke onkologije (3)
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfološka analiza ejakulata. Procjena oligo-i azospermije. Određivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa (2)
Citodijagnostička punkcija muških gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, Sertolijeve i Leydigove stanice u obojenom razmazu te uočavanje promjena kod funkcionalnih poremećaja spermatogeneze i upala.Tumori testisa. (2)
Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika obrade materijala, analiza citoloških uzoraka - normalni, stanični elementi i stanice prisutne u različitim patološkim stanjima) (3)
Naučiti osnove analize sedimenta urina u diferencijalnoj dijagnostici mikro i makrohematurije. (3)
Naučiti način pripremanja urina za analizu virusnih inkluzija (citomegalijskih stanice, polyoma virus). (2)
Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom području (kateter urin, lavat mokraćnog mjehura, bris uretre, otisak operativno dobivenog materijala) (3)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnička obrada), citološka analiza citoloških uzoraka (2)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.8. Bubreg (nefropatologija) – 1,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Bubreg» specijalizant reba pregledati 150 bioptičkih i operativnih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija).
Po završetku programa iz nefropatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti postupak preuzimanja bioptičkog uzorka kiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom (2)
Naučiti važnost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih histokemijskih metoda u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2)
Naučiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega (2)
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2)
Upoznati važnost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija) kao i kliničkih podataka za donošenje definitivne dijagnoze (2)
Naučiti prepoznavati najčešće bolesti glomerula, krvnih žila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka) (2)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji tjednih nefrološko-patoloških sastanaka (2)
2.9. Srce i krvne žile - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Srce i krvne žila» specijalizant mora obaviti 5 obdukcija fetusa i odraslih koji su umrli zbog bolesti srca i referirati ih na kliničko- patološkim konferencijama, obaviti 50 pregleda biopsija srca.
Po završetku specijalističkog staža specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških metoda pregleda srca i krvnih žila (3)
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije kardiovaskularnog sustava (3)
Poznavanje kliničko-patološke korelacije, poglavito kongenitalnih anomalija (3)
Prepoznati krvožilne tumore u bioptičkim materijalima uz poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora srca i krvnih žila uz osnove poznavanja radiološke dijagnostike (2)
Prepoznati upalne, metaboličke, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava (2)
Pripremati i pregledati male bioptičke uzorake dobivene biopsijom iglom, poglavito u svrhu procjenjivanja stupnja odbacivanja organa (2)
Interpretirati histološki i imunohistokemijski obrađene parafinske rezove (2)
Interpretirati specijalne tehnike, posebice one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda (2)
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom (2)
Tijekom programa iz područja «Hematološki sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 250 bioptičkih i operativnih uzoraka, 350 citoloških uzoraka te izvršiti 20 citoloških punkcija tankom iglom i 20 punkcija koštane srži.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfološku analizu iz razmaza periferne krvi, punkcije koštane srži i punkcije limfnog čvora s/bez kontrole ultrazvuka (3)
Upoznati tehniku biopsije kosti, punkcije duboko smještenih limfnih čvorova, jetre i slezene uz kontrolu ultrazvuka ili CT-a (2)
Upoznati tehniku uzimanja materijala za citogenetsku i molekulsku analizu, imunofenotipizaciju i kulturu stanica (3)
Savladati kvalitativnu i kvantitativnu citološku analizu razmaza periferne krvi i punktata koštane srži (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati morfološka obilježja ne-neoplastičnih poremećaja krvnih stanica (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati patološke promjene kod bolesti matičnih stanica za mijelopoezu (mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije) (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati ne-neoplastične i neoplastične bolesti limfocita i plazma stanica (3)
Citomorfološka evaluacija metastatkih tumora u limfnim čvorovima, s osobitim naglaskom na diferencijalnu dijagnostiku i melanom (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati bolesti slezene (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.11. Respiratorni sustav – 3,5 mjeseca
Tijekom programa iz područja«Respiratorni sustav» specijalizant reba pogledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te 300 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Razlikovati morfološke karakteristike stanica i tkiva organa, sustava i ovojnica cjelokupne torakalne regije (pluća, pleura, torakalna stijenka, medijastinum) (3)
Steći vještinu rukovanja, označavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom pulmektomijom (3)
Naučiti odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) (3)
Naučiti prepoznati histološke tipove tumora pluća, pleure te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr. imunohistokemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (3)
Naučiti prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti pluća te temelje kliničko-radiološko-patološke korelacije (2)
Naučiti prepoznavati najčešće upalne promjene na plućima, pleuri i medijastinumu te temelje njihove diferencijalne dijagnostike (2)
Upoznati načine dobivanje materijala za citološke pretrage (valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ždrijela, aspirata sekreta bronha, BAL, "četkanja" bronha, ekscizije kliještima sluznice ili patoloških promjena stjenke bronha, transbronhalne biopsije pluća, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja primarnog procesa) (3)
Upoznati tehnike izvođenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika u respiratornom sustavu (2)
Naučiti citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja: 1. promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici, degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. prisustvo stanica karakterističnih za određeni patološki proces, 3. prepoznavanje uzročnika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr. ) 4. citomorfologija primarnih benignih i malignih tumora, mogućnost prepoznavanja metastatskih promjena 5. promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citostatske). (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.12. Koža (Dermatopatologija) - 2 mjesec
Tijekom programa iz područja «Koža» specijalizant treba pregledati 400 bioptičkih i operativnih uzoraka tkiva kože.
Po završetku programa specijalizant reba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti makroskopski opisati uzorak i obilježiti ekscizijske rubove materijala (3)
Naučiti preuzeti uzorak tkiva kože s tumorom (3)
Znati prepoznati tumore kože, a za česte tumore znati odrediti histološke prognostičke čimbenike (3)
Znati imunohistokemijske biljege važne u diferencijalnoj dijagnostici tumora kože te znati interpretirati imunohistokemijske preparate (3)
Upoznati histološki nalaz najčešćih upalnih bolesti kože te važnost kliničkog nalaza i kliničko-patološke suradnje u dijagnostici upalnih bolesti kože (3)
Upoznati najčešće limfome kože i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora kože (3)
2.13. Glava i vrat - 1,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Glava i vrat» specijalizant mora pregledati najmanje 200 bioptičkih i operativnih uzoraka, 100 citoloških uzoraka te učiniti 10 citoloških punkcija.
Po završetku programa iz specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti makroskopski opisati te preuzimati bioptičke i operativne uzorke ovog područja (uključujući disektat vrata ili kombinirane koštano-mekotkivne resektate čeljusti) (3)
Orjentirati se na operativnim uzorcima, uključujući obilježavanje resekcijskih rubova (2)
Komunicirati s kliničarem u nastojanju identifikacije načina uzimanja uzorka/operativnog pristupa (3)
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta) (3)
Dijagnosticirati najčešće upalne i tumorske bolesti ovoga područja (uključujući i stomatološke uzorke) te njihovu diferencijalnu dijagnostiku (3)
Naučiti osnove kliničko-patološke korelacije te sudjelovati u radu onkološkog tima (3)
Izvoditi citopunkciju u području glave i vrata.(3)
Intraoperativna citodijagnostika (2)
Razlikovati morfološke karakteristike stanica organa, sustava i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice, oko) (3)
Upoznati citološke metode dobivanja uzoraka, skarifikaciju, ekskohleaciju (3)
Citolomorfološke osobine tumora kože regije glave (3)
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja u usnoj šupljini, žlijezdama slinovnicama, oku i drugim strukturama glave i vrata (3)
Upoznati se s mogućnostima citološko-histološke korelacije (naročito u bolestima žlijezda slinovnica) (3)
2.14. Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde) - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde)» specijalizant treba pregledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija iz smrznutih rezova, 180 bioptičkih i operativnih uzoraka, 250 citoloških uzoraka tkiva štitinjače i nuzštitne žlijezde te učiniti 15 citoloških punkcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije (3)
Mikroskopski prepoznati normalnu štitinjaču i paratireoideu, strumu te najčešće benigne i maligne tumore ovih žlijezda (3)
Prepoznati tkivo paratireoideje i pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima (3)
Svladati pisanje nalaza biopsija štitnjače i paratireoideje uz poznavanje njegova kliničkog značaja (3)
Citodijagnostička punkcija štitnjače i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (način upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata) (2)
Citološka analiza punktata štitnjače i paratireoideje - normalni elementi u citološkom razmazu te promjene kod funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjače (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.15. Živčani sustav (Neuropatologija) - 3 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Živčani sustav (Neuropatologija)» specijalizant treba najmanje učiniti 5 neuropatoloških sekcija te pogledati najmanje 30 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 260 bioptičkih i operativnih uzoraka tumora mozga, 50 preparata biopsije mišića te 50 citoloških uzoraka likvora.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških tehnika pregleda mozga, leđne moždine, skeletnog mišića i perifernog živca (3)
Poznavanje kliničko-patoloških i neuroradiološko-patoloških korelata (3)
Sposobnost prepoznavanja tumora središnjeg živčanog sustava u bioptičkim uzorcima (2)
Sposobnost prepoznavanja neuromišićnih bolesti u bioptičkim uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika (2)
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije središnjeg živčanog sustava (2)
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom središnjeg živčanog sustava poglavito u vezi s prijenosnim spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom (3)
Poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora središnjeg i perifernog živčanog sustava uz osnove poznavanja radiološke i neurološke dijagnostike i neurokirurških zahvata, te neuroonkologije (2)
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metaboličkih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija središnjeg i perifernog živčanog sustava (2)
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog mišića (2)
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog živca (2)
Priprema i pregled citoloških intraoperacijskih uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptičkih uzoraka dobivenih stereotaksijom (2)
Sposobnost interpretacije histološki i imunohistokemijski obrađenih parafinskih rezova (2).
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom (2)
Poznavanje osnova forenzičke neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu središnjeg i perifernog živčanog sustava (2)
Naučiti porijeklo i značenje stanica u likvoru (novorođenačka, dojenačka, odrasla dob) (3)
Naučiti osnovna klinička znanja o upalnim i neupalnim procesima u CNS-u (2)
Naučiti pripremu likvora za citološke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citokemijsko i imunocitokemijsko) (2)
Naučiti osnovno o mogućnosti etiološke dijagnostike upalnih procesa (nasađivanja likvora na razne podloge, serološke metode, brzi testovi za etiološku dijagnostiku) (2)
Naučiti osnovu analize preparata likvora, davanje mišljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na temelju citološkog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragične upale, problem kroničnih upala CNS-a) (3)
2.16. Lokomotorni sustav - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Lokomotorni sustav« specijalizant mora pregledati najmanje 150 bioptičkih i operativnih uzoraka, 50 citoloških uzoraka te učiniti 5 citoloških punkcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti preuzimati bioptičke i operativne uzorke iz navedenog područja, uključujući resektate, amputate te uzorke nakon provedene kemoterapije (2)
Naučiti postupak s kalcificiranim kivima (2)
Naučiti osnovne kliničko-radiološko-patološke korelacije (2)
Upoznati se s temeljima interpretacije i razumijevanja radiološkog nalaza te mogućnostima suvremene radiološke dijagnostike (2)
Svladati osnove u dijagnostici najčešćih tumora i tumorima sličnih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku te moguće greške u interpretaciji histološkog nalaza kao i potrebu za konzultacijom (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (2)
Svladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima (2)
Svladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica (2)
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloćudnim tumorom lokomotornog sustava (2)
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne kemoterapije (uključujući procjenu učinka kemoterapije) (2)
Savladati dobivanje materijala za citološku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada bez/s UZV, Rtg i CT (3)
Naučiti osnove citološke analize promjena lokomotornog sustava i mekih tkiva (3)
Citološka analiza zglobne tekućine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima (2)
Korelirati histološki i citološki nalaz (2)
2.17. Izljevi
Tijekom programa iz područja «Izljevi« specijalizant mora pregledati najmanje 100 citoloških uzoraka izljeva (pleuralnih, perikardijalnih i ascitesa).
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod nezloćudnih stanja i bolesti. (3)
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod zloćudnih stanja i bolesti. (3)
Upoznati se s citološkom slikom i diferencijalnom dijagnostikom mezotelioma. (3)
Naučiti upotrebu imunocitokemije u dijagnostici izljeva. (3)
Patohistološki i klinički aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. graft versus host disease-GVHD), odbacivanja transplantata kod transplantacije koštane srži (2)
Patohistološko stupnjevanje GVHD-klinička primjena i značenje (2)
Tijekom programa iz „Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava“ specijalizant reba učiniti 50 obdukcija te steći sljedeće kompetencije:
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća (3)
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika (3)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama. Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija (3)
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće autopsije (3)
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima (3)
2.20. Specijalne metode dijagnostike u patologiji i citologiji
Tijekom programa iz „ Specijalne patologije i ctologije organa i organskih sustava“ specijalizant treba pregledati najmanje 1000 uzorka kod kojih je korištena neka specijalna tehnika i pri tome steći slijedeće kompetencije:
Odabrati i primijeniti specijalne i histokemijske metode bojenja (3)
Odabrati i primijeniti imunohistokemijske metode (3)
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te indikacije (3)
Upoznati se s interpretacijom nalaza i informacijama koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike (3)
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju histokemijskih, imunohistokemijskih, elektronsko-mikroskopskih i molekularno – patoloških nalaza (3)
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju citokemijskih i imunocitokemijskih analiza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi.(3)
Upoznati osnove metode protočne citometrije i indikacije za primjenu (3)
Upoznati osnove citogenetike i indikacije za primjenu (3)
Upoznati dijagnostičko/prognostičke vrijednosti molekularnih analiza u kliničkoj praksi, indikacije za njihovu primjenu te primjenu ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda kao i tehničke preduvjete za slanje uzoraka na analizu (3)
Specifični uvjeti za ustanove u kojima se obavlja specijalizacija
Fakultetski zavodi za patologiju, Klinički zavodi za patologiju i/ili citologiju/citopatologiju u sklopu kliničkih bolničkih centara ili kliničkih bolnica. Dijelovi specijalizacije mogu se obavljati i u općim bolnicama ili drugim ustanovama gdje postoje uvjeti. Osim općih uvjeta (dva specijalista sa stažem dužim od 5 godina, jedan od njih sa znanstvenim stupnjem, uvjeti prostora i opreme) potrebno je da ustanova raspolaže određenim opsegom kazuistike (po broju i vrsti). Temeljem uvida u ove elemente povjerenstvo određuje koji dio specijalizacije pristupnik može obaviti u nekoj od ustanova koje nisu fakultetski ili klinički zavodi za patologiju i/ili citologiju.
Opću uvjeti koje ustanova mora ispunjavati za obavljanje specijalizantskog staža (ili dijela staža) su: obdukcijska sala, histološki laboratorij,citološki laboratorij, imunohistokemijski laboratorij, mogućnost suvremene dijagnostike (uključujući elektronsku mikroskopiju i molekularnu dijagnostiku)
Osim općih uvjeta mora postojati prostorija za specijalizante s mogućnošću pristupa internetu, odgovarajući mikroskopi za specijalizante te diskusijski mikroskop ili mikroskop s kamerom i monitorom.
Mora se omogućiti pristup specijalizanata relevantnoj literaturi.
OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
OPĆE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije
Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta
Poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine
Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu
Biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka
Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja
Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu
Razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci
Sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije
Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima
Poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika
Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi
Biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva
Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite
Poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata
Razumjeti značenja vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata
Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima, posebice financijskim
Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti
Promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
POSEBNE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
Dati liječničko mišljenje o dijagnozi i liječenju bolesti
Dati liječničko mišljenje o neposrednim i posrednim uzrocima smrti te razložiti najčešće mehanizme nastupanja oštećenja ili smrti
Dati liječničko mišljenje o dijagnozi najčešćih bolesti na temelju citomorfološke odnosno histomorfološke analize uzorka tkiva ili stanica, po potrebi uz uporabu dodatnih metoda i analiza
Dati znanstvene osnove za tkivno-morfološko dijagnozu; sastaviti protokole i održavati standarde u laboratoriju, kao i izvoditi patološku, citološku i sudsko-medicinsku dijagnostiku najčešćih bolesti iz humanih kliničkih uzoraka
Preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela te komunicirati sa suradnicima u laboratoriju/odjelu
Biti sposoban koristiti stručnu literaturu i Internet te se dalje usavršavati u struci
Surađivati s državnim nadzornim i javnozdravstvenim službama
Sudjelovati u programima specijalizacije iz područja morfoloških i drugih kliničkih struka
1.TEMELJNA SPECIJALIZACIJA
1.A Autopsijska ( obdukcijska ) patologija
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima
1.B Osnove kirurške i bioptičke patologije
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme tkiva te izrade histoloških i citoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za očuvanje zdravlja prilikom uzimanja i zaprimanja materijala, preuzimanja i izrade preparata
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova HE i standardnim metodama te prepoznati tehničke probleme
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
Opisati, makroskopski uzorak tkiva
Preuzeti materijal (odabir odgovarajućih blokova tkiva iz uzoraka da se prikaže patološka promjena, resekcijski rubovi, odnos tvorbe prema okolnom tkivu i sl.)
Uzeti materijal za smrznute rezove
Uzeti materijal za specijalne metode
Preliminarno ispitati i pregledati histološki preparat
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja
Opisati osnovne mehanizme nastanka najčešćih patoloških procesa
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak
Upoznati organizaciju rada histološkog laboratorija
1.B.1. Kirurška patologija
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva s upalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim patološkim promjenama
Prepoznati granične promjene (principi diferencijalne dijagnoze određenih lezija)
Pisati standardno patohistološko izvješće sa svim relevantnim podacima za kliničku primjenu
Sudjelovati u raspravi na kliničko-patološkim sastancima
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i načelne interpretacije smrznutih intraoperativnih rezova
Upoznati principe određivanja potrebe i primjene dodatnih tehnika bojenja ili imunohistokemijske metode u svrhu rješavanja kompliciranijih slučajeva
Procijeniti koji slučajevi zahtijevaju konzultaciju iskusnijeg patologa/procijeniti opseg svog znanja
1.B.2. Ginekološka i perinatalna patologija
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji obzirom na mogućnost postojanja malformacije
Upoznati se s najčešćim malformacijskim sindromima
Dijagnosticirati najčešće kongenitalne srčane mane
Pregledati posteljicu i prepoznati najčešće promjene
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu
Preuzimati ginekološki materijal i prepoznati osnovne upalne i tumorske promjene genitalnog sustava
Preuzimati, poznavati izradu i načelno interpretirati smrznute intraoperativne rezove iz područja ginekološke patologije
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima
Sudjelovati na kliničko-patološkim sastancima
1.B.3. Endoskopska i punkcijska patologija
Prepoznavati i razlikovati tipične upalne i tumorske promjene sluznice GI trakta
Prepoznavati granične lezije (stupnjevi displazije epitela) te kliničku vrijednost istih
Razlikovati morfološke karakteristike normalnih elemenata jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale kod upala i kroničnih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora
1.B.4. Metode dijagnostike u histopatologiji
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histokemijske metode
Odabrati i primijeniti osnovne imunohistokemijske metode
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te osnovne indikacije
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike
Upoznati principe indikacije, način uzimanja materijala i interpretacije histokemijskih, imunohistokemijskih i elektronsko-mikroskopskih nalaza
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi
Upoznati osnove metode protočne citometrije
Upoznati osnove citogenetike
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u kliničkoj praksi
1.C Osnove citopatologije
Znati mjere za očuvanje zdravlja I sigurnost svih osoba uključenih u dijagnostički postupak i obradu citološkog uzorka kao i samog boelsnika prilikom uzimanjate obrade materijala
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme uzoraka te izrade citoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
Svladati način dobivanja i obrade citološkog uzorka te pripremiti bolesnika prilikom uzimanja
Odrediti vrste uzoraka za citološku analizu (punktati, tjelesne tekućine, brisevi, otisci tkiva)
Opisati makroskopski izgled citološkog uzorka
Uzeti materijal za specijalne metode
Pripremiti uzorak za citološku analizu (razmaz, sediment, otisak, suspenzija; fiksiranje i standardno bojenje za citomorfološku analizu)
Preliminarno analizirati normalne i patološki promijenjene stanice na citološkom razmazu
Postaviti citološke dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja
Primijeniti metode fiksiranja standardnog bojenja za citomorfološku analizu (May-Grünwald Giemsa, Papanicolaou), te za citokemijske, imunocitokemijske i molekulske analize
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak
Upoznati organizaciju rada citološkog laboratorija
1.C.1. Ginekološka citologija
Upoznati se s provedbom probira za rak vrata maternice i primjenom citologije vrata maternice u sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice.
Upoznati se s postupcima kontrole kvalitete u provođenju probira za rak vrata maternice.
Naučiti pregledati uzorak Papa testa skriniranjem novoprimljenih uzoraka.
Naučiti pisati nalaz Papa testa na zadanom obrascu.
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti kvaliteteu obrade materijala (fiksacija i bojenje)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta žena različite životne dobi
Razlikovati citomorfološku sliku upalnih, degenerativnih promjene, metaplazije, reparacije, intraepitelnih lezija i invazivnih lezija vrata maternice
Savladati osnovne preporuke i upute za pacijente i kliničare koje se daju na osnovi citološkog nalaza vrata maternice
Savladati osnove citologije endometrja, vulve, jajnika, jajovoda i peritonealne šupljine.
Naučiti izvođenje citološke punkcije s i bez vođenja slikovnim metodama
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfološkoj dijagnostici
Naučiti osnovne metode analize i kriterije procjene citološkog uzorka koštane srži, periferne krvi i limfnog čvora.
Naučiti osnove citomorfološke procjene uzoraka dobivenih punkcijom solidnih i doboko smještenih organa i tumora, posebno dojke, štitnjače i gastrointestinalnog trakta.
Naučiti osnove citomorfologije respiratornog sustava te razlikovati normalne, upalno, metaplastično i displastično promijenjene te umorske stanice.
1.C.3. Metode dijagnostike u citopatologiji
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku citodijagnostike
Upoznati principe, indikacije, način pripreme (razmazi, sedimenti, stanični blokovi) i interpretacije citokemijskih i imunocitokemijskih nalaza
Razumjeti postupke obrade materijala i bojenja: standardnih bojenja (MGG, Papanicolaou); citokemijskih bojenja (alkalne fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskok željeza, PAS, POX, Sudan Black, ANE, kisele fosfataze,..) te imunocitokemijskih bojenja kao i moguće izvore pogrešaka u izvođenju
Upoznati osnove primjene ostalih specijalnih metoda koje koriste citološki uzorak (fentotipizacije na protočnom citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske molekulske pretrage)
Upoznati osnove metode protočne citometrije
Upoznati osnove primjene citogenetike u citopatologiji
Upoznati osnove primjene metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda na citološkim uzorcima
1.D. Sudska medicina
Obdukcije
Upoznati se s osnovnim oblicima nasilnog oštećenja zdravlja: mehaničke ozljede, asfiktične ozljede, fizikalne ozljede, psihičke i nutritivne ozljede
Upoznati poslije smrtne promjene, te temeljem prisutnih znakova smrti, kod osoba za koje se ne zna vrijeme smrti, odrediti moguće vrijeme smrti
Upoznati zakonsku regulativu u svezi pregleda osoba umrlih u nejasnim okolnostima
Svladati osnovne principe medicinske kriminalistike: očevid prilikom nasilnih ili sumnjivih smrti
Vještačenje
Upoznati principe vještačenja u kaznenom i parničnom postupku: kvalifikacija ozljeda, vještačenje nematerijalne štete, kombinirana vještačenja
Ostalo
Upoznati se s temeljima toksikologije: općim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, načinima utvrđivanja trovanja, usvajanja pravila uzimanja materijala za kemijsko-toksikološke analize, upoznati se s djelovanjem alkohola i droga
Upoznati se s temeljima identifikacije («klasična identifikacija»)
Upoznati se s uporabom molekulskih tehnika u sudskoj medicini (DNA):
Identifikacija, dokazivanje očinstva, utvrđivanje počinitelja kaznenih djela
2.Specijalna patologija i citologija organa i organskih sustava
2.1. Dojka
Preuzimanje kirurškog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija, resekcija pazuha radi pregleda limfnih čvorova
Označavanje uzoraka bojom i šavima
Postupak s označenim uzorcima
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazušnih limfnih čvorova
Histološka analiza uzoraka, pisanje histološkog izvješća koje sadrži sve relevantne prognostičke i prediktivne čimbenike
Dodatno imunohistokemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi određivanja steroidnih receptora (kvantifikacija), HER-2/neu i proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih čimbenika, molekulske metode u dijagnostici (FISH, CISH)
Postupak i analiza nepalpabilnih lezija dojke (osobito s mikrokalcifikatima)
Dijagnostika neinvazivnog raka dojke (DCIS, LCIS)
Postupak kod bolesti muške dojke
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnoću i laktaciju
Histološka i citološka tehnika i interpretacija intraoperacijske analize limfnog čvora čuvara kod karcinoma dojke.
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz pomoć slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktička punkacija, MR itd.) Biopsija iglom tkiva dojke (core biopsy)
Eksfolijativna pretrage dojke - problem i značenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, količina, boja, s posebnim osvrtom na značenje krvavog iscjetka. Analiza iscjetka uz upalne promjene (subareolarni absces, upala montgomerijeve žlijezde).
Praćenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te Morbus Paget.
Aspiracione pretrage dojke - citomorfološka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva te fibrocistične bolesti dojke
Klinička i citomorfološka slika karcinoma dojke te mogućnosti citološke subklasifikacije pojedinih karcinoma
Punkcija i analiza čvorova nakon poštednih operacija karcinoma dojke
Izgled i značenje ozračenih malignih i benignih stanica žljezdanog epitela dojke
U slučaju učinjene biopsije uspoređivanje citološkog mišljenja i histološkog nalaza
Rad u timu za bolesti dojke
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoće
Problem bolesti muške dojke (ginekomastija, karcinom)
Korelacija histoloških i citoloških nalaza.
2.2. Ženski spolni sustav i perinatologija
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novorođenačke dobi
Naučiti dijagnosticirati kongenitalne srčane bolesti
Naučiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine
Prepoznati najčešće promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine
Steći vještinu preuzimanja ginekološkog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala i preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih čvorova, biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa, biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim čvorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sustava
Steći vještinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutarnjih ženskih spolnih organa
Naučiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostičkih metoda: imunohistokemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog određivanja prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), određivanja prisutnosti tumorskih antigena, određivanje aktivnosti proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode određivanja prisutnosti humanog papiloma virusa (hpv), analize ploidnosti uzoraka
Upoznavanje s različitim dijagnostičkim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (kemoterapija, radioterapija, kirurške metode) u ginekologiji i perinatologiji
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije ženskog spolnog sustava
Naučiti citomorfološke karakteristike i diferencijalnu dijagnozu svih stupnjeva abnormalnosti pločastih i cilindričnih stanica u citološkim uzorcima vrata maternice, odnosno citološku sliku intraepitelnih lezija i invazivnih malignih tumora.
Integrirati interpretaciju citološkog nalaza vrata maternice s nalazom HPV detekcije.
Naučiti citomorfološke karakteristike benignih, atipičnih i malignih stanica porijekla endometrija i ekstrauterinog porijekla u citološkim uzorcima vrata maternice te metastatskih malignih tumora.
Savladati primjenu molekularnih biljega u dijagnostici promjena vrata maternice.
Promjene na benignim i malignim stanicama kod terapije zračenjem i/ili kemoterapeuticima
Savladati citodijagnostiku endometrija u direktnim citološkim uzorcima.
Naučiti citomorfologiju vulve, normalnog nalaza te displastičnih i malignih promjena.
Naučiti primjenu citološke analize u procjeni peritonealne šupljine te tumora i tumoru sličnih tvorbi jajnika i jajovoda s posebnim osvrtom na intraoperacijsku primjenu.
Određivanje spola iz citoloških uzoraka
Procjena zrelosti fetusa, evaluacija sumnje na prerano prsnuće vodenjaka
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.3. Pedijatrijska patologija
Naučiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih bolesti
Naučiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora dječje dobi
Naučiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sustava u djece (među kojima i bolesti motiliteta te malapsorpcije)
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta
Naučiti poštivati osjećaje te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta
Svladati komunikaciju na liniji patolog/citolog -radiolog-kliničar u skrbi za oboljelo dijete
Naučiti u kojim slučajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostičke tehnike (imunohistokemija, molekularna patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija)
Naučiti obraditi, označiti i opisati uzorke materijala dobivenog kirurškim i endoskopskim zahvatom
Odrediti stadij proširenosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) kao i način određivanja histološkog stupnja karcinoma probavnog sustava («grading»)
Prepoznati histološke tipove tumora jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i primjenu dodatnih metoda koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistokemija)
Prepoznati stupanj displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima te njihovo značenje u kliničkoj praksi
Prepoznati najčešće upalne promjene probavnog sustava (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD)
Napisati patohistološko izvješće (zapamtiti i formulirati što sve izvješće mora imati u smislu postavljanja dijagnoze, određivanja stupnja diferenciranosti i stupnja proširenosti tumora probavnog sustava)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR; uz pomoć endoskopskih pomagala: brisevi čestkicom, lavati, otisci itd)
Citološka analiza raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području (jednjak, želudca, tankog i debelog crijevo) obojenih standardnim citološkim, citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija gušterače (akutni i kronični pankreatitis), razlikovanje prema dobro diferenciranom adenokarcinomu gušterače
Upoznati se s osnovnim histološkim tipovima tumora gušterače, prognozom i važnim prognostičkim čimbenicima
Upoznati se s endokrinim tumorima gušterače, klinička slika, vrijednost određivanja aktivnih hormona
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora gušterače (imunohistokemija, EM, molekulske metode)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR; uz pomoć endoskopskih pomagala-EUS itd)
Citološka analiza svih vrsta materijala kod raznih patoloških stanja, obojenih standardnim citološkim, citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Korelirati citološki i histološki nalaz
6.6.Jetra
Prepoznavanje osnovnih oblika upalnih lezija jetre na bioptičkim uzorcima (virusni hepatitis, toksična oštećanja, autoimune bolesti jetre)
Određivanje stupnja aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja
Ciljana punkcija bioptičkom i ankom iglom te biopsija solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a.
Patohistološke i citopatološke morfološke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno dijagnostički problemi prema sekundarnim lezijama.
Morfološke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i kronično odbacivanje, određivanje stupnja odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa)
Sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR)
Citološka analiza svih vrsta materijala u ovom području, kod raznih patoloških stanja, obojenih standardnim citološkim, citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Upoznati se s važnošću kliničko-patološke korelacije te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija (histo/citokemija, imunohisto/citokemija, imunofluorescencija, ISH)
Korelirati histološki i citološki nalaz
7.7.Urološki sustav
Steći vještinu postupka opisivanja, uzimanja i označavanja isječaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, prostate, testisa i epididimisa.
Naučiti postupak s bioptičkim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom
Steći vještinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz područja urološke patologije
Kritička procjena potrebe korištenja dodatnih dijagnostičkih metoda (imunohistokemija, molekularna patologija, EM) u uropatologiji
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokraćnog i muškog spolnog sustava
Poznavanje klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog sustava uz osnove poznavanja radiološke i urološke dijagnostike, uroloških zahvata i urološke onkologije
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfološka analiza ejakulata. Procjena oligo-i azospermije. Određivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa
Citodijagnostička punkcija muških gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, sertolijeve i leydigove stanice u obojenom razmazu te uočavanje promjena kod funkcionalnih poremećaja spermatogeneze i upala.tumori testisa. Koristiti edukacijske setove preparata
Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika obrade materijala, analiza citoloških uzoraka - normalni, stanični elementi i stanice prisutne u različitim patološkim stanjima)
Naučiti osnove analize sedimenta urina u diferencijalnoj dijagnostici mikro i makrohematurije.
Naučiti način pripremanja urina za analizu virusnih inkluzija (citomegalijskih stanice, polyoma virus).
Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom području (kateter urin, lavat mokraćnog mjehura i uretera, bris uretre, otisak operativno dobivenog materijala)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnička obrada), citološka analiza citoloških uzoraka
Korelirati histološki i citološki nalaz
8.8.Bubreg
Naučiti postupak preuzimanja bioptičkog uzorka kiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom
Naučiti važnost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih histokemijskih metoda u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega
Naučiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega
Upoznati važnost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija) kao i kliničkih podataka za donošenje definitivne dijagnoze
Naučiti prepoznavati najčešće bolesti glomerula, krvnih žila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji tjednih nefrološko-patoloških sastanaka
9.9.Srce i krvne žile
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških metoda pregleda srca i krvnih žila
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije kardiovaskularnog sustava
Poznavanje kliničko-patološke korelacije, poglavito kongenitalnih anomalija
Prepoznati krvožilne tumore u bioptičkim materijalima uz poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora srca i krvnih žila uz osnove poznavanja radiološke dijagnostike
Prepoznati upalne, metaboličke, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava
Pripremati i pregledati male bioptičke uzorake dobivene biopsijom iglom, poglavito u svrhu procjenjivanja stupnja odbacivanja organa
Interpretirati histološki i imunohistokemijski obrađene parafinske rezove
Interpretirati specijalne tehnike, posebice one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfološku analizu iz razmaza periferne krvi, punkcije koštane srži i punkcije limfnog čvora s/bez kontrole ultrazvuka
Upoznati tehniku biopsije kosti, punkcije duboko smještenih limfnih čvorova, jetre i slezene uz kontrolu ultrazvuka/CT-a
Upoznati tehniku uzimanja materijala za citogenetsku i molekulsku analizu, imunofenotipizaciju i kulturu stanica
Savladati kvalitativnu i kvantitativnu citološku analizu razmaza periferne krvi i punktata koštane srži
Moći u osnovnim crtama prepoznati morfološka obilježja ne-neoplastičnih poremećaja krvnih stanica
Moći u osnovnim crtama prepoznati patološke promjene kod bolesti matičnih stanica za mijelopoezu (mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije)
Moći u osnovnim crtama prepoznati ne-neoplastične i neoplastične bolesti limfocita i plazma stanica
Citomorfološka evaluacija metastatkih tumora u limfnim čvorovima, s osobitim naglaskom na diferencijalnu dijagnostiku i melanom.
Moći u osnovnim crtama prepoznati bolesti slezene
Korelirati histološki i citološki nalaz
11.11.Respiratorni sustav
Razlikovati morfološke karakteristike stanica i tkiva organa, sustava i ovojnica cjelokupne torakalne regije (pluća, pleura, torakalna stijenka, medijastinum)
Steći vještinu rukovanja, označavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom pulmektomijom
Odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku („staging“)
Prepoznati histološke tipove tumora pluća, pleure te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr. Imunohistokemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora pluća i pleure
Prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti pluća te temelje kliničko-radiološko-patološke korelacije
Prepoznavati najčešće upalne promjene na plućima, pleuri i medijastinumu te temelje njihove diferencijalne dijagnostike
Upoznati načine dobivanje materijala za citološke pretrage (valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ždrijela, aspirata sekreta bronha, BAL, "četkanja" bronha, ekscizije kliještima sluznice ili patoloških promjena stjenke bronha, transbronhalne biopsije pluća, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja primarnog procesa)
Upoznati tehnike izvođenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja: 1. Promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici, degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. Prisustvo stanica karakterističnih za određeni patološki proces, 3. Prepoznavanje uzročnika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr. ) 4. Citomorfologija primarnih benignih i malignih tumora, mogućnost prepoznavanja metastatskih promjena 5. Promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citostatske)
Korelirati histološki i citološki nalaz
12.12.Koža
Naučiti makroskopski opisati uzorak i obilježiti ekscizijske rubove materijala
Naučiti preuzeti uzorak tkiva kože s tumorom
Znati prepoznati tumore kože, a za česte tumore znati odrediti histološke prognostičke čimbenike
Znati imunohistokemijske markere važne u diferencijalnoj dijagnostici tumora kože te znati interpretirati imunohistokemijske preparate
Upoznati histološki nalaz najčešćih upalnih bolesti kože te važnost kliničkog nalaza i kliničko-patološke suradnje u dijagnostici upalnih bolesti kože
Upoznati najčešće limfome kože i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora kože
13.13.Glava I vrat
Naučiti makroskopski opisati te preuzimati bioptičke i operativne uzorke ovog područja (uključujući disektat vrata ili kombinirane koštano-mekotkivne resektate čeljusti)
Orijentirati se na operativnim uzorcima, uključujući obilježavanje resekcijskih rubova
Komunicirati s kliničarom u nastojanju identifikacije načina uzimanja uzorka/operativnog pristupa
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta)
Dijagnosticirati najčešće upalne i tumorske bolesti ovoga područja (uključujući i stomatološke uzorke) te njihovu diferencijalnu dijagnostiku
Naučiti osnove kliničko-patološke korelacije te sudjelovati u radu onkološkog tima
Izvoditi citopunkciju u području glave i vrata
Intraoperativna citodijagnostika
Razlikovati morfološke karakteristike stanica organa, sustava i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice, oko).
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja u usnoj šupljini, žlijezdama slinovnicama, oku i drugim strukturama glave i vrata
Upoznati citološke metode dobivanja uzoraka, skarifikaciju, ekskohleaciju.
Citomorfološke osobine tumora kože regije glave
Upoznati se s mogućnostima citološko-patološke korelacije (naročito u bolestima žlijezda slinovnica)
14.14.Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde)
Naučiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije.
Mikroskopski prepoznati normalnu štitinjaču i paratireoideu, strumu te tipične najčešće benigne i maligne tumore ovih žlijezda.
Prepoznati tkivo štitnjače i paratireoideje te pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima.i imprint citologiji
Svladati pisanje nalaza biopsija štitnjače i paratireoideje uz poznavanje njegova kliničkog značaja
Citodijagnostička punkcija štitnjače i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (način upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata)
Citološka analiza punktata štitnjače i paratireoideje - normalni elementi u citološkom razmazu te promjene kod funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjače. Prepoznavanje materijala paratireoideje i interpretacija nalaza.
Korelirati histološki i citološki nalaz
15.15.Živčani sustav (Neuropatologija)
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških tehnika pregleda mozga, leđne moždine, skeletnog mišića i perifernog živca
Poznavanje kliničko-patoloških i neuroradiološko-patoloških korelata
Sposobnost prepoznavanja tumora središnjeg živčanog sustava u bioptičkim uzorcima
Sposobnost prepoznavanja neuromišićnih bolesti u bioptičkim uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije središnjeg živčanog sustava
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom središnjeg živčanog sustava poglavito u vezi s prijenosnim spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom
Poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora središnjeg i perifernog živčanog sustava uz osnove poznavanja radiološke i neurološke dijagnostike i neurokirurških zahvata, te neuroonkologije
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metaboličkih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija središnjeg i perifernog živčanog sustava
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog mišića
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog živca
Priprema i pregled citoloških intraoperacijskih uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptičkih uzoraka dobivenih stereotaksijom
Sposobnost interpretacije histološki i imunohistokemijski obrađenih parafinskih rezova
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom
Poznavanje osnova forenzičke neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu središnjeg i perifernog živčanog sustava
Naučiti porijeklo i značenje stanica u likvoru (novorođenačka, dojenačka, odrasla dob). Osnovna klinička znanja o upalnim i neupalnim procesima u cns-u
Naučiti pripremu likvora za citološke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citokemijsko i imunocitokemijsko). Osnovno o mogućnosti etiološke dijagnostike upalnih procesa (nasađivanja likvora na razne podloge, serološke metode, brzi testovi za etiološku dijagnostiku)
Naučiti osnovu analize preparata likvora, davanje mišljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na temelju citološkog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragične upale, problem kroničnih upala CNS-a)
16.16.Lokomotorni sustav
Naučiti preuzimati bioptičke i operativne uzorke iz navedenog područja, uključujući resektate, amputate te uzorke nakon provedene kemoterapije
Naučiti postupak s kalcificiranim tkivima
Naučiti osnovne kliničko-radiološko-patološke korelacije
Upoznati se s temeljima interpretacije i razumijevanja radiološkog nalaza te mogućnostima suvremene radiološke dijagnostike
Svladati osnove u dijagnostici najčešćih tumora i tumorima sličnih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku te moguće greške u interpretaciji histološkog nalaza kao i potrebu za konzultacijom
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora
Svladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima
Svladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloćudnim tumorom lokomotornog sustava
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne kemoterapije (uključujući procjenu učinka kemoterapije)
Upoznati tehnike dobivanja materijala za citološku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada
Upoznati osnove citološke analize promjena lokomotornog sustava i mekih tkiva te zglobne tekućine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima.
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.17. Izljevi
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod nezloćudnih stanja i bolesti
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod zloćudnih stanja i bolesti
Upoznati se s citološkom slikom i diferencijalnom dijagnostikom mezotelioma
Naučiti upotrebu imunocitokemije u dijagnostici izljeva
Patohistološki i klinički aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. Graft versus host disease-gvhd), odbacivanja transplantata kod transplantacije koštane srži
Patohistološko stupnjevanje GVHD-klinička primjena i značenje
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima
2.19. Specijalne metode dijagnostike u patologiji i citologiji
Odabrati i primijeniti specijalne i histokemijske metode bojenja
Odabrati i primijeniti imunohistokemijske metode
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te indikacije
Upoznati se s interpretacijom nalaza i informacijama koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju histokemijskih, imunohistokemijskih i elektronsko-mikroskopskih nalaza
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju citokemijskih i imunocitokemijskih
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi
Upoznati osnove metode protočne citometrije i indikacije za primjenu
Upoznati osnove citogenetike i indikacije za primjenu
Upoznati dijagnostičko/prognostičke vrijednosti metoda molekulske patologije metoda u kliničkoj praksi i indikaciju za njihovu primjenu te ostalih suvremenih dijagnostičkih
Upoznati mjesto i vrijednost ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u patologiji
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA - PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR
2
3
Datum i potpis specijalista
Datum i potpis
1.Temeljna specijalizacija
1.A. Autopsijska (obdukcijska) patologija
Samostalno obavljanje obdukcija
30
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
Pregled bioptičkih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija). Polovina biopsija trebaju biti uzorci nativnih, a druga polovina transplantiranih bubrega
150
Srce i krvne žile
Obdukcija fetusa i odraslih umrlih zbog bolesti srca
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva u transplantiranih bolesnika
60
Autopsijska patologija
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
50
Specijalne metode u patologiji i citologiji
Pregledanih uzoraka
1000
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA - PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR
2
3
Datum i potpis specijalista
Datum i potpis
1.Temeljna specijalizacija
1.A. Autopsijska (obdukcijska) patologija
Samostalno obavljanje obdukcija
30
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
Pregled bioptičkih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija). Polovina biopsija trebaju biti uzorci nativnih, a druga polovina transplantiranih bubrega
150
Srce i krvne žile
Obdukcija fetusa i odraslih umrlih zbog bolesti srca
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva u transplantiranih bolesnika
60
Autopsijska patologija
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
50
Specijalne metode u patologiji i citologiji
Pregledanih uzoraka
1000
PRILOG II.
47. Gerijatrija
Prilog II. točka 47. Pravilnika: „47. Gerijatrija“.
Naziv specijalizacije
GERIJATRIJA
Naziv koji se stječe polaganjem specijalističkog ispita
Specijalist gerijatrije
Trajanje specijalizacije
48 mjeseci (4 godine)
Program specijalizacije
Zajedničko internističko „deblo“- 22 mjeseca
1. Kardiologija - 2 mjeseca i 3 tjedna
2. Gastroenterologija – 2 mjeseca i 3 tjedna
3. Endokrinologija i dijabetologija - 2,5 mjeseca
4. Pulmologija – 2 mjeseca
5. Nefrologija - 2,5 mjeseca
6. Hematologija – 2 mjeseca
7. Transfuziologija - 2 tjedna
8. Alergologija i klinička imunologija- 1 mjesec
9. Reumatologija - 2 mjeseca
10. Intenzivna i hitna medicina - 1.5 mjesec
11. Internistička onkologija – 1 mjesec
12. Klinička farmakologija i toksikologija - 2 jedna
13. Infektologija - 1 mjesec
Gerijatrija – 22 mjeseca
1.Opća interna medicina specifičnosti za gerijatrijske bolesnike – 3 mjeseca
2. Gerijatrijska bolnička infekcija - 1 mjesec
3. Neurogerijatrija - 3,5 mjeseca
4. Psihogerijatrija - 3,5 mjeseca
5. Opća (obiteljska) medicina specifićnosti za gerijatrijske osiguranike - 1 mjesec
6. Fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji - 1 mjesec
7. Gerijatrijska traumatologija i gerontotehnologija - 1,5 mjesec
8. Gerijatrijska endokrinologija – 1,5 mjesec
9. Gerijatrijska onkologija - 1 mjesec
10. Gerontološkojavnozdravstvena djelatnost - 3 mjeseca
11. Primjenjena epidemiologija u gerijatriji – 0,5 mjeseca
12. Gerijatrijska zdravstvena njega - 0,5 mjeseca
13. Palijativnogerijatrijska skrb - 0,5 mjeseca
14. Geroprofilaktičke mjere pravilne prehrane u gerijatriji - 0,5 mjeseca
Godišnji odmor -4 mjeseca
Poslijediplomski specijalistički studij „Gerijatrija“ - 3 mjeseca
U okviru specijalizacije iz gerijatrije specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij „Gerijatrija“.
Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine.
Kompetencije koje polaznik stječe završetkom specijalizacije
Razina usvojene kompetencije:
1 Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i
stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja
2 Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u
mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
3 Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u
mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor.
Opće kompetencije
Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant gerijatrije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije.
Završetkom specijalizacije specijalizant gerijatrije mora znati:
poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3)
posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3)
poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3)
poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3)
biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3)
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3)
kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3)
imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3)
sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3)
znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima (3)
poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika (3)
procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi (3)
biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva (3)
poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite (3)
poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata (3)
razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3)
poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebice financijskim (3)
razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3)
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3)
promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
2. Posebne kompetencije
Zajedničko internističko „deblo“
Završetkom prvog dijela programa specijalizacije - zajedničko deblo - specijalizant mora položiti ispit iz e-predmeta „Racionalna primjena lijekova“ te mora biti sposoban primijeniti usvojena znanja i vještine u slijedećim poglavljima:
-iz kardiologije: obrada kardiološkog bolesnika i usvojiti specifičnosti anamneze i statusa kardiološkog bolesnika (2);
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza: biokemijski nalazi, EKG, 24-satni EKG, estovi opterećenja, elektrofiziološko ispitivanje, metode oslikavanja – rtg, ehokardiografija, kateterizacija srca i angiokardiografija, angiološke slikovne dijagnostičke metode, MSCT, MR; elektrokardiografija u hitnim i elektivnim stanjima i testovi opterećenja (2).
-procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja (2): sindrom malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremećaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i želuca, upalne bolesti crijeva, poremećaji crijevne cirkulacije bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sustava, tumori tankog i debelog crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoći; bole sti bilijarnog sustava; bolesti gušterače, te znati osnove transplantacije u gastroenterologiji (1).
-iz endokrinologije i dijabetologije: obrada endokrinološkog bolesnika i specifičnosti anamneze i statusa tih bolesnika (2).
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u endokrinologiji, dijabetologiji i bolestima metabolizma: mjerenje hormona u krvi i urinu, dinamičke procedure za ocjenu endokrinih funkcija, dijagnostički testovi za stražnji režanj hipofize, štitnjaču, koru i srž nadbubrežne žlijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje endogene sekrecije gušterače (2).
-procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na: bolesti hipotalamusa i hipofize i neurohipofize; bolesti štitnjače; bolesti nadbubrežne žlijezde, bolesti testisa i jajnika, neplodnost, poremećaji diferencijacije spola; poremećaji multiplih endokrinih žijezda, bolesti metabolizma (šećerna bolest, hipoglikemija, metabolički sindrom i pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremećaji metabolizma lipida, purina, porfirina, aminokiselina, poremećaj sinteze i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih žlijezda (drugi sindromi hipo i hiperkalcemije), osteoporoza (2)
-iz pulmologije: obrada pulmološkog bolesnika i specifičnosti anamneze i statusa tih bolesnika (2)
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u respiratornoj medicini: slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, mikrobiološke pretrage, imunološke pretrage, biokemijske pretrage ispitivanje funkcije pluća
-procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja u bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: akutne upale pluća, kronična opstruktivna bolest pluća; astma, bronhiektazije, plućni apsces, plućne mikoze, bolesti plućnoga intersticija, plućne eozinofilije, profesionalne plućne bolesti, profesionalne bolesti koje zahvaćaju dišne puteve, profesionalne bolesti koje zahvaćaju alveole, tumori traheje, bronha i pluća, bolesti pleure, medijastinuma i ošita, poremećaji ventilacije, poremećaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na plućima (2)
-iz nefrologije: obrada nefrološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u nefrologiji: biokemijski nalazi, analiza urina, citološka analiza urina, određivanje funkcije bubrega, slikovne metode – UZV i dopler bubrega, radiološke metode, radionuklidna funkcijska ispitivanja, bakteriološke analize, biopsija bubrega (2)
-procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja (3): akutno i kronično zatajivanje funkcije bubrega, zatajivanje funkcije bubrega i postupci dijalize i transplantacija bubrega, primarne i sekundarne bolesti glomerula, akutni i kronični tubolointersticijski nefritis, toksične nefropatije, infekcije mokraćnog sustava (3), vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega; nefrolitijaza; opstrukcija mokraćnog sustava; poremećaji inervacije mokraćnog sustava i urodinamike; tumori mokraćnog sustava i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega; oštećenja bubrega uzrokovana lijekovima (2)
-iz hematologije: obrada hematološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza uhematologiji: biokemijske i hematološke pretrage, citološke i histološke pretrage, imunološke, citogenetske i molekularne pretrage te radionuklidne pretrage (2)
-procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: bolesti eritrocita – anemije, bolesti uzrokovane poremećajima hemostaze, poremećaji broja i funkcije trombocita, poremećaji hemostaze, benigne bolesti granulocita, monocita i makrofaga, bolesti limfocita, bolesti slezene, neoplastične bolesti krvotvornog sustava – kronične mijeloproliferative bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti, neoplastične bolesti plazma stanica; osnove transplantacije krvotvornih stanica (2)
-iz transfuziologije: preparati krvi, uzimanje i konzerviranje krvi; imunohematološka ispitivanja darivatelja i bolesnika; usmjerena transfuzija krvi i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; poslijetransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog liječenja (2)
-iz alergologije i kliničke imunologije: obrada bolesnika s imunološkim poremećajem i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u imunologiji i alergologiji (2)
-procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na glavne poremećaje i bolesti imunološkog sustava - imunodeficijencije, alergijske i pseudoalergijske reakcije, (2)
-iz reumatologije: obrada reumatološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u reumatologiji: slikovne metode - npr. klasični radiogram, MRI, nuklearne metode oslikavanja; laboratorijske metode – biokemijske, mikrobiološke, histološke, te različite pretrage seruma i drugih tjelesnih tekućina i tkiva, pretrage kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti, autoantitijela, citološke metode pretraga (2)
-klasifikacija reumatske bolesti i procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: reumatoidni artritis, juvenilni kronični artritis, seronegativna spondiloartropatija, sustavni eritemski lupus, sustavna skleroza, Sjogrenov sindrom; polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja vezivnog tkiva, sindrom vaskulitisa, sarkoidoza, Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, križobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam, artropatije zbog odlaganja kristala, infekcijski artritis (2)
-iz intenzivne i hitne medicine: poznavanje bodovnih sustava za procjenu težine kritično bolesnih, metode nadzora u jedinicama intenzivnog liječenja, kardiopulmonalna – cerebralna resuscitacija (3), osnovna načela mehaničke ventilacije, šok; sepsa; višestruko zatajenje organa; ARDS, pristup bolesniku u komi, agitacija i delirij (2)
-iz internističke onkologije: obrada onkološkog bolesnika i usvojiti specifičnosti anamneze i statusa onkološkog bolesnika (2);
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u internističkoj onkologiji: biokemijski nalazi, hematološki nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, imunološke pretrage, citogenetske i molekularne pretrage (2)
-procjena potrebe specifične specijalističke obrada i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: solidni tumori /dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, pluća, urogenitalni tumori/, paraneoplastični sindrom, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela, načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove lijećenja solidnih tumora, komplikacije onkološkog liječenja i suportivno liječenje(2)
-iz kliničke farmakologije i toksikologije: poznavanje pristupa bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rješavanje terapijskih problema, pristup otrovanom bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante; upoznati se s kliničkim pokusima (2)
-iz infektologije: obrada infektološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
-indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda, upoznavanje temeljnih laboratorijskih pretraga u infektologiji, interpretacija nalaza i principi liječenja zaraznih bolesti (2)
Posebne kompetencije
2.1.Opća interna medicina specifičnosti za gerijatrijske bolesnike
Završetkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pružiti optimalnu zdravstvenu zaštitu iz tematskih područja:
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - opće promjene (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene imunološkog sustava(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene mišićja(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene kože i potkožnog tkiva(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene kostiju(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene zuba i usne šupljine (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene organa za disanje (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene probavnog sustava(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene jetre (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene srca (3),
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene bubrega(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene krvi i krvotvornih organa(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene endokrinog sustava(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- reprodukcijski sustav(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene mozga(3).
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca i krvnih žila u starijoj dobi(3)
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca u metaboličkim bolestima u starijoj dobi(3).
Funkcijske i somatske promjene kod arterijska hipertenzija u starijoj dobi(3).
Prevencija i liječenje ateroskleroze (3)
Plućna tromboembolija u starijoj dobi (3).
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti dišnih putova i plućnog tkiva u starijoj dobi(3).
Funkcijske i somatske promjene kod infektivnih bolesti u starijoj dobi (3).
Funkcijske i somatske promjene bolesti stomatognatog i probavnog sustava u starijoj dobi
prehrana u starijoj dobi (3).
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti urogenitalnog sustava u starijoj dobi(3).
Ginekološke bolesti u starijoj dobi(3).
Funkcijske i somatske promjene kod hematološke i onkološke bolesti u starijoj dobi(3).
Bolesti osjetnih organa u starijoj dobi(3).
Bolesti kože u starijoj dobi(3).
Koronarna bolest u starijoj životnoj dobi(3).
Angina pektoris u starijoj životnoj dobi(3).
Akutni koronarni sindrom u starijoj životnoj dobi(3).
Infarkt miokarda u starijoj životnoj dobi(3).
Zatajivanje crpne funkcije srca sa sistoličkom disfunkcijom u starijoj životnoj dobi(3).
Zatajivanje crpne funkcije srca s dijastoličkom disfunkcijom(3).
Kardiogeni edem pluća u starijoj životnoj dobi(3).
Kardiogeni šok u starijoj životnoj dobi(3).
Pristup bolesniku s valvularnom ili valvularnim bolestima srca u starijoj životnoj dobi(3).
Aritmije, supraventrikulske, spojne, ventrikulske, s posebnim osvrtom ka smetnjama provođenja podražaja od sinoaurikulskog bloka atrioventrikulskih blokova do potpunog atrioventrikulskog bloka sa sinkopalnim atakama u starijoj životnoj dobi(3).
Indikacije za ugradnju električnog stimulatora srca u starijoj životnoj dobi(3).
Praćenje kliničkog tijeka bolesti u bolesnika koji su nositelji električnog stimulatora u starijoj životnoj dobi(3).
Arterijska hipertenzija, napose visoka i maligna u starijoj životnoj dobi(3).
Kronične opstrukcijske bolesti pluća (3).
Bronhalna astma u starijih osoba(3).
Nekardiogeni plućni edem bronha u starijih osoba(3).
Tuberkuloza pluća u starijih osoba(3).
Karcinom pluća u starijih osoba(3).
Pneumonije: bronhopneumonija, pneumokokna pneumonija, virusne pneumonije u starijoj dobi(3).
Insuficijencija kardije i refluksni ezofagitis u starijoj dobi(3).
Ahalazija u starijih osoba(3).
Vrijed jednjaka, želuca i dvanaesnika u starijih osoba(3).
Ciroza jetre u starijih osoba(3).
Proljevi u starijih osoba(3).
Inkontinencija stolicom u starijih osoba(3).
Divertikulitis debelog crijeva u satrijih osoba(3).
Šećerna bolest tipa IIa i II b u starijih osoba (3).
Šećerna bolest uz primjenu inzulina u starijoj dobi(3).
Hipoglikemija u starijih osoba(3).
Hipoglikemijska koma u starijih osoba(3).
Dijabetičko stopalo u starijih osoba(3).
Osteopenija u starijih osoba(3).
Osteoporoza u starijih osoba(3).
Hipotireoza u starijih osoba(3).
Hipertireoza u starijih osoba(3).
Apatetična hipertireoza u starijih osoba(3).
Sideropenijske anemije u starijih osoba(3).
Perniciozna anemija u starijih osoba(3).
Kronična limfatična leukemija u starijih osoba(3).
Policitemija rubra vera u starijih osoba(3).
Sindrom mijelodisplazije u satrijih osoba(3).
Aplastična anemija u starijih osoba(3).
Trombocitopenije u starijih osoba(3).
Trombocitoze u starijih osoba(3).
Kronično zatajivanje funkcije bubrega u starijih osoba(3).
Indikacije za provedbu postupka hemodijalize u starijih osoba(3).
Dehidratacija s većim gubitkom vode nego soli u starijih osoba(3).
Dehidratacija s većim gubitkom soli nego vode u starijih osoba(3).
Dehidratacija s jednakim gubitkom soli i vode u starijih osoba(3).
Hiperhidratacija u starijih osoba(3).
Akutni glomerulonefritis u starijoj dobi u starijih osoba(3).
Akutni pijelonefritis u starijih osoba(3).
Nefroangioskleroza u starijih osoba(3).
Inkontinencija mokracom u starijih osoba(3).
Recidivi urinarnih infekcija u starijih osoba(3).
Indikacije za intermitentnu kateterizaciju mokracnog mjehura u starijih osoba(3).
Indikacije za trajni urinarni kateter(3).
Dugotrajna antibakterijska profilaksa kod nositelja urinarnog katetera(3).
Principi-posebnosti primjene lijekova u starijoj dobi(3).
Antikoagulantna terapija u starijoj dobi(3).
Antiagregacijska terapija u starijoj dobi(3).
Primjena lijekova u bolesnika koji se podvrgavaju postupcima iterativne hemodijalize u starijoj dobi(3).
Osobitosti antibakterijskog liječenja u starijoj dobi(3).
Nuspojave lijekova u starijoj dobi(3).
Interakcije lijekova u starijoj dobi(3).
Polipragmazija u starijoj dobi(3).
Promjene imunog sustava u starijoj dobi(3).
Reumatoidni artritis u starijoj dobi(3).
Sustavne bolesti vezivnog tkiva u starijoj dobi(3).
Visceralni eritematodes u starijoj dobi(3).
Polimijalgija reumatika u starijoj dobi(3).
Artroze-degenerativne bolesti u starijoj dobi(3).
Seronegativni spondilartritisi u starijih osoba(3).
Paraneoplastični sindromi u starijih osoba(3).
Hipotermija u starijoj dobi(3).
Hipertermija u starijih osoba(3).
Kardiogeni šok u starijih osoba(3).
Tromboza dubokih vena nogu u starijih osoba(3).
Plućna embolija u starijih osoba(3).
Sepsa u starijih osoba(3).
Septički šok u starijih osoba(3).
Multiorgansko zatajivanje organa u starijih osoba(3).
Hemoragijski ili hemoragijsko-nekrotični akutni pankreatitis starije dobi(3).
Mezenterijska tromboza u starijih osoba(3).
Akutna embolija arterija u starijih osoba(3).
2.2 Gerijatrijska bolnička infekcija
Po završetku navedenog dijela programa specijalizant gerijatar treba savladati vještine i znati:
Iskustvo u rješavanju lokalnih problema prevencije i kontrole infekcija, uključujući izbijanje epidemija u ustanovama za starije, kao i njihovo suzbijanje (2).
Poznavati način rada povjerenstva za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou(3).
Poznavati posebne probleme u ustanovama za starije osobe, (posebni uzročnici infekcija te načini prenošenja istih), kao i probleme unošenja rezistentnih uzročnika iz bolničke sredine u ustanove za starije osobe(3).
Znati usko surađivati s medicinskom sestrom educiranom za kontrolu bolničkih infekcija u obavljanju svakodnevnih poslova, kao i u edukaciji svih onih koji sudjeluju u prevenciji infekcija(3).
Moći sudjelovati u obilasku kliničkih i ostalih dijelova ustanova za smještaj starijih i nemoćnih osoba u svrhu kontrole infekcija, ovdje treba uključiti i obilazak kuhinje, te praonice rublja (ako postoji);poznavati principe izolacije bolesnika, te njenu pravilnu primjenu (3);
Poznavati metode prevencije infekcija u ustanovama za starije osobe (higijena ruku, higijena okoline, higijena rublja, higijena hrane) (3).
Poznavati fizikalne i kemijske agense koji se upotrebljavaju u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija(3).Biti upoznat sa svim dokumentima donesenima na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou koji se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije osobe i poznavati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr.: preporuke koje se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija povezanih s trajnim pomagalima, MRSA, Clostidium difficile, virusne infekcije probavnog sustava (npr. norovirusi, rotavirusi), ptičju gripu, dezinfekciju, itd.) (3).
Razumjeti načela obveznog javljanja i epidemiološkog praćenja infektivnih bolesti i antimikrobne rezistencije i biti upoznat sa zakonskim propisima o obveznom javljanju slučajeva prenosivih bolesti epidemiološkim i gerontološkim institucijama javnog zdravstva(3).
Završetkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pružiti optimalnu zdravstvenu zaštitu iz tematskih područja:
Poznavanje osnovnih načela prevencije i kontrole infekcija u ustanovama za starije osobe (2)
Poznavanje specifičnih uzročnika, načine širenja i načine sprečavanja širenja specifičnih uzročnika gerijatrijskih bolničkih infekcija te načine cirkulacije rezistentnih uzročnika između bolničkih ustanova i ustanova za starije osobe. (2)
Poznavanje rezistencija na antimikrobne lijekove za gerijatrijske bolesnike (2).
Poznavati način rada povjerenstva za bolničke infekcije na lokalnom i nacionalnom nivou (2).
Poznavati dokumente na kojima se temelji prevencija i kontrola(postupnici, smjernice, pravilnici, zakoni) gerijatrijskih bolničkih infekcija(2).
Poznavanje posebnih uzročnika infekcija u gerijatrijskoj populaciji (stafilokoki, pneumokoki, C.difficile, ESBL enterobakterije, virusi- uzročnici gastrointestinalnih i respiratornih infekcija) (3).
Poznavanje rada povjerenstva za kontrolu infekcija, na lokalnom i regionalnom nivou,poznavanje stacionarnog odjela i ostalih dijelova ustanova koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija (3).
Osnovno znanje o nacrtu ustanove i tehničkim problemima (voda, odvodnja, zrak), poznavanje metodologije praćenja infekcija i rezistencije u ustanovama za starije osobe, poznavanje izrade postupnika za prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije (3).
2.3. Neurogerijatrija
Promjene mozga uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena) (3)
Promjene leđne moždine uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena(3)
Promjene perifernih živaca uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena.(3)
Epidemiologija, klasifikacija i etiologija boli u starijih osoba, razlikovanje akutne od kronične boli, dijagnostika i liječenje boli, te zbrinjavanje gerijatrijskih bolesnika s boli.(3)
Cerebrovaskularne bolesti u gerijatriji; hipertenzivna encefalopatija, moždani udar – ishemijski i hemoragijski:prevencija,klasifikacija,simptomi, znaci i tijek bolesti (prepoznavanje simptoma TIA-e, razlikovanje poremećaja moždanog krvotoka u karotidnom i vertebrobazilarnom području) dijagnoza,prognoza,smjernice u liječenju,posljedice moždanog udara,zbrinjavanje i gerijatrijska zdravstvena njega bolesnika nakon moždanog udara,jedinice za liječenje moždanog udara,smjernice u liječenju komplikacija moždanog udara gerijatrijskog bolesnika.(3)
Poremećaji govora u starijih: starenje i govor,vrste poremećaja govora,evaluacija govora,poznavanje ciljeva liječenja poremećaja govora u starijih osoba.(3)
Poremećaji pokreta u gerijatriji: tremor, prepoznavanje i razlikovanje različitih vrsta tremora,Parkinsonova bolest; poznavanje etiologije i patofiziologije, kliničke slike, dijagnostičkog postupka, liječenja (farmakološke i nefarmakološke metode) i nuspojava liječenja;razlikovanje ostalih bolesti poremećaja pokreta (progresivna supranuklearna paraliza, Shy-Drager-ov sindrom, korea, distonija, tardivna diskinezija i tardivna akatizija, hemibalizam, mioklonusi, poremećaji pokreta uzrokovani lijekovima) u starijih osoba (3).Poremećaji spavanja u starijih osoba :značajke spavanja,insomnija – simptomi, dijagnosticiranje, liječenje – opće higijenske mjere i farmakoterapija;razlikovanje različitih poremećaja spavanja (cirkadijana disritmija; produljeno spavanje tijekom dana; parasomnije, sleep apnea, poremećaji spavanja povezani s demencijom, poremećaji spavanja povezani s ostalim poremećajima) u starijoj dobi(3)
Etiologija i klasifikacija neurodegenerativnih poremećaja u gerijatriji,Progresivna demencija (kao prateći simptom neuroloških bolesti),Demencija Alzheimerovog tipa, Multi-infarktna demencija,simptomi, znaci i tijek bolesti,dijagnostika i pristup gerijatrijskom bolesniku s neurodegenerativnim poremećajima,liječenje i prognoza.(3)
Prevencija bolesti i onesposobljenosti u starijih:primarna, sekundarna i tercijarna prevencija neuroloških bolesti,prevencija iatrogenih neuroloških komplikacija,prevencija psihosocijalnih problema starijih osoba(3).Kvaliteta života i ciljevi liječenja neurološkog gerijatrijskog bolesnika:kronične bolesti, bol i patnja, kognitivni poremećaji, onesposobljenost starijih osoba.(3)
Gerijatrijska zdravstvena njega umirućeg neurogerijatrijskog bolesnika:fizikalni simptomi,psihološki simptomi,kontrola simptoma u starijih osoba.(3)Padovi, frakture i ozljede u starijih osoba:epidemiologija, etiologija, dijagnoza, liječenje, poremećaji kretanja – normalne promjene hoda vezane uz starenje:etiologija, dijagnoza, klinički pregled, prevencija i liječenje neurogerijatrijskog bolesnika(3).Neurorehabilitacija u gerijatriji: plastičnost mozga,nove smjernice u neurorehabilitaciji, neurorehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara – funkcionalna intergracija Jedinica za liječenje moždanog udara u zdravstvenom sustavu,poremećaji hoda, neurorehabilitacija oduzetosti, neurorehabilitacija spastičnosti,okupacijska terapija i terapija govora starijih osoba(3)
Poremećaji svijesti u neurogerijatriji:poznavanje i razlikovanje najčešćih uzroka poremećaja svijesti (supratentorijski, infratentorijski, difuzni i poremećaji metabolizma mozga, psihijatrijski poremećaji), poznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurolgiji (3)
Pristup neurološkom bolesniku starije životne dobi:sposobnost razlučivanja trivijalnih uzroka neuroloških simptoma (primjerice glavobolje, vrtoglavice, insomnije, boli u leđima, slabosti i umora) od moguće teških neuroloških bolesti kao uzroka neuroloških simptoma, kao i hitnih stanja u neurologiji;anamneza i heteroanamneza za starije osobe.(3)
Neurološki pregled starije osobe – temeljen na poznavanju neurološke anatomije i fiziologije: mentalni status (orijentacija u vremenu, prostoru i prema osobama; pažnja, pamćenje rasuđivanje, sposobnost apstrahiranja, uvid u bolest, raspoloženje, stupanj naobrazbe), pregled kranijskih živaca , motorički sustav (obzervacija i palpacija mišića, utvrđivanje mišićne snage), koordinacija , ravnoteža i hod, ispitivanje osjetnog sustava, refleksi (fiziološki i patološki), autonomni živčani sustav (posturalna hipotenzija, Valsavin pokus, znojenje, Hornerov sindrom, mokrenje i stolica, seksualne funkcije u starijoj dobi.(3)Cerebrovaskularni pregled starije osobe (pregled kože, sklera, očne pozadine, sluznice usne šupljine i nokta; auskultacija srca, kranijuma i karotidnih arterija, palpacija temporalnih arterija.(3)
Dijagnostika neuroloških bolesti u starijoj dobi (racionalan odabir potrebnih laboratorijskih pretraga i metoda slikovnog prikaza mozga; lumbalna punkcija, CT, CTA, MRI, MRA, DSA, EEG, VEP i BAER, EMNG, neurosonološke metode)(3)
Osposobljenost polaznika u stjecanju vještina i znanja za:specifičnosti neurološkog pregleda u bolesnika starije životne dobi,neuropsihološka procjena u starijoj dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaja, primjena lijekova u populaciji starije životne dobi(3).Specifičnost metoda slikovnog prikaza u starijoj dobi:CT, MRI, neurosonološke metode,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj dobi,EEG,EMNG,VEP i BAER,specifičnost neurorehabilitacije neurogerijatrijskog bolesnika ,socijalni, etički i ekonomski problemi osoba starije životne dobi(3)
2.4. Psihogerijatrija
Psihološki, sociološki i kulturološki aspekti starenja:razvojna psihologija, stres, uspješno starenje, odnos prema zdravlju i bolesti, kulturološka istraživanja i perspektive (3).Osnove biološke psihogerijatrije; poremećaj sinaptičkog funkcioniranja, neurotransmiteri, receptori (3)
Psihički poremećaji u gerijatriji:epidemiologija, klasifikacija, etiologija, dijagnostika u psihogerijatrijskog bolesnika (3)
Poremećaji kognitivnih funkcija u psihogerijatriji:oštećenje memorije (zapamćivanje, pamćenje, ekforiranje),poremećaj apstraktnog razmišljanja, percepcije i razumijevanja okolnih događanja, kritičnosti,poremećaj viših kortikalnih funkcija govora (afazija), psihomotorike (apraksija, ekscitacija, katatona stanja, stupor), prepoznavanje (agnozija),shvaćanja, rasuđivanja i pažnje,promjena osobnosti u psihogerijatrijskog bolesnika (3)
Poremećaji konativnih funkcija u psihogerijatriji:poremećaji raspoloženja, ispoljavanja i moduliranja u referenciji sa realitetom i temama razgovora, volje (generiranje motivacione emotivnosti) (3)
Organski uvjetovani psihički poremećaji u psihogerijatriji ( MKB 10):klasifikacija, etiologija, simptomi, dijagnoza, liječenje, prognoza (3).Demencije i rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti u psihogerijatriji:AD, LBD, FTD, vaskularne, miješane, kod ostarjelih duševnih bolesnika, ostale klasifikacija, etiologija, simptomi, dif. dijagnoza, liječenje, prognoza (3)
Delirij u psihogerijatriji:Etiologija, simptomi, dijagnoza, liječenje, prognoza(3).Jedinice za liječenje akutnih dekompenzacija u psihogerijatrijskog bolesnika:organizacija jedinice,funkcionalna integracija u zdravstveni sustav (3)
Klinička psihofiziologija u psihogerijatriji:poremećaji budnosti i spavanja;,ocjena dnevne alertnosti i noćnog spavanja (dementni i delirantni bolesnici) - cjelonoćna polisomnografija i dnevni test latence uspavljivanja (MSLT),ocjenske ljestvice za alertnost (SSS-Stanford Sleepiness Scale, Epworth Sleepiness Scale),epilepsija staračke dobi – specifičnosti AE terapije,apnejički sindrom u spavanju i cerebrovaskularna bolest,terapija svjetlom (3)
Psihofarkmakoterapija u psihogerijatrijskog bolesnika:antipsihotici, antidepresivi, hipnotici, sedativi, nefarmakološke intervencije kod agresivnog ponašanja starih osoba u soc. institucijama (DU, „nursing homes“).(2)
Komplikacija i prevencija u psihogerijatriji:dekubitusa, kontraktura, fraktura, bolesti dišnog sustava, urogenitalnog sustava, uz poznavanje etiologije, simptoma, dijagnoza i liječenja te primarne, sekundarne i tercijarne prevencije,prevencije iatrogenih komplikacija,prevencije psihosocijalnih problema(2).Forenzička psihogerijatrija:psihijatrija i zakon,etička pitanja,opći principi psihijatrijskog vještačenja,psihijatrijsko vještačenje (hospitalizacijsko, građansko i kazneno pravo),forenzička terapija (3)
Kvaliteta života, funkcionalna sposobnost i ciljevi liječenja u psihogerijatrijskog bolesnika:psihološki tretmani (kognitivno-bihevioralni),psihološke implikacije hospitalizacije,socioterapija i rehabilitacija, terapija slikanjem i AD,fizikalna terapija,psihološki tretman obitelji i strategija rješavanja problema, terapijske smjernice u psihogerijatriji(3)
Program osposobljavanja polaznika u stjecanju vještina i znanja za:specifičnosti psihijatrijskog pregleda bolesnika starije životne dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaj,specifičnosti metoda slikovnog prikaza u starijoj životnoj dobi : CT, MRI, PETCT,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj životnoj dobi : EEG, EMNG,analizu likvora,DNK analiza,psihološku procjenu, rano otkrivanje i dijagnostika demencija,psihometrijske metode (MMSE-Mini Mental State Examen, CDT-Clock Drawing Test, CAMDEX - Cambridge Mental Disorders of the Elderly Examination, DRS, WAIS-R, CLIFTON),forenzičku psihogerijatrijsku ekspertizu,specifičnosti rehabilitacije psihogerijatrijskog bolesnika(3)
Tehnike i treninzi za poboljšanje osobne efikasnosti i psihosocijalnih vještina (3)
Obrada psihogerijatrijskog bolesnika (anamneza, heteroanamneza, status), postavljanje radne i diferencijalne dijagnoze, planiranje racionalnog dijagnostičkog postupka, interpretacija rezultata učinjene laboratorijske obrade, samostalno izvođenje pretraga koje su definirane programom i planom specijalizacije, postavljanje definitivnih dijagnoza temeljem koje se određuje liječenje, uspostava programa liječenja i odredba terapije te praćenje bolesnika u bolničkim i ambulantnim uvjetima(3)
Patofiziološke osnove psihogerijatrijskih psihičkih poremećaja,intenzivna i hitna medicina: pristup delirantnom bolesniku; prevencija komplikacija; metode nadzora u jedinicama intenzivnog liječenja; bodovni sustavi za procjenu težine kritično bolesnih psihogerijatrijskih bolesnika.Iz kliničke psihofiziologije osobe starije dobi ovladati postupkom interpretacije osnovnih parametara polisomnografije, elektrofiziloških nalaza te slikovnih prikaza; procjenom kvalitete i strukture noćnog spavanja i intenziteta dnevne pospanosti; ovladati primjenom ocjenskih ljestvica za subjektivnu pospanost; evaluacija poremećaja bioritma starih i poglavito dementnih bolesnika; dijagnostika apneičkog sindroma i ostalih hipersomnija; ovladati osnovnim kronofarmakološkim principima i načelima primjene melatonina i terapije svjetlom (3)
Iz forenzičke psihogerijatrije: ovladati postupkom psihijatrijskog vještačenja na području hospitalizacijskog prava (prijam “bez pristanka”, prisilna hospitalizacija), građanskog prava (poslovna sposobnost, sposobnost za sklapanje ugovora, sposobnost za sastavljanje oporuke), kaznenog prava (seksualni, “krvni” i drugi delikti), ovladati principima forenzične terapije (grupna terapija, terapijska zajednica) (3)
Iz gerontopsihologije: ovladati komunikacijom sa osobama starije životne dobi i psihometrijskim postupcima procjene kognitivnih funkcija, procjena konativnih funkcija, kognitivno-bihevioralni tretmani oboljelih, socioterapija i rehabilitacija, psihoterapija obitelji oboljelih starijih osoba (3)
Iz kliničke psihofarmakologije za starije osobe: ovladati pristupom starijem bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rješavanje terapijskih problema, prepoznavanje i pristup bolesniku sa simptomima nuzdjelovanja i intoksikacije psihofarmacima; upoznati se s kliničkim pokusima (2)
Sudjelovati tijekom programa specijalizacije iz gerijatrije, u gerontološkoj i psihogerijatrijskoj edukaciji te sudjelovati u istraživanjima i razvoju psihogerijatrije (3)
2.5. Opća (obiteljska) medicina specifičnosti za gerijatrijske osiguranike
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema (2)
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva, specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnos liječnik stariji bolesnik,specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja,specifičnosti morbiditeta i mortaliteta u gerijatrijskih bolesnika,posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost, znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji, orijentacija u zajednici u zaštiti zdravlja za starije(2)
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na organizaciju rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine i gerijatrijske ordinacije pri Domu za starije osobe (2)
Znati primijenu vještine korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala u organizaciji rada posebno u ordinaciji obiteljske medicine i na stacionarima domova za starije, u provođenju kućnog liječenja, palijativne, potporne i terminalne skrbi, voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem), primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala (3)
Poznavati vođenje strukturirane i starijem bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju,planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti, usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi,znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja za gerijatrijskog osiguranika (3)
Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti u starjoj dobi:specijalist gerijatar reba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada za zdravo starenje (3)
Primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje starije osobe, njegove obitelji i zajednice, demonstrirati, na primjerima starijeg bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje. (multimorbiditet) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest u gerijatrijskog bolesnika (3)
Poznavati učinkovito rješavanje raznolikih kliničkih problema primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu, pružati učinkovitu skrb za gerijatrijskog bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnogerijatrijsku skrb (2)
Rad u oglednoj /mentorovoj ordinaciji obiteljske medicine u skrbi za starije,prepoznavanje najčešće akutnih i kroničnih bolesti starijih bolesnika, njihov prirodni tijek, metodologiju dijagnostike i mogućnosti lječenja i praćenja bolesnika starijih dobnih skupina,poznavati hitna stanja, te u hitnim stanjima provesti dijagnostiku i zbrinjavanje starijih bolesnika,usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema u starijih osoba može biti povezano s odnosima u obitelji te kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja (2)
Poznavati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu, te provoditi i evaluirati u praksi preventivni program za starije osobe (nacionalni i/ili lokalni),razumjeti razvoj i ponašanje pojedine starije osobe i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje te biti sposoban prepoznati one među svojim starijim bolesnicima koji imaju posebne potrebe i odgovarajuće reagirati na te potrebe (3)
Poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako voditi starijeg bolesnika kroz taj sustav, izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine,obaviti kućne posjete starijim bolesnicima, kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, palijativna, potporna i terminalna skrb za gerijatrijskog bolesnika) te racionalno propisivati lijekove (3)
Voditi gerijatrijskom bolesniku orijentiranu strukturiranu medicinsku dokumentaciju oblikovati kao i registar bolesnika za posebno ugrožene skupine (stariji) i/ili za bolesnike prema određenom problemu ili kroničnoj bolesti (dijabetičari, hipertoničari, izbjeglice, ratni veterani i slično) (3)
Oblikovati i voditi rad grupa kroničnih starijih bolesnika i savjetovališta (npr. za pretile, za onkološku skrb) (3)
Usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu posebice u podijeli skrbi za gerijatrijske bolesnike te na lokalnoj razini(gerontološki centri, centri za socijalni rad, ustanove za zbrinjavanje starijih osoba), timski raditi i organizirati tim i suradnju sa starijim pacijentima i zajednicom, te surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite kao i sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite (gerijatri) (3)
2.6. Fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji
Poznavati osnove fizikalne i rehabilitacijske medicine u gerijatriji;Principi opće (bio)mehanike, kinetike i kinematike. Sile, udružene sile, poluge, momenti, snaga, rad, inercija, akceleracija (3)
Proučavanje ljudskog pokreta (kineziologija),primjena sustava poluge na ljudsko tijelo; različiti sustavi poluga u relaciji s lokomotornim sustavom,poznavanje strukture zgloba, klasifikacija i karakteristike pokreta zglobova,mišićna kontrakcija, unutrašnji i vanjski otpor, skraćenje mišića i opseg pokreta zgloba; čimbenici koji ograničuju opseg pokreta; različiti tipovi mišića; različiti mehanički tipovi mišićne kontrakcije, mono i poliartikularni mišići; statičke ili izometričke kontrakcije; dinamičke ili izokinetičke kontrakcije; agonisti, antagonisti; sinergistički mišićni sustavi; kinetički lanci u gerijatrijskih bolesnika (3)
Fiziologija funkcije zgloba i mišića: kralježnica i udovi (ovaj dio programa podrazumijeva detaljno poznavanje anatomije lokomotornog sustava), primjena ranijih podataka u analizi posture i kretanja u osnovnim ljudskim aktivnostima: osnovni položaji i razne posture, geste, spretnost, hod, trčanje i skakanje u gerijatrijskoj rehabilitaciji (3)
Biokemijski učinci vježbanja. Potrošnja energije, toplinska regulacija. Fiziološki učinci, kardiovaskularni i pulmonalni učinci vježbanja,Medicina utemeljena na dokazima u specijalnosti Fizikalne i rehabilitacijske medicine u starijoj dobi, ICF (International Classification of Functioning, Disability and Healtha poznavanje farmakokinetike lijekova u uporabi u rehabilitacijskoj medicini (2)
Dijagnoza i evaluacija u FMR za gerijatrijskog bolesnika korištenje tehnika fizikalne terapije, osnovna znanja, učinci liječenja, indikacije i kontraindikacije,posebnosti primjene kod pacijenata starije životne dobi, elektroterapija: galvanske struje, struje niske, srednje i visoke frekvencije, mehanička vibracija;Biofeedback,termoterapija: liječenje hladnim i toplim,balneoterapija za starije osobe (3)
Oprema i gerontotehnološka pomagala korišteni materijali;bandaže;ortoze: kralježnica, udovi;proteze: kirurške indikacije za amputaciju;oprema i rehabilitacija osoba s amputacijom;stomaterapija;tehnička pomagala: objekti, alati, oprema u aktivnostima dnevnog života, način transfera i komunikacije, kontrola okoline, kućanska oprema; jednostavnija ili sofisticirana, ali na pomoć onesposobljenima u postizanju veće neovisnosti i poboljšanju kvalitete života;invalidska kolica - opremanje i savjetovanje starijih osoba (2)
Principi re-edukacije govora i jezičnih poremećaja: procjena terapije i primjena u rehabilitaciji kod problema artikulacije, govora (ekspresija, razumijevanje, čitanje i pisanje); procjena i tretman poremećaja gutanja u gerijatrijskog bolesnika (2)
Reintegracija starijih osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici principi i metode kliničke psihologije i socijalne skrbi (socijalni rad);kognitivna procjena (intelekt, pamćenje, koncentracija, ponašanje) i potencijal učenja;primjena u kognitivnim, psihološkim i socijalnim vještinama: pamćenje i koncentracija, pacijentovo razumijevanje i prihvaćanje problema, motivacija za rehabilitaciju, raspoloženje, teškoće u interpersonalnim odnosima; implikacije okoline (2)
Multidisciplinarno liječenje boli, etika, legislativa i povezanost zdravstvene i socijalne skrbi u zaštiti zdravlja starijih osoba (2)
Poznavati primjene specifičnih fizikalnih procedura u osoba starije dobi, iz područja fizikalne medicine patologiju za svaki pojedini organski sustav ili traumu u starije osobe. Klinička procjena zglobova i mišića starije osobe; motorne i senzorne funkcije, specifična gerijatrijsku anamneza,prepoznavanje tegoba i znakovi bolesti lokomotornog sustava;poznavanje anatomskih obilježja lokomotornog sustava; fizikalni pregled lokomotornog sustava obuhvaća : poznavanje pregleda perifernih zglobova, korijenskih zglobova i kralježnice, pregled kože i primjena lokalnih infiltracija glukokortikoida telokalnih anastetika u liječenju boli. Indikacije i kontraindikacije, način primjene, doziranje, učestalost primjene u tijeku jedne godine; mehanizam djelovanja lokalnih infiltracija; primjena lokalnih sredstava u liječenju boli za gerijatrijskog bolesnika (2)
2.7. Gerijatrijska traumatologija i gerontotehnologija
Starenje i koštano-zglobni sustav; promjene kostiju uzrokovane starenjem;
specifični prijelomi starije populacije ; prijelom radijusa na tipičnom mijestu, prijelomi kuka, kompresijski prijelom kralješka; etiologija, dijagnoza klinički i radiološki pregled, prevencija i liječenje;klasifikacija najučestalijih ozljeda u starijoj životnoj dobi (3)
Konzervativno i operacijsko zbrinjavanje najučestalijih prijeloma starije životne dobi; novi postupci operativnog zbrinjavanja prijeloma;komplikacije nestručnog zbrinjavanja u bolesnika treće životne dobi;kvaliteta života i ciljevi traumatiziranih bolesnika;nove smjernice u cilju poboljšanje zdravlja te prevencije težih traumatoloških ozljeda (3)
Starenje stanovništva i razvoj tehnologije; uvod u razvoj nove znanstvene discipline; istraživanja i razvoj tehnika i proizvoda za poboljšanje kvalitete življenja starijih ljudi; ograničenja u okolici koja smanjuju aktivnosti; primjena spoznaja iz gerontehnologije; prevencija opadanja funkcionalnih sposobnosti; nadoknađivanje umanjenih sposobnosti i vještina; poboljšanje uvjeta života i omogućavanje novih aktivnosti; pružanje pomoći onima koji skrbe za stare ljude (3)
Program osposobljava polaznike u stjecanju vještina i znanja, prepoznavanje specifičnih prijeloma populacije starije životne dobi;specifičnosti kliničkog pregleda i radiološke dijagnostike (3)
Specifičnosti konzervativnog i operacijskog liječenja traumatiziranih bolesnika; socijalni, ekonomski, fizički i psihološki problemi nakon završetka liječenja; primjena postojećih proizvoda namijenjenih poboljšanju kvalitete življenja starijih ljudi;osmišljavanje i razvoj novih proizvoda zasnovanih na znanstvenim spoznajama o starenju stanovništva (3)
2.8. Gerijatrijska endokrinologija
Starenje i endokrini sustav;šećerna bolest (klasifikacija, epiepidemijologija, patofiziologija, dijagnoza, klinička slika, liječenje, akutne komplikacije, kronične komplikacije) (3)
arterijska hipertenzija ( patofiziologija primarne i sekundarne hipertenzije, mehanizmi ciljnih organskih oštećenja, evaluacija ciljnih organskih oštećenja, način života i krvni tlak, liječenje) u gerijatrijskog bolesnika oboljelog od endokrinih bolesti (3)
Usvajanje programa osposobljavanja specijalizanta iz gerijatrije u stjecanju znanja za specifičnost endokrinoloških bolesti u oboljelih starije životne dobi; primjena lijekova u oboljelih od endokrinoloških bolesti u starijoj životnoj dobi (3)
2.9. Gerijatrijska onkologija
Obrada onkološkog gerijatrijskog bolesnika i poznavanje utjecaja starenja na incidenciju tumora (2).
Usvojiti specifičnosti anamneze i statusa onkološkog gerijatrijskog bolesnika (2)
Utvrđivanje indikacije i poznavanje agresivnosti tumora s posebnostima gerijatrijskog bolesnika za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u gerijatrijskoj onkologiji (2)
Tumori debelog crijeva u gerijatrijskog onkološkog bolesnika(2)
Obrada tumora plućau gerijatrijskog bolesnika (2)
Obrada i dijagnostika tumora prostate u gerijatrijskog bolesnika(2)
Obrada i dijagnostika malignih bolesti hematopoetskog sustava u gerijatrijskog bolesnika (2)
Obrada i dijagnostika paraneoplastičnih sindroma, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela u gerijatrijskog bolesnika(2)
Načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora u gerijatrijskog bolsniak (2)
hitna stanja u onkoloških gerijatrijskih bolenika. (2)
Osnove lijećenja solidnih tumora u starijoj dobi (2)
Komplikacije onkološkogerijatrijskog liječenja i suportivno liječenje u gerijatrji(2)
2.10. Gerontološko - javnozdravstvena djelatnost
Poznavanje gerontološke i gerijatrijske terminologije, glosarij i sadržaj gerontološko - javnozdravstvene djelatnosti mjera, zadaća i postupaka, legislativne norme (3)
Registar zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba Hrvatske, po županijama Hrvatske i Grada Zagreba; usporedba sa državama svijeta, mrežno planiranje gerontološke zdravstvene institucijske i izvaninstitucijske gerijatrijske i gerontološko - javnozdravstvene djelatnosti / Centri za zdravstvenu gerontologiju županijskih regionalnih Zavoda za javno zdravstvo (3)
Poznavanje ustroja gerontološki centri – izvaninstitucijska skrb za starije u lokalnoj zajednici, gerijatrijsko liječenje (dugotrajno liječenje), dnevna bolnica za starije, psihogerijatrijski odjeli, domovi za starije sa primjenom 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege, dnevni boravci za starije, dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike, gerontodomaćice, gerontonjegovatelji, gerontoservisi, palijativnogerijatrijske skrbi, zdravstveni turizam za starije, udruge i zaklade za starije (3)
Usvojiti znanja o diferencijaciji kronološkog i biološkog starenja; teorijama starenja; genomu starenja, klasifikaciji po UN-u za dobne strukture država svijeta (2)
Usvojiti znanja o evaluaciji zadovoljenja zdravstvenih potreba i utvrđivanju negativnog zdravstvenog ponašanja u starijih osoba (2).
Usvojiti znanja o značaju utvrđivanja četiri „N” u gerijatriji (nesamostalnost, nepokretnost, nekontrolirano mokrenje, nestabilnost) i nastanka gerijatrijskog „domino efekta“ (3)
Poznavati specifičnosti u pružanju palijativnogerijatrijske skrbi (3)
Poznavati program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba (3)
Usvojiti znanja o vrhovnom, srednjem i osnovnom gerontološko - javnozdravstvenom menadžmentu (2)
Usvojiti znanja o ulozi gerontogogije, gerontostomatologije, gerontotehnologije, gerontokineziologije i gerontoantropologije u zaštiti zdravlja starijih osoba (2)
Usvojiti znanje o projektnim evaluacijama preventivnih mjera u zaštiti zdravlja starijih osoba te holističko razumijevanje procesa starenja s obzirom na biomedicinske, psihosocijalne, etičke, moralne, migracijske, pravne, ekonomske, kulturalne, ekološke i gospodarstvene aspekte (2)
Poznavati internacionalne oganizacije i sustave u rješavanju gerontološko - javnozdravstvene problematike, pozitivne zdravstvene politike u zaštiti zdravlja i skrbi za starije procjenjivanje kvalitete življenja i neovisnosti starijih osoba te zdravstveno pravo za starije osobe (2)
Istraživačko-zdravstveno-statističko-informatičko-epidemiološke metode za gerontološko - javnozdravstvena znanstvena istraživanja(2)
Poznavanje GeroS / podsustav CEZIH--a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika(2)
Učenje i primjena testova znanja (test znanja utvrđivanja stava o starijoj osobi semantičkim diferencijalom, test znanja o starenju i starosti, o fiziologiji starenja, gerijatrijska skala depresije, test znanja o ranom otkrivanju dekubitusa u gerijatrijskih bolesnika, o smjernicama za prehranu osoba starije dobi, test znanja za prepoznavanje nasilja nad starijom osobom u obitelji, test poremećaja mokrenja s Kegelovim vježbama, test znanja ranog prepoznavanja Alzheimerove bolesti).(3).
Usvojiti znanja o promociji aktivnog, zdravog i produktivnog starenja – politika, intervencija i praksa uspješnosti gerontološko -javnozdravstvene zaštite (3)
Usvojiti znanje o Centrima za gerontologiju ZZJZ i Gerontološkim centrima – izvaninstitucijska skrb za starije u lokalnoj zajednici (centers of health gerontology - institute of public health and gerontology centers in Croatia) (3).
Usvojiti znanje o interdisciplinarnom gerontološkom pristupu u prevenciji rizičnih čimbenika bolesnog starenja uz prepoznavanje gerijatrijskog „domino-efekta”, holistički i komprehenzivni pristup u rehabilitaciji i unapređivanju zdravlja te očuvanju funkcionalne sposobnosti starijih osoba (3)
Usvojiti znanja o utvrđivanju fiziološkog i patološkog starenja, podjela po SZO na: raniju, srednju i duboku starost, prepoznavanju fokusiranih gerontološko - javnozdravstvenih problema (npr. Pothranjenost u dubokoj starosti,Četiri „N” u gerijatriji- nesamostalnost, nepokretnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje) (3)
Određivanje prioriteta u gerontološko-javnozdravstvenoj, socijalnoj i ekonomskoj problematici u zaštiti zdravlja za starije osobe (3)
Poznavanje osnove planiranja zaštite zdravlja starijih ljudi na nacionalnoj razini i lokalnoj zajednici - zdrava županija u skrbi za starije, stvaranje mreže gerijatrijskih i gerontološko - javnozdravstvenih službi (2)
Utvrđivanje, praćenje, analiza i evaluacija gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja putem Evidencijskih lista PZP-a. 1. I 4. /GPP/ prethodnica GeroS-a uz 19 obrazaca sestrinske gerijatrijske dokumentacije primjene Programa 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije osobe.
Poznavanje alata i metoda nutritivnog probira putem web servisa NRS-a 2002 gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (utvrđivanje stanja uhranjenosti fokusiranog na gerontološko - javnozdravstveni problem pothranjenosti u dubokoj starosti (od 85 i više godina) sa specifičnim obilježjima korelacijskog praćenja determinanti negativnog zdravstvenog ponašanja starijih osoba (2)
Poznavanje razloga praćenja i proučavanja te evaluacije zdravstvenih potreba i funkcinalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj starosti (od 65 do 74 godine), srednjoj (od 75 do 84 godine), te dubokoj starosti (stariji od 85 godina) (3)
Poznavanje razloga racionalizacije gerijatrijske zdravstvene potrošnje u zaštiti zdravlja starijih osoba kroz gerontološko - javnozdravstvene pokazatelje multimorbiditeta gerijatrijskih hospitalizacija te specifične primarne zdravstvene zaštite u domovima za starije kao i primjene GeroS-a /podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (GeroS / CEZIH subsystem for monitoring and evaluation of healthcare needs and functional ability of gerontologic insurees and geriatric patients) (3)
2.11.Primjenjena epidemiologija u gerijatriji
Organizacija epidemiološke službe kao protuepidemijska mjera,Epidemiološki informacijski sustavi,Sustav ranog uzbunjivanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini (3)
Praćenje zaraznih bolesti i Program mjera zdravstvene zaštite,praćenje kroničnih nezaraznih bolesti u starijih osoba (3)
Rad državnih zdravstvenih registara,Principi rada interventne epidemiologije,Epidemiološki izvid, anketa, protuepidemijske mjere, principi izrade programa masovn,g cijepljenja, kontraindikacije za cijepljenje u starijoj dobi prijava nuspojava cijepljenja (3)
Evaluacija programa cijepljenja,cijepljenje u starijoj dobi,imunogenost, učinkovitost i reaktivnost cjepiva,principi procjene rizika od oboljenja u starijoj dobi (3)
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj (zarazne i nezarazne bolesti),epidemiološki rizici u domovima za starije osobe (2)
Suzbijanje i sprečavanje zaraznih bolesti u starijoj dobi, nacionalni programi suzbijanja bolesti (rano otkrivanje karcinoma dojke i kolorektalnog karcinoma, Nacionalni program suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze i dr.) (3)
Individualna epidemiološka zaštita (putnici u inozemstvo, kontraindikacije cijepljenja, kemoprofilaksa i dr.),nadzor nad hospitalnim infekcijama i infekcijama u domovima za starije osobe (3)
Rad i ovlasti sanitarne inspekcije,metode analitičke epidemiologije,prijava oboljenja smrti od zarazne bolesti,prijava u sustav ranog uzbunjivanja (2)
Principi rada državnih registara i ispunjavanje posebnih izvještaja/prijava za potrebe praćenja i analize epidemiološke situacije (2)
Preventivne mjere za smanjenje rizika od legioneloza u domovima, te u stacionarnim ustanovama za starije osobe (3)
2.12. Gerijatrijska zdravstvena njega
Poznavanje normi i standarda gerijatrijske zdravstvene njege, utvrđivanje cilja;kvaliteta usluga; stručna djelatnost i odgovornost; razvoj struke u skladu sa društvenim razvojem;identitet i prepoznatljivost profesije;jednakost i međusobna ovisnost pojedinih profesionalnih grana unutar struke; definiranje standarda zdravstvene njege i njihova primjena u struci; standardi usluga (postupaka ) za sve stručne djelatnike u gerijatriji(3)
Poznavanje ciljeva gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije, stručno pružanje zdravstvene njege; ocjena kvalitete zdravstvene njege; prikazivanje usluga zdravstvene njege (HZZO-a, kategorizacija );osiguranje individualne gerijatrijske zdravstvene njege za korisnika; ekonomičnost gerijatrijske zdravstvene njege; stručna dokumentacija zdravstvene njege (3)
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege – aktivnosti svakodnevnog života, osobna higijena:pranje cijelog tijela; djelimično pranje; tuširanje; higijena nogu – higijena ruku; brijanje; njega usta i zubala; njega nosa; njega kose; intimna njega; njega noktiju (2)
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege –kretanje,okretanje gerijatrijskog bolesnika; podizanje i premještanje bolesnika uz pomoć stručnog osoblja; podizanje i premještanje bolesnika dizalom za bolesnike; stajanje; hodanje; hodanje stubištem; ležanje (2)
Poznavanje standarda gerijatrijske strukture prostorni uvijeti, stručni i tehnički uvijeti;organizacijski oblik institucije; koncept gerijatrijske zdravstvene njege model Roper – Juchli; modeli i stupnjevi gerijatrijske zdravstvene njege; hijerarhijska i stručna odgovornost; razgraničenje odgovornosti u gerijatrijsoj zdravstvenoj njezi, Program 4 stupnja grijatrijske zdravstvene njege, kategorizacijski postupnik i 19 obrazaca praćenja sestrinske gerijatrijske dokumentacije u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi (2)
Poznavanje dokumentacije zdravstvene njege – integracija standarda zdravstvene njege, zadaće gerijatrijske zdravstvene njege u primjeni ljekova, kontrola i praćenje lijekova, razlike i usporedbe gerijatrijske zdravstvene njege u domu za starije i bolničke zdravstvene njege, plan zdravstvene njege – timsko planiranje,izvješćivanje i evaluacija (2)
2.13. Palijativnogerijatrijska skrb
Poznavanje individualnog gerontološkog pristupa uz poznavanje socijalno-medicinskih, komunikacijskih, kognitivnih poteškoća u palijativnogerijatrijskom bolesniku, uz procjenu vjerojatne prognoze završetka dostojanstvenog života u palijativnoj gerijatriji (3)
poznavanje indikacija i smjernica za palijativnogerijatrijske bolesnike u primjeni specifičnih neinvazivnih dijagnostičkih metoda te interpretacija nalaza (3)
procjena potrebe specifične dodatne subspecijalističke interdisciplinarne obrade uz preferenciju palijativnogerijatrijske skrbi u kući palijativnogerijatrijskog bolesnika u okviru opće/obiteljske medicine (2)
Utvrđivanje i poznavanje bio-psiho i socijalnog statusa te funkcionalne onesposobljenosti u odnosu na pokretljivost i samostalnost palijativnogerijatrijskog bolesnika (2)
Poznavanje specifičnosti utvrđivanja multimorbiditeta, vodeće i pratećih dijagnoza u palijativnogerjatrijskog bolesnika.(3)
Poznavanje gerijatrijskog domino efekta uz utvrđivanje pojavnosti 4 N (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontolirano mokrenje) uz obradu palijativnogerijatrijskog bolesnika (3)
Obrada palijativnogerijatrijskog bolesnika te usvajanje specifičnosti anamneze i statusa palijativnogerijatrijskog bolesnika u odnosu na primjenjenu specifičnu farmakoterapiju i poznavanje geroprofilaktičkih mjera suzbijanja polipragmazije (3)
Poznavanje specifičnosti po utvrđenom multimorbiditetu i ishodu liječenja palijativnogerijatrijskog bolesnika uz poznavanje mreže i koordinacije palijativnogerijatrijske institucijske i izvaninstitucijske skrbi (3)
Poznavanje i primjena specifičnih biokemijskih nalaza i drugih medicinskih postupaka u palijativnogerijatrijskog bolesnika (3).
2.14. Geroprofilaktičke mjere pravilne prehrane u gerijatriji
Stjecanje znanja i vještina te poznavanje procjene nutritivnog statusa gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika (3)
Poznavanje fiziološke promjene u starijoj dobi i utjecaj na nutritivni status, nutritivne potrebe osoba starije dobi, hidracija osoba starije dobi, uz poznavanje oralnog zdravlja starije osobe (3)
Poznavanje specifičnosti dijetoterapije u osoba starije dobi, propisivanje nutritivne potpore, klinička prehrana osoba starije dobi (enteralna i parenteralna prehrana), specifičnosti znanja pravilne prehrane za starije (3)
Poznavanje interakcije lijekova i hrane u starijoj dobi i polipragmazija, primjenom prethodno stečenih znanja iz biokemije, fiziologije i patofiziologije te usvajanjem novih znanja i vještina specijalizanti gerijatri će: biti sposobni definirati nutritivni status i prehrambene potrebe, razumijeti temeljne zakonitosti pravilne prehrane u osoba starije dobi, poznavati utjecaj prehrane na postojeće i buduće zdravlje i prepoznati temeljna odstupanja u prehrambenom zdravlju osoba starije dobi (3)
Poznavati temeljne postavke enteralne i parenteralne prehrane i njihovu primjenu u kliničkoj praksi, biti sposobni prepoznati važnost prehrane u liječenju različitih kliničkih stanja u osoba starije dobi te odrediti vrstu i način provođenja dijetoterapije u gerijatrijskog bolesnika (2)
Znati na osnovi, ponuđenih podataka formulirati hipoteze, predlagati postupke za provjeru hipoteze i zaključivati primjenom sintetskog mišljenja, samostalno tražiti i rabiti dopunske informacije, sažeto i argumentirano priopćavati zaključke, tolerantno raspravljati uvažavajući stavove i mišljenja ostalih članova interdisciplinarnog stručnog tima (3)
Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija
Ustanova mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ili 5. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Opća interna medicina specifičnosti za gerijatrijske bolesnike u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi/odjelu koja/koji mjesečno minimalno bolnički liječi do 10 gerijatrijskih bolesnika; gerijatrijska bolnička infekcija u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja minimalno mjesečno mikrobiološkom opservacijom dijagnosticira i liječi 10 gerijatrijskih bolesnika; neurogerijatrija ovlaštena zdravstvena neurološka ustanova/odjel koja/koji mjesečno minimalno bolnički liječi 10 gerijatrijskih bolesnika oboljelih od neuroloških bolesti; psihogerijatrija ovlaštena zdravstvena psihijatrijska ustanova/psihogerijatrijski odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi minimalno 10 gerijatrijskih bolesnika od psihogerijatrijskih bolesti; opća/obiteljska medicina specifična za gerijatrijske osiguranike ordinacija opće/obiteljske medicine koja ima minimalno 30 gerijatrijskih bolesnika stacionarno smještenih u domu za starije osobe; fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi i rehabilitira fizikalnom medicinom minimalno 30 gerijatrijskih bolesnika; gerijatrijska traumatologija sa gerontotehnologijom ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički dijagnosticira i liječi minimalno 10 gerijatrijskih traumatoloških bolesnika; gerijatrijska endokrinologija je ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi minimalno 10 gerijatrijskih bolesnika oboljelih od endokrinih bolesti; gerijatrijska onkologija je ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi minimalno 10 gerijatrijskih bolesnika oboljelih od onkoloških bolesti; gerontološkojavnozdravstvena djelatnost je ovlašteni Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" sa regionalnim/županijskim i Grada Zagreba odjelima za gerontologiju nastavnih zavoda za javno zdravstvo koji mjesečno provodi propisane gerontološkojavnozdravstvene mjere i postupke za minimalno po gerontološkojavnozdravstvenom timu 30 000 starijih osoba; primjenjena epidemiologija u gerijatriji je ovlašteni Referentni centar Ministarstva zdravlja za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sa regionalnim/županijskim i Grada Zagreba epidemiološkim odjelima/službama nastavnih zavoda za javno zdravstvo koji mjesečno provodi epidemiološke mjere po epidemiološkom timu za minimalno 10 000 starijih osoba; gerijatrijska zdravstvena njega u domu za starije koji provodi prigram 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege za minimalno 70 gerijatrijskih bolesnika smještenih u stacionaru doma za starije; palijativnogerijatrijska skrb je ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel za zdravstvenu njegu u kući koja/koji ima koordinatora za provedbu palijativnogerijatrijske skrbi u kući gerijatrijskog bolesnika u terminalnoj fazi; geroprofilaktičke mjere pravilne prehrane u gerijatriji ovlaštena zdravstvena ustanova koja ima Odjel za kliničku prehranu s minimalno nutricionistički opserviranih 50 mjesečno gerijatrijskih bolesnika.
OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA - GERIJATRIJA
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
OPĆE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije
Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta
Poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine
Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu
Biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka
Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja
Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu
Razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci
Sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije
Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima
Poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika
Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi
Biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva
Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite
Poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata
Razumjeti značenja vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata
Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima, posebice financijskim
Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti
Promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
POSEBNE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
1. Zajedničko internističko „deblo“
Kardiologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza kardiološkog bolesnika
Biokemijske pretrage
Elektrokardiografija i dugotrajni EKG
Testovi opterećenja
Elektrofiziološko ispitivanje srca
Ehokardiografija
Slikovne metode u kardiologiji
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Zatajivanje srca
Poremećaji ritma i provođenja
Iznenadna smrt
Kongenitalne srčane mane
Reumatska vrućica
Bolest srčanih zalistaka
Endo i miokarditis
Kardiomiopatije
Bolesti perikarda
Tumori srca
Ateroskleroza
Ishemijska bolest srca
Akutni koronarni sindrom
Infarkt miokarda
Bolesti plućne cirkulacije
Bolesti aorte i perifernih krvnih arterija
Bolesti vena
Tromboembolije
Srčane bolesti i trudnoća
Srce u bolestima drugih organskih sustava
Nekardijalni kirurški zahvati u kardijalnih bolesnika
Transplantacija srca
Traume srca i velikih krvnih žila
Gastroenterologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza gastroenterološkog bolesnika i hepatalnog bolesnika
Dijagnostičke metode u gastroenterologiji i hepatologiji
Laboratorijska dijagnostika jetrenih bolesti biokemijski pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre
Slikovne metode – ultrazvuk, dopler, endoskopski ultrazvuk, endoskopija, radiološke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode
Laparoskopija
Biopsija jetre
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Sindrom malapsorpcije
Gastrointestinalno krvarenje
Sindrom iritabilnog kolona
Poremećaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti jednjaka
Gastritis i gastropatie
Ulkusna bolest
Tumori jednjaka i želuca
Upalne bolesti crijeva
Poremećaji crijevne cirkulacije
Bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija
Akutni abdomen
Karcinoid
Polipi probavnog sustava
Tumori tankog i debelog crijeva
Bolesti jetre
Bolesti jetre u trudnoći
Bolesti bilijarnog sustava
Bolesti gušterače
Osnovi transplantacije u gastroenterologiji
Endokrinologija i dijabetologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza endokrinološkog bolesnika,bolesnika sa šećernom bolesti i bolesnika s bolestima metabolizma
Mjerenje hormona u krvi i urinu
Dinamičke procedure za ocjenu endokrinih funkcija
Dijagnostički testovi za stražnji režanj hipofize
Testovi za štitnjaču
Testovi za koru i srž nadbubrežne žlijezde
Mjerenje hormona testisa i ovarija
Mjerenje endogene sekrecije gušterače
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Bolesti hipotalamusa, hipofize i neurohipofize
Bolesti štitnjače
Bolesti nadbubrežne žlijezde
Bolesti testisa i jajnika
Neplodnost
Poremećaji diferencijacije spola
Poremećaji multiplih endokrinih žlijezda
Šećerna bolest, hipoglikemija
Metabolički sindrom i pretilost
Wilsonova bolest
Hemokromatoza
Poremećaji lipida
Rahitis i osteomalacija
Bolesti paratireoidnih žlijezda i sindromi hipo i hiperkalciemije
Osteoporoza
Pulmologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza respiratornog bolesnika
Radiološke metode
Radionuklidne pretrage
Endoskopske pretrage
Biopsije
Citološke i histološke pretrage
Mikrobiološke pretrage
Imunološke pretrage
Biokemijske pretrage
Ispitivanje funkcije pluća
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Akutne upale pluća
Kronična opstruktivna bolest pluća
Astma
Bronhiektazije
Plućni apsces
Plućne mikoze
Bolesti plućnog intersticija
Plućne eozinofilije
Profesionalne bolesti pluća
Profesionalne bolesti koje zahvaćaju dišne puteve
Profesionalne bolesti koje zahvaćaju alveole
Tumori traheje, bronha i pluća
Bolesti pleure, medijastinuma i ošita
Poemećaji ventilacije, poremećaji disanja u snu
Nuspojave lijekova na plućima
Nefrologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza nefrološkog bolesnika
Biokemijske pretrage
Analize urina i citološke analize urina
Određivanje funkcije bubrega
Slikovne metode u nefrologiji
UZV i dopler bubrega
Radiološke metode
Radionuklidna funkcijska ispitivanja
Mikrobiološke analize urina
Biopsija bubrega
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Akutno zatajenje bubrega
Kronično zatajenje bubrega
Liječenje bolesnika s zatajenjem funkcije bubrega dijalizomi transplantacijom
Primarne i sekundarne bolesti glomerula
Akutni i kronični tubulointersticijski nefritis
Infekcije mokraćnog sustava
Vaskularne bolesti bubrega
Nasljedne bolesti bubrega
Nefrolitijaza
Opstrukcija mokraćnih puteva
Poremećaji inervacije mokraćnog sustava i urodinamike
Tumori mokraćnog sustava i prostate
Dijetetske mjere u bolestima bubrega
Oštećenja bubrega uzrokovana lijekovima
Hematologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza hematološkog bolesnika
Biokemijske i hematološke pretrage
Citološke i histološke pretrage
Imunološke, citogenetske i molekularne pretrage
Radionuklidne pretrage
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Anemije
Bolesti uzrokovane poremećajima hemostaze
Poremećaji broja i funkcije trombocita
Poremećaji hemostaze
Benigne bolesti granulocita, monocita i makrofaga
Bolesti limfocita
Bolesti slezene
Neoplastičnebolesti krvotvornog sustava- kronične mijeloproliferativne bolesti
Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije
Neoplastične bolesti plazma stanica
Osnove transplantacije srži
Transfuziologija
Preparati krvi
Uzimanje i proizvodnja pripravaka krvi
Indikacije za liječenje krvnim pripravcima
Tehnički aspekti primjene krvnih pripravaka
Prijetransfuzijsko ispitivanje
Krvlju prenosive bolesti
Transfuzijske reakcije
Osiguranje kvalitete u transfuzijskom liječenju
Zakonski propisi koji se odnose na transfuzijsku medicinu
Alergologija i klinička imunologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza bolesnika
Dijagnostičke metode
Alergijske i pseudoalergijske reakcije
Reumatologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza bolesnika
Biokemijske pretrage
Mikrobiološke pretrage
Patohistološke i citološke pretrage
Parametri za procjenu aktivnosti upalne reumatske bolesti
Antinuklearna i ostala autoantitijela
Indikacije za pretrage i interpretacija nalaza:
Reumatoidni artritis
Seronegativni spondilartritis
Sustavni eritemski lupus
Sustavna skleroza
Sjoegrenov sindrom
Polimiozitis/dermatomiozitis. Sindromi preklapanja bolesti vezivnog tkiva
Sindrom vaskulitisa
Sarkoidoza
Behcetova bolest
Amiloidoza
Osteoartritis
Križobolja i vratobolja
Artropatije zbog odlaganja kristala
Infekcijski artritis
Intenzivna i hitna medicina
Pristup intenzivnom bolesniku
Bodovni sustavi za procjenu težine kritično bolesnih
Metode nadzora u jedinicama Intenzivnog liječenja
Kardiopulmonalna – cerebralna resuscitacija
Osnovna načela mehaničke ventilacije
Šok
Sepsa
Višestruko zatajenje organa
ARDS
Pristup bolesniku u komi
Agitacija i delirij
Internistička onkologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza
Pristup bolesniku s politerapijom - intereakcija i nuspojave
Rješavanje terapijskih problema
Pristup otrovanom bolesniku
Prepoznavanje glavnih otrovanja
Kontrola otrovanih bolesnika
Famakoterapijska ambulanta
Klinički pokusi
Infektologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza bolesnika s infektivnom bolešću
Dijagnostičke metode u infektologiji
Temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji
Liječenje zaraznih bolesti
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
POSEBNE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
2.1.OPĆAINTERNA MEDICINA – specifičnosti za gerijatrijske bolesnike
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - opće promjene
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene imunološkog sustava
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene mišićja
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene kože i potkožnog tkiva
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene kostiju
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene zuba i usne šupljine
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene organa za disanje
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene probavnog sustava
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene jetre
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene srca,
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene bubrega
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene krvi i krvotvornih organa
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene endokrinog sustava
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- reprodukcijski sustav
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene mozga;
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca i krvnih žila u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca u metaboličkim bolestima u starijoj dobi
Funkcijske i somatske promjene kod arterijska hipertenzija u starijoj dobi
Prevencija i liječenje ateroskleroze;
Plućna tromboembolija u starijoj dobi
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti dišnih putova i plućnog tkiva u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod infektivnih bolesti u starijoj dobi:
Funkcijske i somatske promjene bolesti stomatognatog i probavnog sustava u starijoj dobi
prehrana u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti urogenitalnog sustava u starijoj dobi;
Ginekološke bolesti u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod hematološke i onkološke bolesti u starijoj dobi;
Bolesti osjetnih organa u starijoj dobi;
Bolesti kože u starijoj dobi;
Koronarna bolest u starijoj životnoj dobi
Angina pektoris u starijoj životnoj dobi
Akutni koronarni sindrom u starijoj životnoj dobi
Infarkt miokarda u starijoj životnoj dobi
Zatajivanje crpne funkcije srca sa sistoličkom disfunkcijom u starijoj životnoj dobi
Zatajivanje crpne funkcije srca s dijastoličkom disfunkcijom
Kardiogeni edem pluća u starijoj životnoj dobi
Kardiogeni šok u starijoj životnoj dobi
Pristup bolesniku s valvularnom ili valvularnim bolestima srca u starijoj životnoj dobi;
Aritmije, supraventrikulske, spojne, ventrikulske, s posebnim osvrtom ka smetnjama provođenja podražaja od sinoaurikulskog bloka atrioventrikulskih blokova do potpunog atrioventrikulskog bloka sa sinkopalnim atakama u starijoj životnoj dobi
Indikacije za ugradnju električnog stimulatora srca u starijoj životnoj dobi
Praćenje kliničkog tijeka bolesti u bolesnika koji su nositelji električnog stimulatora u starijoj životnoj dobi
arterijska hipertenzija, napose visoka i maligna u starijoj životnoj dobi
Kronične opstrukcijske bolesti pluća,
Bronhalna astma u starijih osoba
Nekardiogeni plućni edem bronha u starijih osoba
Tuberkuloza pluća u starijih osoba
Karcinom pluća u starijih osoba
Pneumonije: bronhopneumonija, pneumokokna pneumonija, virusne pneumonije u starijoj dobi.
Insuficijencija kardije i refluksni ezofagitis u starijoj dobi
Ahalazija u starijih osoba
Vrijed jednjaka, želuca i dvanaesnika u starijih osoba
Ciroza jetre u starijih osoba
Proljevi u starijih osoba
Inkontinencija stolicom u starijih osoba
Divertikulitis debelog crijeva u satrijih osoba
Tumori jednjaka želuca, dvanaesnika, debelog crijeva napose rektuma u starijih osoba
Ishemijske bolesti crijeva u starijih osoba
Dijabetička koma u starijih osoba
Hipersmolarna koma u starijih osoba
Šećerna bolest tipa IIa i II b u starijih osoba
Šećerna bolest uz primjenu inzulina u starijoj dobi
Hipoglikemija u starijih osoba
Hipoglikemijska koma u starijih osoba
Dijabetičko stopalo u starijih osoba
Osteopenija u starijih osoba
Osteoporoza u starijih osoba
Hipotireoza u starijih osoba
Hipertireoza u starijih osoba
Apatetična hipertireoza u starijih osoba
Sideropenijske anemije u starijih osoba
Perniciozna anemija u starijih osoba
Kronična limfatična leukemija u starijih osoba
Policitemija rubra vera u starijih osoba
Sindrom mijelodisplazije u satrijih osoba
Aplastična anemija u starijih osoba
Trombocitopenije u starijih osoba
Trombocitoze u starijih osoba
Kronično zatajivanje funkcije bubrega u starijih osoba
Indikacije za provedbu postupka hemodijalize u starijih osoba
Dehidratacija s većim gubitkom vode nego soli u starijih osoba
Dehidratacija s većim gubitkom soli nego vode u starijih osoba
Dehidratacija s jednakim gubitkom soli i vode u starijih osoba
Hiperhidratacija u starijih osoba
Akutni glomerulonefritis u starijoj dobi u starijih osoba
Akutni pijelonefritis u starijih osoba
Nefroangioskleroza u starijih osoba
Inkontinencija mokracom u starijih osoba
Recidivi urinarnih infekcija u satrijih osoba
Indikacije za intermitentnu kateterizaciju mokracnog mjehura u starijih osoba
Indikacije za trajni urinarni kateter
Dugotrajna antibakterijska profilaksa kod nositelja urinarnog katetera
Principi-posebnosti primjene lijekova u starijoj dobi
Antikoagulantna terapija u starijoj dobi
Antiagregacijska terapija u starijoj dobi
Primjena lijekova u bolesnika koji se podvrgavaju postupcima iterativne hemodijalize u starijoj dobi
Osobitosti antibakterijskog liječenja u starijoj dobi
Nuspojave lijekova u starijoj dobi
Interakcije lijekova u starijoj dobi
Polipragmazija u starijoj dobi;
Promjene imunog sustava u starijoj dobi
Reumatoidni artritis u starijoj dobi,
Sustavne bolesti vezivnog tkiva u starijoj dobi
Visceralni eritematodes u starijoj dobi
Polimijalgija reumatika u starijoj dobi
Artroze-degenerativne bolesti u starijoj dobi
Seronegativni spondilartritisi u starijih osoba
Paraneoplastični sindromi u starijih osoba
Hipotermija u starijoj dobi
Hipertermija u starijih osoba
Kardiogeni šok u starijih osoba
Tromboza dubokih vena nogu u starijih osoba
Plućna embolija u starijih osoba
Sepsa u starijih osoba
Septički šok u starijih osoba
Multiorgansko zatajivanje organa u starijih osoba
Hemoragijski ili hemoragijsko-nekrotični akutni pankreatitis starije dobi,
Mezenterijska tromboza u starijih osoba
Akutna embolija arterija u starijih osoba
2.2. GeRIJATRIJKA BOLNIČKA infekcijA
Poznavanje rada povjerenstva za kontrolu infekcija, na lokalnom i regionalnom nivou,poznavanje stacionarnog odjela i ostalih dijelova ustanova koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija.
Poznavanje specifičnih uzročnika, načine širenja i načine sprečavanja širenja specifičnih uzročnika gerijatrijskih bolničkih infekcija te načine cirkulacije rezistentnih uzročnika između bolničkih ustanova i ustanova za starije osobe.
Poznavanje rezistencija na antimikrobne lijekove za gerijatrijske bolesnike.
Poznavati način rada povjerenstva za bolničke infekcije na lokalnom i nacionalnom nivou.
Poznavati dokumente na kojima se temelji prevencija i kontrola(postupnici, smjernice, pravilnici, zakoni) gerijatrijskih bolničkih infekcija.
Poznavanje posebnih uzročnika infekcija u gerijatrijskoj populaciji (stafilokoki, pneumokoki, C.difficile, ESBL enterobakterije, virusi- uzročnici gastrointestinalnih i respiratornih infekcija).
Osnovno znanje o nacrtu ustanove i tehničkim problemima (voda, odvodnja, zrak), poznavanje metodologije praćenja infekcija i rezistencije u ustanovama za starije osobe, poznavanje izrade postupnika za prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije
Poznavanje osnovnih načela prevencije i kontrole infekcija u ustanovama za starije osobe, uz iskustvo u rješavanju lokalnih problema prevencije i kontrole infekcija, uključujući izbijanje epidemija u ustanovama za starije, kao i njihovo suzbijanje
Poznavati način rada povjerenstva za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou
Poznavati posebne probleme u ustanovama za starije osobe, (posebni uzročnici infekcija te načini prenošenja istih), kao i probleme unošenja rezistentnih uzročnika iz bolničke sredine u ustanove za starije osobe
Znati usko surađivati s medicinskom sestrom educiranom za kontrolu bolničkih infekcija u obavljanju svakodnevnih poslova, kao i u edukaciji svih onih koji sudjeluju u prevenciji infekcija
Moći sudjelovati u obilasku kliničkih i ostalih dijelova ustanova za smještaj starijih i nemoćnih osoba u svrhu kontrole infekcija, ovdje treba uključiti i obilazak kuhinje, te praonice rublja (ako postoji);
Poznavati principe izolacije bolesnika, te njenu pravilnu primjenu;
Poznavati metode prevencije infekcija u ustanovama za starije osobe (higijena ruku, higijena okoline, higijena rublja, higijena hrane);
Poznavati fizikalne i kemijske agense koji se upotrebljavaju u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija
Biti upoznat sa svim dokumentima donesenima na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou koji se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije osobe i poznavati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr.: preporuke koje se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija povezanih s trajnim pomagalima, MRSA, Clostidium difficile, virusne infekcije probavnog sustava (npr. norovirusi, rotavirusi), ptičju gripu, dezinfekciju, itd.);
Razumjeti načela obveznog javljanja i epidemiološkog praćenja infektivnih bolesti i antimikrobne rezistencije i biti upoznat sa zakonskim propisima o obveznom javljanju slučajeva prenosivih bolesti epidemiološkim i gerontološkim institucijama javnog zdravstva
2.3. NEUROGERIJATRIJA
Poznavati promjene mozga uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena).
Promjene leđne moždine uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena.
Promjene perifernih živaca uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena.
Epidemiologija, klasifikacija i etiologija boli u starijih osoba, razlikovanje akutne od kronične boli, dijagnostika i liječenje boli, te zbrinjavanje gerijatrijskih bolesnika s boli.
Cerebrovaskularne bolesti u gerijatriji;
hipertenzivna encefalopatija, moždani udar – ishemijski i hemoragijski:prevencija,klasifikacija,simptomi, znaci i tijek bolesti (prepoznavanje simptoma TIA-e, razlikovanje poremećaja moždanog krvotoka u karotidnom i vertebrobazilarnom području) dijagnoza,prognoza,smjernice u liječenju,posljedice moždanog udara,zbrinjavanje i gerijatrijska zdravstvena njega bolesnika nakon moždanog udara,jedinice za liječenje moždanog udara,smjernice u liječenju komplikacija moždanog udara gerijatrijskog bolesnika.
Poremećaji govora u starijih:starenje i govor,vrste poremećaja govora,evaluacija govora,poznavanje ciljeva liječenja poremećaja govora u starijih osoba.
Poremećaji pokreta u gerijatriji: tremor, prepoznavanje i razlikovanje različitih vrsta tremora,Parkinsonova bolest; poznavanje etiologije i patofiziologije, kliničke slike, dijagnostičkog postupka, liječenja (farmakološke i nefarmakološke metode) i nuspojava liječenja;razlikovanje ostalih bolesti poremećaja pokreta (progresivna supranuklearna paraliza, Shy-Drager-ov sindrom, korea, distonija, tardivna diskinezija i tardivna akatizija, hemibalizam, mioklonusi, poremećaji pokreta uzrokovani lijekovima) u starijih osoba.
Poznavati poremećaji spavanja u starijih osoba :značajke spavanja,insomnija – simptomi, dijagnosticiranje, liječenje – opće higijenske mjere i farmakoterapija;razlikovanje različitih poremećaja spavanja (cirkadijana disritmija; produljeno spavanje tijekom dana; parasomnije, sleep apnea, poremećaji spavanja povezani s demencijom, poremećaji spavanja povezani s ostalim poremećajima) u starijoj dobi.
Etiologija i klasifikacijaneurodegenerativnih poremećaja u gerijatriji,Progresivna demencija (kao prateći simptom neuroloških bolesti),Demencija Alzheimerovog tipa, Multi-infarktna demencija,simptomi, znaci i tijek bolesti,dijagnostika i pristup gerijatrijskom bolesniku s neurodegenerativnim poremećajima,liječenje i prognoza.
Prevencija bolesti i onesposobljenosti u starijih:
primarna, sekundarna i tercijarna prevencija neuroloških bolesti,prevencija iatrogenih neuroloških komplikacija,prevencija psihosocijalnih problema starijih osoba.
Kvaliteta života i ciljevi liječenja neurogerijatrijskog bolesnika:kronične bolesti, bol i patnja, kognitivni poremećaji, onesposobljenost starijih osoba.
Padovi, frakture i ozljede u starijih osoba: epidemiologija, etiologija, dijagnoza, liječenje, poremećaji kretanja – normalne promjene hoda vezane uz starenje:etiologija, dijagnoza, klinički pregled, prevencija i liječenje neurogerijatrijskog bolesnika.
Neurorehabilitacija u gerijatriji: plastičnost mozga, nove smjernice u neurorehabilitaciji, neurorehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara – funkcionalna intergracija Jedinica za liječenje moždanog udara u zdravstvenom sustavu,poremećaji hoda, neurorehabilitacij oduzetosti, neurorehabilitacija spastičnosti,okupacijska terapija i terapija govora starijih osoba.
Poznavati poremećaji svijesti u neurogerijatriji:poznavanje i razlikovanje najčešćih uzroka poremećaja svijesti (supratentorijski, infratentorijski, difuzni i poremećaji metabolizma mozga, psihijatrijski poremećaji), poznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurolgiji.
Pristup neurološkom bolesniku starije životne dobi:sposobnost razlučivanja trivijalnih uzroka neuroloških simptoma (primjerice glavobolje, vrtoglavice, insomnije, boli u leđima, slabosti i umora) od moguće teških neuroloških bolesti kao uzroka neuroloških simptoma, kao i hitnih stanja u neurologiji;anamneza i heteroanamneza za starije osobe.
Znati neurološki pregled starije osobe – temeljen na poznavanju neurološke anatomije i fiziologije: mentalni status (orijentacija u vremenu, prostoru i prema osobama; pažnja, pamćenje rasuđivanje, sposobnost apstrahiranja, uvid u bolest, raspoloženje, stupanj naobrazbe), pregled kranijskih živaca , motorički sustav (obzervacija i palpacija mišića, utvrđivanje mišićne snage), koordinacija , ravnoteža i hod, ispitivanje osjetnog sustava, refleksi (fiziološki i patološki), autonomni živčani sustav (posturalna hipotenzija, Valsavin pokus, znojenje, Hornerov sindrom, mokrenje i stolica, seksualne funkcije u starijoj dobi.
Cerebrovaskularni pregled starije osobe (pregled kože, sklera, očne pozadine, sluznice usne šupljine i nokta; auskultacija srca, kranijuma i karotidnih arterija, palpacija temporalnih arterija.
Poznavati dijagnostiku neuroloških bolesti u starijoj dobi (racionalan odabir potrebnih laboratorijskih pretraga i metoda slikovnog prikaza mozga; lumbalna punkcija, CT, CTA, MRI, MRA, DSA, EEG, VEP i BAER, EMNG, neurosonološke metode)
Osposobljenost polaznika u stjecanju vještina i znanja za:
specifičnosti neurološkog pregleda u bolesnika starije životne dobi,neuropsihološka procjena u starijoj dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaja, primjena lijekova u populaciji starije životne dobi.
Specifičnost metoda slikovnog prikaza u starijoj dobi:
CT, MRI, neurosonološke metode,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj dobi,EEG,EMNG,VEP i BAER,specifičnost neurorehabilitacije neurogerijatrijskog bolesnika ,socijalni, etički i ekonomski problemi osoba starije životne dobi.
2.4. PSIHOGERIJATRIJA
Poznavati psihološki, sociološki i kulturološki aspekti starenja:
razvojna psihologija, stres, uspješno starenje, odnos prema zdravlju i bolesti, kulturološka istraživanja i perspektive.
Demencije i rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti u psihogerijatriji:AD, LBD, FTD, vaskularne, miješane, kod ostarjelih duševnih bolesnika, ostale klasifikacija, etiologija, simptomi, dif. dijagnoza, liječenje, prognoza.
Delirij u psihogerijatriji:Etiologija, simptomi, dijagnoza, liječenje, prognoza.
Jedinice za liječenje akutnih dekompenzacija u psihogerijatrijskog bolesnika:organizacija jedinice,funkcionalna integracija u zdravstveni sustav.
Klinička psihofiziologija u psihogerijatriji:poremećaji budnosti i spavanja;,ocjena dnevne alertnosti i noćnog spavanja (dementni i delirantni bolesnici) - cjelonoćna polisomnografija i dnevni test latence uspavljivanja (MSLT),ocjenske ljestvice za alertnost (SSS-Stanford Sleepiness Scale, Epworth Sleepiness Scale),epilepsija staračke dobi – specifičnosti AE terapije,apnejički sindrom u spavanju i cerebrovaskularna bolest,terapija svjetlom.
Psihofarkmakoterapija u psihogerijatrijskog bolesnika:
antipsihotici, antidepresivi, hipnotici, sedativi, nefarmakološke intervencije kod agresivnog ponašanja starih osoba u soc. institucijama (DU, „nursing homes“).
Poznavati komplikacije i prevenciju u psihogerijatriji:dekubitusa, kontraktura, fraktura, bolesti dišnog sustava, urogenitalnog sustava, uz poznavanje etiologije, simptoma, dijagnoza i liječenja te
primarne, sekundarne i tercijarne prevencije,prevencije iatrogenih komplikacija,prevencije psihosocijalnih problema.
Forenzička psihogerijatrija:psihijatrija i zakon,etička pitanja,opći principi psihijatrijskog vještačenja,psihijatrijsko vještačenje (hospitalizacijsko, građansko i kazneno pravo),forenzička terapija
Kvaliteta života, funkcionalna sposobnost i ciljevi liječenja u psihogerijatrijskog bolesnika:psihološki tretmani (kognitivno-bihevioralni),psihološke implikacije hospitalizacije,socioterapija i rehabilitacija, terapija slikanjem i AD,fizikalna terapija,psihološki tretman obitelji i strategija rješavanja problema, terapijske smjernice u psihogerijatriji.
Program osposobljavanja polaznika u stjecanju vještina i znanja za:specifičnosti psihijatrijskog pregleda bolesnika starije životne dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaj,specifičnosti metoda slikovnog prikaza u starijoj životnoj dobi : CT, MRI, PETCT,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj životnoj dobi : EEG, EMNG,analizu likvora,DNK analiza,psihološku procjenu, rano otkrivanje i dijagnostika demencija,psihometrijske metode (MMSE-Mini Mental State Examen, CDT-Clock Drawing Test, CAMDEX - Cambridge Mental Disorders of the Elderly Examination, DRS, WAIS-R, CLIFTON),forenzičku psihogerijatrijsku ekspertizu,specifičnosti rehabilitacije psihogerijatrijskog bolesnika.
Svladati tehnike i treninzi za poboljšanje osobne efikasnosti i psihosocijalnih vještina u psihogerijatriji
Obrada psihogerijatrijskog bolesnika (anamneza, heteroanamneza, status), postavljanje radne i diferencijalne dijagnoze, planiranje racionalnog dijagnostičkog postupka, interpretacija rezultata učinjene laboratorijske obrade, samostalno izvođenje pretraga koje su definirane programom i planom specijalizacije, postavljanje definitivnih dijagnoza temeljem koje se određuje liječenje, uspostava programa liječenja i odredba terapije te praćenje bolesnika u bolničkim i ambulantnim uvjetima.
intenzivna i hitna medicina: pristup delirantnom bolesniku; prevencija komplikacija; metode nadzora u jedinicama intenzivnog liječenja; bodovni sustavi za procjenu težine kritično bolesnih psihogerijatrijskih bolesnika.
Iz kliničke psihofiziologije osobe starije dobi ovladati postupkom interpretacije osnovnih parametara polisomnografije, elektrofiziloških nalaza te slikovnih prikaza; procjenom kvalitete i strukture noćnog spavanja i intenziteta dnevne pospanosti; ovladati primjenom ocjenskih ljestvica za subjektivnu pospanost; evaluacija poremećaja bioritma starih i poglavito dementnih bolesnika; dijagnostika apneičkog sindroma i ostalih hipersomnija; ovladati osnovnim kronofarmakološkim principima i načelima primjene melatonina i terapije svjetlom.
Iz forenzičke psihogerijatrije: ovladati postupkom psihijatrijskog vještačenja na području hospitalizacijskog prava (prijam “bez pristanka”, prisilna hospitalizacija), građanskog prava (poslovna sposobnost, sposobnost za sklapanje ugovora, sposobnost za sastavljanje oporuke), kaznenog prava (seksualni, “krvni” i drugi delikti), ovladati principima forenzične terapije (grupna terapija, terapijska zajednica).
Iz gerontopsihologije: ovladati komunikacijom sa osobama starije životne dobi i psihometrijskim postupcima procjene kognitivnih funkcija, procjena konativnih funkcija, kognitivno-bihevioralni tretmani oboljelih, socioterapija i rehabilitacija, psihoterapija obitelji oboljelih starijih osoba.
Iz kliničke psihofarmakologije za starije osobe: ovladati pristupom starijem bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rješavanje terapijskih problema, prepoznavanje i pristup bolesniku sa simptomima nuzdjelovanja i intoksikacije psihofarmacima; upoznati se s kliničkim pokusima.
Sudjelovati tijekom programa specijalizacije iz gerijatrije, u gerontološkoj i psihogerijatrijskoj edukaciji te sudjelovati u istraživanjima i razvoju psihogerijatrije,
2.5. Opća (OBITELJSKA MEDICINA)SPECIFIČNOSTI ZA GRIJATRIJSKE OSIGURANIKE
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih probema u gerijariji.
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva, specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnos liječnik stariji bolesnik,specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja,specifičnosti morbiditeta i mortaliteta u gerijatrijskih bolesnika,posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost, znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji, orijentacija u zajednici u zaštiti zdravlja za starije
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na organizaciju rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine i gerijatrijske ordinacije pri Domu za starije osobe.
Znati primijenu vještine korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala u organizaciji rada posebno u ordinaciji obiteljske medicine i na stacionarima domova za starije, u provođenju kućnog liječenja, palijativne, potporne i terminalne skrbi, voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem), primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala.
Poznavati vođenje strukturirane i starijem bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju,planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti, usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi,znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja za gerijatrijskog osiguranika.
Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti u starjoj dobi:specijalist gerijatar reba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada za zdravo starenje.
Primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje starije osobe, njegove obitelji i zajednice, demonstrirati, na primjerima starijeg bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje. (multimorbiditet) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest u gerijatrijskog bolesnika.
Poznavati učinkovito rješavanje raznolikih kliničkih problema primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu, pružati učinkovitu skrb za gerijatrijskog bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnogerijatrijsku skrb.
Rad u oglednoj /mentorovoj ordinaciji obiteljske medicine u skrbi za starije,prepoznavanje najčešće akutnih i kroničnih bolesti starijih bolesnika, njihov prirodni tijek, metodologiju dijagnostike i mogućnosti lječenja i praćenja bolesnika starijih dobnih skupina,poznavati hitna stanja, te u hitnim stanjima provesti dijagnostiku i zbrinjavanje starijih bolesnika,usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema u starijih osoba može biti povezano s odnosima u obitelji te kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja.
Poznavati djelokrug preventivne medicine u općoj/obiteljskoj za starije osiguranike, te poznavati evaluaciju u praksi preventivniprogram za starije osobe (nacionalnii/ililokalni), razumjeti razvoj i negativno zdravstveno ponašanje pojedine starije osobe i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje te prepoznati specifičnosti gerijatrijskog bolesnika i gerontološkog osiguranika.
Poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako voditi starijeg bolesnika kroz taj sustav, izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine, obavljati kućne posjete starijim bolesnicima, i provoditi kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, palijativna, potporna i terminalna skrb za gerijatrijskog bolesnika), racionalno propisivati lijekove.
Usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu posebice u podijeli skrbi za gerijatrijske bolesnike te na lokalnoj razini(gerontološki centri, centri za socijalni rad, ustanove za zbrinjavanje starijih osoba), timski raditi i organizirati tim i suradnju sa starijim pacijentima i zajednicom, te surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite kao i sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite (gerijatri).
2.6. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U GERIJATRIJI
Poznavati osnove fizikalne i rehabilitacijske medicine u gerijatriji
Principi opće (bio)mehanike, kinetike i kinematike. Sile, udružene sile, poluge, momenti, snaga, rad, inercija, akceleracija.
Proučavanjeljudskogpokreta (kineziologija),primjenasustavapolugenaljudskotijelo; različitisustavipolugaurelacijislokomotornimsustavom,poznavanje strukture zgloba, klasifikacija i karakteristike pokreta zglobova,mišićnakontrakcija, unutrašnjiivanjskiotpor, skraćenjemišićaiopsegpokretazgloba; čimbenicikojiograničujuopsegpokreta; različititipovimišića; različitimehaničkitipovimišićnekontrakcije, monoipoliartikularnimišići; statičkeiliizometričkekontrakcije; dinamičkeiliizokinetičkekontrakcije; agonisti, antagonisti; sinergistički mišićni sustavi; kinetički lanci u gerijatrijskih bolesnika.
Fiziologija funkcije zgloba i mišića: kralježnica i udovi (ovaj dio programa podrazumijeva detaljno poznavanje anatomije lokomotornog sustava), primjena ranijih podataka u analizi posture i kretanja u osnovnim ljudskim aktivnostima: osnovni položaji i razne posture, geste, spretnost, hod, trčanje i skakanje u gerijatrijskoj rehabilitaciji.
Biokemijski učinci vježbanja. Potrošnja energije, toplinska regulacija. Fiziološki učinci, kardiovaskularni i pulmonalni učinci vježbanja,Medicina utemeljena na dokazima u specijalnosti Fizikalne i rehabilitacijske medicine u starijoj dobi, ICF (International Classification of Functioning, Disability and Healtha), poznavanje farmakokinetike lijekova u uporabi u rehabilitacijskoj medicini
Dijagnoza i evaluacija u FMR za gerijatrijskog bolesnika korištenje tehnika fizikalne terapije, osnovna znanja, učinci liječenja, indikacije i kontraindikacije,posebnosti primjene kod pacijenata starije životne dobi, elektroterapija: galvanske struje, struje niske, srednje i visoke frekvencije, mehanička vibracija; biofeedback,termoterapija: liječenje hladnim i toplim,balneoterapija za starije osobe, radnaterapija za starije osobe, osnove ergonomije;principi i metode radne terapije, posebnosti primjene u svrhu obnove aktivnosti svakodnevnog života (ASŽ);materijali, oprema, tehnologija i procjena u radnoj terapiji;primjena radne terapije: u treningu zglobova/mišića, izdržljivosti, funkcionalnoj rehabilitaciji i reintegraciji u zajednicu
Oprema i gerontotehnološka pomagala korišteni materijali; bandaže; ortoze: kralježnica, udovi;proteze: kirurške indikacije za amputaciju; oprema i rehabilitacija osoba s amputacijom; stomaterapija; tehnička pomagala: objekti, alati, oprema u aktivnostima dnevnog života, način transfera i komunikacije, kontrola okoline, kućanska oprema; jednostavnija ili sofisticirana, ali na pomoć onesposobljenima u postizanju veće neovisnosti i poboljšanju kvalitete života; invalidska kolica - opremanje i savjetovanje starijih osoba.
Principi re-edukacije govora i jezičnih poremećaja: procjena terapije i primjena u rehabilitaciji kod problema artikulacije, govora (ekspresija, razumijevanje, čitanje i pisanje); procjena i tretman poremećaja gutanja u gerijatrijskog bolesnika.
Reintegracija starijih osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici principi i metode kliničke psihologije i socijalne skrbi (socijalni rad);kognitivna procjena (intelekt, pamćenje, koncentracija, ponašanje) i potencijal učenja;primjena u kognitivnim, psihološkim i socijalnim vještinama: pamćenje i koncentracija, pacijentovo razumijevanje i prihvaćanje problema, motivacija za rehabilitaciju, raspoloženje, teškoće u interpersonalnim odnosima; implikacije okoline.
Multidisciplinarno liječenje boli, etika, legislativa i povezanost zdravstvene i socijalne skrbi u zaštiti zdravlja starijih osoba.
Poznavati primjene specifičnih fizikalnih procedura u osoba starije dobi, iz područja fizikalne medicine patologiju za svaki pojedini organski sustav ili traumu u starije osobe. Klinička procjena zglobova i mišića starije osobe; motorne i senzorne funkcije, specifična gerijatrijsku anamneza,prepoznavanje tegoba i znakovi bolesti lokomotornog sustava;poznavanje anatomskih obilježja lokomotornog sustava; fizikalni pregled lokomotornog sustava obuhvaća : poznavanje pregleda perifernih zglobova, korijenskih zglobova i kralježnice, pregled kože i primjena lokalnih infiltracija glukokortikoida telokalnih anastetika u liječenju boli. Indikacije i kontraindikacije, način primjene, doziranje, učestalost primjene u tijeku jedne godine; mehanizam djelovanja lokalnih infiltracija; primjena lokalnih sredstava u liječenju boli za gerijatrijskog bolesnika (2)
2.7. GERIJATRIJSKA TRAUMATOLOGIJA I GERONTOTEHNOLOGIJA
Starenje i koštano-zglobni sustav; promjene kostiju uzrokovane starenjem; specifični prijelomi starije populacije; prijelom radijusa na tipičnom mijestu, prijelomi kuka, kompresijski prijelom kralješka; etiologija, dijagnoza klinički i radiološki pregled, prevencija i liječenje;klasifikacija najučestalijih ozljeda u starijoj životnoj dobi.
Konzervativno i operacijsko zbrinjavanje najučestalijih prijeloma starije životne dobi; novi postupci operativnog zbrinjavanja prijeloma;komplikacije nestručnog zbrinjavanja gerijatrijskog bolesnika;kvaliteta života i ciljevi traumatiziranih starijih bolesnika;nove smjernice u cilju poboljšanje zdravlja te prevencije težih traumatoloških ozljeda u starijoj dobi.
Starenje stanovništva i razvoj tehnologije; uvod u razvoj nove znanstvene discipline; istraživanja i razvoj tehnika i proizvoda za poboljšanje kvalitete življenja starijih ljudi; ograničenja u okolici koja smanjuju aktivnosti; primjena spoznaja iz gerontehnologije; prevencija opadanja funkcionalnih sposobnosti; nadoknađivanje umanjenih sposobnosti i vještina; poboljšanje uvjeta života i omogućavanje novih aktivnosti; pružanje pomoći onima koji skrbe za starije osobe.
Program osposobljava polaznike u stjecanju vještina i znanja, prepoznavanje specifičnih prijeloma populacije starije životne dobi;specifičnosti kliničkog pregleda i radiološke dijagnostike.
Specifičnosti konzervativnog i operacijskog liječenja traumatiziranih bolesnika; socijalni, ekonomski, fizički i psihološki problemi nakon završetka liječenja; primjena postojećih proizvoda namijenjenih poboljšanju kvalitete življenja starijih ljudi;osmišljavanje i razvoj novih proizvoda zasnovanih na znanstvenim spoznajama o starenju stanovništva.
2.8. GERIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA
Poznavati starenje i endokrini sustav;šećerna bolest (klasifikacija, epiepidemijologija, patofiziologija, dijagnoza, klinička slika, liječenje, akutne komplikacije, kronične komplikacije);
Metabolički sindrom (definicija, epidemiologija, patofiziologija, liječenje);debljina(epidemiologija,patofiziologija,liječenje);hiperlipoproteinemije u starijih osoba.
Arterijska hipertenzija (patofiziologija primarne i sekundarne hipertenzije, mehanizmi ciljnih organskih oštećenja, evaluacija ciljnih organskih oštećenja, način života i krvni tlak, liječenje) u gerijatrijskog bolesnika oboljelog od endokrinih bolesti.
Osteoporoza (epidemiologija, patogeneza, klinička slika, dijagnostika, liječenje).,osteomalacija (etiologija, patogeneza, klinička slika, laboratorijska i radiološka dijagnostika, liječenje, prevencija) u gerijatrijskih bolesnika.
Bolesti štitnjače (hipotireoza, hipertireoza, čvorasta štitnjača, karcinom štitnjače) u gerijatrijskih bolesnika.
Nadomjesno liječenje u endokrinologiji (hormon rasta, spolni hormoni, hormoni nadbubrežne žlijezde) u starijih bolesnika.
Usvajanje programa osposobljavanja specijalizanta iz gerijatrije u stjecanju znanja za specifičnost endokrinoloških bolesti u oboljelih starije životne dobi; primjena lijekova u oboljelih od endokrinoloških bolesti u starijoj životnoj dobi
2.9. GERIJATRIJSKA ONKOLOGIJA
Obrada onkološkog gerijatrijskog bolesnika i poznavanje utjecaja starenja na incidenciju tumora.
Usvojiti specifičnosti anamneze i statusa onkološkog gerijatrijskog bolesnika.
Utvrđivanje indikacije i poznavanje agresivnosti tumora s posebnostima gerijatrijskog bolesnika za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u gerijatrijskoj onkologiji.
Biokemijski nalazi, hematološki nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, imunološke pretrage, citogenetske i molekularne pretrage u gerijatrijskog onkološkog bolesnika
Procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja gerijatrijskog bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja:
Tumori debelog crijeva u gerijatrijskog onkološkog bolesnika.
Obrada tumora pluća u gerijatrijskog bolesnika.
Obrada i dijagnostika tumora prostate u gerijatrijskog bolesnika.
Obrada i dijagnostika malignih bolesti hematopoetskog sustava u gerijatrijskog bolesnika.
Obrada i dijagnostika paraneoplastičnog sindroma, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela u gerijatrijskih bolesnika.
Hitna stanja u onkoloških gerijatrijskih bolesnika
Načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora u gerijatrijskog bolesnika.
Osnove lijećenja solidnih tumora u starijoj dobi.
Komplikacije onkološkogerijatrijskog liječenja i suportivno liječenje u gerijatrji.
2.10. GERONTOLOŠKO - JAVNOZDRAVSTVENA DJELATNOST
Poznavanje gerontološke i gerijatrijske terminologije, glosarijisadržajgerontološkojavnozdravstvene djelatnosti mjera, zadaća i postupaka, legislativnenorme.
Registarzdravstvenihpotrebaifunkcionalnesposobnostistarijihosoba Hrvatske, po županijamaHrvatskeiGradaZagreba; usporedba sa državama svijeta, mrežnoplaniranje gerontološke zdravstveneinstitucijskeiizvaninstitucijskegerijatrijskeigerontološko - javnozdravstvene djelatnosti / Centriza zdravstvenu gerontologiju županijskih regionalnihZavodazajavnozdravstvo.
Poznavanje ustroja gerontološkicentri – izvaninstitucijskaskrbzastarijeulokalnojzajednici, gerijatrijsko liječenje (dugotrajno liječenje), dnevna bolnica za starije, psihogerijatrijski odjeli, domovi za starije sa primjenom 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege, dnevni boravci za starije, dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike, gerontodomaćice, gerontonjegovatelji, gerontoservisi, palijativnogerijatrijske skrbi, zdravstveni turizam za starije, udruge i zaklade za starije.
Usvojiti znanja o diferencijaciji kronološkogibiološkogstarenja; teorijamastarenja; genomustarenja, klasifikacijipoUN-u za dobnestrukturedržavasvijeta
Usvojiti znanja o evaluacijizadovoljenjazdravstvenihpotrebaiutvrđivanjunegativnogzdravstvenogponašanja ustarijihosoba.
Usvojiti znanja o značaju utvrđivanja četiri „N” ugerijatriji (nesamostalnost, nepokretnost, nekontroliranomokrenje, nestabilnost) i nastanka gerijatrijskog „domino-efekta
Poznavati program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba.
Usvojiti znanja o vrhovnom, srednjem i osnovnom gerontološko - javnozdravstvenom menadžmentu .
Usvojiti znanja o ulozi gerontogogije, gerontostomatologije, gerontotehnologije, gerontokineziologije i gerontoantropologije u zaštiti zdravlja starijih osoba.
Usvojiti znanje o projektnim evaluacijama preventivnih mjera u zaštiti zdravlja starijih osoba te holističko razumijevanje procesa starenja s obzirom na biomedicinske, psihosocijalne, etičke, moralne, migracijske, pravne, ekonomske, kulturalne, ekološke i gospodarstvene aspekte.
Poznavati internacionalne organizacije i sustave u rješavanju gerontološko-javnozdravstvene problematike, pozitivne zdravstvene politike u zaštiti zdravlja i skrbi za starije, procjenjivanje kvalitete življenja i neovisnosti starijih osoba te zdravstveno pravo za starije osobe.
Istraživačko-zdravstveno-statističko-informatičko-epidemiološke metode za gerontološkojavnozdravstvena znanstvena istraživanja
Poznavanje GeroS / podsustav CEZIH--a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika
Učenje i primjena testova znanja (test znanja utvrđivanja stava o starijoj osobi semantičkim diferencijalom, test znanja o starenju i starosti, o fiziologiji starenja, gerijatrijska skala depresije, test znanja o ranom otkrivanju dekubitusa u gerijatrijskih bolesnika, o smjernicama za prehranu osoba starije dobi, test znanja za prepoznavanje nasilja nad starijom osobom u obitelji, test poremećaja mokrenja s Kegelovim vježbama, test znanja ranog prepoznavanja Alzheimerove bolesti).
Usvojiti znanja o promociji aktivnog, zdravog i produktivnog starenja, politika, intervencija i praksa uspješnosti gerontološko-javnozdravstvene zaštite.
Usvojiti znanje o Centrima za gerontologiju ZZJZ i Gerontološkim centrima – izvaninstitucijska skrb za starije u lokalnoj zajednici (centers of health gerontology - institute of public health and gerontology centers in Croatia)
Usvojiti znanje o interdisciplinarnom gerontološkom pristupu u prevenciji rizičnih čimbenika bolesnog starenja uz prepoznavanje gerijatrijskog „domino-efekta”, holistički i komprehenzivni pristup u rehabilitaciji i unapređivanju zdravlja te očuvanju funkcionalne sposobnosti starijih osoba.
Usvojiti znanja o utvrđivanju fiziološkog i patološkog starenja, podjeli poSZO na:raniju, srednjuidubokustarost, prepoznavanju fokusiranih gerontološko - javnozdravstvenih problema (npr.pothranjenost u dubokoj starosti, Četiri „N” u gerijatriji- nesamostalnost, nepokretnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje).
Određivanje prioriteta u gerontološko-javnozdravstvenoj, socijalnoj i ekonomskoj problematici u zaštiti zdravlja za starije osobe.
Poznavanje osnove planiranja zaštite zdravlja starijih ljudi na nacionalnoj razini i lokalnoj zajednici - zdrava županija u skrbi za starije, stvaranje mreže gerijatrijskih i gerontološkojavnozdravstvenih službi.
Utvrđivanje, praćenje, analiza i evaluacija gerontološko - javnozdravstvenih pokazatelja putem Evidencijskih lista PZP-a. 1. I 4. /GPP/ prethodnica GeroS-a uz 19 obrazaca sestrinske gerijatrijske dokumentacije primjene Programa 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije osobe.
Poznavanje alata i metoda nutritivnog probira putem web servisa NRS-a 2002 gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (utvrđivanje stanja uhranjenosti fokusiranog na gerontološko - javnozdravstveni problem pothranjenosti u dubokoj starosti (od 85 i više godina) sa specifičnim obilježjima korelacijskog praćenja determinanti negativnog zdravstvenog ponašanja starijih osoba.
Poznavanje razloga praćenja i proučavanja te evaluacije zdravstvenih potreba i funkcinalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj starosti (od 65 do 74 godine), srednjoj (od 75 do 84 godine), te dubokoj starosti (stariji od 85 godina).
Poznavanje razloga racionalizacije gerijatrijske zdravstvene potrošnje u zaštiti zdravlja starijih osoba kroz gerontološko - javnozdravstvene pokazatelje multimorbiditeta gerijatrijskih hospitalizacija te specifične primarne zdravstvene zaštite u domovima za starije kao i primjene GeroS-a /podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (GeroS / CEZIH subsystem for monitoring and evaluation of healthcare needs and functional ability of gerontologic insurees and geriatric patients).
2.11. Primjenjena EPIDEMIOLOGIJA U GERIJATRIJI
1.
2.
3.
Organizacija epidemiološke službe kao protuepidemijska mjera,Epidemiološki informacijski sustavi,Sustav ranog uzbunjivanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Praćenje zaraznih bolesti i Program mjera zdravstvene zaštite,praćenje kroničnih nezaraznih bolesti u starijih osoba.
Rad državnih zdravstvenih registara,Principi rada interventne epidemiologije,Epidemiološki izvid, anketa, protuepidemijske mjere, principi izrade programa masovn,g cijepljenja, kontraindikacije za cijepljenje u starijoj dobi, prijava nuspojava cijepljenja.
Evaluacija programa cijepljenja,cijepljenje u starijoj dobi, imunogenost, učinkovitost i reaktivnost cjepiva,principi procjene rizika od oboljenja u starijoj dobi.
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj (zarazne i nezarazne bolesti),epidemiološki rizici u Domovima za starije osobe.
Suzbijanje i sprečavanje zaraznih bolesti u starijoj dobi, nacionalni programi suzbijanja bolesti (rano otkrivanje karcinoma dojke i kolorektalnog karcinoma, Nacionalni program suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze i dr
Individualna epidemiološka zaštita starijim osobama (putnici u inozemstvo, kontraindikacije cijepljenja, kemoprofilaksa i dr.),nadzor nad hospitalnim infekcijama i infekcijama u Domovima za starije.
Rad i ovlasti sanitarne inspekcije,metode analitičke epidemiologije,prijava oboljenja smrti od zarazne bolesti,prijava u sustav ranog uzbunjivanja.
Principi rada državnih registara i ispunjavanje posebnih izvještaja/prijava za potrebe praćenja i analize epidemiološke situacije.
Preventivne mjere za smanjenje rizika od legioneloza u domovima, te u stacionarnim ustanovama za starije osobe.
2.12.GERIJATRIJSKA ZDRAVSTVENA NJEGA
Poznavanje normi i standarda gerijatrijske zdravstvene njege,utvrđivanje cilja;kvaliteta usluga; stručna djelatnost i odgovornost; razvoj struke u skladu sa društvenim razvojem;identitet i prepoznatljivost profesije;jednakost i međusobna ovisnost pojedinih profesionalnih grana unutar struke; definiranje standarda zdravstvene njege i njihova primjena u struci; standardi usluga ( postupaka ) za sve stručne djelatnike u gerijatriji.
Poznavanje ciljevagerijatrijskezdravstvenenjege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije, stručnopružanjezdravstvenenjege; ocjenakvalitetezdravstvenenjege; prikazivanjeuslugazdravstvenenjege (HZZO-a, kategorizacija);osiguranjeindividualne gerijatrijske zdravstvenenjegezakorisnika; ekonomičnost gerijatrijske zdravstvenenjege; stručnadokumentacijazdravstvenenjege
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege – aktivnosti svakodnevnog života, osobna higijena:pranje cijelog tijela; djelimično pranje; tuširanje; higijena nogu – higijena ruku; brijanje; njega usta i zubala; njega nosa; njega kose; intimna njega; njega noktiju.
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege –kretanje,okretanje gerijatrijskog bolesnika; podizanje i premještanje bolesnika uz pomoć stručnog osoblja; podizanje i premještanje bolesnika dizalom za bolesnike; stajanje; hodanje; hodanje stubištem; ležanje.
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege - prehrana i uzimanje tekućine:normalna prehrana; hranjenje; hranjenje nazogastričnom sondom; prehrana pomoću PEG sonde (želučana pumpa).
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege: obavljanje fizioloških potreba:normalno izlučivanje; inkontinentno izlučivanje; njega bolesnika s kateterom. ,
Poznavanje standarda gerijatrijske strukture prostorni uvijeti, stručni i tehnički uvijeti;organizacijski oblik institucije; koncept gerijatrijske zdravstvene njege model Roper – Juchli; modeli i stupnjevi gerijatrijske zdravstvene njege; hijerarhijska i stručna odgovornost; razgraničenje odgovornosti u gerijatrijsoj zdravstvenoj njezi, Program 4 stupnja grijatrijske zdravstvene njege, kategorizacijski postupnik i 19 obrazaca praćenja sestrinske gerijatrijske dokumentacije u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi
Poznavanje dokumentacije zdravstvene njege – integracija standarda zdravstvene njege, zadaće gerijatrijske zdravstvene njege u primjeni ljekova, kontrola i praćenje lijekova, razlike i usporedbe gerijatrijske zdravstvene njege u domu za starije i bolničke zdravstvene njege, plan zdravstvene njege – timsko planiranje,izvješćivanje i evaluacija.
2.13.PALIJATIVNOGERIJATRIJSKA SKRB
Poznavanje individualnog gerontološkog pristupa uz poznavanje socijalno-medicinskih, komunikacijskih, kognitivnih poteškoća u palijativnogerijatrijskog bolesnika, uz procjenu vjerojatne prognoze završetka dostojanstvenog života u palijativnoj gerijatriji
Poznavanje indikacija i smjernica za palijativnogerijatrijske bolesnike u primjeni specifičnih neinvazivnih dijagnostičkih metoda te interpretacija nalaza.
Procjena potrebe specifične dodatne subspecijalističke interdisciplinarne obrade uz preferenciju palijativnogerijatrijske skrbi u kući palijativnogerijatrijskog bolesnika u okviru opće/obiteljske medicine.
Utvrđivanje i poznavanje bio-psiho i socijalnog statusa te funkcionalne onespsobljenosti u odnosu na pokretljivost i samostalnost palijativnogerijatrijskog bolesnika.
Poznavanje specifičnosti utvrđivanja multimorbiditeta, vodeće i pratećih dijagnoza u palijativnogerijatrijskog bolesnika.
Poznavanje gerijatrijskog domino efekta uz utvrđivanje pojavnosti 4 N (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontolirano mokrenje) uz obradu palijativnogerijatrijskog bolesnika.
Obrada palijativnogerijatrijskog bolesnika te usvajanje specifičnosti anamneze i statusa palijativnogerijatrijskog bolesnika u odnosu na primjenjenu specifičnu farmakoterapiju i poznavanje geroprofilaktičkih mjera suzbijanja polipragmazije.
Poznavanje specifičnosti po utvrđenom multimorbiditetu i ishodu liječenja palijativnogerijatrijskog bolesnika uz poznavanje mreže i koordinacije palijativnogerijatrijske institucijske i izvaninstitucijske skrbi.
Poznavanje i primjena specifičnih biokemijskih nalaza i drugih medicinskih postupaka u palijativnogerijatrijskog bolesnika.
2.14. GEROPROFILAKTIČKE MJERE PRAVILNE PREHRANE U GERIJATRIJI
Stjecanje znanja i vještina te poznavanje procjene nutritivnog statusa gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika (3)
Poznavanje fiziološke promjene u starijoj dobi i utjecaj na nutritivni status, nutritivne potrebe osoba starije dobi, hidracija osoba starije dobi, uz poznavanje oralnog zdravlja starije osobe (3)
Poznavanje specifičnosti dijetoterapije u osoba starije dobi, propisivanje nutritivne potpore, klinička prehrana osoba starije dobi (enteralna i parenteralna prehrana), specifičnosti znanja pravilne prehrane za starije (3)
Poznavanje interakcije lijekova i hrane u starijoj dobi i polipragmazija, primjenom prethodno stečenih znanja iz biokemije, fiziologije i patofiziologije te usvajanjem novih znanja i vještina specijalizanti gerijatri će: biti sposobni definirati nutritivni status i prehrambene potrebe, razumijeti temeljne zakonitosti pravilne prehrane u osoba starije dobi, poznavati utjecaj prehrane na postojeće i buduće zdravlje i prepoznati temeljna odstupanja u prehrambenom zdravlju osoba starije dobi (3)
Poznavati temeljne postavke enteralne i parenteralne prehrane i njihovu primjenu u kliničkoj praksi, biti sposobni prepoznati važnost prehrane u liječenju različitih kliničkih stanja u osoba starije dobi te odrediti vrstu i način provođenja dijetoterapije u gerijatrijskog bolesnika (2)
Znati na osnovi, ponuđenih podataka formulirati hipoteze, predlagati postupke za provjeru hipoteze i zaključivati primjenom sintetskog mišljenja, samostalno tražiti i rabiti dopunske informacije, sažeto i argumentirano priopćavati zaključke, tolerantno raspravljati uvažavajući stavove i mišljenja ostalih članova interdisciplinarnog stručnog tima (3)
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA - GERIJATRIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
2
3
Datum i potpis
Datum i potpis
.
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
Broj zahvata
STUPANJ
NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
2
3
Datum i potpis
Datum i potpis
PRILOG III.
OBRAZAC PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE SPECIJALIZACIJE
*PODNOSITELJ PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE SPECIJALIZACIJE
(navesti naziv)
PODACI O DOKTORU MEDICINE (za kojeg se podnosi zahtjev za odobrenje specijalizacije)
Ime i prezime
OIB:
Datum rođenja
Mjesto rođenja
Državljanstvo
STJECANJE NAZIVA DOKTOR MEDICINE
Naziv sveučilišta i medicinskog fakulteta
Datum diplomiranja
Rješenje nadležnog tijela kojim se priznaje studij medicine završen u inozemstvu, temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija
KLASA:
URBROJ:
DATUM:
PRIJEDLOG ZA ODOBRENJE SPECIJALIZACIJE
Naziv specijalizacije
Glavni mentor
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Mentor
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
*NAPOMENA:
Uz Obrazac Prijedlog za odobrenje specijalizacije, podnositelj prijedloga prilaže sljedeću dokumentaciju: uredno popunjeni Obrazac za odobrenje specijalizacije, važeće odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske liječničke komore, kopija diplome ili rješenja o priznavanju kvalifikacije, pisani pristanak glavnog mentora, pisani pristanak mentora, pisana suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove iz članka 4. i 5. Pravilnika i/ili pisana suglasnost uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili pisana suglasnost nositelja privatne prakse iz članka 5. Pravilnika, ugovor o međusobnim pravima i obvezama iz članka 11. Pravilnika i dokumentacija o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. Pravilnika.
NACRT
Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 22/2014 i 154/2014), ministar zdravlja donosi
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 1.
U Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, broj 100/2011, 133/2011, 54/2012, 49/2013 i 139/2014) u članku 2.:
- u podstavku 9. „ Voditelj programa specijalističkog usavršavanja “ iza riječi: “ na vrijeme od pet godina .“, dodaju se riječi: „Voditelj programa specijalističkog usavršavanja nadzire kvalitetu provedbe specijalističkog ispita te predlaže Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine mjere za njegovo unaprjeđenje.“;
- u podstavku 11. „Mentor“ iza riječi: »Mentor jest i doktor medicine specijalist one grane za koju se izvodi dio programa specijalističkog usavršavanja s najmanje pet godina specijalističkog staža.«, dodaju se riječi: „Mentora imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije.“;
- iza podstavka 11. „ Mentor “, dodaju se novi podstavci 12., 13., 14. i 15., koje glase:
„Komentor jest specijalist srodne grane s najmanje pet godina specijalističkog iskustva ili stručnjak određenog područja koji nadzire dio programa predviđen specijalističkim usavršavanjem.
Pristupnik jest doktor medicine koji nakon uspješno završenog programa specijalizacije podnosi zahtjev za polaganje specijalističkog ispita u Ministarstvu zdravlja (u daljnjem tekstu: ministarstvo). Pristupnik je i doktor medicine specijalist koji nakon uspješno završenog programa uže specijalizacije podnosi zahtjev za polaganje ispita uže specijalnosti u ministarstvu.
Ispitivač na specijalističkom ispitu jest doktor medicine specijalist iste specijalnosti sa znanstveno-nastavnim zvanjem na sveučilištu zdravstvenog usmjerenja, iskustvom mentora na specijalističkom usavršavanju i najmanje pet godina specijalističkog staža ili doktor medicine specijalist iste specijalnosti sa stručnim zvanjem iste specijalističke grane, iskustvom mentora na specijalističkom usavršavanju i najmanje pet godina specijalističkog staža. Ispitivač može biti i umirovljeni doktor medicine specijalist iste specijalnosti ako ima važeće odobrenje za samostalan rad (licencu) pod istim uvjetima kao i ispitivač koji je u radnom odnosu. Listu ispitivača predlaže i uskraćuje voditelj programa specijalističkog usavršavanja i obnavlja je jednom godišnje u rujnu. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine potvrđuje listu ispitivača po prijedlogu voditelja programa specijalističkog usavršavanja. Listu ispitivača objavljuje ministarstvo na internetskoj stranici ministarstva.
Ispitno povjerenstvo jest povjerenstvo sastavljano od tri člana ispitivača doktora medicine
specijalista iste specijalnosti koje imenuje ministarstvo. Ispitno povjerenstvo jest i povjerenstvo sastavljano od tri člana ispitivača doktora medicine specijalista iste specijalnosti - s istom ili srodnom užom specijalnošću, koje imenuje ministarstvo.“.
Dosadašnji podstavci 12., 13. i 14. postaju podstavci 16., 17. i 18.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 2.
Iza članka 3. dodaju se novi članci 3.a i 3.b, koji glase:
„Članak 3.a
Svi postupci i zahvati koje specijalizant obavlja prema programu specijalističkog usavršavanja evidentiraju se na računima koji se ispostavljaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Članak 3.b
Specijalističko usavršavanje sadrži teorijski i praktični program usavršavanja koji se provodi u tijelu ili zdravstvenoj ustanovi ovlaštenoj od ministarstva. Program specijalističkog usavršavanja doktora medicine traje najmanje u vremenskom razdoblju programa iz Priloga II. ovoga Pravilnika. Specijalizant sudjeluje u aktivnostima i odgovornostima predviđenim programom specijalizacije. Specijalističko usavršavanje obavlja se u punoj satnici i punom opsegu u tijelu ili ustanovi ovlaštenoj od ministarstva. Teorijski dio programa obavlja se u punoj satnici i punom opsegu na medicinskom fakultetu. Specijalističko usavršavanje uključuje i dežurstva specijalizanta u dijelu programa koji je predmet specijalizacije, koji je obvezan provoditi i sve aktivnosti predviđene programom. Nadzor nad provedbom specijalističkog usavršavanja doktora medicine provodi ministarstvo.
Minimalni uvjeti za obavljanje specijalističkog usavršavanja doktora medicine propisani su programom specijalizacija iz Priloga II. ovoga Pravilnika.
Djelomično izuzeće od pojedinih dijelova programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz Priloga II. ovoga Pravilnika primjenjuje se pod uvjetom da je navedeni dio programa specijalističkog usavršavanja već obavljen u okviru drugog programa specijalističkog usavršavanja iz Priloga V. točke 5.1.3. Direktive te ako je doktor medicine specijalist stekao diplomu o specijalističkom usavršavanju, odnosno specijalističku kvalifikaciju u skladu s programom upisanim u Prilogu V. točki 5.1.3. Direktive u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država članica Europske unije. Izuzeće se može odobriti za najviše polovicu minimalnog trajanja programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine.
Djelomično izuzeće od pojedinih dijelova programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine specijalizacija iz Priloga II. ovoga Pravilnika primjenjuje se pod uvjetom da je navedeni dio programa specijalističkog usavršavanja obavljen tijekom zajedničkog internističkog debla ili zajedničkog kirurškog debla u okviru drugog programa specijalističkog usavršavanja upisanog u Priloga V. točke 5.1.3. Direktive, odnosno iz Priloga II. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u Republici Hrvatskoj. Izuzeće može odobriti ministarstvo za najviše uspješno završeno zajedničko internističko deblo ili zajedničko kirurško deblo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 3.
U članku 4. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„Iznimno od stavka 1. postavka 6. ovog članka, kod specijalističkog usavršavanja koje se uvodi prvi puta u zdravstvu, program specijalističkog usavršavanja doktora medicine u trajanju od najmanje 50% od ukupnog trajanja specijalističkog usavršavanja obavlja se u zdravstvenim ustanovama koje imaju u radnom podnosu najmanje dva doktora medicine specijalista u znanstveno nastavnom ili stručnom zvanju srodne specijalističke grane, s najmanje 10 godina specijalističkog staža, koji se bave područjem iz programa specijalizacije koja se uvodi prvi puta, dok se ne steknu uvjeti propisani za zdravstvenu ustanovu iz stavka 1. podstavka 6. ovog članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 4.
U članku 5. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„Iznimno od stavka 1. postavka 3. ovog članka, kod specijalističkog usavršavanja koje se uvodi prvi puta u zdravstvu, program specijalističkog usavršavanja doktora medicine u trajanju do 50% od ukupnog trajanja specijalističkog usavršavanja obavlja se u zdravstvenim ustanovama koje imaju u radnom odnosu u punom radnom vremenu najmanje dva doktora medicine specijalista srodne specijalističke grane, s najmanje 5 godina specijalističkog staža, koji se bave područjem iz programa specijalizacije koja se uvodi prvi puta, dok se ne steknu uvjeti propisani za zdravstvenu ustanovu iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 5.
U članku 10. dodaju se novi stavci 9., 10., 11. i 12. koji glase:
„Mentora imenuje ministarstvo rješenjem o odobrenju specijalizacije. Ako mentor utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalističkog usavršavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje glavnog mentora, ministarstvo i podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Mentor tijekom specijalizacije može zahtijevati prestanak mentorstva iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Zahtjev za prestanak mentorstva obvezan je u pisanom obliku dostaviti ministarstvu, podnositelju prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizantu.
Ministarstvo će razriješiti mentora ako utvrdi da isti vodi specijalizanta protivno odredbama ovoga Pravilnika i to na temelju prijedloga ravnatelja zdravstvene ustanove iz članka 4. ovoga Pravilnika i nadležnog voditelja programa specijalističkog usavršavanja, te o tome obavješćuje podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizanta.
Ako mentor tijekom specijalizacije zahtijeva prestanak mentorstva zbog razloga iz stavka 10. ovoga članka ili izgubi status mentora zbog razloga iz stavka 11. ovoga članka, obvezan je vratiti razmjerni dio naknade primljene za mentorstvo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 6.
U članku 12. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 7.
Iza članka 15. dodaju se naslov: “Završni ispit“ i novi članak 15.a, koji glasi:
„Članak 15.a
Specijalizant nakon završenog zajedničkog internističkog debla, odnosno nakon završenog zajedničkog kirurškog debla, polaže završni ispit. Završni ispit održava se u pisanom obliku.
Završni ispit se polaže istodobno na svim medicinskim fakultetima Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, koji provode završni ispit u terminima: 10. travnja i 10. listopada. Ako navedeni datum pada u neradni dan rok se održava prvog sljedećeg radnog dana. Na jedan ispitni rok može pristupiti najviše 70 specijalizanata po medicinskom fakultetu.
Specijalizant podnosi zahtjev medicinskom fakultetu s prijavom završnog ispit iz stavka 1. ovog članka. Pisanom zahtjevu prilaže: kopiju rješenja o odobrenju specijalizacije, pisano izvješće glavnog mentora kojim se potvrđuje da je specijalizant uspješno obavio program zajedničkog internističkog debla i dokaz o uplati naknade za provođenje završnog ispita medicinskom fakultetu. Trošak polaganja završnog ispita snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije, odnosno tijelo ili pravna osoba za čije potrebe se specijalizant specijalizira. Specijalizant podnosi zahtjev s prijavom završnog ispita medicinskom fakultetu najranije 30 dana prije završetka zajedničkog internističkog debla, odnosno prije završetka zajedničkog kirurškog debla.
Voditelj specijalističkog usavršavanja opće kirurgije i voditelj specijalističkog usavršavanja opće interne medicine organiziraju pripremu i provođenje završnog ispita iz stavka 1. ovog članka. Voditelj specijalističkog usavršavanja izdaje specijalizantu potvrdu o uspješno položenom završnom ispitu nakon zajedničkog debla i o tome obavještava glavnog mentora. Položen završni ispit nakon zajedničkog debla priznaje se kao pisani dio specijalističkog ispita.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 8.
U članku 16. stavku 1. iza riječi:“ vrijeme trajanja specijalizacije.“ briše se točka i dodaju se riječi:“ i za dio godišnjeg odmora koji je dulji od mjesec dana, specijalizacija se produljuje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 9.
U članku 21. u stavku 1. iza riječi: „30 dana prije pristupanja polaganju specijalističkog ispita.“ briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi: „najranije 30 dana prije završetka programa specijalističkog usavršavanja, pod uvjetom da je program specijalističkog usavršavanja uspješno obavio.“.
U istom članku u stavku 2. iza riječi: „završnog mišljenja glavnog mentora.“, briše se točka i dodaju se riječi: „na osobni zahtjev pristupnika. Glavni mentor donosi završno mišljenje temeljem završenog programa specijalizacije, odnosno položenih kolokvija za svaku cjelinu, položenog završnog ispita nakon zajedničkog internističkog debla odnosno nakon završenog zajedničkog kirurškog debla, ako je zajedničko deblo predviđeno programom specijalističkog usavršavanja i završenog poslijediplomskog specijalističkog studija u odnosu na dijelove programa.“.
U istom članku stavak 3. mijenja se i glasi:
„Prijavi iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija: uredno popunjena knjižica o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, uredno popunjen dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju, dokaz o završenom poslijediplomskom specijalističkom studiju, dokumentacija o ocjenjivanju dijelova programa specijalističkog usavršavanja i dokaz o položenom završnom ispitu nakon zajedničkog internističkog debla odnosno zajedničkog kirurškog debla, ako je ono predviđeno programom specijalizacije. Ostala dokumentacija prilaže se prijavi u skladu s odredbama članka 8. i 16. ovoga Pravilnika (potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili doktora medicine privatne prakse odnosno čelnika tijela ili pravne osobe, odnosno obavijest ministarstva o prekidu tijekom specijalizacije), dokaz o državljanstvu (preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice), rješenje ministarstva o odobrenju specijalizacije i preslika važećeg odobrenja za samostalan rad (licenca) izdanog od Komore. Preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice uzet će se kao valjani dokaz o promjeni prezimena.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 10.
U članku 22. u stavku 2. brišu se riječi: „Glavni mentor i mentori specijalizanta ne mogu biti članovi ispitnog povjerenstva.“, a iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„Ispitivač ima pravo na naknadu putnih troškova sukladno odluci ministra.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 11.
U članku 23. u stavku 1. iza riječi: „u zdravstvenoj ustanovi iz članka 4. ovoga Pravilnika.“ briše se točka i dodaju se riječi: „u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva.“.
U istom članku u stavku 2. iza riječi: „praktičnog dijela.“ briše se točka i dodaju se riječi: „a provodi se kao pisani i usmeni ispit.“.
U istom članku iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
„Pisani ispit sastoji se od pitanja s višestrukim odgovorom, s mogućih 5 odgovora po pitanju ili s jednim točnim odgovorom, a za pogrešne odgovore nema negativnih bodova. Svaki ispitni rok sadrži 70 pitanja, a prolaznim se smatra 60% točno odgovorenih pitanja. Pisanje pitanja organizira radna skupina odgovorna za određenu specijalizaciju, a banka pitanja sadrži najmanje 200 pitanja. Pristupnik koji nije položio ispit, može ponovo pristupiti ispitu u sljedećem roku. Pisani dio ispita održava se istodobno na svim medicinskim fakultetima Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, koji provode ispit.
Usmeni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom i sastoji se od praktičnog dijela usklađenog s programom specijalizacije, tijekom kojeg se ocjenjuju kompetencije stečene programom specijalizacije. Usmeni ispit održava se u zdravstvenoj ustanovi iz članka 4. ovoga Pravilnika u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva. Usmeni ispit održava se i u ustanovi iz članka 23. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine, u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 12.
U članku 27. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„Glavni mentor i mentor specijalizanta u slučaju da specijalizant ne položi specijalistički ispit, obvezno prisustvuju polaganju specijalističkog ispita kod ponovnih polaganja ispita.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 13.
Iza članka 27. dodaje se novi članak 27.a koji glasi:
„Članak 27.a
Pristupnik može izjaviti ministarstvu pisani prigovor na provedeni specijalistički ispit u cijelosti ili u dijelu ispita, u skladu s odredbama zakona kojim je propisan upravni postupak.
Ministarstvo donosi rješenje o prigovoru na temelju mišljenja Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine, koje može uključiti u izradu mišljenja jednog ili više stručnjaka samo za taj predmet ( ad hoc) , bez sudjelovanja ispitivača na čiji dio ispita je izjavljen prigovor.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 14.
U članku 38. Pravilnika dodaje se stavak 2. koji glasi:
„U programu užih specijalizacija iz Priloga I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, broj 111/2009), pod naslovom: „UŽA SPECIJALIZACIJA IZ NEUROLOGIJE:“, točka: „11.a INTENZIVNA MEDICINA“, mijenja se i glasi:
„11.a UŽE SPECIJALIZACIJE IZ NEUROLOGIJE:
a) cerebrovaskularne bolesti
b) epileptologija
c) intenzivna neurologija
d) neurodegenerativne bolesti
e) neuroimunologija
f) neuromuskularne bolesti
Tijekom uže specijalizacije redovito se provodi provjera znanja putem rada s mentorom i kolokvija
11.a a) CEREBROVASKULARNE BOLESTI
Plan uže specijalizacije:
- Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima 12 mjeseci
- Jedinica intenzivnog neurološkog liječenja 4 mjeseci
- Neurosonološki laboratorij 4 mjeseca
- Kardiologija 1 mjesec
- Neuroradiologija 1 mjesec
- Godišnji odmor: 2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima 7 mjeseci
Jedinica intenzivnog neurološkog liječenja 4 mjeseca
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada u Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima specijalist mora steći znanja iz:
- Funkcionalne anatomije mozga, leđne moždine i perifernog živčanog sustava,
- Patologije cerebrovaskularnih bolesti, tromocita, koagulacijskih mehanizama, dijabetesa, arterijske hipertenzije i hiperlipidemije,
- Etiologije moždanog udara (česti i rijetki uzroci, razlike u etiologiji ovisne o dobi i spolu)
- Klasifikacije moždanih udara (TOAST, OCSP, ASCOT i dr.),
- Metoda i teoretske osnove procjene rizika za moždani udar (ključne studije, ocijenske ljestvice (Framingham, SCORE, CHADS2-VASc, HAS-BLED i druge),
- Dijagnostike i liječenje dijabetesa, hiperkolesterolemije, hipertenzije prema aktualnim smjernicama uz poznavanje indikacija i kontraindikacija te interakcija lijekova,
- Dijagnostike kardiogenih uzroka moždanog udara (fibrilacija atrija, strukturne bolesti srca, PFO) uz interpretaciju 12 kanalnog EKG i 24h EKG (holtera) te poznavanje indikacija i kontraindikacija te interakcija za primjenu antikoagulantnih lijekova,
- Dijagnostike i obrade autoimunih uzroka moždanog udara (vaskulitisi),
- Uloge biomarkera u dijagnostici moždanog udara,
- Genetskih uzroka moždanih udara,
- Načina davanja brze i detaljne anamneze ili heteroanamneze i statusa u hitnoj službi,
- Indikacije i kontraindikacije za primjenu trombolitičke terapije,
U tijeku rada u jedinici intenzivnog neurološkog liječenja specijalist mora ovladati suvremenom dijagnostikom i liječenjem bolesnika sa cerebrovaskularnim bolestima uključujući sljedeće postupke:
- Indikacije za prijam u jedinice intenzivnog liječenja i primjenu endovaskularnih reperfuzijskih terapija,
- Vođenje temperaturnih listi, komunikacia s medicinskim sestrama i fizioterapeutima (pozicioniranje bolesnika, unos hrane i tekućine, procjena gutanja, stolice i mokrenja, prevencija dekubitusa),
- Prognoza ishoda moždanog udara, donošenje odluka u terminalnih bolesnika i komunikacija s članovima obitelji.
II. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima 5 mjeseci
Neurosonološki laboratorij 4 mjeseca
Neuroradiologija 1 mjesec
Kardiologija 1 mjesec
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada u Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe bolesnici s cerebrovaskularnim bolestima, specijalist mora steći znanja iz:
- Neinvazivnog monitoriranja vitalnih funkcija i korekcija vitalnih parametara (hipoksija, aritmije, hipotenzija, hipertenzija, hipoglikemija, hiperglikemija, elektroliti i tekućine),
- Indikacije za endovaskularno ili kirurško liječenje aneurzimi i arteriovenskih malformacija, stenoze intrakranijskih i vratnih arterija u simptomatskih i asimptomatskih bolesnika,
- Specifičnosti liječenja moždanog udara i TIA u trudnica,
- Dijagnostike i liječenje tromboze venskih sinusa,
- Prevencije duboke venske tromboze,
- Prevencije hospitalnih infekcija,
- Rane mobilizacije, teoretske osnove i najčešće primjenjivane ljestvice za procjenu stupnja hendikepa ili težine moždanog udara (NIHSS, mRS, GCS), planiranje otpusta i planiranje rehabilitacije,
- Značaja leukoencefalopatskih promjena i mikroangiopatije u asimptomatskih bolesnika,
- Evaluacije i mogućnosti liječenja, odnosno rehabilitacije čestih posljedica moždanog udara (spastičnost, afazija, neuropatska bol, zanemarivanje, disfagija).
Tijekom rada u neurosonološkom laboratoriju specijalist mora steći znanja iz:
- Osnova ultrazvučne obrade ekstrakranijske i intrakranijske cirkulacije,
- Neurovaskularne anatomija i hemodinamike kroz kliničke aspekte, neuroradiološke metode (CT, CTA, MR, MRA, DSA) i neurosonološke metode (CDFI, TCD, TCCS)) uz interpretaciju slikovnih prikaza navedenih metoda.
11.a b) EPILEPTOLOGIJA
Plan uže specijalizacije:
Odjel s bolesnicima oboljelim od epilepsije 3 mjeseca
Ambulanta s bolesnicima oboljelim od epilepsije 10 mjeseci
Jedinica za rutinsko elektroencefalografsko (EEG) snimanje 1 mjesec
Jedinica za video-EEG monitoriranje 3 mjeseca
Jedinica za invazivno video-EEG monitoriranje 1 mjesec
Laboratorij za polisomnografiju 2 tjedna
Intenzivna neurologija s EEG monitoriranjem 1 tjedan
Neuroradiologija 1 mjesec
Nuklearna medicina 1 tjedan
Neuropedijatrija 1 mjesec
Psihijatrija 1 mjesec
Godišnji odmor: 2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Rad u ambulanti u kojoj se liječe bolesnici s epilepsijom 6 mjeseci
Rad u jedinici za rutinsko elektroencefalografsko (EEG) snimanje 1 mjesec
Rad u neuropedijatrijskoj ambulanti u kojoj se liječe bolesnici s
epilepsijom 1 mjesec
Psihijatrija 1 mjesec (rad u ambulanti za biologijsku psihijatriju 1 tjedan, rad u psihijatrijskoj ambulanti za komorbiditete 1 tjedan, rad na odjelu za urgentnu psihijatriju i u ambulanti za hitnu psihijatriju 2 tjedna)
Neuroradiologija 1 mjesec
Rad u jedinici za rutinsko video-EEG monitoriranje 1 mjesec
Godišnji odmor: 1 mjesec
Tijekom rada u ambulanti u kojoj se liječe bolesnici oboljeli od epilepsije specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s epilepsijom uključujući sljedeće postupke:
- Pristup bolesniku s epileptičkim sindromom,
- Specifičnosti anamneze u bolesnika s epilepsijom,
- Klinička slika, anatomska i patofiziološka podloga te diferencijalna dijagnoza epileptičkih napadaja,
- Poznavanje etiologija i epidemiologija epilepsija,
- Poznavanje klasifikacija epilepsija i epileptičkih sindroma (žarišne epilepsije i sindromi, generalizirane epilepsije i sindromi, epilepsije i sindromi za koje nije determinirano da li su parcijalni ili generalizirani, specijalni sindromi),
- Izbor i interpretacija dijagnostičkih metoda kojima se potvrđuje ili isključuje dijagnoza epilepsije, odnosno epileptičkog sindroma,
- Farmakokinetska i farmakodinamska svojstva antiepileptika,
- Principi liječenja bolesnika s epilepsijom odnosno epileptičkim sindromom (odabir antiepileptika, kombinacije i interakcije antiepileptika međusobno i s drugim lijekovima),
- Posebnosti liječenja epilepsije u specifičnoj populaciji (žena u generativnoj dobi, trudnica s epilepsijom, bolesnika starije životne dobi i bolesnika s komorbiditetima),
- Prepoznavanje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom, rano prepoznavanje kandidata za neurokirurško liječenje i postavljanje indikacije za preoperativnu obradu.
Tijekom rada u jedinici za rutinsko elektroencefalografsko (EEG) snimanje specijalist mora ovladati osnovama elektrofizioloških i tehničkih principa elektroencefalografije uključujući sljedeće postupke:
- Elektrofiziološka podloga i snimanje moždane aktivnosti,
- Neuroanatomske i neurofiziološke osnove EEG-a,
- Tehnika snimanja EEG-a, postavljanje elektroda, specifičnosti pojedinih montaža i aktivacijski postupci,
- Principi analize EEG (EEG terminologija, opis, interpretacija i klasifikacija EEG nalaza),
- Značajke urednog EEG nalaza,
- Prepoznavanje i tumačenje specifičnih epileptogenih grafoelemenata, difuzne, žarišne i paroksizmalne promjene u EEG-u,
- Mehanizmi nastanka artefakata u EEG-u, njihovo prepoznavanje i uklanjanje,
- Specifični i posebni EEG uzorci (ekscesivna brza aktivnost, asimetrija, brzi očni pokreti u spavanju/REM, periodički uzorci, trifazički valovi, periodička lateralizirajuća epileptiformna izbijanja/PLED, atenuirana pozadinska aktivnost).
Tijekom rada u neuropedijatrijskoj ambulanti u kojoj se liječe bolesnici s epilepsijom specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze i liječenju djece/adolescenata s epilepsijom, uključujući sljedeće:
- Specifični elektroklinički sindromi u dječjoj i mladenačkoj dobi (neonatalni period, dojenačko doba , dječja dob, adolescencija ) ,
- Posebnosti liječenja epilepsije u dječjoj i mladenačkoj dobi,
- Analiza i interpretacija EEG nalaza ovisno o dobi,
- Specifičnosti medikamentoznog liječenja epilepsije u dječjoj i adolescentnoj dobi,
- Mogućnosti i specifičnosti kirurškog liječenja epilepsija u dječjoj dob, rano prepoznavanje kandidata za neurokirurško liječenje i postavljanje indikacije za preoperativnu obradu.
Tijekom rada na psihijatriji specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u prepoznavanju, postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s psihijatrijskim komorbiditetom uključujući sljedeće:
- Poznavanje patofiziologije, kliničke slike i principa liječenja najčešćih psihijatrijskih komorbiditeta s posebnim osvrtom na prepoznavanje i liječenje psihogenih neepileptičkih napadaja,
- Poznavanje farmakokinetskih i farmakodinamskih svojstava psiholeptika i psihoanaleptika te potencijalnih interakcija s antiepilepticima i drugim lijekovima,
- Primjena antiepileptika u psihičkim poremećajima,
- Poznavanje neuropsiholoških testova i klinička interpretacija nalaza.
Tijekom rada na neuroradiologiji specijalist mora ovladati suvremenim pristupom neuroradiološke obrade bolesnika s epilepsijom uključujući sljedeće postupke:
- Osnovni principi neuroradioloških slikovnih tehnika,
- Uloga, mogućnosti i ograničenja pojedinih slikovnih metoda u dijagnostici i liječenja epilepsija,
- Analiza i interpretacija nalaza neuroradioloških slikovnih metoda.
II. GODINA
a) Rad na odjelu s bolesnicima oboljelim od epilepsije 3 mjeseca
b) Rad u ambulanti s bolesnicima s epilepsijom 3 mjeseca
c) Nuklearna medicina 1 tjedan
d) Rad u neurološkoj jedinici intenzivnog liječenja s EEG monitoriranjem 1
tjedan
e) Rad u laboratoriju za polisomnografiju 2 tjedna
f) Rad u jedinici za video-EEG monitoriranje 3 mjeseca
g) Rad u jedinici za invazivno video-EEG monitoriranje 1 mjesec
h) Godišnji odmor: 1 mjesec
Tijekom rada na zavodu/odjelu u kojoj se liječe bolesnici oboljeli od epilepsije, specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze, obradi i liječenju bolesnika s epilepsijom, uključujući sljedeće:
- Postupanje s bolesnikom tijekom epileptičkog napadaja,
- Poznavanje specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda bolesnika s epilepsijom te važnosti utvrđivanja semiologije napadaja,
- Laboratorijska obada u bolesnika s epileptičkim napadajem/epilepsijom (analize seruma, likvora, neurogenetska testiranja, farmakogenetske analize),
- Poznavanje mehanizama djelovanja antiepileptika, farmakokinetskih i farmakodinamskih svojstva, interakcije s drugim lijekovima (uključujući i druge antiepileptike), nuspojave, prevencija i liječenje nuspojava,
- značenje i principe farmakorezistencije,
- Izbor i interpretacija predoperativnih dijagnostičkih metoda kod bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom koji su kandidati za neurokirurško liječenje, s posebnim naglaskom na slikovne tehnike, funkcijske metode i Wada test,
- Poznavanje klasičnih neurokirurških metoda u liječenju epilepsija, učinkovitosti, komplikacija i ljestvica praćenja ishoda neurokirurškog liječenja te principa postoperativnog praćenja bolesnika,
- Poznavanje principa, učinkovitosti i indikacijskog područja funkcijskih i palijativnih neurokirurških tehnika (stimulacija živca vagusa, duboka moždana stimulacija, SEEG vođena radiofrekventna teletermokoagulacija, gamma-knife radiokirurgija, višestruka subpijalna transekcija, korpuskalozotomija, hemisferektomija),
- Ulogu neurologa u multidisciplinarnom pristupu bolesniku s epilepsijom ili epileptičkim sindromom (suradnja s neuroradiolozima, specijalistima nuklearne medicine, neurokirurzima, neuropedijatrima, psihijatrima, psiholozima, internistima, ginekolozima, fizijatrima, socijalnim radnicima, biomedicinskim inženjerima),
- Poznavanje kliničkih, dijagnostičkih i terapijskih specifičnosti epilepsija uzrokovanih strukturno/metabličkim poremećajima (malformacije kortikalnog razvoja, hipokampalna skleroza, hipotalamički hamartomi, neurokutani sindromi, tumori, infekcije, traume, angiomi, perinatalna cerebralna oštećenja, moždani udar, neurometabolički poremećaji, neurodegenerativne bolesti, autoimuni poremećaji).
Tijekom rada u ambulanti u kojoj se liječe bolesnici oboljeli od epilepsije specijalist mora ovladati suvremenim pristupom u postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s epilepsijom uključujući sljedeće:
- Poznavanje psihosocijalnih aspekata epilepsije (edukacija bolesnika i obitelji, "suradljivost", životne navike, upravljanje vozilom, destigmatizacija),
- Osnovni principi, interpretacija i klinička analiza farmakoloških nalaza (serumska koncentracije antiepileptika u krvi, farmakogenetski i neurogenetski nalazi),
- Usvajanje i primjenjivanje suvremenih principa medikamentoznog liječenja epilepsije (monoterapija nasuprot politerapiji, primjena racionalne politerapije, odabir antiepileptika prvog izbora, doziranje, promjena antiepileptika i racionalna primjena generičkih lijekova, ukidanje terapije ) ,
- Poznavanje drugih terapijskih mogućnosti u liječenju epilepsije (ketogena dijeta, hormonalna terapija, terapija imunoglobulinima, imunosupresivna terapija),
Tijekom rada na nuklearnoj medicini specijalist mora biti upoznat s nuklearno-medicinskim tehnikama u dijagnostici epilepsija (SPECT, PET), uključujući sljedeće:
- Poznavanje tehničkih principa snimanja,
- Analiza i interpretacija nalaza PET-a i SPECT-a,
- Poznavanje uloge i dijagnostičke vrijednosti PET-a te iktalnog i interiktalnog SPECT-a u preoperativnoj obradi farmakorezistentnih epilepsija.
Tijekom rada u neurološkoj jedinici intenzivnog liječenja s EEG monitoriranjem, specijalist mora ovladati suvremenim principima intenzivnog liječenja bolesnika s epilepsijom, uključujući sljedeće:
- Definicija i klasifikacija epileptičkog statusa,
- Pristup bolesniku s epileptičkim statusom, svladavanje i primjena dijagnostičkih i terapijskih algoritama,
- Značaj kontinuiranog EEG monitoriranja u jedinicama intenzivnog neurološkog liječenja,
- Poznavanje uloge i primjena EEG-a u dijagnosticiranju moždane smrti,
- Prepoznavanje i liječenje Stevens-Johnsonovog sindroma.
Tijekom rada u laboratoriju za polisomnografiju specijalist mora ovladati suvremenim pristupom bolesniku s poremećajima spavanja uključujući sljedeće:
- Poznavanje fiziologije spavanja, faza spavanja i EEG specifičnosti pojedinih faza spavanja,
- Poznavanje klasifikacije, patofiziološke podloge, kliničke slike, dijagnostičkih metoda i principa liječenja poremećaja spavanja,
- Analiza i interpretacija nalaza polisomnografije,
- Dijagnostička vrijednost i indikacijsko područje EEG snimanja nakon deprivacije spavanja, analiza i interpretacija nalaza.
Tijekom rada u jedinici za video-EEG monitoriranje specijalist mora ovladati suvremenim principima kontinuiranog, produljenog video-EEG monitoriranja, uključujući sljedeće:
- Poznavanje uloge video-EEG monitoriranja u diferencijalnoj dijagnostici epileptičkih napadaja,
- Diferencijalna dijagnoza epilepsije/epiletičkih napadaja (a/ Paroksizmalni poremećaji svijesti s epileptičkim napadajima koji se tradicionalno ne dijagnosticiraju kao epilepsija: Benigni neonatalni napadaji, Febrilni napadaji ; b/ Psihogeni ne-epileptički napadaji , c/Ne-epileptički napadaji ostalih uzroka: Migrena, Sinkopa, Tranzitorna ishemička ataka, Vestibularni poremećaji, Poremećaji pokreta, Poremećaji spavanja ),
- Priprema bolesnika za video-EEG monitorranje,
- Tehničko i kadrovsko opremanje jedinice za video-EEG monitoriranje,
- Važnost, uloga, mogućnosti i ograničenja neinvazivnog video-EEG monitoriranja u preoperativnoj obradi bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom,
- Poznavanje semiologije epileptičkih napadaja ovisno o ishodištu,
- Analiza i tumačenje interiktalnog video-EEG nalaza,
- Analiza i tumačenje iktalnog video-EEG nalaza,
- Postavljanje indikacije za daljnju preoperativnu obradu (invazivno monitoriranje).
Tijekom rada u jedinici za invazivno video-EEG monitoriranje, specijalist se mora upoznati sa suvremenim principima invazivnog video-EEG monitoriranja uključujući sljedeće:
- Poznavanje uloga, mogućnosti i ograničenja invazivnog EEG monitoriranja,
- Poznavanje indikacijskog područja, mogućnosti i ograničenja primjene sfenoidalnih, foramen ovale, subduralnih i dubokih elektroda,
- Poznavanje metoda funkcijskog kortikalnog mapiranja i intraoperativne elektrokortikografije, indikacije za primjenu i ograničenja,
- Razlikovanje epileptogenog ishodišta, simptomatske zone, epileptogene zone i zone širenja napadaja te njihovo prepoznavanje analizom iktalnog invazivnog video-EEG nalaza,
- Poznavanje patoanatomskih puteva propagacije epileptiformnih izbijanja i širenja epileptičkog napadaja,
- Poznavanje stimulacijskih tehnika, njihova uloga u preoperativnoj obradi i ograničenja,
- Poznavanje metode radiofrekventne teletermokoagulacije putem dubokih elektroda, mogućnosti i ograničenja.
11.a c) INTENZIVNA NEUROLOGIJA
Plan uže specijalizacije:
Jedinica intenzivnog liječenja neuroloških bolesnika 16 mjeseci
Koronarna jedinica 2 mjeseca
Anesteziološka jedinica intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Infektološka jedinica intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Godišnji odmor: 2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Rad u jedinici intenzivnog liječenja neuroloških bolesnika 11 mjeseci
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada u neurološkoj jedinici intenzinog liječena specijalist mora ovladati suvremenom dijagnostikom i liječenjem životno ugroženih neuroloških bolesnika, uključujući sljedeće:
- Prepoznavanje i dijagnostika životno ugroženih neuroloških bolesnika,
- Primarna opskrba životno ugroženih neuroloških bolesnika (osiguranje dišnog puta, pristup cirkulaciji),
- Primjena ljestvica procjene životno ugroženih neuroloških bolesnika (FUOR score, APACHE II, SAPS II, ICH score, NIHSS),
- Neinvazivni i invazivni nadzor respiracije i cirkulacije,
- Neinvazivni i invazini neuromonitoring (neuroimaging, EEG nadzor, TCD nadzor, BIS, cerebralna oksimetrija, ICP nadzor, SjO 2 ),
- Primjena intravenske trombolize kod akutnog ishemijskog moždanog udara; indikacije za intraarterijsku trombolizu; indikacije za endovaskularno liječenje akutnog ishemijskog moždanog udara,
- Respiracijska potpora – intubacija, traheotomija, poznavanje oblika mehaničke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP,...), indikacija za njihovu primjenu; komplikacije mehaničke ventilacije i njihovo zbrinjavanje; odvajanje od respiratora; mogućnosti i metode neinvazivne ventilacije. Nadzor respiracije (uključujući EtCO 2 ),
- Tehnike pristupa krvožilju – postavljanje CVKa – punkcija jugularne vene (50 postupaka), punkcija v. subklavije (50 postupaka), punkcije arterija (100 postupaka) uz invazivno mjerenje CVP-a i RR-a,
- Invazivno mjerenje i metode regulacije i kontrole intrakranijskog tlaka. Poseban naglasak na usvajanje, postavljanje pravilne indikacije i samostalnu primjenu metoda liječenja povišenog intrakranijskog tlaka – analgosedacija, osmoterapija, optimalizacija CPP-a, hipotermija, hiperventilacija, dekompresivna kraniotomija,
- Specifičnosti liječenja subarahnoidalnih krvarenja (indikacije za endovaskularno liječenje; prevencija i liječenje komplikacija SAH-a),
- Specifičnosti liječenja primarnih moždanih krvarenja (intraventrikularna tromboliza; liza hematoma),
- Specifičnosti liječenja bolesnika s trombozom venskog sustava mozga,
- Specifičnosti liječenja bolesnika u epilepsijskom statusu (konvulzivnom i nekonvulzvnom),
- Specifičnosti liječenja bolesnika s neuromuskularnim bolestima (mijastenična/kolinergična kriza, akutni poliradikuloneuritis, bolest motornog neurona).
II. GODINA
Rad u koronarnoj jedinici 2 mjeseca
Rad u anesteziološkoj jedinici intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Rad u infektološkoj jednici intenzivnog liječenja 2 mjeseca
Rad u nerološkoj jedinici intenzivnog liječenja 5 mjeseci
Godišnji odmor: 1 mjesec
Tijekom rada u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati zbrinjavanjem životno ugroženih kardiovaskularnih bolesnika, uključujući:
- Zbrinjavanje bolesnika s akutnim koronarnim sindromom,
- Zbrinjavanje bolesnika s akutnim koronarnim sindromom i moždanim udarom,
- Akutno popuštanje srca,
- Indikacije i primjena hemodinamskog monitoringa ( Swan Ganz termodilucijski kateter, PiCCO, LiDCO),
- Zbrinjavanje hemodinamski nestabilnih bolesnika,
- Zbrinjavanje bolesnika s plućnom embolijom.
Tijekom boravka u anesteziološkoj jedinici intenzivnog liječenja specijalist mora ovladati zbrinjavanjem neurokirurških, kirurških i interističkih životno ugroženih bolesnika uključujući:
- Zbrinjavanje bolesnika s neurotraumom, te bolesnika nakon neurokirurških zahvata,
- Respiracijska potpora,
- Zbrinjavanje akutnih internističkih bolesnika (akutni pankreatitis, renalna insuficijencija, hepatalna insuficijencija, akutna krvarenja i gastrointestinalnog trakta),
- Multimodalni monitoring,
- Indikacije i tehnike za transfuzijsku medicinu,
- Principi hemodijalize, peritonealne dijalize, plazmafereze.
Tijekom boravka u infektološkoj jedinici intenzivnog liječenja specijalist mora ovladati zbrinjavanjem životno ugroženih infektoloških bolesnika uključujući:
- Zbrinjavanje bolesnika s upalnim bolestima središnjeg živčanog sustava,
- Prevencija i liječenje intrahospitalnih infekcija,
- Liječenje bolesnika u sepsi i septičkom šoku,
- Liječenje infektoloških komplikacija intenzivnog liječenja (VAP, uroinfekcije, infekcije povezane s invazivnim postupcima).
Tijekom boravka u neurološkoj jedinici intenzivnog liječenja specijalist ovladava slijedećim:
- Liječenje neuroloških komplikacija intenzivnog liječenja (CIP i CIM),
- Dijagnostika moždane smrti i održavanje donora,
- Parenteralna / enteralna prehrana životno ugroženih neuroloških bolesnika,
- Rana neurorehabilitacija uključujući dijagnostiku i rehabilitaciju smetnji gutanja,
- Procjena ishoda liječenja.
11.a d) NEURODEGENERATIVNE BOLESTI
Plan uže specijalizacije:
Zavod/Odjel/Ambulanta s bolesnicima s poremećajem pokreta 8 mjeseci
Zavod/Odjel/Ambulanta s bolesnicima s kognitivnim poremećajima 9 mjeseci
Zavod/Odjel/Ambulanta s bolesnicima s heredodegenerativnim bolestima 2 mjeseca
Nuklearna medicina 1 mjesec
Neuroradiologija 1 mjesec
Psihijatrija 1 mjesec
Godišnji odmor: 2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta s bolesnicima s poremećajima pokreta 8 mjeseci
Zavod/Odjel/Ambulanta s bolesnicima s heredodegenerativnim bolestima 2 mjeseca
Nuklearna medicina 1 mjesec
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada na Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe bolesnici s poremećajima pokreta, specijalist mora ovladati slijedećim postupcima i znanjima:
- Specifičnosti kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s poremećajima pokreta i kretanja,
- Prepoznavanje poremećaja tj razlikovanje hipokinetskih i hiperkinetskih sindroma,
- Prepoznavanje poremećaja s jasno definiranim neurodegenerativnim/neurokemijskim deficitom i poremećaja s funkcionalnim deficitom,
- Jatrogeno uvjetovani poremećaji pokreta,
- Paraneoplastički i imunološki uvjetovani poremećaji pokreta,
- Poremećaji pokreta u hitnoj ambulanti (hitna intervencija): maligni neuroleptički sindrom, akutna distonička reakcija, hemibalizam/hemikorea,
- Specifičnosti kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s nasljednim poremećajima pokreta i kretanja,
- Značenje diferencijalne dijagnoze i prepoznavanje nasljednih bolesti pokreta,
- Dijagnostički terapijski testovi „levodopa test“,
- Ocjenske ljestvice u dijagnostici i procjeni terapijske učinkovitosti u bolesnika s ekstrapiramidnim bolestima,
- Neurofarmakološki testovi u cilju dijagnostike poremećaja pokreta,
- Osnove neurotransmitorskog sustava bazalnih ganglija,
- Prepoznavanje jatrogenih poremećaja pokreta u okviru liječenja psihofarmacima.
U tijeku rada na nuklearnoj medicini, specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
- Primjena testova za procjenu funkcionalnog statusa dopaminergičkog sustava uz primjenu radioobilježenog DA transportera – DaTSCAN,
- Specifičnosti SPECT-a i/ili PET-a u procjeni funkcionalne sposobnosti središnjeg živčanog sustava u bolesnika s demencijom.
II. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta s bolesnicima s kognitivnim poremećajima 9 mjeseci
Neuroradiologija 1 mjesec
Psihijatrija 1 mjesec
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada u Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe bolesnici s kognitivnim poremećajima, specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
- Specifičnosti kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s kognitivnim poremećajima,
- Značenje diferencijalne dijagnoze i prepoznavanje primarnih i sekundarnih (simptomatskih) demencija,
- Diferenciranje primarno degenerativnih demencija primjerice Alzheimerove bolesti, demencija u sklopu ekstrapiramidnih bolesti, demencija u sklopu bolesti motoneurona poput, frontotemporalna demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca (LBD)
- Demencija vaskularne etiologije,
- Blago kognitivno oštećenje (MCI) i značenje njegovog ranog prepoznavanja,
- Metabolički i likvorski laboratorij u dijagnostici i diferencijalnoj dijagnozi demencija,
- Neurofarmakološki testovi u cilju dijagnostike demencija,
- Racionalni pristup liječenju poremećaja pokreta i demencija,
- Kvantifikacija neuroloških simptoma tijekom farmakološkog testiranje,
- Dijagnostika i testiranje kognitivnih poremećaja,
- Ocjenske ljestvice u procjeni stupnja kognitivnog poremećaja (demencija) i učinka terapije,
- Komunikacija s obitelji oboljelih, etička načela i odnos liječnik/bolesnik,
- Određivanje i značenje proteina (beta-amiloid i tau) u likvoru bolesnika s demencijom,
- Laboratorijske pretrage specifične za prepoznavanje i dijagnozu nasljednih bolesti pokreta s posebnim osvrtom na hepatolentikularnu degeneraciju, Hantingtonovu koreju, spinocerebelarne degeneracije,
- Metabolički poremećaji i diferenciranje stečenih oblika hepatocerebralne degeneracije,
- Neurogenetski laboratorij, značenje i upoznavanje s autosomno dominantnim i recesivnim oblicima nasljeđivanja,
- Genetsko testiranje i određivanje trinukleotidnih ponavljanja,
- Značenje i mogućnosti/ograničenja genetskog testiranja maloljetnih osoba,
- RBD poremećaji,
- Karakteristike poremećaja spavanja u bolesnika s poremećajima pokreta,
- Karakteristike metabolizma neurotransmitora u bolesnika s poremećajima pokreta,
- Upoznavanje s metaboličkim poremećajima, posebice metabolizma bakra i teških metala u bolesnika s poremećajima pokreta,
- Upoznavanje s genetskim testiranjem nasljednih bolesti poremećaja pokreta posebice trinukleotidnih ponavljanja (CAG) u Hantingtonovoj bolesti, bolestima poput Hantingtonove 'Huntington-like disease' i spinocerebelarnim degeneracijama, Wilsonove bolesti, distonija (DYT), distonija/parkinonizam,
- Dijagnostika poremećaja autonomnog živčanog sustava u sklopu parkinsonizma 'plus' sindroma i multiple sistemske atrofije.
U tijeku rada na neuroradiologiji, specijalist mora ovladati znanjima iz područja slikovne metode u neuroradiologiji u dijagnostici poremećaja pokreta, kognitivnih i neurodegenerativnim poremećaja.
U tijeku rada na psihijatriji specijalist mora ovladati znanjima o karakteristikama uznapredovale faze bolesnika s demencijom i psihijatrijskim pristupom liječenju.
11.a e) NEUROIMUNOLOGIJA
Plan uže specijalizacije:
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe neuroimunološki bolesnici 18 mjeseci
Klinička neurofiziologija 1 mjesec
Infektologija 1 mjesec
Neuroradiologija 1 mjesec
Klinička imunologija 1 mjesec
Godišnji odmor: 2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe neuroimunološki bolesnici bolesti 9 mjeseci
Klinička neurofiziologija 1 mjesec
Neuroradiologija 1 mjesec
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada na Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe neuroimunološki bolesnici specijalist mora ovladati znanjima o:
DEMIJELINIZACIJSKIM BOLESTIMA
- Interakcija između imunološkog te središnjeg i perifernog živčanog sustava,
- Prirođena imunost,
- Stečena imunost: T i B stanična,
- Neuroinflamacija,
- Imunološki mehanizmi aksonalne ozljede,
- Mikroglija,
- Uloga mitohondrija u neuroinflamaciji i neurodegeneraciji,
- Uloga matičnih stanica u imunomodulaciji i neuroprotekciji,
- Specifičnosti anamneze i kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s demijelinizacijskim bolestima,
- Laboratorijske pretrage specifične za demijelinizacijke bolesti s posebnim osvrtom na analizu likvora i značaj oligoklonksih IgG vrpci u dijagnostici multiple skleroze, poznavanje značaja i vrijednosti prisutnosti različitih protutijela u bolesnika s demijelinizacijskom bolesti,
- Multipla skleroza (imunopateogeneza, okolišni i genetski čmbenici nastanka, radiološki izolirani sindrom, klinički izolirani sindrom, specifičnosti kliničke slike, dijagnostički kriteriji, oblici bolesti, očitanje nalaza MR-a, liječenje relapsa, spriječavanje napredovanja bolesti, simptomatska terapija, individualni pristup liječenju, prednosti i rizici lijekova koji se koriste u liječenju),
- Optički neuromijelitis (imunopatogeneza, osobitosti kliničke slike, značaj NMO i MOG protutijela, dijagnostički kriteriji, liječenje, NMO spektar bolesti),
- Akutni diseminirani encefalomijelitis (imunopatogeneza, osobitosti kliničke slike, dijagnostički kriteriji, liječenje).
AUTOIMUNIM NEUROMUSKULARNIM BOLESTIMA
- Autoimune neuropatije (Guillain-Barre sindrom, kronična inflamatorna demijelinizacijska polineuropatija, multifokalna motorna neuropatija...),
- Autoimune bolesti neuromišićne spojnice (miastenija gravis, LEMS).
Tijekom rada u laboratoriju za neurofiziologiju specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
- Interpretacija standardnih evociranih potencijala u demijelinizacijskim bolestima (VEP, multifokalni VEP, BAER, SSEP),
- Uloga evociranih potencijala u praćenju progresije demijelinizacijksih bolesti.
-
Tijekom rada na neuroradiologiji specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
- Značaj magnetske rezonance mozga i kralježničke moždine u dijagnostici neuroimunoloških bolesti,
- Uloga MR u procjeni atrofije mozga.
II. GODINA
Zavod/Odjel/Ambulanta gdje se liječe neuroimunološki bolesnici 9 mjeseci
Infektologija 1 mjesec
Klinička imunologija 1 mjesec
Godišnji odmor: 1 mjesec
Tijekom rada na Zavodu/Odjelu/Ambulanti gdje se liječe neuroimunološki bolesnici specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
- Leukodistrofije (Nasljedne leukoencefalopatije s tipičnim početkom u odrasloj životnoj dobi (Nasljedna difuzna leukoencefalopatija sa sferoidima, Bolest poliglukozanskih tjelešaca odrasle dobi, Autosomno dominantna leukodistrofija, Cerebrotendinozna ksantomatoza, CADASIL, Fabry-eva bolest) i nasljedne leukoencefalopatije s rijeđom prezentacijom u odrasloj životnoj dobi (Metakromatska leukodistofija, Krabbe/ Leukodistrofija globoidnih tjelešaca, GM1/GM2 gangliozidoza, Alexanderova bolest, Adrenoleukodistrofija, Leukoencefalopatija sa zahvaćanjem moždanog debla i kralježničke moždine i povišenim laktatom, Kearns Sayre sindrom, Bolest nestajanja bijele tvati, Pelizaeus-Merzbacherova bolest)).
- Autoimuni encefalitisi: Neparaneoplastički autoimuni encefalitisi, Paraneoplastički autoimuni encefalitisi, Encefalopatija u cerebralnim vaskulitisima, Encefalopatije otvorene etiologije koje odgovaraju na imunoterapiju,
- Značaj otkrivanja različitih protutijela (NMDA, AMPA, VGKC kompleks (LGI1, Caspr2), VGCC, GAD, GABA, ganglionski acetilkolin recetor, Hu, Yo, Ma, Ri, amfifizin, CV2) u dijagnostici autoimunih encefalitisa.
- Vaskularne demijelinizacijske bolesti (arterioloskleroza (fibrinoidna nekroza, lipohijalinoza, mikroateromi, mikroaneurizme), cerebralna amioliodna angiopatija (nasljedna i sporadična), nasljedna ili genetska bolest malih krvnih žila (CADASIL, CARASIL, MELAS, Fabrijeva bolest, hereditarna cerebroretinalna vaskulopatija), inflamatorno i imunološki posredovana bolest malih krvin žila (Wegenerova granulomatoza, Churg-Strauss sindrom, mikroskopski poliangiitis, Henoch-Schönlein purpura, krioglobulinemijski vaskulitis, primarni angiitis CNS-a, Sneddonov sindrom), venske kolagenoze).
Tijekom rada na Infektologiji specijalist mora ovladati znanjima iz neurološke manifestacije infektoloških bolesti (najčešće virusne, bakterijske i parazitarne bolesti koje mogu izazvati demijelinizacijske promjene CNS-a: HIV, PML, Neuroborelioza...).
Tijekom rada na kliničkoj imunologiji specijalist mora ovladati znanjima iz neurološke manifestacije sistemskih autoimunih bolesti (sistemski lupus, Sjogrenov sindrom, vaskulitisi, hipereozinofilni sindrom, Behcetova bolest), Sarkoidoza.
11.a f) NEUROMUSKULARNE BOLESTI
Plan uže specijalizacije:
Zavod / Odjel / Ambulanta za neuromuskularne bolesi 14 mj eseci
Laboratorij za klini č ku elektromioneurografiju 6 mj eseci
Laboratorij za kvantitativno senzorno testiranje 2 mjeseca
Godišnji odmor: 2 mjeseca
Program:
I. GODINA
Zavod / Odjel / Ambulanta za neuromuskularne bolesti 8 mj eseci
Laboratorij za klini č ku elektromioneurografiju 3 mj eseca
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada na Zavodu/Odjelu/Ambulanti za neuromuskularne bolesti specijalist mora ovladati slijedećim znanjima:
- Specifičnosti kliničkog neurološkog pregleda u bolesnika s bolesti perifernog živčanog sustava i miopatija.
- Laboratorijske pretrage specifične za neuromuskularne bolesti s posebnim osvrtom na dijagnostiku imunoneuropatija, specifična protutijela važna u dijagnostici bolesti neuromuskularne spojnice, hiperekscitabilnim sindromima i bolestima mišića. Vrijednosti serumskih enzima i metaboličkih parametara u dijagnostici i praćenju oboljelih od neuromuskularnih bolesti,
- Neuronopatije (poliomijelitis i post-polio sindrom, amiotrofična lateralna skleroza, spinalne mišićne atrofije, atipične bolesti motornih neurona, postiradijacijsko oštećenje donjih motornih neurona, senzorne neuronopatije),
- Periferne polineuropatije (pristup bolesniku sa sumnjom na neuropatiju, nasljedne senzomotorne polineuropatije, nasljedne metaboličke polineuropatije, akutne i kronične autoimune polineuropatije, polineuropatije uz disproteinemiju, dijabetička polineuropatija, nutricijske i uz alkoholizam vezane polineuropatije, okolišne i jatrogene toksične polineuropatije, polineuropatije koje se javljaju uz vaskulitis, nevaskulitičke ishemijske neuropatije, granulomatozne i infektivne polineuropatije),
- Mononeuropatije (trauma perifernih živaca, kompresivni sindromi, kranijske neuropatije, tumori perifernih živaca), multiple mononeuropatije,
- Radikulopatije i pleksopatije (radikulopatija vratnog segmenta, radikulopatija prsnog segmenta, radikulopatija slabinskog segmenta, brahijalne pleksopatije, lumbosakralne pleksopatije),
- Bolesti neuromuskularne spojnice (miastenija gravis, Lambert-Eaton miastenični sindrom, botulizam, kongenitalni miastenični sindromi, neurotoksikologija neuromuskularnog prijenosa),
- Bolesti ionskih kanala (miotonija kongenita, paramiotonija kongenita, periodična paraliza, maligna hipertermija).
U tijeku rada u l aboratoriju za klini č ku elektromioneurografiju specijalist mora ovladati slijede ć im znanjima :
- Klinička elektromiografija, izbor mišića, interpretacija uzorka (vrsta i stupanj oštećenja),
- Interpretacija i diferencijalna dijagnoza spontane aktivnosti u elektromiografskom nalazu,
- Neurografija pojedinačnih živaca na rukama i nogama,
- Neurografija pleksusa,
- Neurografija dostupnih kranijskih živaca.
II. GODINA
Zavod / Odjel / Ambulanta za neuromuskularne bolesti 6 mj eseci
Laboratorij za klini č ku elektromioneurografiju 3 mj eseca
Laboratorij za kvantitativno senzorno testiranje 2 mjeseca
Godišnji odmor: 1 mjesec
U tijeku rada na Zavodu / Odjelu / Ambulanti za neuromuskularne bolesti specijalist mora ovladati slijede ć im znanjima :
- Miopatije (distrofinopatije, pojasne mišićne distrofije, facioskapulohumeralna mišićna distrofija, miotoničke distrofije, distalne miopatije, okulofaringealna mišićna distrofija, Emery Dreifuss mišićna distrofija, kongenitalne miopatije, metabolničke miopatije, mitohondrijske miopatije, upalne mioptije, parapsinalne miopatije, miopatije vezane uz endokrinološke bolesti, toksične miopatije, infektivne i granulomatozne miopatije),
- Sindromi povećane podražljivosti perifernih živaca (neuromiotonija, miokimija, grčevi, sindrom benignih fascikulacija),
- Neuromuskularne bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava ( Stiff- person sindrom , tetanus, maligni neuroleptički sindrom, paraneoplastički sindromi, spinocerebelarne ataksije, hereditarne spastičke paraplegije),
- Ostale neuromuskularne bolesti i stanja (miopatija i neuropatija koje se javljaju u jedinicima intenzivnog liječenja, sindrom djeteta sniženog tonusa, rabdomioliza, mioglobinurija, sindrom nemirnih nogu uzrokovan neuropatijom, eozinofilija-milagija sindrom, polimialgija reumatika, fibromialgija, sindrom kroničnog umora),
- Neuropatska bol u neuromuskularnim bolestima (liječenje i dijagnostika sindroma periferne neuropatske boli, vođenje dnevnika boli, primjena ocjenskih ljestvica za bol, farmakoterapija (sustavna i topička) sindroma periferne neuropatske boli,
- Ocjenske ljestvice u kliničkoj primjeni u neuromuskularnim bolestima.
U tijeku rada u laboratoriju za klini č ku elektromioneurografiju specijalist mora ovladati slijede ć im znanjima :
- Test na latentnu tetaniju,
- Test repetitivne stimulacije živaca kod poremećaja neuromuskularne sinapse,
- F-val, H refleks, visokofrekventna stimulacija perifernog živca,
- Racionalno kreiranje elektromioneurografske analize u specifičnim bolestima (kongenitalne miotonije, nasljedne neuropatije, lizosomske bolesti, stečene autoimune miopatije, neuroimunopatije),
- Poznavanje kontraindikacija za elektromiografiju iglenom elektrodom.
U tijeku rada u laboratoriju za kvantitativno senzorno testiranje specijalist mora ovladati slijede ć im znanjima :
- Dijagnostika neuropatija osjetnih tankih vlakana,
- Liječenje sindroma periferne neuropatske boli (stanje nakon traume perifernih živaca, bolnih polineuropatija, postherpetičke neuralgije, toksičnih bolnih polineuropatija),
- Dijagnostika i diferencijalna dijagnoza senzornih ganglionopatija (nasljednih, toksičnih, paraneoplastičnih i infektivnih),
- Diferencijalna dijagnoza izoliranih neuropatija tankih vlakana.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 15.
U Prilogu II. Pravilnika u točki: „12. Hematologija“, Program specijalizacije mijenja se i glasi:
„Program specijalizacije:
Zajedničko internističko „deblo“ - 22 mjeseca
1. Kardiologija - 2 mjeseca i 3 tjedna
2. Gastroenterologija – 2 mjeseca i 3 tjedna
3. Endokrinologija i dijabetologija - 2,5 mjeseca
4. Pulmologija – 2 mjeseca
5. Nefrologija - 2,5 mjeseca
6. Hematologija – 2 mjeseca
7. Transfuziologija - 2 tjedna
8. Alergologija i klinička imunologija- 1 mjesec
9. Reumatologija - 2 mjeseca
10. Intenzivna i hitna medicina - 1.5 mjesec
11. Internistička onkologija – 1 mjesec
12. Klinička farmakologija i toksikologija - 2 jedna
13. Infektologija - 1 mjesec
Hematologija - 33 mjeseca
Klinička hematologija - 19 mjeseci
hematološki odjel - 8 mjeseci
intenzivna kemoterapija i onkologija - 3 mjeseca
ransplantacija krvotvornih matičnih stanica - 2 mjeseca
dnevna bolnica i poliklinika - 6 mjeseci
Laboratorijska hematologija - 4 mjeseca
Morfologija - 3 mjeseca
hematološki laboratorij, imunološki laboratorij i biokemija – 0,5 mjeseca
citogenetski laboratorij i molekularne tehnike – 0,5 mjeseca
Tromboza i hemostaza - 8 mjeseci
klinički odjel - 4 mjeseca
centar za hemofiliju - 1 mjesec
ambulanta za hemostazu i trombozu - 2 mjeseca
koagulacijski laboratori - 1 mjesec
Transfuzijska medicina - 2 mjeseca
klinička transfuziologija -1 mjesec
odjel transfuzijskih dijagnostičkih pretraga - 0,5 mjeseca
odsjek citafereze i prikupljanja matičnih stanica – 0,5 mjeseca
1. Godina
Hematološki odjel- 5 mjeseci
Dnevna bolnica i poliklinika- 3 mjeseca
Morfologija- 2 mjeseca
Klinička transfuziologija- 1 mjesec
2. Godina
Hematološki odjel - 3 mjeseca
Klinički odjel tromboze i hemostaze- 4 mjeseca
Ambulanta za trombozu i hemostazu- 2 mjeseca
Koagulacijski laboratorij- 1 mjesec
Odjel transfuzijskih dijagnostičkih pretraga- ½ mjeseca
Hematološki laboratorij, imunologija i biokemija- ½ mjeseca
3. Godina
Morfologija- 1 mjesec
Intenzivna kemoterapija i onkologija- 3 mjeseca
Transplantacija krvotvornih matičnih stanica- 2 mjeseca
Centar za hemofiliju- 1 mjesec
Dnevna bolnica i poliklinika- 3 mjeseca
Citogenetski laboratorij i molekularne tehnike- 0,5 mjeseca
Odsjek citafereze i prikupljanja matičnih stanica- 0,5 mjeseca
- Godišnji odmor - 5 mjeseci.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 16.
U Prilogu I. i u Prilogu II. Pravilnika točka: „35. Patologija“ mijenja se i glasi: „35. Patologija i citologija.“.
Program specijalizacije iz točke: „35. Patologija“ zamjenjuje se programom specijalizacije: „35. Patologija i citologija“, koji se nalazi u Prilogu I. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a objavljuje se na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i www. miz.hr.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 17.
U Prilogu I. i u Prilogu II. Pravilnika točka: „47. Laboratorijska medicina“ mijenja se i glasi: “47. Gerijatrija“.
Program specijalizacije iz točke: „47. Laboratorijska medicina“ zamjenjuje se programom specijalizacije: „47. Gerijatrija “, koji se nalazi u Prilogu II. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a objavljuje se na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i www. miz.hr.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 18.
Prilog Pravilnika III. zamjenjuju se novim Prilogom III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Prijelazne i završne odredbe
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 19.
Specijalizanti koji su započeli program specijalizacije iz točke: „35. Patologija“ (s akreditacijskim područjem histopatologije/akreditacijskim područjem citopatologije), završit će započeti program uz izmjenu programa specijalističkog usavršavanja u petoj godini, sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
Peta godina specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka za specijalizante programa specijalizacije iz patologije s akreditacijskim područjem histopatologija obavit će u programu 6 mjeseci sudske medicine i 5 mjeseci elektivnog dijela. Tijekom elektivnog dijela potrebno je uz pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja patologije od posebnog interesa, pregledati dodatnih 1000 citopatoloških preparata. Na temelju obavljanja 250 pretraga mjesečno (oko 12 dnevno) za citopatološku korekciju predviđeno vrijeme trajanja je 4 mjeseca. Unutar citopatološke korekcije trebaju biti uključeni uzorci svih organskih sustava koji se svladavaju u općem dijelu specijalizacije. Specijalizant je obvezan pregledati najmanje 100 citoloških uzoraka uzoraka dojke, 200 ginekoloških citoloških uzoraka, 75 citoloških uzoraka probavnog sustava uključujući gušteraču i jetru, 75 citoloških uzoraka urološkog sustava, 200 hematoloških citoloških uzoraka, 200 pulmoloških uzoraka uključujući citologiju izljeva, 50 citoloških uzoraka glave i vrata i 100 citoloških uzoraka endokrinološkog sustava (štitnjača).
Peta godina specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka za specijalizante koji su u tijeku programa specijalizacije iz patologije s akreditacijskim područjem citopatologija sadrži 11 mjeseci citopatologije. Tijekom tog razdoblja potrebno je pogledati 1000 histopatoloških uzoraka. Na temelju obavljanja 250 pretraga mjesečno (oko 12 dnevno) za histopatološku korekciju predviđeno vrijeme trajanja je 4 mjeseca. Unutar histopatološke korekcije trebaju biti uključeni uzorci svih organskih sustava koji se svladavaju u općem dijelu specijalizacije. Specijalizant je obvezan pregledati najmanje 100 patohistoloških uzoraka dojke, 100 uzoraka ginekološkog sustava, 100 uzoraka probavnog sustava uključujući gušteraču i jetru, 100 uzoraka urološkog sustava, 50 uzoraka iz pedijatrijske patologije, 50 uzoraka hematopatologije, 100 uzoraka iz respiratornog sustava, 100 uzoraka iz neuropatologije, 50 uzoraka iz lokomotornog sustava, 50 uzoraka iz glave i vrata, 50 uzoraka iz endokrinološkog sustava, 50 uzoraka srca i krvnih žila, 50 uzoraka iz nefropatologije i 50 uzoraka iz dermatopatologije. Uz to je potrebno odraditi i razliku broja obdukcija do 170 obdukcija, od kojih najmanje 20 iz područja sudske medicine.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 20.
Specijalizanti koji su započeli program specijalizacije: „35. Patologija“ (s akreditacijskim područjem histopatologije/s akreditacijskim područjem citopatologije), polagat će specijalistički ispit iz „Patologije“ i steći naziv „specijalist patologije“.
Specijalisti koje su stekli naziv „specijalist patologije“ sukladno članku 15. ovog Pravilnika imaju ista prava i kompetencije kao i „specijalisti patologije i citologije“, a naziv „specijalist patologije“ jednakovrijedan je nazivu „specijalist patologije i citologije“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 21.
Specijalizanti uže specijalizacije iz neurologije koji su započeli program uže specijalizacije iz točke 11.a Intenzivna medicina završit će užu specijalizaciju sukladno rješenju o odobrenju uže specijalizacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 22.
Doktoru medicine, specijalistu opće kirurgije, s užom specijalizacijom iz traumatologije, priznaju se stečena prava u specijalističkoj djelatnosti ortopedije i traumatologije, ako je zaposlen na poslovima uže specijalizacije iz traumatologije u zdravstvenoj ustanovi u Republici Hrvatskoj.
Doktori medicine, specijalisti opće kirurgije s užom specijalizacijom iz traumatologije izjednačuju se u nazivu, pravima i kompetencijama sa specijalistima ortopedije i traumatologije danom stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Ministarstvo će u svrhu obavljanja specijalističke djelatnosti ortopedije i traumatologije rješenjem utvrditi jednakovrijednost specijalističkog naziva, ako doktor medicine iz stavka 1. i 2. ovoga članka to zatraži.
Uz zahtjev iz stavka 3. ovog članka, potrebno je priložiti dokumentaciju o specijalizaciji i užoj specijalizaciji, presliku važećeg odobrenja za samostalan rad, potvrdu o radu na području specijalističkih aktivnosti iz područja uže specijalizacije traumatologije i zaposlenju u zdravstvenoj ustanovi u Republici Hrvatskoj na poslovima uže specijalizacije iz traumatologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 23.
Specijalizanti koji su započeli specijalističko usavršavanje do stupanja na snagu ovog Pravilnika, završit će specijalizaciju sukladno rješenju o odobrenju specijalizacije te nemaju obvezu polaganja završnog ispita iza zajedničkog debla, ako program specijalizacije sadrži zajedničko deblo.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prim. Siniša Varga, dr. med. dent.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PRILOG I.
35. Patologija i citologija
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Prilog II. točka 35. Pravilnika: „35. Patologija i citologija“.
Naziv specijalizacije
PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv koji se stječe polaganjem specijalističkog ispita
Specijalist patologije i citologije
Trajanje specijalizacije
60 mjeseci (5 godina)
Program specijalizacije
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA - 22 mjeseca
1.A. AUTOPSIJSKA (OBDUKCIJSKA) PATOLOGIJA - 4 mjeseca
1.B. OSNOVE KIRURŠKE I BIOPTIČKE PATOLOGIJE - 7 mjeseci
1. Kirurška patologija - 3 mjeseci
2. Ginekološka i perinatalna patologija - 2 mjeseca
3. Endoskopska i punkcijska patologija - 2 mjeseca
1.C OSNOVE CITOPATOLOGIJE – 7 mjeseci
1. Ginekološka citologija – 3 mjeseca
2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka, pulmološka) – 4 mjeseca
1.D SUDSKA MEDICINA – 4 mjeseca
2. SPECIJALNA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA - 33 mjeseca
1. Dojka – 3 mjeseca
2. Ginekološki sustav – 4 mjeseca
3. Pedijatrijska patologija – 1 mjesec
4. Probavni sustav – 2 mjeseca
5. Pankreas – 0,5 mjeseca
6. Jetra – 1 mjesec
7. Urološki sustav – 2 mjeseca
8. Nefropatologija – 1,5 mjesec
9. Srce i krvne žile – 1 mjesec
10. Hematološki sustav – 3,5 mjeseca
11. Respiratorni sustav – 3,5 mjeseca
12. Dermatopatologija – 2 mjeseca
13. Glava i vrat – 1,5 mjesec
14. Endokrinološki sustav - 2 mjeseca
15. Neuropatologija – 3 mjeseca
16. Lokomotorni sustav – 1 mjesec
17. Izljevi – 0,5 mjeseca
3. Godišnji odmor (ukupno) - 5 mjeseci
Poslijediplomski specijalistički studij – 3 mjeseca .
U okviru specijalizacije iz patologije i citologije specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij iz patologije i citologije.
Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine.
Kompetencije koje polaznik stječe završetkom specijalizacije
Razina usvojene kompetencije:
1. Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i
stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja
2. Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u
mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
3. Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u
mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor.
Opće kompetencije
Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant patologije i citologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije.
Završetkom specijalizacije specijalizant patologije i citologije mora:
poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3)
posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3)
poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3)
poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3)
biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3)
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3)
kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3)
imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3)
razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci (3)
sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3)
znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima (3)
poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika (3)
procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi (3)
biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva (3)
poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite (3)
poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata (3)
razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3)
poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebice financijskim (3)
razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3)
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3)
promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
Posebne kompetencije
Osnovne kompetencije
Završetkom programa specijalizacije, specijalizant patologije i citologije mora biti sposoban:
1. dati liječničko mišljenje o dijagnozi i liječenju bolesti (3)
2. dati liječničko mišljenje o neposrednim i posrednim uzrocima smrti te razložiti najčešće mehanizme nastupanja oštećenja ili smrti (3)
3. dati liječničko mišljenje o dijagnozi najčešćih bolesti na temelju citomorfološke odnosno histomorfološke analize uzorka tkiva ili stanica, po potrebi uz uporabu dodatnih metoda i analiza (3)
4. dati znanstvene osnove za tkivno-morfološko dijagnozu; sastaviti protokole i održavati standarde u laboratoriju, kao i izvoditi patološku, citološku i sudsko-medicinsku dijagnostiku najčešćih bolesti iz humanih kliničkih uzoraka (3)
5. preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela te komunicirati sa suradnicima u laboratoriju/odjelu (3)
6. biti sposoban koristiti stručnu literaturu i internet te se dalje usavršavati u struci (3)
7. surađivati s državnim nadzornim i javnozdravstvenim službama (3)
8. sudjelovati u programima specijalizacije iz područja morfoloških i drugih kliničkih struka (3)
Specifične kompetencije:
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA - 22 mjeseca
1.A. AUTOPSIJSKA (OBDUKCIJSKA) PATOLOGIJA - 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Autopsijske patologije» specijalizant treba učiniti samostalno najmanje 50 obdukcija te steći sljedeće kompetencije:
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća (2)
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika (2)
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala
uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima (2)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama (3)
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija (2)
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće (2)
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima (2)
1.B. OSNOVE KIRURŠKE I BIOPTIČKE PATOLOGIJE - 7 mjeseci
Tijekom programa iz „Osnova kirurške i bioptičke patologije“ specijalizant treba pregledati 1400 biopsija koje trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme tkiva te izrade histoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja (2)
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za očuvanje zdravlja prilikom uzimanja i zaprimanja materijala, preuzimanja i izrade preparata (3)
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova HE i standardnim metodama te prepoznati tehničke probleme (3)
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata (3)
Opisati makroskopski uzorak tkiva (3)
Preuzeti materijal (odabir odgovarajućih blokova tkiva iz uzoraka da se prikaže patološka promjena, resekcijski rubovi, odnos tvorbe prema okolnom kivu i sl.) (3)
Uzeti materijal za smrznute rezove (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (3)
Preliminarno ispitati i pregledati histološki preparat (3)
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa (3)
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja (3)
Opisati osnovne mehanizme nastanka najčešćih patoloških procesa (3)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Upoznati organizaciju rada histološkog laboratorija (3)
1. Kirurška patologija - 3 mjeseca
Tijekom programa iz «Kirurške patologije» specijalizant treba pregledati najmanje 600 biopsija/operativnih uzoraka (200 dojki, 100 hematoloških, 100 probavnog sustava, 200 ostalih) koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva s upalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim patološkim promjenama(3)
Prepoznati granične promjene (principi diferencijalne dijagnoze određenih lezija) (3)
Pisati standardno patohistološko izvješće sa svim relevantnim podacima za kliničku primjenu (3)
Sudjelovati u raspravi na kliničko-patološkim sastancima kod zanimljivih slučajeva (2)
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i načelne interpretacije smrznutih intraoperativnih rezova (3)
Upoznati principe određivanja potrebe i primjene dodatnih tehnika bojenja ili imunohistokemijske metode u svrhu rješavanja kompliciranijih slučajeva (3)
Procijeniti koji slučajevi zahtijevaju konzultaciju iskusnijeg patologa (3)
2. Ginekološka i perinatalna patologija - 2 mjeseca
Tijekom programa iz «Ginekološke i perinatalne patologije» specijalizant treba učiniti samostalno najmanje 5 fetalnih/perinatalnih obdukcija i pregledati 400 biopsija koje trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji obzirom na mogućnost postojanja malformacije (3)
Upoznati se s najčešćim malformacijskim sindromima (3)
Dijagnosticirati najčešće kongenitalne srčane mane (3)
Pregledati posteljicu i prepoznati najčešće promjene (3)
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu (3)
Preuzimati ginekološki materijal i prepoznati osnovne histološke kriterije upalnih i tumorskih promjena genitalnog sustava (3)
Preuzimati, poznavati izradu i načelno interpretirati smrznute intraoperativne rezove iz područja ginekološke patologije (3)
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima (2)
Sudjelovati na kliničko-patološkim sastancima (2)
3. Endoskopska i punkcijska patologija - 2 mjeseca
Tijekom programa iz «Endoskopske i punkcijske patologije» specijalizant treba pregledati 400 uzoraka uzetih endoskopskim metodama (biopsija sluznice jednjaka, želuca, duodenuma, tankog i debelog crijeva) koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Prepoznavati i razlikovati tipične upalne i tumorske promjene sluznice gastrointestinalnog (GI) trakta (3)
Prepoznavati granične lezije (stupnjevi displazije epitela) te kliničku vrijednost istih.
Opisati osnove biopsije iglom (biopsije jetre, bubrega, gušterače) te značajke uzoraka dobivenih punkcijskom biopsijom (3)
Razlikovati morfološke karakteristike normalnih elemenata jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale kod upala i kroničnih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora (3)
4. Metode dijagnostike u histopatologiji
Tijekom programa iz „Osnova kirurške i bioptičke patologije“ specijalizant treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda te steći sljedeće kompetencije:
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histokemijske metode.(3)
Odabrati i primijeniti osnovne imunohistokemijske metode (3)
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te osnovne indikacije (3)
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike (3)
Upoznati principe indikacije, način uzimanja materijala i interpretacije histokemijskih, imunohistokemijskih i elektronsko-mikroskopskih nalaza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi. (2)
Upoznati osnove primjene citogenetike (2)
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u kliničkoj praksi (2)
1.C. OSNOVE CITOPATOLOGIJE – 7 mjeseci
Tijekom programa iz „Osnova citopatologije“ specijalizant treba pregledati 1400 citoloških uzoraka koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Znati mjere za očuvanje zdravlja i sigurnost svih osoba uključenih u dijagnostički postupak i
obradu citološkog uzorka kao i samog boelsnika prilikom uzimanjate obrade materijala (3)
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme uzoraka te izrade citoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja (3)
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata (3)
Svladati način dobivanja i obrade citološkog uzorka te pripremiti bolesnika prilikom uzimanja (3)
Odrediti vrste uzoraka za citološku analizu (punktati, tjelesne tekućine, brisevi, otisci tkiva) (3)
Opisati makroskopski izgled citološkog uzorka (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (2)
Pripremiti uzorak za citološku analizu (razmaz, sediment, otisak, suspenzija; fiksiranje i standardno bojenje za citomorfološku analizu) (3)
Preliminarno analizirati normalne i patološki promijenjene stanice na citološkom razmazu (3)
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa (3)
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja (2)
Primijeniti metode fiksiranja i standardnog bojenja za citomorfološku analizu (May-Grünwald Giemsa, Papanicolaou), te za citokemijske, imunocitokemijske i molekulske analize (3)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Upoznati organizaciju rada citološkog laboratorija (3)
1. Ginekološka citologija – 3 mjeseca
Tijekom programa iz «Ginekološke citologije» specijalizant treba pregledati 700 citoloških uzoraka koji trebaju biti većinom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s provedbom probira za rak vrata maternice i primjenom citologije vrata maternice
u sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice (3)
Upoznati se s postupcima kontrole kvalitete u provođenju probira za rak vrata maternice (2)
Naučiti pregledati uzorak Papa testa skriniranjem novoprimljenih uzoraka (3)
Naučiti pisati nalaz Papa testa na zadanom obrascu (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti kvalitetu obrade materijala (fiksacija i bojenje) (3)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta žena različite životne dobi (3)
Razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne lezije i invazivne lezije na razmazu (3)
Savladati osnovne preporuke i upute za pacijente i kliničare koje se daju na osnovi citološkog nalaza vrata maternice (2)
Savladati osnove citologije endometrja, vulve, jajnika, jajovoda i peritonealne šupljine (2)
2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka, pulmološka) – 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Neginekološke citologije» specijalizant treba pregledati 700 citoloških uzoraka (punktata, otisaka, briseva, sedimenata) koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski, izvršiti najmanje 70 citoloških punkcija (od čega 20 punkcija koštane srži) te steći sljedeće kompetencije:
Naučiti izvođenje citološke punkcije s i bez vođenja slikovnim metodama (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfološkoj dijagnostici (3)
Naučiti osnovne metode analize i kriterije procjene citološkog uzorka koštane srži, periferne krvi i limfnog čvora (3)
Naučiti osnove citomorfološke procjene uzoraka dobivenih punkcijom solidnih, površno i duboko smještenih organa i tumora, posebno dojke, štitnjače i gastrointestinalnog trakta (3)
Naučiti osnove citomorfologije respiratornog sustava te razlikovati normalne, upalno, metaplastično i displastično promijenjene te umorske stanice (3)
3. Metode dijagnostike u citopatologiji
Tijekom programa iz „Osnova citopatologije“ specijalizant treba analizirati 100 slučajeva s primjenom specijalnih metoda te steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku citodijagnostike (3)
Upoznati principe, indikacije, način pripreme (razmazi, sedimenti, stanični blokovi) i interpretaciju citokemijskih i imunocitokemijskih nalaza (3)
Razumjeti postupke obrade materijala i bojenja: standardnih bojenja (MGG, Papanicolaou);
citokemijskih bojenja (alkalne fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskok željeza, PAS,
POX, Sudan Black, ANE, kisele fosfataze,..) te imunocitokemijskih bojenja kao i moguće izvore
pogrešaka u izvođenju (3)
Upoznati osnove primjene ostalih specijalnih metoda koje koriste citološki uzorak (fentotipizacije na protočnom citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske molekulske pretrage) (2)
Upoznati osnove metode protočne citometrije (2)
Upoznati osnove primjene citogenetike u citopatologiji (2)
Upoznati osnove primjene metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda na citološkim uzorcima (2)
1.D. SUDSKA MEDICINA – 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Sudske medicine» specijalizant patologije i citologije treba samostalno napraviti najmanje 30 sudsko-medicinskih obdukcija, tj. onih koje prema Zakonu o kaznenom postupku, te Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spadaju u djelokrug rada sudske medicine, uz mentora riješiti najmanje 10 sudskih spisa (kazneni ili parnični postupak) te prisustvovati na najmanje 5 sudskih rasprava.
Po završetku programa iz sudske medicine specijalizant reba steći slijedeće kompetencije:
Obdukcije:
Raspoznavati osnovne oblike nasilnog oštećenja zdravlja: mehaničke ozljede, asfiktične ozljede, fizikalne ozljede, psihičke i nutritivne ozljede (3)
Upoznati poslije smrtne promjene, te temeljem prisutnih znakova smrti, kod osoba za koje se ne zna vrijeme smrti, odrediti moguće vrijeme smrti (3)
Upoznati zakonsku regulativu u svezi pregleda osoba umrlih u nejasnim okolnostima (3)
Svladati osnovne principe medicinske kriminalistike: očevid prilikom nasilnih ili sumnjivih smrti (3)
Vještačenje:
Upoznati principe vještačenja u kaznenom i parničnom postupku: kvalifikacija ozljeda, vještačenje nematerijalne štete, kombinirana vještačenja (3)
Ostalo:
Upoznati se s temeljima toksikologije: općim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, načinima utvrđivanja trovanja, usvajanja pravila uzimanja materijala za kemijsko-toksikološke analize, upoznati se s djelovanjem alkohola i droga (2)
Upoznati se s temeljima identifikacije («klasična identifikacija») (2)
Upoznati se s uporabom molekulskih tehnika u sudskoj medicini (DNA): identifikacija, dokazivanje očinstva, utvrđivanje počinitelja kaznenih djela (2)
2. SPECIJALNA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA - 33 mj.
Tijekom programa iz «Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava» specijalizant treba napraviti najmanje 65 obdukcija iz različitih područja patologije organskih sustava, uključujući i 5 fetalnih/perinatalnih, 5 kardiopatoloških te 5 neuropatoloških. Treba analizirati najmanje 4200 patohistoloških i 2550 citopatoloških uzoraka koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba pogledati najmanje 270 intraoperacijskih biopsija smrznutim rezovima i/ili „imprint“ citoloških uzoraka. Specijalizant treba izvršiti analizu 1000 pretraga specijalnim tehnikama. Treba učiniti najmanje 90 citoloških punkcija od čega najmanje 20 punkcija koštane srži. Specijalne metode trebaju se savladavati istovremeno s osnovnom morfološkom histološkom i citološkom dijagnostikom.
2.1. Dojka – 3 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Dojka» specijalizant treba pogledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 450 bioptičkih i operativnih uzoraka, 200 citoloških uzoraka te izvršiti namanje 20 citoloških punkcija.
Po završetku programa iz patologije i citologije dojke specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Preuzimanje kirurškog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija, resekcija pazuha radi pregleda limfnih čvorova
Označavanje uzoraka bojom i šavima (3)
Postupak s označenim uzorcima (3)
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazušnih limfnih čvorova (3)
Histološka analiza uzoraka, pisanje histološkog izvješća koje sadrži sve relevantne prognostičke i prediktivne čimbenike (3)
Dodatno imunohistokemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi određivanja steroidnih receptora (kvantifikacija), HER-2/neu i proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih čimbenika, molekulske metode u dijagnostici (FISH, CISH) (3)
Analiza dobroćudnih tumora tkiva dojke (fibroadenom, adenoza, fibroza, sklerozirajuća adenoza, mikroglandularna adenoza, nekroza masnog tkiva i sl.) (3)
Postupak i analiza nepalpabilnih lezija dojke (osobito s mikrokalcifikatima)
Dijagnostika neinvazivnog raka dojke (DCIS, LCIS) (3)
Postupak kod bolesti muške dojke (3)
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnoću i laktaciju (3)
Histološka i citološka tehnika i interpretacija intraoperacijske analize limfnog čvora čuvara kod karcinoma dojke. (3)
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz pomoć slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktička punkacija, MR itd.) biopsija iglom tkiva dojke (core biopsy) (3)
Eksfolijativna pretraga dojke - problem i značenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, količina, boja, s posebnim osvrtom na značenje krvavog iscjetka, analiza iscjetka uz upalne promjene (subareolarni absces, upala Montgomerijeve žlijezde) (3)
Praćenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te Morbus Paget (2)
Aspiracijske pretrage dojke - citomorfološka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva te fibrocistične bolesti dojke (3)
Klinička i citomorfološka slika karcinoma dojke te mogućnosti citološke subklasifikacije pojedinih karcinoma (3)
Punkcija i analiza čvorova nakon poštednih operacija karcinoma dojke (2)
Izgled i značenje ozračenih malignih i benignih stanica žljezdanog epitela dojke (2)
U slučaju učinjene biopsije uspoređivanje citološkog i histološkog nalaza. (3)
Rad u timu za bolesti dojke (2)
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoće (3)
Problem bolesti muške dojke (ginekomastija, karcinom) (3)
Korelacija histoloških i citoloških nalaza (3)
2.2. Ženski spolni sustav i perinatologija - 4 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Ženskog spolnog sustava i perinatologije» specijalizant treba pogledati najmanje 60 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 600 bioptičkih i operativnih uzoraka, 850 citoloških uzoraka te provesti 5 fetalnih/perinatalnih obdukcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novorođenačke dobi (3)
Naučiti dijagnosticirati kongenitalne srčane bolesti (3)
Naučiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Prepoznati najčešće promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Steći vještinu preuzimanja ginekološkog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala i preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih čvorova, biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa, biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim čvorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma (3)
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sustava (3)
Steći vještinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima (3)
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutarnjih ženskih spolnih organa (3)
Naučiti patohistološku sliku upalnih, degenerativnih promjena, metaplazije, reparacije, intraepitelnih i invazivnih lezija (3)
Naučiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostičkih metoda: imunohistokemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog određivanja prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), određivanja prisutnosti tumorskih antigena, određivanje aktivnosti proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode određivanja prisutnosti humanog papiloma virusa (HPV), analize ploidnosti uzoraka, analiza kromosoma, molekulske metode FISH, CISH (3)
Upoznavanje s različitim dijagnostičkim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (kemoterapija, radioterapija, kirurške metode) u ginekologiji i perinatologiji (3)
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije ženskog spolnog sustava (3)
Naučiti citomorfološke karakteristike i diferencijalnu dijagnozu svih stupnjeva abnormalnosti pločastih i cilindričnih stanica u citološkim uzorcima vrata maternice, odnosno citološku sliku intraepitelnih lezija i invazivnih malignih tumora (3)
Savladati primjenu molekularnih biljega u dijagnostici promjena vrata maternice (3)
Integrirati interpretaciju citološkog nalaza vrata maternice s nalazom HPV detekcije (3)
Naučiti citomorfološke karakteristike benignih, atipičnih i malignih stanica porijekla endometrija i ekstrauterinog porijekla u citološkim uzorcima vrata maternice te metastatskih malignih tumora (3)
Promjene na benignim i malignim stanicama kod terapije zračenjem i/ili kemoterapeuticima (2)
Savladati citodijagnostiku endometrija u direktnim citološkim uzorcima (3)
Naučiti citomorfologiju vulve, normalnog nalaza te displastičnih i malignih promjena (3)
Naučiti primjenu citološke analize u procjeni peritonealne šupljine te tumora i tumoru sličnih tvorbi jajnika i jajovoda s posebnim osvrtom na intraoperacijsku primjenu (3)
Određivanje spola iz citoloških uzoraka (2),
Procjena zrelosti fetusa, evaluacija sumnje na prerano prsnuće vodenjaka (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.3. Pedijatrijska patologija - 1 mjesec
Tijekom programa iz «Pedijatrijske patologije» specijalizant treba pogledati najmanje 200 bioptičkih i operativnih uzoraka (uključujući 50 iz poremećaja motiliteta).
Po završetku programa iz pedijatrijske patologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih bolesti (2)
Naučiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora dječje dobi (3)
Naučiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sustava u djece (među kojima i bolesti motiliteta te malapsorpcije) (2)
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta. (2)
Naučiti poštivati osjećaje te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta (2)
Svladati komunikaciju na liniji patolog/citolog-radiolog-kliničar u skrbi za oboljelo dijete (2)
Naučiti u kojim slučajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostičke tehnike (imunohistokemija, molekularna patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija) (3)
Naučiti osnove interpretacije rezultata primjene dodatnih dijagnostičkih tehnika (uključujući dijagnostičke uzorke imunohistokemijskih/imunocitokemijskih bojenja) (2)
2.4. Probavni sustav - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Probavni sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 20 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka , najmanje 370 bioptičkih i operativnih uzoraka te 40 citoloških uzoraka.
Po završetku specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti obraditi, označiti i opisati uzorke materijala dobivenog kirurškim i endoskopskim zahvatom (3)
Odrediti stadij proširenosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) kao i način određivanja histološkog stupnja karcinoma probavnog sustava («grading») (3)
Prepoznati histološke tipove tumora jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i primjenu dodatnih metoda koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistokemija) (3)
Prepoznati stupanj displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima te njihovo značenje u kliničkoj praksi (3)
Prepoznati najčešće upalne promjene probavnog sustava (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD) (3)
Napisati patohistološko izvješće (zapamtiti i formulirati što sve izvješće mora imati u smislu postavljanja dijagnoze, određivanja stupnja diferenciranosti i stupnja proširenosti tumora probavnog sustava) (3)
Upoznati se s uzimanjem uzorka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2)
Naučiti citološku analizu raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području (jednjak, želudac, analna regija) obojenih standardnim citološkim bojenjem i imunocitokemijski (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.5. Gušterača - 0,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Gušterača» specijalizant treba pogledati najmanje 100 bioptičkih i operativnih uzoraka te 30 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Steći vještinu postupka preuzimanja uzoraka disektata gušterače, označavanje uzorka, postupka s biopsijama uzetim iglom (3)
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija gušterače (akutni i kronični pankreatitis), razlikovanje prema dobro diferenciranom adenokarcinomu gušterače (3)
Upoznati se s osnovnim histološkim tipovima tumora gušterače, prognozom i važnim prognostičkim čimbenicima (3)
Upoznati se s endokrinim tumorima gušterače, klinička slika, vrijednost određivanja aktivnih hormona (3)
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora gušterače (imunohistokemija, EM, molekulske metode) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne citološke, citokemijske i imunocitokemijske analize (ERCR, punkcije s UZV i EUS, CT, MR) (2)
Upoznati se sa citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih materijala u ovom području obojenih standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim bojenjima (3)
Korelirati citološki i histološki nalaz (3)
2.6. Jetra (Hepatopatologija) - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Jetra“ specijalizant reba analizirati 130 bioptičkih i operativnih uzoraka te pregledati 30 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Prepoznati osnovne oblike upalnih lezija jetre na bioptičkim uzorcima (virusni hepatitis, toksična oštećanja, autoimune bolesti jetre) (3)
Savladati određivanje stupnja aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja (3)
Upoznati se sa ciljanom punkcijom tankom iglom i biopsijama solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a (2)
Naučiti prepoznati patohistološke i citopatološke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno dijagnostički problemi prema sekundarnim lezijama (3)
Moći uočiti morfološke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i kronično odbacivanje, određivanje stupnja odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa) (2)
Znati prepoznati sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.) (2)
Upoznati se s važnošću kliničko-patološke korelacije te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija (histo/citokemija, imunohisto/citokemija, imunofluorescencija, ISH) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne citološke, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2)
Upoznati se sa citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području obojenih standardnim citološkim standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim bojenjem (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.7. Urološki sustav - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Urološki sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 20 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te 200 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Steći vještinu postupka opisivanja, uzimanja i označavanja isječaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, prostate, testisa i epididimisa (3)
Naučiti postupak s bioptičkim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom (3)
Steći vještinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz područja urološke patologije. (3)
Kritička procjena potrebe korištenja dodatnih dijagnostičkih metoda (imunohistokemija, molekularne metode) u uropatologiji (2)
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokraćnog i muškog spolnog sustava (3)
Poznavanje klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog sustava uz osnove poznavanja radiološke i urološke dijagnostike, uroloških zahvata i urološke onkologije (3)
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfološka analiza ejakulata. Procjena oligo-i azospermije. Određivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa (2)
Citodijagnostička punkcija muških gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, Sertolijeve i Leydigove stanice u obojenom razmazu te uočavanje promjena kod funkcionalnih poremećaja spermatogeneze i upala.Tumori testisa. (2)
Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika obrade materijala, analiza citoloških uzoraka - normalni, stanični elementi i stanice prisutne u različitim patološkim stanjima) (3)
Naučiti osnove analize sedimenta urina u diferencijalnoj dijagnostici mikro i makrohematurije. (3)
Naučiti način pripremanja urina za analizu virusnih inkluzija (citomegalijskih stanice, polyoma virus). (2)
Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom području (kateter urin, lavat mokraćnog mjehura, bris uretre, otisak operativno dobivenog materijala) (3)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnička obrada), citološka analiza citoloških uzoraka (2)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.8. Bubreg (nefropatologija) – 1,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Bubreg» specijalizant reba pregledati 150 bioptičkih i operativnih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija).
Po završetku programa iz nefropatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti postupak preuzimanja bioptičkog uzorka kiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom (2)
Naučiti važnost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih histokemijskih metoda u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2)
Naučiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega (2)
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2)
Upoznati važnost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija) kao i kliničkih podataka za donošenje definitivne dijagnoze (2)
Naučiti prepoznavati najčešće bolesti glomerula, krvnih žila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka) (2)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji tjednih nefrološko-patoloških sastanaka (2)
2.9. Srce i krvne žile - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Srce i krvne žila» specijalizant mora obaviti 5 obdukcija fetusa i odraslih koji su umrli zbog bolesti srca i referirati ih na kliničko- patološkim konferencijama, obaviti 50 pregleda biopsija srca.
Po završetku specijalističkog staža specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških metoda pregleda srca i krvnih žila (3)
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije kardiovaskularnog sustava (3)
Poznavanje kliničko-patološke korelacije, poglavito kongenitalnih anomalija (3)
Prepoznati krvožilne tumore u bioptičkim materijalima uz poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora srca i krvnih žila uz osnove poznavanja radiološke dijagnostike (2)
Prepoznati upalne, metaboličke, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava (2)
Pripremati i pregledati male bioptičke uzorake dobivene biopsijom iglom, poglavito u svrhu procjenjivanja stupnja odbacivanja organa (2)
Interpretirati histološki i imunohistokemijski obrađene parafinske rezove (2)
Interpretirati specijalne tehnike, posebice one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda (2)
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom (2)
Poznavanje osnova sudskomedicinskih aspekata kardiopatologije (2)
2.10. Hematološki sustav - 3,5 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Hematološki sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 250 bioptičkih i operativnih uzoraka, 350 citoloških uzoraka te izvršiti 20 citoloških punkcija tankom iglom i 20 punkcija koštane srži.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfološku analizu iz razmaza periferne krvi, punkcije koštane srži i punkcije limfnog čvora s/bez kontrole ultrazvuka (3)
Upoznati tehniku biopsije kosti, punkcije duboko smještenih limfnih čvorova, jetre i slezene uz kontrolu ultrazvuka ili CT-a (2)
Upoznati tehniku uzimanja materijala za citogenetsku i molekulsku analizu, imunofenotipizaciju i kulturu stanica (3)
Savladati kvalitativnu i kvantitativnu citološku analizu razmaza periferne krvi i punktata koštane srži (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati morfološka obilježja ne-neoplastičnih poremećaja krvnih stanica (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati patološke promjene kod bolesti matičnih stanica za mijelopoezu (mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije) (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati ne-neoplastične i neoplastične bolesti limfocita i plazma stanica (3)
Citomorfološka evaluacija metastatkih tumora u limfnim čvorovima, s osobitim naglaskom na diferencijalnu dijagnostiku i melanom (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati bolesti slezene (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.11. Respiratorni sustav – 3,5 mjeseca
Tijekom programa iz područja«Respiratorni sustav » specijalizant reba pogledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te 300 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Razlikovati morfološke karakteristike stanica i tkiva organa, sustava i ovojnica cjelokupne torakalne regije (pluća, pleura, torakalna stijenka, medijastinum) (3)
Steći vještinu rukovanja, označavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom pulmektomijom (3)
Naučiti odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) (3)
Naučiti prepoznati histološke tipove tumora pluća, pleure te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr. imunohistokemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (3)
Naučiti prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti pluća te temelje kliničko-radiološko-patološke korelacije (2)
Naučiti prepoznavati najčešće upalne promjene na plućima, pleuri i medijastinumu te temelje njihove diferencijalne dijagnostike (2)
Upoznati načine dobivanje materijala za citološke pretrage (valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ždrijela, aspirata sekreta bronha, BAL, "četkanja" bronha, ekscizije kliještima sluznice ili patoloških promjena stjenke bronha, transbronhalne biopsije pluća, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja primarnog procesa) (3)
Upoznati tehnike izvođenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika u respiratornom sustavu (2)
Naučiti citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja: 1. promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici, degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. prisustvo stanica karakterističnih za određeni patološki proces, 3. prepoznavanje uzročnika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr. ) 4. citomorfologija primarnih benignih i malignih tumora, mogućnost prepoznavanja metastatskih promjena 5. promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citostatske). (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.12. Koža (Dermatopatologija) - 2 mjesec
Tijekom programa iz područja «Koža» specijalizant treba pregledati 400 bioptičkih i operativnih uzoraka tkiva kože.
Po završetku programa specijalizant reba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti makroskopski opisati uzorak i obilježiti ekscizijske rubove materijala (3)
Naučiti preuzeti uzorak tkiva kože s tumorom (3)
Znati prepoznati tumore kože, a za česte tumore znati odrediti histološke prognostičke čimbenike (3)
Znati imunohistokemijske biljege važne u diferencijalnoj dijagnostici tumora kože te znati interpretirati imunohistokemijske preparate (3)
Upoznati histološki nalaz najčešćih upalnih bolesti kože te važnost kliničkog nalaza i kliničko-patološke suradnje u dijagnostici upalnih bolesti kože (3)
Upoznati najčešće limfome kože i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora kože (3)
2.13. Glava i vrat - 1,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Glava i vrat» specijalizant mora pregledati najmanje 200 bioptičkih i operativnih uzoraka, 100 citoloških uzoraka te učiniti 10 citoloških punkcija.
Po završetku programa iz specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti makroskopski opisati te preuzimati bioptičke i operativne uzorke ovog područja (uključujući disektat vrata ili kombinirane koštano-mekotkivne resektate čeljusti) (3)
Orjentirati se na operativnim uzorcima, uključujući obilježavanje resekcijskih rubova (2)
Komunicirati s kliničarem u nastojanju identifikacije načina uzimanja uzorka/operativnog pristupa (3)
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta) (3)
Dijagnosticirati najčešće upalne i tumorske bolesti ovoga područja (uključujući i stomatološke uzorke) te njihovu diferencijalnu dijagnostiku (3)
Naučiti osnove kliničko-patološke korelacije te sudjelovati u radu onkološkog tima (3)
Izvoditi citopunkciju u području glave i vrata.(3)
Intraoperativna citodijagnostika (2)
Razlikovati morfološke karakteristike stanica organa, sustava i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice, oko) (3)
Upoznati citološke metode dobivanja uzoraka, skarifikaciju, ekskohleaciju (3)
Citolomorfološke osobine tumora kože regije glave (3)
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja u usnoj šupljini, žlijezdama slinovnicama, oku i drugim strukturama glave i vrata (3)
Upoznati se s mogućnostima citološko-histološke korelacije (naročito u bolestima žlijezda slinovnica) (3)
2.14. Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde) - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde)» specijalizant treba pregledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija iz smrznutih rezova, 180 bioptičkih i operativnih uzoraka, 250 citoloških uzoraka tkiva štitinjače i nuzštitne žlijezde te učiniti 15 citoloških punkcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije (3)
Mikroskopski prepoznati normalnu štitinjaču i paratireoideu, strumu te najčešće benigne i maligne tumore ovih žlijezda (3)
Prepoznati tkivo paratireoideje i pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima (3)
Svladati pisanje nalaza biopsija štitnjače i paratireoideje uz poznavanje njegova kliničkog značaja (3)
Citodijagnostička punkcija štitnjače i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (način upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata) (2)
Citološka analiza punktata štitnjače i paratireoideje - normalni elementi u citološkom razmazu te promjene kod funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjače (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.15. Živčani sustav (Neuropatologija) - 3 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Živčani sustav (Neuropatologija)» specijalizant treba najmanje učiniti 5 neuropatoloških sekcija te pogledati najmanje 30 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 260 bioptičkih i operativnih uzoraka tumora mozga, 50 preparata biopsije mišića te 50 citoloških uzoraka likvora.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških tehnika pregleda mozga, leđne moždine, skeletnog mišića i perifernog živca (3)
Poznavanje kliničko-patoloških i neuroradiološko-patoloških korelata (3)
Sposobnost prepoznavanja tumora središnjeg živčanog sustava u bioptičkim uzorcima (2)
Sposobnost prepoznavanja neuromišićnih bolesti u bioptičkim uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika (2)
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije središnjeg živčanog sustava (2)
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom središnjeg živčanog sustava poglavito u vezi s prijenosnim spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom (3)
Poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora središnjeg i perifernog živčanog sustava uz osnove poznavanja radiološke i neurološke dijagnostike i neurokirurških zahvata, te neuroonkologije (2)
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metaboličkih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija središnjeg i perifernog živčanog sustava (2)
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog mišića (2)
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog živca (2)
Priprema i pregled citoloških intraoperacijskih uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptičkih uzoraka dobivenih stereotaksijom (2)
Sposobnost interpretacije histološki i imunohistokemijski obrađenih parafinskih rezova (2).
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom (2)
Poznavanje osnova forenzičke neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu središnjeg i perifernog živčanog sustava (2)
Naučiti porijeklo i značenje stanica u likvoru (novorođenačka, dojenačka, odrasla dob) (3)
Naučiti osnovna klinička znanja o upalnim i neupalnim procesima u CNS-u (2)
Opisati tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne punkcije (2)
Naučiti pripremu likvora za citološke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citokemijsko i imunocitokemijsko) (2)
Naučiti osnovno o mogućnosti etiološke dijagnostike upalnih procesa (nasađivanja likvora na razne podloge, serološke metode, brzi testovi za etiološku dijagnostiku) (2)
Naučiti osnovu analize preparata likvora, davanje mišljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na temelju citološkog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragične upale, problem kroničnih upala CNS-a) (3)
2.16. Lokomotorni sustav - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Lokomotorni sustav« specijalizant mora pregledati najmanje 150 bioptičkih i operativnih uzoraka, 50 citoloških uzoraka te učiniti 5 citoloških punkcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti preuzimati bioptičke i operativne uzorke iz navedenog područja, uključujući resektate, amputate te uzorke nakon provedene kemoterapije (2)
Naučiti postupak s kalcificiranim kivima (2)
Naučiti osnovne kliničko-radiološko-patološke korelacije (2)
Upoznati se s temeljima interpretacije i razumijevanja radiološkog nalaza te mogućnostima suvremene radiološke dijagnostike (2)
Svladati osnove u dijagnostici najčešćih tumora i tumorima sličnih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku te moguće greške u interpretaciji histološkog nalaza kao i potrebu za konzultacijom (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (2)
Svladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima (2)
Svladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica (2)
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloćudnim tumorom lokomotornog sustava (2)
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne kemoterapije (uključujući procjenu učinka kemoterapije) (2)
Savladati dobivanje materijala za citološku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada bez/s UZV, Rtg i CT (3)
Naučiti osnove citološke analize promjena lokomotornog sustava i mekih tkiva (3)
Citološka analiza zglobne tekućine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima (2)
Korelirati histološki i citološki nalaz (2)
2.17. Izljevi
Tijekom programa iz područja «Izljevi« specijalizant mora pregledati najmanje 100 citoloških uzoraka izljeva (pleuralnih, perikardijalnih i ascitesa).
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod nezloćudnih stanja i bolesti. (3)
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod zloćudnih stanja i bolesti. (3)
Upoznati se s citološkom slikom i diferencijalnom dijagnostikom mezotelioma. (3)
Naučiti upotrebu imunocitokemije u dijagnostici izljeva. (3)
Naučiti izvršiti difencijalnu citološku analizu izljeva (citogram). (3)
Naučiti korelirati kliničke i histološke nalaze s citološkim nalazima izljeva. (3)
2.18. Transplantacijska patologija
Tijekom programa iz „Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava“ specijalizant reba pogledati najmanje 60 histoloških preparata.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Kliničko-imunološki aspekti transplantacije solidnih organa (bubreg, srce, jetra, pluća, gušterača, koža) te transplantacije koštane srži (2)
Metodologija transplantacije koštane srži, komplikacije transplantacije, infekcije (2)
Patohistološki i klinički aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. graft versus host disease-GVHD), odbacivanja transplantata kod transplantacije koštane srži (2)
Patohistološko stupnjevanje GVHD-klinička primjena i značenje (2)
Imunološki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa (2)
Komplikacije transplantacije solidnih organa (2)
2.19. Autopsijska patologija
Tijekom programa iz „Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava“ specijalizant reba učiniti 50 obdukcija te steći sljedeće kompetencije:
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća (3)
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika (3)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama. Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija (3)
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće autopsije (3)
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima (3)
2.20. Specijalne metode dijagnostike u patologiji i citologiji
Tijekom programa iz „ Specijalne patologije i ctologije organa i organskih sustava“ specijalizant treba pregledati najmanje 1000 uzorka kod kojih je korištena neka specijalna tehnika i pri tome steći slijedeće kompetencije:
Odabrati i primijeniti specijalne i histokemijske metode bojenja (3)
Odabrati i primijeniti imunohistokemijske metode (3)
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te indikacije (3)
Upoznati se s interpretacijom nalaza i informacijama koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike (3)
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju histokemijskih, imunohistokemijskih, elektronsko-mikroskopskih i molekularno – patoloških nalaza (3)
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju citokemijskih i imunocitokemijskih analiza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi.(3)
Upoznati osnove metode protočne citometrije i indikacije za primjenu (3)
Upoznati osnove citogenetike i indikacije za primjenu (3)
Upoznati dijagnostičko/prognostičke vrijednosti molekularnih analiza u kliničkoj praksi, indikacije za njihovu primjenu te primjenu ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda kao i tehničke preduvjete za slanje uzoraka na analizu (3)
Specifični uvjeti za ustanove u kojima se obavlja specijalizacija
Fakultetski zavodi za patologiju, Klinički zavodi za patologiju i/ili citologiju/citopatologiju u sklopu kliničkih bolničkih centara ili kliničkih bolnica. Dijelovi specijalizacije mogu se obavljati i u općim bolnicama ili drugim ustanovama gdje postoje uvjeti. Osim općih uvjeta (dva specijalista sa stažem dužim od 5 godina, jedan od njih sa znanstvenim stupnjem, uvjeti prostora i opreme) potrebno je da ustanova raspolaže određenim opsegom kazuistike (po broju i vrsti). Temeljem uvida u ove elemente povjerenstvo određuje koji dio specijalizacije pristupnik može obaviti u nekoj od ustanova koje nisu fakultetski ili klinički zavodi za patologiju i/ili citologiju.
Opću uvjeti koje ustanova mora ispunjavati za obavljanje specijalizantskog staža (ili dijela staža) su: obdukcijska sala, histološki laboratorij,citološki laboratorij, imunohistokemijski laboratorij, mogućnost suvremene dijagnostike (uključujući elektronsku mikroskopiju i molekularnu dijagnostiku)
Osim općih uvjeta mora postojati prostorija za specijalizante s mogućnošću pristupa internetu, odgovarajući mikroskopi za specijalizante te diskusijski mikroskop ili mikroskop s kamerom i monitorom.
Mora se omogućiti pristup specijalizanata relevantnoj literaturi.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
OPĆE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije
Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta
Poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine
Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu
Biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka
Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja
Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu
Razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci
Sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije
Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima
Poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika
Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi
Biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva
Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite
Poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata
Razumjeti značenja vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata
Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima, posebice financijskim
Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti
Promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
POSEBNE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
Dati liječničko mišljenje o dijagnozi i liječenju bolesti
Dati liječničko mišljenje o neposrednim i posrednim uzrocima smrti te razložiti najčešće mehanizme nastupanja oštećenja ili smrti
Dati liječničko mišljenje o dijagnozi najčešćih bolesti na temelju citomorfološke odnosno histomorfološke analize uzorka tkiva ili stanica, po potrebi uz uporabu dodatnih metoda i analiza
Dati znanstvene osnove za tkivno-morfološko dijagnozu; sastaviti protokole i održavati standarde u laboratoriju, kao i izvoditi patološku, citološku i sudsko-medicinsku dijagnostiku najčešćih bolesti iz humanih kliničkih uzoraka
Preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela te komunicirati sa suradnicima u laboratoriju/odjelu
Biti sposoban koristiti stručnu literaturu i Internet te se dalje usavršavati u struci
Surađivati s državnim nadzornim i javnozdravstvenim službama
Sudjelovati u programima specijalizacije iz područja morfoloških i drugih kliničkih struka
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA
1.A Autopsijska ( obdukcijska ) patologija
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima
1.B Osnove kirurške i bioptičke patologije
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme tkiva te izrade histoloških i citoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za očuvanje zdravlja prilikom uzimanja i zaprimanja materijala, preuzimanja i izrade preparata
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova HE i standardnim metodama te prepoznati tehničke probleme
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
Opisati, makroskopski uzorak tkiva
Preuzeti materijal (odabir odgovarajućih blokova tkiva iz uzoraka da se prikaže patološka promjena, resekcijski rubovi, odnos tvorbe prema okolnom tkivu i sl.)
Uzeti materijal za smrznute rezove
Uzeti materijal za specijalne metode
Preliminarno ispitati i pregledati histološki preparat
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja
Opisati osnovne mehanizme nastanka najčešćih patoloških procesa
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak
Upoznati organizaciju rada histološkog laboratorija
1.B.1. Kirurška patologija
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva s upalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim patološkim promjenama
Prepoznati granične promjene (principi diferencijalne dijagnoze određenih lezija)
Pisati standardno patohistološko izvješće sa svim relevantnim podacima za kliničku primjenu
Sudjelovati u raspravi na kliničko-patološkim sastancima
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i načelne interpretacije smrznutih intraoperativnih rezova
Upoznati principe određivanja potrebe i primjene dodatnih tehnika bojenja ili imunohistokemijske metode u svrhu rješavanja kompliciranijih slučajeva
Procijeniti koji slučajevi zahtijevaju konzultaciju iskusnijeg patologa/procijeniti opseg svog znanja
1.B.2. Ginekološka i perinatalna patologija
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji obzirom na mogućnost postojanja malformacije
Upoznati se s najčešćim malformacijskim sindromima
Dijagnosticirati najčešće kongenitalne srčane mane
Pregledati posteljicu i prepoznati najčešće promjene
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu
Preuzimati ginekološki materijal i prepoznati osnovne upalne i tumorske promjene genitalnog sustava
Preuzimati, poznavati izradu i načelno interpretirati smrznute intraoperativne rezove iz područja ginekološke patologije
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima
Sudjelovati na kliničko-patološkim sastancima
1.B.3. Endoskopska i punkcijska patologija
Prepoznavati i razlikovati tipične upalne i tumorske promjene sluznice GI trakta
Prepoznavati granične lezije (stupnjevi displazije epitela) te kliničku vrijednost istih
Opisati osnove biopsije iglom (biopsije jetre, bubrega, gušterače) te značajke uzoraka dobivenih punkcijskom biopsijom
Razlikovati morfološke karakteristike normalnih elemenata jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale kod upala i kroničnih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora
1.B.4. Metode dijagnostike u histopatologiji
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histokemijske metode
Odabrati i primijeniti osnovne imunohistokemijske metode
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te osnovne indikacije
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike
Upoznati principe indikacije, način uzimanja materijala i interpretacije histokemijskih, imunohistokemijskih i elektronsko-mikroskopskih nalaza
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi
Upoznati osnove metode protočne citometrije
Upoznati osnove citogenetike
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u kliničkoj praksi
1.C Osnove citopatologije
Znati mjere za očuvanje zdravlja I sigurnost svih osoba uključenih u dijagnostički postupak i obradu citološkog uzorka kao i samog boelsnika prilikom uzimanjate obrade materijala
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme uzoraka te izrade citoloških preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
Svladati način dobivanja i obrade citološkog uzorka te pripremiti bolesnika prilikom uzimanja
Odrediti vrste uzoraka za citološku analizu (punktati, tjelesne tekućine, brisevi, otisci tkiva)
Opisati makroskopski izgled citološkog uzorka
Uzeti materijal za specijalne metode
Pripremiti uzorak za citološku analizu (razmaz, sediment, otisak, suspenzija; fiksiranje i standardno bojenje za citomorfološku analizu)
Preliminarno analizirati normalne i patološki promijenjene stanice na citološkom razmazu
Postaviti citološke dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja
Primijeniti metode fiksiranja standardnog bojenja za citomorfološku analizu (May-Grünwald Giemsa, Papanicolaou), te za citokemijske, imunocitokemijske i molekulske analize
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak
Upoznati organizaciju rada citološkog laboratorija
1.C.1. Ginekološka citologija
Upoznati se s provedbom probira za rak vrata maternice i primjenom citologije vrata maternice u sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice.
Upoznati se s postupcima kontrole kvalitete u provođenju probira za rak vrata maternice.
Naučiti pregledati uzorak Papa testa skriniranjem novoprimljenih uzoraka.
Naučiti pisati nalaz Papa testa na zadanom obrascu.
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti kvaliteteu obrade materijala (fiksacija i bojenje)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta žena različite životne dobi
Razlikovati citomorfološku sliku upalnih, degenerativnih promjene, metaplazije, reparacije, intraepitelnih lezija i invazivnih lezija vrata maternice
Savladati osnovne preporuke i upute za pacijente i kliničare koje se daju na osnovi citološkog nalaza vrata maternice
Savladati osnove citologije endometrja, vulve, jajnika, jajovoda i peritonealne šupljine.
1.C.2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka, pulmološka)
Naučiti izvođenje citološke punkcije s i bez vođenja slikovnim metodama
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfološkoj dijagnostici
Naučiti osnovne metode analize i kriterije procjene citološkog uzorka koštane srži, periferne krvi i limfnog čvora.
Naučiti osnove citomorfološke procjene uzoraka dobivenih punkcijom solidnih i doboko smještenih organa i tumora, posebno dojke, štitnjače i gastrointestinalnog trakta.
Naučiti osnove citomorfologije respiratornog sustava te razlikovati normalne, upalno, metaplastično i displastično promijenjene te umorske stanice.
1.C.3. Metode dijagnostike u citopatologiji
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku citodijagnostike
Upoznati principe, indikacije, način pripreme (razmazi, sedimenti, stanični blokovi) i interpretacije citokemijskih i imunocitokemijskih nalaza
Razumjeti postupke obrade materijala i bojenja: standardnih bojenja (MGG, Papanicolaou); citokemijskih bojenja (alkalne fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskok željeza, PAS, POX, Sudan Black, ANE, kisele fosfataze,..) te imunocitokemijskih bojenja kao i moguće izvore pogrešaka u izvođenju
Upoznati osnove primjene ostalih specijalnih metoda koje koriste citološki uzorak (fentotipizacije na protočnom citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske molekulske pretrage)
Upoznati osnove metode protočne citometrije
Upoznati osnove primjene citogenetike u citopatologiji
Upoznati osnove primjene metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda na citološkim uzorcima
1.D. Sudska medicina
Obdukcije
Upoznati se s osnovnim oblicima nasilnog oštećenja zdravlja: mehaničke ozljede, asfiktične ozljede, fizikalne ozljede, psihičke i nutritivne ozljede
Upoznati poslije smrtne promjene, te temeljem prisutnih znakova smrti, kod osoba za koje se ne zna vrijeme smrti, odrediti moguće vrijeme smrti
Upoznati zakonsku regulativu u svezi pregleda osoba umrlih u nejasnim okolnostima
Svladati osnovne principe medicinske kriminalistike: očevid prilikom nasilnih ili sumnjivih smrti
V ještačenje
Upoznati principe vještačenja u kaznenom i parničnom postupku: kvalifikacija ozljeda, vještačenje nematerijalne štete, kombinirana vještačenja
Ostalo
Upoznati se s temeljima toksikologije: općim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, načinima utvrđivanja trovanja, usvajanja pravila uzimanja materijala za kemijsko-toksikološke analize, upoznati se s djelovanjem alkohola i droga
Upoznati se s temeljima identifikacije («klasična identifikacija»)
Upoznati se s uporabom molekulskih tehnika u sudskoj medicini (DNA):
Identifikacija, dokazivanje očinstva, utvrđivanje počinitelja kaznenih djela
2. Specijalna patologija i citologija organa i organskih sustava
2.1. Dojka
Preuzimanje kirurškog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija, resekcija pazuha radi pregleda limfnih čvorova
Označavanje uzoraka bojom i šavima
Postupak s označenim uzorcima
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazušnih limfnih čvorova
Histološka analiza uzoraka, pisanje histološkog izvješća koje sadrži sve relevantne prognostičke i prediktivne čimbenike
Dodatno imunohistokemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi određivanja steroidnih receptora (kvantifikacija), HER-2/neu i proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih čimbenika, molekulske metode u dijagnostici (FISH, CISH)
Analiza dobroćudnih tumora tkiva dojke (fibroadenom, adenoza, fibroza, sklerozirajuća adenoza, mikroglandularna adenoza, nekroza masnog tkiva i sl)
Postupak i analiza nepalpabilnih lezija dojke (osobito s mikrokalcifikatima)
Dijagnostika neinvazivnog raka dojke (DCIS, LCIS)
Postupak kod bolesti muške dojke
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnoću i laktaciju
Histološka i citološka tehnika i interpretacija intraoperacijske analize limfnog čvora čuvara kod karcinoma dojke.
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz pomoć slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktička punkacija, MR itd.) Biopsija iglom tkiva dojke (core biopsy)
Eksfolijativna pretrage dojke - problem i značenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, količina, boja, s posebnim osvrtom na značenje krvavog iscjetka. Analiza iscjetka uz upalne promjene (subareolarni absces, upala montgomerijeve žlijezde).
Praćenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te Morbus Paget.
Aspiracione pretrage dojke - citomorfološka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva te fibrocistične bolesti dojke
Klinička i citomorfološka slika karcinoma dojke te mogućnosti citološke subklasifikacije pojedinih karcinoma
Punkcija i analiza čvorova nakon poštednih operacija karcinoma dojke
Izgled i značenje ozračenih malignih i benignih stanica žljezdanog epitela dojke
U slučaju učinjene biopsije uspoređivanje citološkog mišljenja i histološkog nalaza
Rad u timu za bolesti dojke
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoće
Problem bolesti muške dojke (ginekomastija, karcinom)
Korelacija histoloških i citoloških nalaza.
2.2. Ženski spolni sustav i perinatologija
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novorođenačke dobi
Naučiti dijagnosticirati kongenitalne srčane bolesti
Naučiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine
Prepoznati najčešće promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine
Steći vještinu preuzimanja ginekološkog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala i preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih čvorova, biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa, biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim čvorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sustava
Steći vještinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutarnjih ženskih spolnih organa
Naučiti patohistološku sliku upalnih, degenerativnih promjena, metaplazije, reparacije, intraepitelnih i invazivnih lezija
Naučiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostičkih metoda: imunohistokemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog određivanja prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), određivanja prisutnosti tumorskih antigena, određivanje aktivnosti proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode određivanja prisutnosti humanog papiloma virusa (hpv), analize ploidnosti uzoraka
Upoznavanje s različitim dijagnostičkim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (kemoterapija, radioterapija, kirurške metode) u ginekologiji i perinatologiji
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije ženskog spolnog sustava
Naučiti citomorfološke karakteristike i diferencijalnu dijagnozu svih stupnjeva abnormalnosti pločastih i cilindričnih stanica u citološkim uzorcima vrata maternice, odnosno citološku sliku intraepitelnih lezija i invazivnih malignih tumora.
Integrirati interpretaciju citološkog nalaza vrata maternice s nalazom HPV detekcije.
Naučiti citomorfološke karakteristike benignih, atipičnih i malignih stanica porijekla endometrija i ekstrauterinog porijekla u citološkim uzorcima vrata maternice te metastatskih malignih tumora.
Savladati primjenu molekularnih biljega u dijagnostici promjena vrata maternice.
Promjene na benignim i malignim stanicama kod terapije zračenjem i/ili kemoterapeuticima
Savladati citodijagnostiku endometrija u direktnim citološkim uzorcima.
Naučiti citomorfologiju vulve, normalnog nalaza te displastičnih i malignih promjena.
Naučiti primjenu citološke analize u procjeni peritonealne šupljine te tumora i tumoru sličnih tvorbi jajnika i jajovoda s posebnim osvrtom na intraoperacijsku primjenu.
Određivanje spola iz citoloških uzoraka
Procjena zrelosti fetusa, evaluacija sumnje na prerano prsnuće vodenjaka
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.3. Pedijatrijska patologija
Naučiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih bolesti
Naučiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora dječje dobi
Naučiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sustava u djece (među kojima i bolesti motiliteta te malapsorpcije)
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta
Naučiti poštivati osjećaje te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta
Svladati komunikaciju na liniji patolog/citolog -radiolog-kliničar u skrbi za oboljelo dijete
Naučiti u kojim slučajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostičke tehnike (imunohistokemija, molekularna patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija)
Naučiti osnove interpretacije rezultata primjene dodatnih dijagnostičkih tehnika (uključujući dijagnostičke uzorke imunohistokemijskih/imunocitokemijskih bojenja)
2.4. Probavni sustav
Naučiti obraditi, označiti i opisati uzorke materijala dobivenog kirurškim i endoskopskim zahvatom
Odrediti stadij proširenosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) kao i način određivanja histološkog stupnja karcinoma probavnog sustava («grading»)
Prepoznati histološke tipove tumora jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i primjenu dodatnih metoda koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistokemija)
Prepoznati stupanj displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima te njihovo značenje u kliničkoj praksi
Prepoznati najčešće upalne promjene probavnog sustava (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD)
Napisati patohistološko izvješće (zapamtiti i formulirati što sve izvješće mora imati u smislu postavljanja dijagnoze, određivanja stupnja diferenciranosti i stupnja proširenosti tumora probavnog sustava)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR; uz pomoć endoskopskih pomagala: brisevi čestkicom, lavati, otisci itd)
Citološka analiza raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području (jednjak, želudca, tankog i debelog crijevo) obojenih standardnim citološkim, citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Korelirati histološki i citološki nalaz
5.5. Gušterača
S teći vještinu postupka preuzimanja uzoraka disektata gušterače, označavanje uzorka, postupka s biopsijama uzetim iglom
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija gušterače (akutni i kronični pankreatitis), razlikovanje prema dobro diferenciranom adenokarcinomu gušterače
Upoznati se s osnovnim histološkim tipovima tumora gušterače, prognozom i važnim prognostičkim čimbenicima
Upoznati se s endokrinim tumorima gušterače, klinička slika, vrijednost određivanja aktivnih hormona
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora gušterače (imunohistokemija, EM, molekulske metode)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR; uz pomoć endoskopskih pomagala-EUS itd)
Citološka analiza svih vrsta materijala kod raznih patoloških stanja, obojenih standardnim citološkim, citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Korelirati citološki i histološki nalaz
6.6. Jetra
Prepoznavanje osnovnih oblika upalnih lezija jetre na bioptičkim uzorcima (virusni hepatitis, toksična oštećanja, autoimune bolesti jetre)
Određivanje stupnja aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja
Ciljana punkcija bioptičkom i ankom iglom te biopsija solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a.
Patohistološke i citopatološke morfološke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno dijagnostički problemi prema sekundarnim lezijama.
Morfološke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i kronično odbacivanje, određivanje stupnja odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa)
Sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR)
Citološka analiza svih vrsta materijala u ovom području, kod raznih patoloških stanja, obojenih standardnim citološkim, citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Upoznati se s važnošću kliničko-patološke korelacije te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija (histo/citokemija, imunohisto/citokemija, imunofluorescencija, ISH)
Korelirati histološki i citološki nalaz
7.7. Urološki sustav
Steći vještinu postupka opisivanja, uzimanja i označavanja isječaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, prostate, testisa i epididimisa.
Naučiti postupak s bioptičkim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom
Steći vještinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz područja urološke patologije
Kritička procjena potrebe korištenja dodatnih dijagnostičkih metoda (imunohistokemija, molekularna patologija, EM) u uropatologiji
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokraćnog i muškog spolnog sustava
Poznavanje klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog sustava uz osnove poznavanja radiološke i urološke dijagnostike, uroloških zahvata i urološke onkologije
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfološka analiza ejakulata. Procjena oligo-i azospermije. Određivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa
Citodijagnostička punkcija muških gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, sertolijeve i leydigove stanice u obojenom razmazu te uočavanje promjena kod funkcionalnih poremećaja spermatogeneze i upala.tumori testisa. Koristiti edukacijske setove preparata
Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika obrade materijala, analiza citoloških uzoraka - normalni, stanični elementi i stanice prisutne u različitim patološkim stanjima)
Naučiti osnove analize sedimenta urina u diferencijalnoj dijagnostici mikro i makrohematurije.
Naučiti način pripremanja urina za analizu virusnih inkluzija (citomegalijskih stanice, polyoma virus).
Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom području (kateter urin, lavat mokraćnog mjehura i uretera, bris uretre, otisak operativno dobivenog materijala)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnička obrada), citološka analiza citoloških uzoraka
Korelirati histološki i citološki nalaz
8.8. Bubreg
Naučiti postupak preuzimanja bioptičkog uzorka kiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom
Naučiti važnost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih histokemijskih metoda u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega
Naučiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega
Upoznati važnost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija) kao i kliničkih podataka za donošenje definitivne dijagnoze
Naučiti prepoznavati najčešće bolesti glomerula, krvnih žila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji tjednih nefrološko-patoloških sastanaka
9.9. Srce i krvne žile
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških metoda pregleda srca i krvnih žila
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije kardiovaskularnog sustava
Poznavanje kliničko-patološke korelacije, poglavito kongenitalnih anomalija
Prepoznati krvožilne tumore u bioptičkim materijalima uz poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora srca i krvnih žila uz osnove poznavanja radiološke dijagnostike
Prepoznati upalne, metaboličke, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava
Pripremati i pregledati male bioptičke uzorake dobivene biopsijom iglom, poglavito u svrhu procjenjivanja stupnja odbacivanja organa
Interpretirati histološki i imunohistokemijski obrađene parafinske rezove
Interpretirati specijalne tehnike, posebice one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom
Poznavati osnove sudskomedicinskih aspekata kardiopatologije
10.10. Hematološki sustav
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfološku analizu iz razmaza periferne krvi, punkcije koštane srži i punkcije limfnog čvora s/bez kontrole ultrazvuka
Upoznati tehniku biopsije kosti, punkcije duboko smještenih limfnih čvorova, jetre i slezene uz kontrolu ultrazvuka/CT-a
Upoznati tehniku uzimanja materijala za citogenetsku i molekulsku analizu, imunofenotipizaciju i kulturu stanica
Savladati kvalitativnu i kvantitativnu citološku analizu razmaza periferne krvi i punktata koštane srži
Moći u osnovnim crtama prepoznati morfološka obilježja ne-neoplastičnih poremećaja krvnih stanica
Moći u osnovnim crtama prepoznati patološke promjene kod bolesti matičnih stanica za mijelopoezu (mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije)
Moći u osnovnim crtama prepoznati ne-neoplastične i neoplastične bolesti limfocita i plazma stanica
Citomorfološka evaluacija metastatkih tumora u limfnim čvorovima, s osobitim naglaskom na diferencijalnu dijagnostiku i melanom.
Moći u osnovnim crtama prepoznati bolesti slezene
Korelirati histološki i citološki nalaz
11.11. Respiratorni sustav
Razlikovati morfološke karakteristike stanica i tkiva organa, sustava i ovojnica cjelokupne torakalne regije (pluća, pleura, torakalna stijenka, medijastinum)
Steći vještinu rukovanja, označavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom pulmektomijom
Odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku („staging“)
Prepoznati histološke tipove tumora pluća, pleure te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr. Imunohistokemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora pluća i pleure
Prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti pluća te temelje kliničko-radiološko-patološke korelacije
Prepoznavati najčešće upalne promjene na plućima, pleuri i medijastinumu te temelje njihove diferencijalne dijagnostike
Upoznati načine dobivanje materijala za citološke pretrage (valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ždrijela, aspirata sekreta bronha, BAL, "četkanja" bronha, ekscizije kliještima sluznice ili patoloških promjena stjenke bronha, transbronhalne biopsije pluća, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja primarnog procesa)
Upoznati tehnike izvođenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja: 1. Promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici, degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. Prisustvo stanica karakterističnih za određeni patološki proces, 3. Prepoznavanje uzročnika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr. ) 4. Citomorfologija primarnih benignih i malignih tumora, mogućnost prepoznavanja metastatskih promjena 5. Promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citostatske)
Korelirati histološki i citološki nalaz
12.12. Koža
Naučiti makroskopski opisati uzorak i obilježiti ekscizijske rubove materijala
Naučiti preuzeti uzorak tkiva kože s tumorom
Znati prepoznati tumore kože, a za česte tumore znati odrediti histološke prognostičke čimbenike
Znati imunohistokemijske markere važne u diferencijalnoj dijagnostici tumora kože te znati interpretirati imunohistokemijske preparate
Upoznati histološki nalaz najčešćih upalnih bolesti kože te važnost kliničkog nalaza i kliničko-patološke suradnje u dijagnostici upalnih bolesti kože
Upoznati najčešće limfome kože i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora kože
13.13. Glava I vrat
Naučiti makroskopski opisati te preuzimati bioptičke i operativne uzorke ovog područja (uključujući disektat vrata ili kombinirane koštano-mekotkivne resektate čeljusti)
Orijentirati se na operativnim uzorcima, uključujući obilježavanje resekcijskih rubova
Komunicirati s kliničarom u nastojanju identifikacije načina uzimanja uzorka/operativnog pristupa
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta)
Dijagnosticirati najčešće upalne i tumorske bolesti ovoga područja (uključujući i stomatološke uzorke) te njihovu diferencijalnu dijagnostiku
Naučiti osnove kliničko-patološke korelacije te sudjelovati u radu onkološkog tima
Izvoditi citopunkciju u području glave i vrata
Intraoperativna citodijagnostika
Razlikovati morfološke karakteristike stanica organa, sustava i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice, oko).
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja u usnoj šupljini, žlijezdama slinovnicama, oku i drugim strukturama glave i vrata
Upoznati citološke metode dobivanja uzoraka, skarifikaciju, ekskohleaciju.
Citomorfološke osobine tumora kože regije glave
Upoznati se s mogućnostima citološko-patološke korelacije (naročito u bolestima žlijezda slinovnica)
14.14. Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde)
Naučiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije.
Mikroskopski prepoznati normalnu štitinjaču i paratireoideu, strumu te tipične najčešće benigne i maligne tumore ovih žlijezda.
Prepoznati tkivo štitnjače i paratireoideje te pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima.i imprint citologiji
Svladati pisanje nalaza biopsija štitnjače i paratireoideje uz poznavanje njegova kliničkog značaja
Citodijagnostička punkcija štitnjače i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (način upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata)
Citološka analiza punktata štitnjače i paratireoideje - normalni elementi u citološkom razmazu te promjene kod funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjače. Prepoznavanje materijala paratireoideje i interpretacija nalaza.
Korelirati histološki i citološki nalaz
15.15. Živčani sustav (Neuropatologija)
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških tehnika pregleda mozga, leđne moždine, skeletnog mišića i perifernog živca
Poznavanje kliničko-patoloških i neuroradiološko-patoloških korelata
Sposobnost prepoznavanja tumora središnjeg živčanog sustava u bioptičkim uzorcima
Sposobnost prepoznavanja neuromišićnih bolesti u bioptičkim uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije središnjeg živčanog sustava
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom središnjeg živčanog sustava poglavito u vezi s prijenosnim spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom
Poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora središnjeg i perifernog živčanog sustava uz osnove poznavanja radiološke i neurološke dijagnostike i neurokirurških zahvata, te neuroonkologije
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metaboličkih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija središnjeg i perifernog živčanog sustava
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog mišića
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog živca
Priprema i pregled citoloških intraoperacijskih uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptičkih uzoraka dobivenih stereotaksijom
Sposobnost interpretacije histološki i imunohistokemijski obrađenih parafinskih rezova
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom
Poznavanje osnova forenzičke neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu središnjeg i perifernog živčanog sustava
Naučiti porijeklo i značenje stanica u likvoru (novorođenačka, dojenačka, odrasla dob). Osnovna klinička znanja o upalnim i neupalnim procesima u cns-u
Opisati tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne punkcije
Naučiti pripremu likvora za citološke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citokemijsko i imunocitokemijsko). Osnovno o mogućnosti etiološke dijagnostike upalnih procesa (nasađivanja likvora na razne podloge, serološke metode, brzi testovi za etiološku dijagnostiku)
Naučiti osnovu analize preparata likvora, davanje mišljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na temelju citološkog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragične upale, problem kroničnih upala CNS-a)
16.16. Lokomotorni sustav
Naučiti preuzimati bioptičke i operativne uzorke iz navedenog područja, uključujući resektate, amputate te uzorke nakon provedene kemoterapije
Naučiti postupak s kalcificiranim tkivima
Naučiti osnovne kliničko-radiološko-patološke korelacije
Upoznati se s temeljima interpretacije i razumijevanja radiološkog nalaza te mogućnostima suvremene radiološke dijagnostike
Svladati osnove u dijagnostici najčešćih tumora i tumorima sličnih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku te moguće greške u interpretaciji histološkog nalaza kao i potrebu za konzultacijom
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora
Svladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima
Svladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloćudnim tumorom lokomotornog sustava
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne kemoterapije (uključujući procjenu učinka kemoterapije)
Upoznati tehnike dobivanja materijala za citološku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada
Upoznati osnove citološke analize promjena lokomotornog sustava i mekih tkiva te zglobne tekućine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima.
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.17. Izljevi
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod nezloćudnih stanja i bolesti
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod zloćudnih stanja i bolesti
Upoznati se s citološkom slikom i diferencijalnom dijagnostikom mezotelioma
Naučiti upotrebu imunocitokemije u dijagnostici izljeva
Naučiti izvršiti difencijalnu citološku analizu izljeva (citogram)
Naučiti korelirati kliničke i histološke nalaze s citološkim nalazima izljeva
2.17. Transplantacijska patologija
Kliničko-imunološki aspekti transplantacije solidnih organa (bubreg, srce, jetra, pluća, gušterača, koža) te transplantacije koštane srži
Metodologija transplantacije koštane srži, komplikacije transplantacije, infekcije
Patohistološki i klinički aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. Graft versus host disease-gvhd), odbacivanja transplantata kod transplantacije koštane srži
Patohistološko stupnjevanje GVHD-klinička primjena i značenje
Imunološki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa
Komplikacije transplantacije solidnih organa
2.18. Autopsijska patologija
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima
2.19. Specijalne metode dijagnostike u patologiji i citologiji
Odabrati i primijeniti specijalne i histokemijske metode bojenja
Odabrati i primijeniti imunohistokemijske metode
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te indikacije
Upoznati se s interpretacijom nalaza i informacijama koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju histokemijskih, imunohistokemijskih i elektronsko-mikroskopskih nalaza
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju citokemijskih i imunocitokemijskih
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi
Upoznati osnove metode protočne citometrije i indikacije za primjenu
Upoznati osnove citogenetike i indikacije za primjenu
Upoznati dijagnostičko/prognostičke vrijednosti metoda molekulske patologije metoda u kliničkoj praksi i indikaciju za njihovu primjenu te ostalih suvremenih dijagnostičkih
Upoznati mjesto i vrijednost ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u patologiji
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA - PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR
2
3
Datum i potpis specijalista
Datum i potpis
1.Temeljna specijalizacija
1.A. Autopsijska (obdukcijska) patologija
Samostalno obavljanje obdukcija
30
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
20
1.B Osnove kirurške i bioptičke patologije
1.Kirurška patologija
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka
200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka – patologija dojke
200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka
- hematopatologija
100
Pregled kirurških biopsija/operativnim uzoraka – patologija probavnog sustava
100
2. Ginekološka i neonatalna patologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog spolnog sustava
400
Fetalnih i neonatalnih obdukcija
5
3.Endoskopska i punkcijska patologija
Pregled uzoraka tkiva uzetih endoskopskim metodama (biopsija sluznice jednjaka, želuca, duodenuma, tankog i debelog crijeva) i biopsijom iglom (jetre, bubrega, gušterače…)
400
4.Metode dijagnostike u patologiji
Specijalnih / histokemijskih metoda
50
Imunohistokemijskih metoda
30
Ostalih metoda (EM, molekularna patologija …)
20
1.C. Osnove citopatologije
1.Ginekološka citologija
Pregled citoloških uzoraka vrata maternice
550
Pregled direktnih citoloških uzoraka endometrija
50
Pregled citoloških uzoraka vulve
30
Pregled citoloških uzoraka jajnika, jajovoda i peritonealne šupljine
70
2.Neginekološka citologija
Citološka punkcija tankom iglom bez vođenja slikovnim metodama
20
Citološka punkcija tankom iglom uz vođenje slikovnim metodama
30
Punkcija koštane srži
20
Pregled citoloških uzoraka – dojka, štitnjača, probavni sustav
250
Pregled citoloških uzoraka – hematološki sustav
250
Pregled citoloških uzoraka – respiratorni sustav
200
3.Metode dijagnostike u citopatologiji
Citokemijske metode
30
Imunocitokemijske metode
50
Ostale metode (molekularne, protočna citometrija, citogenetika)
20
1.D. Sudska medicina
Obdukcije
30
Vještačenje
15
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR
2
3
Datum i potpis specijalista
Datum i potpis
2.Specijalna patologija i citologija organa i organskih sustava
Dojka
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
450
Pregled intraoperacijskih biopsija/imprint citologije
50
Citološka punkcija tankom iglom
20
Pregled citoloških uzoraka
200
Ženski spolni sustav i perinatologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog spolnog sustava
600
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
60
Pregled citoloških uzoraka
850
Fetalnih/perinatalnih obdukcija
5
Pedijatrijska patologija
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
150
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka iz područja motiliteta
50
Probavni sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka
370
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
20
Pregled citoloških uzoraka
40
Gušterača
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka gušterače
100
Pregled citoloških uzoraka
30
Jetra
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka jetre
130
Pregled citoloških uzoraka
30
Urološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka mokraćnog i muškog spolnog sustava
300
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
30
Pregled citoloških uzoraka
200
Bubreg
Pregled bioptičkih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija). Polovina biopsija trebaju biti uzorci nativnih, a druga polovina transplantiranih bubrega
150
Srce i krvne žile
Obdukcija fetusa i odraslih umrlih zbog bolesti srca
5
Pregled biopsija srca i krvnih žila
50
Hematološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
250
Citološka punkcija tankom iglom
20
Punkcija koštane srži
20
Pregled citoloških uzoraka
350
Respiratorni sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
300
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
50
Pregled citoloških uzoraka
300
Koža (Dermatopatologija)
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva kože
400
Glava i vrat
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja glave i vrata
200
Citološka punkcija tankom iglom
10
Pregled citoloških uzoraka
100
Endokrinološki sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja endokrinološke patologije
180
Pregled introperativnih biopsija
30
Citološka punkcija tankom iglom
15
Pregled citoloških uzoraka
250
Živčani sustav (Neuropatologija)
Pregled biopsija/operativnih uzoraka tumora mozga
310
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
30
Pregled citoloških preparata
50
Neuropatoloških obdukcija
5
Lokomotorni sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka
150
Citološka punkcija tankom iglom
5
Pregled citoloških uzoraka
50
Izljevi
Pregled citoloških uzoraka
100
Transplantacijska patologija
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva u transplantiranih bolesnika
60
Autopsijska patologija
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
50
Specijalne metode u patologiji i citologiji
Pregledanih uzoraka
1000
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA - PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR
2
3
Datum i potpis specijalista
Datum i potpis
1.Temeljna specijalizacija
1.A. Autopsijska (obdukcijska) patologija
Samostalno obavljanje obdukcija
30
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
20
1.B Osnove kirurške i bioptičke patologije
1.Kirurška patologija
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka
200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka – patologija dojke
200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka
- hematopatologija
100
Pregled kirurških biopsija/operativnim uzoraka – patologija probavnog sustava
100
2. Ginekološka i neonatalna patologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog spolnog sustava
400
Fetalnih i neonatalnih obdukcija
5
3.Endoskopska i punkcijska patologija
Pregled uzoraka tkiva uzetih endoskopskim metodama (biopsija sluznice jednjaka, želuca, duodenuma, tankog i debelog crijeva) i biopsijom iglom (jetre, bubrega, gušterače…)
400
4.Metode dijagnostike u patologiji
Specijalnih / histokemijskih metoda
50
Imunohistokemijskih metoda
30
Ostalih metoda (EM, molekularna patologija …)
20
1.C. Osnove citopatologije
1.Ginekološka citologija
Pregled citoloških uzoraka vrata maternice
550
Pregled direktnih citoloških uzoraka endometrija
50
Pregled citoloških uzoraka vulve
30
Pregled citoloških uzoraka jajnika, jajovoda i peritonealne šupljine
70
2.Neginekološka citologija
Citološka punkcija tankom iglom bez vođenja slikovnim metodama
20
Citološka punkcija tankom iglom uz vođenje slikovnim metodama
30
Punkcija koštane srži
20
Pregled citoloških uzoraka – dojka, štitnjača, probavni sustav
250
Pregled citoloških uzoraka – hematološki sustav
250
Pregled citoloških uzoraka – respiratorni sustav
200
3.Metode dijagnostike u citopatologiji
Citokemijske metode
30
Imunocitokemijske metode
50
Ostale metode (molekularne, protočna citometrija, citogenetika)
20
1.D. Sudska medicina
Obdukcije
30
Vještačenje
15
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR
2
3
Datum i potpis specijalista
Datum i potpis
2.Specijalna patologija i citologija organa i organskih sustava
Dojka
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
450
Pregled intraoperacijskih biopsija/imprint citologije
50
Citološka punkcija tankom iglom
20
Pregled citoloških uzoraka
200
Ženski spolni sustav i perinatologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog spolnog sustava
600
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
60
Pregled citoloških uzoraka
850
Fetalnih/perinatalnih obdukcija
5
Pedijatrijska patologija
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
150
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka iz područja motiliteta
50
Probavni sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka
370
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
20
Pregled citoloških uzoraka
40
Gušterača
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka gušterače
100
Pregled citoloških uzoraka
30
Jetra
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka jetre
130
Pregled citoloških uzoraka
30
Urološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka mokraćnog i muškog spolnog sustava
300
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
30
Pregled citoloških uzoraka
200
Bubreg
Pregled bioptičkih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija). Polovina biopsija trebaju biti uzorci nativnih, a druga polovina transplantiranih bubrega
150
Srce i krvne žile
Obdukcija fetusa i odraslih umrlih zbog bolesti srca
5
Pregled biopsija srca i krvnih žila
50
Hematološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
250
Citološka punkcija tankom iglom
20
Punkcija koštane srži
20
Pregled citoloških uzoraka
350
Respiratorni sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka
300
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
50
Pregled citoloških uzoraka
300
Koža (Dermatopatologija)
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva kože
400
Glava i vrat
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja glave i vrata
200
Citološka punkcija tankom iglom
10
Pregled citoloških uzoraka
100
Endokrinološki sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja endokrinološke patologije
180
Pregled introperativnih biopsija
30
Citološka punkcija tankom iglom
15
Pregled citoloških uzoraka
250
Živčani sustav (Neuropatologija)
Pregled biopsija/operativnih uzoraka tumora mozga
310
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije
30
Pregled citoloških preparata
50
Neuropatoloških obdukcija
5
Lokomotorni sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka
150
Citološka punkcija tankom iglom
5
Pregled citoloških uzoraka
50
Izljevi
Pregled citoloških uzoraka
100
Transplantacijska patologija
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva u transplantiranih bolesnika
60
Autopsijska patologija
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
50
Specijalne metode u patologiji i citologiji
Pregledanih uzoraka
1000
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PRILOG II.
47. Gerijatrija
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Prilog II. točka 47. Pravilnika: „47. Gerijatrija“.
Naziv specijalizacije
GERIJATRIJA
Naziv koji se stječe polaganjem specijalističkog ispita
Specijalist gerijatrije
Trajanje specijalizacije
48 mjeseci (4 godine)
Program specijalizacije
Zajedničko internističko „deblo“ - 22 mjeseca
1. Kardiologija - 2 mjeseca i 3 tjedna
2. Gastroenterologija – 2 mjeseca i 3 tjedna
3. Endokrinologija i dijabetologija - 2,5 mjeseca
4. Pulmologija – 2 mjeseca
5. Nefrologija - 2,5 mjeseca
6. Hematologija – 2 mjeseca
7. Transfuziologija - 2 tjedna
8. Alergologija i klinička imunologija- 1 mjesec
9. Reumatologija - 2 mjeseca
10. Intenzivna i hitna medicina - 1.5 mjesec
11. Internistička onkologija – 1 mjesec
12. Klinička farmakologija i toksikologija - 2 jedna
13. Infektologija - 1 mjesec
Gerijatrija – 22 mjeseca
1 . Opća interna medicina specifičnosti za gerijatrijske bolesnike – 3 mjeseca
2. Gerijatrijska bolnička infekcija - 1 mjesec
3. Neurogerijatrija - 3,5 mjeseca
4. Psihogerijatrija - 3,5 mjeseca
5. Opća (obiteljska) medicina specifićnosti za gerijatrijske osiguranike - 1 mjesec
6. Fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji - 1 mjesec
7. Gerijatrijska traumatologija i gerontotehnologija - 1,5 mjesec
8. Gerijatrijska endokrinologija – 1,5 mjesec
9. Gerijatrijska onkologija - 1 mjesec
10. Gerontološkojavnozdravstvena djelatnost - 3 mjeseca
11. Primjenjena epidemiologija u gerijatriji – 0,5 mjeseca
12. Gerijatrijska zdravstvena njega - 0,5 mjeseca
13. Palijativnogerijatrijska skrb - 0,5 mjeseca
14. Geroprofilaktičke mjere pravilne prehrane u gerijatriji - 0,5 mjeseca
Godišnji odmor -4 mjeseca
Poslijediplomski specijalistički studij „Gerijatrija “ - 3 mjeseca
U okviru specijalizacije iz gerijatrije specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij „Gerijatrija“.
Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine.
Kompetencije koje polaznik stječe završetkom specijalizacije
Razina usvojene kompetencije:
1 Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i
stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja
2 Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u
mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
3 Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u
mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor.
Opće kompetencije
Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant gerijatrije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije.
Završetkom specijalizacije specijalizant gerijatrije mora znati:
poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3)
posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3)
poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3)
poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3)
biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3)
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3)
kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3)
imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3)
razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci (3)
sudjelovati u znanstveno - istra ž iva č kom radu po š tuju ć i eti č ka na č ela znanstveno - istra ž iva č kog rada i klini č kih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi p rograma specijalizacije i uže specijalizacije (3)
znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima (3)
poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika (3)
procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi (3)
biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva (3)
poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite (3)
poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata (3)
razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3)
poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebice financijskim (3)
razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3)
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3)
promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
2. Posebne kompetencije
Zajedničko internističko „deblo“
Završetkom prvog dijela programa specijalizacije - zajedničko deblo - specijalizant mora položiti ispit iz e-predmeta „Racionalna primjena lijekova“ te mora biti sposoban primijeniti usvojena znanja i vještine u slijedećim poglavljima:
- iz kardiologije : obrada kardiološkog bolesnika i usvojiti specifičnosti anamneze i statusa kardiološkog bolesnika (2);
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza: biokemijski nalazi, EKG, 24-satni EKG, estovi opterećenja, elektrofiziološko ispitivanje, metode oslikavanja – rtg, ehokardiografija, kateterizacija srca i angiokardiografija, angiološke slikovne dijagnostičke metode, MSCT, MR; elektrokardiografija u hitnim i elektivnim stanjima i testovi opterećenja (2).
- procjena potrebe specifi č ne specijalisti č ke obrade i lije č enja bolesnika sa sumnjom na slijede ć a stanja (2): zatajivanje srca ; poreme ć aji ritma i provo đ enja ; iznenadna smrt ; kongenitalne sr č ane mane ; reumatska vru ć ica , bolest sr č anih zalistaka , endo i miokarditis ; kardiomiopatije ; bolesti perikarda ; tumori srca (1), ateroskleroza , ishemijska bolest srca , akutni koronarni sindrom , infarkt miokarda , bolesti plu ć ne cirkulacije , bolesti aorte i perifernih krvnih arterija , bolesti vena , tromboembolije , sr č ane bolesti i trudno ć a (1), srce u bolestima drugih organskih sustava , nekardijalni kirur š ki zahvati u kardijalnih bolesnika , transplantacija srca (1), traume srca i velikih krvnih ž ila (1).
- iz gastroenterologije : obrada gastroenterološkog bolesnika i bolesnika s bolešću jetre i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji: biokemijski jetreni testovi – pokazatelji hepatocelularne nekroze , kolestaze , sintetske funkcije jetre , probavni enzimi , tumorski biljezi , autoantitijela , specifi č ni proteini , probavni hormoni . Funkcijski testovi . Slikovne metode – ultrazvuk , dopler , endoskopski ultrazvuk , endoskopija , radiolo š ke metode , magnetska rezonancija ; radionuklidne metode . Laparoskopija, biopsija jetre. (2).
- procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja (2): sindrom malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremećaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i želuca, upalne bolesti crijeva, poremećaji crijevne cirkulacije bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sustava, tumori tankog i debelog crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoći; bole sti bilijarnog sustava; bolesti gušterače, te znati osnove transplantacije u gastroenterologiji (1).
- iz endokrinologije i dijabetologije : obrada endokrinološkog bolesnika i specifičnosti anamneze i statusa tih bolesnika (2).
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u endokrinologiji, dijabetologiji i bolestima metabolizma: mjerenje hormona u krvi i urinu, dinamičke procedure za ocjenu endokrinih funkcija, dijagnostički testovi za stražnji režanj hipofize, štitnjaču, koru i srž nadbubrežne žlijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje endogene sekrecije gušterače (2).
- procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na: bolesti hipotalamusa i hipofize i neurohipofize; bolesti štitnjače; bolesti nadbubrežne žlijezde, bolesti testisa i jajnika, neplodnost, poremećaji diferencijacije spola; poremećaji multiplih endokrinih žijezda, bolesti metabolizma (šećerna bolest, hipoglikemija, metabolički sindrom i pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremećaji metabolizma lipida, purina, porfirina, aminokiselina, poremećaj sinteze i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih žlijezda (drugi sindromi hipo i hiperkalcemije), osteoporoza (2)
- iz pulmologije : obrada pulmološkog bolesnika i specifičnosti anamneze i statusa tih bolesnika (2)
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u respiratornoj medicini: slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, mikrobiološke pretrage, imunološke pretrage, biokemijske pretrage ispitivanje funkcije pluća
- procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja u bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: akutne upale pluća, kronična opstruktivna bolest pluća; astma, bronhiektazije, plućni apsces, plućne mikoze, bolesti plućnoga intersticija, plućne eozinofilije, profesionalne plućne bolesti, profesionalne bolesti koje zahvaćaju dišne puteve, profesionalne bolesti koje zahvaćaju alveole, tumori traheje, bronha i pluća, bolesti pleure, medijastinuma i ošita, poremećaji ventilacije, poremećaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na plućima (2)
- iz nefrologije : obrada nefrološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u nefrologiji: biokemijski nalazi, analiza urina, citološka analiza urina, određivanje funkcije bubrega, slikovne metode – UZV i dopler bubrega, radiološke metode, radionuklidna funkcijska ispitivanja, bakteriološke analize , biopsija bubrega (2)
- procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja (3): akutno i kronično zatajivanje funkcije bubrega, zatajivanje funkcije bubrega i postupci dijalize i transplantacija bubrega, primarne i sekundarne bolesti glomerula, akutni i kronični tubolointersticijski nefritis, toksične nefropatije, infekcije mokraćnog sustava (3), vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega; nefrolitijaza; opstrukcija mokraćnog sustava; poremećaji inervacije mokraćnog sustava i urodinamike; tumori mokraćnog sustava i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega; oštećenja bubrega uzrokovana lijekovima (2)
- iz hematologije : obrada hematološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u hematologiji: biokemijske i hematološke pretrage, citološke i histološke pretrage, imunološke, citogenetske i molekularne pretrage te radionuklidne pretrage (2)
- procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: bolesti eritrocita – anemije, bolesti uzrokovane poremećajima hemostaze, poremećaji broja i funkcije trombocita, poremećaji hemostaze, benigne bolesti granulocita, monocita i makrofaga, bolesti limfocita, bolesti slezene, neoplastične bolesti krvotvornog sustava – kronične mijeloproliferative bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti, neoplastične bolesti plazma stanica; osnove transplantacije krvotvornih stanica (2)
- iz transfuziologije : preparati krvi, uzimanje i konzerviranje krvi; imunohematološka ispitivanja darivatelja i bolesnika; usmjerena transfuzija krvi i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; poslijetransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog liječenja (2)
- iz alergologije i kliničke imunologije : obrada bolesnika s imunološkim poremećajem i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u imunologiji i alergologiji (2)
- procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na glavne poremećaje i bolesti imunološkog sustava - imunodeficijencije, alergijske i pseudoalergijske reakcije, (2)
- iz reumatologije : obrada reumatološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u reumatologiji: slikovne metode - npr. klasični radiogram, MRI, nuklearne metode oslikavanja; laboratorijske metode – biokemijske, mikrobiološke, histološke, te različite pretrage seruma i drugih tjelesnih tekućina i tkiva, pretrage kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti, autoantitijela, citološke metode pretraga (2)
- klasifikacija reumatske bolesti i procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: reumatoidni artritis, juvenilni kronični artritis, seronegativna spondiloartropatija, sustavni eritemski lupus, sustavna skleroza, Sjogrenov sindrom; polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja vezivnog tkiva, sindrom vaskulitisa, sarkoidoza, Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, križobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam, artropatije zbog odlaganja kristala, infekcijski artritis (2)
- iz intenzivne i hitne medicine : poznavanje bodovnih sustava za procjenu težine kritično bolesnih, metode nadzora u jedinicama intenzivnog liječenja, kardiopulmonalna – cerebralna resuscitacija (3), osnovna načela mehaničke ventilacije, šok; sepsa; višestruko zatajenje organa; ARDS, pristup bolesniku u komi, agitacija i delirij (2)
- iz internističke onkologije: obrada onkološkog bolesnika i usvojiti specifičnosti anamneze i statusa onkološkog bolesnika (2);
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u internističkoj onkologiji: biokemijski nalazi, hematološki nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, imunološke pretrage, citogenetske i molekularne pretrage (2)
- procjena potrebe specifične specijalističke obrada i liječenja bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja: solidni tumori /dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, pluća, urogenitalni tumori/, paraneoplastični sindrom, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela, načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove lijećenja solidnih tumora, komplikacije onkološkog liječenja i suportivno liječenje(2)
- iz kliničke farmakologije i toksikologije : poznavanje pristupa bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rješavanje terapijskih problema, pristup otrovanom bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante; upoznati se s kliničkim pokusima (2)
- iz infektologije : obrada infektološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
- indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda, upoznavanje temeljnih laboratorijskih pretraga u infektologiji, interpretacija nalaza i principi liječenja zaraznih bolesti (2)
Posebne kompetencije
2.1.Opća interna medicina specifičnosti za gerijatrijske bolesnike
Završetkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pružiti optimalnu zdravstvenu zaštitu iz tematskih područja:
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - opće promjene (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene imunološkog sustava(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene mišićja(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene kože i potkožnog tkiva(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene kostiju(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene zuba i usne šupljine (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene organa za disanje (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene probavnog sustava(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene jetre (3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene srca (3),
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene bubrega(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene krvi i krvotvornih organa(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene endokrinog sustava(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- reprodukcijski sustav(3).
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene mozga(3).
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca i krvnih žila u starijoj dobi(3)
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca u metaboličkim bolestima u starijoj dobi(3).
Funkcijske i somatske promjene kod arterijska hipertenzija u starijoj dobi(3).
Prevencija i liječenje ateroskleroze (3)
Plućna tromboembolija u starijoj dobi (3).
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti dišnih putova i plućnog tkiva u starijoj dobi(3).
Funkcijske i somatske promjene kod infektivnih bolesti u starijoj dobi (3).
Funkcijske i somatske promjene bolesti stomatognatog i probavnog sustava u starijoj dobi
prehrana u starijoj dobi (3).
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti urogenitalnog sustava u starijoj dobi(3).
Ginekološke bolesti u starijoj dobi(3).
Funkcijske i somatske promjene kod hematološke i onkološke bolesti u starijoj dobi(3).
Bolesti osjetnih organa u starijoj dobi(3).
Bolesti kože u starijoj dobi(3).
Koronarna bolest u starijoj životnoj dobi(3).
Angina pektoris u starijoj životnoj dobi(3).
Akutni koronarni sindrom u starijoj životnoj dobi(3).
Infarkt miokarda u starijoj životnoj dobi(3).
Zatajivanje crpne funkcije srca sa sistoličkom disfunkcijom u starijoj životnoj dobi(3).
Zatajivanje crpne funkcije srca s dijastoličkom disfunkcijom(3).
Kardiogeni edem pluća u starijoj životnoj dobi(3).
Kardiogeni šok u starijoj životnoj dobi(3).
Pristup bolesniku s valvularnom ili valvularnim bolestima srca u starijoj životnoj dobi(3).
Aritmije, supraventrikulske, spojne, ventrikulske, s posebnim osvrtom ka smetnjama provođenja podražaja od sinoaurikulskog bloka atrioventrikulskih blokova do potpunog atrioventrikulskog bloka sa sinkopalnim atakama u starijoj životnoj dobi(3).
Indikacije za ugradnju električnog stimulatora srca u starijoj životnoj dobi(3).
Praćenje kliničkog tijeka bolesti u bolesnika koji su nositelji električnog stimulatora u starijoj životnoj dobi(3).
Arterijska hipertenzija, napose visoka i maligna u starijoj životnoj dobi(3).
Kronične opstrukcijske bolesti pluća (3).
Bronhalna astma u starijih osoba(3).
Nekardiogeni plućni edem bronha u starijih osoba(3).
Tuberkuloza pluća u starijih osoba(3).
Karcinom pluća u starijih osoba(3).
Pneumonije: bronhopneumonija, pneumokokna pneumonija, virusne pneumonije u starijoj dobi(3).
Insuficijencija kardije i refluksni ezofagitis u starijoj dobi(3).
Ahalazija u starijih osoba(3).
Vrijed jednjaka, želuca i dvanaesnika u starijih osoba(3).
Ciroza jetre u starijih osoba(3).
Proljevi u starijih osoba(3).
Inkontinencija stolicom u starijih osoba(3).
Divertikulitis debelog crijeva u satrijih osoba(3).
Tumori jednjaka želuca, dvanaesnika, debelog crijeva napose rektuma u starijih osoba(3).
Ishemijske bolesti crijeva u starijih osoba(3).
Dijabetička koma u starijih osoba(3).
Hipersmolarna koma u starijih osoba(3).
Šećerna bolest tipa IIa i II b u starijih osoba (3).
Šećerna bolest uz primjenu inzulina u starijoj dobi(3).
Hipoglikemija u starijih osoba(3).
Hipoglikemijska koma u starijih osoba(3).
Dijabetičko stopalo u starijih osoba(3).
Osteopenija u starijih osoba(3).
Osteoporoza u starijih osoba(3).
Hipotireoza u starijih osoba(3).
Hipertireoza u starijih osoba(3).
Apatetična hipertireoza u starijih osoba(3).
Sideropenijske anemije u starijih osoba(3).
Perniciozna anemija u starijih osoba(3).
Kronična limfatična leukemija u starijih osoba(3).
Policitemija rubra vera u starijih osoba(3).
Sindrom mijelodisplazije u satrijih osoba(3).
Aplastična anemija u starijih osoba(3).
Trombocitopenije u starijih osoba(3).
Trombocitoze u starijih osoba(3).
Kronično zatajivanje funkcije bubrega u starijih osoba(3).
Indikacije za provedbu postupka hemodijalize u starijih osoba(3).
Dehidratacija s većim gubitkom vode nego soli u starijih osoba(3).
Dehidratacija s većim gubitkom soli nego vode u starijih osoba(3).
Dehidratacija s jednakim gubitkom soli i vode u starijih osoba(3).
Hiperhidratacija u starijih osoba(3).
Akutni glomerulonefritis u starijoj dobi u starijih osoba(3).
Akutni pijelonefritis u starijih osoba(3).
Nefroangioskleroza u starijih osoba(3).
Inkontinencija mokracom u starijih osoba(3).
Recidivi urinarnih infekcija u starijih osoba(3).
Indikacije za intermitentnu kateterizaciju mokracnog mjehura u starijih osoba(3).
Indikacije za trajni urinarni kateter(3).
Dugotrajna antibakterijska profilaksa kod nositelja urinarnog katetera(3).
Principi-posebnosti primjene lijekova u starijoj dobi(3).
Antikoagulantna terapija u starijoj dobi(3).
Antiagregacijska terapija u starijoj dobi(3).
Primjena lijekova u bolesnika koji se podvrgavaju postupcima iterativne hemodijalize u starijoj dobi(3).
Osobitosti antibakterijskog liječenja u starijoj dobi(3).
Nuspojave lijekova u starijoj dobi(3).
Interakcije lijekova u starijoj dobi(3).
Polipragmazija u starijoj dobi(3).
Promjene imunog sustava u starijoj dobi(3).
Reumatoidni artritis u starijoj dobi(3).
Sustavne bolesti vezivnog tkiva u starijoj dobi(3).
Visceralni eritematodes u starijoj dobi(3).
Polimijalgija reumatika u starijoj dobi(3).
Artroze-degenerativne bolesti u starijoj dobi(3).
Seronegativni spondilartritisi u starijih osoba(3).
Paraneoplastični sindromi u starijih osoba(3).
Hipotermija u starijoj dobi(3).
Hipertermija u starijih osoba(3).
Kardiogeni šok u starijih osoba(3).
Tromboza dubokih vena nogu u starijih osoba(3).
Plućna embolija u starijih osoba(3).
Sepsa u starijih osoba(3).
Septički šok u starijih osoba(3).
Multiorgansko zatajivanje organa u starijih osoba(3).
Hemoragijski ili hemoragijsko-nekrotični akutni pankreatitis starije dobi(3).
Mezenterijska tromboza u starijih osoba(3).
Akutna embolija arterija u starijih osoba(3).
2.2 Gerijatrijska bolnička infekcija
Po završetku navedenog dijela programa specijalizant gerijatar treba savladati vještine i znati:
Iskustvo u rješavanju lokalnih problema prevencije i kontrole infekcija, uključujući izbijanje epidemija u ustanovama za starije, kao i njihovo suzbijanje (2).
Poznavati način rada povjerenstva za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou(3).
Poznavati posebne probleme u ustanovama za starije osobe, (posebni uzročnici infekcija te načini prenošenja istih), kao i probleme unošenja rezistentnih uzročnika iz bolničke sredine u ustanove za starije osobe(3).
Znati usko surađivati s medicinskom sestrom educiranom za kontrolu bolničkih infekcija u obavljanju svakodnevnih poslova, kao i u edukaciji svih onih koji sudjeluju u prevenciji infekcija(3).
Moći sudjelovati u obilasku kliničkih i ostalih dijelova ustanova za smještaj starijih i nemoćnih osoba u svrhu kontrole infekcija, ovdje treba uključiti i obilazak kuhinje, te praonice rublja (ako postoji);poznavati principe izolacije bolesnika, te njenu pravilnu primjenu (3);
Poznavati metode prevencije infekcija u ustanovama za starije osobe (higijena ruku, higijena okoline, higijena rublja, higijena hrane) (3).
Poznavati fizikalne i kemijske agense koji se upotrebljavaju u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija(3).Biti upoznat sa svim dokumentima donesenima na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou koji se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije osobe i poznavati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr.: preporuke koje se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija povezanih s trajnim pomagalima, MRSA, Clostidium difficile, virusne infekcije probavnog sustava (npr. norovirusi, rotavirusi), ptičju gripu, dezinfekciju, itd.) (3).
Razumjeti načela obveznog javljanja i epidemiološkog praćenja infektivnih bolesti i antimikrobne rezistencije i biti upoznat sa zakonskim propisima o obveznom javljanju slučajeva prenosivih bolesti epidemiološkim i gerontološkim institucijama javnog zdravstva(3).
Završetkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pružiti optimalnu zdravstvenu zaštitu iz tematskih područja:
Poznavanje osnovnih načela prevencije i kontrole infekcija u ustanovama za starije osobe (2)
Poznavanje specifičnih uzročnika, načine širenja i načine sprečavanja širenja specifičnih uzročnika gerijatrijskih bolničkih infekcija te načine cirkulacije rezistentnih uzročnika između bolničkih ustanova i ustanova za starije osobe. (2)
Poznavanje rezistencija na antimikrobne lijekove za gerijatrijske bolesnike (2).
Poznavati način rada povjerenstva za bolničke infekcije na lokalnom i nacionalnom nivou (2).
Poznavati dokumente na kojima se temelji prevencija i kontrola(postupnici, smjernice, pravilnici, zakoni) gerijatrijskih bolničkih infekcija(2).
Poznavanje posebnih uzročnika infekcija u gerijatrijskoj populaciji (stafilokoki, pneumokoki, C.difficile, ESBL enterobakterije, virusi- uzročnici gastrointestinalnih i respiratornih infekcija) (3).
Poznavanje rada povjerenstva za kontrolu infekcija, na lokalnom i regionalnom nivou,poznavanje stacionarnog odjela i ostalih dijelova ustanova koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija (3).
Osnovno znanje o nacrtu ustanove i tehničkim problemima (voda, odvodnja, zrak), poznavanje metodologije praćenja infekcija i rezistencije u ustanovama za starije osobe, poznavanje izrade postupnika za prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije (3).
2.3. Neurogerijatrija
Promjene mozga uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena) (3)
Promjene leđne moždine uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena(3)
Promjene perifernih živaca uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena.(3)
Epidemiologija, klasifikacija i etiologija boli u starijih osoba, razlikovanje akutne od kronične boli, dijagnostika i liječenje boli, te zbrinjavanje gerijatrijskih bolesnika s boli.(3)
Cerebrovaskularne bolesti u gerijatriji; hipertenzivna encefalopatija, moždani udar – ishemijski i hemoragijski:prevencija,klasifikacija,simptomi, znaci i tijek bolesti (prepoznavanje simptoma TIA-e, razlikovanje poremećaja moždanog krvotoka u karotidnom i vertebrobazilarnom području) dijagnoza,prognoza,smjernice u liječenju,posljedice moždanog udara,zbrinjavanje i gerijatrijska zdravstvena njega bolesnika nakon moždanog udara,jedinice za liječenje moždanog udara,smjernice u liječenju komplikacija moždanog udara gerijatrijskog bolesnika.(3)
Poremećaji govora u starijih: starenje i govor,vrste poremećaja govora,evaluacija govora,poznavanje ciljeva liječenja poremećaja govora u starijih osoba.(3)
Poremećaji pokreta u gerijatriji: tremor, prepoznavanje i razlikovanje različitih vrsta tremora,Parkinsonova bolest; poznavanje etiologije i patofiziologije, kliničke slike, dijagnostičkog postupka, liječenja (farmakološke i nefarmakološke metode) i nuspojava liječenja;razlikovanje ostalih bolesti poremećaja pokreta (progresivna supranuklearna paraliza, Shy-Drager-ov sindrom, korea, distonija, tardivna diskinezija i tardivna akatizija, hemibalizam, mioklonusi, poremećaji pokreta uzrokovani lijekovima) u starijih osoba (3).Poremećaji spavanja u starijih osoba :značajke spavanja,insomnija – simptomi, dijagnosticiranje, liječenje – opće higijenske mjere i farmakoterapija;razlikovanje različitih poremećaja spavanja (cirkadijana disritmija; produljeno spavanje tijekom dana; parasomnije, sleep apnea, poremećaji spavanja povezani s demencijom, poremećaji spavanja povezani s ostalim poremećajima) u starijoj dobi(3)
Etiologija i klasifikacija neurodegenerativnih poremećaja u gerijatriji,Progresivna demencija (kao prateći simptom neuroloških bolesti),Demencija Alzheimerovog tipa, Multi-infarktna demencija,simptomi, znaci i tijek bolesti,dijagnostika i pristup gerijatrijskom bolesniku s neurodegenerativnim poremećajima,liječenje i prognoza.(3)
Prevencija bolesti i onesposobljenosti u starijih:primarna, sekundarna i tercijarna prevencija neuroloških bolesti,prevencija iatrogenih neuroloških komplikacija,prevencija psihosocijalnih problema starijih osoba(3).Kvaliteta života i ciljevi liječenja neurološkog gerijatrijskog bolesnika:kronične bolesti, bol i patnja, kognitivni poremećaji, onesposobljenost starijih osoba.(3)
Gerijatrijska zdravstvena njega umirućeg neurogerijatrijskog bolesnika:fizikalni simptomi,psihološki simptomi,kontrola simptoma u starijih osoba.(3)Padovi, frakture i ozljede u starijih osoba:epidemiologija, etiologija, dijagnoza, liječenje, poremećaji kretanja – normalne promjene hoda vezane uz starenje:etiologija, dijagnoza, klinički pregled, prevencija i liječenje neurogerijatrijskog bolesnika(3).Neurorehabilitacija u gerijatriji: plastičnost mozga,nove smjernice u neurorehabilitaciji, neurorehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara – funkcionalna intergracija Jedinica za liječenje moždanog udara u zdravstvenom sustavu,poremećaji hoda, neurorehabilitacija oduzetosti, neurorehabilitacija spastičnosti,okupacijska terapija i terapija govora starijih osoba(3)
Poremećaji svijesti u neurogerijatriji:poznavanje i razlikovanje najčešćih uzroka poremećaja svijesti (supratentorijski, infratentorijski, difuzni i poremećaji metabolizma mozga, psihijatrijski poremećaji), poznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurolgiji (3)
Pristup neurološkom bolesniku starije životne dobi:sposobnost razlučivanja trivijalnih uzroka neuroloških simptoma (primjerice glavobolje, vrtoglavice, insomnije, boli u leđima, slabosti i umora) od moguće teških neuroloških bolesti kao uzroka neuroloških simptoma, kao i hitnih stanja u neurologiji;anamneza i heteroanamneza za starije osobe.(3)
Neurološki pregled starije osobe – temeljen na poznavanju neurološke anatomije i fiziologije: mentalni status (orijentacija u vremenu, prostoru i prema osobama; pažnja, pamćenje rasuđivanje, sposobnost apstrahiranja, uvid u bolest, raspoloženje, stupanj naobrazbe), pregled kranijskih živaca , motorički sustav (obzervacija i palpacija mišića, utvrđivanje mišićne snage), koordinacija , ravnoteža i hod, ispitivanje osjetnog sustava, refleksi (fiziološki i patološki), autonomni živčani sustav (posturalna hipotenzija, Valsavin pokus, znojenje, Hornerov sindrom, mokrenje i stolica, seksualne funkcije u starijoj dobi.(3)Cerebrovaskularni pregled starije osobe (pregled kože, sklera, očne pozadine, sluznice usne šupljine i nokta; auskultacija srca, kranijuma i karotidnih arterija, palpacija temporalnih arterija.(3)
Dijagnostika neuroloških bolesti u starijoj dobi (racionalan odabir potrebnih laboratorijskih pretraga i metoda slikovnog prikaza mozga; lumbalna punkcija, CT, CTA, MRI, MRA, DSA, EEG, VEP i BAER, EMNG, neurosonološke metode)(3)
Osposobljenost polaznika u stjecanju vještina i znanja za:specifičnosti neurološkog pregleda u bolesnika starije životne dobi,neuropsihološka procjena u starijoj dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaja, primjena lijekova u populaciji starije životne dobi(3).Specifičnost metoda slikovnog prikaza u starijoj dobi:CT, MRI, neurosonološke metode,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj dobi,EEG,EMNG,VEP i BAER,specifičnost neurorehabilitacije neurogerijatrijskog bolesnika ,socijalni, etički i ekonomski problemi osoba starije životne dobi(3)
2.4. Psihogerijatrija
Psihološki, sociološki i kulturološki aspekti starenja:razvojna psihologija, stres, uspješno starenje, odnos prema zdravlju i bolesti, kulturološka istraživanja i perspektive (3).Osnove biološke psihogerijatrije; poremećaj sinaptičkog funkcioniranja, neurotransmiteri, receptori (3)
Psihički poremećaji u gerijatriji:epidemiologija, klasifikacija, etiologija, dijagnostika u psihogerijatrijskog bolesnika (3)
Poremećaji kognitivnih funkcija u psihogerijatriji:oštećenje memorije (zapamćivanje, pamćenje, ekforiranje),poremećaj apstraktnog razmišljanja, percepcije i razumijevanja okolnih događanja, kritičnosti,poremećaj viših kortikalnih funkcija govora (afazija), psihomotorike (apraksija, ekscitacija, katatona stanja, stupor), prepoznavanje (agnozija),shvaćanja, rasuđivanja i pažnje,promjena osobnosti u psihogerijatrijskog bolesnika (3)
Poremećaji konativnih funkcija u psihogerijatriji:poremećaji raspoloženja, ispoljavanja i moduliranja u referenciji sa realitetom i temama razgovora, volje (generiranje motivacione emotivnosti) (3)
Organski uvjetovani psihički poremećaji u psihogerijatriji ( MKB 10):klasifikacija, etiologija, simptomi, dijagnoza, liječenje, prognoza (3).Demencije i rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti u psihogerijatriji:AD, LBD, FTD, vaskularne, miješane, kod ostarjelih duševnih bolesnika, ostale klasifikacija, etiologija, simptomi, dif. dijagnoza, liječenje, prognoza (3)
Delirij u psihogerijatriji:Etiologija, simptomi, dijagnoza, liječenje, prognoza(3).Jedinice za liječenje akutnih dekompenzacija u psihogerijatrijskog bolesnika:organizacija jedinice,funkcionalna integracija u zdravstveni sustav (3)
Klinička psihofiziologija u psihogerijatriji:poremećaji budnosti i spavanja;,ocjena dnevne alertnosti i noćnog spavanja (dementni i delirantni bolesnici) - cjelonoćna polisomnografija i dnevni test latence uspavljivanja (MSLT),ocjenske ljestvice za alertnost (SSS-Stanford Sleepiness Scale, Epworth Sleepiness Scale),epilepsija staračke dobi – specifičnosti AE terapije,apnejički sindrom u spavanju i cerebrovaskularna bolest,terapija svjetlom (3)
Psihofarkmakoterapija u psihogerijatrijskog bolesnika:antipsihotici, antidepresivi, hipnotici, sedativi, nefarmakološke intervencije kod agresivnog ponašanja starih osoba u soc. institucijama (DU, „nursing homes“).(2)
Komplikacija i prevencija u psihogerijatriji:dekubitusa, kontraktura, fraktura, bolesti dišnog sustava, urogenitalnog sustava, uz poznavanje etiologije, simptoma, dijagnoza i liječenja te primarne, sekundarne i tercijarne prevencije,prevencije iatrogenih komplikacija,prevencije psihosocijalnih problema(2).Forenzička psihogerijatrija:psihijatrija i zakon,etička pitanja,opći principi psihijatrijskog vještačenja,psihijatrijsko vještačenje (hospitalizacijsko, građansko i kazneno pravo),forenzička terapija (3)
Kvaliteta života, funkcionalna sposobnost i ciljevi liječenja u psihogerijatrijskog bolesnika:psihološki tretmani (kognitivno-bihevioralni),psihološke implikacije hospitalizacije,socioterapija i rehabilitacija, terapija slikanjem i AD,fizikalna terapija,psihološki tretman obitelji i strategija rješavanja problema, terapijske smjernice u psihogerijatriji(3)
Program osposobljavanja polaznika u stjecanju vještina i znanja za:specifičnosti psihijatrijskog pregleda bolesnika starije životne dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaj,specifičnosti metoda slikovnog prikaza u starijoj životnoj dobi : CT, MRI, PETCT,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj životnoj dobi : EEG, EMNG,analizu likvora,DNK analiza,psihološku procjenu, rano otkrivanje i dijagnostika demencija,psihometrijske metode (MMSE-Mini Mental State Examen, CDT-Clock Drawing Test, CAMDEX - Cambridge Mental Disorders of the Elderly Examination, DRS, WAIS-R, CLIFTON),forenzičku psihogerijatrijsku ekspertizu,specifičnosti rehabilitacije psihogerijatrijskog bolesnika(3)
Tehnike i treninzi za poboljšanje osobne efikasnosti i psihosocijalnih vještina (3)
Obrada psihogerijatrijskog bolesnika (anamneza, heteroanamneza, status), postavljanje radne i diferencijalne dijagnoze, planiranje racionalnog dijagnostičkog postupka, interpretacija rezultata učinjene laboratorijske obrade, samostalno izvođenje pretraga koje su definirane programom i planom specijalizacije, postavljanje definitivnih dijagnoza temeljem koje se određuje liječenje, uspostava programa liječenja i odredba terapije te praćenje bolesnika u bolničkim i ambulantnim uvjetima(3)
Patofiziološke osnove psihogerijatrijskih psihičkih poremećaja,intenzivna i hitna medicina: pristup delirantnom bolesniku; prevencija komplikacija; metode nadzora u jedinicama intenzivnog liječenja; bodovni sustavi za procjenu težine kritično bolesnih psihogerijatrijskih bolesnika.Iz kliničke psihofiziologije osobe starije dobi ovladati postupkom interpretacije osnovnih parametara polisomnografije, elektrofiziloških nalaza te slikovnih prikaza; procjenom kvalitete i strukture noćnog spavanja i intenziteta dnevne pospanosti; ovladati primjenom ocjenskih ljestvica za subjektivnu pospanost; evaluacija poremećaja bioritma starih i poglavito dementnih bolesnika; dijagnostika apneičkog sindroma i ostalih hipersomnija; ovladati osnovnim kronofarmakološkim principima i načelima primjene melatonina i terapije svjetlom (3)
Iz forenzičke psihogerijatrije: ovladati postupkom psihijatrijskog vještačenja na području hospitalizacijskog prava (prijam “bez pristanka”, prisilna hospitalizacija), građanskog prava (poslovna sposobnost, sposobnost za sklapanje ugovora, sposobnost za sastavljanje oporuke), kaznenog prava (seksualni, “krvni” i drugi delikti), ovladati principima forenzične terapije (grupna terapija, terapijska zajednica) (3)
Iz gerontopsihologije: ovladati komunikacijom sa osobama starije životne dobi i psihometrijskim postupcima procjene kognitivnih funkcija, procjena konativnih funkcija, kognitivno-bihevioralni tretmani oboljelih, socioterapija i rehabilitacija, psihoterapija obitelji oboljelih starijih osoba (3)
Iz kliničke psihofarmakologije za starije osobe: ovladati pristupom starijem bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rješavanje terapijskih problema, prepoznavanje i pristup bolesniku sa simptomima nuzdjelovanja i intoksikacije psihofarmacima; upoznati se s kliničkim pokusima (2)
Sudjelovati tijekom programa specijalizacije iz gerijatrije, u gerontološkoj i psihogerijatrijskoj edukaciji te sudjelovati u istraživanjima i razvoju psihogerijatrije (3)
2.5. Opća (obiteljska) medicina specifičnosti za gerijatrijske osiguranike
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema (2)
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva, specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnos liječnik stariji bolesnik,specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja,specifičnosti morbiditeta i mortaliteta u gerijatrijskih bolesnika,posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost, znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji, orijentacija u zajednici u zaštiti zdravlja za starije(2)
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na organizaciju rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine i gerijatrijske ordinacije pri Domu za starije osobe (2)
Znati primijenu vještine korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala u organizaciji rada posebno u ordinaciji obiteljske medicine i na stacionarima domova za starije, u provođenju kućnog liječenja, palijativne, potporne i terminalne skrbi, voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem), primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala (3)
Poznavati vođenje strukturirane i starijem bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju,planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti, usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi,znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja za gerijatrijskog osiguranika (3)
Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti u starjoj dobi:specijalist gerijatar reba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada za zdravo starenje (3)
Primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje starije osobe, njegove obitelji i zajednice, demonstrirati, na primjerima starijeg bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje. (multimorbiditet) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest u gerijatrijskog bolesnika (3)
Poznavati učinkovito rješavanje raznolikih kliničkih problema primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu, pružati učinkovitu skrb za gerijatrijskog bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnogerijatrijsku skrb (2)
Rad u oglednoj /mentorovoj ordinaciji obiteljske medicine u skrbi za starije,prepoznavanje najčešće akutnih i kroničnih bolesti starijih bolesnika, njihov prirodni tijek, metodologiju dijagnostike i mogućnosti lječenja i praćenja bolesnika starijih dobnih skupina,poznavati hitna stanja, te u hitnim stanjima provesti dijagnostiku i zbrinjavanje starijih bolesnika,usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema u starijih osoba može biti povezano s odnosima u obitelji te kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja (2)
Poznavati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu, te provoditi i evaluirati u praksi preventivni program za starije osobe (nacionalni i/ili lokalni),razumjeti razvoj i ponašanje pojedine starije osobe i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje te biti sposoban prepoznati one među svojim starijim bolesnicima koji imaju posebne potrebe i odgovarajuće reagirati na te potrebe (3)
Poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako voditi starijeg bolesnika kroz taj sustav, izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine,obaviti kućne posjete starijim bolesnicima, kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, palijativna, potporna i terminalna skrb za gerijatrijskog bolesnika) te racionalno propisivati lijekove (3)
Voditi gerijatrijskom bolesniku orijentiranu strukturiranu medicinsku dokumentaciju oblikovati kao i registar bolesnika za posebno ugrožene skupine (stariji) i/ili za bolesnike prema određenom problemu ili kroničnoj bolesti (dijabetičari, hipertoničari, izbjeglice, ratni veterani i slično) (3)
Oblikovati i voditi rad grupa kroničnih starijih bolesnika i savjetovališta (npr. za pretile, za onkološku skrb) (3)
Usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu posebice u podijeli skrbi za gerijatrijske bolesnike te na lokalnoj razini(gerontološki centri, centri za socijalni rad, ustanove za zbrinjavanje starijih osoba), timski raditi i organizirati tim i suradnju sa starijim pacijentima i zajednicom, te surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite kao i sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite (gerijatri) (3)
2.6. Fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji
Poznavati osnove fizikalne i rehabilitacijske medicine u gerijatriji;Principi opće (bio)mehanike, kinetike i kinematike. Sile, udružene sile, poluge, momenti, snaga, rad, inercija, akceleracija (3)
Proučavanje ljudskog pokreta (kineziologija),primjena sustava poluge na ljudsko tijelo; različiti sustavi poluga u relaciji s lokomotornim sustavom,poznavanje strukture zgloba, klasifikacija i karakteristike pokreta zglobova,mišićna kontrakcija, unutrašnji i vanjski otpor, skraćenje mišića i opseg pokreta zgloba; čimbenici koji ograničuju opseg pokreta; različiti tipovi mišića; različiti mehanički tipovi mišićne kontrakcije, mono i poliartikularni mišići; statičke ili izometričke kontrakcije; dinamičke ili izokinetičke kontrakcije; agonisti, antagonisti; sinergistički mišićni sustavi; kinetički lanci u gerijatrijskih bolesnika (3)
Fiziologija funkcije zgloba i mišića: kralježnica i udovi (ovaj dio programa podrazumijeva detaljno poznavanje anatomije lokomotornog sustava), primjena ranijih podataka u analizi posture i kretanja u osnovnim ljudskim aktivnostima: osnovni položaji i razne posture, geste, spretnost, hod, trčanje i skakanje u gerijatrijskoj rehabilitaciji (3)
Biokemijski učinci vježbanja. Potrošnja energije, toplinska regulacija. Fiziološki učinci, kardiovaskularni i pulmonalni učinci vježbanja,Medicina utemeljena na dokazima u specijalnosti Fizikalne i rehabilitacijske medicine u starijoj dobi, ICF (International Classification of Functioning, Disability and Healtha poznavanje farmakokinetike lijekova u uporabi u rehabilitacijskoj medicini (2)
Dijagnoza i evaluacija u FMR za gerijatrijskog bolesnika korištenje tehnika fizikalne terapije, osnovna znanja, učinci liječenja, indikacije i kontraindikacije,posebnosti primjene kod pacijenata starije životne dobi, elektroterapija: galvanske struje, struje niske, srednje i visoke frekvencije, mehanička vibracija;Biofeedback,termoterapija: liječenje hladnim i toplim,balneoterapija za starije osobe (3)
Oprema i gerontotehnološka pomagala korišteni materijali;bandaže;ortoze: kralježnica, udovi;proteze: kirurške indikacije za amputaciju;oprema i rehabilitacija osoba s amputacijom;stomaterapija;tehnička pomagala: objekti, alati, oprema u aktivnostima dnevnog života, način transfera i komunikacije, kontrola okoline, kućanska oprema; jednostavnija ili sofisticirana, ali na pomoć onesposobljenima u postizanju veće neovisnosti i poboljšanju kvalitete života;invalidska kolica - opremanje i savjetovanje starijih osoba (2)
Principi re-edukacije govora i jezičnih poremećaja: procjena terapije i primjena u rehabilitaciji kod problema artikulacije, govora (ekspresija, razumijevanje, čitanje i pisanje); procjena i tretman poremećaja gutanja u gerijatrijskog bolesnika (2)
Reintegracija starijih osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici principi i metode kliničke psihologije i socijalne skrbi (socijalni rad);kognitivna procjena (intelekt, pamćenje, koncentracija, ponašanje) i potencijal učenja;primjena u kognitivnim, psihološkim i socijalnim vještinama: pamćenje i koncentracija, pacijentovo razumijevanje i prihvaćanje problema, motivacija za rehabilitaciju, raspoloženje, teškoće u interpersonalnim odnosima; implikacije okoline (2)
Multidisciplinarno liječenje boli, etika, legislativa i povezanost zdravstvene i socijalne skrbi u zaštiti zdravlja starijih osoba (2)
Poznavati primjene specifičnih fizikalnih procedura u osoba starije dobi, iz područja fizikalne medicine patologiju za svaki pojedini organski sustav ili traumu u starije osobe. Klinička procjena zglobova i mišića starije osobe; motorne i senzorne funkcije, specifična gerijatrijsku anamneza,prepoznavanje tegoba i znakovi bolesti lokomotornog sustava;poznavanje anatomskih obilježja lokomotornog sustava; fizikalni pregled lokomotornog sustava obuhvaća : poznavanje pregleda perifernih zglobova, korijenskih zglobova i kralježnice, pregled kože i primjena lokalnih infiltracija glukokortikoida telokalnih anastetika u liječenju boli. Indikacije i kontraindikacije, način primjene, doziranje, učestalost primjene u tijeku jedne godine; mehanizam djelovanja lokalnih infiltracija; primjena lokalnih sredstava u liječenju boli za gerijatrijskog bolesnika (2)
2.7. Gerijatrijska traumatologija i gerontotehnologija
Starenje i koštano-zglobni sustav; promjene kostiju uzrokovane starenjem;
specifični prijelomi starije populacije ; prijelom radijusa na tipičnom mijestu, prijelomi kuka, kompresijski prijelom kralješka; etiologija, dijagnoza klinički i radiološki pregled, prevencija i liječenje;klasifikacija najučestalijih ozljeda u starijoj životnoj dobi (3)
Konzervativno i operacijsko zbrinjavanje najučestalijih prijeloma starije životne dobi; novi postupci operativnog zbrinjavanja prijeloma;komplikacije nestručnog zbrinjavanja u bolesnika treće životne dobi;kvaliteta života i ciljevi traumatiziranih bolesnika;nove smjernice u cilju poboljšanje zdravlja te prevencije težih traumatoloških ozljeda (3)
Starenje stanovništva i razvoj tehnologije; uvod u razvoj nove znanstvene discipline; istraživanja i razvoj tehnika i proizvoda za poboljšanje kvalitete življenja starijih ljudi; ograničenja u okolici koja smanjuju aktivnosti; primjena spoznaja iz gerontehnologije; prevencija opadanja funkcionalnih sposobnosti; nadoknađivanje umanjenih sposobnosti i vještina; poboljšanje uvjeta života i omogućavanje novih aktivnosti; pružanje pomoći onima koji skrbe za stare ljude (3)
Program osposobljava polaznike u stjecanju vještina i znanja, prepoznavanje specifičnih prijeloma populacije starije životne dobi;specifičnosti kliničkog pregleda i radiološke dijagnostike (3)
Specifičnosti konzervativnog i operacijskog liječenja traumatiziranih bolesnika; socijalni, ekonomski, fizički i psihološki problemi nakon završetka liječenja; primjena postojećih proizvoda namijenjenih poboljšanju kvalitete življenja starijih ljudi;osmišljavanje i razvoj novih proizvoda zasnovanih na znanstvenim spoznajama o starenju stanovništva (3)
2.8. Gerijatrijska endokrinologija
Starenje i endokrini sustav;šećerna bolest (klasifikacija, epiepidemijologija, patofiziologija, dijagnoza, klinička slika, liječenje, akutne komplikacije, kronične komplikacije) (3)
Metabolički sindrom (definicija, epidemiologija, patofiziologija, liječenje);debljina (epidemiologija, patofiziologija,liječenje); hiperlipoproteinemije (3)
arterijska hipertenzija ( patofiziologija primarne i sekundarne hipertenzije, mehanizmi ciljnih organskih oštećenja, evaluacija ciljnih organskih oštećenja, način života i krvni tlak, liječenje) u gerijatrijskog bolesnika oboljelog od endokrinih bolesti (3)
Osteoporoza (epidemiologija, patogeneza, klinička slika, dijagnostika, liječenje),osteomalacija (etiologija, patogeneza, klinička slika, laboratorijska i radiološka dijagnostika, liječenje, prevencija) (2)
Bolesti štitnjače (hipotireoza, hipertireoza, čvorasta štitnjača, karcinom štitnjače) (2)
Nadomjesno liječenje u endokrinologiji (hormon rasta, spolni hormoni, hormoni nadbubrežne žlijezde) (2)
Usvajanje programa osposobljavanja specijalizanta iz gerijatrije u stjecanju znanja za specifičnost endokrinoloških bolesti u oboljelih starije životne dobi; primjena lijekova u oboljelih od endokrinoloških bolesti u starijoj životnoj dobi (3)
2.9. Gerijatrijska onkologija
Obrada onkološkog gerijatrijskog bolesnika i poznavanje utjecaja starenja na incidenciju tumora (2).
Usvojiti specifičnosti anamneze i statusa onkološkog gerijatrijskog bolesnika (2)
Utvrđivanje indikacije i poznavanje agresivnosti tumora s posebnostima gerijatrijskog bolesnika za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u gerijatrijskoj onkologiji (2)
Biokemijski nalazi, hematološki nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, imunološke pretrage, citogenetske i molekularne pretrage u gerijatrijskog onkološkog bolesnika (2)
Procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja gerijatrijskog bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja:
solidni tumori /dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, pluća, urogenitalni tumori/(2)
Tumori debelog crijeva u gerijatrijskog onkološkog bolesnika(2)
Obrada tumora plućau gerijatrijskog bolesnika (2)
Obrada i dijagnostika tumora prostate u gerijatrijskog bolesnika(2)
Obrada i dijagnostika malignih bolesti hematopoetskog sustava u gerijatrijskog bolesnika (2)
Obrada i dijagnostika paraneoplastičnih sindroma, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela u gerijatrijskog bolesnika(2)
Načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora u gerijatrijskog bolsniak (2)
hitna stanja u onkoloških gerijatrijskih bolenika. (2)
Osnove lijećenja solidnih tumora u starijoj dobi (2)
Komplikacije onkološkogerijatrijskog liječenja i suportivno liječenje u gerijatrji(2)
2.10. Gerontološko - javnozdravstvena djelatnost
Poznavanje gerontološke i gerijatrijske terminologije, glosarij i sadržaj gerontološko - javnozdravstvene djelatnosti mjera, zadaća i postupaka, legislativne norme (3)
Registar zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba Hrvatske, po županijama Hrvatske i Grada Zagreba; usporedba sa državama svijeta, mrežno planiranje gerontološke zdravstvene institucijske i izvaninstitucijske gerijatrijske i gerontološko - javnozdravstvene djelatnosti / Centri za zdravstvenu gerontologiju županijskih regionalnih Zavoda za javno zdravstvo (3)
Poznavanje ustroja gerontološki centri – izvaninstitucijska skrb za starije u lokalnoj zajednici, gerijatrijsko liječenje (dugotrajno liječenje), dnevna bolnica za starije, psihogerijatrijski odjeli, domovi za starije sa primjenom 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege, dnevni boravci za starije, dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike, gerontodomaćice, gerontonjegovatelji, gerontoservisi, palijativnogerijatrijske skrbi, zdravstveni turizam za starije, udruge i zaklade za starije (3)
Usvojiti znanja o diferencijaciji kronološkog i biološkog starenja; teorijama starenja; genomu starenja, klasifikaciji po UN-u za dobne strukture država svijeta (2)
Usvojiti znanja o evaluaciji zadovoljenja zdravstvenih potreba i utvrđivanju negativnog zdravstvenog ponašanja u starijih osoba (2).
Usvojiti znanja o značaju utvrđivanja četiri „N” u gerijatriji (nesamostalnost, nepokretnost, nekontrolirano mokrenje, nestabilnost) i nastanka gerijatrijskog „domino efekta“ (3)
Poznavati specifičnosti u pružanju palijativnogerijatrijske skrbi (3)
Poznavati program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba (3)
Poznavati gerontološke norme, gerontološko-javnozdravstvene algoritme (2)
Usvojiti znanja o vrhovnom, srednjem i osnovnom gerontološko - javnozdravstvenom menadžmentu (2)
Usvojiti znanja o ulozi gerontogogije, gerontostomatologije, gerontotehnologije, gerontokineziologije i gerontoantropologije u zaštiti zdravlja starijih osoba (2)
Usvojiti znanje o projektnim evaluacijama preventivnih mjera u zaštiti zdravlja starijih osoba te holističko razumijevanje procesa starenja s obzirom na biomedicinske, psihosocijalne, etičke, moralne, migracijske, pravne, ekonomske, kulturalne, ekološke i gospodarstvene aspekte (2)
Poznavati internacionalne oganizacije i sustave u rješavanju gerontološko - javnozdravstvene problematike, pozitivne zdravstvene politike u zaštiti zdravlja i skrbi za starije procjenjivanje kvalitete življenja i neovisnosti starijih osoba te zdravstveno pravo za starije osobe (2)
Istraživačko-zdravstveno-statističko-informatičko-epidemiološke metode za gerontološko - javnozdravstvena znanstvena istraživanja(2)
Poznavanje GeroS / podsustav CEZIH--a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika(2)
Učenje i primjena testova znanja (test znanja utvrđivanja stava o starijoj osobi semantičkim diferencijalom, test znanja o starenju i starosti, o fiziologiji starenja, gerijatrijska skala depresije, test znanja o ranom otkrivanju dekubitusa u gerijatrijskih bolesnika, o smjernicama za prehranu osoba starije dobi, test znanja za prepoznavanje nasilja nad starijom osobom u obitelji, test poremećaja mokrenja s Kegelovim vježbama, test znanja ranog prepoznavanja Alzheimerove bolesti).(3).
Usvojiti znanja o promociji aktivnog, zdravog i produktivnog starenja – politika, intervencija i praksa uspješnosti gerontološko -javnozdravstvene zaštite (3)
Usvojiti znanje o Centrima za gerontologiju ZZJZ i Gerontološkim centrima – izvaninstitucijska skrb za starije u lokalnoj zajednici (centers of health gerontology - institute of public health and gerontology centers in Croatia) (3).
Usvojiti znanje o interdisciplinarnom gerontološkom pristupu u prevenciji rizičnih čimbenika bolesnog starenja uz prepoznavanje gerijatrijskog „domino-efekta”, holistički i komprehenzivni pristup u rehabilitaciji i unapređivanju zdravlja te očuvanju funkcionalne sposobnosti starijih osoba (3)
Usvojiti znanja o utvrđivanju fiziološkog i patološkog starenja, podjela po SZO na: raniju, srednju i duboku starost, prepoznavanju fokusiranih gerontološko - javnozdravstvenih problema (npr. Pothranjenost u dubokoj starosti,Četiri „N” u gerijatriji- nesamostalnost, nepokretnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje) (3)
Određivanje prioriteta u gerontološko-javnozdravstvenoj, socijalnoj i ekonomskoj problematici u zaštiti zdravlja za starije osobe (3)
Poznavanje osnove planiranja zaštite zdravlja starijih ljudi na nacionalnoj razini i lokalnoj zajednici - zdrava županija u skrbi za starije, stvaranje mreže gerijatrijskih i gerontološko - javnozdravstvenih službi (2)
Utvrđivanje, praćenje, analiza i evaluacija gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja putem Evidencijskih lista PZP-a. 1. I 4. /GPP/ prethodnica GeroS-a uz 19 obrazaca sestrinske gerijatrijske dokumentacije primjene Programa 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije osobe.
Poznavanje alata i metoda nutritivnog probira putem web servisa NRS-a 2002 gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (utvrđivanje stanja uhranjenosti fokusiranog na gerontološko - javnozdravstveni problem pothranjenosti u dubokoj starosti (od 85 i više godina) sa specifičnim obilježjima korelacijskog praćenja determinanti negativnog zdravstvenog ponašanja starijih osoba (2)
Poznavanje razloga praćenja i proučavanja te evaluacije zdravstvenih potreba i funkcinalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj starosti (od 65 do 74 godine), srednjoj (od 75 do 84 godine), te dubokoj starosti (stariji od 85 godina) (3)
Poznavanje razloga racionalizacije gerijatrijske zdravstvene potrošnje u zaštiti zdravlja starijih osoba kroz gerontološko - javnozdravstvene pokazatelje multimorbiditeta gerijatrijskih hospitalizacija te specifične primarne zdravstvene zaštite u domovima za starije kao i primjene GeroS-a /podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (GeroS / CEZIH subsystem for monitoring and evaluation of healthcare needs and functional ability of gerontologic insurees and geriatric patients) (3)
2.11. Primjenjena epidemiologija u gerijatriji
Organizacija epidemiološke službe kao protuepidemijska mjera,Epidemiološki informacijski sustavi,Sustav ranog uzbunjivanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini (3)
Praćenje zaraznih bolesti i Program mjera zdravstvene zaštite,praćenje kroničnih nezaraznih bolesti u starijih osoba (3)
Rad državnih zdravstvenih registara,Principi rada interventne epidemiologije,Epidemiološki izvid, anketa, protuepidemijske mjere, principi izrade programa masovn,g cijepljenja, kontraindikacije za cijepljenje u starijoj dobi prijava nuspojava cijepljenja (3)
Evaluacija programa cijepljenja,cijepljenje u starijoj dobi,imunogenost, učinkovitost i reaktivnost cjepiva,principi procjene rizika od oboljenja u starijoj dobi (3)
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj (zarazne i nezarazne bolesti),epidemiološki rizici u domovima za starije osobe (2)
Suzbijanje i sprečavanje zaraznih bolesti u starijoj dobi, nacionalni programi suzbijanja bolesti (rano otkrivanje karcinoma dojke i kolorektalnog karcinoma, Nacionalni program suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze i dr.) (3)
Individualna epidemiološka zaštita (putnici u inozemstvo, kontraindikacije cijepljenja, kemoprofilaksa i dr.),nadzor nad hospitalnim infekcijama i infekcijama u domovima za starije osobe (3)
Rad i ovlasti sanitarne inspekcije,metode analitičke epidemiologije,prijava oboljenja smrti od zarazne bolesti,prijava u sustav ranog uzbunjivanja (2)
Principi rada državnih registara i ispunjavanje posebnih izvještaja/prijava za potrebe praćenja i analize epidemiološke situacije (2)
Preventivne mjere za smanjenje rizika od legioneloza u domovima, te u stacionarnim ustanovama za starije osobe (3)
2.12. Gerijatrijska zdravstvena njega
Poznavanje normi i standarda gerijatrijske zdravstvene njege, utvrđivanje cilja;kvaliteta usluga; stručna djelatnost i odgovornost; razvoj struke u skladu sa društvenim razvojem;identitet i prepoznatljivost profesije;jednakost i međusobna ovisnost pojedinih profesionalnih grana unutar struke; definiranje standarda zdravstvene njege i njihova primjena u struci; standardi usluga (postupaka ) za sve stručne djelatnike u gerijatriji(3)
Poznavanje ciljeva gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije, stručno pružanje zdravstvene njege; ocjena kvalitete zdravstvene njege; prikazivanje usluga zdravstvene njege (HZZO-a, kategorizacija );osiguranje individualne gerijatrijske zdravstvene njege za korisnika; ekonomičnost gerijatrijske zdravstvene njege; stručna dokumentacija zdravstvene njege (3)
Poznavanje standarda gerijatrijske zdravstvene njege –klasifikacija:preventivna gerijatrijska zdravstvena njega, profilaksa dekubitusa; profilaksa tromboze; profilaksa kontraktura; profilaksa pneumonie; profilaksa soora i parotitisa; profilaksa intertrigo; profilaksa padova (2)
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege – aktivnosti svakodnevnog života, osobna higijena:pranje cijelog tijela; djelimično pranje; tuširanje; higijena nogu – higijena ruku; brijanje; njega usta i zubala; njega nosa; njega kose; intimna njega; njega noktiju (2)
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege –kretanje,okretanje gerijatrijskog bolesnika; podizanje i premještanje bolesnika uz pomoć stručnog osoblja; podizanje i premještanje bolesnika dizalom za bolesnike; stajanje; hodanje; hodanje stubištem; ležanje (2)
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege - prehrana i uzimanje tekućine:normalna prehrana; hranjenje; hranjenje nazogastričnom sondom; prehrana pomoću PEG sonde (želučana pumpa) (2)
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege sigurnost- mjerenje vitalnih funkcija:mjerenje krvnog tlaka; mjerenje pulsa; mjerenje tjelesne temperature; promatranje disanja; mjerenje glukoze u krvi; mjerenje tjelesne težine; mjrenje unesene izlučene tekućine; promatranje kože; promatranje emocionalnog stanja gerijatrijskog bolesnika (2)
Poznavanje terapijske zdravstvene njege:davanje lijekova; davanje injekcija; davanje i promatranje infuzija; obrada i prevencija rana; njega stome; trahealna njega; kateterizacija; aspiracija; inhalacija u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi (2)
Poznavanje hitne situacije u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi:padovi; gubitak svijesti; zakazivanje srca krvotoka,indirektna zdravstvena njega,prijem klijenata (pacijenata ); otpust klijenta zbrinjavanje preminulih (2)
Poznavanje standarda gerijatrijske strukture prostorni uvijeti, stručni i tehnički uvijeti;organizacijski oblik institucije; koncept gerijatrijske zdravstvene njege model Roper – Juchli; modeli i stupnjevi gerijatrijske zdravstvene njege; hijerarhijska i stručna odgovornost; razgraničenje odgovornosti u gerijatrijsoj zdravstvenoj njezi, Program 4 stupnja grijatrijske zdravstvene njege, kategorizacijski postupnik i 19 obrazaca praćenja sestrinske gerijatrijske dokumentacije u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi (2)
Poznavanje dokumentacije zdravstvene njege – integracija standarda zdravstvene njege, zadaće gerijatrijske zdravstvene njege u primjeni ljekova, kontrola i praćenje lijekova, razlike i usporedbe gerijatrijske zdravstvene njege u domu za starije i bolničke zdravstvene njege, plan zdravstvene njege – timsko planiranje,izvješćivanje i evaluacija (2)
2.13. Palijativnogerijatrijska skrb
Poznavanje individualnog gerontološkog pristupa uz poznavanje socijalno-medicinskih, komunikacijskih, kognitivnih poteškoća u palijativnogerijatrijskom bolesniku, uz procjenu vjerojatne prognoze završetka dostojanstvenog života u palijativnoj gerijatriji (3)
poznavanje indikacija i smjernica za palijativnogerijatrijske bolesnike u primjeni specifičnih neinvazivnih dijagnostičkih metoda te interpretacija nalaza (3)
procjena potrebe specifične dodatne subspecijalističke interdisciplinarne obrade uz preferenciju palijativnogerijatrijske skrbi u kući palijativnogerijatrijskog bolesnika u okviru opće/obiteljske medicine (2)
Utvrđivanje i poznavanje bio-psiho i socijalnog statusa te funkcionalne onesposobljenosti u odnosu na pokretljivost i samostalnost palijativnogerijatrijskog bolesnika (2)
Poznavanje specifičnosti utvrđivanja multimorbiditeta, vodeće i pratećih dijagnoza u palijativnogerjatrijskog bolesnika.(3)
Poznavanje gerijatrijskog domino efekta uz utvrđivanje pojavnosti 4 N (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontolirano mokrenje) uz obradu palijativnogerijatrijskog bolesnika (3)
Obrada palijativnogerijatrijskog bolesnika te usvajanje specifičnosti anamneze i statusa palijativnogerijatrijskog bolesnika u odnosu na primjenjenu specifičnu farmakoterapiju i poznavanje geroprofilaktičkih mjera suzbijanja polipragmazije (3)
Poznavanje specifičnosti po utvrđenom multimorbiditetu i ishodu liječenja palijativnogerijatrijskog bolesnika uz poznavanje mreže i koordinacije palijativnogerijatrijske institucijske i izvaninstitucijske skrbi (3)
Poznavanje i primjena specifičnih biokemijskih nalaza i drugih medicinskih postupaka u palijativnogerijatrijskog bolesnika (3).
2.14. Geroprofilaktičke mjere pravilne prehrane u gerijatriji
Stjecanje znanja i vještina te poznavanje procjene nutritivnog statusa gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika (3)
Poznavanje fiziološke promjene u starijoj dobi i utjecaj na nutritivni status, nutritivne potrebe osoba starije dobi, hidracija osoba starije dobi, uz poznavanje oralnog zdravlja starije osobe (3)
Poznavanje specifičnosti dijetoterapije u osoba starije dobi, propisivanje nutritivne potpore, klinička prehrana osoba starije dobi (enteralna i parenteralna prehrana), specifičnosti znanja pravilne prehrane za starije (3)
Poznavanje interakcije lijekova i hrane u starijoj dobi i polipragmazija, primjenom prethodno stečenih znanja iz biokemije, fiziologije i patofiziologije te usvajanjem novih znanja i vještina specijalizanti gerijatri će: biti sposobni definirati nutritivni status i prehrambene potrebe, razumijeti temeljne zakonitosti pravilne prehrane u osoba starije dobi, poznavati utjecaj prehrane na postojeće i buduće zdravlje i prepoznati temeljna odstupanja u prehrambenom zdravlju osoba starije dobi (3)
Poznavati temeljne postavke enteralne i parenteralne prehrane i njihovu primjenu u kliničkoj praksi, biti sposobni prepoznati važnost prehrane u liječenju različitih kliničkih stanja u osoba starije dobi te odrediti vrstu i način provođenja dijetoterapije u gerijatrijskog bolesnika (2)
Znati na osnovi, ponuđenih podataka formulirati hipoteze, predlagati postupke za provjeru hipoteze i zaključivati primjenom sintetskog mišljenja, samostalno tražiti i rabiti dopunske informacije, sažeto i argumentirano priopćavati zaključke, tolerantno raspravljati uvažavajući stavove i mišljenja ostalih članova interdisciplinarnog stručnog tima (3)
Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija
Ustanova mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ili 5. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Opća interna medicina specifičnosti za gerijatrijske bolesnike u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi/odjelu koja/koji mjesečno minimalno bolnički liječi do 10 gerijatrijskih bolesnika; gerijatrijska bolnička infekcija u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja minimalno mjesečno mikrobiološkom opservacijom dijagnosticira i liječi 10 gerijatrijskih bolesnika; neurogerijatrija ovlaštena zdravstvena neurološka ustanova/odjel koja/koji mjesečno minimalno bolnički liječi 10 gerijatrijskih bolesnika oboljelih od neuroloških bolesti; psihogerijatrija ovlaštena zdravstvena psihijatrijska ustanova/psihogerijatrijski odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi minimalno 10 gerijatrijskih bolesnika od psihogerijatrijskih bolesti; opća/obiteljska medicina specifična za gerijatrijske osiguranike ordinacija opće/obiteljske medicine koja ima minimalno 30 gerijatrijskih bolesnika stacionarno smještenih u domu za starije osobe; fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi i rehabilitira fizikalnom medicinom minimalno 30 gerijatrijskih bolesnika; gerijatrijska traumatologija sa gerontotehnologijom ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički dijagnosticira i liječi minimalno 10 gerijatrijskih traumatoloških bolesnika; gerijatrijska endokrinologija je ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi minimalno 10 gerijatrijskih bolesnika oboljelih od endokrinih bolesti; gerijatrijska onkologija je ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel koja/koji mjesečno bolnički liječi minimalno 10 gerijatrijskih bolesnika oboljelih od onkoloških bolesti; gerontološkojavnozdravstvena djelatnost je ovlašteni Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" sa regionalnim/županijskim i Grada Zagreba odjelima za gerontologiju nastavnih zavoda za javno zdravstvo koji mjesečno provodi propisane gerontološkojavnozdravstvene mjere i postupke za minimalno po gerontološkojavnozdravstvenom timu 30 000 starijih osoba; primjenjena epidemiologija u gerijatriji je ovlašteni Referentni centar Ministarstva zdravlja za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sa regionalnim/županijskim i Grada Zagreba epidemiološkim odjelima/službama nastavnih zavoda za javno zdravstvo koji mjesečno provodi epidemiološke mjere po epidemiološkom timu za minimalno 10 000 starijih osoba; gerijatrijska zdravstvena njega u domu za starije koji provodi prigram 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege za minimalno 70 gerijatrijskih bolesnika smještenih u stacionaru doma za starije; palijativnogerijatrijska skrb je ovlaštena zdravstvena ustanova/odjel za zdravstvenu njegu u kući koja/koji ima koordinatora za provedbu palijativnogerijatrijske skrbi u kući gerijatrijskog bolesnika u terminalnoj fazi; geroprofilaktičke mjere pravilne prehrane u gerijatriji ovlaštena zdravstvena ustanova koja ima Odjel za kliničku prehranu s minimalno nutricionistički opserviranih 50 mjesečno gerijatrijskih bolesnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA - GERIJATRIJA
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
OPĆE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije
Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta
Poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine
Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu
Biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka
Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja
Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu
Razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci
Sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi p rograma specijalizacije i uže specijalizacije
Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima
Poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika
Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi
Biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva
Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite
Poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata
Razumjeti značenja vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata
Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima, posebice financijskim
Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti
Promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
POSEBNE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
1. Zajedničko internističko „deblo“
Kardiologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza kardiološkog bolesnika
Biokemijske pretrage
Elektrokardiografija i dugotrajni EKG
Testovi opterećenja
Elektrofiziološko ispitivanje srca
Ehokardiografija
Slikovne metode u kardiologiji
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Zatajivanje srca
Poremećaji ritma i provođenja
Iznenadna smrt
Kongenitalne srčane mane
Reumatska vrućica
Bolest srčanih zalistaka
Endo i miokarditis
Kardiomiopatije
Bolesti perikarda
Tumori srca
Ateroskleroza
Ishemijska bolest srca
Akutni koronarni sindrom
Infarkt miokarda
Bolesti plućne cirkulacije
Bolesti aorte i perifernih krvnih arterija
Bolesti vena
Tromboembolije
Srčane bolesti i trudnoća
Srce u bolestima drugih organskih sustava
Nekardijalni kirurški zahvati u kardijalnih bolesnika
Transplantacija srca
Traume srca i velikih krvnih žila
Gastroenterologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza gastroenterološkog bolesnika i hepatalnog bolesnika
Dijagnostičke metode u gastroenterologiji i hepatologiji
Laboratorijska dijagnostika jetrenih bolesti biokemijski pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre
Dijagnostika bolesti probavnog sustava: probavni enzimi, tumorski biljezi, autoantitijela, specifični proteini, probavni hormoni
Funkcionalni testovi
Slikovne metode – ultrazvuk, dopler, endoskopski ultrazvuk, endoskopija, radiološke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode
Laparoskopija
Biopsija jetre
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Sindrom malapsorpcije
Gastrointestinalno krvarenje
Sindrom iritabilnog kolona
Poremećaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti jednjaka
Gastritis i gastropatie
Ulkusna bolest
Tumori jednjaka i želuca
Upalne bolesti crijeva
Poremećaji crijevne cirkulacije
Bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija
Akutni abdomen
Karcinoid
Polipi probavnog sustava
Tumori tankog i debelog crijeva
Bolesti jetre
Bolesti jetre u trudnoći
Bolesti bilijarnog sustava
Bolesti gušterače
Osnovi transplantacije u gastroenterologiji
Endokrinologija i dijabetologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza endokrinološkog bolesnika,bolesnika sa šećernom bolesti i bolesnika s bolestima metabolizma
Mjerenje hormona u krvi i urinu
Dinamičke procedure za ocjenu endokrinih funkcija
Dijagnostički testovi za stražnji režanj hipofize
Testovi za štitnjaču
Testovi za koru i srž nadbubrežne žlijezde
Mjerenje hormona testisa i ovarija
Mjerenje endogene sekrecije gušterače
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Bolesti hipotalamusa, hipofize i neurohipofize
Bolesti štitnjače
Bolesti nadbubrežne žlijezde
Bolesti testisa i jajnika
Neplodnost
Poremećaji diferencijacije spola
Poremećaji multiplih endokrinih žlijezda
Šećerna bolest, hipoglikemija
Metabolički sindrom i pretilost
Wilsonova bolest
Hemokromatoza
Poremećaji lipida
Rahitis i osteomalacija
Bolesti paratireoidnih žlijezda i sindromi hipo i hiperkalciemije
Osteoporoza
Pulmologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza respiratornog bolesnika
Radiološke metode
Radionuklidne pretrage
Endoskopske pretrage
Biopsije
Citološke i histološke pretrage
Mikrobiološke pretrage
Imunološke pretrage
Biokemijske pretrage
Ispitivanje funkcije pluća
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Akutne upale pluća
Kronična opstruktivna bolest pluća
Astma
Bronhiektazije
Plućni apsces
Plućne mikoze
Bolesti plućnog intersticija
Plućne eozinofilije
Profesionalne bolesti pluća
Profesionalne bolesti koje zahvaćaju dišne puteve
Profesionalne bolesti koje zahvaćaju alveole
Tumori traheje, bronha i pluća
Bolesti pleure, medijastinuma i ošita
Poemećaji ventilacije, poremećaji disanja u snu
Nuspojave lijekova na plućima
Nefrologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza nefrološkog bolesnika
Biokemijske pretrage
Analize urina i citološke analize urina
Određivanje funkcije bubrega
Slikovne metode u nefrologiji
UZV i dopler bubrega
Radiološke metode
Radionuklidna funkcijska ispitivanja
Mikrobiološke analize urina
Biopsija bubrega
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Akutno zatajenje bubrega
Kronično zatajenje bubrega
Liječenje bolesnika s zatajenjem funkcije bubrega dijalizomi transplantacijom
Primarne i sekundarne bolesti glomerula
Akutni i kronični tubulointersticijski nefritis
Infekcije mokraćnog sustava
Vaskularne bolesti bubrega
Nasljedne bolesti bubrega
Nefrolitijaza
Opstrukcija mokraćnih puteva
Poremećaji inervacije mokraćnog sustava i urodinamike
Tumori mokraćnog sustava i prostate
Dijetetske mjere u bolestima bubrega
Oštećenja bubrega uzrokovana lijekovima
Hematologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza hematološkog bolesnika
Biokemijske i hematološke pretrage
Citološke i histološke pretrage
Imunološke, citogenetske i molekularne pretrage
Radionuklidne pretrage
Indikacije za obradu i interpretacija nalaza:
Anemije
Bolesti uzrokovane poremećajima hemostaze
Poremećaji broja i funkcije trombocita
Poremećaji hemostaze
Benigne bolesti granulocita, monocita i makrofaga
Bolesti limfocita
Bolesti slezene
Neoplastičnebolesti krvotvornog sustava- kronične mijeloproliferativne bolesti
Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije
Neoplastične bolesti plazma stanica
Osnove transplantacije srži
Transfuziologija
Preparati krvi
Uzimanje i proizvodnja pripravaka krvi
Indikacije za liječenje krvnim pripravcima
Tehnički aspekti primjene krvnih pripravaka
Prijetransfuzijsko ispitivanje
Krvlju prenosive bolesti
Transfuzijske reakcije
Osiguranje kvalitete u transfuzijskom liječenju
Zakonski propisi koji se odnose na transfuzijsku medicinu
Alergologija i klinička imunologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza bolesnika
Dijagnostičke metode
Alergijske i pseudoalergijske reakcije
Reumatologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza bolesnika
Biokemijske pretrage
Mikrobiološke pretrage
Patohistološke i citološke pretrage
Parametri za procjenu aktivnosti upalne reumatske bolesti
Antinuklearna i ostala autoantitijela
Indikacije za pretrage i interpretacija nalaza:
Reumatoidni artritis
Seronegativni spondilartritis
Sustavni eritemski lupus
Sustavna skleroza
Sjoegrenov sindrom
Polimiozitis/dermatomiozitis. Sindromi preklapanja bolesti vezivnog tkiva
Sindrom vaskulitisa
Sarkoidoza
Behcetova bolest
Amiloidoza
Osteoartritis
Križobolja i vratobolja
Artropatije zbog odlaganja kristala
Infekcijski artritis
Intenzivna i hitna medicina
Pristup intenzivnom bolesniku
Bodovni sustavi za procjenu težine kritično bolesnih
Metode nadzora u jedinicama Intenzivnog liječenja
Kardiopulmonalna – cerebralna resuscitacija
Osnovna načela mehaničke ventilacije
Šok
Sepsa
Višestruko zatajenje organa
ARDS
Pristup bolesniku u komi
Agitacija i delirij
Internistička onkologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza
onkološkog bolesnika
Dijagnostičke metode u onkologiji
Biokemijske i hematološke pretrege
Tumorski biljezi
Citološke i histološke pretrage
Molekularne pretrage
Indikacije za obradu i interpretaciju nalaza :
Solidni tumori /dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, pluća, urogenitalni tumori/
Paraneoplastični sindrom
Zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela
Načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora
Hitna onkološka stanja
Osnove liječenja solidnih tumora
Komplikacije onkološkog liječenja
Suportivno i palijativno liječenje
Klinička farmakologija i toksikologija
Pristup bolesniku s politerapijom - intereakcija i nuspojave
Rješavanje terapijskih problema
Pristup otrovanom bolesniku
Prepoznavanje glavnih otrovanja
Kontrola otrovanih bolesnika
Famakoterapijska ambulanta
Klinički pokusi
Infekt ologija
Anamneza i status; specifičnosti anamneze i fizikalnih nalaza bolesnika s infektivnom bolešću
Dijagnostičke metode u infektologiji
Temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji
Liječenje zaraznih bolesti
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
1
2
3
POSEBNE KOMPETENCIJE
Datum i potpis mentora
Datum i potpis
2.1. OPĆA INTERNA MEDICINA – specifičnosti za gerijatrijske bolesnike
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - opće promjene
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene imunološkog sustava
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene mišićja
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene kože i potkožnog tkiva
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene kostiju
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene zuba i usne šupljine
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene organa za disanje
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene probavnog sustava
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene jetre
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene srca,
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi -promjene bubrega
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene krvi i krvotvornih organa
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi - promjene endokrinog sustava
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- reprodukcijski sustav
Funkcijske i somatske promjene u starijoj dobi- promjene mozga;
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca i krvnih žila u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti srca u metaboličkim bolestima u starijoj dobi
Funkcijske i somatske promjene kod arterijska hipertenzija u starijoj dobi
Prevencija i liječenje ateroskleroze;
Plućna tromboembolija u starijoj dobi
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti dišnih putova i plućnog tkiva u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod infektivnih bolesti u starijoj dobi:
Funkcijske i somatske promjene bolesti stomatognatog i probavnog sustava u starijoj dobi
prehrana u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod bolesti urogenitalnog sustava u starijoj dobi;
Ginekološke bolesti u starijoj dobi;
Funkcijske i somatske promjene kod hematološke i onkološke bolesti u starijoj dobi;
Bolesti osjetnih organa u starijoj dobi;
Bolesti kože u starijoj dobi;
Koronarna bolest u starijoj životnoj dobi
Angina pektoris u starijoj životnoj dobi
Akutni koronarni sindrom u starijoj životnoj dobi
Infarkt miokarda u starijoj životnoj dobi
Zatajivanje crpne funkcije srca sa sistoličkom disfunkcijom u starijoj životnoj dobi
Zatajivanje crpne funkcije srca s dijastoličkom disfunkcijom
Kardiogeni edem pluća u starijoj životnoj dobi
Kardiogeni šok u starijoj životnoj dobi
Pristup bolesniku s valvularnom ili valvularnim bolestima srca u starijoj životnoj dobi;
Aritmije, supraventrikulske, spojne, ventrikulske, s posebnim osvrtom ka smetnjama provođenja podražaja od sinoaurikulskog bloka atrioventrikulskih blokova do potpunog atrioventrikulskog bloka sa sinkopalnim atakama u starijoj životnoj dobi
Indikacije za ugradnju električnog stimulatora srca u starijoj životnoj dobi
Praćenje kliničkog tijeka bolesti u bolesnika koji su nositelji električnog stimulatora u starijoj životnoj dobi
arterijska hipertenzija, napose visoka i maligna u starijoj životnoj dobi
Kronične opstrukcijske bolesti pluća,
Bronhalna astma u starijih osoba
Nekardiogeni plućni edem bronha u starijih osoba
Tuberkuloza pluća u starijih osoba
Karcinom pluća u starijih osoba
Pneumonije: bronhopneumonija, pneumokokna pneumonija, virusne pneumonije u starijoj dobi.
Insuficijencija kardije i refluksni ezofagitis u starijoj dobi
Ahalazija u starijih osoba
Vrijed jednjaka, želuca i dvanaesnika u starijih osoba
Ciroza jetre u starijih osoba
Proljevi u starijih osoba
Inkontinencija stolicom u starijih osoba
Divertikulitis debelog crijeva u satrijih osoba
Tumori jednjaka želuca, dvanaesnika, debelog crijeva napose rektuma u starijih osoba
Ishemijske bolesti crijeva u starijih osoba
Dijabetička koma u starijih osoba
Hipersmolarna koma u starijih osoba
Šećerna bolest tipa IIa i II b u starijih osoba
Šećerna bolest uz primjenu inzulina u starijoj dobi
Hipoglikemija u starijih osoba
Hipoglikemijska koma u starijih osoba
Dijabetičko stopalo u starijih osoba
Osteopenija u starijih osoba
Osteoporoza u starijih osoba
Hipotireoza u starijih osoba
Hipertireoza u starijih osoba
Apatetična hipertireoza u starijih osoba
Sideropenijske anemije u starijih osoba
Perniciozna anemija u starijih osoba
Kronična limfatična leukemija u starijih osoba
Policitemija rubra vera u starijih osoba
Sindrom mijelodisplazije u satrijih osoba
Aplastična anemija u starijih osoba
Trombocitopenije u starijih osoba
Trombocitoze u starijih osoba
Kronično zatajivanje funkcije bubrega u starijih osoba
Indikacije za provedbu postupka hemodijalize u starijih osoba
Dehidratacija s većim gubitkom vode nego soli u starijih osoba
Dehidratacija s većim gubitkom soli nego vode u starijih osoba
Dehidratacija s jednakim gubitkom soli i vode u starijih osoba
Hiperhidratacija u starijih osoba
Akutni glomerulonefritis u starijoj dobi u starijih osoba
Akutni pijelonefritis u starijih osoba
Nefroangioskleroza u starijih osoba
Inkontinencija mokracom u starijih osoba
Recidivi urinarnih infekcija u satrijih osoba
Indikacije za intermitentnu kateterizaciju mokracnog mjehura u starijih osoba
Indikacije za trajni urinarni kateter
Dugotrajna antibakterijska profilaksa kod nositelja urinarnog katetera
Principi-posebnosti primjene lijekova u starijoj dobi
Antikoagulantna terapija u starijoj dobi
Antiagregacijska terapija u starijoj dobi
Primjena lijekova u bolesnika koji se podvrgavaju postupcima iterativne hemodijalize u starijoj dobi
Osobitosti antibakterijskog liječenja u starijoj dobi
Nuspojave lijekova u starijoj dobi
Interakcije lijekova u starijoj dobi
Polipragmazija u starijoj dobi;
Promjene imunog sustava u starijoj dobi
Reumatoidni artritis u starijoj dobi,
Sustavne bolesti vezivnog tkiva u starijoj dobi
Visceralni eritematodes u starijoj dobi
Polimijalgija reumatika u starijoj dobi
Artroze-degenerativne bolesti u starijoj dobi
Seronegativni spondilartritisi u starijih osoba
Paraneoplastični sindromi u starijih osoba
Hipotermija u starijoj dobi
Hipertermija u starijih osoba
Kardiogeni šok u starijih osoba
Tromboza dubokih vena nogu u starijih osoba
Plućna embolija u starijih osoba
Sepsa u starijih osoba
Septički šok u starijih osoba
Multiorgansko zatajivanje organa u starijih osoba
Hemoragijski ili hemoragijsko-nekrotični akutni pankreatitis starije dobi,
Mezenterijska tromboza u starijih osoba
Akutna embolija arterija u starijih osoba
2.2. GeRIJATRIJKA BOLNIČKA infekcijA
Poznavanje rada povjerenstva za kontrolu infekcija, na lokalnom i regionalnom nivou,poznavanje stacionarnog odjela i ostalih dijelova ustanova koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija.
Poznavanje specifičnih uzročnika, načine širenja i načine sprečavanja širenja specifičnih uzročnika gerijatrijskih bolničkih infekcija te načine cirkulacije rezistentnih uzročnika između bolničkih ustanova i ustanova za starije osobe.
Poznavanje rezistencija na antimikrobne lijekove za gerijatrijske bolesnike.
Poznavati način rada povjerenstva za bolničke infekcije na lokalnom i nacionalnom nivou.
Poznavati dokumente na kojima se temelji prevencija i kontrola(postupnici, smjernice, pravilnici, zakoni) gerijatrijskih bolničkih infekcija.
Poznavanje posebnih uzročnika infekcija u gerijatrijskoj populaciji (stafilokoki, pneumokoki, C.difficile, ESBL enterobakterije, virusi- uzročnici gastrointestinalnih i respiratornih infekcija).
Osnovno znanje o nacrtu ustanove i tehničkim problemima (voda, odvodnja, zrak), poznavanje metodologije praćenja infekcija i rezistencije u ustanovama za starije osobe, poznavanje izrade postupnika za prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije
Poznavanje osnovnih načela prevencije i kontrole infekcija u ustanovama za starije osobe, uz iskustvo u rješavanju lokalnih problema prevencije i kontrole infekcija, uključujući izbijanje epidemija u ustanovama za starije, kao i njihovo suzbijanje
Poznavati način rada povjerenstva za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou
Poznavati posebne probleme u ustanovama za starije osobe, (posebni uzročnici infekcija te načini prenošenja istih), kao i probleme unošenja rezistentnih uzročnika iz bolničke sredine u ustanove za starije osobe
Znati usko surađivati s medicinskom sestrom educiranom za kontrolu bolničkih infekcija u obavljanju svakodnevnih poslova, kao i u edukaciji svih onih koji sudjeluju u prevenciji infekcija
Moći sudjelovati u obilasku kliničkih i ostalih dijelova ustanova za smještaj starijih i nemoćnih osoba u svrhu kontrole infekcija, ovdje treba uključiti i obilazak kuhinje, te praonice rublja (ako postoji);
Poznavati principe izolacije bolesnika, te njenu pravilnu primjenu;
Poznavati metode prevencije infekcija u ustanovama za starije osobe (higijena ruku, higijena okoline, higijena rublja, higijena hrane);
Poznavati fizikalne i kemijske agense koji se upotrebljavaju u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija
Biti upoznat sa svim dokumentima donesenima na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou koji se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija u ustanovama za starije osobe i poznavati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr.: preporuke koje se odnose na prevenciju i kontrolu infekcija povezanih s trajnim pomagalima, MRSA, Clostidium difficile , virusne infekcije probavnog sustava (npr. norovirusi, rotavirusi), ptičju gripu, dezinfekciju, itd.);
Razumjeti načela obveznog javljanja i epidemiološkog praćenja infektivnih bolesti i antimikrobne rezistencije i biti upoznat sa zakonskim propisima o obveznom javljanju slučajeva prenosivih bolesti epidemiološkim i gerontološkim institucijama javnog zdravstva
2.3. NEUROGERIJATRIJA
Poznavati promjene mozga uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena).
Promjene leđne moždine uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena.
Promjene perifernih živaca uzrokovane starenjem (razlučivanje fizioloških od patoloških promjena.
Epidemiologija, klasifikacija i etiologija boli u starijih osoba, razlikovanje akutne od kronične boli, dijagnostika i liječenje boli, te zbrinjavanje gerijatrijskih bolesnika s boli.
Cerebrovaskularne bolesti u gerijatriji;
hipertenzivna encefalopatija, moždani udar – ishemijski i hemoragijski:prevencija,klasifikacija,simptomi, znaci i tijek bolesti (prepoznavanje simptoma TIA-e, razlikovanje poremećaja moždanog krvotoka u karotidnom i vertebrobazilarnom području) dijagnoza,prognoza,smjernice u liječenju,posljedice moždanog udara,zbrinjavanje i gerijatrijska zdravstvena njega bolesnika nakon moždanog udara,jedinice za liječenje moždanog udara,smjernice u liječenju komplikacija moždanog udara gerijatrijskog bolesnika.
Poremećaji govora u starijih: starenje i govor,vrste poremećaja govora,evaluacija govora,poznavanje ciljeva liječenja poremećaja govora u starijih osoba.
Poremećaji pokreta u gerijatriji : tremor, prepoznavanje i razlikovanje različitih vrsta tremora,Parkinsonova bolest; poznavanje etiologije i patofiziologije, kliničke slike, dijagnostičkog postupka, liječenja (farmakološke i nefarmakološke metode) i nuspojava liječenja;razlikovanje ostalih bolesti poremećaja pokreta (progresivna supranuklearna paraliza, Shy-Drager-ov sindrom, korea, distonija, tardivna diskinezija i tardivna akatizija, hemibalizam, mioklonusi, poremećaji pokreta uzrokovani lijekovima) u starijih osoba.
Poznavati poremećaji spavanja u starijih osoba : značajke spavanja,insomnija – simptomi, dijagnosticiranje, liječenje – opće higijenske mjere i farmakoterapija;razlikovanje različitih poremećaja spavanja (cirkadijana disritmija; produljeno spavanje tijekom dana; parasomnije, sleep apnea, poremećaji spavanja povezani s demencijom, poremećaji spavanja povezani s ostalim poremećajima) u starijoj dobi.
Etiologija i klasifikacija neurodegenerativnih poremećaja u gerijatriji, Progresivna demencija (kao prateći simptom neuroloških bolesti),Demencija Alzheimerovog tipa, Multi-infarktna demencija,simptomi, znaci i tijek bolesti,dijagnostika i pristup gerijatrijskom bolesniku s neurodegenerativnim poremećajima,liječenje i prognoza.
Prevencija bolesti i onesposobljenosti u starijih:
primarna, sekundarna i tercijarna prevencija neuroloških bolesti,prevencija iatrogenih neuroloških komplikacija,prevencija psihosocijalnih problema starijih osoba.
Kvaliteta života i ciljevi liječenja neurogerijatrijskog bolesnika:kronične bolesti, bol i patnja, kognitivni poremećaji, onesposobljenost starijih osoba.
Poznavati gerijatrijsku zdravstvenu njegu umirućeg neurogerijatrijskog bolesnika: fizikalni simptomi,psihološki simptomi, kontrola simptoma
Padovi, frakture i ozljede u starijih osoba: epidemiologija, etiologija, dijagnoza, liječenje, poremećaji kretanja – normalne promjene hoda vezane uz starenje:etiologija, dijagnoza, klinički pregled, prevencija i liječenje neurogerijatrijskog bolesnika.
Neurorehabilitacija u gerijatriji: plastičnost mozga, nove smjernice u neurorehabilitaciji, neurorehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara – funkcionalna intergracija Jedinica za liječenje moždanog udara u zdravstvenom sustavu,poremećaji hoda, neurorehabilitacij oduzetosti, neurorehabilitacija spastičnosti,okupacijska terapija i terapija govora starijih osoba.
Poznavati poremećaji svijesti u neurogerijatriji: poznavanje i razlikovanje najčešćih uzroka poremećaja svijesti (supratentorijski, infratentorijski, difuzni i poremećaji metabolizma mozga, psihijatrijski poremećaji), poznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurolgiji.
Pristup neurološkom bolesniku starije životne dobi: sposobnost razlučivanja trivijalnih uzroka neuroloških simptoma (primjerice glavobolje, vrtoglavice, insomnije, boli u leđima, slabosti i umora) od moguće teških neuroloških bolesti kao uzroka neuroloških simptoma, kao i hitnih stanja u neurologiji;anamneza i heteroanamneza za starije osobe.
Znati neurološki pregled starije osobe – temeljen na poznavanju neurološke anatomije i fiziologije: mentalni status (orijentacija u vremenu, prostoru i prema osobama; pažnja, pamćenje rasuđivanje, sposobnost apstrahiranja, uvid u bolest, raspoloženje, stupanj naobrazbe), pregled kranijskih živaca , motorički sustav (obzervacija i palpacija mišića, utvrđivanje mišićne snage), koordinacija , ravnoteža i hod, ispitivanje osjetnog sustava, refleksi (fiziološki i patološki), autonomni živčani sustav (posturalna hipotenzija, Valsavin pokus, znojenje, Hornerov sindrom, mokrenje i stolica, seksualne funkcije u starijoj dobi.
Cerebrovaskularni pregled starije osobe (pregled kože, sklera, očne pozadine, sluznice usne šupljine i nokta; auskultacija srca, kranijuma i karotidnih arterija, palpacija temporalnih arterija.
Poznavati dijagnostiku neuroloških bolesti u starijoj dobi (racionalan odabir potrebnih laboratorijskih pretraga i metoda slikovnog prikaza mozga; lumbalna punkcija, CT, CTA, MRI, MRA, DSA, EEG, VEP i BAER, EMNG, neurosonološke metode)
Osposobljenost polaznika u stjecanju vještina i znanja za :
specifičnosti neurološkog pregleda u bolesnika starije životne dobi,neuropsihološka procjena u starijoj dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaja, primjena lijekova u populaciji starije životne dobi.
Specifičnost metoda slikovnog prikaza u starijoj dobi:
CT, MRI, neurosonološke metode,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj dobi,EEG,EMNG,VEP i BAER,specifičnost neurorehabilitacije neurogerijatrijskog bolesnika ,socijalni, etički i ekonomski problemi osoba starije životne dobi.
2.4. PSIHOGERIJATRIJA
Poznavati psihološki, sociološki i kulturološki aspekti starenja:
razvojna psihologija, stres, uspješno starenje, odnos prema zdravlju i bolesti, kulturološka istraživanja i perspektive.
Osnove biološke psihogerijatrije; poremećaj sinaptičkog funkcioniranja, neurotransmiteri, receptori.
Psihički poremećaji u gerijatriji:epidemiologija, klasifikacija, etiologija, dijagnostika u psihogerijatrijskog bolesnika.
Poremećaji kognitivnih funkcija u psihogerijatriji:
oštećenje memorije (zapamćivanje, pamćenje, ekforiranje),poremećaj apstraktnog razmišljanja, percepcije i razumijevanja okolnih događanja, kritičnosti,poremećaj viših kortikalnih funkcija govora (afazija), psihomotorike (apraksija, ekscitacija, katatona stanja, stupor), prepoznavanje (agnozija),shvaćanja, rasuđivanja i pažnje,promjena osobnosti u psihogerijatrijskog bolesnika.
Poremećaji konativnih funkcija u psihogerijatriji:
poremećaji raspoloženja, ispoljavanja i moduliranja u referenciji sa realitetom i temama razgovora, volje (generiranje motivacione emotivnosti.
Organski uvjetovani psihički poremećaji u psihogerijatriji ( MKB 10) : klasifikacija, etiologija, simptomi, dijagnoza, liječenje, prognoza.
Demencije i rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti u psihogerijatriji:AD, LBD, FTD, vaskularne, miješane, kod ostarjelih duševnih bolesnika, ostale klasifikacija, etiologija, simptomi, dif. dijagnoza, liječenje, prognoza.
Delirij u psihogerijatriji:Etiologija, simptomi, dijagnoza, liječenje, prognoza.
Jedinice za liječenje akutnih dekompenzacija u psihogerijatrijskog bolesnika:organizacija jedinice,funkcionalna integracija u zdravstveni sustav.
Klinička psihofiziologija u psihogerijatriji:poremećaji budnosti i spavanja;,ocjena dnevne alertnosti i noćnog spavanja (dementni i delirantni bolesnici) - cjelonoćna polisomnografija i dnevni test latence uspavljivanja (MSLT),ocjenske ljestvice za alertnost (SSS-Stanford Sleepiness Scale, Epworth Sleepiness Scale),epilepsija staračke dobi – specifičnosti AE terapije,apnejički sindrom u spavanju i cerebrovaskularna bolest,terapija svjetlom.
Psihofarkmakoterapija u psihogerijatrijskog bolesnika:
antipsihotici, antidepresivi, hipnotici, sedativi, nefarmakološke intervencije kod agresivnog ponašanja starih osoba u soc. institucijama (DU, „nursing homes“).
Poznavati komplikacije i prevenciju u psihogerijatriji:dekubitusa, kontraktura, fraktura, bolesti dišnog sustava, urogenitalnog sustava, uz poznavanje etiologije, simptoma, dijagnoza i liječenja te
primarne, sekundarne i tercijarne prevencije,prevencije iatrogenih komplikacija,prevencije psihosocijalnih problema.
Forenzička psihogerijatrija:psihijatrija i zakon,etička pitanja,opći principi psihijatrijskog vještačenja,psihijatrijsko vještačenje (hospitalizacijsko, građansko i kazneno pravo),forenzička terapija
Kvaliteta života, funkcionalna sposobnost i ciljevi liječenja u psihogerijatrijskog bolesnika:psihološki tretmani (kognitivno-bihevioralni),psihološke implikacije hospitalizacije,socioterapija i rehabilitacija, terapija slikanjem i AD,fizikalna terapija,psihološki tretman obitelji i strategija rješavanja problema, terapijske smjernice u psihogerijatriji.
Program osposobljavanja polaznika u stjecanju vještina i znanja za : specifičnosti psihijatrijskog pregleda bolesnika starije životne dobi,razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaj,specifičnosti metoda slikovnog prikaza u starijoj životnoj dobi : CT, MRI, PETCT,specifičnosti elektrofizioloških metoda u starijoj životnoj dobi : EEG, EMNG,analizu likvora,DNK analiza,psihološku procjenu, rano otkrivanje i dijagnostika demencija,psihometrijske metode (MMSE-Mini Mental State Examen, CDT-Clock Drawing Test, CAMDEX - Cambridge Mental Disorders of the Elderly Examination, DRS, WAIS-R, CLIFTON),forenzičku psihogerijatrijsku ekspertizu,specifičnosti rehabilitacije psihogerijatrijskog bolesnika.
Svladati tehnike i treninzi za poboljšanje osobne efikasnosti i psihosocijalnih vještina u psihogerijatriji
Obrada psihogerijatrijskog bolesnika (anamneza, heteroanamneza, status), postavljanje radne i diferencijalne dijagnoze, planiranje racionalnog dijagnostičkog postupka, interpretacija rezultata učinjene laboratorijske obrade, samostalno izvođenje pretraga koje su definirane programom i planom specijalizacije, postavljanje definitivnih dijagnoza temeljem koje se određuje liječenje, uspostava programa liječenja i odredba terapije te praćenje bolesnika u bolničkim i ambulantnim uvjetima.
Patofiziološke osnove psihogerijatrijskih psihičkih poremećaja,
intenzivna i hitna medicina: pristup delirantnom bolesniku; prevencija komplikacija; metode nadzora u jedinicama intenzivnog liječenja; bodovni sustavi za procjenu težine kritično bolesnih psihogerijatrijskih bolesnika.
Iz kliničke psihofiziologije osobe starije dobi ovladati postupkom interpretacije osnovnih parametara polisomnografije, elektrofiziloških nalaza te slikovnih prikaza; procjenom kvalitete i strukture noćnog spavanja i intenziteta dnevne pospanosti; ovladati primjenom ocjenskih ljestvica za subjektivnu pospanost; evaluacija poremećaja bioritma starih i poglavito dementnih bolesnika; dijagnostika apneičkog sindroma i ostalih hipersomnija; ovladati osnovnim kronofarmakološkim principima i načelima primjene melatonina i terapije svjetlom.
Iz forenzičke psihogerijatrije: ovladati postupkom psihijatrijskog vještačenja na području hospitalizacijskog prava (prijam “bez pristanka”, prisilna hospitalizacija), građanskog prava (poslovna sposobnost, sposobnost za sklapanje ugovora, sposobnost za sastavljanje oporuke), kaznenog prava (seksualni, “krvni” i drugi delikti), ovladati principima forenzične terapije (grupna terapija, terapijska zajednica).
Iz gerontopsihologije: ovladati komunikacijom sa osobama starije životne dobi i psihometrijskim postupcima procjene kognitivnih funkcija, procjena konativnih funkcija, kognitivno-bihevioralni tretmani oboljelih, socioterapija i rehabilitacija, psihoterapija obitelji oboljelih starijih osoba.
Iz kliničke psihofarmakologije za starije osobe: ovladati pristupom starijem bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rješavanje terapijskih problema, prepoznavanje i pristup bolesniku sa simptomima nuzdjelovanja i intoksikacije psihofarmacima; upoznati se s kliničkim pokusima.
Sudjelovati tijekom programa specijalizacije iz gerijatrije, u gerontološkoj i psihogerijatrijskoj edukaciji te sudjelovati u istraživanjima i razvoju psihogerijatrije,
2.5. Opća (OBITELJSKA MEDICINA)SPECIFIČNOSTI ZA GRIJATRIJSKE OSIGURANIKE
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih probema u gerijariji.
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva, specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnos liječnik stariji bolesnik,specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja,specifičnosti morbiditeta i mortaliteta u gerijatrijskih bolesnika,posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost, znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji, orijentacija u zajednici u zaštiti zdravlja za starije
Razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na organizaciju rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine i gerijatrijske ordinacije pri Domu za starije osobe.
Znati primijenu vještine korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala u organizaciji rada posebno u ordinaciji obiteljske medicine i na stacionarima domova za starije, u provođenju kućnog liječenja, palijativne, potporne i terminalne skrbi, voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem), primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala.
Poznavati vođenje strukturirane i starijem bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju,planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti, usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi,znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja za gerijatrijskog osiguranika.
Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti u starjoj dobi:specijalist gerijatar reba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada za zdravo starenje.
Primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje starije osobe, njegove obitelji i zajednice, demonstrirati, na primjerima starijeg bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje. (multimorbiditet) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima gerijatrijskog bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest u gerijatrijskog bolesnika.
Poznavati učinkovito rješavanje raznolikih kliničkih problema primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu, pružati učinkovitu skrb za gerijatrijskog bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnogerijatrijsku skrb.
Rad u oglednoj /mentorovoj ordinaciji obiteljske medicine u skrbi za starije,prepoznavanje najčešće akutnih i kroničnih bolesti starijih bolesnika, njihov prirodni tijek, metodologiju dijagnostike i mogućnosti lječenja i praćenja bolesnika starijih dobnih skupina,poznavati hitna stanja, te u hitnim stanjima provesti dijagnostiku i zbrinjavanje starijih bolesnika,usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema u starijih osoba može biti povezano s odnosima u obitelji te kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja.
Poznavati djelokrug preventivne medicine u općoj/obiteljskoj za starije osiguranike, te poznavati evaluaciju u praksi preventivni program za starije osobe ( nacionalni i / ili lokalni ), razumjeti razvoj i negativno zdravstveno ponašanje pojedine starije osobe i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje te prepoznati specifičnosti gerijatrijskog bolesnika i gerontološkog osiguranika.
Poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako voditi starijeg bolesnika kroz taj sustav, izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine, obavljati kućne posjete starijim bolesnicima, i provoditi kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, palijativna, potporna i terminalna skrb za gerijatrijskog bolesnika), racionalno propisivati lijekove.
Usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu posebice u podijeli skrbi za gerijatrijske bolesnike te na lokalnoj razini(gerontološki centri, centri za socijalni rad, ustanove za zbrinjavanje starijih osoba), timski raditi i organizirati tim i suradnju sa starijim pacijentima i zajednicom, te surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite kao i sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite (gerijatri).
2.6. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U GERIJATRIJI
Poznavati osnove fizikalne i rehabilitacijske medicine u gerijatriji
Principi opće (bio)mehanike, kinetike i kinematike. Sile, udružene sile, poluge, momenti, snaga, rad, inercija, akceleracija.
Prou č avanje ljudskog pokreta ( kineziologija ), primjena sustava poluge na ljudsko tijelo ; razli č iti sustavi poluga u relaciji s lokomotornim sustavom , poznavanje strukture zgloba, klasifikacija i karakteristike pokreta zglobova,mi š i ć na kontrakcija , unutra š nji i vanjski otpor , skra ć enje mi š i ć a i opseg pokreta zgloba ; č imbenici koji ograni č uju opseg pokreta ; razli č iti tipovi mi š i ć a ; razli č iti mehani č ki tipovi mi š i ć ne kontrakcije , mono i poliartikularni mi š i ć i ; stati č ke ili izometri č ke kontrakcije ; dinami č ke ili izokineti č ke kontrakcije ; agonisti, antagonisti; sinergistički mišićni sustavi; kinetički lanci u gerijatrijskih bolesnika.
Fiziologija funkcije zgloba i mišića: kralježnica i udovi (ovaj dio programa podrazumijeva detaljno poznavanje anatomije lokomotornog sustava), primjena ranijih podataka u analizi posture i kretanja u osnovnim ljudskim aktivnostima: osnovni položaji i razne posture, geste, spretnost, hod, trčanje i skakanje u gerijatrijskoj rehabilitaciji.
Biokemijski učinci vježbanja. Potrošnja energije, toplinska regulacija. Fiziološki učinci, kardiovaskularni i pulmonalni učinci vježbanja,Medicina utemeljena na dokazima u specijalnosti Fizikalne i rehabilitacijske medicine u starijoj dobi, ICF (International Classification of Functioning, Disability and Healtha), poznavanje farmakokinetike lijekova u uporabi u rehabilitacijskoj medicini
Dijagnoza i evaluacija u FMR za gerijatrijskog bolesnika k or ištenje tehnika fizikalne terapije, osnovna znanja, učinci liječenja, indikacije i kontraindikacije,posebnosti primjene kod pacijenata starije životne dobi, elektroterapija: galvanske struje, struje niske, srednje i visoke frekvencije, mehanička vibracija; biofeedback,termoterapija: liječenje hladnim i toplim, balneoterapija za starije osobe, r adna terapija za starije osobe, osnove ergonomije;principi i metode radne terapije, posebnosti primjene u svrhu obnove aktivnosti svakodnevnog života (ASŽ);materijali, oprema, tehnologija i procjena u radnoj terapiji;primjena radne terapije: u treningu zglobova/mišića, izdržljivosti, funkcionalnoj rehabilitaciji i reintegraciji u zajednicu
Oprema i gerontotehnološka pomagala korišteni materijali; bandaže; ortoze: kralježnica, udovi; proteze: kirurške indikacije za amputaciju; oprema i rehabilitacija osoba s amputacijom; stomaterapija; tehnička pomagala: objekti, alati, oprema u aktivnostima dnevnog života, način transfera i komunikacije, kontrola okoline, kućanska oprema; jednostavnija ili sofisticirana, ali na pomoć onesposobljenima u postizanju veće neovisnosti i poboljšanju kvalitete života; invalidska kolica - opremanje i savjetovanje starijih osoba.
Principi re-edukacije govora i jezičnih poremećaja : procjena terapije i primjena u rehabilitaciji kod problema artikulacije, govora (ekspresija, razumijevanje, čitanje i pisanje); procjena i tretman poremećaja gutanja u gerijatrijskog bolesnika.
Reintegracija starijih osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici principi i metode kliničke psihologije i socijalne skrbi (socijalni rad);kognitivna procjena (intelekt, pamćenje, koncentracija, ponašanje) i potencijal učenja;primjena u kognitivnim, psihološkim i socijalnim vještinama: pamćenje i koncentracija, pacijentovo razumijevanje i prihvaćanje problema, motivacija za rehabilitaciju, raspoloženje, teškoće u interpersonalnim odnosima; implikacije okoline.
Multidisciplinarno liječenje boli, e tika, legislativa i povezanost zdravstvene i socijalne skrbi u zaštiti zdravlja starijih osoba.
Poznavati primjene specifičnih fizikalnih procedura u osoba starije dobi, iz područja fizikalne medicine patologiju za svaki pojedini organski sustav ili traumu u starije osobe. Klinička procjena zglobova i mišića starije osobe; motorne i senzorne funkcije, specifična gerijatrijsku anamneza,prepoznavanje tegoba i znakovi bolesti lokomotornog sustava;poznavanje anatomskih obilježja lokomotornog sustava; fizikalni pregled lokomotornog sustava obuhvaća : poznavanje pregleda perifernih zglobova, korijenskih zglobova i kralježnice, pregled kože i primjena lokalnih infiltracija glukokortikoida telokalnih anastetika u liječenju boli. Indikacije i kontraindikacije, način primjene, doziranje, učestalost primjene u tijeku jedne godine; mehanizam djelovanja lokalnih infiltracija; primjena lokalnih sredstava u liječenju boli za gerijatrijskog bolesnika (2)
2.7. GERIJATRIJSKA TRAUMATOLOGIJA I GERONTOTEHNOLOGIJA
Starenje i koštano-zglobni sustav; promjene kostiju uzrokovane starenjem; specifični prijelomi starije populacije; prijelom radijusa na tipičnom mijestu, prijelomi kuka, kompresijski prijelom kralješka; etiologija, dijagnoza klinički i radiološki pregled, prevencija i liječenje;klasifikacija najučestalijih ozljeda u starijoj životnoj dobi.
Konzervativno i operacijsko zbrinjavanje najučestalijih prijeloma starije životne dobi; novi postupci operativnog zbrinjavanja prijeloma;komplikacije nestručnog zbrinjavanja gerijatrijskog bolesnika;kvaliteta života i ciljevi traumatiziranih starijih bolesnika;nove smjernice u cilju poboljšanje zdravlja te prevencije težih traumatoloških ozljeda u starijoj dobi.
Starenje stanovništva i razvoj tehnologije; uvod u razvoj nove znanstvene discipline; istraživanja i razvoj tehnika i proizvoda za poboljšanje kvalitete življenja starijih ljudi; ograničenja u okolici koja smanjuju aktivnosti; primjena spoznaja iz gerontehnologije; prevencija opadanja funkcionalnih sposobnosti; nadoknađivanje umanjenih sposobnosti i vještina; poboljšanje uvjeta života i omogućavanje novih aktivnosti; pružanje pomoći onima koji skrbe za starije osobe.
Program osposobljava polaznike u stjecanju vještina i znanja, prepoznavanje specifičnih prijeloma populacije starije životne dobi;specifičnosti kliničkog pregleda i radiološke dijagnostike.
Specifičnosti konzervativnog i operacijskog liječenja traumatiziranih bolesnika; socijalni, ekonomski, fizički i psihološki problemi nakon završetka liječenja; primjena postojećih proizvoda namijenjenih poboljšanju kvalitete življenja starijih ljudi;osmišljavanje i razvoj novih proizvoda zasnovanih na znanstvenim spoznajama o starenju stanovništva.
2.8. GERIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA
Poznavati starenje i endokrini sustav;šećerna bolest (klasifikacija, epiepidemijologija, patofiziologija, dijagnoza, klinička slika, liječenje, akutne komplikacije, kronične komplikacije);
Metabolički sindrom (definicija, epidemiologija, patofiziologija, liječenje);debljina(epidemiologija,patofiziologija,liječenje);hiperlipoproteinemije u starijih osoba.
Arterijska hipertenzija (patofiziologija primarne i sekundarne hipertenzije, mehanizmi ciljnih organskih oštećenja, evaluacija ciljnih organskih oštećenja, način života i krvni tlak, liječenje) u gerijatrijskog bolesnika oboljelog od endokrinih bolesti.
Osteoporoza (epidemiologija, patogeneza, klinička slika, dijagnostika, liječenje).,osteomalacija (etiologija, patogeneza, klinička slika, laboratorijska i radiološka dijagnostika, liječenje, prevencija) u gerijatrijskih bolesnika.
Bolesti štitnjače (hipotireoza, hipertireoza, čvorasta štitnjača, karcinom štitnjače) u gerijatrijskih bolesnika.
Nadomjesno liječenje u endokrinologiji (hormon rasta, spolni hormoni, hormoni nadbubrežne žlijezde) u starijih bolesnika.
Usvajanje programa osposobljavanja specijalizanta iz gerijatrije u stjecanju znanja za specifičnost endokrinoloških bolesti u oboljelih starije životne dobi; primjena lijekova u oboljelih od endokrinoloških bolesti u starijoj životnoj dobi
2.9. GERIJATRIJSKA ONKOLOGIJA
Obrada onkološkog gerijatrijskog bolesnika i poznavanje utjecaja starenja na incidenciju tumora.
Usvojiti specifičnosti anamneze i statusa onkološkog gerijatrijskog bolesnika.
Utvrđivanje indikacije i poznavanje agresivnosti tumora s posebnostima gerijatrijskog bolesnika za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u gerijatrijskoj onkologiji.
Biokemijski nalazi, hematološki nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, imunološke pretrage, citogenetske i molekularne pretrage u gerijatrijskog onkološkog bolesnika
Procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja gerijatrijskog bolesnika sa sumnjom na slijedeća stanja:
solidni tumori /dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, pluća, urogenitalni tumori.
Tumori debelog crijeva u gerijatrijskog onkološkog bolesnika.
Obrada tumora pluća u gerijatrijskog bolesnika.
Obrada i dijagnostika tumora prostate u gerijatrijskog bolesnika.
Obrada i dijagnostika malignih bolesti hematopoetskog sustava u gerijatrijskog bolesnika.
Obrada i dijagnostika paraneoplastičnog sindroma, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela u gerijatrijskih bolesnika.
Hitna stanja u onkoloških gerijatrijskih bolesnika
Načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora u gerijatrijskog bolesnika.
Osnove lijećenja solidnih tumora u starijoj dobi.
Komplikacije onkološkogerijatrijskog liječenja i suportivno liječenje u gerijatrji.
2.10. GERONTOLOŠKO - JAVNOZDRAVSTVENA DJELATNOST
Poznavanje gerontološke i gerijatrijske terminologije , glosarij i sadr ž aj gerontolo š kojavnozdravstvene djelatnosti mjera, zadaća i postupaka, legislativne norme .
Registar zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba Hrvatske, po ž upanijama Hrvatske i Grada Zagreba ; usporedba sa državama svijeta, mre ž no planiranje gerontološke zdravstvene institucijske i izvaninstitucijske gerijatrijske i gerontolo š ko - javnozdravstvene djelatnosti / Centri za zdravstvenu gerontologiju ž upanijskih regionalnih Zavoda za javno zdravstvo.
Poznavanje ustroja gerontolo š ki centri – izvaninstitucijska skrb za starije u lokalnoj zajednici, gerijatrijsko liječenje (dugotrajno liječenje), dnevna bolnica za starije, psihogerijatrijski odjeli, domovi za starije sa primjenom 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege, dnevni boravci za starije, dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike, gerontodomaćice, gerontonjegovatelji, gerontoservisi, palijativnogerijatrijske skrbi, zdravstveni turizam za starije, udruge i zaklade za starije.
Usvojiti znanja o diferencijaciji kronolo š kog i biolo š kog starenja ; teorijama starenja ; genomu starenja, klasifikaciji po UN - u za dobne strukture dr ž ava svijeta
Usvojiti znanja o evaluaciji zadovoljenja zdravstvenih potreba i utvr đ ivanju negativnog zdravstvenog pona š anja u starijih osoba .
Usvojiti znanja o značaju utvrđivanja č etiri „ N ” u gerijatriji ( nesamostalnost , nepokretnost , nekontrolirano mokrenje , nestabilnost ) i nastanka gerijatrijskog „domino-efekta
Poznavati program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba.
Poznavati gerontološke norme, gerontološko-javnozdravstvene algoritme.
Usvojiti znanja o vrhovnom, srednjem i osnovnom gerontološko - javnozdravstvenom menadžmentu .
Usvojiti znanja o ulozi gerontogogije, gerontostomatologije, gerontotehnologije, gerontokineziologije i gerontoantropologije u zaštiti zdravlja starijih osoba.
Usvojiti znanje o projektnim evaluacijama preventivnih mjera u zaštiti zdravlja starijih osoba te holističko razumijevanje procesa starenja s obzirom na biomedicinske, psihosocijalne, etičke, moralne, migracijske, pravne, ekonomske, kulturalne, ekološke i gospodarstvene aspekte.
Poznavati internacionalne organizacije i sustave u rješavanju gerontološko-javnozdravstvene problematike, pozitivne zdravstvene politike u zaštiti zdravlja i skrbi za starije, procjenjivanje kvalitete življenja i neovisnosti starijih osoba te zdravstveno pravo za starije osobe.
Istraživačko-zdravstveno-statističko-informatičko-epidemiološke metode za gerontološkojavnozdravstvena znanstvena istraživanja
Poznavanje GeroS / podsustav CEZIH--a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika
Učenje i primjena testova znanja (test znanja utvrđivanja stava o starijoj osobi semantičkim diferencijalom, test znanja o starenju i starosti, o fiziologiji starenja, gerijatrijska skala depresije, test znanja o ranom otkrivanju dekubitusa u gerijatrijskih bolesnika, o smjernicama za prehranu osoba starije dobi, test znanja za prepoznavanje nasilja nad starijom osobom u obitelji, test poremećaja mokrenja s Kegelovim vježbama, test znanja ranog prepoznavanja Alzheimerove bolesti).
Usvojiti znanja o promociji aktivnog, zdravog i produktivnog starenja, politika, intervencija i praksa uspješnosti gerontološko-javnozdravstvene zaštite.
Usvojiti znanje o Centrima za gerontologiju ZZJZ i Gerontološkim centrima – izvaninstitucijska skrb za starije u lokalnoj zajednici (centers of health gerontology - institute of public health and gerontology centers in Croatia)
Usvojiti znanje o interdisciplinarnom gerontološkom pristupu u prevenciji rizičnih čimbenika bolesnog starenja uz prepoznavanje gerijatrijskog „domino-efekta”, holistički i komprehenzivni pristup u rehabilitaciji i unapređivanju zdravlja te očuvanju funkcionalne sposobnosti starijih osoba.
Usvojiti znanja o utvrđivanju fiziološkog i patološkog starenja, podjeli po SZO na : raniju , srednju i duboku starost, prepoznavanju fokusiranih gerontološko - javnozdravstvenih problema (npr.pothranjenost u dubokoj starosti, Četiri „N” u gerijatriji- nesamostalnost, nepokretnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje).
Određivanje prioriteta u gerontološko-javnozdravstvenoj, socijalnoj i ekonomskoj problematici u zaštiti zdravlja za starije osobe.
Poznavanje osnove planiranja zaštite zdravlja starijih ljudi na nacionalnoj razini i lokalnoj zajednici - zdrava županija u skrbi za starije , stvaranje mreže gerijatrijskih i gerontološkojavnozdravstvenih službi.
Utvrđivanje, praćenje, analiza i evaluacija gerontološko - javnozdravstvenih pokazatelja putem Evidencijskih lista PZP-a. 1. I 4. /GPP/ prethodnica GeroS-a uz 19 obrazaca sestrinske gerijatrijske dokumentacije primjene Programa 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije osobe.
Poznavanje alata i metoda nutritivnog probira putem web servisa NRS-a 2002 gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (utvrđivanje stanja uhranjenosti fokusiranog na gerontološko - javnozdravstveni problem pothranjenosti u dubokoj starosti (od 85 i više godina) sa specifičnim obilježjima korelacijskog praćenja determinanti negativnog zdravstvenog ponašanja starijih osoba.
Poznavanje razloga praćenja i proučavanja te evaluacije zdravstvenih potreba i funkcinalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj starosti (od 65 do 74 godine), srednjoj (od 75 do 84 godine), te dubokoj starosti (stariji od 85 godina).
Poznavanje razloga racionalizacije gerijatrijske zdravstvene potrošnje u zaštiti zdravlja starijih osoba kroz gerontološko - javnozdravstvene pokazatelje multimorbiditeta gerijatrijskih hospitalizacija te specifične primarne zdravstvene zaštite u domovima za starije kao i primjene GeroS -a /podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (GeroS / CEZIH subsystem for monitoring and evaluation of healthcare needs and functional ability of gerontologic insurees and geriatric patients).
2.11. Primjenjena EPIDEMIOLOGIJA U GERIJATRIJI
1.
2.
3.
Organizacija epidemiološke službe kao protuepidemijska mjera,Epidemiološki informacijski sustavi,Sustav ranog uzbunjivanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Praćenje zaraznih bolesti i Program mjera zdravstvene zaštite,praćenje kroničnih nezaraznih bolesti u starijih osoba.
Rad državnih zdravstvenih registara,Principi rada interventne epidemiologije,Epidemiološki izvid, anketa, protuepidemijske mjere, principi izrade programa masovn,g cijepljenja, kontraindikacije za cijepljenje u starijoj dobi, prijava nuspojava cijepljenja.
Evaluacija programa cijepljenja,cijepljenje u starijoj dobi, imunogenost, učinkovitost i reaktivnost cjepiva,principi procjene rizika od oboljenja u starijoj dobi.
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj (zarazne i nezarazne bolesti),epidemiološki rizici u Domovima za starije osobe.
Suzbijanje i sprečavanje zaraznih bolesti u starijoj dobi, nacionalni programi suzbijanja bolesti (rano otkrivanje karcinoma dojke i kolorektalnog karcinoma, Nacionalni program suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze i dr
Individualna epidemiološka zaštita starijim osobama (putnici u inozemstvo, kontraindikacije cijepljenja, kemoprofilaksa i dr.),nadzor nad hospitalnim infekcijama i infekcijama u Domovima za starije.
Rad i ovlasti sanitarne inspekcije,metode analitičke epidemiologije,prijava oboljenja smrti od zarazne bolesti,prijava u sustav ranog uzbunjivanja.
Principi rada državnih registara i ispunjavanje posebnih izvještaja/prijava za potrebe praćenja i analize epidemiološke situacije.
Preventivne mjere za smanjenje rizika od legioneloza u domovima, te u stacionarnim ustanovama za starije osobe.
2.12.GERIJATRIJSKA ZDRAVSTVENA NJEGA
Poznavanje normi i standarda gerijatrijske zdravstvene njege, utvrđivanje cilja;kvaliteta usluga; stručna djelatnost i odgovornost; razvoj struke u skladu sa društvenim razvojem;identitet i prepoznatljivost profesije;jednakost i međusobna ovisnost pojedinih profesionalnih grana unutar struke; definiranje standarda zdravstvene njege i njihova primjena u struci; standardi usluga ( postupaka ) za sve stručne djelatnike u gerijatriji.
Poznavanje ciljeva gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije, stru č no pru ž anje zdravstvene njege ; ocjena kvalitete zdravstvene njege ; prikazivanje usluga zdravstvene njege ( HZZO - a , kategorizacija ); osiguranje individualne gerijatrijske zdravstvene njege za korisnika ; ekonomi č nost gerijatrijske zdravstvene njege ; stru č na dokumentacija zdravstvene njege
Poznavanje standarda gerijatrijske zdravstvene njege –klasifikacija:p reventivna gerijatrijska zdravstvena njega, profilaksa dekubitusa; profilaksa tromboze; profilaksa kontraktura; profilaksa pneumonie; profilaksa soora i parotitisa; profilaksa intertrigo; profilaksa padova
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege – aktivnosti svakodnevnog života, osobna higijena: p ranje cijelog tijela; djelimično pranje; tuširanje; higijena nogu – higijena ruku; brijanje; njega usta i zubala; njega nosa; njega kose; intimna njega; njega noktiju.
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege –kretanje,okretanje gerijatrijskog bolesnika; podizanje i premještanje bolesnika uz pomoć stručnog osoblja; podizanje i premještanje bolesnika dizalom za bolesnike; stajanje; hodanje; hodanje stubištem; ležanje.
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege - prehrana i uzimanje tekućine:normalna prehrana; hranjenje; hranjenje nazogastričnom sondom; prehrana pomoću PEG sonde (želučana pumpa).
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege: obavljanje fizioloških potreba:normalno izlučivanje; inkontinentno izlučivanje; njega bolesnika s kateterom. ,
Poznavanje gerijatrijske zdravstvene njege s igurnost- mjerenje vitalnih funkcija:mjerenje krvnog tlaka; mjerenje pulsa; mjerenje tjelesne temperature; promatranje disanja; mjerenje glukoze u krvi; mjerenje tjelesne težine; mjrenje unesene izlučene tekućine; promatranje kože; promatranje emocionalnog stanja gerijatrijskog bolesnika.
Poznavanje t erapijske zdravstvene njege:davanje lijekova; davanje injekcija; davanje i promatranje infuzija; obrada i prevencija rana; njega stome; trahealna njega; kateterizacija; aspiracija; inhalacija u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi.
Poznavanje hitne situacije u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi:padovi; gubitak svijesti; zakazivanje srca krvotoka,indirektna zdravstvena njega,prijem klijenata (pacijenata ); otpust klijenta zbrinjavanje preminulih.
Poznavanje standarda gerijatrijske strukture prostorni uvijeti, stručni i tehnički uvijeti; organizacijski oblik institucije; koncept gerijatrijske zdravstvene njege model Roper – Juchli; modeli i stupnjevi gerijatrijske zdravstvene njege; hijerarhijska i stručna odgovornost; razgraničenje odgovornosti u gerijatrijsoj zdravstvenoj njezi, Program 4 stupnja grijatrijske zdravstvene njege, kategorizacijski postupnik i 19 obrazaca praćenja sestrinske gerijatrijske dokumentacije u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi
Poznavanje dokumentacije zdravstvene njege – integracija standarda zdravstvene njege, zadaće gerijatrijske zdravstvene njege u primjeni ljekova, kontrola i praćenje lijekova, r azlike i usporedbe gerijatrijske zdravstvene njege u domu za starije i bolničke zdravstvene njege, plan zdravstvene njege – timsko planiranje,izvješćivanje i evaluacija.
2.13.PALIJATIVNOGERIJATRIJSKA SKRB
Poznavanje individualnog gerontološkog pristupa uz poznavanje socijalno-medicinskih, komunikacijskih, kognitivnih poteškoća u palijativnogerijatrijskog bolesnika, uz procjenu vjerojatne prognoze završetka dostojanstvenog života u palijativnoj gerijatriji
Poznavanje indikacija i smjernica za palijativnogerijatrijske bolesnike u primjeni specifičnih neinvazivnih dijagnostičkih metoda te interpretacija nalaza.
Procjena potrebe specifične dodatne subspecijalističke interdisciplinarne obrade uz preferenciju palijativnogerijatrijske skrbi u kući palijativnogerijatrijskog bolesnika u okviru opće/obiteljske medicine.
Utvrđivanje i poznavanje bio-psiho i socijalnog statusa te funkcionalne onespsobljenosti u odnosu na pokretljivost i samostalnost palijativnogerijatrijskog bolesnika.
Poznavanje specifičnosti utvrđivanja multimorbiditeta, vodeće i pratećih dijagnoza u palijativnogerijatrijskog bolesnika.
Poznavanje gerijatrijskog domino efekta uz utvrđivanje pojavnosti 4 N (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontolirano mokrenje) uz obradu palijativnogerijatrijskog bolesnika.
Obrada palijativnogerijatrijskog bolesnika te usvajanje specifičnosti anamneze i statusa palijativnogerijatrijskog bolesnika u odnosu na primjenjenu specifičnu farmakoterapiju i poznavanje geroprofilaktičkih mjera suzbijanja polipragmazije.
Poznavanje specifičnosti po utvrđenom multimorbiditetu i ishodu liječenja palijativnogerijatrijskog bolesnika uz poznavanje mreže i koordinacije palijativnogerijatrijske institucijske i izvaninstitucijske skrbi.
Poznavanje i primjena specifičnih biokemijskih nalaza i drugih medicinskih postupaka u palijativnogerijatrijskog bolesnika.
2.14. GEROPROFILAKTIČKE MJERE PRAVILNE PREHRANE U GERIJATRIJI
Stjecanje znanja i vještina te poznavanje procjene nutritivnog statusa gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika (3)
Poznavanje fiziološke promjene u starijoj dobi i utjecaj na nutritivni status, nutritivne potrebe osoba starije dobi, hidracija osoba starije dobi, uz poznavanje oralnog zdravlja starije osobe (3)
Poznavanje specifičnosti dijetoterapije u osoba starije dobi, propisivanje nutritivne potpore, klinička prehrana osoba starije dobi (enteralna i parenteralna prehrana), specifičnosti znanja pravilne prehrane za starije (3)
Poznavanje interakcije lijekova i hrane u starijoj dobi i polipragmazija, primjenom prethodno stečenih znanja iz biokemije, fiziologije i patofiziologije te usvajanjem novih znanja i vještina specijalizanti gerijatri će: biti sposobni definirati nutritivni status i prehrambene potrebe, razumijeti temeljne zakonitosti pravilne prehrane u osoba starije dobi, poznavati utjecaj prehrane na postojeće i buduće zdravlje i prepoznati temeljna odstupanja u prehrambenom zdravlju osoba starije dobi (3)
Poznavati temeljne postavke enteralne i parenteralne prehrane i njihovu primjenu u kliničkoj praksi, biti sposobni prepoznati važnost prehrane u liječenju različitih kliničkih stanja u osoba starije dobi te odrediti vrstu i način provođenja dijetoterapije u gerijatrijskog bolesnika (2)
Znati na osnovi, ponuđenih podataka formulirati hipoteze, predlagati postupke za provjeru hipoteze i zaključivati primjenom sintetskog mišljenja, samostalno tražiti i rabiti dopunske informacije, sažeto i argumentirano priopćavati zaključke, tolerantno raspravljati uvažavajući stavove i mišljenja ostalih članova interdisciplinarnog stručnog tima (3)
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA - GERIJATRIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
Broj zahvata
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
2
3
Datum i potpis
Datum i potpis
.
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
Broj zahvata
STUPANJ
NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR
2
3
Datum i potpis
Datum i potpis
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PRILOG III.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
OBRAZAC PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE SPECIJALIZACIJE
*PODNOSITELJ PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE SPECIJALIZACIJE
(navesti naziv)
PODACI O DOKTORU MEDICINE (za kojeg se podnosi zahtjev za odobrenje specijalizacije)
Ime i prezime
OIB:
Datum rođenja
Mjesto rođenja
Državljanstvo
STJECANJE NAZIVA DOKTOR MEDICINE
Naziv sveučilišta i medicinskog fakulteta
Datum diplomiranja
Rješenje nadležnog tijela kojim se priznaje studij medicine završen u inozemstvu, temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija
KLASA:
URBROJ:
DATUM:
PRIJEDLOG ZA ODOBRENJE SPECIJALIZACIJE
Naziv specijalizacije
Glavni mentor
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Mentor
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
*NAPOMENA:
Uz Obrazac Prijedlog za odobrenje specijalizacije, podnositelj prijedloga prilaže sljedeću dokumentaciju: uredno popunjeni Obrazac za odobrenje specijalizacije, važeće odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske liječničke komore, kopija diplome ili rješenja o priznavanju kvalifikacije, pisani pristanak glavnog mentora, pisani pristanak mentora, pisana suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove iz članka 4. i 5. Pravilnika i/ili pisana suglasnost uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili pisana suglasnost nositelja privatne prakse iz članka 5. Pravilnika, ugovor o međusobnim pravima i obvezama iz članka 11. Pravilnika i dokumentacija o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. Pravilnika.
U ______________________ , __________ 201___.
PODNOSITELJ PRIJEDLOGA
ZA ODOBRENJE SPECIJALIZACIJE
______________________________________
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva