I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice Europske unije (u daljenjem tekstu: država članica) u kojima je euro službena valuta. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU) pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji.

Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (u daljnjem tekstu: EMU) regulirana je trima uredbama Vijeća Europske unije (u daljnjem tekstu: Vijeće EU). To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura , Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura  i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro. Ove se uredbe izravno primjenjuju u svim državama sudionicama monetarne unije od dana uvođenja eura, pri čemu se posljednje dvije revidiraju svaki put kada neka država članica uvede euro. Konkretno, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 mijenja se na način da se nova država članica uvrštava u popis država europodručja, dok se Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 mijenja na način da se dopunjuje utvrđivanjem stope konverzije između eura i valute države članice koja uvodi euro.

Kako bi država članica uvela euro kao službenu valutu potrebno je ispuniti kriterije. Kriteriji za uvođenje zajedničke valute jasno su propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992., pa se tako nazivaju još i kriteriji iz Maastrichta, a često ih se naziva i kriterijima nominalne konvergencije. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.

Kriteriji su postavljeni da potaknu države članice na odgovorno ponašanje koje će pogodovati ekonomskoj stabilnosti i pripremiti ih za članstvo u monetarnoj uniji. Kako je posljednja financijska kriza pokazala, stabilne i otporne države mnogo će uspješnije funkcionirati u uvjetima zajedničke valute nego države koje su opterećene vlastitim gospodarskim problemima.

Pregled kriterija za uvođenje eura prikazan je na Slici 1.

Slika 1. kriteriji za uvođenja eura

Izvor: Internetska stranica Vijeća Europske unije

Uvjeti za pristupanje europodručju : konvergencijski kriteriji - Consilium (europa.eu)

U svezi kriterija održivosti javnih financija bitno je istaknuti u slučaju da omjer duga i BDP-a premašuje vrijednost od 60%, mora se snižavati zadovoljavajućom dinamikom.

U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Eurostrategija). Taj je dokument, među ostalim, predstavio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura koja je pokazala da će u slučaju Republike Hrvatske prednosti znatno premašiti nedostatke. U Eurostrategiji je također utvrđeno da, zahvaljujući uravnoteženom gospodarskom rastu i ostvarenoj fiskalnoj prilagodbi, Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u Europskom tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II).

Nakon toga, u srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u ERM II, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. U tom su dokumentu pojašnjena temeljna načela za provedbu postupka uvođenja eura, kao i sam tijek zamjene valuta. Istim dokumentom dan je pregled pravnog okvira na razini EU koji uređuje pitanje upotrebe eura kao zajedničke valute te je opisana potrebna prilagodba nacionalnog zakonodavstva za uvođenje eura. Uz to, objašnjene su uloge glavnih dionika u procesu uvođenja eura, a opisane su i mjere koje će nadležna tijela primijeniti s ciljem zaštite od neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja cijena. Detaljno je opisan tijek konverzije gotovog novca, depozita i  kredita te su predstavljeni glavni elementi informativne kampanje prije i nakon uvođenja eura. Pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama te kovanicama eura, opisane su potrebne zakonske prilagodbe, definirana su pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te je objašnjen postupak zamjene novčanica i kovanica kune u novčanice i kovanice eura.

Danas je euro službena valuta u 19 država članica koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručjem. Neke države članice još nisu ispunile kriterije potrebne za pridruživanje europodručju, dok je  Danska  odlučila da neće sudjelovati u europodručju. Naime, svaka država članica samostalno odlučuje kada će započeti postupak uvođenja eura. Bugarski lev i hrvatska kuna su se u srpnju 2020. uključili u ERM II, čime su Bugarska i Hrvatska napravile ključan korak prema pristupanju europodručju.

U tablici je dan prikaz država članica koje su uvele euro i država koje su izvan europodručja.

Tablica 1. Pregled uvođenja eura i država članica izvan europodručja

Izvor: Internetska stranica Vijeća Europske unije

Službena valuta EU-a (europa.eu)

Nedvojbeno je kako uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura donosi zakon koji uređuje opća pitanja povezana s uvođenjem eura te da se mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadrže odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom.

Slijedom navedenog, Prijedlogom zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) uređuje se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njime će se propisati pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, utvrdit će se trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te će se propisati obveza dvojnog iskazivanja, kao i način praćenja primjene te obveze. Prijedlog zakona, kao krovni zakon, sadrži  i odredbu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata. Napominje se kako je pojam „pravni instrument“ preuzet iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 81.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 261.) prema kojoj navedeni pojam podrazumjeva zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, unilateralne pravne akte, instrumente plaćanja osim novčanica i kovanica, te ostale instrumente s pravnim učinkom.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Prijedlog zakona sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U Prijedlogu zakona sadržana su osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske kune eurom. Svrha ovog tzv. krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti. Prijelaz na euro kao službenu valutu trebao bi biti homogen i transparentan, kako bi svaki građanin imao priliku dobiti potrebne informacije i kako bi ih mogao s povjerenjem prihvatiti te postupati u skladu s njima.

Kako je i ranije navedeno, Prijedlog zakona unosi u hrvatsko zakonodavstvo glavne odrednice uvođenja eura, a osobito:

• sadrži glavne odrednice postupka uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,
• utvrđuje način i rok zamjene gotovog novca,
• utvrđuje pravila za preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti,
• utvrđuje trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro,
• sadrži mjere za zaštitu potrošača, posebice, obvezu dvojnog iskazivanja i način praćenja primjene te obveze (detalji o obvezi dvojnog iskazivanja - rokovi: najranije od prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU o uvođenju eura, a obvezno prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EUuropske unije u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura; izuzeća od obveze dvojnog iskazivanja cijena, dvojno iskazivanje u aktima tijela javne vlasti, dvojno iskazivanje plaća i drugih naknada koje se isplaćuju radnicima),
• sadrži pravila za preračunavanju depozita, kredita i vrijednosnih papira,
• sadrži odredbe u kojima će biti sadržano načelo pravnih instrumenata prema kojemu će postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijediti,
• sadrži odredbe o tome da je preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti za sve besplatno, odredbe o naknadi za iznose gotovog novca iznad određenog limita, odredbe o zamjeni u Hrvatskoj narodnoj banci nakon isteka 12 mjeseci što će se zamjenjivati bez naknade,
• utvrđuje se način nadzora poštivanja obveznog dvojnog iskazivanja i pravilnog preračunavanja, uključujući ovlasti nadležnih tijela za nadzor,
• utvrđuje detalje o izuzećima za dvojni optjecaj (primjerice, bezgotovinski platni promet, uređaji za automatsku naplatu, bankomati s opcijom pologa novca, pružatelji usluga javnog prijevoza),

a sadrži i druge odredbe nužne za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Republika Hrvatska je putem svoga Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Upotreba eura kao jedinstvene valute u EMU uređena je trima navedenim uredbama Vijeća EU-a.

Ti pravni akti, osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama EMU-a, sadrže i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro. Najvažniji akt u tom postupku jest upravo ovaj Prijedlog zakona.

Osim odredbi utvrđenih Prijedlogom zakona, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura bit će potrebno izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Prilagodbe će tako biti neophodne u propisima kojima se uređuje platni promet, porezni sustav, tržište kapitala, financijski sustav i trgovačko pravo. S druge strane, propise koji samo u manjoj mjeri sadržavaju odredbe povezane s kunom neće biti neophodno mijenjati u razdoblju do uvođenja eura jer se Prijedlogom zakona propisuje da se iznosi iskazani u kunama u svim pravnim instrumentima, što je pojam koji se odnosi na sve akte koji imaju pravni učinak, smatraju iznosima u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje . Odredbe tih propisa prilagodit će se činjenici da će euro biti službena valuta u Republici Hrvatskoj kada se propis bude mijenjao ili dopunjavao zbog neke druge potrebe.

Odredbama Prijedloga zakona usmjerava se cjelokupan proces kako bi se zamjena kune eurom odvijala u zadanim okvirima uz smanjenje na najmanju moguću mjeru svih nepoznanica, pri čemu su iznimno bitni elementi vrijeme i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera.

Zaključno, očekivani pozitivni učinci uvođenja eura uistinu su izraženi. Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. Dakle, općenito, pozitivni učinci uvođenja eura očituju se u stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijiama i novim radnim mjestima.

Nakon uvođenja eura Republika Hrvatska putem Hrvatske narodne banke sudjelovat će u odlučivanju o monetarnoj politici u europodručju, odnosno u oblikovanju i provođenju zajedničke monetarne politike. Monetarna politika u europodručju i sada snažno utječe na uvjete financiranja u Republici Hrvatskoj, a nakon uvođenja eura i glas Republike Hrvatske počet će se uzimati u obzir pri donošenju odluka u najvažnijoj europskoj financijskoj instituciji tj. Europskoj središnjoj banci.

III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske su sredstva osigurana u okviru redovnih rashoda poslovanja

PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ 

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: uvođenje eura), pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te prekršajne odredbe.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:

• Uredbe Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL L, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL L, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1103/97);
• Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (SL L 139 od 11. svibnja 1998.) kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 827/2014 od 23. srpnja 2014. ( SL L 228 od 31. srpnja 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 974/98) i
• Uredbe Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro (SL L 359 od 31. prosinca 1998.) kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 851/2014 od 23. srpnja 2014. (SL L od 6. kolovoza 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 2866/98
• Uredba EU 1210/2010 o provjeri autentičnosti eurokovanica i postupanju s eurokovanicama neprikladnim za optjecaj
• Uredba Vijeća 729/2014 od 24. lipnja 2014. o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj
• Uredba EU 651/2012 od 4. srpnja 2012. o izdavanju eurokovanica
• Smjernica ECB 2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2003/5)
• Smjernica ECB 2013/11 o izmjeni Smjernice ESB/2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2013/11)
• Smjernica ECB 2020/61 o izmjeni Smjernice ESB/2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2020/61)
• Smjernica  ECB 2006/10 o zamjeni novčanica nakon neopozivog utvrđivanja deviznih tečajeva u vezi s uvođenjem eura
• Odluka ECB 2013/10o apoenima, specifikacijama, reprodukciji, zamjeni i povlačenju euronovčanica
• Odluka ECB 2020/60Odluka o izmjeni Odluke ESB/2013/10 od 4. prosinca 2020. o apoenima, specifikacijama, reprodukciji, zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2020/60).

Korištenje pojmova s rodnim značenjem

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Pojmovi

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) alternativni investicijski fond (u daljnjem tekstu: AIF) je investicijski fond čije je osnivanje i rad propisano propisom kojim se uređuje poslovanje alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja, koji pruža usluge na području Republike Hrvatske

2) banka je kreditna institucija

3) datum uvođenja eura je datum kada euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, koji je utvrđen odlukom Vijeća Europske unije (u daljnjem tekstu: Vijeće EU) koja uređuje usvajanje eura u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: odluka Vijeća EU o usvajanju eura) u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kada Republika Hrvatska ispuni potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

4) društvo za prijevoz gotovog novca je poslovni subjekt koji banci pruža uslugu prijevoza, pohrane i rukovanja gotovim novcem

5) država članica europodručja je država članica čija je službena valuta euro

6) država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

7) dvojni optjecaj je optjecaj u kojem se prilikom transakcija gotovim novcem istodobno koriste kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja

8) dvojno iskazivanje je iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti (cijene robe, cijene usluga, vrijednosti i iznosa) na način da su istovremeno istaknuti u kuni i u euru

9) euro je jedinica valute koja se dijeli na stotinu centa, kako je uređeno Uredbom (EZ) br. 974/98

10) fiksni tečaj konverzije je neopozivo fiksiran tečaj konverzije između eura i kune koji ima pet decimala, utvrđen uredbom Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

11) financijski instrument je financijski instrument kako je uređeno propisom kojim se uređuje tržište kapitala

12) gotov novac je novčanica i kovanica

13) Hrvatska banka za obnovu i razvitak je pravna osoba osnovana posebnim propisom kojim se uređuju njezin položaj, poslovi, ovlaštenja i ustroj

14) institucija za elektronički novac je pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca prema propisu kojim se uređuje izdavanje elektroničkog novca, kao i podružnica i zastupnik institucije za elektronički novac iz druge države članice i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koja pruža usluge na teritoriju Republike Hrvatske

15) institucija za platni promet je pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje platnih usluga prema propisu kojim se uređuje platni promet kao i podružnica i zastupnik institucije za platni promet iz druge države članice i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koja pruža usluge na teritoriju Republike Hrvatske

16) klijent je fizička ili pravna osoba koja je zatražila ili primila uslugu od kreditne institucije, kreditne unije, institucije za elektronički novac, institucije za platni promet odnosno financijsku uslugu od pružatelja financijskih usluga

17) kreditna institucija je institucija osnovana prema propisu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka, stambena štedionica te podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja je ovlaštena pružati uzajamno priznate usluge u Republici Hrvatskoj i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje

18) kreditna unija je financijska institucija kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih unija, koja pruža usluge na području Republike Hrvatske

19) legitimacijski papir je isprava kako je uređeno propisom kojim se uređuju obvezni odnosi

20) mikro poslovni subjekt je poslovni subjekt koji ima manje od deset radnika i čiji godišnji prihodi i/ili ukupna aktiva u prethodnoj poslovnoj godini ne prelazi 15 milijuna kuna

21) mjesto trgovanja je mjesto trgovanja kako je definirano propisom  kojim se uređuje tržište kapitala

22) nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (u daljnjem tekstu: NRS) je prosječni trošak izvora sredstava hrvatskog bankovnog sektora kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje

23) nalog za plaćanje je nalog kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet

24) nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir kako je uređenom propisom kojim se uređuje tržište kapitala

25) otvoreni investicijski fond s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: UCITS fond) je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom čije je osnivanje i rad uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje

26) platna transakcija je transakcija kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet

27) platni instrument je instrument kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet

28) početni paket kovanica eura je paket kovanica eura koji sadrži točno određenu količinu različitih apoena kovanica eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske u unaprijed određenoj vrijednosti za potrošače i unaprijed određenoj vrijednosti za poslovne subjekte

29) pojednostavljena posredna predopskrba je postupak u kojemu banke opskrbljuju mikro poslovne subjekte gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura

30) poslovni subjekt je fizička ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, uključujući neprofitnu organizaciju, podružnicu i predstavništvo stranog poslovnog subjekta, ili zajednica tih osoba, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga radi ostvarivanja dobiti ili dohotka, osim kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijskih usluga

31) posredna predopskrba je postupak u kojemu banke opskrbljuju poslovne subjekte gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura

32) potrošač je fizička osoba kako je uređeno propisom kojim se uređuje zaštita potrošača

33) pravni instrument je pravni instrument kako je uređen Uredbom (EZ) br. 1103/97

34) predopskrba je postupak u kojem Hrvatska narodna banka u gotovinskim centrima opskrbljuje banke gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura

35) prekoračenje je prekoračenje kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje

36) pružatelj financijske usluge je društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mirovinsko osiguravajuće društvo, investicijsko društvo, društvo za upravljanje UCITS fondovima, upravitelj AIF-ovima, zatvoreni AIF s pravnom osobnošću, leasing društvo, društvo za dokup mirovine i faktoring društvo te podružnica sa sjedištem u drugoj državi članici koja je ovlaštena pružati usluge u Republici Hrvatskoj i podružnica društva iz treće zemlje koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za osnivanje podružnice kako su uređeni posebnim propisima koji uređuju poslovanje tih društava, za usluge koje pružaju u Republici Hrvatskoj

37) p ružatelj platne usluge je pružatelj platne usluge koji je sukladno propisu kojim se uređuje platni promet ovlašten pružati platne usluge u Republici Hrvatskoj

38) socijalna davanja su naknade koje se isplaćuju na ime ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi i druge naknade koje se isplaćuju temeljem posebnih propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te nacionalna naknada za starije osobe i doplatak za djecu koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

39) tijelo javne vlasti je tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik, pravna osoba s javnim ovlastima te javna osoba koja obavlja javnu službu

40) treća zemlja je država koja nije država članica

41) ugovor o kreditu je ugovor u kojem kreditna institucija ili drugi vjerovnik koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za financije, odobrava ili obećava odobriti kredit u obliku odgode plaćanja, zajma ili slične financijske nagodbe

42) ugovor o leasingu je ugovor o leasingu kako je uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje leasing društava

43) ugovor o potrošačkom kreditu je ugovor o kreditu kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ugovor o stambenom potrošačkom kreditu kako je uređeno propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje i

44) ukupan iznos kredita je gornja granica ili ukupan iznos koji se stavlja na raspolaganje prema ugovoru o kreditu i

45) vrijednosni papir je vrijednosni papir kako je uređeno propisom kojim se uređuju obvezni odnosi.

Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj

Članak 5.

(1) Nakon objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja i datum početka i završetka dvojnog iskazivanja i druga pitanja potrebna za uvođenje eura.

(2) Odluka Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Temeljna načela uvođenja eura

Članak 6.

U postupku uvođenja eura primjenjuju se načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.

Načelo zaštite potrošača

Članak 7.

(1) Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(2) Uslijed preračunavanja iz stavka 1. ovoga članka potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.

(3) Potrošaču se osiguravaju pravovremene, jasne i točne informacije o postupku i pravilima zamjene gotovog novaca kune za gotov novac eura, kao i svi bitni elementi preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro.

Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena

Članak 8.

Zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.

Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata

Članak 9.

Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna.

Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti

Članak 10.

Uvođenje eura i svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode se na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova. 

Načelo transparentnosti i informiranosti

Članak 11.

Informacije o uvođenju eura trebaju biti jasne, razumljive, dostupne, čitljive i vidljive.

Informacije o izgledu gotovog novca eura

Članak 12.

Hrvatska narodna banka na svojoj internetskoj stranici objavljuje sljedeće informacije:

• lica i naličja novčanica eura  
• lica i naličja kovanica eura, uključujući naličje kovanica eura koje su izdane u drugoj državi članici europodručja kao i opise njihovih značajki.

DIO DRUGI

PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE NOVČANIH ISKAZA VRIJEDNOSTI IZ KUNE U EURO

Opća pravila o primjeni eura u Republici Hrvatskoj

Članak 13.

(1) Euro je službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.

(2) Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima, registrima i upisnicima smatraju se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(3) Pozivanje na kunu bez navođenja iznosa u pravnim instrumentima smatra se pozivanjem na euro.  

(4) Vrijednosti i iznosi na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijelo javne vlasti vodi službenu evidenciju, za razdoblja prije uvođenja eura, iskazuju se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.

(5) Iznosi navedeni u euru koji se do datuma uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju smatraju se iznosima u euru.

(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, nominalna vrijednost vrijednosnih papira te udjela i uloga u drugim subjektima i odgovarajućim registrima preračunava se na način utvrđen u dijelu šestom glavi V. ovoga Zakona.

(7) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na akte tijela javne vlasti u predmetima u kojima se primjenjuje prekršajno i upravno zakonodavstvo.

(8) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na akte tijela javne vlasti kojima se propisuju prekršaji.

Pravila za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti

Članak 14.

(1) Cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti preračunavaju se iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenim u člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.

(2) Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale.

(3) Pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja:

• ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena
• ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

Ostala pravila koje se odnose na zaokruživanje

Članak 15.

(1) Jedinične cijene roba i usluga koje su iskazane na više od dvije decimale, nakon preračunavanja iz kune u euro sukladno članku 14. ovoga Zakona zaokružuju se i iskazuju s istim brojem decimala kao prije preračunavanja.

(2) Jedinične cijene, kao i druge cijene niskih vrijednosti iskazane za obračunske jedinice roba i usluga, a koje se koriste kao množenik za izračun cijene elektroničkih komunikacijskih usluga, preračunate iz kune u euro mogu se zaokružiti i iskazati na više od dvije decimale.

Tečajna lista Hrvatske narodne banke

Članak 16.

(1) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka objavljuje tečajnu listu Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute.

(2) Od datuma uvođenja eura srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute primjenjuju se za potrebe statističkog i računovodstvenog izvješćivanja te u pravnim instrumentima u kojima su se prije datuma uvođenja eura primjenjivali srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute koje nisu euro ako nekim propisom nije drugčije uređeno.

DIO TREĆI

OPSKRBA I ZAMJENA GOTOVOG NOVCA KUNE ZA GOTOV NOVAC EURO

Opskrba gotovim novcem eura za potrebe predopskrbe

Članak 17.

Hrvatska narodna banka za potrebe predopskrbe i posredne predopskrbe osigurava pravodobnu proizvodnju kovanica eura, odgovarajuće količine i distribuciju gotovog novca eura na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s pravnim aktima Europske unije i ovim Zakonom.

Predopskrba gotovim novcem eura

Članak 18.

(1) Hrvatska narodna banka započinje p redopskrbu banaka gotovim novcem eura i to:

• predopskrbu novčanicama eura najranije četiri mjeseca prije datuma uvođenja eura
• predopskrbu kovanica eura najranije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura.

(2) Predopskrba iz stavka 1. ovoga članka završava na dan koji prethodi datumu uvođenja eura.

(3) U razdoblju predopskrbe Hrvatska narodna banka obavlja prijevoz, uz pratnju policije, novčanica eura vlastitim specijalnim vozilima, a kovanica eura neobilježenim vozilima, sve u skladu s posebnim sigurnosnim procedurama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove utvrđenim za potrebe redovne distribucije gotovog novca Hrvatske narodne banke sukladno propisu kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija i na način uređen sporazumom između Hrvatske narodne banke i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(4) Hrvatska narodna banka obavlja predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka bez naknade.

Ugovor o predopskrbi

Članak 19.

(1) Banka je dužna s Hrvatskom narodnom bankom sklopiti ugovor o predopskrbi, nakon čega Hrvatska narodna banka započinje predopskrbu banke gotovim novcem eura.

(2) U svrhu zasnivanja financijskog osiguranja na novčanim sredstvima, banka je dužna za iznos eura koji će zaprimiti u predopskrbi kao i za ispunjenje obveza preuzetih ugovorom iz stavka 1. ovoga članka na račun Hrvatske narodne banke prenijeti novčana sredstva u kuni.

(3) Financijsko osiguranje iz stavka 2. ovoga članka smatra se financijskim osiguranjem u smislu propisa kojim se uređuje financijsko osiguranje koje je zasnovano prijenosom tih sredstava na račun Hrvatske narodne banke i ta novčana sredstva ne mogu biti predmetom ovrhe.

(4) Iznos novčanih sredstava koje banka prenosi na račun Hrvatske narodne banke radi zasnivanja financijskog osiguranja na tim sredstvima te korištenje i povrat novčanih sredstava uređuju se ugovorom iz stavka 1. ovoga članka.

Posredna predopskrba

Članak 20.

(1) Banka obavlja posrednu predopskrbu poslovnog subjekta, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge gotovim novcem eura koji je prethodno primila na temelju ugovora iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, u rokovima utvrđenim u članku 18. stavku 1. ovoga Zakona samo ako je s tim osobama prethodno sklopila ugovor o posrednoj predopskrbi.

(2) Osim posredne predopskrbe iz stavka 1. ovoga članka, banka obavlja i pojednostavljenu posrednu predopskrbu te opskrbu početnim paketima kovanica eura u rokovima iz članaka 21. i 22. ovoga Zakona.

(3) Banka obavlja posrednu predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, kao i pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu iz stavka 2. ovoga članka bez naknade za obradu i isplatu gotovog novca eura.

Pojednostavljena posredna predopskrba

Članak 21.

(1) Banka obavlja pojednostavljenu posrednu predopskrbu mikro poslovnih subjekata gotovim novcem eura u iznosu ne većem od 10.000,00 eura najranije pet dana prije datuma uvođenja eura ako je mikro poslovni subjekt prethodno potpisao izjavu o pojednostavljenoj posrednoj predopskrbi.

(2) Za iznos nominalne vrijednosti gotovog novca eura iz stavka 1. ovoga članka banka onemogućuje raspolaganje sredstvima na računu mikro poslovnog subjekta, a namiruje se iz tih sredstava na datum uvođenja eura.

(3) Sredstva s kojima mikro poslovni subjekt ne može raspolagati u skladu sa stavkom 2. ovoga članka smatraju se financijskim osiguranjem i ne mogu biti predmetom ovrhe.

Početni paketi kovanica

Članak 22.

(1) Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za potrošače i poslovne subjekte, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelje financijskih usluga, najranije mjesec dana prije datuma uvođenja eura.

(2) Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za sve potrošače bez iznimke.

Puštanje u optjecaj

Članak 23.

(1) Gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe i pojednostavljene posredne predopskrbe pušta se u optjecaj na datum uvođenja eura.

(2) Banka, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelj financijske usluge, poslovni subjekt i potrošač ne smiju gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe te opskrbe početnim paketima kovanica eura, pustiti u optjecaj, odnosno koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja prije datuma uvođenja eura.

Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura

Članak 24.

(1) Banka za sve potrošače, 12 mjeseci od datuma uvođenja eura zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.  

(2) Banka tijekom razdoblja iz stavka 1. ovoga članka bez naknade zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji.

(3) Ako u jednoj transakciji potrošač želi zamijeniti količine novčanica i kovanica iznad ograničenja iz stavka 2. ovoga članka banka može zaračunati naknadu za zamjenu količine koja prelazi ograničenje iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Banka je ovlaštena odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura.

(5) Informaciju o uvjetima zamjene iz stavaka 2. i 4. ovoga članka banka je dužna istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivim mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.

Zamjena gotovog novca kune u Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti d.d.

Članak 25.

 (1) Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ovlaštene su u ime i za račun banke, a na temelju sklopljenog ugovora, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura pod istim uvjetima i na isti način  i u istom razdoblju kako je ovim Zakonom propisano za banke te su za te potrebe ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, o čemu su informaciju dužne istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.

(2) Za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura sukladno stavku 1. ovoga članka Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. odgovaraju samostalno.

Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci

Članak 26.

(1) Hrvatska narodna banka dužna je nakon proteka 12 mjeseci od datuma uvođenja eura bez naknade zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona i to:

• novčanice kune, bez vremenskog ograničenja
• kovanice kune, do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.

(2) Hrvatska narodna banka zamjenjuje numizmatičku kovanicu kune na način i u skladu s rokom za zamjenu kovanica iz stavka 1. ovoga članka.

Primjena propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

Članak 27.

(1) Na zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura i zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru primjenjuju se propisi kojima se uređuje sprječavanje pranje novca i financiranje terorizma.

(2) Za vrijeme zamjene iz stavka 1. ovoga članka, obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma  su:

• banke
• Financijska agencija
• HP-Hrvatska pošta d.d.

(3) Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru u ime i za račun banke, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi banka. 

(4) Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi Financijska agencija ili HP-Hrvatska pošta d.d.

Postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem

Članak 28.

(1) Hrvatska narodna banka i banke zamjenjuju, u rokovima iz članaka 24., 25. i 26. ovoga Zakona, gotov novac kune neprikladan za optjecaj u gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona postupajući u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.

(2) Hrvatska narodna banka i banke postupaju u rokovima iz članaka 24., 25. i 26. ovoga Zakona, sa sumnjivim gotovim novcem kune u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.

Povlačenje gotovog novca kune iz optjecaja

Članak 29.

(1) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka povlači kune iz optjecaja bez obračuna naknade bankama za polaganje gotovog novca kune.

(2) Od datuma uvođenja eura banke ne smiju redistribuirati gotov novac kune.

(3) Hrvatska narodna banka obavlja prijevoz, uz pratnju policije, novčanica kune koje su povučene iz optjecaja vlastitim specijalnim vozilima, a kovanica kune koje su povučene iz optjecaja neobilježenim vozilima,  u skladu s posebnim sigurnosnim procedurama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove utvrđenim za potrebe redovne distribucije gotovog novca Hrvatske narodne banke, sukladno propisu kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija i na način uređen sporazumom između Hrvatske narodne banke i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(4) Hrvatska narodna banka osigurava primjereno zbrinjavanje gotovog novca kune povučenog iz optjecaja.

(5) Odredbe stavka 3. ovoga članka primjenjuju se na prijevoz gotovog novca kune do isteka godine u kojoj se uvodi euro.

Kontrola predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim paketima kovanica eura

Članak 30.

(1) Hrvatska narodna banka provodi kontrolu banaka, stambenih štedionica, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelja financijskih usluga, poslovnih subjekata uključujući društava za prijevoz gotovog novca u svrhu osiguravanja postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kojim se uređuje predopskrba, posredna predopskrba, pojednostavljena posredna predopskrba i opskrba početnim paketima kovanica eura te sklopljenim ugovorima.

(2) Kontrola Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća provjeru:

• je li gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim paketima kovanica eura pohranjen odvojeno od ostalog gotovog novca eura, ostalih valuta odnosno ostale imovine na primjeren način i u odgovarajućim vrijednostima
• postupaka i načina na koji banke obavljaju posrednu predopskrbu, pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu početnim paketima kovanica eura
• postupanja u skladu s ugovorom iz članka 19. ovoga Zakona.

(3) Banka, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelj financijskih usluga, poslovni subjekti uključujući društvo za prijevoz gotovog novca dužni su Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti provođenje kontrole u njihovim poslovnim prostorima.

Opskrba gotovim novcem eura

Članak 31.

Hrvatska narodna banka nabavom odgovarajuće količine novčanica eura te osiguravanjem proizvodnje ili nabavom odgovarajuće količine kovanica eura osigurava opskrbu gotovim novcem eura na teritoriju Republike Hrvatske.

Izvješćivanje

Članak 32.

(1) Banka je dužna izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o tijeku predopskrbe i posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe te opskrbe početnim paketima kovanica eura, na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona i ugovorom o predopskrbi.

(2) Banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obvezni su dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci izvješća s podacima poslovanja s gotovim novcem eura na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona.

Podzakonski propisi o predopskrbi i opskrbi

Članak 33.

(1) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o predopskrbi gotovim novcem eura uređuje:

• predopskrbu banaka gotovim novcem eura
• sadržaj ugovora o predopskrbi
• obvezan sadržaj ugovora o posrednoj predopskrbi
• sadržaj izjave o pojednostavljenoj posrednoj predopskrbi
• sadržaj početnih paketa kovanica eura i uvjete njihove opskrbe za potrošače i poslovne subjekte
• način i rokove izvješćivanja o predopskrbi banaka
• apoensku strukturu za isplatu novčanica eura na bankomatima za razdoblje koje nije duže od tri mjeseca od datuma uvođenja eura i
• druga bitna pitanja u vezi s predopskrbom gotovim novcem eura.

(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o zamjeni gotovog novca kune uređuje postupke i metode zamjene gotovog novca kune, pakiranja, pohranu i osiguranja pohrane.

(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o postupanju s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune i reproduciranju gotovog novca kune uređuje:

­ postupanje s gotovim novcem kune neprikladnim za optjecaj

­ postupanje s uzorcima novčanica kune

­ postupanje s gotovim novcem kune za koji se sumnja da je krivotvoren

­ postupanje s gotovim novcem strane valute koja ne glasi na euro za koji se sumnja da je krivotvoren  i

­ uvjete i način reproduciranja gotovog novca kune.

(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o opskrbi gotovim novcem eura uređuje opskrbu eurom.

(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o podacima iz poslovanja s gotovim novcem.

DIO ČETVRTI

DVOJNI OPTJECAJ

Razdoblje dvojnog optjecaja

Članak 34.

(1) Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura.

(2) Razdoblje dvojnog optjecaja iz stavka 1. ovoga članka započinje datumom uvođenja eura u 00:00 sati i završava zaključno s četrnaestim danom u 24:00 sata.

Pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja

Članak 35.

(1) Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan je za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu  kune i gotovom novcu eura.  

(3) Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja dužan je prihvatiti do 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji primjenjujući  propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.

Iznimke od primjene pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja

Članak 36.

(1) Iznimno od članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, automati za igre na sreću, automati za zabavne igre i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura tijekom razdoblja dvojnog optjecaja.

(2) Iznimno od članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, bankomati i samoposlužni uređaji različiti od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka u bankovnom poslovanju od datuma uvođenja eura isključivo koriste gotov novac eura.

DIO PETI

DVOJNO ISKAZIVANJE

Obvezni subjekti dvojnog iskazivanja

Članak 37.

(1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga imaju obvezu dvojnog iskazivanja prema potrošačima.

(2) Tijelo javne vlasti prilikom izdavanja akata u skladu s člankom 44. ovoga Zakona i poslodavac prilikom dostave isprave o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa na način utvrđen u članku 45. ovoga Zakona imaju obvezu dvojnog iskazivanja.

Razdoblje dvojnog iskazivanja

Članak 38.

(1) Dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, subjekti iz članka 37. ovoga Zakona mogu započeti dvojno iskazivati od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije  kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije.

Dvojno iskazivanje kod poslovnih subjekata

Članak 39.

(1) Poslovni subjekt dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni:

• u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu ili na robi ili na cjeniku
• na internetskoj stranici
• u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu
• u ponudi na trajnom mediju
• tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge i
• putem drugih oblika iskazivanja cijena.

(2) Iznimno od obveze iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, obveza dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge ne odnosi se na oglašavanje putem radijskih programa i glasovnih poruka u ostalim oblicima oglašavanja.

(3) Poslovni subjekt dužan je istaknuti fiksni tečaj konverzije na način propisan stavkom 1. ovoga članka.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveza dvojnog iskazivanja cijena ne odnosi se na:

1) poslovne subjekte kada prodaju robu i pružaju usluge na neki od sljedećih načina:

• putem automata
• na štandovima i klupama na tržnicama na malo
• na štandovima i klupama izvan tržnica na malo
• na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara i ustanova
• putem kioska
• pokretnom prodajom
• u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
• u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjeduju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama
• prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i slično)
• u spremištima, trapilištima i slično koja prodaju poljoprivredni sadni materijal
• u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, sportskih, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima

2) pojedine oblike iskazivanja cijena gdje bi dvojno iskazivanje uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima, kao što su:

• totemi benzinskih postaja (stupovi s iskazanim cijenama) i agregati te električne punionice
• TV sučelja u svrhu prodaje usluga
• zasloni blagajni i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga
• kuponi za popuste i kuponi u vrijednosti vraćene robe
• uređaji za samoočitavanje cijena u trgovini
• igre na sreću
• zabavne igre
• iznosi cijena na vagama i naljepnice s vaganom cijenom i
• taksimetar.

(5) Uz iznimke od dvojnog iskazivanja cijena predviđenih stavkom 4. ovoga članka, poslovni subjekti nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti:

• povratne naknade na ambalaži
• povratne naknade ambalaže koje su vidljive na automatiziranom uređaju za preuzimanje otpadne ambalaže
• cijene prethodno otisnute na knjigama i drugim periodičkim publikacijama
• vrijednosti i iznosi koji se naznačuju na pošiljkama i uputnicama
• vrijednosti otisnute na biljegu
• vrijednosti otisnute na poštanskoj marki
• vrijednosti iskazane za unaprijed plaćenu elektroničku komunikacijsku uslugu
• vrijednosti iskazane na karticama za javne telefonske govornice
• vrijednosti otisnute na ambalaži SIM kartice
• vrijednosti otisnute na poklon kartici
• vrijednosti otisnute na ulaznici
• vrijednosti otisnute na karti za uslugu javnog prijevoza i
• iznose u carinskim deklaracijama.

(6) Na oblike prodaje iz stavka 4. točke 1. ovoga članka primjenjuju se definicije iz propisa koji uređuju trgovinu.

Legitimacijski papiri, poštanske marke i državni biljezi

Članak 40.

Legitimacijski papiri, poštanske marke, frankirane markice, državni biljezi, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kuponi za popust, kuponi u vrijednosti vraćene robe, ambalaža s iskazanim piktogramom povratne naknade, knjige i druge periodičke publikacije koji su bili u prodaji prije datuma uvođenja eura, a na kojima su iznosi iskazani u kuni koriste se i nakon datuma uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

Dvojno iskazivanje na računu

Članak 41.

(1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

(2) Tijela javne vlasti dužna su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa za pružanje javne usluge dvojno iskazati ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.  

Dvojno iskazivanje kod kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac

Članak 42.

(1) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga.

(2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:

• ­tarifa naknada
• ­u izvješću o stanju i prometu na transakcijskom računu koji je do datuma uvođenja eura bio kunski račun: početno i završno stanje računa te iznos prekoračenja
• ­pri pružanju usluge internetskog i mobilnog bankarstva za transakcijski račun koji je do datuma uvođenja eura bio kunski račun: stanje računa i iznos prekoračenja na glavnom izborniku/ekranu u prikazu detalja o računu
• ­na bankomatima pri isplati gotovog novca: ponuđeni preddefinirani iznosi na ekranu te stanje računa, ako je dostupno, na ekranu i ispisu
• ­kod ugovora o potrošačkom kreditu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura: ukupan iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u otplatnom planu i u Europskom standardiziranom informativnom obrascu (ESIS)
• ­kod godišnje obavijesti o stanju kredita u kuni: stanje nedospjelog dugovanja i dospjelo a neplaćeno dugovanje
• ­kod godišnje obavijesti o stanju depozita u kuni: stanje depozita.

(3) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način.

Dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga

Članak 43.

(1) Pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu uključujući osobe koje su uključene u distribuciju financijskih proizvoda dužni su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga.

(2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod osiguranja smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti u kunama:

1. u predugovornom informiranju o proizvodima osiguranja:

a) iznos ukupne premije osiguranja u ponudi osiguranja, uvjetima osiguranja, informacijama ugovaratelju osiguranja koje se dostavljaju prije sklapanja ugovora o osiguranju i  informativnom izračunu ako isti predstavlja predugovorni dokument u smislu posebnih propisa

b) iznos osigurane svote odnosno osiguranog iznosa i sudjelovanja osiguranika u šteti (franšiza), ako se isti iskazuje u novčanim iznosima

c) iznos provizije, naknade, naplate ili drugih troškova povezanih uz distribuciju proizvoda osiguranja

2. u ugovoru o osiguranju i informacijama koje se dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju:

a) iznos ukupne premije osiguranja na polici osiguranja, računu za plaćanje premije osiguranja i informacijama koje se prema posebnim propisima dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju

b) iznos rate premije osiguranja na računu za plaćanje premije osiguranja

3. u informacijama koje se dostavljaju prilikom isplate osigurnine odnosno naknade štete:

a) iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u obrazloženoj ponudi

b) nesporni iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u utemeljenom odgovoru

c) iznos osigurnine u odluci ili obavijesti o isplati osigurnine.

(3) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod ugovora o leasingu smatra se tarifa naknada, a kod ugovora o leasingu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:

1. kod financijskog leasinga – iznos učešća, iznos leasing rate, trošak obrade ugovora i otkupna vrijednost objekta leasinga

2. kod operativnog leasinga – iznos jamčevine, iznos leasing obroka i trošak obrade ugovora

3. kod ugovora iz točaka 1. i 2. ovoga stavka sljedeći iznosi u predugovornom dokumentu: iznos učešća odnosno jamčevine, iznos leasing rate, trošak obrade ugovora i otkupna vrijednost objekta leasinga.

(4) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod mirovinskih programa i ugovora o mirovini s članom obveznog mirovinskog fonda smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:

1. iznosi navedeni u podacima koji se dostavljaju u okviru ponude mirovinskih programa

2. iznosi naknada koje se plaćaju mirovinskom osiguravajućem društvu ako su navedene u apsolutnom iznosu

3. iznosi zaprimljene doznake, iznos djelomične jednokratne isplate, iznos mirovine i iznos zajamčenih isplata u ugovoru u mirovini

4. iznosi navedeni u obračunu mjesečne isplate mirovine i informaciji o promjenama iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog usklađenja ili na temelju dodatnih doznaka, a koji se dostavljaju na zahtjev korisnika mirovine.

(5)  Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom upravljanja obveznim mirovinskim fondovima, smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:

1. novčani iskaz neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice u svim slučajevima kada mirovinsko društvo iste javno objavljuje ili ih na drugi način čini dostupnim članu mirovinskog fonda

2. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda, a kada je primjenjivo i vrijednost početnog i završnog stanja.

(6) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima, smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:

1. novčani iskaz neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i cijene udjela u svim slučajevima kada mirovinsko društvo iste javno objavljuje ili ih na drugi način čini dostupnim članu mirovinskog fonda  

2. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda, a kada je primjenjivo i vrijednost početnog i završnog stanja

3. svi iznosi u informativnom izračunu mirovine koji se dostavlja članu fonda.

(7) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom pružanja informacija od strane Središnjeg registra osiguranika, smatraju se sljedeći novčani iskazi vrijednosti:

1. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda

2. ukupni iznosi po svim modalitetima isplate mirovine u informativnom izračunu mirovine koji se dostavlja članu fonda.

(8) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom pružanja investicijske usluge malom ulagatelju smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti, kada je primjenjivo obzirom na investicijsku uslugu koja se pruža:

1. tarife naknada

2. iznosi početnog i završnog stanja na  novčanom računu klijenta

3. novčani iskaz vrijednosti završnog stanja na računu financijskih instrumenata klijenata

4. agregirani iznos ex-ante i ex-post informacija o troškovima i naknadama klijentima kako je propisano člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 оd 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive.

(9) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom upravljanja investicijskim fondovima koji se nude malim i kvalificiranim ulagateljima u smislu propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:

1. novčani iskaz vrijednosti odnosno cijena udjela u fondovima čija je vrijednost prije datuma uvođenja eura iskazana u kunama,

2. cijena udjela za početno i završno stanje te početno i završno stanje udjela, kada je primjenjivo, u izvatku o stanju i prometima udjelima u fondu

3. cijena udjela i stanje nakon transakcije, ako je primjenjivo, u potvrdi o transakciji udjelima.

(10) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se iznosi navedeni u cjeniku usluga Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d.

(11) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka  smatraju se iznosi navedeni u cjeniku usluga Zagrebačke burze i podaci o ukupnom prometu i zaključnoj cijeni pojedinog financijskog instrumenta koji je uvršten na mjesto trgovanja u Republici Hrvatskoj.

Dvojno iskazivanje u tijelima javne vlasti  

Članak 44.

(1) Tijelo javne vlasti dužno je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donosi.

(2) Tijelo javne vlasti iz stavka 1. ovoga članka, na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju, dvojno iskazuje cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti za tekuću i buduću obvezu u razdoblju dvojnog iskazivanja.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i druga tijela javne vlasti koja posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donose.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona iznos na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi službenu evidenciju, a koji se odnosi na razdoblja prije dvojnog iskazivanja, iskazuje se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.

Dvojno iskazivanje pri isplati plaća

Članak 45.

U razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun.  

DIO ŠESTI

PRIMJENA NAČELA NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA

GLAVA I.

OPĆA ODREDBA O NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA

Neprekidnost pravnih instrumenata

Članak 46.

(1) Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj ugovornoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz ugovora, izmjenu pojedine odredbe ugovora, osim ako je između ugovornih strana drukčije izrijekom ugovoreno ili ako je ovim Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.

(2) Na odgovornost ugovornih strana uslijed postupanja protivno stavku 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.

(3) Ugovor i drugi pravni instrument koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti.

GLAVA II.

PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA I PRERAČUNAVANJE KOD UGOVORA O KREDITU I UGOVORA O LEASINGU

Preračunavanje novčanih sredstava na računu

Članak 47.

(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga preračunavaju iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona te bez izmjene jedinstvenog broja računa.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o depozitu i ugovora o štednom računu u kuni koji je ugovoren uz primjenu valutne klauzule u euru iznos koji je iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje se u iznosu eura koji proizlazi iz ugovornog odnosa.

(3) Provedba aktivnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne utječe na punomoć za raspolaganje sredstvima na računu.

(4) Ako prije datuma uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji.

Preračunavanje iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni

Članak 48.

(1) Pružatelj platnih usluga od datuma uvođenja eura ne smije izvršavati platne transakcije u kuni.

(2) Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon datuma uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(3) Banka je dužna postupati na način iz stavka 2. ovoga članka do isteka šest mjeseci od datuma uvođenja eura.

(4) Banka je dužna omogućiti tehničke pretpostavke za izvršenje naloga u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, uključujući, ali ne ograničavajući se, na moguće korištenje 2D bar koda.

(5) Ako pružatelj platnih usluga koji nije banka zaprima nalog iz stavka 2. ovoga članka, izvršava ga pod istim uvjetima kao što je uređeno stavcima 2. i 3. ovoga članka.

(6) Nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, pružatelj platnih usluga dužan je izvršiti u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(7) Izvršena konverzija iz stavaka 2. i 6. ovoga članka ne smatra se izmjenom naloga za plaćanje sukladno odredbama propisa kojim se uređuje platni promet te pružatelj platne usluge u vezi konverzije nije u obvezi od korisnika platne usluge tražiti dodatne suglasnosti niti upute za postupanje.

(8) Pružatelj platnih usluga na datum uvođenja eura i na datum koji mu prethodi nije dužan osigurati pristup drugim pružateljima platnih usluga svojim namjenskim sučeljima i modificiranim klijentskim sučeljima koje je uspostavio za komunikaciju na siguran način u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/389 od 27. studenoga 2017. o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenata i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije (SL L 69, 13.3.2018 ).

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, pružatelj platnih usluga dužan je unaprijed obavjestiti svoje korisnike platnih usluga.

Obveza platitelja za ispravnost preračunavanja

Članak 49.

Ako iz ugovora, sporazuma stranaka ili zakonske odredbe proizlazi da je platitelj dužan sam utvrditi svoju obvezu i platiti je, a ta je obveza bila utvrđena u kuni, prilikom plaćanja ili postavljanja naloga za plaćanje nakon datuma uvođenja eura platitelj je odgovoran za ispravnost preračunavanja iznosa u kuni u iznose u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

Pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni

Članak 50.

(1) Fiksni tečaj konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni primjenjuju se na:

• nedospjeli iznos glavnice u kuni
• dospjeli obračunati, a neplaćeni iznos glavnice u kuni
• ostale nedospjele iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa i
• ostale dospjele obračunate, a neplaćene iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura.

GLAVA III.

PRILAGODBA KAMATNIH STOPA

Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa

Članak 51.

U ugovoru u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon datuma uvođenja eura kamatna stopa ostaje kakva je bila ugovorena prije datuma uvođenja eura.

Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa

Članak 52.

(1) U ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura, osim u slučajevima iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu koristi se NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti.

(3) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope koristi se prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru.

(4) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope koristi se prosječna kamatna stopa na depozite građana u euru.

Prilagodba nacionalne referentne stope i za nju vezanih kamatnih stopa

Članak 53.

(1) Hrvatska narodna banka će najmanje 30 dana prije datuma uvođenja eura objaviti privremenu Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: privremeni NRS) izračunatu na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valutama kuna (bez valutne klauzule) i euro (uključujući i kunu s valutnom klauzulom u euru), za sve obuhvate i sve ročnosti za sva referentna razdoblja za koja je Hrvatska narodna banka prethodno već izračunala i objavila NRS odvojeno za valute euro, kuna, američki dolar i švicarski franak.

(2) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka objavljuje NRS za euro izračunat na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valuti euro, uključujući i izvore sredstava i troškove u valuti kuna te kuna s valutnom klauzulom u euru za razdoblja prije datuma uvođenja eura, za sve obuhvate i ročnosti.

(3) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka prestaje objavljivati NRS za kunu za nove referentne datume.

(4) Na datum uvođenja eura za sve ugovore o kreditu i ugovore o leasingu koji su sklopljeni s potrošačem u kojima je kao referentna kamatna stopa ugovoren NRS za euro ili kunu, kamatna stopa izračunava se kao zbroj ugovorene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), uz prilagodbu opisanu stavcima 5. i 6. ovoga članka.

(5) Ako je privremeni NRS iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost niži od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, fiksna marža ostaje nepromijenjena, a vjerovnik je dužan smanjiti kamatnu stopu za iznos razlike između ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje.

(6) Ako je privremeni NRS iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost viši od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, vjerovnik je dužan smanjiti fiksnu maržu za iznos razlike privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje i ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, a kamatna stopa ostaje nepromijenjena.

(7) U svakom obračunskom razdoblju nakon datuma uvođenja eura za ugovore iz stavka 4. ovoga članka promjenjiva kamatna stopa se izračunava kao zbroj NRS-a za euro koji Hrvatska narodna banka objavljuje na temelju stavka 2. ovoga članka i fiksne marže koja ne može biti viša od fiksne marže izračunate prema stavcima 5. i 6. ovoga članka.

GLAVA IV.

OBAVJEŠTAVANJE KLIJENATA

Obavještavanje klijenata kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac

Članak 54.

(1) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je obavještavati klijente na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona.

(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je poslati klijentima: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te, ako je primjenjivo, obavijest o mogućnosti zatvaranja računa u skladu s člankom 47. stavkom 4. ovoga Zakona najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura.

(3) Osim obavijesti iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija i kreditna unija dužne su najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura poslati individualnu obavijest svakom klijentu:

• s kojim ima sklopljen ugovor o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovor o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan
• s kojom ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope.

(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisima propisuje sadržaju i strukturi obavijesti o bitnim elementima preračunavanja propisuje sadržaj i strukturu obavijesti iz stavka 2.  ovoga članka.

Obavještavanje klijenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak

Članak 55.

(1) Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna je obavještavati klijente o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona.

(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna je poslati klijentima najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje će za klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura.

(3) Hrvatska banka za obnovu i razvitak internim aktom utvrđuje sadržaj i strukturu obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

Obavještavanje klijenata pružatelja financijskih usluga

Članak 56.

(1) Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su obavještavati članove i klijente o promjenama stanja odnosno vrijednosti imovine do kojih dolazi radi preračunavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su članove odnosno klijente:

• putem općenite obavijesti informirati o predstojećem preračunavanju najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i
• putem individualne obavijesti informirati o provedbi preračunavanja najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura.

(3) Općenita obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedinu kategoriju članova ili klijenata, a istu je pružatelj financijskih usluga dužan učiniti dostupnom putem internetske stranice društva i putem oglasa u tiskanim javnim glasilima.

(4) Individualna obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava stanje na individualnom računu  i izmjene u uvjetima poslovanja koji će za člana ili klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja, ako do takvih izmjena dolazi, a pružatelj financijskih usluga dužan je istu dostaviti članu ili klijentu na ugovoreni način.

(5) Iznosi iz stavka 4. ovoga članka se odnose na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta.

(6) Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga izrađuju individualnu obavijest iz stavka 2. ovoga članka navodeći stanje na datum po izboru pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga koji ne može biti raniji od datuma uvođenja eura, a stanje se odnosi na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta.

(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo dužni su individualnu obavijest iz stavka 2. ovoga članka članu ili klijentu dostaviti u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine kojeg dostavljaju  u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava, najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura.

(8) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pravilnikom propisuje sadržaj, strukturu i način dostave obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

GLAVA V.

PRERAČUNAVANJE NOMINALNE VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca

Članak 57.

(1) Pojedinačna nominalna vrijednost izdanih nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca izražena u kunama na datum uvođenja eura utvrđuje se u nominalnom iznosu od jednog eura.

(2) Za potrebe preračunavanja ukupne nominalne vrijednosti izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, nominalna vrijednost ukupnog izdanja izračunava se na način da se preračuna ukupna količina dužničkih vrijednosnih papira kojima je pojedinačna nominalna vrijednost izražena u kuni, u količinu nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od jednog eura primjenom fiksnog tečaja konverzije te zaokruži na najbliži cijeli broj. Ukupna nominalna vrijednost tako dobivene količine u svakom pojedinom izdanju nematerijaliziranog dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenata tržišta novca čini ukupnu nominalnu vrijednost izdanja u euru.

(3) Preračunavanje nominalne vrijednosti u skladu s ovim člankom ne smatra se promjenom nominalne vrijednosti ukupnog izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u smislu prava i obveza izdavatelja ili imatelja istih.

(4) Za nematerijalizirane dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca upisane u središnji depozitorij vrijednosnih papira, preračunavanje nominalne vrijednosti i u skladu količine na računima ulagatelja u skladu s pravilima iz ovoga članka i bez naknade provodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. na datum uvođenja eura.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. dužno je nakon provedenog preračunavanja nominalne vrijednosti te količine nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez odgode na datum uvođenja eura obavijestiti izdavatelja i imatelja vrijednosnih papira o provedenom preračunavanju te ako su nematerijalizirani dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca uvršteni na mjestu trgovanja, mjestu trgovanja na koje su uvršteni.

(6) Sva plaćanja na osnovi nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koja dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije izvršavaju se isključivo u euru.

Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira

Članak 58.

(1) Tržišnu vrijednost dionica koje su uvrštene ili kojima se trguje na mjestima trgovanja u kunama na dan uvođenja eura tržišni operater, odnosno upravitelj multilateralne trgovinske platforme, preračunava i iskazuje u euru, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(2) Dionička društva dužna su preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su dionička društva tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.

(3) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su društva s ograničenom odgovornošću tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.

(4) Visina uloga komanditora koja je upisana u sudskom registru u kunama, preračunava se na dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Preračunati iznos registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti.

(5) Dionička društva dužna su u roku od najviše godine dana od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od godine dana od datuma uvođenja eura.

(6) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su u roku od najviše 3 godine od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od 18 mjeseci od datuma uvođenja eura.

(7) Sve novčane obveze na osnovi dionica, poslovnih udjela odnosno udjela, koja dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije, koje su glasile na kune, ispunjavaju se u eurima u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(8) Upis svih promjena iz stavka 5. ovoga članka koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud provodi po hitnom postupku.

(9) Po upisu promjene iz stavka 5. ovoga članka u sudskom registru, dionička društva dužna su bez odgode podnijeti zahtjev za upis te promjene u sustav središnjeg depozitorija vrijednosnih papira. 

(10) Dionička društva koja su na području Republike Hrvatske izdala dionice javnom ponudom u smislu propisa kojim je uređeno tržište kapitala, a koja su sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 83/21.) bila dužna središnjem depozitoriju vrijednosnih papira predati zahtjev za upis izdanih dionica u središnji depozitorij vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku, a tu obvezu nisu ispunila do stupanja na snagu ovoga Zakona, dužna su, po upisu promjene iz stavka 5. ovoga članka, središnjem depozitoriju vrijednosnih papira dostaviti i zahtjev za upis svih izdanih dionica u nematerijaliziranom obliku.

(11) Upis svih promjena iz stavka 5. ovoga članka koje se provode u sustavu središnjeg depozitorija vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisa kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, središnji depozitorij vrijednosnih papira provodi po hitnom postupku.

(12) Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru i središnjem depozitoriju vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisa kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.  provest će bez naknade.

(13) Za upis izdanih dionica dioničkih društava iz stavka 10. ovoga članka u nematerijaliziranom obliku, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. može naplatiti naknadu po svom važećem cjeniku.

Iskazivanje vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima

Članak 59.

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda, cijena udjela u dobrovoljnom mirovinskom fondu, cijena udjela u UCITS fondu i cijena udjela u AIF-u koja se za datum koji prethodi datumu uvođenja eura utvrđuje u kuni, na datum uvođenja eura iskazuje se u euru na temelju vrijednosti neto imovine fonda koja je preračunata u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, a dobiveni iznos zaokružuje se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje tih fondova.

Izmjene i dopune pravnih instrumenata kreditnih institucija i pružatelja financijskih usluga

Članak 60.

(1) Kreditne institucije i pružatelji financijskih usluga dužni su u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori primijeniti odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura.

(2) Ako se u instrumentima iz stavka 1. ovoga članka izmijene i dopune samo odredbe koje se odnose na uvođenje eura, neće se primjenjivati odredbe drugih propisa i pravnih akata radi čije primjene je potrebna prethodna suglasnost ili odobrenje Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

GLAVA VI.

PRERAČUNAVANJE I IZRICANJE NOVČANE KAZNE I NOVČANE OBVEZE

Preračunavanje novčane kazne i novčane obveze

Članak 61.

Obveznik plaćanja dužan je prije plaćanja iznosa novčane kazne i novčane obveze, odnosno drugih novčanih iskaza vrijednosti u kuni izrečenih prije datuma uvođenja eura, a koji nisu izvršeni, preračunati te iznose u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

Izricanje novčane kazne i novčane obveza

Članak 62.

Tijelo javne vlasti koje izriče novčanu kaznu ili nameće drugu novčanu obvezu dužno je u postupcima u tijeku, odnosno u postupcima u kojima nije donesena pravomoćna i/ili izvršna odluka po službenoj dužnosti sve novčane iskaze vrijednosti u kuni preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

GLAVA VII.  

PRERAČUNAVANJE PLAĆA, MIROVINA I SOCIJALNIH DAVANJA

Prikaz visine plaća i drugih naknada

Članak 63.

Visina plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

Isplata i preračunavanje mirovinskih primanja i socijalnih davanja

Članak 64.

(1) Visina mirovine i drugih davanja iz mirovinskog osiguranja te socijalna davanja preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(2) Iznosi zaostalih i preplaćenih mirovina i socijalnih davanja izraženi u kuni prije datuma uvođenja eura, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

DIO SEDMI

PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI, POSLOVNE KNJIGE, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POREZI

Proračuni i financijski planovi

Članak 65.

(1) Proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se u godini koja prethodi godini uvođenja eura pripremaju za godinu uvođenja eura, a čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje sustav proračuna, financijsko poslovanje neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa, kao i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njih, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura sastavljaju se, donose i objavljuju na način da se vrijednosti u njima iskazuju u euru.

(2) Ako akti iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju i usporedne podatke za godine koje prethode datumu uvođenja eura, podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

Poslovne knjige

Članak 66.

(1) Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u euru, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti.

(2) Stanja u kuni prenesena iz poslovnih knjiga za godinu koja je prethodila godini u kojoj je uveden euro, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

(3) Knjigovodstvena isprava izražena u kuni ili nekoj drugoj valuti koja nije euro, izdana prije datuma uvođenja eura, a koja se odnosi na obračunsko razdoblje nakon datuma uvođenja eura, preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, odnosno uz primjenu tečaja eura prema toj drugoj stranoj valuti.

(4) Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona evidentiraju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod odnosno financijski rashod.

(5) Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovoga članka manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupne tražbine vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili ovoga Zakona.

Izvještavanje u sustavu proračuna i kod neprofitnih organizacija

Članak 67.

(1) Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kuni.

(2) Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da su vrijednosti iskazane u euru.

(3) Ako izvještaji i izvješća, čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sadržavaju i usporedne podatke za prethodne godine, podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

Priprema godišnjih financijskih izvještaja