I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, u daljnjem tekstu: ZKP/08) donesen je 2008. godine, a stupio je na snagu u pojedinim odredbama 1. siječnja 2009. godine i 1. srpnja 2009. godine, te u cjelini 1. rujna 2011. godine, osim odredbi o Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske. ZKP/08 je od svog donošenja mijenjan osam puta, prvi puta 2009. godine, drugi puta 2011. godine, pa zatim u 2012. godini, kada je ZKP/08 usklađivan s novim Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11, 143/12, 56/15 i 61/15 - ispravak, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, u daljnjem tekstu: KZ/11), dok se četvrta izmjena dogodila u prvoj polovini 2013. kao posljedica nužnosti usklađivanja s tri direktive Europske unije. Po opsegu najveća, peta novela ZKP/08, rezultat je, u prvom redu, izvršenja Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009, U-I-18153/2009, U-I-5813/2010, U-I-2871/2011, od 19. srpnja 2012. godine, dok je dio izmjena i dopuna bio rezultat praktične primjene ZKP/08. Izmjena iz prosinca 2014. godine bila je uvjetovana, prvenstveno, potrebom usklađivanja ZKP/08 sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14). Izmjene iz 2017. godine rezultat su potrebe za usklađivanjem s četiri direktive Europske unije od kojih su najopsežnije izmjene proizašle kao rezultat prenošenja Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP u nacionalno zakonodavstvo.

Posljednjim izmjenama i dopunama iz 2019. godine domaće kazneno procesno zakonodavstvo usklađeno je s Direktivom 2016/1919/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. godine o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: Prijedlog) predlažu se devete izmjene i dopune ZKP/08, razlog kojih je provođenje reforme kaznenog postupka u smislu proširenja uporabe informacijsko - komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku, i to uvođenjem e-komunikacije, proširenjem uporabe tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku te proširenjem mogućnosti korištenja audio - video linka.          

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Vlade Republike Hrvatske, koji predstavlja akcijski plan projekata, mjera i reformi u različitim područjima, sastoji se od pet komponenata i jedne inicijative, a u komponenti Javna uprava, pravosuđe i državna imovina sadrži prijedloge projekata i reformi važnih za modernizaciju pravosuđa. U okviru podkomponente C2.5. Moderno pravosuđe spremno za buduće izazove razrađene su reformske i investicijske mjere koje, između ostaloga, imaju za cilj skratiti duljinu trajanja sudskih postupaka, stoga je kao jedna od reformi predviđena i reforma kaznenog postupka uvođenjem e-komunikacije, proširenjem uporabe audio snimanja rasprave, kao i proširenjem mogućnosti korištenja audio – video linka.

E – komunikacija

U svrhu daljnje informatizacije pravosudnog sustava, Ministarstvo pravosuđa i uprave razvilo je uslugu e - komunikacija, koja korisnicima omogućava elektroničku komunikaciju sa sudovima. E- komunikacija već je u primjeni na svim trgovačkim sudovima, upravnim sudovima, na općinskim i županijskim sudovima u parničnim postupcima te na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Informatizacija cjelokupnog pravosudnog sustava zahtijeva uvođenje e-komunikacije i u kaznene postupke, zbog svih koristi koje će elektroničko komuniciranje sudionika postupka imati u odnosu na brzinu i ekonomičnost postupka.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 126/19) koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, u svrhu olakšavanja uvođenja e - komunikacije u kazneni postupak propisano je potpisivanje presude samo od strane predsjednika vijeća, ne više i zapisničara, a s obzirom na osigurane certifikate za digitalno potpisivanje u odnosu na suce i sudske savjetnike i pripremu sudova za elektroničko poslovanje (članak 458. stavak 4. ZKP/08).

Omogućavanje uvođenja e-komunikacije u kazneni postupak zahtijevalo je daljnju intervenciju u zakonske odredbe i to u one koje reguliraju način podnošenja podnesaka i dostavu, kao i s njima povezane odredbe. Uvođenje e-komunikacije podrazumijeva slanje podnesaka putem informacijskog sustava prema tijelu koje vodi postupak (državno odvjetništvo i sud) te dostavu dopisa i odluka od strane suda prema ostalim sudionicima kaznenog postupka (strankama, svjedocima, vještacima, tumačima…).

Odredbe ovog Prijedloga Zakona kojima se uvodi e-komunikacija u kazneni postupak, primarno novi članak 78.a, kao pravilo propisuje mogućnost podnošenja podnesaka i priloga koji postoje u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava tijelu koje vodi postupak, dok je za određene sudionike postupka propisano obligatorno podnošenje podnesaka i priloga koji postoje u elektroničkom obliku sudu putem informacijskog sustava. U članku 170. ZKP/08 predložene su izmjene i dopune kojima se omogućuje dostava sudskih pismena putem informacijskog sustava, koja je prema obveznim sudionicima e-komunikacije propisana kao obligatorna, dok će se stranci ili drugom sudioniku postupka koji nije obvezni sudionik e-komunikacije pismena dostavljati putem informacijskog sustava uz njihovu suglasnost. Prijedlogom novog članka 172.a propisuje se način obavljanja dostave putem informacijskog sustava te presumpcija dostave istekom osam dana od dana kada su odluka ili dopis pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja kao pravne posljedice kojom se nastoji spriječiti odugovlačenje postupka.

Slijedom navedenog, e-komunikacija će u kaznenom postupku biti obligatorna za državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe, kada isti šalju podneske (i priloge) prema sudu. Treba naglasiti da se predmetno odnosi na podneske koji se stvaraju elektronički i priloge koji već postoje u elektroničkom obliku, stoga, neće biti potrebno skeniranje dokumentacije koja postoji kod podnositelja u fizičkom obliku (iako je i to dopušteno kao mogućnost). Isto vrijedi i u komunikaciji suda prema sudionicima postupka koji su obveznici e-komunikacije.

Okrivljenik, privatni tužitelj, oštećenik kao tužitelj i drugi sudionici fizičke osobe (primjerice svjedok) nisu obveznici e-komunikacije te se mogu uključiti u predmetni informacijski sustav ukoliko će na to pristati tijekom postupka. Ako ne pristanu na uključivanje u informacijski sustav za e-komunikaciju, šalju podneske kao i do sada, sukladno odredbama važećeg ZKP/08, te im se i dostava obavlja sukladno važećim odredbama.

Audio snimanje rasprave u kaznenom postupku

Izmjenama i dopunama ZKP/08 iz 2017. godine izmijenjeni su članci 409., 410. i 411. ZKP/08, te je time proširena mogućnost snimanja rasprave uređajem za audio ili audio-video snimanje, obzirom je provedba Pilot projekta tonskog snimanja rasprava koji je proveden u okviru IPA 2010 projekta: "Jačanje učinkovitosti pravosuđa u Republici Hrvatskoj" pokazala kako bi se već i audio snimanjem rasprave ubrzao njen tijek, a sucima omogućilo ne samo lakše upravljanje raspravom, već i bolje praćenje iskaza optuženika, svjedoka i vještaka, jer se njihov sadržaj ne bi unosio u zapisnik o raspravi. Navedeno je trebalo dovesti i do ubrzanja kaznenih postupaka u cjelini te doprinijeti većoj učinkovitosti pravosudnog sustava, u prilog kojem zaključku govore i iskustva drugih država članica Europske unije.

Međutim, predmetna mogućnost iz važećeg ZKP/08 nije zaživjela u praksi i to iz dva razloga; prvi je da nisu sve sudnice tehnički opremljene da bi mogle snimati rasprave, a drugi razlog sastoji se u prijepisu koji je obvezan i kojeg mora odobriti predsjednik vijeća u roku od pet radnih dana. Potonje je, zapravo, znatno otežavalo primjenu audio snimanja rasprave jer, iako bi rasprava koja je snimana kraće trajala, ovako propisan prijepis snimke bi značio puno više posla i resursa nakon provedene rasprave.

Slijedom navedenog, predlaže se drugačije uređenje audio snimanja rasprave u kaznenom postupku.

Ovim Prijedlogom Zakona predlaže se riješiti audio snimanje rasprave na način da se primarno mijenjaju odredbe važećeg ZKP/08 (članak 409.), koje bi stupile na snagu osmog dana od dana objave ovog Zakona u „Narodnim novinama“, na način koji bi olakšavao primjenu važećih odredaba odnosno potaknuo korištenje mogućnosti audio snimanja rasprava čim se ostvare tehničke mogućnosti za isto. Tako se predlaže propisati da ukoliko predsjednik vijeća iskoristi mogućnost iz članka 409. stavka 2. i odredi audio snimanje rasprave, prijepis nije obavezan, već o tome hoće li se izraditi prijepis snimke odlučuje opet predsjednik vijeća kada za to postoje opravdani razlozi, a osobito ako to zatraži okrivljenik koji nema branitelja i u slučaju iz članka 407. ZKP/08 (situacija kada rasprava počinje iznova). Prijepis se izrađuje u roku od pet radnih dana i prilaže zapisniku o raspravi, a iz opravdanih razloga taj rok može se produljiti za daljnjih deset radnih dana. Treba naglasiti da prijepis neće zahtijevati ovjeru predsjednika vijeća, već će prijepis audio snimke imati funkciju pomoćnog sredstva, a samo snimka rasprave će biti relevantna kod dokazivanja.

Nadalje, ovim Prijedlogom Zakona uvode se nove odredbe (članci 409.a i 411.a) na način da se uvodi obvezno audio snimanje svake rasprave, ali s odgodom stupanja na snagu tih odredaba. Naime, predmetne odredbe stupit će na snagu kada ministar nadležan za pravosuđe donese odluku o ispunjavanju uvjeta za tonsko snimanje rasprave na općinskim i županijskim sudovima, odnosno kada sve sudnice u Republici Hrvatskoj budu opremljene tehničkom opremom koja omogućuje snimanje rasprave i kada suci i sudski zapisničari budu educirani za korištenje opreme.

Stupanjem na snagu novih članaka 409.a i 411.a prestaju važiti odredbe o fakultativnom snimanju rasprava, kao i odredbe o klasičnom vođenju zapisnika o raspravi – kada rasprava nije snimana.

Obzirom će nabava tehničke opreme ići postepeno, tako će se i sudnice opremati sukcesivno i to je razlog izmjene važeće odredbe članka 409. ZKP/08, koja bi odmah stupila na snagu. Naime, intencija je da se, propisivanjem prijepisa snimke samo u određenim situacijama, po odluci predsjednika vijeća, potakne korištenje važeće odredbe koja propisuje samo mogućnost audio snimanja čim se pojedina sudnica opremi odgovarajućom tehničkom opremom, u prijelaznom periodu do uvođenja obveznog snimanja rasprava. Ovime bi se omogućilo sudovima korištenje opreme već po važećim odredbama ZKP/08 (uz ove izmjene i dopune) i time postepeno privikavanje na vođenje rasprava uz audio snimanje.

Proširenje uporabe audio – video linka

Prema odredbama ZKP/08 informacijsko – komunikacijske tehnologije u kaznenom postupku primjenjuju se vrlo široko prilikom ispitivanja određenih sudionika u različitim stadijima kaznenog postupka, a iako ZKP/08 ne predviđa mogućnost održavanja rasprave pred prvostupanjskim sudom putem audio – video uređaja, isti se često koristi u drugim stadijima kaznenog postupka.

Tako se već prema važećim rješenjima, putem audio – video linka ispituju djeca žrtve kaznenih djela, a mogu se ispitati i određene druge kategorije žrtava, ugroženi svjedok,  vještak. Nadalje, putem audio – video uređaja okrivljenik može sudjelovati na ročištu za odlučivanje o istražnom zatvoru, na ročištu za provođenje dokazne radnje, može se održati dokazno ročište, provesti neke dokazne radnje i ostalo. Uz pomoć audio-video uređaja može se osigurati i prisutnost stranaka na sjednici vijeća drugostupanjskog suda.

Ovim Prijedlogom provodi se daljnje proširenje uporabe audio – video linka u kaznenom postupku i to na način da se daje mogućnost osiguranja prisutnosti stranaka na sjednici optužnog vijeća i na pripremnom ročištu uz pomoć audio – video linka.  Predmetno je samo mogućnost o korištenju koje odlučuje predsjednik vijeća, ovisno o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

Također je predložena dopuna odredbe kojom su propisana prava žrtve kaznenog djela radi preciziranja da je pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela besplatan, obzirom da je navedeno propisano Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP te Direktivom (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP .

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku stvorit će se nužni preduvjeti za proširenje uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku, kako bi se povećala učinkovitost i ubrzalo vođenje kaznenog postupka, omogućila efikasnija razmjena pismena i brže ostvarivanje prava te smanjili troškovi postupka.

Uvođenjem elektroničke komunikacije u kazneni postupak omogućit će se slanje pismena u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, što će skratiti vrijeme slanja podnesaka sudu, kao i dostavu sudskih pismena, ali i smanjiti troškove postupka, a sudionicima postupka olakšat će se komunikacija sa sudom.

Također će se proširivanjem tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku u narednom razdoblju, kada za to budu ispunjeni tehnički preduvjeti na sudovima, skratiti vrijeme trajanja rasprave, dok će sudionicima postupka biti olakšano praćenje njezinog tijeka.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Sredstva za provedbu ovog Zakona planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2024., na razdjelu 109 – Ministarstvo pravosuđa i uprave, u limitima ukupnih rashoda utvrđenih smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2022.-2024., u okviru redovnih aktivnosti pravosudnih tijela, osim za odredbe kojima se propisuje obvezno tonsko snimanje rasprave. Sredstva potrebna za provedbu tih odredbi, u ukupnom iznosu od 55.000.000 kuna, odnose se na opremanje općinskih i županijskih sudova za tonsko snimanje rasprave i edukaciju sudaca i službenika, a osigurat će se prilikom izrade Prijedloga proračuna Ministarstva pravosuđa i uprave za razdoblje 2023.-2025. godine. Procjena fiskalnog učinka dana je u Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka broj 1175 uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

Članak 1.

U Zakonu o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19) u članku 1.a točki 11. iza riječi „(SL L 297, 4.11.2016.)“ točka se zamjenjuje zarezom, a iza točke 11. dodaje se nova točka 12. koja glasi:

„12) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.03.2017.).“.

Članak 2.

U članku 43. stavku 1. točki 1. iza riječi: „pravo na“ dodaje se riječ: „besplatan“.

Članak 3.

Naziv Glave VII. mijenja se i glasi:

„Glava VII.

PODNESCI I ZAPISNIK“.

Članak 4.

U članku 78. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Kaznene prijave, prijedlozi za progon, privatne tužbe, optužnice, pravni lijekovi, druge izjave i priopćenja te njihovi prilozi policiji i tijelu koje vodi postupak podnose se pisano ako zakonom nije drukčije propisano.“

Članak 5.

Iza članka 78. dodaje se naslov i članak 78.a koji glase:

„ 2. Podnesci u elektroničkom obliku

Članak 78.a

(1) Podnesci se tijelu koje vodi postupak mogu podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Ako je podnesak podnesen putem informacijskog sustava, na isti način podnose se i prilozi koji postoje u elektroničkom obliku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, sudski vještaci, sudski tumači i pravne osobe uvijek su dužni podneske i njihove priloge koji postoje u elektroničkom obliku sudu podnositi putem informacijskog sustava.  

(3) Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.

(4) Dan kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatra se danom predaje podneska sudu kojemu je upućen.

(5) Ako podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu, tijelo koje vodi postupak o tome će obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak podnese u odgovarajućem obliku.

(6) Ministarstvo nadležno za pravosuđe uspostavlja informacijski sustav, a ministar nadležan za pravosuđe donijet će pravilnik kojim se uređuju pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblici zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava.“

Članak 6.

Naslov iznad članka 79. briše se, a članak 79. mijenja se i glasi:

„(1) Osobe koje nisu obvezne postupati po članku 78.a stavku 2. ovog Zakona, mogu tijelu koje vodi postupak podneske podnositi putem elektroničke pošte ili drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva. Da bi se podnesak mogao podnijeti na ovaj način, mora biti sastavljen u obliku elektroničke isprave, u skladu s posebnim zakonom.

(2) Iznimno, osobe koje su obvezne postupati po članku 78.a stavku 2. ovoga Zakona, u slučaju kada iz opravdanih razloga ne mogu postupiti po toj odredbi, mogu tijelu koje vodi postupak podnesak podnijeti na način propisan stavkom 1. ovoga članka.

(3) Podnesak iz stavka 1. ovoga članka smatra se zaprimljenim u elektroničkoj pošti ili drugom odgovarajućem telekomunikacijskom uređaju tijela koje vodi postupak trenutkom potvrde njegova prijema. Tijelo koje vodi postupak osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde prijema. Ako pošiljatelj ne zaprimi potvrdu prijema, obavijestit će o tome primatelja, pa ukoliko u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

(4) O podnesku iz stavka 1. ovoga članka tijelo koje vodi postupak sastavlja službenu zabilješku.

(5) Na podnesak iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 78.a stavka 5. ovog Zakona.“

Članak 7.

U članku 87. stavku 6. druga rečenica briše se.

Članak 8.

U članku 89. stavku 1. riječ „sudom“ zamjenjuje se riječima „tijelom koje vodi postupak“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Kada je izjava dana putem informacijskog sustava (članak 78.a), trenutak kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatra se trenutkom predaje podneska tijelu kojemu je upućen . Smatra se da pošiljatelj podneska nije propustio rok ako sustav nije potvrdio primitak ili podnositelj nije primio izjavu suda o primitku podneska zbog pogrešnog rada informacijskog sustava, a za koji pošiljatelj nije znao.“

Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 4. do 6.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., brojka: „2.“ zamjenjuje se brojkom: „3.“.

Članak 9.

U članku 169. stavku 1. točka 4. briše se.

Dosadašnja točka 5., koja postaje točka 4., mijenja se i glasi:

„4) telekomunikacijskog sredstva,“.

Iza dosadašnje točke 5., koja postaje točka 4., dodaje se nova točka 5. koja glasi:

„5) informacijskog sustava.“.

Članak 10.

Članak 170. mijenja se i glasi:

„(1) Tijelo koje je sastavilo odluku i dopis šalje ga osobi kojoj je upućen (primatelj) na adresu njezinog prebivališta ili boravišta ili adresu zaposlenja, a može se poslati i na drugu adresu na kojoj se primatelj može zateći. Državnom tijelu, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, sudskim vještacima, sudskim tumačima i pravnim osobama odluke i dopisi dostavljaju se putem informacijskog sustava, osim u slučaju iz članka 176. stavka 3. ovog Zakona.

(2) Dostava će se obaviti putem informacijskog sustava, ako stranka ili drugi sudionik postupka izjavi da je suglasan s takvim načinom dostave.

(3) Ako tijelu koje vodi postupak stranka ili drugi sudionik postupka podnesak podnese putem informacijskog sustava, smatra se da je suglasan da mu se dostava obavlja istim putem, dok ne priopći drugačije.

(4) Ako dostava putem informacijskog sustava nije moguća ili ako okolnosti slučaja to opravdavaju, tijelo koje vodi postupak dostavu će obaviti na drugi način.

(5) Na dostavu dopisa telekomunikacijskim sredstvom primjenjuju se odredbe članka 79. ovog Zakona.

(6) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pravosudne policije dopis se može dostaviti i preko njihova zapovjedništva ili voditelja ustrojstvene jedinice.

(7) Osobama kojima je oduzeta sloboda odluka i dopis se dostavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smještene.

(8) Osobama koje u Republici Hrvatskoj imaju pravo imuniteta po međunarodnom pravu odluka i dopis se dostavlja preko ministarstva nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije što drugo predviđeno.

(9) Odluka i dopis državljanima Republike Hrvatske u stranoj državi, ako se ne primjenjuje postupak propisan odredbama o međunarodnoj pravnoj pomoći, dostavlja se posredovanjem diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj državi, uz uvjet da se strana država ne protivi takvu načinu dostave. Ovlašteni djelatnik diplomatskog ili konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavljač, ako je dopis uručen u samom poslanstvu, a ako je dopis dostavljen poštom, to potvrđuje na dostavnici.

(10) Osobama uključenima u program zaštite svjedoka prema ovom Zakonu i drugim propisima odluka i dopis se dostavlja preko tijela koje provodi zaštitu.“

Članak 11.

Iza članka 172. dodaje se članak 172.a koji glasi:

„Članak 172.a

(1) Dostava putem informacijskog sustava obavlja se slanjem odluke ili dopisa u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja.

(2) Informacijski sustav istodobno sa slanjem odluke ili dopisa iz stavka 1. ovoga članka šalje primatelju na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi. U poruci se primatelja upozorava na pravnu posljedicu iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Kada se dostava obavlja putem informacijskog sustava, smatrat će se da su odluka ili dopis dostavljeni istekom osmog dana od dana kada su pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja.

(4) Na način određen u ovom članku putem informacijskog sustava mogu se dostaviti i odluke i dopisi koji imaju izvornike u fizičkom obliku ako je elektronički (skenirani) prijepis koji je izrađen na temelju izvornika u fizičkom obliku ovjeren kvalificiranim elektroničkim pečatom suda.

(5) Dostava obavljena putem informacijskog sustava smatra se neposrednom dostavom.“

Članak 12.

U članku 175. stavku 7. iza riječi: „telekomunikacijskog sredstva“ dodaju se riječi: „ili u slučaju kada se dostava obavlja putem informacijskog sustava danom isteka roka iz članka 172.a stavka 3. ovoga Zakona“.

Članak 13.

U članku 348. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

(5) Prisutnost stranaka na sjednici optužnog vijeća može se osigurati i uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj) kojim rukuje stručna osoba. Činjenica da su stranke bile prisutne sjednici optužnog vijeća uz pomoć audio-video uređaja, vrsta uređaja te ime stručne osobe koja je njime rukovala unijet će se u zapisnik o sjednici optužnog vijeća.

Članak 14.

U članku 372. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

(4) Prisutnost stranaka na pripremnom ročištu može se osigurati i uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj) kojim rukuje stručna osoba. Činjenica da su stranke bile prisutne na pripremnom ročištu uz pomoć audio-video uređaja, vrsta uređaja te ime stručne osobe koja je njime rukovala unijet će se u zapisnik o pripremnom ročištu.

Članak 15.

Naslov iznad članka 409. mijenja se i glasi: „5. Zapisnik o raspravi i snimanje rasprave“.

U članku 409. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Predsjednik vijeća može odrediti da se rasprava ili pojedini njezini dijelovi (iskazi optuženika, svjedoka, vještaka i važne izjave stranaka) snime uređajem za audio ili audio-video snimanje. U tom slučaju, zapisnik tvore audio ili audio-video snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Predsjednik vijeća može odlučiti da se izradi prijepis audio snimke rasprave kada za to postoje opravdani razlozi, a osobito ako to zatraži okrivljenik koji nema branitelja i u slučaju iz članka 407. ovoga Zakona. Prijepis se izrađuje u roku od pet radnih dana i prilaže zapisniku o raspravi, a iz opravdanih razloga taj rok može se produljiti za daljnjih deset radnih dana.“.

Članak 16.

Iza članka 409. dodaje se  članak 409.a koji glasi:

„Članak 409.a

(1) Rasprava se snima. Snimanje se provodi uređajem za audio snimanje rasprave. O postupanju na raspravi se vodi zapisnik.

(2) Zapisnik tvore audio snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Strankama će se odmah omogućiti preuzimanje audio snimke.

(3) Predsjednik vijeća može odlučiti da se izradi prijepis audio snimke rasprave kada za to postoje opravdani razlozi, a osobito ako to zatraži okrivljenik koji nema branitelja i u slučaju iz članka 407. ovoga Zakona. Prijepis se izrađuje u roku od pet radnih dana i prilaže zapisniku o raspravi, a iz opravdanih razloga taj rok može se produljiti za daljnjih deset radnih dana.

(4) Predsjednik vijeća može odrediti da se rasprava ili pojedini njezini dijelovi (iskazi optuženika, svjedoka, vještaka i važne izjave stranaka) snime uređajem za audio-video snimanje. U tom slučaju, zapisnik tvore audio-video snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave, a strankama će se odmah omogućiti preuzimanje kopije audio-video snimke.

(5) Na audio i audio-video snimanje tijeka rasprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 87. stavka 3., članka 330. stavka 2. i članka 395. stavka 4. ovog Zakona.“

Članak 17.

Iza članka 411. dodaje se članak 411.a koji glasi:

„Članak 411.a

(1) U uvodu zapisnika mora se naznačiti sud pred kojim se održava rasprava, mjesto i vrijeme zasjedanja, ime i prezime predsjednika vijeća, članova vijeća i zapisničara, prisutnih tužitelja, optuženika i branitelja, oštećenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoćenika, tumača, vještaka, svjedoka i drugih osoba koje sudjeluju na raspravi, kazneno djelo koje je predmet raspravljanja te je li rasprava javna ili je javnost isključena.

(2) Zapisnik mora sadržavati broj i oznaku optužnice na temelju koje se vodi postupak, dokaze koji su izvedeni na raspravi, važne odluke koje je donosio predsjednik vijeća ili vijeće o prijedlozima stranaka te upravljanju raspravom te popis drugih bitnih radnji koje su poduzete na raspravi bez navođenja njihovog sadržaja. U zapisnik će se unijeti i izreka presude.

(3) Ako je svjedok ili vještak ranije ispitan pred sudom ili državnim odvjetnikom u smislu članka 234. i 235. ovog Zakona, u slučaju odstupanja ili dopune takvog njegovog ranijeg iskaza i vještačenja, prema potrebi, reproducirat će se snimka njegovog prijašnjeg iskaza ili dijela iskaza danog pred sudom ili državnim odvjetnikom u smislu članka 234. i 235. ovog Zakona, odnosno taj dio njegovog iskaza će se pročitati.

(4) Ako svjedok ili vještak nije ispitan pred sudom ili državnim odvjetnikom  na način propisan člankom 234. i 235. ovog Zakona, na raspravi se može reproducirati snimka ranijeg iskaza ili dijela iskaza tako ispitanog svjedoka ili vještaka, i to u dijelu koji sadrži odstupanja u iskazima, odnosno taj dio njegovog iskaza će se pročitati. Na takvom iskazu ne može se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda.

Članak 18.

U članku 426. iza riječi: „prema potrebi,“ dodaju se riječi: „reproducirat će se snimka njegovog prijašnjeg iskaza ili dijela tog iskaza, odnosno“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Ministar nadležan za pravosuđe donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 5. ovoga Zakona.

Članak 20.

Stupanjem na snagu članaka 16. i 17. ovoga Zakona prestaju važiti članci 409. i 411. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19).

Članak 21.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članaka 16. i 17. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu kada ministar nadležan za pravosuđe donese odluku o ispunjavanju uvjeta za tonsko snimanje rasprave na općinskim i županijskim sudovima.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Članak 1.

U članku 1.a ZKP/08 dodana je nova točka 12. kojom se upućuje na Direktivu (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.03.2017.), obzirom da se dopunom članka 43. stavka 1. točke 1. ZKP/08 usklađuje s navedenom Direktivom.

Članak 2.

Člankom 8. stavkom 1. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP propisano je da države članice osiguravaju žrtvama prije, za vrijeme i tijekom određenog razdoblja nakon kaznenog postupka, u skladu s njihovim potrebama, besplatni pristup službama za potporu žrtvama koje djeluju u interesu žrtava i koje poštuju načelo povjerljivosti. Također je člankom 24. stavkom 3. Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP propisano da službe za potporu moraju biti sposobne pružiti pomoć i potporu žrtvama terorizma u skladu s njihovim posebnim potrebama te da su usluge tih službi povjerljive, besplatne i lako dostupne svim žrtvama terorizma. Slijedom navedenog, dopunom članka 43. stavka 1. točke 1. ZKP/08 precizira se i naglašava da je pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela besplatan.

Članak 3.

Naziv Glave VII. izmijenjen je na način da je iz naziva brisan pojam „elektronička isprava“, obzirom da je brisan naslov „Elektronička isprava“ iznad članka 79. ZKP/08. Glavom VII. obuhvaćene su odredbe o podnescima, uključujući i podneske u elektroničkom obliku, te odredbe o zapisniku.

Članak 4.

U članku 78. ZKP/08 predlaže se izmjena stavka 1. radi preciziranja pojma „podnesak“ u smislu da obuhvaća i kaznenu prijavu. Također se propisuje da se prilozi podnesaka podnose pisano ako zakonom nije drukčije propisano. Izmjena u odnosu na važeću odredbu učinjena je i u dijelu u kojem se navodi da se podnesci i prilozi podnose policiji i tijelu koje vodi postupak.

Članak 5.

Novim člankom 78.a uvodi se komunikacija s tijelom koje vodi postupak (državnim odvjetništvom i sudom) putem informacijskog sustava e- komunikacija. Podnošenje podnesaka i njihovih priloga koji postoje u elektroničkom obliku tijelu koje vodi postupak propisano je kao mogućnost, kako bi se sudionicima postupka, prvenstveno okrivljenicima fizičkim osobama koji nisu pristali na navedeni način komunikacije ili za navedeni način komunikacije nemaju mogućnosti omogućilo podnošenje podnesaka i na drugi način. Za određene, taksativno navedene sudionike postupka komunikacija sa sudom putem informacijskog sustava propisana je kao obligatorna te su tako državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, sudski vještaci, sudski tumači i pravne osobe kao obvezni sudionici e-komunikacije uvijek dužni podneske i njihove priloge koji postoje u elektroničkom obliku sudu podnositi na navedeni način, čime će se olakšati komunikacija i smanjiti troškovi postupka.

Nadalje, stavkom 3. propisano je da podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom te će se isti smatrati vlastoručno potpisanim.

Nakon podnošenja podneska putem informacijskog sustava, podnositelju će biti poslana potvrda o primitku podneska, te će se dan kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatrati danom predaje podneska sudu kojemu je upućen.

U slučaju kada podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu, primjerice ako podnesak nije podnesen u odgovarajućem formatu ili se sadržaj podneska ne može prikazati, tijelo koje vodi postupak o tome će obavijestiti podnositelja te mu naložiti da podnesak podnese u odgovarajućem obliku.

U stavku 5. propisana je nadležnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa za uspostavu informacijskog sustava te nadležnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa za donošenje pravilnika kojim se uređuju pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblici zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava.

Članak 6.

Izmjenom članka 79. ZKP/08 omogućeno je sudionicima postupka koji nisu obvezni sudionici e-komunikacije podnošenje podneska tijelu koje vodi postupak putem elektroničke pošte ili putem drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva, koji mora biti sastavljen u obliku elektroničke isprave, kako bi se moglo nedvojbeno utvrditi tko je pošiljatelj navedenog podneska. Također je obveznim sudionicima e-komunikacije omogućeno podnošenje podneska na isti način, u slučaju kada iz opravdanih razloga ne mogu podnesak u elektroničkom obliku podnijeti putem informacijskog sustava. Stavkom 3. propisan je trenutak kada se podnesak podnesen putem elektroničke pošte ili drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva smatra zaprimljenim u elektroničkoj pošti ili drugom odgovarajućem telekomunikacijskom uređaju tijela koje vodi postupak, a ukoliko pošiljatelj, nakon obavijesti primatelju da nije zaprimio potvrdu prijema, u roku kojeg je odredio ne primi navedenu potvrdu, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

Članak 7.

U članku 87. stavku 6. brisana je druga rečenica kojom je bilo propisano da će se prijepis pregledati i ovjeriti potpisom osobe koja je odredila i koja je sačinila prijepis. Obzirom da je audio ili audio-video snimka rasprave, dokazne radnje ili druge radnje dokaz u postupku, a prijepis predstavlja pomoćno sredstvo, bilo je potrebno izmijeniti navedenu odredbu.

Članak 8.

U članku 89. stavku 1. izmjena je učinjena u dijelu u kojem je propisana mogućnost skraćenja roka propisanog radi zaštite prava obrane i drugih prava okrivljenika u postupku, ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili usmeno na zapisnik pred tijelom koje vodi postupak, kako bi se navedena mogućnost proširila na sva tijela koja vode postupak.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. kojim se propisuje kada se podnesak smatra predanim tijelu kojemu je upućen, ako je upućen putem informacijskog sustava (članak 78.a ZKP/08) te slučajevi u kojima se smatra da pošiljatelj podneska nije propustio rok za predaju podneska upućenog putem informacijskog sustava.

Članak 9.

U članku 169. stavku 1. briše se točka 4. kojom je propisana dostava odluka i dopisa (poziva i drugih pismena) putem pretinaca kod suda, obzirom da je u članku 10. Prijedloga izmijenjen  članak 170. na način da je brisan stavak 3. kojim je propisano da se odluke i dopisi odvjetnicima dostavljaju i ulaganjem u pretince kod suda.

Dodana je i nova točka 5. kojom je propisana dostava odluka i dopisa putem informacijskog sustava, kao novog načina dostave.

Članak 10.

U članku 170. propisuje se dostava putem informacijskog sustava, koja je u odnosu na državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe kao obvezne sudionike e-komunikacije obligatorna, dok se stranci ili drugom sudioniku postupka dostava putem informacijskog sustava može obaviti uz njihovu suglasnost. Postojanje suglasnosti za dostavu putem informacijskog sustava se presumira ako stranka ili drugi sudionik postupka na isti način podnese podnesak tijelu koje vodi postupak te će se takav način dostave primjenjivati dok stranka ili drugi sudionik postupka ne priopći drugačije. Također je propisana i mogućnost obavljanja dostave na drugi način, ako dostava putem informacijskog sustava nije moguća ili ako okolnosti slučaja to opravdavaju.

Stavcima 5. do 10. propisani su drugi načini dostave, a navedene su odredbe bile propisane i u članku 170. ZKP/08.

Članak 11.

Novim člankom 172.a propisuje se način obavljanja dostave putem informacijskog sustava. Odluke ili dopisi dostavljaju se u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja te se adresatu na adresu elektroničke pošte dostavlja i informativna poruka o obavljenoj dostavi, koja sadrži upozorenje o presumpciji dostave istekom osam dana od dana kada su odluka ili dopis pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja. Navedena pravna posljedica nastupit će u slučaju kada primatelj ne preuzme odluku ili dopis u roku od osam dana od kada su pristigli u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, te je istu potrebno propisati kako bi se spriječilo odugovlačenje postupka, ukoliko bi primatelj izbjegavao preuzimanje odluke ili dopisa iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca.

U stavku 4. propisana je mogućnost da se odluke i dopisi koji imaju izvornike u fizičkom obliku skeniraju i uz potpis kvalificiranim elektroničkim pečatom suda dostavljaju sudionicima postupka putem informacijskog sustava.

Također je propisano da se dostava obavljena putem informacijskog sustava smatra neposrednom dostavom, odnosno presumira se da su odluka ili dopis dostavljeni neposredno osobi kojoj su upućeni.

Članak 12.

Dopunom članka 175. stavka 7. propisano je da se dostava putem informacijskog sustava smatra urednom danom isteka roka iz članka 172.a stavka 3., u slučaju kada je okrivljenik opunomoćio branitelja za primitak dopisa, poziva, optužnih akata i odluka od čije dostave teče žalbeni rok.

Članak 13.

U članku 348. novim stavkom 5. strankama se omogućuje da sjednici optužnog vijeća prisustvuju uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj) kojim rukuje stručna osoba. U zapisnik o sjednici optužnog vijeća unijet će se činjenica da su stranke bile prisutne sjednici optužnog vijeća uz pomoć audio-video uređaja, vrsta uređaja te ime stručne osobe koja je njime rukovala. Navedenom dopunom provodi se daljnje proširenje uporabe audio – video linka u kaznenom postupku, a ista je propisana samo kao mogućnost o korištenju koje odlučuje predsjednik vijeća, ovisno o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

Članak 14.

U članku 372. novim stavkom 4. strankama se omogućuje da pripremnom ročištu prisustvuju uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj) kojim rukuje stručna osoba. U zapisnik o pripremnom ročištu unijet će se činjenica da su stranke bile prisutne na pripremnom ročištu uz pomoć audio-video uređaja, vrsta uređaja te ime stručne osobe koja je njime rukovala. Navedenom dopunom provodi se daljnje proširenje uporabe audio – video linka u kaznenom postupku, a ista je propisana samo kao mogućnost o korištenju koje odlučuje predsjednik vijeća, ovisno o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

Članak 15.

Odredba članka 409. stavka 2. izmijenjena je na način da odluku o izradi prijepisa audio snimke donosi predsjednik vijeća kada za to postoje opravdani razlozi, a osobito ako to zatraži okrivljenik koji nema branitelja i u slučaju iz članka 407. ZKP/08, odnosno ako se izmijenio sastav vijeća, ako se rasprava drži pred drugim predsjednikom vijeća i ako je odgoda rasprave trajala dulje od tri mjeseca. Također je propisan i dodatni rok od deset dana za izradu prijepisa kada se iz opravdanih razloga prijepis ne može izraditi u roku od pet radnih dana.

Propisivanjem izrade prijepisa snimke samo u određenim situacijama, po odluci predsjednika vijeća, nastoji se potaknuti korištenje važeće odredbe koja propisuje samo mogućnost audio snimanja u prijelaznom razdoblju do uvođenja obveznog snimanja rasprava u kojem će se sudnice opremati odgovarajućom tehničkom opremom. Također se navedenom izmjenom omogućuje sudovima postupno privikavanje na vođenje rasprava uz audio snimanje.

Članak 16.

Novim člankom 409.a, koji će stupiti na snagu kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku o ispunjavanju uvjeta za tonsko snimanje rasprave na općinskim i županijskim sudovima , propisuje se obvezno tonsko snimanje rasprave, dok će audio-video snimanje rasprave ili pojedinih njezinih dijelova i dalje biti propisano kao mogućnost, o čemu odluku donosi predsjednik vijeća. Također je propisano da zapisnik tvore audio snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave, a strankama će se odmah omogućiti preuzimanje audio snimke. U odnosu na izradu prijepisa audio snimke, propisano je da odluku o izradi prijepisa audio snimke donosi predsjednik vijeća kada za to postoje opravdani razlozi, a osobito ako to zatraži okrivljenik koji nema branitelja i u slučaju iz članka 407. ZKP/08, odnosno ako se izmijenio sastav vijeća, ako se rasprava drži pred drugim predsjednikom vijeća i ako je odgoda rasprave trajala dulje od tri mjeseca. Uz rok od pet radnih dana za izradu prijepisa, propisan je i dodatni rok od deset dana, ako za takvo produljenje postoje opravdani razlozi.

Članak 17.

Novim člankom 411.a, koji će stupiti na snagu kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku o ispunjavanju uvjeta za tonsko snimanje rasprave na općinskim i županijskim sudovima, u stavcima 1. i 2. propisan je sadržaj zapisnika. Iako zapisnik više neće sadržavati skraćene iskaze sudionika, ipak određeni sadržaj je nužan, kako bi se omogućilo lakše snalaženje snimkom odnosno snimkama. Obzirom da će nakon stupanja na snagu odredbe o obveznom tonskom snimanju rasprave, audio snimka rasprave sadržavati iskaze svjedoka ili vještaka, u stavcima 3. i 4. bilo je potrebno propisati da će se u slučaju odstupanja u iskazima, osim čitanja prijašnjeg iskaza ili dijela iskaza, snimka njegovog prijašnjeg iskaza ili dijela iskaza prema potrebi reproducirati.

Članak 18.

Izmjena članka 426. kojom se dodaje mogućnost reproduciranja snimke prijašnjeg iskaza ili dijela iskaza svjedoka ili vještaka, u slučaju kada se isti ne sjeća ranije navedenih činjenica ili u slučaju odstupanja od prijašnjeg iskaza, bila je potrebna kako bi se svjedoku ili vještaku mogli predočiti i oni iskazi koji su bili snimljeni uređajem za audio ili audio-video snimanje.

Članak 19.

Predloženim člankom propisane su prijelazne i završne odredbe. Člankom 5. ovoga Zakona propisano je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti pravilnik kojim se uređuju pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblici zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava, stoga je ovom odredbom bilo potrebno propisati rok za donošenje navedenog pravilnika.

Članak 20.

Predloženim člankom propisano je kako stupanjem na snagu članaka 16. i 17. ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 409. i 411. ZKP/08 te će se od tada primjenjivati dodani članci 409.a i 411.a.

Članak 21.

Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu. Prijedlogom se predviđa da odredbe članka 16. i 17. stupaju na snagu kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku o ispunjavanju uvjeta za tonsko snimanje rasprave na općinskim i županijskim sudovima. Navedeno je nužno propisati obzirom da trenutak stupanja na snagu ovisi o tome da sve sudnice u Republici Hrvatskoj budu opremljene tehničkom opremom koja omogućuje tonsko snimanje rasprave te da se provede edukacija sudaca i sudskih zapisničara za korištenje opreme.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO  DOPUNJUJU

Članak 1.a

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:

1) Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (SL L 280, 26. 10. 2010.),

2) Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o prevenciji i borbi protiv trgovanja ljudima i zaštiti žrtava trgovanja ljudima (SL L 101, 15. 4. 2011.),

3) Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o borbi protiv seksualne zlouporabe i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije (SL L 335, 17. 12. 2011.),

4) Direktiva 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o pravu na informaciju u kaznenom postupku (SL L 142, 1. 6. 2012.),

5) Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima (SL L 350, 30. 12. 2008.),

6) Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.),

7) Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima (SL L 294, 6. 11. 2013.),

8) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29. 4. 2014.),

9) Direktiva 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirna odluka Vijeća 2000/383/PUP (SL L 151, 21. 5. 2014.),

10) Direktiva 2016/343/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku (SL L 65, 11.3.2016.),

11) Direktiva 2016/1919/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (SL L 297, 4.11.2016.).

Članak 43.

(1) Žrtva kaznenog djela ima sukladno ovom Zakonu:

1) pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,

2) pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,

3) pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,

4) pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,

5) pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,

6) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,

7) pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,

8) pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave (članak 206. stavak 3. ovoga Zakona) i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,

9) pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave (članak 206.a ovoga Zakona) i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b ovoga Zakona),

10) pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,

11) pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak,

12) druga prava propisana zakonom.

(2) Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.

(3) Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom. Ako je žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novčane naknade, a tako će postupiti i sud pri dosuđivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je žrtva prethodno ostvarila novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.

(4) Sud, državno odvjetništvo, istražitelj i policija dužni su već pri poduzimanju prve radnje u kojoj sudjeluje obavijestiti žrtvu na njoj razumljiv način:

1) o pravima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka te članka 44. ovoga Zakona

2) o pravima koja ima kao oštećenik.

(5) Tijela iz stavka 4. ovoga članka prema žrtvi će postupati obzirno i uvjeriti se da je žrtva danu obavijest o pravima razumjela.

(6) Tijela iz stavka 4. ovoga članka žrtvu će na njoj razumljiv način poučiti o značenju sudjelovanja u postupku u svojstvu oštećenika. U zapisnik će se unijeti dana obavijest i izjava žrtve želi li sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika.

(7) Prava iz stavka 1. točaka 8., 9. i 11. ovoga članka pripadaju i pravnoj osobi na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno. Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje ostvarivanje navedenih prava od strane žrtve kaznenog djela na odgovarajući se način primjenjuju i na pravnu osobu na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno.

Članak 78.

(1) Privatne tužbe, optužnice, prijedlozi za progon, pravni lijekovi te druge izjave i priopćenja podnose se pisano ako zakonom nije drukčije propisano.

(2) Podnesci iz stavka 1. ovog članka, moraju biti razumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti.

(3) Ako u ovom Zakonu nije drukčije propisano, tijelo koje vodi postupak će podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne učini u određenom roku, podnesak će se odbaciti.

(4) U pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj će se upozoriti na posljedice propuštanja.

(5) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci, predaju se tijelu koje vodi postupak u dovoljnom broju primjeraka za to tijelo i drugu stranku. Ako takvi podnesci nisu predani u dovoljnom broju primjeraka, umnožit će se na trošak podnositelja.

Članak 79.

(1) Podnesci koji se prema ovom Zakonu pisano sastavljaju i potpisuju, mogu se podnijeti u obliku elektroničke isprave ako su izrađeni, otpremljeni, primljeni i pohranjeni primjenom dostupne informacijske tehnologije, i osiguravaju utvrđivanje jednoznačnog obilježja kojim se utvrđuje sastavljač elektroničke isprave.

(2) Podnesak u obliku elektroničke isprave smatra se zaprimljenim u informacijskom sustavu ili uređaju suda, državnog odvjetništva, policije ili odvjetničkog ureda, trenutkom registracije njihovog prijema u tom sustavu ili uređaju. Primatelj osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde prijema. Ako pošiljatelj ne zaprimi potvrdu prijema, obavijestit će o tome primatelja, pa ukoliko u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu, smatra se da podnesak u obliku elektroničke isprave nije poslan.

(3) O podnesku u obliku elektroničke isprave iz stavka 2. ovog članka, sud, državno odvjetništvo i policija sastavljaju službenu zabilješku. U slučaju nerazumljivog ili nepotpunog podneska postupit će se prema članku 78. stavku 3. i 4. ovog Zakona.

(4) U ocjeni pitanja pravne valjanosti, uporabe, prometa, čuvanja i tajnosti podnesaka u obliku elektroničke isprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe posebnih propisa.

(5) Ministar nadležan za pravosuđe donijet će poseban propis o primjeni stavaka 1. – 4. ovog članka.

Članak 87.

(1) Kad je to propisano ovim Zakonom, rasprava, dokazna radnja ili druga radnja snima se uređajima za audio-video ili audio snimanje.

(2) Osim slučajeva iz stavka 1. ovog članka, tijelo koje provodi dokaznu radnju, uvijek može odrediti da se radnja snimi uređajima za audio ili audio-video snimanje.

(3) Tijelo koje provodi radnju će prije početka provođenja radnje upozoriti osobe koje u njoj sudjeluju da se radnja snima određenim tehničkim uređajem i da snimka može biti upotrijebljena kao dokaz u postupku.

(4) Snimka mora sadržavati podatke iz članka 83. stavka 1. ovog Zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe čija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave više osoba, mora se osigurati da se iz snimke može jasno razaznati tko je dao koju izjavu. Na zahtjev ispitane osobe snimka će se odmah reproducirati, a ispravci ili objašnjenja te osobe će se snimiti.

(5) Ako drukčije nije propisano ovim Zakonom, u zapisnik o dokaznoj radnji, osim podataka iz članka 83. stavka 1. ovog Zakona, unosi se i da je obavljeno tehničko snimanje, tko je snimanje obavio, kojim je uređajem snimanje obavljeno, da je osoba koja se ispituje prethodno upoznata o snimanju, kratki sadržaj danih iskaza i izjava i je li snimka reproducirana te gdje se snimka čuva ako nije priložena spisu predmeta.

(6) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka, sud ili državni odvjetnik može odrediti da se snimka u cijelosti ili djelomično prepiše. Prijepis će se pregledati i ovjeriti potpisom osobe koja je odredila i koja je sačinila prijepis. Prijepis će se priključiti spisu predmeta i ne predstavlja dokaz u postupku.

(7) Snimka učinjena prema odredbama stavka 2. do 6. ovog članka, čuva se, dok se čuva i kazneni spis.

(8) Ministar nadležan za pravosuđe donijet će posebne propise kojima će odrediti tehničke uvjete, način snimanja, zaštitu snimke od brisanja ili oštećenja.

Članak 89.

(1) Rokovi predviđeni ovim Zakonom ne mogu se produljiti, osim kad to Zakon izričito dopušta. Ako je riječ o roku koji je ovim Zakonom propisan radi zaštite prava obrane i drugih prava okrivljenika u postupku, taj se rok može skratiti ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili usmeno na zapisnik pred sudom.

(2) Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego što rok protekne predana onome tko je ovlašten da je primi.

(3) Kad je izjava predana poštom preporučenom pošiljkom, brzojavom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan predaje pošti odnosno dan slanja telekomunikacijskim sredstvom sukladno odredbi članka 79. stavka 2. ovog Zakona smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena. Smatra se da pošiljatelj izjave nije propustio rok ako primatelj poslanu izjavu nije dobio na vrijeme zbog pogrešnog rada uređaja za predaju ili prijam poruka, a za koji pošiljatelj nije znao.

(4) Okrivljenik koji se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru izjavu koja je vezana za rok predat će pritvorskom nadzorniku, ili upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne ili u ustanovi radi primjene odgojne mjere, ili je prisilno smještena u psihijatrijskoj ustanovi, takvu će izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smještena. Dan i sat predaje takve izjave upravi ustanove smatra se trenutkom predaje tijelu koje je nadležno da je primi.

(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili očite pogreške podnositelja, predan ili dostavljen nenadležnom tijelu prije proteka roka, pa nadležnom tijelu stigne nakon proteka roka, uzet će se da je podnesen na vrijeme.

Članak 169.

(1) Odluke i dopisi (pozivi i druga pismena) dostavljaju se putem:

1) službene osobe državnog tijela koje sudjeluje u kaznenom postupku,

2) pošte,

3) javne ili privatne organizacije koja je posebnom odlukom ministra nadležnog za pravosuđe ovlaštena za poslove dostave u kaznenom postupku,

4) pretinaca kod suda,

5) telekomunikacijskim sredstvom.

(2) Dostava odluka, dopisa može se obaviti i neposredno u tijelu kaznenog postupka ako se primatelj tamo zatekne.

(3) U slučaju propisanim ovim Zakonom, policija na zahtjev suda ili državnog odvjetnika pronalazi osobe čija je adresa nepoznata i uručuje im poziv (članak 97. stavak 6.).

(4) Ministar nadležan za pravosuđe propisuje uvjete koje mora ispunjavati organizacija za obavljanje dostave iz stavka 1. ovog članka i nadzire njihovu primjenu.

Članak 170.

(1) Tijelo koje je sastavilo odluku i dopis šalje ga osobi kojoj je upućen (primatelj) na adresu njezinog prebivališta ili boravišta ili adresu zaposlenja, a može se poslati i na drugu adresu na kojoj se primatelj može zateći.

(2) Odluka i dopisi državnom tijelu dostavljaju se predajom u njegovu pisarnicu ili slanjem telekomunikacijskim sredstvom.

(3) Odluke i dopisi odvjetnicima dostavljaju se i ulaganjem u pretince kod suda ili slanjem telekomunikacijskim sredstvom.

(4) Na dostavu dopisa telekomunikacijskim sredstvom primjenjuju se odredbe članka 79. ovog Zakona.

(5) Odluke i dopisi upućen pravnoj osobi dostavlja se na adresu njezinog sjedišta ili sjedišta njene podružnice.

(6) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pravosudne policije dopis se može dostaviti i preko njihova zapovjedništva ili voditelja ustrojstvene jedinice.

(7) Osobama kojima je oduzeta sloboda odluka i dopis se dostavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smještene.

(8) Osobama koje u Republici Hrvatskoj imaju pravo imuniteta po međunarodnom pravu odluka i dopis se dostavlja preko ministarstva nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije što drugo predviđeno.

(9) Odluka i dopis državljanima Republike Hrvatske u stranoj državi, ako se ne primjenjuje postupak propisan odredbama o međunarodnoj pravnoj pomoći, dostavlja se posredovanjem diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj državi, uz uvjet da se strana država ne protivi takvu načinu dostave. Ovlašteni djelatnik diplomatskog ili konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavljač, ako je dopis uručen u samom poslanstvu, a ako je dopis dostavljen poštom, to potvrđuje na dostavnici.

(10) Osobama uključenima u program zaštite svjedoka prema ovom Zakonu i drugim propisima odluka i dopis se dostavlja preko tijela koje provodi zaštitu.

Članak 175.

(1) Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optužnice, upućuje državni odvjetnik. Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, državni odvjetnik će predložiti sucu istrage izdavanje dovedbenog naloga.

(2) Pozivanje se obavlja neposrednom dostavom zatvorenog pisanog poziva koji sadrži: naziv tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljenik treba doći, dan i sat kad treba doći, naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika i upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prisilno doveden, službeni pečat tijela i potpis osobe koja upućuje poziv. U pozivu okrivljenik će se poučiti da je dužan odmah izvijestiti tijelo koje vodi postupak o promjeni adrese, te o namjeri da promijeni boravište i upozoriti na posljedice koje propisuje ovaj Zakon ako tako ne postupi.

(3) Kad se okrivljenik prvi put poziva, dostavit će mu se uz poziv i pouka o pravima (članak 239. stavak 1.).

(4) Poziv okrivljeniku za dokazno ročište, ročište sjednice optužnog vijeća, pripremno ročište i raspravu, upućuje sud.

(5) Ako se okrivljeniku ne može dostaviti dopis, zato što nije prijavio promjenu adrese ili je očito da na drugi način izbjegava primitak, dopis će, osim poziva za raspravu i presude u slučajevima iz stavka 6. ovog članka, biti istaknut na oglasnoj ploči suda, pa će se nakon proteka roka od osam dana uzeti da je dostava uredna. Tako će sud postupiti i kad dostavlja optužnicu

(6) Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izrečena kazna zatvora ili presudu kojom je izrečen kazneni nalog, a presuda se ne može dostaviti na njegovu dosadašnju adresu, sud će okrivljeniku postaviti branitelja po službenoj dužnosti koji će obavljati tu dužnost dok se ne sazna nova adresa okrivljenika. Postavljenom branitelju odredit će se potreban rok za upoznavanje sa spisima koji ne može biti kraći od osam dana, a nakon toga će se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti.

(7) Ako je okrivljenik opunomoćio branitelja za primitak dopisa, poziva, optužnih akata i odluka od čije dostave teče žalbeni rok (članak 77.), dostava se smatra urednom danom predaje pošiljke odvjetničkom uredu branitelja ili danom slanja pošiljke tom uredu putem telekomunikacijskog sredstva. Presuda kojom je okrivljenik osuđen na kaznu zatvora uvijek se dostavlja i okrivljeniku.

Članak 348.

(1) Po isteku roka za odgovor na optužnicu predsjednik optužnog vijeća nalogom određuje dan, sat i mjesto održavanja sjednice optužnog vijeća. Sjednica se održava u roku od petnaest dana ako je okrivljenik u istražnom zatvoru, a dva mjeseca ako je na slobodi. U posebno složenim predmetima sjednica optužnog vijeća se ima održati u roku od mjesec dana ako je okrivljenik lišen slobode ili u roku od tri mjeseca ako je na slobodi.

(2) Na sjednicu se pozivaju državni odvjetnik, oštećenik, okrivljenik i branitelj ako ga ima. Pozvane osobe će predsjednik vijeća upozoriti da će se sjednica održati i u njihovoj odsutnosti.

(3) Okrivljenik će se u pozivu poučiti da će se sjednica optužnog vijeća i u slučaju obvezne obrane održati iako se branitelj nije odazvao.

(4) Ako se optužnica odnosi na kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, optužno vijeće ispituje optužnicu u sjednici vijeća bez pozivanja stranaka, osim ako prije početka sjednice zaprimi izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, kada će postupiti prema članku 361. do 363. ovog Zakona.

Članak 372.

(1) Na pripremno ročište pozvat će se optuženik, njegov branitelj, tužitelj i oštećenik odnosno njihovi zakonski zastupnici i opunomoćenici, a po potrebi i tumač.

(2) U pozivu za pripremno ročište stranke će biti upozorene da na pripremnom ročištu mogu predložiti nove dokaze koji mogu poslužiti za utvrđivanje činjenica.

(3) Ako je potrebno da se za pripremno ročište pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kojeg drugog državnog tijela, predsjednik vijeća će na prijedlog stranaka naložiti da se ti predmeti ili isprave pravovremeno pribave.

Članak 409.

(1) O postupanju na raspravi se vodi zapisnik u koji se mora unijeti u bitnom cijeli tijek rasprave, osim ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.

(2) Predsjednik vijeća može odrediti da se rasprava ili pojedini njezini dijelovi (iskazi optuženika, svjedoka, vještaka i važne izjave stranaka) snime uređajem za audio ili audio-video snimanje. U tom slučaju, zapisnik tvore audio ili audio-video snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Audio ili audio-video snimka rasprave prepisuje se u roku od pet radnih dana, a prijepis pregledava i ovjerava predsjednik vijeća i prilaže zapisniku o raspravi. Stranke imaju pravo pregledati prijepis snimke i staviti primjedbe. Ako predsjednik vijeća primjedbe smatra opravdanima, naložit će ispravak prijepisa.

(3) Za audio ili audio-video snimanje tijeka rasprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 87. stavka 3. i članka 395. stavka 4. ovog Zakona.

(4) Predsjednik vijeća uvijek može, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, naložiti da se u zapisnik doslovno upišu izjave koje smatra osobito važnim.

(5) Ako je potrebno, osobito ako se u zapisnik doslovno unose izjave neke osobe, predsjednik vijeća može narediti da se taj dio zapisnika odmah pročita, a pročitat će se uvijek ako to zahtijeva stranka, branitelj ili osoba čija se izjava unosi u zapisnik.

Članak 426.

Ako je svjedok ili vještak na prijašnjem ispitivanju tijekom dokazne radnje ili ranije rasprave naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz, odnosno upozorit će se na odstupanje i upitat će se zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi, pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza.