PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI
I. USTAVNA OSNOVA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 117/03., a stupio na snagu 31. srpnja 2003. godine.
Tim je Zakonom uređena odgovornost za štetu počinjenu aktima terora i drugim aktima nasilja poduzetim s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspoloženja na javnim mjestima. U smislu navedenog Zakona, terorističkim aktom se smatra osobito akt nasilja izvršen u pravilu iz političkih pobuda s ciljem izazivanja straha, užasa i osjećaja osobne nesigurnosti građana.
Za navedenu štetu odgovara Republika Hrvatska na načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravičnog i brzog obeštećenja, a obveza naknade štete postoji neovisno o tome je li štetnik utvrđen, kazneno progonjen ili oglašen krivim.
Oštećenicima se smatraju osobe kojima je šteta nanesena kao i osobe kojima je šteta uzrokovana sprječavanjem štetne radnje ili pružanjem pomoći žrtvama. Odštetna odgovornost Republike Hrvatske ograničena je, kako u pogledu vrsta šteta koje se naknađuju- oštećenik ima pravo samo na naknadu one štete koja je posljedica smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja, tako i kvantitativno (u pogledu visine naknade štete) - oštećenik ima pravo na naknadu 60% iznosa utvrđene štete, s tim da mu ukupna šteta ne može biti naknađena u iznosu većem od 350.000,00 kuna. Materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u navedenom Zakonu, sukladno članku 8. nadoknađuju se na teritoriju cijele Republike Hrvatske u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara, sukladno odredbama Zakona o obnovi.
Stupanjem na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija omogućen je nastavak sudskih postupaka prekinutih donošenjem Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 7/96.), koji je stupio na snagu 3. veljače 1996. godine, a kojim je brisan članak 180. Zakona o obveznim odnosima("Narodne novine", br. 53/91, 73/91. i 3/94.) kojim je bilo propisano da za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Sukladno članku 10. Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija prekinuti sudski postupci nastavljeni su po odredbama toga Zakona.
Sukladno članku 8. toga Zakona, materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u tome Zakonu, nadoknađuju se u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara sukladno odredbama Zakona o obnovi. S obzirom da su Zakonom o obnovi, među ostalim, kumulativno propisani i uvjeti za ostvarivanje prava na obnovu koje dio oštećenika nije ispunjavao, ti oštećenici nisu ostvarili pravo na naknadu štete u vidu obnove ili potpore za popravak oštećenja.
Slijedom navedenoga, za materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, predlaže se propisati da se pravo na naknadu štete u vidu obnove može ostvariti bez obzira ispunjava li oštećenik uvjete propisane člankom 4., člankom 5. stavkom 1. točkom 3. i člankom 5. stavkom 5. Zakona o obnovi. Prema ovom prijedlogu Zakona, oštećenici kojima je zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija odbijen radi neispunjavanja uvjeta propisanih navedenim odredbama Zakona o obnovi ili čiji je zahtjev odbijen ili odbačen zbog nastupa zastare potraživanja ili koji nisu podnijeli zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, će imati mogućnost nadležnom uredu državne uprave u županiji podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a postupci po zahtjevima za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija koji nisu pravomoćno dovršeni, dovršiti će se po odredbama ovoga Zakona.
Prijedlog za izmjene koje se tiču nadoknade navedene štete kroz izmjene Zakona o obnovi daje se nastavno na komentare/zaključke predstavnika Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske sa sastanka kojem su prisustvovali i predstavnici Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu izmjena i dopuna iz ovog Zakona bit će potrebno približno 267.300.000,00 kuna. Navedeni iznos izračunat je na način da je broj negativno riješenih i neriješenih zahtjeva pomnožen sa 220.000,00 kuna, što je prosječni iznos koji se utroši na obnovu objekta VI. stupnja oštećenja.
Predložene izmjene i dopune iz ovog Zakona, provest će se u više godina, a potrebna sredstva će Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje planirati u redovnom postupku planiranja i donošenje Državnog proračuna.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Budući je rješavanje o zahtjevima za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija u tijeku od 2003. godine, kada je stupio na snagu Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija („Narodne novine“ broj 117/03), predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku u skladu s člankom 204. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/2013). Ovo iz razloga izbjegavanja nepotrebnog odugovlačenja ovakvih postupaka.
TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBNOVI
Članak 1.
U Zakonu o obnovi(„Narodne novine“ broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51 A/13), u članku 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ovim Zakonom uređuje se i naknada materijalne štete nastala uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.“.
Članak 2.
U članku 4. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) U slučaju smrti vlasnika odnosno suvlasnika, pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija imaju njihovi nasljednici.
(4) Pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija imaju i oštećenici koji su u trenutku nastanka štete bili vlasnici ili suvlasnici uništenih ili oštećenih stambenih objekata.“.
Članak 3.
U članku 5. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Uvjet iz članka 5. stavka 1. točke 3. i stavka 5. ovoga Zakona ne odnosi se na podnositelje zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija.“.
Članak 4.
U članku 9. u stavku 2. iza riječi „županiji“ umjesto zareza stavlja se točka i brišu se riječi „a članovi komisije za izvršeni popis i procjenu dobit će naknadu koju će posebnim propisom odrediti Državni ured za stambeno zbrinjavanje“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Prilikom procjene štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, Županijska komisija za popis i procjenu ratne štete procjenjuje stupanj oštećenja obiteljske kuće i stana vodeći računa o proteku vremena od nastanka štete terorističkim aktom ili javnom demonstracijom do procjene te utjecaj vremena na stupanj oštećenja.“.
Članak 5.
U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi uredu državne uprave na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.“.
Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Zahtjevu za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, podnositelj je dužan priložiti zapisnik nadležne policijske uprave o očevidu na objektu ili nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka ili zapisnik Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete, kao dokaz o načinu nastanka štete.
(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točaka 4., 5. i 8. ovog članka ne dostavljaju osobe koje su podnijele zahtjev za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija.“.
Dosadašnji stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6., 7. i 8..
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu, odnosno naknadu štete u vidu obnove podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.“.
Članak 6.
U članku 17. u stavcima 1. i 3. riječi „Državnom uredu za stambeno zbrinjavanje“ zamjenjuju se riječima „Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.
Članak 7.
U članku 22. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta snosit će Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.“.
Članak 8.
U članku 24. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Kada se obnavlja uništena ili oštećena kuća ili stan na temelju zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija neto površina obnove ne može biti veća od 65 m².“.
Dosadašnji stavak 2., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:
„(3) Veličina neto površine utvrđena stavcima 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. ovoga Zakona.“.
Članak 9.
U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na obnovu obiteljskih kuća i stanova IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, kao i pravo na potporu za opremanje tih kuća i stanova prema odredbi članka 15. ovoga Zakona, utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika prava na obnovu. Zahtjev se podnosi uredu državne uprave u županiji na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji su predmet obnove.“.
Članak 10.
U članku 59. stavku 2. i članku 60. stavcima 3., 4. i 5. riječi „Državni ured za stambeno zbrinjavanje“ zamjenjuju se riječima „Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.
Članak 11.
U članku 63. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. podnositelj zahtjeva za potporu za popravak oštećenja i za potporu za opremanje za obnovu uništene ili oštećene obiteljske kuće I., II. i III. stupnja oštećenja, podnositelj zahtjeva za obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja te za opremanje te kuće ili stana, te podnositelj zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije, koji u zahtjevu iz članka 16. i 34.ovoga Zakona iskaže netočne podatke,
2. korisnik prava na obnovu odnosno naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije, ako je protivno ovom Zakonu ostvario pravo na potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje,
3. korisnik prava na obnovu odnosno naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije ako je nenamjenski, protivno ovome Zakonu, upotrijebio potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje kao i kredit za obnovu gospodarstva.“.
Članak 12.
U člancima 68., 68.a stavku 2. i 68. b, riječi „Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje“, u odgovarajućem broju i padežu, zamjenjuju se riječima „Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje“, u odgovarajućem broju i padežu.
Članak 13.
(1) Osobe čiji zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odbijen zbog neispunjavanja uvjeta propisanih člankom 5. stavkom 1. točkom 3. ili člankom 5. stavkom 5. Zakona o obnovi ili čiji je zahtjev odbijen, odbačen zbog nastupa zastare potraživanja ili je postupak obustavljen, a koje već nisu ostvarile pravo, kao i osobe koje do stupanja na snagu ovog Zakona nisu podnijele zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija, mogu podnijeti takav zahtjev nadležnom uredu državne uprave u županiji u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, neovisno o tome je li nastupila zastara potraživanja sukladno posebnom Zakonu.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka se ne odnosi na obnovu gospodarstva, oštećenog ili uništenog terorističkim aktom ili javnom demonstracijom.
(3) Svi postupci za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o obnovi („Narodne novine“ broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51 A/13), osim postupaka iz članaka 1. i 2., 3., članka 4. stavka 2. i članaka 5., 7., 8. i 11. ovog Zakona, koji će se dovršiti prema odredbama ovoga Zakona.
Zakona o obnovi radi naknadeastaluuslijedterorističkihakataijavnihdemonstracijakojinisu
Članak 14.
(1) Umjesto organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje može, uz suglasnost ili na zahtjev osobe kojoj je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija u vidu obnove, dodijeliti novčanu potporu u iznosu od:
IV. stupanj oštećenja 40.000,00 kuna
V. stupanj oštećenja 70.000,00 kuna
VI. stupanj oštećenja 100.000,00 kuna.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka osoba kojoj je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo može podnijeti sve do sklapanja ugovora o obnovi.
(3) Novčana potpora iz stavka 1. ovog članka može se dodijeliti osobama koje su u vrijeme štetnog događaja bile vlasnici odnosno suvlasnici terorističkim aktom ili javnom demonstracijom oštećenog stambenog objekta, a koji su u međuvremenu od nastanka štetnog događaja do dana podnošenja zahtjeva otuđili terorističkim aktom ili javnom demonstracijom uništen ili oštećen stambeni objekt.
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE RETROAKTIVNE PRIMJENE
U ovom Zakonu je predložena retroaktivna primjena pojedinih članaka kako bi se već započeti postupci dovršili sukladno ovom Zakonu. Uvjeti za ostvarenje prava iz ovog Zakona su povoljniji od onih u sada važećem Zakonu.
k 2 ZODZ)
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
U ovom članku se u članku 1. važećeg Zakona o obnovi dodaje stavak koji kaže da se Zakonom o obnovi uređuje i naknada materijalne štete nastala uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Uz članak 2.
U ovom članku se predlaže dodati stavke 3. i 4. u kojima će biti propisano da u slučaju smrti vlasnika odnosno suvlasnika, pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija imaju nasljednici i da navedeno pravo mogu ostvariti i oštećenici koji su u trenutku oštećenja bili vlasnici ili suvlasnici uništenih ili oštećenih stambenih objekata.
Uz članak 3.
Predlaže se da se u članku 5. doda stavak 6. u kojem bi bilo propisano da se uvjet prijeratnog prebivanja i povratka u objekt nakon njegove obnove ili popravka oštećenja i uvjet da podnositelj zahtjeva nije ostvario pravo na stan ili kuću i da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu kuću ili stan ne primjenjuje na podnositelje zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Uz članak 4.
Predlaže se u članku 9. stavku 2. brisati dio u kojem je propisano pravo članova Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete na naknadu za izvršeni popis i procjenu, koju posebnim propisom treba odrediti Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i dodati stavak 3. u kojem će biti propisano da Županijska komisija za popis i procjenu ratne štete, prilikom procjene stupnja oštećenja štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, treba voditi računa i o proteku vremena od nastanka štete do procjene i utjecaju tog vremena na stupanj oštećenja objekta.
Uz članak 5.
Predlaže se u članku 16. izmjena stavka 1. na način da se zahtjevi za ostvarenje prava podnose izravno nadležnim uredima državne uprave u županiji, a ne više preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika. Iako rokovi za podnošenje zahtjeva za obnovu u ratu oštećenih i uništenih stambenih objekata više nisu otvoreni, ova izmjena se predlaže radi ostalih izmjena koje se predlažu u ovom prijedlogu Zakona, a odnose se na podnošenje zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Predlaže se dodati nove stavke 3. i 4. u kojima će biti propisana obveza podnositelja zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija da, kao dokaz o načinu nastanka štete, uz zahtjev dostave zapisnik o očevidu na objektu ili nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka ili zapisnik Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete i da nisu dužni dostaviti dokumente iz stavka 2. točaka 4., 5. i 8. koji se odnose na uvjete navedene u obrazloženju uz članak 1. ovog prijedloga.
Dosadašnji stavci 3., 4., 5. i 6. trebaju postati stavci 5., 6., 7. i 8., te se stavak 3. koji postaje stavak 5. dopunjuje na način da se odnosi i na podnositelje zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Uz članak 6.
U ovom se članku predlažeu članku 17. ispravak naziva Državnog ureda.
Uz članak 7.
Predlaže se u članku 22. dodati stavak 3. u kojem će biti propisano da će trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta snositi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Uz članak 8.
Predlaže se u članku 24. dodati novi stavak 2. u kojem će biti propisano da, kada se obnavlja uništena ili oštećena kuća ili stan na temelju zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, neto površina obnove ne može biti veća od 65 m², u dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 3. da će se veličina neto površine utvrđena stavcima 1. i 2. tog članka primjenjivati za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. Zakona.
Uz članak 9.
Predlaže se izmjena članka 34. stavka 1. u dijelu u kojem je propisano kome se podnose zahtjevi, kao i u članku 3. stavku 1. ovog prijedloga. Dakle, zahtjevi za ostvarenje prava se više ne podnose preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, već nadležnim uredima državne uprave u županiji.
Uz članak 10.
U ovom se članku predlažeu članku 59. stavku 2. i članku 60. stavcima 3., 4. i 5. ispravak naziva Državnog ureda.
Uz članak 11.
U ovom članku se predlaže u članku 63. stavku 1. u kaznenim odredbama dodati da se one odnose i na podnositelje zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije.
Uz članak 12.
U ovom se članku predlažeu članku 68., 68.a stavku 2. i 68.b ispravak naziva Državnog ureda.
Uz članak 13.
Predlaže se za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija propisati mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnom uredu državne uprave u županijama osobama čiji zahtjev je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odbijen zbog neispunjavanja uvjeta propisanih člankom 5. stavkom 1. točkom 3. ili člankom 5. stavkom 5. ovoga Zakona ili čiji je zahtjev odbijen ili odbačen zbog nastupa zastare potraživanja ili je postupak obustavljen, kao i osobama koje do stupanja na snagu ovog Zakona nisu podnijele zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, neovisno o tome je li nastupila zastara potraživanja sukladno Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, te dovršetak započetih, a ne dovršenih postupaka sukladno Zakonu o obnovi („Narodne novine“ broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51 A/13), osim postupaka iz članaka 1. i 2., 3., članka 4. stavka 2. i članaka 5., 7., 8. i 11. ovog Zakona, koje treba dovršiti prema tim odredbama iz ovog prijedloga Zakona.
Uz članak 14.
Predlaže se po uzoru na članak 68. b Zakona o obnovi, propisati mogućnost da se na zahtjev ili uz suglasnost osoba kojima je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija izvrši zamjena organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja za novčanu potporu u iznosu od 40.000,00 kuna za IV. stupanj, 70.000,00 kuna za V. stupanj i 100.000,00 kuna za VI. stupanj. Ovaj zahtjev osoba kojoj je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo može podnijeti sve do sklapanja ugovora o obnovi.
Pravo na novčanu potporu predlaže se omogućiti i osobama koje su u vrijeme štetnog događaja bile vlasnici odnosno suvlasnici terorističkim aktom ili javnom demonstracijom oštećenog stambenog objekta, a koji su u međuvremenu od nastanka štetnog događaja do dana podnošenja zahtjeva otuđili terorističkim aktom ili javnom demonstracijom uništen ili oštećen stambeni objekt.
Uz članak 15.
U ovom članku uređeno je stupanje na snagu Zakona.
Ovim se Zakonom uređuje obnova uništenih ili oštećenih materijalnih dobara u Republici Hrvatskoj koja su bila izložena razornim djelovanjima i posljedicama tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije.
Članak 4.
(1) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: korisnici prava na obnovu).
(2) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čija su materijalna dobra uništena ili oštećena na način opisan člankom 1. ovoga Zakona.
Članak 5.
(1). Pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može se ostvariti:
1. ako postoji uništenje ili oštećenje dobra nastalo prema odredbi članka 1. ovoga Zakona,
2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru,
3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro,
4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara,
(2) Pravo na obnovu iz ovoga Zakona ne može ostvariti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).
(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.) ostvarivanje prava iz ovoga Zakona odgađa se do pravomoćnosti sudske odluke kojom se dovršava kazneni postupak.
(4) Ograničenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka glede prava iz ovoga zakona ne odnose se na članove obitelji osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Uz uvjete iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, korisnik prava na obnovu u ratu uništene ili oštećene stambene zgrade može ostvariti to pravo ako na teritoriju Republike Hrvatske nije ostvario pravo na stan ili kuću te ako u mjestu prebivališta nema drugu useljivu kuću ili stan.
(6) Pravna osoba iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na obnovu ako ispunjava uvjete iz točke 1., 2. i 4. stavka 1. ovoga članka.
Članak 9.
(1) Ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu ovoga Zakona priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete («Narodne novine», br. 61/91. i 70/91.) i mjerilu nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete.
(2) Radi dinamike provedbe obnove rad komisija će biti u nadležnosti ureda državne uprave u županiji, a članovi komisije za izvršeni popis i procjenu dobit će naknadu koju će posebnim propisom odrediti Državni ured za stambeno zbrinjavanje.
Članak 16.
(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. podatke o podnositelju zahtjeva,
2. dokaz nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete da je obiteljska kuća ili stan I., II. ili III. stupnja oštećenja,
3. dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području,
4. dokaz da je podnositelj zahtjeva prebivao u obiteljskoj kući ili stanu do početka oružanih sukoba na tom području,
5. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji,
6. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da podnositelj zahtjeva nije koristio kredit za obnovu obiteljske kuće ili stana na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove,
7. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da obiteljsku kuću ili stan nije obnovio sredstvima donacije,
8. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnositelj zahtjeva nije ostvarivao pravo na stan ili kuću u mjestu prebivališta ili u drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, kuću ili stan.
(3) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.
(4) Dokazom vlasništva smatra se: izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo nekretnine ili izvod iz katastra, odnosno drugih ovjerenih geodetsko-kartografskih podataka ili akt nadležnog tijela ili ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka.
(5) Županijski ured nadležan za poslove obnove dužan je pribaviti dokaze iz točke 2., 3. i 4. stavka 2. ovoga članka po službenoj dužnosti, a ovjeru izjava iz točke 5., 6., 7. i 8. stavka 2. ovoga članka provodit će i ured državne uprave u županiji.
(6) Ured državne uprave u županiji dužan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da podnositelj zahtjeva nije pravomoćno osuđen ili da protiv njega nije podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).
Članak 17.
(1) Rješenje kojim se utvrđuje pravo na potporu za popravak oštećenja i pravo na potporu za opremanje dostavlja se podnositelju zahtjeva, Državnom uredu za stambeno zbrinjavanju, općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku grada na čijem području je obiteljska kuća ili stan i nadležnom državnom odvjetništvu na potvrdu.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:
1. podatke o korisniku potpore i članovima obitelji,
2. podatke o obiteljskoj kući ili stanu,
3. visinu odobrenog iznosa potpore za popravak oštećenja i
4. oblik potpore za opremanje.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe Državnom uredu za stambeno zbrinjavanje.
(6) U postupku rješavanja o pravu na obnovu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 22.
(1) Osnovne radove obnove i radove unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona organizira Državni ured za stambeno zbrinjavanje u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
(2) Opremanje obiteljske kuće ili stana iz članka 21. ovoga Zakona organiziraju i provode korisnici prava na obnovu, sredstvima potpore za opremanje, sukladno s odredbama članka 15. ovoga Zakona.
Članak 24.
(1) Minimalna neto površina obnove uništene ili oštećene obiteljske kuće ili stana je 35 m2 za prvog člana te po 10 m2 za svakog sljedećeg člana obitelji (u daljnjem tekstu: potrebna stambena površina prema broju članova obitelji).
(2) Veličina neto površine utvrđena stavkom 1. ovoga članka primjenjivat će se za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. ovoga Zakona.
Članak 34.
(1) Pravo na obnovu obiteljskih kuća i stanova IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, kao i pravo na potporu za opremanje tih kuća i stanova prema odredbi članka 15. ovoga Zakona, utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika prava na obnovu. Zahtjev se podnosi putem općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika grada na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji su predmet obnove.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se odgovarajuća dokumentacija iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 59.
(1) Prijedlog godišnjih programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene podnose nadležna ministarstva:
1. za obnovu elektroprivrednih objekata i plinsko-gospodarstvenih objekata (elektroenergetski vodovi, mreže, transformatorske stanice i druge instalacije, zgrade i drugi nespomenuti elektroprivredni objekti, plinovodi i objekti na plinovodima),
2. za obnovu poštanskih i telekomunikacijskih objekata (telekomunikacijske linije, kabeli i instalacije te zgrade i drugi nespomenuti poštanski i telekomunikacijski objekti),
3. za obnovu prometnih objekata (zgrade željezničkog prometa, željeznički vozni park, željezničke pruge, željeznički mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije te drugi željeznički objekti i instalacije; regionalne i lokalne ceste, cestovni mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije, ulice i trgovi te drugi cestovni objekti i instalacije; riječne i morske operativne obale, riječne i morske luke s lukobranima i zgrade vodenog prometa; zrakoplovne piste i zgrade zrakoplovnog prometa te drugi nespomenuti prometni objekti),
4. za obnovu objekata i uređaja vodnogospodarske infrastrukture s kojima upravljaju Hrvatske vode, vodoopskrbne sustave i sustave za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
5. za obnovu šuma, zgrada i objekata javnog poduzeća "Hrvatske šume",
6. za obnovu objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
7. za postupanje s opasnim otpadom,
8. za unutarnje poslove, za obnovu zgrada i objekata iz svoga djelokruga (policijskih uprava, postaja i ispostava),
9. za obnovu upravnih zgrada i objekata tijela državne lokalne uprave i samouprave,
10. za obnovu školskih zgrada i objekata te objekata đačkog standarda,
11. za obnovu zgrada i objekata za kulturu i umjetnost (domovi kulture, kazališta, kinematografi, knjižnice, čitaonice, muzeji i zbirke, spomenici kulture te drugi nespomenuti objekti kulture),
12. za obnovu zaštićenih urbanih i ruralnih cjelina kao i objekata koji imaju svojstva spomenika kulture ili se nalaze unutar zaštićenih spomeničkih cjelina i dijelova prirode,
13. za obnovu zdravstvenih objekata (bolnice, klinike, zdravstveni domovi i stanice, poliklinike i ambulante i drugi nespomenuti zdravstveni objekti),
14. za obnovu društvenih i socijalnih objekata (jaslice, vrtić, domovi za djecu sa smetnjama u razvoju, domovi za invalide, domovi umirovljenika i drugi nespomenuti društveni i socijalni objekti),
15. za obnovu zgrada i objekata za znanstveno-istraživačku, znanstveno-nastavnu djelatnost i zgrada i objekata studentskog standarda.
(2) Državni ured za stambeno zbrinjavanje objedinjuje dijelove programa koje pripremaju ministarstva te dostavlja program Vladi Republike Hrvatske radi donošenja.
(3) Godišnji program obnove infrastrukture i objekata javne namjene donosi vlada Republike Hrvatske za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu do 31. prosinca za godinu koja slijedi.
Članak 60.
(1) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona organiziraju, provode i odgovaraju za obnovu određenih objekata iz članka 56. ovoga Zakona.
(2) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona koordiniraju obnovu određenih objekata iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Provedbu godišnjeg programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene u područjima obnove usklađuje Državni ured za stambeno zbrinjavanje.
(4) Državni ured za stambeno zbrinjavanje organizira i provodi obnovu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona u dijelu koji se financira sredstvima državnog proračuna.
(5) Vlada Republike Hrvatske može ovlastiti Državni ured za stambeno zbrinjavanje za neposrednu organizaciju i provedbu obnove pojedinih objekata javne namjene.
Članak 63.
(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. podnositelj zahtjeva za potporu za popravak oštećenja i za potporu za opremanje za obnovu uništene ili oštećene obiteljske kuće I., II. i III. stupnja oštećenja, te podnositelj zahtjeva za obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja te za opremanje te kuće ili stana, koji u zahtjevu iz članka 16. i 34.ovoga Zakona iskaže netočne podatke,
2. korisnik prava na obnovu ako je protivno ovom Zakonu ostvario pravo na potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje,
3. korisnik prava na obnovu ako je nenamjenski, protivno ovome Zakonu, upotrijebio potporu za popravak oštenja i potporu za opremanje kao i kredit za obnovu gospodarstva.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj HBOR ako odobri kredit protivno odredbama ovoga Zakona.
(3) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba HBOR-a kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
Članak 68.
Korisnik prava na obnovu koji je namjenski upotrijebio kredit dobiven prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona za obnovu stambenih zgrada IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, može po odredbama ovoga Zakona zatražiti od Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje putem ureda državne uprave u županiji, dovršenje osnovnih radova obnove ali samo do iznosa prosječne vrijednosti obnove (prema članku 21.).
Članak 68a.
(1) Korisniku prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem utvrđeno to pravo, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, Republika Hrvatska može u zamjenu za neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan dati drugu odgovarajuću kuću ili stan u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapaju korisnik prava na obnovu i čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.
(3) Korisniku prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem utvrđeno to pravo može se, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, umjesto utvrđenog prava na obnovu osigurati smještaj u domu socijalne skrbi, pod uvjetom da svoju neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan daje u vlasništvo Republici Hrvatskoj.
Članak 68b.
(1) Iznimno, umjesto organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja Državni ured za stambeno zbrinjavanje može, uz suglasnost ili na zahtjev korisnika prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem to pravo utvrđeno, dodijeliti novčanu potporu u iznosu od:
IV. stupanj oštećenja 40.000,00 kuna
V. stupanj oštećenja 70.000,00 kuna
VI. stupanj oštećenja 100.000,00 kuna.
ODREDBE PROPISA U KOJIMA JE UTVRĐENA NADLEŽNOST ZA RJEŠAVANJE PO ZAHTJEVIMA ZA NAKNADU ŠTETE NASTALE USLIJED TERORISTIČKIH AKATA I JAVNIH DEMONSTRACIJA
ZAKON O ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU NASTALU USLIJED
TERORISTIČKIH AKATA I JAVNIH DEMONSTRACIJA (“Narodne novine” broj 117/03)
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje odgovornost za štetu počinjenu aktima terora i drugim aktima nasilja poduzetim s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspoloženja na javnim mjestima (u daljnjem tekstu: šteta).
(2) U smislu ovoga Zakona terorističkim aktom smatra se osobito akt nasilja izvršen u pravilu iz političkih pobuda s ciljem izazivanja straha, užasa i osjećaja osobne nesigurnosti građana.
Članak 8.
Materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u ovom Zakonu nadoknađuju se na teritoriju cijele Republike Hrvatske u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara sukladno odredbama Zakona o obnovi.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBNOVI,
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
I. USTAVNA OSNOVA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 117/03., a stupio na snagu 31. srpnja 2003. godine.
Tim je Zakonom uređena odgovornost za štetu počinjenu aktima terora i drugim aktima nasilja poduzetim s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspoloženja na javnim mjestima. U smislu navedenog Zakona, t erorističkim aktom se smatra osobito akt nasilja izvršen u pravilu iz političkih pobuda s ciljem izazivanja straha, užasa i osjećaja osobne nesigurnosti građana.
Za navedenu štetu odgovara Republika Hrvatska na načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravičnog i brzog obeštećenja, a obveza naknade štete postoji neovisno o tome je li štetnik utvrđen, kazneno progonjen ili oglašen krivim.
Oštećenicima se smatraju osobe kojima je šteta nanesena kao i osobe kojima je šteta uzrokovana sprječavanjem štetne radnje ili pružanjem pomoći žrtvama. Odštetna odgovornost Republike Hrvatske ograničena je, kako u pogledu vrsta šteta koje se naknađuju - oštećenik ima pravo samo na naknadu one štete koja je posljedica smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja, tako i kvantitativno (u pogledu visine naknade štete) - oštećenik ima pravo na naknadu 60% iznosa utvrđene štete, s tim da mu ukupna šteta ne može biti naknađena u iznosu većem od 350.000,00 kuna. Materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u navedenom Zakonu, sukladno članku 8. nadoknađuju se na teritoriju cijele Republike Hrvatske u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara, sukladno odredbama Zakona o obnovi.
Stupanjem na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija omogućen je nastavak sudskih postupaka prekinutih donošenjem Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 7/96.), koji je stupio na snagu 3. veljače 1996. godine, a kojim je brisan članak 180. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91, 73/91. i 3/94.) kojim je bilo propisano da za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Sukladno članku 10. Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija prekinuti sudski postupci nastavljeni su po odredbama toga Zakona.
Sukladno članku 8. toga Zakona, materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u tome Zakonu, nadoknađuju se u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara sukladno odredbama Zakona o obnovi. S obzirom da su Zakonom o obnovi, među ostalim, kumulativno propisani i uvjeti za ostvarivanje prava na obnovu koje dio oštećenika nije ispunjavao, ti oštećenici nisu ostvarili pravo na naknadu štete u vidu obnove ili potpore za popravak oštećenja.
Slijedom navedenoga, za materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, predlaže se propisati da se pravo na naknadu štete u vidu obnove može ostvariti bez obzira ispunjava li oštećenik uvjete propisane člankom 4., člankom 5. stavkom 1. točkom 3. i člankom 5. stavkom 5. Zakona o obnovi. Prema ovom prijedlogu Zakona, oštećenici kojima je zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija odbijen radi neispunjavanja uvjeta propisanih navedenim odredbama Zakona o obnovi ili čiji je zahtjev odbijen ili odbačen zbog nastupa zastare potraživanja ili koji nisu podnijeli zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, će imati mogućnost nadležnom uredu državne uprave u županiji podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a postupci po zahtjevima za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija koji nisu pravomoćno dovršeni, dovršiti će se po odredbama ovoga Zakona.
Prijedlog za izmjene koje se tiču nadoknade navedene štete kroz izmjene Zakona o obnovi daje se nastavno na komentare/zaključke predstavnika Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske sa sastanka kojem su prisustvovali i predstavnici Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu izmjena i dopuna iz ovog Zakona bit će potrebno približno 267.300.000,00 kuna. Navedeni iznos izračunat je na način da je broj negativno riješenih i neriješenih zahtjeva pomnožen sa 220.000,00 kuna, što je prosječni iznos koji se utroši na obnovu objekta VI. stupnja oštećenja.
Predložene izmjene i dopune iz ovog Zakona, provest će se u više godina, a potrebna sredstva će Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje planirati u redovnom postupku planiranja i donošenje Državnog proračuna.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Budući je rješavanje o zahtjevima za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija u tijeku od 2003. godine, kada je stupio na snagu Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija („Narodne novine“ broj 117/03), predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku u skladu s člankom 204. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/2013). Ovo iz razloga izbjegavanja nepotrebnog odugovlačenja ovakvih postupaka.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Z AKONA O OBNOVI
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 1.
U Zakonu o obnovi („Narodne novine“ broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51 A/13) , u članku 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ovim Zakonom uređuje se i naknada materijalne štete nastala uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 2.
U članku 4. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) U slučaju smrti vlasnika odnosno suvlasnika, pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija imaju njihovi nasljednici.
(4) Pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija imaju i oštećenici koji su u trenutku nastanka štete bili vlasnici ili suvlasnici uništenih ili oštećenih stambenih objekata.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 3.
U članku 5. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Uvjet iz članka 5. stavka 1. točke 3. i stavka 5. ovoga Zakona ne odnosi se na podnositelje zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 4.
U članku 9. u stavku 2. iza riječi „županiji“ umjesto zareza stavlja se točka i brišu se riječi „ a članovi komisije za izvršeni popis i procjenu dobit će naknadu koju će posebnim propisom odrediti Državni ured za stambeno zbrinjavanje“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Prilikom procjene štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, Županijska komisija za popis i procjenu ratne štete procjenjuje stupanj oštećenja obiteljske kuće i stana vodeći računa o proteku vremena od nastanka štete terorističkim aktom ili javnom demonstracijom do procjene te utjecaj vremena na stupanj oštećenja.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 5.
U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi uredu državne uprave na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.“.
Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Zahtjevu za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, podnositelj je dužan priložiti zapisnik nadležne policijske uprave o očevidu na objektu ili nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka ili zapisnik Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete, kao dokaz o načinu nastanka štete.
(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točaka 4., 5. i 8. ovog članka ne dostavljaju osobe koje su podnijele zahtjev za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija.“.
Dosadašnji stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6., 7. i 8..
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu, odnosno naknadu štete u vidu obnove podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 6.
U članku 17. u stavcima 1. i 3. riječi „Državnom uredu za stambeno zbrinjavanje“ zamjenjuju se riječima „Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 7.
U članku 22. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta snosit će Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.“ .
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 8.
U članku 24. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Kada se obnavlja uništena ili oštećena kuća ili stan na temelju zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija neto površina obnove ne može biti veća od 65 m².“.
Dosadašnji stavak 2., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:
„(3) Veličina neto površine utvrđena stavcima 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 9.
U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na obnovu obiteljskih kuća i stanova IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, kao i pravo na potporu za opremanje tih kuća i stanova prema odredbi članka 15. ovoga Zakona, utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika prava na obnovu. Zahtjev se podnosi uredu državne uprave u županiji na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji su predmet obnove.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 10.
U članku 59. stavku 2. i članku 60. stavcima 3., 4. i 5. riječi „Državni ured za stambeno zbrinjavanje“ zamjenjuju se riječima „Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 11.
U članku 63. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. podnositelj zahtjeva za potporu za popravak oštećenja i za potporu za opremanje za obnovu uništene ili oštećene obiteljske kuće I., II. i III. stupnja oštećenja, podnositelj zahtjeva za obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja te za opremanje te kuće ili stana, te podnositelj zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije, koji u zahtjevu iz članka 16. i 34.ovoga Zakona iskaže netočne podatke,
2. korisnik prava na obnovu odnosno naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije, ako je protivno ovom Zakonu ostvario pravo na potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje,
3. korisnik prava na obnovu odnosno naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije ako je nenamjenski, protivno ovome Zakonu, upotrijebio potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje kao i kredit za obnovu gospodarstva.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 12.
U člancima 68., 68.a stavku 2. i 68. b, riječi „Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje“, u odgovarajućem broju i padežu, zamjenjuju se riječima „Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje“, u odgovarajućem broju i padežu.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 13.
(1) Osobe čiji zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odbijen zbog neispunjavanja uvjeta propisanih člankom 5. stavkom 1. točkom 3. ili člankom 5. stavkom 5. Zakona o obnovi ili čiji je zahtjev odbijen, odbačen zbog nastupa zastare potraživanja ili je postupak obustavljen, a koje već nisu ostvarile pravo, kao i osobe koje do stupanja na snagu ovog Zakona nisu podnijele zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija, mogu podnijeti takav zahtjev nadležnom uredu državne uprave u županiji u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, neovisno o tome je li nastupila zastara potraživanja sukladno posebnom Zakonu.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka se ne odnosi na obnovu gospodarstva, oštećenog ili uništenog terorističkim aktom ili javnom demonstracijom.
(3) Svi postupci za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o obnovi („Narodne novine“ broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51 A/13) , osim postupaka iz članaka 1. i 2., 3., članka 4. stavka 2. i članaka 5., 7., 8. i 11. ovog Zakona, koji će se dovršiti prema odredbama ovoga Zakona .
Zakona o obnovi radi naknade astalu uslijed teroristi č kih akata i javnih demonstracija koji nisu
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 14.
(1) Umjesto organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje može, uz suglasnost ili na zahtjev osobe kojoj je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija u vidu obnove, dodijeliti novčanu potporu u iznosu od:
IV. stupanj oštećenja 40.000,00 kuna
V. stupanj oštećenja 70.000,00 kuna
VI. stupanj oštećenja 100.000,00 kuna.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka osoba kojoj je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo može podnijeti sve do sklapanja ugovora o obnovi.
(3) Novčana potpora iz stavka 1. ovog članka može se dodijeliti osobama koje su u vrijeme štetnog događaja bile vlasnici odnosno suvlasnici terorističkim aktom ili javnom demonstracijom oštećenog stambenog objekta, a koji su u međuvremenu od nastanka štetnog događaja do dana podnošenja zahtjeva otuđili terorističkim aktom ili javnom demonstracijom uništen ili oštećen stambeni objekt.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
OBRAZLOŽENJE RETROAKTIVNE PRIMJENE
U ovom Zakonu je predložena retroaktivna primjena pojedinih članaka kako bi se već započeti postupci dovršili sukladno ovom Zakonu. Uvjeti za ostvarenje prava iz ovog Zakona su povoljniji od onih u sada važećem Zakonu.
k 2 ZODZ)
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 1.
U ovom članku se u članku 1. važećeg Zakona o obnovi dodaje stavak koji kaže da se Zakonom o obnovi uređuje i naknada materijalne štete nastala uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 2.
U ovom članku se predlaže dodati stavke 3. i 4. u kojima će biti propisano da u slučaju smrti vlasnika odnosno suvlasnika, pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija imaju nasljednici i da navedeno pravo mogu ostvariti i oštećenici koji su u trenutku oštećenja bili vlasnici ili suvlasnici uništenih ili oštećenih stambenih objekata.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 3.
Predlaže se da se u članku 5. doda stavak 6. u kojem bi bilo propisano da se uvjet prijeratnog prebivanja i povratka u objekt nakon njegove obnove ili popravka oštećenja i uvjet da podnositelj zahtjeva nije ostvario pravo na stan ili kuću i da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu kuću ili stan ne primjenjuje na podnositelje zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 4.
Predlaže se u članku 9. stavku 2. brisati dio u kojem je propisano pravo članova Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete na naknadu za izvršeni popis i procjenu, koju posebnim propisom treba odrediti Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i dodati stavak 3. u kojem će biti propisano da Županijska komisija za popis i procjenu ratne štete, prilikom procjene stupnja oštećenja štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, treba voditi računa i o proteku vremena od nastanka štete do procjene i utjecaju tog vremena na stupanj oštećenja objekta.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 5.
Predlaže se u članku 16. izmjena stavka 1. na način da se zahtjevi za ostvarenje prava podnose izravno nadležnim uredima državne uprave u županiji, a ne više preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika. Iako rokovi za podnošenje zahtjeva za obnovu u ratu oštećenih i uništenih stambenih objekata više nisu otvoreni, ova izmjena se predlaže radi ostalih izmjena koje se predlažu u ovom prijedlogu Zakona, a odnose se na podnošenje zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Predlaže se dodati nove stavke 3. i 4. u kojima će biti propisana obveza podnositelja zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija da, kao dokaz o načinu nastanka štete, uz zahtjev dostave zapisnik o očevidu na objektu ili nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka ili zapisnik Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete i da nisu dužni dostaviti dokumente iz stavka 2. točaka 4., 5. i 8. koji se odnose na uvjete navedene u obrazloženju uz članak 1. ovog prijedloga.
Dosadašnji stavci 3., 4., 5. i 6. trebaju postati stavci 5., 6., 7. i 8., te se stavak 3. koji postaje stavak 5. dopunjuje na način da se odnosi i na podnositelje zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 6.
U ovom se članku predlaže u članku 17. ispravak naziva Državnog ureda.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 7.
Predlaže se u članku 22. dodati stavak 3. u kojem će biti propisano da će trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta snositi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje .
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 8.
Predlaže se u članku 24. dodati novi stavak 2. u kojem će biti propisano da, kada se obnavlja uništena ili oštećena kuća ili stan na temelju zahtjeva za naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, neto površina obnove ne može biti veća od 65 m², u dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 3. da će se v eličina neto površine utvrđena stavcima 1. i 2. tog članka primjenjivati za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. Zakona .
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 9.
Predlaže se izmjena članka 34. stavka 1. u dijelu u kojem je propisano kome se podnose zahtjevi, kao i u članku 3. stavku 1. ovog prijedloga. Dakle, zahtjevi za ostvarenje prava se više ne podnose preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, već nadležnim uredima državne uprave u županiji.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 10.
U ovom se članku predlaže u članku 59. stavku 2. i članku 60. stavcima 3., 4. i 5. ispravak naziva Državnog ureda.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 11.
U ovom članku se predlaže u članku 63. stavku 1. u kaznenim odredbama dodati da se one odnose i na podnositelje zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkog akta ili javne demonstracije.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 12.
U ovom se članku predlaže u članku 68., 68.a stavku 2. i 68.b ispravak naziva Državnog ureda.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 13.
Predlaže se za naknadu materijalne štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija propisati mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnom uredu državne uprave u županijama osobama čiji zahtjev je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odbijen zbog neispunjavanja uvjeta propisanih člankom 5. stavkom 1. točkom 3. ili člankom 5. stavkom 5. ovoga Zakona ili čiji je zahtjev odbijen ili odbačen zbog nastupa zastare potraživanja ili je postupak obustavljen, kao i osobama koje do stupanja na snagu ovog Zakona nisu podnijele zahtjev za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta i javnih demonstracija, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, neovisno o tome je li nastupila zastara potraživanja sukladno Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, te dovršetak započetih, a ne dovršenih postupaka sukladno Zakonu o obnovi („Narodne novine“ broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51 A/13) , osim postupaka iz članaka 1. i 2., 3., članka 4. stavka 2. i članaka 5., 7., 8. i 11. ovog Zakona, koje treba dovršiti prema tim odredbama iz ovog prijedloga Zakona .
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 14.
Predlaže se po uzoru na članak 68. b Zakona o obnovi, propisati mogućnost da se na zahtjev ili uz suglasnost osoba kojima je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija izvrši zamjena organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja za novčanu potporu u iznosu od 40.000,00 kuna za IV. stupanj, 70.000,00 kuna za V. stupanj i 100.000,00 kuna za VI. stupanj. Ovaj zahtjev osoba kojoj je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo može podnijeti sve do sklapanja ugovora o obnovi.
Pravo na novčanu potporu predlaže se omogućiti i osobama koje su u vrijeme štetnog događaja bile vlasnici odnosno suvlasnici terorističkim aktom ili javnom demonstracijom oštećenog stambenog objekta, a koji su u međuvremenu od nastanka štetnog događaja do dana podnošenja zahtjeva otuđili terorističkim aktom ili javnom demonstracijom uništen ili oštećen stambeni objekt.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
Uz članak 15.
U ovom članku uređeno je stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEG ZAKONA
KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
ZAKON O OBNOVI
(„ Narodne novine“ broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51 A/13 )
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje obnova uništenih ili oštećenih materijalnih dobara u Republici Hrvatskoj koja su bila izložena razornim djelovanjima i posljedicama tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije.
Članak 4.
(1) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: korisnici prava na obnovu).
(2) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čija su materijalna dobra uništena ili oštećena na način opisan člankom 1. ovoga Zakona.
Članak 5.
(1). Pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može se ostvariti:
1. ako postoji uništenje ili oštećenje dobra nastalo prema odredbi članka 1. ovoga Zakona,
2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru,
3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro,
4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara,
(2) Pravo na obnovu iz ovoga Zakona ne može ostvariti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).
(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.) ostvarivanje prava iz ovoga Zakona odgađa se do pravomoćnosti sudske odluke kojom se dovršava kazneni postupak.
(4) Ograničenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka glede prava iz ovoga zakona ne odnose se na članove obitelji osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Uz uvjete iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, korisnik prava na obnovu u ratu uništene ili oštećene stambene zgrade može ostvariti to pravo ako na teritoriju Republike Hrvatske nije ostvario pravo na stan ili kuću te ako u mjestu prebivališta nema drugu useljivu kuću ili stan.
(6) Pravna osoba iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na obnovu ako ispunjava uvjete iz točke 1., 2. i 4. stavka 1. ovoga članka.
Članak 9.
(1) Ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu ovoga Zakona priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete («Narodne novine», br. 61/91. i 70/91.) i mjerilu nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete.
(2) Radi dinamike provedbe obnove rad komisija će biti u nadležnosti ureda državne uprave u županiji, a članovi komisije za izvršeni popis i procjenu dobit će naknadu koju će posebnim propisom odrediti Državni ured za stambeno zbrinjavanje.
Članak 16.
(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. podatke o podnositelju zahtjeva,
2. dokaz nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete da je obiteljska kuća ili stan I., II. ili III. stupnja oštećenja,
3. dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području,
4. dokaz da je podnositelj zahtjeva prebivao u obiteljskoj kući ili stanu do početka oružanih sukoba na tom području,
5. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji,
6. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da podnositelj zahtjeva nije koristio kredit za obnovu obiteljske kuće ili stana na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove,
7. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da obiteljsku kuću ili stan nije obnovio sredstvima donacije,
8. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnositelj zahtjeva nije ostvarivao pravo na stan ili kuću u mjestu prebivališta ili u drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, kuću ili stan.
(3) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.
(4) Dokazom vlasništva smatra se: izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo nekretnine ili izvod iz katastra, odnosno drugih ovjerenih geodetsko-kartografskih podataka ili akt nadležnog tijela ili ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka.
(5) Županijski ured nadležan za poslove obnove dužan je pribaviti dokaze iz točke 2., 3. i 4. stavka 2. ovoga članka po službenoj dužnosti, a ovjeru izjava iz točke 5., 6., 7. i 8. stavka 2. ovoga članka provodit će i ured državne uprave u županiji.
(6) Ured državne uprave u županiji dužan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da podnositelj zahtjeva nije pravomoćno osuđen ili da protiv njega nije podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).
Članak 17.
(1) Rješenje kojim se utvrđuje pravo na potporu za popravak oštećenja i pravo na potporu za opremanje dostavlja se podnositelju zahtjeva, Državnom uredu za stambeno zbrinjavanju, općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku grada na čijem području je obiteljska kuća ili stan i nadležnom državnom odvjetništvu na potvrdu.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:
1. podatke o korisniku potpore i članovima obitelji,
2. podatke o obiteljskoj kući ili stanu,
3. visinu odobrenog iznosa potpore za popravak oštećenja i
4. oblik potpore za opremanje.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe Državnom uredu za stambeno zbrinjavanje.
(6) U postupku rješavanja o pravu na obnovu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 22.
(1) Osnovne radove obnove i radove unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona organizira Državni ured za stambeno zbrinjavanje u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
(2) Opremanje obiteljske kuće ili stana iz članka 21. ovoga Zakona organiziraju i provode korisnici prava na obnovu, sredstvima potpore za opremanje, sukladno s odredbama članka 15. ovoga Zakona.
Članak 24.
(1) Minimalna neto površina obnove uništene ili oštećene obiteljske kuće ili stana je 35 m2 za prvog člana te po 10 m2 za svakog sljedećeg člana obitelji (u daljnjem tekstu: potrebna stambena površina prema broju članova obitelji).
(2) Veličina neto površine utvrđena stavkom 1. ovoga članka primjenjivat će se za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. ovoga Zakona.
Članak 34.
(1) Pravo na obnovu obiteljskih kuća i stanova IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, kao i pravo na potporu za opremanje tih kuća i stanova prema odredbi članka 15. ovoga Zakona, utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika prava na obnovu. Zahtjev se podnosi putem općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika grada na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji su predmet obnove.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se odgovarajuća dokumentacija iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 59.
(1) Prijedlog godišnjih programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene podnose nadležna ministarstva:
1. za obnovu elektroprivrednih objekata i plinsko-gospodarstvenih objekata (elektroenergetski vodovi, mreže, transformatorske stanice i druge instalacije, zgrade i drugi nespomenuti elektroprivredni objekti, plinovodi i objekti na plinovodima),
2. za obnovu poštanskih i telekomunikacijskih objekata (telekomunikacijske linije, kabeli i instalacije te zgrade i drugi nespomenuti poštanski i telekomunikacijski objekti),
3. za obnovu prometnih objekata (zgrade željezničkog prometa, željeznički vozni park, željezničke pruge, željeznički mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije te drugi željeznički objekti i instalacije; regionalne i lokalne ceste, cestovni mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije, ulice i trgovi te drugi cestovni objekti i instalacije; riječne i morske operativne obale, riječne i morske luke s lukobranima i zgrade vodenog prometa; zrakoplovne piste i zgrade zrakoplovnog prometa te drugi nespomenuti prometni objekti),
4. za obnovu objekata i uređaja vodnogospodarske infrastrukture s kojima upravljaju Hrvatske vode, vodoopskrbne sustave i sustave za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
5. za obnovu šuma, zgrada i objekata javnog poduzeća "Hrvatske šume",
6. za obnovu objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
7. za postupanje s opasnim otpadom,
8. za unutarnje poslove, za obnovu zgrada i objekata iz svoga djelokruga (policijskih uprava, postaja i ispostava),
9. za obnovu upravnih zgrada i objekata tijela državne lokalne uprave i samouprave,
10. za obnovu školskih zgrada i objekata te objekata đačkog standarda,
11. za obnovu zgrada i objekata za kulturu i umjetnost (domovi kulture, kazališta, kinematografi, knjižnice, čitaonice, muzeji i zbirke, spomenici kulture te drugi nespomenuti objekti kulture),
12. za obnovu zaštićenih urbanih i ruralnih cjelina kao i objekata koji imaju svojstva spomenika kulture ili se nalaze unutar zaštićenih spomeničkih cjelina i dijelova prirode,
13. za obnovu zdravstvenih objekata (bolnice, klinike, zdravstveni domovi i stanice, poliklinike i ambulante i drugi nespomenuti zdravstveni objekti),
14. za obnovu društvenih i socijalnih objekata (jaslice, vrtić, domovi za djecu sa smetnjama u razvoju, domovi za invalide, domovi umirovljenika i drugi nespomenuti društveni i socijalni objekti),
15. za obnovu zgrada i objekata za znanstveno-istraživačku, znanstveno-nastavnu djelatnost i zgrada i objekata studentskog standarda.
(2) Državni ured za stambeno zbrinjavanje objedinjuje dijelove programa koje pripremaju ministarstva te dostavlja program Vladi Republike Hrvatske radi donošenja.
(3) Godišnji program obnove infrastrukture i objekata javne namjene donosi vlada Republike Hrvatske za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu do 31. prosinca za godinu koja slijedi.
Članak 60.
(1) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona organiziraju, provode i odgovaraju za obnovu određenih objekata iz članka 56. ovoga Zakona.
(2) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona koordiniraju obnovu određenih objekata iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Provedbu godišnjeg programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene u područjima obnove usklađuje Državni ured za stambeno zbrinjavanje.
(4) Državni ured za stambeno zbrinjavanje organizira i provodi obnovu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona u dijelu koji se financira sredstvima državnog proračuna.
(5) Vlada Republike Hrvatske može ovlastiti Državni ured za stambeno zbrinjavanje za neposrednu organizaciju i provedbu obnove pojedinih objekata javne namjene.
Članak 63.
(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. podnositelj zahtjeva za potporu za popravak oštećenja i za potporu za opremanje za obnovu uništene ili oštećene obiteljske kuće I., II. i III. stupnja oštećenja, te podnositelj zahtjeva za obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja te za opremanje te kuće ili stana, koji u zahtjevu iz članka 16. i 34.ovoga Zakona iskaže netočne podatke,
2. korisnik prava na obnovu ako je protivno ovom Zakonu ostvario pravo na potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje,
3. korisnik prava na obnovu ako je nenamjenski, protivno ovome Zakonu, upotrijebio potporu za popravak oštenja i potporu za opremanje kao i kredit za obnovu gospodarstva.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj HBOR ako odobri kredit protivno odredbama ovoga Zakona.
(3) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba HBOR-a kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
Članak 68.
Korisnik prava na obnovu koji je namjenski upotrijebio kredit dobiven prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona za obnovu stambenih zgrada IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, može po odredbama ovoga Zakona zatražiti od Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje putem ureda državne uprave u županiji, dovršenje osnovnih radova obnove ali samo do iznosa prosječne vrijednosti obnove (prema članku 21.).
Članak 68a.
(1) Korisniku prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem utvrđeno to pravo, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, Republika Hrvatska može u zamjenu za neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan dati drugu odgovarajuću kuću ili stan u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapaju korisnik prava na obnovu i čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.
(3) Korisniku prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem utvrđeno to pravo može se, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, umjesto utvrđenog prava na obnovu osigurati smještaj u domu socijalne skrbi, pod uvjetom da svoju neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan daje u vlasništvo Republici Hrvatskoj.
Članak 68b.
(1) Iznimno, umjesto organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja Državni ured za stambeno zbrinjavanje može, uz suglasnost ili na zahtjev korisnika prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem to pravo utvrđeno, dodijeliti novčanu potporu u iznosu od:
IV. stupanj oštećenja 40.000,00 kuna
V. stupanj oštećenja 70.000,00 kuna
VI. stupanj oštećenja 100.000,00 kuna.
ODREDBE PROPISA U KOJIMA JE UTVRĐENA NADLEŽNOST ZA RJEŠAVANJE PO ZAHTJEVIMA ZA NAKNADU ŠTETE NASTALE USLIJED TERORISTIČKIH AKATA I JAVNIH DEMONSTRACIJA
ZAKON O ODGOVORNOSTI ZA Š TETU NASTALU USLIJED
TERORISTI Č KIH AKATA I JAVNIH DEMONSTRACIJA (“Narodne novine” broj 117/03)
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje odgovornost za štetu počinjenu aktima terora i drugim aktima nasilja poduzetim s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspoloženja na javnim mjestima (u daljnjem tekstu: šteta).
(2) U smislu ovoga Zakona terorističkim aktom smatra se osobito akt nasilja izvršen u pravilu iz političkih pobuda s ciljem izazivanja straha, užasa i osjećaja osobne nesigurnosti građana.
Članak 8.
Materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u ovom Zakonu nadoknađuju se na teritoriju cijele Republike Hrvatske u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara sukladno odredbama Zakona o obnovi.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje