Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice Europske unije (u daljenjem tekstu: država članica) u kojima je euro službena valuta. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU) pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji.
Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (u daljnjem tekstu: EMU) regulirana je trima uredbama Vijeća Europske unije (u daljnjem tekstu: Vijeće EU). To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura , Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro. Ove se uredbe izravno primjenjuju u svim državama sudionicama monetarne unije od dana uvođenja eura, pri čemu se posljednje dvije revidiraju svaki put kada neka država članica uvede euro. Konkretno, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 mijenja se na način da se nova država članica uvrštava u popis država europodručja, dok se Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 mijenja na način da se dopunjuje utvrđivanjem stope konverzije između eura i valute države članice koja uvodi euro.
Kako bi država članica uvela euro kao službenu valutu potrebno je ispuniti kriterije. Kriteriji za uvođenje zajedničke valute jasno su propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992., pa se tako nazivaju još i kriteriji iz Maastrichta, a često ih se naziva i kriterijima nominalne konvergencije. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.
Kriteriji su postavljeni da potaknu države članice na odgovorno ponašanje koje će pogodovati ekonomskoj stabilnosti i pripremiti ih za članstvo u monetarnoj uniji. Kako je posljednja financijska kriza pokazala, stabilne i otporne države mnogo će uspješnije funkcionirati u uvjetima zajedničke valute nego države koje su opterećene vlastitim gospodarskim problemima.
Pregled kriterija za uvođenje eura prikazan je na Slici 1.
U svezi kriterija održivosti javnih financija bitno je istaknuti u slučaju da omjer duga i BDP-a premašuje vrijednost od 60%, mora se snižavati zadovoljavajućom dinamikom.
U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Eurostrategija). Taj je dokument, među ostalim, predstavio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura koja je pokazala da će u slučaju Republike Hrvatske prednosti znatno premašiti nedostatke. U Eurostrategiji je također utvrđeno da, zahvaljujući uravnoteženom gospodarskom rastu i ostvarenoj fiskalnoj prilagodbi, Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u Europskom tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II).
Nakon toga, u srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u ERM II, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. U tom su dokumentu pojašnjena temeljna načela za provedbu postupka uvođenja eura, kao i sam tijek zamjene valuta. Istim dokumentom dan je pregled pravnog okvira na razini EU koji uređuje pitanje upotrebe eura kao zajedničke valute te je opisana potrebna prilagodba nacionalnog zakonodavstva za uvođenje eura. Uz to, objašnjene su uloge glavnih dionika u procesu uvođenja eura, a opisane su i mjere koje će nadležna tijela primijeniti s ciljem zaštite od neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja cijena. Detaljno je opisan tijek konverzije gotovog novca, depozita i kredita te su predstavljeni glavni elementi informativne kampanje prije i nakon uvođenja eura. Pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama te kovanicama eura, opisane su potrebne zakonske prilagodbe, definirana su pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te je objašnjen postupak zamjene novčanica i kovanica kune u novčanice i kovanice eura.
Danas je euro službena valuta u 19 država članica koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručjem. Neke države članice još nisu ispunile kriterije potrebne za pridruživanje europodručju, dok je Danska odlučila da neće sudjelovati u europodručju. Naime, svaka država članica samostalno odlučuje kada će započeti postupak uvođenja eura. Bugarski lev i hrvatska kuna su se u srpnju 2020. uključili u ERM II, čime su Bugarska i Hrvatska napravile ključan korak prema pristupanju europodručju.
U tablici je dan prikaz država članica koje su uvele euro i država koje su izvan europodručja.
Tablica 1. Pregled uvođenja eura i država članica izvan europodručja
Nedvojbeno je kako uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura donosi zakon koji uređuje opća pitanja povezana s uvođenjem eura te da se mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadrže odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom.
Slijedom navedenog, Prijedlogom zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) uređuje se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njime će se propisati pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, utvrdit će se trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te će se propisati obveza dvojnog iskazivanja, kao i način praćenja primjene te obveze. Prijedlog zakona, kao krovni zakon, sadrži i odredbu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata. Napominje se kako je pojam „pravni instrument“ preuzet iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 81.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 261.) prema kojoj navedeni pojam podrazumjeva zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, unilateralne pravne akte, instrumente plaćanja osim novčanica i kovanica, te ostale instrumente s pravnim učinkom.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Prijedlog zakona sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U Prijedlogu zakona sadržana su osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske kune eurom. Svrha ovog tzv. krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti. Prijelaz na euro kao službenu valutu trebao bi biti homogen i transparentan, kako bi svaki građanin imao priliku dobiti potrebne informacije i kako bi ih mogao s povjerenjem prihvatiti te postupati u skladu s njima.
Kako je i ranije navedeno, Prijedlog zakona unosi u hrvatsko zakonodavstvo glavne odrednice uvođenja eura, a osobito:
sadrži glavne odrednice postupka uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,
utvrđuje način i rok zamjene gotovog novca,
utvrđuje pravila za preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti,
utvrđuje trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro,
sadrži mjere za zaštitu potrošača, posebice, obvezu dvojnog iskazivanja i način praćenja primjene te obveze (detalji o obvezi dvojnog iskazivanja - rokovi: najranije od prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU o uvođenju eura, a obvezno prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EUuropske unije u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura; izuzeća od obveze dvojnog iskazivanja cijena, dvojno iskazivanje u aktima tijela javne vlasti, dvojno iskazivanje plaća i drugih naknada koje se isplaćuju radnicima),
sadrži pravila za preračunavanju depozita, kredita i vrijednosnih papira,
sadrži odredbe u kojima će biti sadržano načelo pravnih instrumenata prema kojemu će postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijediti,
sadrži odredbe o tome da je preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti za sve besplatno, odredbe o naknadi za iznose gotovog novca iznad određenog limita, odredbe o zamjeni u Hrvatskoj narodnoj banci nakon isteka 12 mjeseci što će se zamjenjivati bez naknade,
utvrđuje se način nadzora poštivanja obveznog dvojnog iskazivanja i pravilnog preračunavanja, uključujući ovlasti nadležnih tijela za nadzor,
utvrđuje detalje o izuzećima za dvojni optjecaj (primjerice, bezgotovinski platni promet, uređaji za automatsku naplatu, bankomati s opcijom pologa novca, pružatelji usluga javnog prijevoza),
a sadrži i druge odredbe nužne za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Republika Hrvatska je putem svoga Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Upotreba eura kao jedinstvene valute u EMU uređena je trima navedenim uredbama Vijeća EU-a.
Ti pravni akti, osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama EMU-a, sadrže i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro. Najvažniji akt u tom postupku jest upravo ovaj Prijedlog zakona.
Osim odredbi utvrđenih Prijedlogom zakona, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura bit će potrebno izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Prilagodbe će tako biti neophodne u propisima kojima se uređuje platni promet, porezni sustav, tržište kapitala, financijski sustav i trgovačko pravo. S druge strane, propise koji samo u manjoj mjeri sadržavaju odredbe povezane s kunom neće biti neophodno mijenjati u razdoblju do uvođenja eura jer se Prijedlogom zakona propisuje da se iznosi iskazani u kunama u svim pravnim instrumentima, što je pojam koji se odnosi na sve akte koji imaju pravni učinak, smatraju iznosima u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje . Odredbe tih propisa prilagodit će se činjenici da će euro biti službena valuta u Republici Hrvatskoj kada se propis bude mijenjao ili dopunjavao zbog neke druge potrebe.
Odredbama Prijedloga zakona usmjerava se cjelokupan proces kako bi se zamjena kune eurom odvijala u zadanim okvirima uz smanjenje na najmanju moguću mjeru svih nepoznanica, pri čemu su iznimno bitni elementi vrijeme i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera.
Zaključno, očekivani pozitivni učinci uvođenja eura uistinu su izraženi. Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. Dakle, općenito, pozitivni učinci uvođenja eura očituju se u stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijiama i novim radnim mjestima.
Nakon uvođenja eura Republika Hrvatska putem Hrvatske narodne banke sudjelovat će u odlučivanju o monetarnoj politici u europodručju, odnosno u oblikovanju i provođenju zajedničke monetarne politike. Monetarna politika u europodručju i sada snažno utječe na uvjete financiranja u Republici Hrvatskoj, a nakon uvođenja eura i glas Republike Hrvatske počet će se uzimati u obzir pri donošenju odluka u najvažnijoj europskoj financijskoj instituciji tj. Europskoj središnjoj banci.
Ovim se Zakonom uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: uvođenje eura), pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te prekršajne odredbe.
Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
Uredbe Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL L, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL L, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1103/97);
Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (SL L 139 od 11. svibnja 1998.) kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 827/2014 od 23. srpnja 2014. ( SL L 228 od 31. srpnja 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 974/98) i
Uredbe Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro (SL L 359 od 31. prosinca 1998.) kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 851/2014 od 23. srpnja 2014. (SL L od 6. kolovoza 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 2866/98
Uredba EU 1210/2010 o provjeri autentičnosti eurokovanica i postupanju s eurokovanicama neprikladnim za optjecaj
Uredba Vijeća 729/2014 od 24. lipnja 2014. o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj
Uredba EU 651/2012 od 4. srpnja 2012. o izdavanju eurokovanica
Smjernica ECB 2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2003/5)
Smjernica ECB 2013/11 o izmjeni Smjernice ESB/2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2013/11)
Smjernica ECB 2020/61 o izmjeni Smjernice ESB/2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2020/61)
Smjernica ECB 2006/10 o zamjeni novčanica nakon neopozivog utvrđivanja deviznih tečajeva u vezi s uvođenjem eura
Odluka ECB 2013/10o apoenima, specifikacijama, reprodukciji, zamjeni i povlačenju euronovčanica
Odluka ECB 2020/60Odluka o izmjeni Odluke ESB/2013/10 od 4. prosinca 2020. o apoenima, specifikacijama, reprodukciji, zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2020/60).
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1) alternativni investicijski fond (u daljnjem tekstu: AIF) je investicijski fond čije je osnivanje i rad propisano propisom kojim se uređuje poslovanje alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja, koji pruža usluge na području Republike Hrvatske
2) banka je kreditna institucija
3) datum uvođenja eura je datum kada euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, koji je utvrđen odlukom Vijeća Europske unije (u daljnjem tekstu: Vijeće EU) koja uređuje usvajanje eura u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: odluka Vijeća EU o usvajanju eura) u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kada Republika Hrvatska ispuni potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
4) društvo za prijevoz gotovog novca je poslovni subjekt koji banci pruža uslugu prijevoza, pohrane i rukovanja gotovim novcem
5) država članica europodručja je država članica čija je službena valuta euro
6) država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
7) dvojni optjecaj je optjecaj u kojem se prilikom transakcija gotovim novcem istodobno koriste kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja
8) dvojno iskazivanje je iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti (cijene robe, cijene usluga, vrijednosti i iznosa) na način da su istovremeno istaknuti u kuni i u euru
9) euro je jedinica valute koja se dijeli na stotinu centa, kako je uređeno Uredbom (EZ) br. 974/98
10) fiksni tečaj konverzije je neopozivo fiksiran tečaj konverzije između eura i kune koji ima pet decimala, utvrđen uredbom Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
11) financijski instrument je financijski instrument kako je uređeno propisom kojim se uređuje tržište kapitala
12) gotov novac je novčanica i kovanica
13) Hrvatska banka za obnovu i razvitak je pravna osoba osnovana posebnim propisom kojim se uređuju njezin položaj, poslovi, ovlaštenja i ustroj
14) institucija za elektronički novac je pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca prema propisu kojim se uređuje izdavanje elektroničkog novca, kao i podružnica i zastupnik institucije za elektronički novac iz druge države članice i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koja pruža usluge na teritoriju Republike Hrvatske
15) institucija za platni promet je pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje platnih usluga prema propisu kojim se uređuje platni promet kao i podružnica i zastupnik institucije za platni promet iz druge države članice i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koja pruža usluge na teritoriju Republike Hrvatske
16) klijent je fizička ili pravna osoba koja je zatražila ili primila uslugu od kreditne institucije, kreditne unije, institucije za elektronički novac, institucije za platni promet odnosno financijsku uslugu od pružatelja financijskih usluga
17) kreditna institucija je institucija osnovana prema propisu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka, stambena štedionica te podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja je ovlaštena pružati uzajamno priznate usluge u Republici Hrvatskoj i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
18) kreditna unija je financijska institucija kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih unija, koja pruža usluge na području Republike Hrvatske
19) legitimacijski papir je isprava kako je uređeno propisom kojim se uređuju obvezni odnosi
20) mikro poslovni subjekt je poslovni subjekt koji ima manje od deset radnika i čiji godišnji prihodi i/ili ukupna aktiva u prethodnoj poslovnoj godini ne prelazi 15 milijuna kuna
21) mjesto trgovanja je mjesto trgovanja kako je definirano propisom kojim se uređuje tržište kapitala
22) nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (u daljnjem tekstu: NRS) je prosječni trošak izvora sredstava hrvatskog bankovnog sektora kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
23) nalog za plaćanje je nalog kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet
24) nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir kako je uređenom propisom kojim se uređuje tržište kapitala
25) otvoreni investicijski fond s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: UCITS fond) je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom čije je osnivanje i rad uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje
26) platna transakcija je transakcija kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet
27) platni instrument je instrument kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet
28) početni paket kovanica eura je paket kovanica eura koji sadrži točno određenu količinu različitih apoena kovanica eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske u unaprijed određenoj vrijednosti za potrošače i unaprijed određenoj vrijednosti za poslovne subjekte
29) pojednostavljena posredna predopskrba je postupak u kojemu banke opskrbljuju mikro poslovne subjekte gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura
30) poslovni subjekt je fizička ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, uključujući neprofitnu organizaciju, podružnicu i predstavništvo stranog poslovnog subjekta, ili zajednica tih osoba, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga radi ostvarivanja dobiti ili dohotka, osim kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijskih usluga
31) posredna predopskrba je postupak u kojemu banke opskrbljuju poslovne subjekte gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura
32) potrošač je fizička osoba kako je uređeno propisom kojim se uređuje zaštita potrošača
33) pravni instrument je pravni instrument kako je uređen Uredbom (EZ) br. 1103/97
34) predopskrba je postupak u kojem Hrvatska narodna banka u gotovinskim centrima opskrbljuje banke gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura
35) prekoračenje je prekoračenje kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
36) pružatelj financijske usluge je društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mirovinsko osiguravajuće društvo, investicijsko društvo, društvo za upravljanje UCITS fondovima, upravitelj AIF-ovima, zatvoreni AIF s pravnom osobnošću, leasing društvo, društvo za dokup mirovine i faktoring društvo te podružnica sa sjedištem u drugoj državi članici koja je ovlaštena pružati usluge u Republici Hrvatskoj i podružnica društva iz treće zemlje koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za osnivanje podružnice kako su uređeni posebnim propisima koji uređuju poslovanje tih društava, za usluge koje pružaju u Republici Hrvatskoj
37) p ružatelj platne usluge je pružatelj platne usluge koji je sukladno propisu kojim se uređuje platni promet ovlašten pružati platne usluge u Republici Hrvatskoj
38) socijalna davanja su naknade koje se isplaćuju na ime ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi i druge naknade koje se isplaćuju temeljem posebnih propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te nacionalna naknada za starije osobe i doplatak za djecu koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
39) tijelo javne vlasti je tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik, pravna osoba s javnim ovlastima te javna osoba koja obavlja javnu službu
40) treća zemlja je država koja nije država članica
41) ugovor o kreditu je ugovor u kojem kreditna institucija ili drugi vjerovnik koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za financije, odobrava ili obećava odobriti kredit u obliku odgode plaćanja, zajma ili slične financijske nagodbe
42) ugovor o leasingu je ugovor o leasingu kako je uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje leasing društava
43) ugovor o potrošačkom kreditu je ugovor o kreditu kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ugovor o stambenom potrošačkom kreditu kako je uređeno propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje i
44) ukupan iznos kredita je gornja granica ili ukupan iznos koji se stavlja na raspolaganje prema ugovoru o kreditu i
45) vrijednosni papir je vrijednosni papir kako je uređeno propisom kojim se uređuju obvezni odnosi.
(1) Nakon objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja i datum početka i završetka dvojnog iskazivanja i druga pitanja potrebna za uvođenje eura.
(2) Odluka Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“.
U postupku uvođenja eura primjenjuju se načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
(1) Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Uslijed preračunavanja iz stavka 1. ovoga članka potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
(3) Potrošaču se osiguravaju pravovremene, jasne i točne informacije o postupku i pravilima zamjene gotovog novaca kune za gotov novac eura, kao i svi bitni elementi preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro.
Zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.
Uvođenje eura i svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode se na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova.
(1) Euro je službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
(2) Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima, registrima i upisnicima smatraju se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(3) Pozivanje na kunu bez navođenja iznosa u pravnim instrumentima smatra se pozivanjem na euro.
(4) Vrijednosti i iznosi na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijelo javne vlasti vodi službenu evidenciju, za razdoblja prije uvođenja eura, iskazuju se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.
(5) Iznosi navedeni u euru koji se do datuma uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju smatraju se iznosima u euru.
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, nominalna vrijednost vrijednosnih papira te udjela i uloga u drugim subjektima i odgovarajućim registrima preračunava se na način utvrđen u dijelu šestom glavi V. ovoga Zakona.
(7) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na akte tijela javne vlasti u predmetima u kojima se primjenjuje prekršajno i upravno zakonodavstvo.
(8) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na akte tijela javne vlasti kojima se propisuju prekršaji.
Pravila za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti
(1) Cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti preračunavaju se iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenim u člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
(2) Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale.
(3) Pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja:
ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena
ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.
(1) Jedinične cijene roba i usluga koje su iskazane na više od dvije decimale, nakon preračunavanja iz kune u euro sukladno članku 14. ovoga Zakona zaokružuju se i iskazuju s istim brojem decimala kao prije preračunavanja.
(2) Jedinične cijene, kao i druge cijene niskih vrijednosti iskazane za obračunske jedinice roba i usluga, a koje se koriste kao množenik za izračun cijene elektroničkih komunikacijskih usluga, preračunate iz kune u euro mogu se zaokružiti i iskazati na više od dvije decimale.
(1) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka objavljuje tečajnu listu Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute.
(2) Od datuma uvođenja eura srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute primjenjuju se za potrebe statističkog i računovodstvenog izvješćivanja te u pravnim instrumentima u kojima su se prije datuma uvođenja eura primjenjivali srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute koje nisu euro ako nekim propisom nije drugčije uređeno.
DIO TREĆI
OPSKRBA I ZAMJENA GOTOVOG NOVCA KUNE ZA GOTOV NOVAC EURO
Opskrba gotovim novcem eura za potrebe predopskrbe
Hrvatska narodna banka za potrebe predopskrbe i posredne predopskrbe osigurava pravodobnu proizvodnju kovanica eura, odgovarajuće količine i distribuciju gotovog novca eura na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s pravnim aktima Europske unije i ovim Zakonom.
(1) Hrvatska narodna banka započinje p redopskrbu banaka gotovim novcem eura i to:
predopskrbu novčanicama eura najranije četiri mjeseca prije datuma uvođenja eura
predopskrbu kovanica eura najranije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura.
(2) Predopskrba iz stavka 1. ovoga članka završava na dan koji prethodi datumu uvođenja eura.
(3) U razdoblju predopskrbe Hrvatska narodna banka obavlja prijevoz, uz pratnju policije, novčanica eura vlastitim specijalnim vozilima, a kovanica eura neobilježenim vozilima, sve u skladu s posebnim sigurnosnim procedurama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove utvrđenim za potrebe redovne distribucije gotovog novca Hrvatske narodne banke sukladno propisu kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija i na način uređen sporazumom između Hrvatske narodne banke i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(4) Hrvatska narodna banka obavlja predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka bez naknade.
(1) Banka je dužna s Hrvatskom narodnom bankom sklopiti ugovor o predopskrbi, nakon čega Hrvatska narodna banka započinje predopskrbu banke gotovim novcem eura.
(2) U svrhu zasnivanja financijskog osiguranja na novčanim sredstvima, banka je dužna za iznos eura koji će zaprimiti u predopskrbi kao i za ispunjenje obveza preuzetih ugovorom iz stavka 1. ovoga članka na račun Hrvatske narodne banke prenijeti novčana sredstva u kuni.
(3) Financijsko osiguranje iz stavka 2. ovoga članka smatra se financijskim osiguranjem u smislu propisa kojim se uređuje financijsko osiguranje koje je zasnovano prijenosom tih sredstava na račun Hrvatske narodne banke i ta novčana sredstva ne mogu biti predmetom ovrhe.
(4) Iznos novčanih sredstava koje banka prenosi na račun Hrvatske narodne banke radi zasnivanja financijskog osiguranja na tim sredstvima te korištenje i povrat novčanih sredstava uređuju se ugovorom iz stavka 1. ovoga članka.
(1) Banka obavlja posrednu predopskrbu poslovnog subjekta, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge gotovim novcem eura koji je prethodno primila na temelju ugovora iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, u rokovima utvrđenim u članku 18. stavku 1. ovoga Zakona samo ako je s tim osobama prethodno sklopila ugovor o posrednoj predopskrbi.
(2) Osim posredne predopskrbe iz stavka 1. ovoga članka, banka obavlja i pojednostavljenu posrednu predopskrbu te opskrbu početnim paketima kovanica eura u rokovima iz članaka 21. i 22. ovoga Zakona.
(3) Banka obavlja posrednu predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, kao i pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu iz stavka 2. ovoga članka bez naknade za obradu i isplatu gotovog novca eura.
(1) Banka obavlja pojednostavljenu posrednu predopskrbu mikro poslovnih subjekata gotovim novcem eura u iznosu ne većem od 10.000,00 eura najranije pet dana prije datuma uvođenja eura ako je mikro poslovni subjekt prethodno potpisao izjavu o pojednostavljenoj posrednoj predopskrbi.
(2) Za iznos nominalne vrijednosti gotovog novca eura iz stavka 1. ovoga članka banka onemogućuje raspolaganje sredstvima na računu mikro poslovnog subjekta, a namiruje se iz tih sredstava na datum uvođenja eura.
(3) Sredstva s kojima mikro poslovni subjekt ne može raspolagati u skladu sa stavkom 2. ovoga članka smatraju se financijskim osiguranjem i ne mogu biti predmetom ovrhe.
(1) Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za potrošače i poslovne subjekte, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelje financijskih usluga, najranije mjesec dana prije datuma uvođenja eura.
(2) Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za sve potrošače bez iznimke.
(1) Gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe i pojednostavljene posredne predopskrbe pušta se u optjecaj na datum uvođenja eura.
(2) Banka, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelj financijske usluge, poslovni subjekt i potrošač ne smiju gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe te opskrbe početnim paketima kovanica eura, pustiti u optjecaj, odnosno koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja prije datuma uvođenja eura.
(1) Banka za sve potrošače, 12 mjeseci od datuma uvođenja eura zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Banka tijekom razdoblja iz stavka 1. ovoga članka bez naknade zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji.
(3) Ako u jednoj transakciji potrošač želi zamijeniti količine novčanica i kovanica iznad ograničenja iz stavka 2. ovoga članka banka može zaračunati naknadu za zamjenu količine koja prelazi ograničenje iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Banka je ovlaštena odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura.
(5) Informaciju o uvjetima zamjene iz stavaka 2. i 4. ovoga članka banka je dužna istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivim mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.
Zamjena gotovog novca kune u Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti d.d.
(1) Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ovlaštene su u ime i za račun banke, a na temelju sklopljenog ugovora, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura pod istim uvjetima i na isti način i u istom razdoblju kako je ovim Zakonom propisano za banke te su za te potrebe ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, o čemu su informaciju dužne istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.
(2) Za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura sukladno stavku 1. ovoga članka Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. odgovaraju samostalno.
Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci
(1) Hrvatska narodna banka dužna je nakon proteka 12 mjeseci od datuma uvođenja eura bez naknade zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona i to:
novčanice kune, bez vremenskog ograničenja
kovanice kune, do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.
(2) Hrvatska narodna banka zamjenjuje numizmatičku kovanicu kune na način i u skladu s rokom za zamjenu kovanica iz stavka 1. ovoga članka.
Primjena propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
(1) Na zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura i zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru primjenjuju se propisi kojima se uređuje sprječavanje pranje novca i financiranje terorizma.
(2) Za vrijeme zamjene iz stavka 1. ovoga članka, obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma su:
banke
Financijska agencija
HP-Hrvatska pošta d.d.
(3) Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru u ime i za račun banke, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi banka.
(4) Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi Financijska agencija ili HP-Hrvatska pošta d.d.
Postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem
(1) Hrvatska narodna banka i banke zamjenjuju, u rokovima iz članaka 24., 25. i 26. ovoga Zakona, gotov novac kune neprikladan za optjecaj u gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona postupajući u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.
(2) Hrvatska narodna banka i banke postupaju u rokovima iz članaka 24., 25. i 26. ovoga Zakona, sa sumnjivim gotovim novcem kune u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.
(1) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka povlači kune iz optjecaja bez obračuna naknade bankama za polaganje gotovog novca kune.
(2) Od datuma uvođenja eura banke ne smiju redistribuirati gotov novac kune.
(3) Hrvatska narodna banka obavlja prijevoz, uz pratnju policije, novčanica kune koje su povučene iz optjecaja vlastitim specijalnim vozilima, a kovanica kune koje su povučene iz optjecaja neobilježenim vozilima, u skladu s posebnim sigurnosnim procedurama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove utvrđenim za potrebe redovne distribucije gotovog novca Hrvatske narodne banke, sukladno propisu kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija i na način uređen sporazumom između Hrvatske narodne banke i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(4) Hrvatska narodna banka osigurava primjereno zbrinjavanje gotovog novca kune povučenog iz optjecaja.
(5) Odredbe stavka 3. ovoga članka primjenjuju se na prijevoz gotovog novca kune do isteka godine u kojoj se uvodi euro.
Kontrola predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim paketima kovanica eura
(1) Hrvatska narodna banka provodi kontrolu banaka, stambenih štedionica, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelja financijskih usluga, poslovnih subjekata uključujući društava za prijevoz gotovog novca u svrhu osiguravanja postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kojim se uređuje predopskrba, posredna predopskrba, pojednostavljena posredna predopskrba i opskrba početnim paketima kovanica eura te sklopljenim ugovorima.
(2) Kontrola Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća provjeru:
je li gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim paketima kovanica eura pohranjen odvojeno od ostalog gotovog novca eura, ostalih valuta odnosno ostale imovine na primjeren način i u odgovarajućim vrijednostima
postupaka i načina na koji banke obavljaju posrednu predopskrbu, pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu početnim paketima kovanica eura
postupanja u skladu s ugovorom iz članka 19. ovoga Zakona.
(3) Banka, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelj financijskih usluga, poslovni subjekti uključujući društvo za prijevoz gotovog novca dužni su Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti provođenje kontrole u njihovim poslovnim prostorima.
Hrvatska narodna banka nabavom odgovarajuće količine novčanica eura te osiguravanjem proizvodnje ili nabavom odgovarajuće količine kovanica eura osigurava opskrbu gotovim novcem eura na teritoriju Republike Hrvatske.
(1) Banka je dužna izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o tijeku predopskrbe i posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe te opskrbe početnim paketima kovanica eura, na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona i ugovorom o predopskrbi.
(2) Banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obvezni su dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci izvješća s podacima poslovanja s gotovim novcem eura na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona.
(1) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o predopskrbi gotovim novcem eura uređuje:
predopskrbu banaka gotovim novcem eura
sadržaj ugovora o predopskrbi
obvezan sadržaj ugovora o posrednoj predopskrbi
sadržaj izjave o pojednostavljenoj posrednoj predopskrbi
sadržaj početnih paketa kovanica eura i uvjete njihove opskrbe za potrošače i poslovne subjekte
način i rokove izvješćivanja o predopskrbi banaka
apoensku strukturu za isplatu novčanica eura na bankomatima za razdoblje koje nije duže od tri mjeseca od datuma uvođenja eura i
druga bitna pitanja u vezi s predopskrbom gotovim novcem eura.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o zamjeni gotovog novca kune uređuje postupke i metode zamjene gotovog novca kune, pakiranja, pohranu i osiguranja pohrane.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o postupanju s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune i reproduciranju gotovog novca kune uređuje:
postupanje s gotovim novcem kune neprikladnim za optjecaj
postupanje s uzorcima novčanica kune
postupanje s gotovim novcem kune za koji se sumnja da je krivotvoren
postupanje s gotovim novcem strane valute koja ne glasi na euro za koji se sumnja da je krivotvoren i
uvjete i način reproduciranja gotovog novca kune.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o opskrbi gotovim novcem eura uređuje opskrbu eurom.
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o podacima iz poslovanja s gotovim novcem.
(1) Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura.
(2) Razdoblje dvojnog optjecaja iz stavka 1. ovoga članka započinje datumom uvođenja eura u 00:00 sati i završava zaključno s četrnaestim danom u 24:00 sata.
Pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
(1) Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan je za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.
(3) Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja dužan je prihvatiti do 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.
Iznimke od primjene pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
(1) Iznimno od članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, automati za igre na sreću, automati za zabavne igre i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura tijekom razdoblja dvojnog optjecaja.
(2) Iznimno od članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, bankomati i samoposlužni uređaji različiti od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka u bankovnom poslovanju od datuma uvođenja eura isključivo koriste gotov novac eura.
(1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga imaju obvezu dvojnog iskazivanja prema potrošačima.
(2) Tijelo javne vlasti prilikom izdavanja akata u skladu s člankom 44. ovoga Zakona i poslodavac prilikom dostave isprave o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa na način utvrđen u članku 45. ovoga Zakona imaju obvezu dvojnog iskazivanja.
(1) Dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, subjekti iz članka 37. ovoga Zakona mogu započeti dvojno iskazivati od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije.
(1) Poslovni subjekt dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni:
u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu ili na robi ili na cjeniku
na internetskoj stranici
u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu
u ponudi na trajnom mediju
tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge i
putem drugih oblika iskazivanja cijena.
(2) Iznimno od obveze iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, obveza dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge ne odnosi se na oglašavanje putem radijskih programa i glasovnih poruka u ostalim oblicima oglašavanja.
(3) Poslovni subjekt dužan je istaknuti fiksni tečaj konverzije na način propisan stavkom 1. ovoga članka.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveza dvojnog iskazivanja cijena ne odnosi se na:
1) poslovne subjekte kada prodaju robu i pružaju usluge na neki od sljedećih načina:
putem automata
na štandovima i klupama na tržnicama na malo
na štandovima i klupama izvan tržnica na malo
na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara i ustanova
putem kioska
pokretnom prodajom
u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjeduju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama
prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i slično)
u spremištima, trapilištima i slično koja prodaju poljoprivredni sadni materijal
u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, sportskih, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima
2) pojedine oblike iskazivanja cijena gdje bi dvojno iskazivanje uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima, kao što su:
totemi benzinskih postaja (stupovi s iskazanim cijenama) i agregati te električne punionice
TV sučelja u svrhu prodaje usluga
zasloni blagajni i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga
kuponi za popuste i kuponi u vrijednosti vraćene robe
uređaji za samoočitavanje cijena u trgovini
igre na sreću
zabavne igre
iznosi cijena na vagama i naljepnice s vaganom cijenom i
taksimetar.
(5) Uz iznimke od dvojnog iskazivanja cijena predviđenih stavkom 4. ovoga članka, poslovni subjekti nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti:
povratne naknade na ambalaži
povratne naknade ambalaže koje su vidljive na automatiziranom uređaju za preuzimanje otpadne ambalaže
cijene prethodno otisnute na knjigama i drugim periodičkim publikacijama
vrijednosti i iznosi koji se naznačuju na pošiljkama i uputnicama
vrijednosti otisnute na biljegu
vrijednosti otisnute na poštanskoj marki
vrijednosti iskazane za unaprijed plaćenu elektroničku komunikacijsku uslugu
vrijednosti iskazane na karticama za javne telefonske govornice
vrijednosti otisnute na ambalaži SIM kartice
vrijednosti otisnute na poklon kartici
vrijednosti otisnute na ulaznici
vrijednosti otisnute na karti za uslugu javnog prijevoza i
iznose u carinskim deklaracijama.
(6) Na oblike prodaje iz stavka 4. točke 1. ovoga članka primjenjuju se definicije iz propisa koji uređuju trgovinu.
Legitimacijski papiri, poštanske marke i državni biljezi
Legitimacijski papiri, poštanske marke, frankirane markice, državni biljezi, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kuponi za popust, kuponi u vrijednosti vraćene robe, ambalaža s iskazanim piktogramom povratne naknade, knjige i druge periodičke publikacije koji su bili u prodaji prije datuma uvođenja eura, a na kojima su iznosi iskazani u kuni koriste se i nakon datuma uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
(2) Tijela javne vlasti dužna su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa za pružanje javne usluge dvojno iskazati ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
Dvojno iskazivanje kod kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac
(1) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga.
(2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
tarifa naknada
u izvješću o stanju i prometu na transakcijskom računu koji je do datuma uvođenja eura bio kunski račun: početno i završno stanje računa te iznos prekoračenja
pri pružanju usluge internetskog i mobilnog bankarstva za transakcijski račun koji je do datuma uvođenja eura bio kunski račun: stanje računa i iznos prekoračenja na glavnom izborniku/ekranu u prikazu detalja o računu
na bankomatima pri isplati gotovog novca: ponuđeni preddefinirani iznosi na ekranu te stanje računa, ako je dostupno, na ekranu i ispisu
kod ugovora o potrošačkom kreditu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura: ukupan iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u otplatnom planu i u Europskom standardiziranom informativnom obrascu (ESIS)
kod godišnje obavijesti o stanju kredita u kuni: stanje nedospjelog dugovanja i dospjelo a neplaćeno dugovanje
kod godišnje obavijesti o stanju depozita u kuni: stanje depozita.
(3) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način.
Dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga
(1) Pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu uključujući osobe koje su uključene u distribuciju financijskih proizvoda dužni su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga.
(2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod osiguranja smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti u kunama:
1. u predugovornom informiranju o proizvodima osiguranja:
a) iznos ukupne premije osiguranja u ponudi osiguranja, uvjetima osiguranja, informacijama ugovaratelju osiguranja koje se dostavljaju prije sklapanja ugovora o osiguranju i informativnom izračunu ako isti predstavlja predugovorni dokument u smislu posebnih propisa
b) iznos osigurane svote odnosno osiguranog iznosa i sudjelovanja osiguranika u šteti (franšiza), ako se isti iskazuje u novčanim iznosima
c) iznos provizije, naknade, naplate ili drugih troškova povezanih uz distribuciju proizvoda osiguranja
2. u ugovoru o osiguranju i informacijama koje se dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju:
a) iznos ukupne premije osiguranja na polici osiguranja, računu za plaćanje premije osiguranja i informacijama koje se prema posebnim propisima dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju
b) iznos rate premije osiguranja na računu za plaćanje premije osiguranja
3. u informacijama koje se dostavljaju prilikom isplate osigurnine odnosno naknade štete:
a) iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u obrazloženoj ponudi
b) nesporni iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u utemeljenom odgovoru
c) iznos osigurnine u odluci ili obavijesti o isplati osigurnine.
(3) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod ugovora o leasingu smatra se tarifa naknada, a kod ugovora o leasingu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. kod financijskog leasinga – iznos učešća, iznos leasing rate, trošak obrade ugovora i otkupna vrijednost objekta leasinga
2. kod operativnog leasinga – iznos jamčevine, iznos leasing obroka i trošak obrade ugovora
3. kod ugovora iz točaka 1. i 2. ovoga stavka sljedeći iznosi u predugovornom dokumentu: iznos učešća odnosno jamčevine, iznos leasing rate, trošak obrade ugovora i otkupna vrijednost objekta leasinga.
(4) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod mirovinskih programa i ugovora o mirovini s članom obveznog mirovinskog fonda smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. iznosi navedeni u podacima koji se dostavljaju u okviru ponude mirovinskih programa
2. iznosi naknada koje se plaćaju mirovinskom osiguravajućem društvu ako su navedene u apsolutnom iznosu
3. iznosi zaprimljene doznake, iznos djelomične jednokratne isplate, iznos mirovine i iznos zajamčenih isplata u ugovoru u mirovini
4. iznosi navedeni u obračunu mjesečne isplate mirovine i informaciji o promjenama iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog usklađenja ili na temelju dodatnih doznaka, a koji se dostavljaju na zahtjev korisnika mirovine.
(5) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom upravljanja obveznim mirovinskim fondovima, smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. novčani iskaz neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice u svim slučajevima kada mirovinsko društvo iste javno objavljuje ili ih na drugi način čini dostupnim članu mirovinskog fonda
2. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda, a kada je primjenjivo i vrijednost početnog i završnog stanja.
(6) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima, smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. novčani iskaz neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i cijene udjela u svim slučajevima kada mirovinsko društvo iste javno objavljuje ili ih na drugi način čini dostupnim članu mirovinskog fonda
2. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda, a kada je primjenjivo i vrijednost početnog i završnog stanja
3. svi iznosi u informativnom izračunu mirovine koji se dostavlja članu fonda.
(7) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom pružanja informacija od strane Središnjeg registra osiguranika, smatraju se sljedeći novčani iskazi vrijednosti:
1. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda
2. ukupni iznosi po svim modalitetima isplate mirovine u informativnom izračunu mirovine koji se dostavlja članu fonda.
(8) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom pružanja investicijske usluge malom ulagatelju smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti, kada je primjenjivo obzirom na investicijsku uslugu koja se pruža:
1. tarife naknada
2. iznosi početnog i završnog stanja na novčanom računu klijenta
3. novčani iskaz vrijednosti završnog stanja na računu financijskih instrumenata klijenata
4. agregirani iznos ex-ante i ex-post informacija o troškovima i naknadama klijentima kako je propisano člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 оd 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive.
(9) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom upravljanja investicijskim fondovima koji se nude malim i kvalificiranim ulagateljima u smislu propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. novčani iskaz vrijednosti odnosno cijena udjela u fondovima čija je vrijednost prije datuma uvođenja eura iskazana u kunama,
2. cijena udjela za početno i završno stanje te početno i završno stanje udjela, kada je primjenjivo, u izvatku o stanju i prometima udjelima u fondu
3. cijena udjela i stanje nakon transakcije, ako je primjenjivo, u potvrdi o transakciji udjelima.
(10) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se iznosi navedeni u cjeniku usluga Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d.
(11) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se iznosi navedeni u cjeniku usluga Zagrebačke burze i podaci o ukupnom prometu i zaključnoj cijeni pojedinog financijskog instrumenta koji je uvršten na mjesto trgovanja u Republici Hrvatskoj.
(1) Tijelo javne vlasti dužno je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donosi.
(2) Tijelo javne vlasti iz stavka 1. ovoga članka, na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju, dvojno iskazuje cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti za tekuću i buduću obvezu u razdoblju dvojnog iskazivanja.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i druga tijela javne vlasti koja posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donose.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona iznos na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi službenu evidenciju, a koji se odnosi na razdoblja prije dvojnog iskazivanja, iskazuje se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.
U razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun.
(1) Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj ugovornoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz ugovora, izmjenu pojedine odredbe ugovora, osim ako je između ugovornih strana drukčije izrijekom ugovoreno ili ako je ovim Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.
(2) Na odgovornost ugovornih strana uslijed postupanja protivno stavku 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
(3) Ugovor i drugi pravni instrument koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti.
GLAVA II.
PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA I PRERAČUNAVANJE KOD UGOVORA O KREDITU I UGOVORA O LEASINGU
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga preračunavaju iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o depozitu i ugovora o štednom računu u kuni koji je ugovoren uz primjenu valutne klauzule u euru iznos koji je iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje se u iznosu eura koji proizlazi iz ugovornog odnosa.
(3) Provedba aktivnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne utječe na punomoć za raspolaganje sredstvima na računu.
(4) Ako prije datuma uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji.
Preračunavanje iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni
(1) Pružatelj platnih usluga od datuma uvođenja eura ne smije izvršavati platne transakcije u kuni.
(2) Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon datuma uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(3) Banka je dužna postupati na način iz stavka 2. ovoga članka do isteka šest mjeseci od datuma uvođenja eura.
(4) Banka je dužna omogućiti tehničke pretpostavke za izvršenje naloga u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, uključujući, ali ne ograničavajući se, na moguće korištenje 2D bar koda.
(5) Ako pružatelj platnih usluga koji nije banka zaprima nalog iz stavka 2. ovoga članka, izvršava ga pod istim uvjetima kao što je uređeno stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(6) Nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, pružatelj platnih usluga dužan je izvršiti u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(7) Izvršena konverzija iz stavaka 2. i 6. ovoga članka ne smatra se izmjenom naloga za plaćanje sukladno odredbama propisa kojim se uređuje platni promet te pružatelj platne usluge u vezi konverzije nije u obvezi od korisnika platne usluge tražiti dodatne suglasnosti niti upute za postupanje.
(8) Pružatelj platnih usluga na datum uvođenja eura i na datum koji mu prethodi nije dužan osigurati pristup drugim pružateljima platnih usluga svojim namjenskim sučeljima i modificiranim klijentskim sučeljima koje je uspostavio za komunikaciju na siguran način u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/389 od 27. studenoga 2017. o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenata i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije (SL L 69, 13.3.2018 ).
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, pružatelj platnih usluga dužan je unaprijed obavjestiti svoje korisnike platnih usluga.
Ako iz ugovora, sporazuma stranaka ili zakonske odredbe proizlazi da je platitelj dužan sam utvrditi svoju obvezu i platiti je, a ta je obveza bila utvrđena u kuni, prilikom plaćanja ili postavljanja naloga za plaćanje nakon datuma uvođenja eura platitelj je odgovoran za ispravnost preračunavanja iznosa u kuni u iznose u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni
(1) Fiksni tečaj konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni primjenjuju se na:
nedospjeli iznos glavnice u kuni
dospjeli obračunati, a neplaćeni iznos glavnice u kuni
ostale nedospjele iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa i
ostale dospjele obračunate, a neplaćene iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura.
GLAVA III.
PRILAGODBA KAMATNIH STOPA
Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa
U ugovoru u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon datuma uvođenja eura kamatna stopa ostaje kakva je bila ugovorena prije datuma uvođenja eura.
Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa
(1) U ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura, osim u slučajevima iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.
(2) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu koristi se NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti.
(3) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope koristi se prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru.
(4) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope koristi se prosječna kamatna stopa na depozite građana u euru.
Prilagodba nacionalne referentne stope i za nju vezanih kamatnih stopa
(1) Hrvatska narodna banka će najmanje 30 dana prije datuma uvođenja eura objaviti privremenu Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: privremeni NRS) izračunatu na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valutama kuna (bez valutne klauzule) i euro (uključujući i kunu s valutnom klauzulom u euru), za sve obuhvate i sve ročnosti za sva referentna razdoblja za koja je Hrvatska narodna banka prethodno već izračunala i objavila NRS odvojeno za valute euro, kuna, američki dolar i švicarski franak.
(2) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka objavljuje NRS za euro izračunat na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valuti euro, uključujući i izvore sredstava i troškove u valuti kuna te kuna s valutnom klauzulom u euru za razdoblja prije datuma uvođenja eura, za sve obuhvate i ročnosti.
(3) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka prestaje objavljivati NRS za kunu za nove referentne datume.
(4) Na datum uvođenja eura za sve ugovore o kreditu i ugovore o leasingu koji su sklopljeni s potrošačem u kojima je kao referentna kamatna stopa ugovoren NRS za euro ili kunu, kamatna stopa izračunava se kao zbroj ugovorene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), uz prilagodbu opisanu stavcima 5. i 6. ovoga članka.
(5) Ako je privremeni NRS iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost niži od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, fiksna marža ostaje nepromijenjena, a vjerovnik je dužan smanjiti kamatnu stopu za iznos razlike između ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje.
(6) Ako je privremeni NRS iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost viši od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, vjerovnik je dužan smanjiti fiksnu maržu za iznos razlike privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje i ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, a kamatna stopa ostaje nepromijenjena.
(7) U svakom obračunskom razdoblju nakon datuma uvođenja eura za ugovore iz stavka 4. ovoga članka promjenjiva kamatna stopa se izračunava kao zbroj NRS-a za euro koji Hrvatska narodna banka objavljuje na temelju stavka 2. ovoga članka i fiksne marže koja ne može biti viša od fiksne marže izračunate prema stavcima 5. i 6. ovoga članka.
GLAVA IV.
OBAVJEŠTAVANJE KLIJENATA
Obavještavanje klijenata kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac
(1) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je obavještavati klijente na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je poslati klijentima: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te, ako je primjenjivo, obavijest o mogućnosti zatvaranja računa u skladu s člankom 47. stavkom 4. ovoga Zakona najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura.
(3) Osim obavijesti iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija i kreditna unija dužne su najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura poslati individualnu obavijest svakom klijentu:
s kojim ima sklopljen ugovor o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovor o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan
s kojom ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisima propisuje sadržaju i strukturi obavijesti o bitnim elementima preračunavanja propisuje sadržaj i strukturu obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
Obavještavanje klijenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak
(1) Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna je obavještavati klijente o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna je poslati klijentima najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje će za klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura.
(3) Hrvatska banka za obnovu i razvitak internim aktom utvrđuje sadržaj i strukturu obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
(1) Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su obavještavati članove i klijente o promjenama stanja odnosno vrijednosti imovine do kojih dolazi radi preračunavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su članove odnosno klijente:
putem općenite obavijesti informirati o predstojećem preračunavanju najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i
putem individualne obavijesti informirati o provedbi preračunavanja najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura.
(3) Općenita obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedinu kategoriju članova ili klijenata, a istu je pružatelj financijskih usluga dužan učiniti dostupnom putem internetske stranice društva i putem oglasa u tiskanim javnim glasilima.
(4) Individualna obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava stanje na individualnom računu i izmjene u uvjetima poslovanja koji će za člana ili klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja, ako do takvih izmjena dolazi, a pružatelj financijskih usluga dužan je istu dostaviti članu ili klijentu na ugovoreni način.
(5) Iznosi iz stavka 4. ovoga članka se odnose na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta.
(6) Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga izrađuju individualnu obavijest iz stavka 2. ovoga članka navodeći stanje na datum po izboru pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga koji ne može biti raniji od datuma uvođenja eura, a stanje se odnosi na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo dužni su individualnu obavijest iz stavka 2. ovoga članka članu ili klijentu dostaviti u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine kojeg dostavljaju u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava, najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura.
(8) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pravilnikom propisuje sadržaj, strukturu i način dostave obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
GLAVA V.
PRERAČUNAVANJE NOMINALNE VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca
(1) Pojedinačna nominalna vrijednost izdanih nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca izražena u kunama na datum uvođenja eura utvrđuje se u nominalnom iznosu od jednog eura.
(2) Za potrebe preračunavanja ukupne nominalne vrijednosti izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, nominalna vrijednost ukupnog izdanja izračunava se na način da se preračuna ukupna količina dužničkih vrijednosnih papira kojima je pojedinačna nominalna vrijednost izražena u kuni, u količinu nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od jednog eura primjenom fiksnog tečaja konverzije te zaokruži na najbliži cijeli broj. Ukupna nominalna vrijednost tako dobivene količine u svakom pojedinom izdanju nematerijaliziranog dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenata tržišta novca čini ukupnu nominalnu vrijednost izdanja u euru.
(3) Preračunavanje nominalne vrijednosti u skladu s ovim člankom ne smatra se promjenom nominalne vrijednosti ukupnog izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u smislu prava i obveza izdavatelja ili imatelja istih.
(4) Za nematerijalizirane dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca upisane u središnji depozitorij vrijednosnih papira, preračunavanje nominalne vrijednosti i u skladu količine na računima ulagatelja u skladu s pravilima iz ovoga članka i bez naknade provodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. na datum uvođenja eura.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. dužno je nakon provedenog preračunavanja nominalne vrijednosti te količine nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez odgode na datum uvođenja eura obavijestiti izdavatelja i imatelja vrijednosnih papira o provedenom preračunavanju te ako su nematerijalizirani dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca uvršteni na mjestu trgovanja, mjestu trgovanja na koje su uvršteni.
(6) Sva plaćanja na osnovi nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koja dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije izvršavaju se isključivo u euru.
Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira
(1) Tržišnu vrijednost dionica koje su uvrštene ili kojima se trguje na mjestima trgovanja u kunama na dan uvođenja eura tržišni operater, odnosno upravitelj multilateralne trgovinske platforme, preračunava i iskazuje u euru, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Dionička društva dužna su preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su dionička društva tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.
(3) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su društva s ograničenom odgovornošću tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.
(4) Visina uloga komanditora koja je upisana u sudskom registru u kunama, preračunava se na dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Preračunati iznos registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti.
(5) Dionička društva dužna su u roku od najviše godine dana od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od godine dana od datuma uvođenja eura.
(6) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su u roku od najviše 3 godine od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od 18 mjeseci od datuma uvođenja eura.
(7) Sve novčane obveze na osnovi dionica, poslovnih udjela odnosno udjela, koja dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije, koje su glasile na kune, ispunjavaju se u eurima u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(8) Upis svih promjena iz stavka 5. ovoga članka koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud provodi po hitnom postupku.
(9) Po upisu promjene iz stavka 5. ovoga članka u sudskom registru, dionička društva dužna su bez odgode podnijeti zahtjev za upis te promjene u sustav središnjeg depozitorija vrijednosnih papira.
(10) Dionička društva koja su na području Republike Hrvatske izdala dionice javnom ponudom u smislu propisa kojim je uređeno tržište kapitala, a koja su sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 83/21.) bila dužna središnjem depozitoriju vrijednosnih papira predati zahtjev za upis izdanih dionica u središnji depozitorij vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku, a tu obvezu nisu ispunila do stupanja na snagu ovoga Zakona, dužna su, po upisu promjene iz stavka 5. ovoga članka, središnjem depozitoriju vrijednosnih papira dostaviti i zahtjev za upis svih izdanih dionica u nematerijaliziranom obliku.
(11) Upis svih promjena iz stavka 5. ovoga članka koje se provode u sustavu središnjeg depozitorija vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisa kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, središnji depozitorij vrijednosnih papira provodi po hitnom postupku.
(12) Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru i središnjem depozitoriju vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisa kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. provest će bez naknade.
(13) Za upis izdanih dionica dioničkih društava iz stavka 10. ovoga članka u nematerijaliziranom obliku, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. može naplatiti naknadu po svom važećem cjeniku.
Iskazivanje vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda, cijena udjela u dobrovoljnom mirovinskom fondu, cijena udjela u UCITS fondu i cijena udjela u AIF-u koja se za datum koji prethodi datumu uvođenja eura utvrđuje u kuni, na datum uvođenja eura iskazuje se u euru na temelju vrijednosti neto imovine fonda koja je preračunata u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, a dobiveni iznos zaokružuje se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje tih fondova.
Izmjene i dopune pravnih instrumenata kreditnih institucija i pružatelja financijskih usluga
(1) Kreditne institucije i pružatelji financijskih usluga dužni su u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori primijeniti odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura.
(2) Ako se u instrumentima iz stavka 1. ovoga članka izmijene i dopune samo odredbe koje se odnose na uvođenje eura, neće se primjenjivati odredbe drugih propisa i pravnih akata radi čije primjene je potrebna prethodna suglasnost ili odobrenje Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
GLAVA VI.
PRERAČUNAVANJE I IZRICANJE NOVČANE KAZNE I NOVČANE OBVEZE
Obveznik plaćanja dužan je prije plaćanja iznosa novčane kazne i novčane obveze, odnosno drugih novčanih iskaza vrijednosti u kuni izrečenih prije datuma uvođenja eura, a koji nisu izvršeni, preračunati te iznose u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Tijelo javne vlasti koje izriče novčanu kaznu ili nameće drugu novčanu obvezu dužno je u postupcima u tijeku, odnosno u postupcima u kojima nije donesena pravomoćna i/ili izvršna odluka po službenoj dužnosti sve novčane iskaze vrijednosti u kuni preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
GLAVA VII.
PRERAČUNAVANJE PLAĆA, MIROVINA I SOCIJALNIH DAVANJA
Visina plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Isplata i preračunavanje mirovinskih primanja i socijalnih davanja
(1) Visina mirovine i drugih davanja iz mirovinskog osiguranja te socijalna davanja preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Iznosi zaostalih i preplaćenih mirovina i socijalnih davanja izraženi u kuni prije datuma uvođenja eura, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
DIO SEDMI
PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI, POSLOVNE KNJIGE, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POREZI
(1) Proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se u godini koja prethodi godini uvođenja eura pripremaju za godinu uvođenja eura, a čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje sustav proračuna, financijsko poslovanje neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa, kao i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njih, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura sastavljaju se, donose i objavljuju na način da se vrijednosti u njima iskazuju u euru.
(2) Ako akti iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju i usporedne podatke za godine koje prethode datumu uvođenja eura, podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(1) Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u euru, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti.
(2) Stanja u kuni prenesena iz poslovnih knjiga za godinu koja je prethodila godini u kojoj je uveden euro, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(3) Knjigovodstvena isprava izražena u kuni ili nekoj drugoj valuti koja nije euro, izdana prije datuma uvođenja eura, a koja se odnosi na obračunsko razdoblje nakon datuma uvođenja eura, preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, odnosno uz primjenu tečaja eura prema toj drugoj stranoj valuti.
(4) Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona evidentiraju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod odnosno financijski rashod.
(5) Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovoga članka manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupne tražbine vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili ovoga Zakona.
Izvještavanje u sustavu proračuna i kod neprofitnih organizacija
(1) Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kuni.
(2) Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da su vrijednosti iskazane u euru.
(3) Ako izvještaji i izvješća, čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sadržavaju i usporedne podatke za prethodne godine, podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(1) Obveznici primjene propisa kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, pripremaju financijske izvještaje za godinu koja je prethodila datumu uvođenja eura, navodeći podatke u kuni.
(2) Obveznici primjene propisa kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, navode podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru.
(3) U financijskim izvještajima, gdje su podaci prvi put iskazani u euru, usporedni podaci iz prethodnih izvještajnih razdoblja u kuni preračunavaju se i prikazuju u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(1) Prijava poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni.
(2) Obveznici poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije datuma uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, dostavljaju u euru.
(3) Obrazac JOPPD Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji, prema posebnim propisima koji uređuju oporezivanje dohotka, ima oznaku izvješća prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća nakon datuma uvođenja eura podnosi se u euru.
(4) Ispravak porezne prijave/obrasca podnosi se u valuti u kojoj je dostavljen izvorno.
(5) Knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije datuma uvođenja eura u poreznim evidencijama preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona bez obzira iz kojih godina ista potječu, te će se od datuma uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon datuma uvođenja eura bilježiti u euru.
(6) Iznosi obveza i tražbina na zadnji dan prije datuma uvođenja eura koja se preračunavaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, a koji će iznositi manje od jednog centa, ne prenose se kao početno stanje na datum uvođenja eura.
(7) U razdoblju dvojnog iskazivanja vrijednosti te nakon datuma uvođenja eura, u pozadinskim evidencijama nadležnih poreznih tijela, za potrebe obrada podataka, podaci za razdoblja koja prethode datumu uvođenja eura vode se u kuni odnosno u valuti koja je iskazana na dokumentima temeljem kojih su iste bile evidentirane. Nakon datuma uvođenja eura, ovisno o potrebama pojedinačnih poslovnih procesa, iznosi za povrat ili uplatu preračunavaju se u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(8) Eventualne razlike koje bi mogle nastati u poreznim evidencijama poreznih tijela zbog preračunavanja iznosa iz kuna u eure i obratno, nadoknadit će se na teret/u korist nadležnog proračuna.
(9) Novčani iznosi iz potvrda koji se razmjenjuju s drugim javnopravnim tijelima razmjenjivat će se na uobičajeni način bez izmjena WEB servisa. Tijela će dohvaćati novčane iznose u valuti ovisno o razdoblju za koje se novčani iznosi traže. Novčani iznosi dobiveni razmjenom za razdoblja prije datuma uvođenja eura, a koje je tijelo dobilo u kuni, mogu se primjenom fiksnog tečaja preračunavati u euro.
(10) Prilikom razmjene podataka iz službenih evidencija tijelo koje dostavlja podatke iste će dostavljati u valuti koja je iskazana u poreznim prijavama i obrascima koji su predmet dostave, a tijelo koje zaprima podatke će sukladno potrebama preračunati dostavljene podatke u drugu valutu sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(11) Ministar nadležan za financije pravilnikom detaljnije propisuje prikupljanje, način, razmjenu i obradu informacija iz ovoga članka.
(1) Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike dužni su vremenske serije u kojima su podaci iskazani u kuni preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Statistički podaci koji se odnose na razdoblje:
koje završava prije datuma uvođenja eura prikupljaju se, obrađuju i iskazuju se u kuni,
nakon datuma uvođenja eura prikupljaju se, obrađuju i iskazuju u euru.
(3) Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike podzakonskim propisom utvrđuju za koliko će se godina unazad pojedine serije iz stavka 1. ovoga članka preračunavati iz kune u euro.
(1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u okviru svoje nadležnosti provodi:
Ministarstvo financija, u području financijskog i proračunskog nadzora i sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i nadzor sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod HP-Hrvatske pošte d.d. i Financijske agencije kada obavljaju poslove zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura sukladno članku 27. stavku 4. ovoga Zakona
Ministarstvo financija, Porezna uprava, u području sastavljanja financijskih i drugih izvještaja te prijave poreza i drugih javnih davanja
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u području javnog prijevoza putnika i tereta u unutarnjem cestovnom prometu, pružanja kolodvorskih usluga na autobusnim i teretnim kolodvorima te agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu kao i u području javnog prijevoza putnika i tereta u unutarnjem željezničkom prometu, pružanja kolodvorskih usluga na željezničkim i teretnim kolodvorima, agencijske djelatnosti u željezničkom prijevozu te u području javnog obalnog linijskog pomorskog prometa
Ministarstvo zdravstva, u području zdravstvene djelatnosti, lijekova i medicinskih proizvoda
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u području radnih odnosa
Ministarstvo pravosuđa i uprave u području radnih odnosa
Državni inspektorat, u području trgovine i pružanja usluga, u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu i boravišne odnosno turističke pristojbe, te u području radnih odnosa
Hrvatska narodna banka, u kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac te u poslovnim subjektima kojima je povjerena zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura,
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, u području financijskih usluga i
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga te željezničkih usluga.
(2) Osim ovlasti određenih ovim Zakonom, inspektori i druge službene osobe nadzornih nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka provode nadzor i poduzimaju mjere u okviru svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima
(3) Predstavke vezane za povredu odredaba ovoga Zakona podnose se tijelima iz stavka 1. ovoga članka.
(1) U provedbi nadzora nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona će rješenjem subjektu nadzora narediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se ta nepravilnosti mora ukloniti ako tijekom nadzora utvrdi da:
u razdoblju dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge nije na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način iskazao cijene u euru i kuni (članak 39. stavak 1.)
nakon datuma uvođenja eura preračunava novčane iskaze vrijednosti iz kune u euro primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (članak 14. stavak 1.).
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka se neće donositi ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom nadzora, odnosno do donošenja rješenja, što će nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona utvrditi.
(1) Nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona dužna su međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora/kontrole/provjere i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga nadzornog nadležnoga tijela iz članka 71. ovoga Zakona.
(2) Nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona mogu potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te koordinirati svoje djelovanje.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijske usluge nakon datuma uvođenja eura preračunava cijenu i novčane iskaze vrijednosti iz kune u euro primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i/ili suprotno sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (članak 14.)
2. kao banka tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije odnosno ako ne postupi u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 1.)
3. kao banka u prvih 12 mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 komada kovanica kuna po jednoj transakciji, bez naknade sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 2.)
4. kao banka informaciju o uvjetima zamjene iz stavaka 2. i 4. ovoga članka ne istakne na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici
5. kao banka, koja nakon datuma uvođenja eura, redistribuira gotov novac kune (članak 29. stavak 2.)
6. kao banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ne dostave Hrvatskoj narodnoj banci izvješće s podacima poslovanja s gotovim novcem eura na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona (članak 32. stavak 2.)
7. kao primatelj plaćanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja utvrđenog člankom 34. ovoga Zakona u trenutku plaćanja nije prihvatio do 50 kovanica kune ili je ograničio broj novčanica kune u jednoj transakciji (članak 35. stavak 3.)
8. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna uniju, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nije dvojno iskazivao prema potrošačima (članak 37. stavak 1.)
9. kao poslovni subjekt nije iskazao cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni (članak 39. stavak 1.)
10. kao poslovni subjekt nije istaknuo fiksni tečaj konverzije iz članka 39. stavka 3.
11. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nije u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazao ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije (članak 41. stavak 1.)
12. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu iskazali bitne informacije iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona za potrošače koji su korisnici njihovih usluga (članak 42. stavak 1.)
13. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu dvojno iskazali tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način (članak 42. stavak 3.)
14. kao pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskažu dvojno bitne informacije potrošačima koji su korisnici njihovih usluga (članak 43.)
15. kao poslodavac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskaže dvojno na ispravi o ispati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa ukupan iznos isplaćen radniku na račun (članak 45.)
16. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga ne preračuna iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona i/ili ako izmjeni jedinstveni broja računa (članak 47. stavak 1.)
17. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac ne omogući imatelju računa da u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura zatvori jedan ili više računa i prenese sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji i/ili ako mu za to naplati naknadu (članak 47. stavak 4.)
18. kao pružatelji platnih usluga od datuma uvođenja eura izvršava platne transakcije u kuni (članak 48. stavak 1.)
19. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga tijekom šest mjeseci nakon datuma uvođenja eura nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga, ne izvrši u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavci 2., 3. i 5.)
20. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje, tijekom šest mjeseci od datuma uvođenja eura, ne omogući tehničke pretpostavke uključujući, ali ne ograničavajući se, na moguće korištenje 2D bar koda za izvršenje naloga za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 3., 4. i 5. )
21. kao pružatelj platnih usluga nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, ne izvrši u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 6.)
22. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura promijeni u odnosnu na parametar kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura, osim u slučajevima iz članka 52. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona (članak 52. stavak 1.)
23. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu ne koristi NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti (članak 52. stavak 2.)
24. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru (članak 52. stavak 3.)
25. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u euru (članak 52. stavak 4.)
26. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje na datum uvođenja eura za ugovore o kreditu i ugovore o leasingu koji je je sklopljeni s potrošačem u kojem je kao referentna kamatna stopa ugovoren NRS za euro ili kunu, kamatnu stopu ne izračuna kao zbroj ugovorene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), uz prilagodbu opisanu u članku 53. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
27. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost niži od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, promijeni fiksnu maržu i ne smanji kamatnu stopu za iznos razlike između ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje (članak 53. stavak 5.)
28. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju u kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost viši od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, ne smanji fiksnu maržu za iznos razlike između privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje i ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i promijeni se kamatnu stopu (članak 53. stavak 6.)
29. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje tijekom trajanja ugovora o kreditu ili ugovora o leasingu koji je sklopljen s potrošačem vjerovnik poveća fiksnu maržu izračunatu na način iz članka 53. stavka 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 7.)
30. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac ne obavijesti klijenta na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja (članak 54. stavak 1.)
31. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet ili institucija za elektronički novac ne pošalje klijentu općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja uključujući, ako je primjenjivo, informaciju o mogućnosti zatvaranja računa u skladu s člankom 47. stavkom 3. ovoga Zakona ili ako tu obavijest ne pošalje najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 2.)
32. kao kreditna institucija ili kreditna unija klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovor o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura ili ako klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest s informacijama o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 3.)
33. kao Hrvatska banka za obnovu i razvitak ne obavijesti klijente o svim bitnim elementima preračunavanja na način da pošalje klijentima najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje su za klijenta nastale kao posljedica provedenog preračunavanja najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 55. stavci 1. i 2.)
34. kao pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga članove, odnosno klijente ne obavijeste putem općenite obavijesti o predstojećem preračunavanju, najmanje 3 mjeseca prije datuma uvođenja eura i putem individualne obavijesti o provedbi preračunavanja najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura (članak 56. stavak 2.)
35. društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo individualnu obavijest ne dostave u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine, a najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura kojeg dostavljaju članovima odnosno klijentima u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava (članak 56. stavak 7.)
36. kreditna institucija i pružatelj financijskih usluga u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori ne usvoje odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura (članak 60. stavak 1.)
37. kao poslodavac nakon datuma uvođenja eura visinu plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni ne preračunava u euro primjenom pravila za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 63.)
38. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nakon datuma uvođenja eura poslovni događaji ne evidentira u poslovnim knjigama u euru (članak 66. stavak 1.)
39. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga stanja iz poslovnih knjiga prenesena iz prethodne godine u kuni na datum uvođenja eura se ne preračunaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 66. stavak 2.)
40. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura nisu sastavljeni i objavljeni na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kuni (članak 67. stavak 1.)
41. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nisu sastavljeni i objavljeni na način da su vrijednosti iskazane u euru (članak 67. stavak 2.)
42. kao poslovni subjekt, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, ne pripremi financijske izvještaje za razdoblje prije datuma uvođenja eura, navodeći podatke u kuni, a za razdoblje nakon datuma uvođenja eura, navodeći podatke u euru (članak 68. stavak 1.)
43. kao poslovni subjekt čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, ne navede podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru (članak 68. stavak 2.)
44. kao porezni obveznik ne podnese prijavu poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije datuma uvođenja eura u kuni (članak 69. stavak 1.)
45. kao porezni obveznik poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, ne podnese prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća, koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, u euru (članak 69. stavak 2.)
46. kao porezni obveznik ne podnese obrazac JOPPD-Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u kuni za izvješća prije datuma uvođenja eura, odnosno u euru za izvješća nakon datuma uvođenja eura (članak 69. stavak 3.)
47. kao porezni obveznik ne podnese ispravke poreznih prijava/obrazaca u valuti u kojoj su dostavljeni izvorno (članak 69. stavak 4.)
48. kao porezni obveznik knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije datuma uvođenja eura u poreznim evidencijama ne preračunava u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona bez obzira iz kojih godina ista potječu i ako se od datuma uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon uvođenja eura ne bilježe u euru (članak 69. stavak 5.)
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članaka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i fizička osoba – obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1.ovoga članka i fizička osoba – iznajmljivač i fizička osoba – nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka inspektor i druge službene osobe mogu pravnoj osobi izreći novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 4.000.00 kuna, osim u slučaju ponovljenog prekršaja.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.600,00 do 13.300,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijske usluge nakon datuma uvođenja eura preračunava cijenu i novčane iskaze vrijednosti iz kune u euro primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i/ili suprotno sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (članak 14.)
2. kao banka tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije odnosno ako ne postupi u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 1.)
3. kao banka u 12 šest mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 komada kovanica kuna po jednoj transakciji, bez naknade sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 2.)
4. kao banka informaciju o uvjetima zamjene iz stavaka 2. i 4. ovoga članka ne istakne na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici
5. kao banka, koja nakon datuma uvođenja eura, redistribuira gotov novac kune (članak 29. stavak 2.)
6. kao banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ne dostave Hrvatskoj narodnoj banci izvješće s podacima poslovanja s gotovim novcem eura na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona (članak 32. stavak 2.)
7. kao primatelj plaćanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja utvrđenog člankom 34. ovoga Zakona u trenutku plaćanja nije prihvatio do 50 kovanica kune ili je ograničio broj novčanica kune u jednoj transakciji (članak 35. stavak 3.)
8. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna uniju, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nije dvojno iskazivao prema potrošačima (članak 37. stavak 1.)
9. kao poslovni subjekt nije iskazao cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni (članak 39. stavak 1.)
10. kao poslovni subjekt nije istaknuo fiksni tečaj konverzije iz članka 39. stavka 3.
11. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nije u razdoblju u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazao ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije (članak 41. stavak 1.)
12. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu iskazali bitne informacije iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona za potrošače koji su korisnici njihovih usluga (članak 42. stavak 1.)
13. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu dvojno iskazali tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način (članak 42. stavak 3.)
14. kao pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskažu dvojno bitne informacije potrošačima koji su korisnici njihovih usluga (članak 43.)
15. kao poslodavac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskaže dvojno na ispravi o ispati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa ukupan iznos isplaćen radniku na račun (članak 45.)
16. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga ne preračuna iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona i/ili ako izmjeni jedinstveni broja računa (članak 47. stavak 1.)
17. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac ne omogući imatelju računa da u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura zatvori jedan ili više računa i prenese sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji i/ili ako mu za to naplati naknadu (članak 47. stavak 4.)
18. kao pružatelji platnih usluga od datuma uvođenja eura izvršava platne transakcije u kuni (članak 48. stavak 1.)
19. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga tijekom šest mjeseci nakon datuma uvođenja eura nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga, ne izvrši u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavci 2., 3. i 5.)
20. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje, tijekom šest mjeseci od datuma uvođenja eura, ne omogući tehničke pretpostavke uključujući, ali ne ograničavajući se, na moguće korištenje 2D bar koda za izvršenje naloga za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 3., 4. i 5. )
21. kao pružatelj platnih usluga nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, ne izvrši u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 6.)
22. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura promijeni u odnosnu na parametar kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura, osim u slučajevima iz članka 52. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona (članak 52. stavak 1.)
23. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu ne koristi NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti (članak 52. stavak 2.)
24. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru (članak 52. stavak 3.)
25. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u euru (članak 52. stavak 4.)
26. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje na datum uvođenja eura za ugovore o kreditu i ugovore o leasingu koji je je sklopljeni s potrošačem u kojem je kao referentna kamatna stopa ugovoren NRS za euro ili kunu, kamatnu stopu ne izračuna kao zbroj ugovorene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), uz prilagodbu opisanu u članku 53. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
27. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost niži od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, promijeni fiksnu maržu i ne smanji kamatnu stopu za iznos razlike između ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje (članak 53. stavak 5.)
28. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju u kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost viši od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, eura ne smanji fiksnu maržu za iznos razlike između privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje i ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i promijeni se kamatnu stopu (članak 53. stavak 6.)
29. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje tijekom trajanja ugovora o kreditu ili ugovora o leasingu koji je sklopljen s potrošačem vjerovnik poveća fiksnu maržu izračunatu na način iz članka 53. stavka 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 7.)
30. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac ne obavijesti klijenta na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja (članak 54. stavak 1.)
31. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet ili institucija za elektronički novac ne pošalje klijentu općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja uključujući, ako je primjenjivo, informaciju o mogućnosti zatvaranja računa u skladu s člankom 47. stavkom 3. ovoga Zakona ili ako tu obavijest ne pošalje najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 2.)
32. kao kreditna institucija ili kreditna unija klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovor o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura ili ako klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest s informacijama o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 3.)
33. kao Hrvatska banka za obnovu i razvitak ne obavijesti klijente o svim bitnim elementima preračunavanja na način da pošalje klijentima najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje su za klijenta nastale kao posljedica provedenog preračunavanja najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 55. stavci 1. i 2.)
34. kao pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga članove, odnosno klijente ne obavijeste putem općenite obavijesti o predstojećem preračunavanju, najmanje 3 mjeseca prije datuma uvođenja eura i putem individualne obavijesti o provedbi preračunavanja najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura (članak 56. stavak 2.)
35. društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo individualnu obavijest ne dostave u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine, a najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura kojeg dostavljaju članovima odnosno klijentima u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava (članak 56. stavak 7.)
36. kreditna institucija i pružatelj financijskih usluga u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori ne usvoje odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura (članak 60. stavak 1.)
37. kao poslodavac nakon datuma uvođenja eura visinu plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni ne preračunava u euro primjenom pravila za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 63.)
38. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nakon datuma uvođenja eura poslovni događaji ne evidentira u poslovnim knjigama u euru (članak 66. stavak 1.)
39. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga stanja iz poslovnih knjiga prenesena iz prethodne godine u kuni na datum uvođenja eura se ne preračunaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 66. stavak 2.)
40. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura nisu sastavljeni i objavljeni na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kuni (članak 67. stavak 1.)
41. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nisu sastavljeni i objavljeni na način da su vrijednosti iskazane u euru (članak 67. stavak 2.)
42. kao poslovni subjekt, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, ne pripremi financijske izvještaje za razdoblje prije datuma uvođenja eura, navodeći podatke u kuni, a za razdoblje nakon datuma uvođenja eura, navodeći podatke u euru (članak 68. stavak 1.)
43. kao poslovni subjekt čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, ne navede podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru (članak 68. stavak 2.)
44. kao porezni obveznik ne podnese prijavu poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije datuma uvođenja eura u kuni (članak 69. stavak 1.)
45. kao porezni obveznik poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, ne podnese prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća, koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, u euru (članak 69. stavak 2.)
46. kao porezni obveznik ne podnese obrazac JOPPD-Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u kuni za izvješća prije datuma uvođenja eura, odnosno u euru za izvješća nakon datuma uvođenja eura (članak 69. stavak 3.)
47. kao porezni obveznik ne podnese ispravke poreznih prijava/obrazaca u valuti u kojoj su dostavljeni izvorno (članak 69. stavak 4.)
48. kao porezni obveznik knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije datuma uvođenja eura u poreznim evidencijama ne preračunava u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona bez obzira iz kojih godina ista potječu i ako se od datuma uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon uvođenja eura ne bilježe u euru (članak 69. stavak 5.)
(2) Novčanom kaznom od 650,00 do 1.900,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članaka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 1.300,00 do 3.900,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i fizička osoba – obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom od 660,00 do 1.300,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1.ovoga članka i fizička osoba – iznajmljivač i fizička osoba – nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka inspektor i druge službene osobe mogu pravnoj osobi izreći novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 530,00 eura, osim u slučaju ponovljenog prekršaja.
(1) Nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona neće podnijeti optužni prijedlog, odnosno izdati prekršajni nalog niti naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put ako:
subjekt nadzora ili fizička osoba tijekom nadzora otkloni nepravilnosti i nedostatke, odnosno posljedice tih nepravilnosti i nedostataka, utvrđenih u nadzoru, što će se utvrditi u zapisniku
subjekt nadzora očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u određenom roku otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u nadzoru.
(2) Radi ispunjenja obveze iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka nadzorno nadležno tijelo iz članka 71. ovoga Zakona će subjektu nadzora izdati pisanu naredbu u kojoj će točno odrediti preuzetu obvezu i rok za izvršenje, ovisno o prirodi preuzete obveze.
(3) Ako subjekt nadzora ne postupi na način opisan u stavku 1. ovoga članka odnosno ne ispuni obvezu u određenom roku iz naredbe iz stavka 2. ovoga članka, nadzorno nadležno tijelo iz članka 71. ovoga Zakona dužno je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za ispunjenje obveze iz naredbe podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog odnosno naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja.
DIO DESETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje podzakonskih propisa i obavijesti
(1) Ministar nadležan za financije donijet će pravilnik iz članka 69. stavka 11. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članka 33. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će podzakonske propise iz članka 56. stavka 8. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike donijet će podzakonski propis iz članka 70. stavka 3. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Hrvatska banka za obnovu i razvitak donijet će interni akt iz članka 55. stavka 3. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 13. do 16., članaka 24. do 29., članaka 34. do 36., članaka 46. do 53., članaka 57. do 64. i članka 76. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na datum uvođenja eura.
U prvom dijelu Zakona sadržane su općenite naravi u kojima je pojašnjen predmet Zakona, navedeni su propisi Europske unije s kojima se ovim zakonom usklađuje hrvatski pravni sustav, odnosno čije se odredbe ovim Zakonom prenose u hrvatski pravni sustav, a koji se odnose na uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Uz to, definirani su pojmovi koji se koriste u Zakonu i pojašnjeno je u kojim su propisima definirani pojmovi koji se koriste i u ovom Zakonu.
1. Predmet Zakona
Člankom 1. utvrđen je predmet Zakona. Utvrđivanje predmeta Zakona proizlazi iz odredaba Nacionalnog plana kojega je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj od 23. prosinca 2020. U Nacionalnom planu sadržan je pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. U tom su dokumentu pojašnjena temeljna načela za provedbu postupka uvođenja eura, kao i sam tijek postupka zamjene valuta. Istim dokumentom dan je pregled pravnog okvira na razini EU koji uređuje pitanje upotrebe eura kao zajedničke valute te je opisana potrebna prilagodba nacionalnog zakonodavstva za uvođenje eura. Uz to, objašnjene su uloge glavnih dionika u procesu uvođenja eura, a opisane su i mjere koje će nadležna tijela primijeniti s ciljem zaštite od neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja cijena. Detaljno je opisan tijek konverzije gotovog novca, depozita i kredita, te su predstavljeni glavni elementi informativne kampanje prije i nakon uvođenja eura. Pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama te kovanim novcem eura, opisane su potrebne zakonske prilagodbe, definirana su pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te je objašnjen postupak zamjene novčanica i kovanog novca kune u novčanice i kovani novac eura. Upravo je kroz Nacionalni plan i utvrdio kako će se ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti glavne odrednice postupka koje je utvrdilo Vijeće Europske unije te da će se njime urediti datum uvođenja eura i utvrđeni fiksni tečaj konverzije između kune i eura, propisat će pravilo o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, utvrdit će se trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te će se propisati obveza dvojnog iskazivanja cijena i način praćenja njezine primjene. Uz to, u Nacionalnom planu je predviđeno da će ovaj Zakon sadržavati odredbu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata. Slijedom toga, u ovom je članku definirano da se ovim Zakonom uređuju pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj i dvojno iskazivanje te nadzor nad primjenom ovoga Zakona.
2. Usklađenost s propisima Europske unije
U članku 2. navedene su uredbe čija se provedba osigurava donošenjem ovog Zakona. Riječ je o tri uredbe koje se izravno primjenjuju u svim državama sudionicama monetarne od datuma uvođenja eura. Pritom se Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (SL L br. 139 od 11. svibnja 1998., str. 1., sa svim izmjenama i dopunama, u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 974/98) i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro revidiraju svaki put kada neka od država članica postane i država članica europodručja. Konkretno, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 mijenja se na način da se nova država uvrštava u popis država europodručja, dok se Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro mijenja na način da se dopunjuje utvrđivanjem stope konverzije između eura i valute države koja uvodi euro. Ta dva pravna akta zajedno sa Uredbom Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 81.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 261.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1103/97), osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama europodručja, donose i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro, a koja se razrađuju kroz odredbe ovoga Zakona.
3. Korištenje pojmova s rodnim značenjem
Člankom 3. utvrđeno je da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose jednako na muški i ženski rod.
4. Pojmovi
Člankom 4. definirani su pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu. Pritom se Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose i određeni pojmovi iz pravnih akata Europske unije navedenih u članku 2. ovoga Zakona, a za korištenje pojmova koji su utvrđeni u nekim drugim zakonima koristi se i pozivanje na te druge Zakone.
5. Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj
Člankom 5. predviđeno da će Vlada Republike Hrvatske, nakon što Vijeće Europske unije donese:
odluku o usvajanju eura u Republici Hrvatskoj, u kojoj će utvrditi da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i da donosi odluku o ukidanju odstupanja Republike Hrvatske prema članku 140. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
uredbu u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije
objaviti datum uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, razdoblje dvojnog optjecaja i razdoblje dvojnog iskazivanja. Tom odlukom, koja će biti deklaratorne naravi, objavit će se da će datum kada će euro postati službena valuta u Republici Hrvatskoj te fiksni tečaj konverzije. Objavit će se i razdoblje dvojnog optjecaja koje će trajati 14 dana i u tih 14 dana prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se u optjecaju koristiti kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja i to na način i pod uvjetima koji su propisani u detaljno razrađeni u ovom Zakonu. Uz to, tom će odlukom biti objavljeno razdoblje dvojnog iskazivanja. To je razdoblje koje će početi prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, a što je detaljno pojašnjeno u obrazloženju uz članak 38. ovoga Zakona. Tijekom toga razdoblja dvojno iskazivanje provodi se na način utvrđen u ovom Zakonu. Dakle tom odlukom pokrenut će se provedba aktivnosti iz ovoga Zakona. Odluka će se objaviti u „Narodnim novinama“.
6. Temeljna načela uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
U članku 6. definirano je pet osnovnih načela na kojima se temelje i iz kojega proizlaze sve odredbe ovoga Zakona i na kojima počiva provedba svih aktivnosti vezanih za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Tih je pet načela ili neposredno ili posredno definirano u Nacionalnom planu.
7. Načelo zaštite potrošača
Sukladno načelu zaštite potrošača utvrđenom u članku 7. preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro provodi se primjenom fiksnog tečaja konverzije primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona bez naknade te se utvrđuje da potrošač zbog preračunavanja ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Dodatno se primjenom ovog načela osigurava da potrošaču budu dostupne pravovremene, jasne i točne informacije o postupku i pravilima zamjene gotovog novaca kune za gotov novac eura, kao i svi bitni elementi preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro.
8. Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena
U članku 8. utvrđeno je da je zabranjeno poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Temeljem tog načela, a nastavno i na usvojeni Nacionalni plan planira se sljedeće:
navedenu odredbu propisanu kao jedno od temeljnih načela uvođenja eura navesti i u Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom te na taj način poticati poslovne subjekte na pouzdano i transparentno poslovanje prilikom uvođenja eura,
u Etičkom kodeksu definirati jedno od načela na način da glasi: Ne zloupotrebljavati postupak uvođenja eura za neopravdani rast cijena roba i usluga jer se tržišna cijena temelji na ponudi i potražnji. Etički kodeks je predviđen kao dokument deklaratorne prirode koji bi sadržavao dodatne vrijednosti u odnosu na ovaj Nacrt prijedloga zakona koji bi poticao poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu na transparentno i pouzdano poslovanje. Prilikom izrade web aplikacije Etičkog kodeksa putem kojeg bi poslovni subjekti pristupali, razvila bi se i potkategorija Dojmovi, gdje bi svaki potrošač mogao napisati svoje dojmove o poštivanju načela Etičkog kodeksa (pozitivne i negativne o pojedinom poslovnom subjektu). Na taj način bit će dostupan uvid u pozitivne i negativne komentare za poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu.
kao jedan od dodatnih mehanizama zaštite potrošača predviđeno je praćenje kretanja cijena za što se planira, između ostalog, raspisati natječaj za udruge za zaštitu potrošača za projekt tzv. „tajni kupac“, gdje bi udruge, koje će biti odabrane temeljem javnog natječaja, tamo gdje bi primijetile kršenje načela Etičkog kodeksa, uputile pritužbe Državnom inspektoratu na nadležno postupanje.
9. Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata
Sukladno načelu neprekidnosti pravnih instrumenata utvrđenom u članku 9. uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Ovo načelo (engl. continuity of contracts and other legal instruments) je utvrđeno kroz Uredbu (EZ) br. 1103/97 i sukladno njemu uvođenje eura ne smije utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navodi nacionalna valuta. Uredba (EZ) br. 1103/97 u pravne instrumente ubraja zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, unilateralne pravne akte, instrumente plaćanja, osim novčanica i kovanica, te ostale instrumente s pravnim učinkom. U pravnom sustavu Republike Hrvatske u ostale instrumente s pravnim učinkom možemo ubrojiti rješenja o ovrsi, uključujući i ona koja donose javni bilježnici, vrijednosne papire primjerice mjenicu, instrumente osiguranja plaćanja, primjerice zadužnicu, isprave koje se izdaju ili sklapaju u svrhu osiguranja tražbina, primjerice jamstva i dr. Drugim riječima, prelazak s nacionalne valute na euro ne daje pravo niti jednoj ugovornoj strani da jednostrano raskine valjani ugovor ili mijenja pojedine ugovorne odredbe, što je razrađeno kroz niz odredaba ovog Zakona. Zbog primjene ovoga načela, primjerice ugovor o kreditu kod kojega je kamatna stopa fiksna, a iznos glavnice nominiran u nacionalnoj valuti, nastavit će vrijediti i nakon dana uvođenja eura. Kamatna će stopa pritom ostati nepromijenjena, a iznos obveze iz ugovora o kreditu nominiran u nacionalnoj valuti pravno će značiti iznos obveze iz ugovora o kreditu nominiran u eurima, izračunat primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovoga Zakona. Ugovori o kreditu koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom također će nastaviti vrijediti, ali će kamatne stope umjesto uz parametar u nacionalnoj valuti nakon uvođenja eura biti vezane uz odgovarajući parametar u euru.
10. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti iz članka 10. zahtjeva da sve aktivnosti vezane za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj provode na način da se osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova.
11. Načelo transparentnosti i informiranosti
Primjena načela transparentnosti utvrđenog u članku 11. je možda i najvažnija u ovom cjelokupnom procesu jer osigurava da svi dionici u ovom postupku budu primjereno informirani. I prije uvođenja eura kao službene valute provedbom aktivnosti iz Komunikacijske strategije za provedbu Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom sve grupe javnosti upoznat će se sa svim važnim elementima procesa prelaska s hrvatske kune na euro. Dodatno, uspostavit će se sustav informiranja, uz obvezu objavljivanja svih potrebnih informacija na internetskim stranicama sudionika u postupku, kao i na internetskoj stranici o uvođenju eura.
12. Informacije o izgledu gotovog novca eura
Člankom 12. uređuje se obveza Hrvatske narodne banke da na svojoj internetskoj stranici, objavi informacije o izgledu lica i naličja novčanica i kovanica eura. Navedeno podrazumijeva slike svih apoena novčanica eura po serijama te opise njihovih značajki kao i lica i naličja kovanica eura izdanih u svim državama članicama EU po apoenima s opisima njihovih značajki. Kovanice eura imaju zajedničku europsku stranu i posebnu nacionalnu stranu. Svaka država članica europodručja ima mogućnost, prilikom uvođenja eura, proizvesti kovanice eura s nacionalnom stranom za svih osam apoena. Tu mogućnost su iskoristile sve države članice europodručja. Nacionalna strana kovanice eura mora zadovoljiti tehničke standarde propisane Uredbom Vijeća (EU) 729/2014 o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj. Navedena mogućnost kovanja kovanica eura koji ima nacionalnu stranu postoji samo za kovanice eura ne i za novčanice eura.
DIO DRUGI: PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE NOVČANIH ISKAZA VRIJEDNOSTI IZ KUNE U EURO
U drugom dijelu Zakona utvrđena su opća pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro koja se primjenjuju horizontalno. Uz pravila preračunavanja, u zakonu su utvrđena i matematička pravila zaokruživanja kako bi se izbjegla bila kakva arbitrarnost prilikom primjene pravila utvrđenih u ovom dijelu Zakona.
13. Opća pravila o primjeni eura u Republici Hrvatskoj
Članak 13. stupit će na snagu na datum uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kada će euro postati kako službena novčana jedinica tako i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Trenutno je u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, br. 75/08, 54/13 i 47/20) u članku 21. utvrđeno kako je kuna zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj i da je novčana jedinica Republike Hrvatske kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Međutim, ta odredba, kao i niz drugih odredaba Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci prestat će važiti na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske što tako i izrijekom utvrđenu u članku 118. navedenog zakona. Slijedom toga, ovim se člankom utvrđuje da će na datum uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj euro postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Uz to, u ovom članku utvrđeno je još nekoliko odredaba općenite naravi koje će se horizontalno primjenjivati ako u bilo kojem pravnom instrumentu, podzakonskom aktu, registru, upisniku ili bilo gdje drugdje postoji pozivanje na kunu. Dakle, iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima, podzakonskim propisima i registrima i (upisnicima) od datuma uvođenja eura smatrat će se iznosima u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Ovo opće pravilo ne odnosi se na iznos temeljnog kapitala dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću upisane u sudskom registru jer je ovo područje posebno razrađeno kroz odredbe ovoga Zakona.
Pozivanje na kunu bez navođenja iznosa u pravnim instrumentima smatra se pozivanjem na euro. Važno je znati kako je pojam „pravni instrument“ definiran kroz odredbe Uredbu (EZ) br. 1103/97 koja utvrđuje da pojam „pravni instrumenti” znači zakonske odredbe, upravni akti, sudske odluke, ugovori, unilateralni pravni akti, instrumenti plaćanja osim novčanica i kovanica, te ostali instrumenti s pravnim učinkom. Dakle, ovim je pojmom pokriven najširi krug instrumenata koji po bilo kojoj pravnoj osnovi imaju pravni učinak, na koje će se ako sadržavaju pozivanja na kunu primijeniti pravila preračunavanja i zaokruživanja te fiksni tečaj konverzije kako bi utvrditi iznos u eurima. Kako je u Republici Hrvatskoj u pravnim odnosima euro bio itekako prisutan i do sad je bilo uobičajeno u aktima navoditi iznose u eurima koji su se prilikom plaćanja preračunavali u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju. Od datuma uvođenja eura iznosi navedeni u eurima koji su se do datuma uvođenja eura preračunavali u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju smatrat će se iznosima u eurima.
14. Pravila za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti
Člankom 14. definirana su za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti. Pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđena su u člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97. Sukladno tome, definirano je da se cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti preračunavaju se iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, a preračunavanje iz kune u euro izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale. Matematičko pravilo zaokruživanja koje se primjenjuje prilikom zaokruživanja određuje da ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.
15. Ostala pravila koje se odnose na zaokruživanje
Članak 15. prepoznaje i određene iznimke od primjene pravila koje se odnose na zaokruživanje. Ta iznimka se odnosi na jedinične cijene proizvoda i usluga (električne energije, komunalnih usluga, naftnih derivata, prirodnog plina, ukapljene nafte i plina i dr.) koje su i prije datuma uvođenja eura bile iskazane na više od dvije decimale, koje će se nakon preračunavanja iz kune u euro zaokruživati i iskazivati s istim brojem decimala kao i prije preračunavanja.
16. Tečajna lista Hrvatske narodne banke
Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka prestaje objavljivati tečajnu listu Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute i počinje objavljivati tečajnu listu Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute. To je izrijekom propisano u članku 16. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute objavljeni na tečajnoj listi moći će se upotrebljavati za sve potrebe za koje se trenutno upotrebljava srednji tečaj Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute. Na taj će se način osigurati zaštita potrošača te kontinuitet upotrebe srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke u svim pravnim instrumentima.
III. DIO TREĆI: OPSKRBA I ZAMJENA GOTOVOG NOVCA KUNE ZA GOTOV NOVAC EURO
17. Opskrba gotovim novcem eura za potrebe predospkrbe
Člankom 17. propisana je obveza Hrvatskoj narodnoj banci da u skladu sa Smjernicom europske središnje banke od 14. srpnja 2006. o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (ESB/2006/9) i Smjernicom europske središnje banke od 19. lipnja 2008. o izmjeni Smjernice ESB/2006/9 o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (ESB/2008/4); (u daljnjem tekstu: Smjernice) pravovremeno osigura odgovarajuće količine novčanica i kovanica eura za potrebe predopskrbe i posredne predopskrbe na teritoriju Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka će potrebne količine novčanica eura osigurati temeljem sporazuma s jednom ili više središnjih banaka Eurosustava te proizvodnjom potrebne količine kovanica eura s hrvatskom nacionalnom stranom ili nabavom kovanica eura.
18. Predopskrba gotovim novcem eura
Člankom 18. uređuje se razdoblje trajanja predopskrbe banaka novčanicama i kovanicama eura. Razdoblje predopskrbe uređeno je Smjernicama. Predopskrba banaka gotovim novcem eura nužna je kako bi banke, počevši od datuma uvođenja eura, mogle građanima i poslovnim subjektima pružati uslugu zamjene kune u potrebnom obujmu. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka započinje p redopskrbu banaka novčanicama eura najranije četiri mjeseca prije datuma uvođenja eura, a predopskrbu kovanica eura najranije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura. Propisana razdoblja predstavljaju dovoljan vremenski okvir za predopskrbu banaka gotovim novcem eura. Ovim se člankom propisuje i način prijevoza novčanica i kovanica eura od strane Hrvatske narodne banke u razdoblju predopskrbe. Obzirom na iznimno velike količine gotovog novca eura za koje će biti potrebno obaviti prijevoz tijekom predopskrbe, Hrvatska narodna banka će prijevoz novčanica eura obavljati vlastitim specijalnim vozilima, uz pratnju policije, a kovanica eura neobilježenim vozilima. Svaki prijevoz gotovog novca eura obavljat će se po strogo propisanim sigurnosnim procedurama Ministarstva unutarnjih poslova i zahtjeva koji, za potrebe redovne distribucije gotovog novca, proizlaze iz zakona kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija. Za potrebe prijevoza gotovog novca Hrvatska narodna banka i Ministarstvo unutarnjih poslova sklapaju poseban sporazum kojim podrobno uređuju sve sigurnosne aspekte prijevoza gotovog novca eura.
19. Ugovor o predopskrbi
Prije nego što se započne s predopskrbom banke gotovim novcem eura potrebno je da banka s Hrvatskom narodnom bankom sklopi ugovor o predopskrbi kojim će se detaljno urediti sva međusobna prava i obveze tih ugovornih strana te uvjeti predopskrbe i upravo je to regulirano člankom 19. Navedeni ugovor najmanje mora sadržavati odredbe kojima se uređuje financijsko osiguranje, način pohrane gotovog novca eura za predopskrbu, zabrana puštanja gotovog novca eura u optjecaj prije datuma uvođenja eura, ovlast Hrvatske narodne banke da provodi kontrolu banaka u smislu postupanja u skladu s ugovornim obvezama te odredbe o ugovornoj kazni za kršenje tih obveza. Oblik prihvatljivog financijskog osiguranja propisan je Smjernicom. Novčana sredstva dana kao financijsko osiguranje temeljem ugovora o predopskrbi prenose se na račun Hrvatske narodne banke koji će služiti isključivo za predopskrbu te ne mogu biti premetom ovrhe. Iznosi financijskog osiguranja, njegovo korištenje kao i povrat, ugovorne strane uređuju navedenim ugovorom.
20. Posredna predopskrba
Člankom 20. ovlašćuje se banka da može posredno predopskrbiti poslovne subjekte, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge gotovim novcem eura koji je prethodno primila i prije datuma uvođenja eura. Posredna predopskrba poslovnog subjekta gotovim novcem eura, posebice trgovca, potrebna je kako bi ga se osposobilo da, u skladu sa zakonskim odredbama, od datuma uvođenja eura svojim klijentima vraća eure. Posrednu predopskrbu banka može započeti najranije četiri mjeseca prije datuma uvođenja eura, a posrednu predopskrbu kovanica eura najranije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura što odgovara rokovima predopskrbe kojima Hrvatska narodna banka obavlja predopskrbu banaka gotovim novcem eura. Dakle, banka može započeti posrednu predopskrbu neposredno nakon što sama primi gotov novac eura iz predopskrbe, poštujući pri tome obvezu prethodno sklopljenog ugovora o posrednoj predopskrbi. Banka je uz posrednu predopskrbu ovlaštena obavljati i pojednostavljenu posrednu predopskrbu kao i predopskrbu početnim paketima kovanica eura. Zadnjim stavkom ovoga članka propisano je da banka posrednu predopskrbu i pojednostavljenu posrednu predopskrbu obavlja bez naknade za poslove obrade i isplate gotovog novca eura.
21. Pojednostavljena posredna predopskrba
Člankom 21. opisan je način na koji se mikro poslovni subjekt pojednostavljeno posredno predopskrbljuje gotovim novcem eura i u to najranije pet dana prije datuma uvođenja eura. Mikro poslovni subjekt sudjeluje u postupku pojednostavljene posredne predopskrbe u kojoj će se moći opskrbiti gotovim novcem eura u iznosu do 10.000 eura. Preduvjet za pojednostavljenu posrednu predopskrbu je potpisivanje izjave kojom se mikro poslovni subjekt obvezuje da neće raspolagati gotovim novcem eura iz posredne predopskrbe prije datuma uvođenja eura. Člankom se dodatno propisuje način osiguravanja i namire za eure koji su mikro poslovnom subjektu dani u postupku pojednostavljene posredne predopskrbe. Takva sredstva se smatraju financijskim osiguranjem i ne mogu biti predmetom ovrhe.
22. Početni paketi kovanica
Člankom 22. propisuje se rok u kojem se potrošač, poslovni subjekt, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga mogu najranije opskrbiti početnim paketima kovanica. Početni paket kovanica je paket kovanica eura koji sadrži točno određenu količinu različitih apoena kovanica eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske u unaprijed određenoj vrijednosti za potrošače i unaprijed određenoj vrijednosti za poslovne subjekte. Početni paket omogućuje potrošačima i poslovnim subjektima da se na jednostavan i brz način posredno predopskrbe određenom količinom različitih apoena kovanica eura s hrvatskom nacionalnom stranom i to dovoljno rano (najranije mjesec dana) prije uvođenja eura. Stavkom 2. je dodatno propisano da potrošač može nabaviti početni paket kovanica eura u bilo kojoj banci bez iznimke. Opskrbu početnim paketima kovanica mogu u ime i za račun banke obavljati HP-Hrvatska pošta d.d. i Financijska agencija.
23. Puštanje u optjecaj
Člankom 23. uređuje se da se gotov novac eura pušta u optjecaj na datum uvođenja eura. Navedena odredba izuzetno je bitna zbog zabrane ranijeg puštanja u optjecaj ili korištenja gotovog novca eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe i pojednostavljene posredne predopskrbe.
24. Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura
Člankom 24. uređena su pravila i rokovi u kojima potrošač može zamijeniti gotov novac kune u gotov novac eura te u kojim slučajevima banka može naplatiti naknadu za tu zamjenu. Osnovno načelo zaštite potrošača iz ovoga Zakona propisuje da potrošač ne bi trebao imati dodatne troškove pri zamjeni kune za euro (potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden) te je u skladu s tim načelom propisano da je banka dužna u prvih 12 mjeseci od datuma uvođenja eura svakom potrošaču po jednoj transakciji bez naknade zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna za iznos u euru. Zamjenu kune za euro banka obavlja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Potrošač koji želi može od banke zatražiti zamjenu i većeg broja novčanica (više od 100) i većeg broja kovanica (više od 100), ali za tu zamjenu banka može naplatiti naknadu. Pritom će banka biti ovlaštena odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura. Sve informacije o uvjetima pod kojima banka zamjenjuje kunu za euro, banka je dužna istaknuti na vidljivim mjestima u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.
25. Zamjena gotovog novca kune u Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti d.d.
Člankom 25. uređeno da su uz banke, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ovlaštene zamjenjivati gotov novac kune u gotov novac eura u ime i za račun banke, temeljem međusobno sklopljenih ugovora. Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura u Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti d.d. provodi se samo u razdoblju prvih 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, pod istim uvjetima i na isti način koji su propisani i za banke. Isto kao i banke, i Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. će biti za te potrebe ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, o čemu su informaciju dužne istaknuti na jasno, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici. S obzirom na razgranatost poslovne mreže Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte d.d. na ovaj se način omogućuje znatno veći broj mjesta na kojima će se provoditi zamjena kune u euro.
26. Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci
Člankom 26. propisano je da će Hrvatska narodna banka nakon proteka 12 mjeseci od datuma uvođenja eura bez naknade zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Novčanice kune će se moći zamjenjivati bez vremenskog ograničenja, dok će se kovanice kune moći zamjenjivati do isteka tri godine od datuma uvođenja eura. Tijekom tog razdoblja od tri godine od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka će bez naknade zamjenjivati numizmatičke kovanice kuna.
27. Primjena propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
Člankom 27. uređena su pitanja vezana uz primjenu odredaba zakona kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma prilikom zamjene gotovog novca kune u gotov novac eura. Uređeno je da su za vrijeme zamjene gotovog novca kune u gotov novac eura i za vrijeme zamjene gotovog novca kune uz polog na račun u euru obveznici primjene navedenog zakona i podzakonskog propisa banke, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. S obzirom na veliki broj pravnih osoba koje će obavljati zamjenu kune za euro, kao i veliku količinu gotovog novca kune koji će biti potrebno zamijeniti, neophodna je primjena zakona kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma. Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru u ime i za račun banke, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi banka. Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi Financijska agencija, odnosno HP-Hrvatska pošta d.d.
28. Postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem
Člankom 28. uređeno je postupanje Hrvatske narodne banke i banaka prilikom zamjene neprikladnog gotovog novca kune u euro, kao i postupanje sa sumnjivim gotovim novcem kune. Novčanicom kune neprikladnom za optjecaj smatra se autentična novčanica kune koja je pohabana ili oštećena prema standardima utvrđenima odlukom Hrvatske narodne banke kojom se uređuju minimalni standardi za strojno i ručno sortiranje novčanica prema prikladnosti. Kovani novac kune koji je neprikladan za optjecaj je onaj koji je autentičan, ali oštećen u uporabi ili čiji je izgled značajno promijenjen. Sumnjiv gotov novac jesu novčanice i kovani novac čija autentičnost ne može biti jasno utvrđena ručnom obradom ili obradom pomoću uređaja ili za koji ima dovoljno razloga za sumnju da je krivotvoren. S neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune postupa se u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.
Kod zamjene neprikladnog gotovog novca kune u gotov novac eura, primjenjuje se fiksni tečaj konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Dakle, neprikladni gotov novac kune može se zamijeniti za gotov novac eura, ali primjenom pravila za postupanje s neprikladnim gotovim novcem kuna.
29. Povlačenje gotovog novca kune iz optjecaja
Člankom 29. uređena su pitanja povezana s povlačenjem gotovog novca kune. Povlačenje gotovog novca kune počinje od datuma uvođenja eura i od tog datuma banke više ne mogu redistribuirati gotov novac kune. S obzirom na planirane količine gotovog novca kune koji će biti povučen, propisan je i način na koji će Hrvatska narodna banka obavljati prijevoz do isteka godine u kojoj se uvodi euro. Ovim člankom propisana je i obveza Hrvatske narodne banke da osigura primjereno zbrinjavanje povučenog gotovog novca kune. Nadalje, ovim člankom uređena su imovinska autorska prava na gotov novac kune. Hrvatska narodna banka je nositelj navedenih autorskih prava te je za reproduciranje gotovog novca kune potrebna prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke.
30. Kontrola predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i posredne predopskrbe početnim paketima kovanica eura
Člankom 30. uređena je obveza provođenja kontrole Hrvatske narodne banke nad bankama stambenim štedionicama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac, pružateljima financijskih usluga, poslovnim subjektima, uključujući i društva za prijevoz gotovog novca kako bi se osiguralo postupanje u skladu s odredbama ovoga Zakona i podzakonskim propisima donesenim temeljem ovoga Zakona te sklopljenim ugovorima.
Propisan je i obuhvat kontrole Hrvatske narodne banke,. Obveza svih sudionika je da gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i početnih paketa kovanica drže pohranjen odvojeno od ostalog gotovog novca eura, ostalih valuta odnosno ostale imovine na primjeren način i u odgovarajućim vrijednostima kako bi se izbjegao njihov ulazak u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura.
31. Opskrba gotovim novcem eura
Člankom 31. propisuje se obveza Hrvatske narodne banke da nabavom odgovarajuće količine novčanica eura te osiguravanjem proizvodnje ili nabavom odgovarajuće količine kovanica eura osigurava opskrbu gotovim novcem eura na teritoriju Republike Hrvatske.
32. Izvješćivanje
Člankom 32. propisana je obveza banke da izvješćuje Hrvatsku narodnu banku o tijeku predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim paketima kovanica eura. Način i rokove dostave izvješća Hrvatska narodna banka će urediti podzakonskim propisom tj. svojom odlukom koja će biti donesena na temelju članka 33. ovoga Zakona. Propisani su i obveznici dostave izvješća s podacima o poslovanju s gotovim novcem eura te detalji, način i rokovi dostave izvješća. Obveznici dostave izvješća o poslovanju s gotovim novcem eura su banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d.
33. Podzakonski propisi o predopskrbi i opskrbi
U članku 33. naveden je sadržaj koji će se detaljnije urediti odlukama nadležnosti Hrvatske narodne banke.
IV. DIO ČETVRTI: DVOJNI OPTJECAJ
34. Razdoblje dvojnog optjecaja
Člankom 34. definirano je da razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura. Dvojni optjecaj je jedan od osnovnih pojmova iz Nacionalnog plana i jedan od najvažnijih u ovom cijelom procesu, a već je u pojmovima definiran kao optjecaj u kojem se prilikom transakcija gotovim novcem istodobno koriste kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja. To razdoblje će započeti datumom uvođenja eura u 00:00 sati i završit će zaključno s četrnaestim danom u 24:00 sata. Ako datum uvođenja eura bude 1. siječnja 2023. razdoblje dvojnog optjecaja bit će razdoblje od 1. siječnja 2023. 00:00 sati do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Tijekom tih 14 dana prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se u optjecaju koristiti kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja i to na način i pod uvjetima koji su propisani u ovim Zakonom, dakle potrošači će moći i dalje sve plaćati gotovim novcem kune.
35. Pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
Člankom 35. definirano je kako će tijekom 14 dana, koliko će trajati razdoblje dvojnog optjecaja, primatelj plaćanja npr. trgovac, pravna osoba s javnim ovlastima i svi drugi poslovni subjekti biti dužni potrošaču koji je platio gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Tijekom tih 14 dana dvojnog optjecaja primatelj plaćanja će u trenutku naplate biti dužan prihvatiti do 50 komada kovanica kune u jednoj transakciji i odgovarajući broj novčanica kune, primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini. Iznimno ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune. To bi se primjerice odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura.
36. Iznimke od primjene pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
Članak 36. propisuje da tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura. S druge strane, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju od datuma uvođenja eura isključivo isplaćuju gotov novac eura. To su dvije iznimke od općeg pravila prema kojemu je tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Prilikom dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti iskazani u drugoj valuti koja nije zakonsko sredstvo plaćanja su informativnog karaktera.
V. DIO PETI: DVOJNO ISKAZIVANJE
37. Obvezni subjekti dvojnog iskazivanja
Člankom 37. uređuju se opća pravila dvojnog iskazivanja na način da se izrijekom propisuje koji subjekti imaju obvezu dvojnog iskazivanja prema potrošačima i razdoblje trajanja dvojnog iskazivanja. Osim obveze dvojnog iskazivanja koja se odnosi na potrošačke ugovore, propisuje se i obveza dvojnog iskazivanja i za druge subjekte u specifičnim područjima koja imaju znatan utjecaj na prava i obveze građana (prilikom izdavanja akata tijela javne vlasti kao što su, primjerice porezna rješenja te prilikom dostave isprave o isplati plaće i drugih naknada, primjerice jubilarne nagrade, regresa, božićnice i slično), kako bi se građane na transparentan i prikladan način upoznavalo s budućom službenom valutom.
38. Razdoblje dvojnog iskazivanja
U članku 38. utvrđena su razdoblja dobrovoljnog i obveznog dvojnog iskazivanja.
Razdoblje dobrovoljnog dvojnog iskazivanja počinje od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe koju će Vijeće EU donijeti u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije. Od tada poslovni subjekti mogu krenuti s dvojnim iskazivanjem jer će znati i fiksni tečaj konverzije što je podatak bez kojega se ne može ispravno primijeniti pravilo preračunavanja iz ovoga Zakona.
Obvezno dvojno iskazivanje je razdoblje koje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe koju će Vijeće EU donijeti u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije te završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Primjerice, ako navedene odluka i uredba Vijeća EU budu donesene u mjesecu srpnju 2022, rok od 30 dana će proteći u kolovozu i obveza dvojnog iskazivanja će nastupiti prvog ponedjeljka u rujnu, tj. 5. rujna 2022.
Dakle, poslovni subjekti mogu početi dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti i ranije tj. nakon objave navedene odluke Vijeća EU o usvajanju eura i uredbe Vijeća EU sukladno kojoj će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije koji je nužan kako bi se na ispravan način primijenile odredbe ovoga dijela Zakona.
39. Dvojno iskazivanje kod poslovnih subjekata
Odredbe članka 39. propisuju obvezu dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga za poslovne subjekte u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu ili na robi ili na cjeniku, na internetskoj stranici, u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, u ponudi na trajnom mediju, tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge te putem drugih oblika iskazivanja cijena. Drugim riječima, prilikom dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima, potrebno je dvojno iskazati cijene na svaki dostupni način, te putem svih dostupnih medija, uz jednu iznimku, koju je bilo potrebno propisati uzimajući u obzir samu prirodu oglašavanja, Naime, propisano je da se obveza dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge ne odnosi na oglašavanje putem radijskih programa i glasovnih poruka u ostalim oblicima oglašavanja. Razlog tome jest da dvojno navođenje prilikom oglašavanja tim specifičnim medijima, koji se oslanjanju isključivo na usmeno prenošenje obavijesti, ne bi doprinijelo svrsi jasnog i transparentnog informiranja potrošača već bi, naprotiv, dovelo do konfuzije potrošača, a troškovi koje bi poslovni subjekti imali prilikom provođenja takvog oglašavanja bi se istovremeno povećali zbog povećanje minutaže prilikom takvog oglašavanja. Također, propisuje se razdoblje unutar kojeg poslovni subjekt ima obvezu dvojno iskazati cijenu te da to mora učiniti na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način. Dodatno, propisana je obaveza poslovnog subjekta jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivo istaknuti fiksni tečaj konverzije prilikom dvojnog iskazivanja cijena u poslovnim prostorijama, na internetskoj stranici, u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija, u ponudi na trajnom mediju koju poslovni subjekt dostavlja potrošaču nakon telefonskog razgovora tijekom kojeg mu je dao ponudu, tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, a usmjereno je na promociju robe ili usluge i putem drugih oblika iskazivanja cijena. Također, propisane su i iznimke od obveze dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima za određene poslovne subjekte za koje bi prilagodba dvojnom iskazivanju cijena bila teško ostvariva iz tehničkih, operativnih ili drugih razloga, ili bi isto bilo ostvarivo uz nerazmjerne troškove. Odredbama ovoga članka predviđeno je nekoliko kategorija iznimki od obveze dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima. Tako su sukladno stavku 4. podstavku 1. ovoga članka od obveze dvojnog iskazivanja oslobođeni poslovni subjekti koji prodaju robu i usluge na specifičan način i na specifičnim lokacijama, gdje bi, obzirom na način (primjerice, putem automata), ograničen prostor (na štandovima) i metode prodaje (OPG-ovi, kiosci, pokretna prodaja, proizvodni objekti, prigodna prodaja, u prostorijama objekata s drugom namjenom), dvojno iskazivanje cijena rezultiralo većim troškovima za poslovne subjekte u odnosu na korist koju bi potrošač imao u slučaju da bi se cijene dvojno iskazivale, posebice iz razloga što bi, radi ograničenosti prostora prilikom provođenja prodaje na navedenim lokacijama, dvojno iskazivanje cijena moglo rezultirati dovođenjem potrošača u zabludu radi nepreglednosti iskazanih cijena. Nadalje, stavkom 4. podstavkom 2. ovoga članka utvrđeno je kako su od obveze dvojnog iskazivanja izuzeti oni oblici iskazivanja cijena gdje bi dvojno iskazivanje putem navedenih oblika uzrokovalo nesrazmjerne troškove poslovnim subjektima, posebice uzimajući u obzir da bi tehnička prilagodba softvera navedenih oblika iskazivanja iziskivala ne samo iznimne financijske troškove, već dugo vremensko razdoblje, radi čega bi postojala realna mogućnost da poslovni subjekti ne bi bili u mogućnosti pravovremeno osigurati dvojno iskazivanje cijena kako bi postupali u skladu s odredbama ovoga Zakona. Štoviše, za određene oblike iskazivanja prilagodba dvojnom iskazivanju rezultirala bi potrebom nabave potpuno novih uređaja, budući da se postojeći sustavi određenih oblika iskazivanja ne mogu prenamijeniti i prilagoditi dvojnom iskazivanju, što bi rezultiralo još znatnijim troškovima za poslovne subjekte. Naposljetku, stavkom 5. ovoga članka propisana je i treća kategorija iznimaka od obveze dvojnog iskazivanja cijena, koja se odnosi one situacije gdje je cijena u kunama već istaknuta na samoj robi, te bi ponovno tiskanje/puštanje u promet takvih artikala s dvojno iskazanim cijenama predstavljalo nepotreban i prekomjeran trošak. Potrebno je naglasiti da, u slučaju gore opisanih iznimaka od obveze dvojnog iskazivanja za određene poslovne subjekte, poslovni subjekti i dalje imaju obvezu dvojno iskazivati cijene na računu koji ispostavljaju potrošačima, ali i putem drugih oblika i načina iskazivanja cijena koji ovim podstavcima predmetnog članka nisu izuzeti (primjerice, u poslovnim prostorijama, na internetskim stranicama, prilikom oglašavanja i slično), čime će se potrošačima osigurati pravovremena, transparentna i potpuna informacija o cijenama robe i usluga u kuni i euru, što je i jedan od osnovnih ciljeva istaknutih u Nacionalnom planu zamjene.
40. Legitimacijski papiri, poštanske marke i državni biljezi
Članak 40. odnosi se na sve one akte i proizvode koji su izdani, odnosno tiskani i bili su u prodaji prije datuma uvođenja eura, a na kojima su iznosi iskazani u kunama. Izrijekom se navodi da oni nastavljaju vrijediti i nakon datuma uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakon. To se odnosi na legitimacijske papire, poštanske marke, frankirane markice, državne biljege, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kupone za popust, kupone u vrijednosti vraćene robe, ambalažu s iskazanim piktogramom povratne naknade, knjige i druge periodičke publikacije. Za bolje razumijevanje ovoga članka valja napomenuti kako je pojam legitmacijski papiri pojam iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. Iz članka 1158. proizlazi da se taj pojam odnosi na željezničke karte, kazališne i druge ulaznice, bonove i druge slične isprave koje sadrže određenu obvezu za njihova izdavatelja, a u kojima nije označen vjerovnik, niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdane proizlazi da se mogu ustupiti drugome. U legitimacijske papire, osim željezničkih karata ubrajaju se i druge karte za javni prijevoz. U obuhvat ovoga članka ulaze i prepaid bonovi, kao i unaprijed plaćene kartice za telefonske govornice.
41. Dvojno iskazivanje na računu
Člankom 41. se poslovnom subjektu, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružatelju financijskih usluga propisuje obveza, pri ispostavljanju računa potrošačima, dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Ova se obveza odnosi i na tijela javne vlasti koja su također dužna pri ispostavljanju računa za pružanje javne usluge, u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskazati ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
42. Dvojno iskazivanje kod kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac
Člankom 42. definiran je obuhvat obveznika primjene dvojnog iskazivanja i to na način da uz kreditne institucije obuhvaća i ostale subjekte poput kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, ali i ostale vjerovnike licencirane za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja. Isto tako člankom zakona je precizirano da obveza dvojnog iskazivanja postoji isključivo u odnosu s potrošačima. Imajući u vidu značajne troškove prilagodbe obveznika dvojnog iskazivanja ovim člankom je propisan opseg informacija koje moraju biti dvojno iskazane i to na način da se u vremenu dvojnog iskazivanja potrošaču koji je korisnik različitih usluga obveznika primjene dvojnog iskazivanja pruži korisna informacija koja ima dodanu vrijednost. Uz usluge koji potrošači koriste propisano je dvojno iskazivanje bitnih informacija vezanih uz potrošačke kredite. Na taj način u potpunosti se primjenjuje jedno od načela zbog kojih dvojno iskazivanje pri uvođenju nove valute i postoji, a to je da se potrošaču pruže one informacije koje će mu pomoći da lakše prihvati uvođenje nove valute te da se otklone sumnje da bi samo uvođenje nove valute imalo negativne posljedice na položaj potrošača u odnosu na obveznike primjene dvojnog iskazivanja. Upravo zato je odabir usluga za koje je taksativno propisana obveza dvojnog iskazivanja sveden na najčešće korištene i s aspekta potrošača najbitnije usluge i kreditne proizvode iz široke lepeze proizvoda i usluga koje potrošačima pružaju obveznici dvojnog iskazivanja. U skladu ovim člankom su definirane bitne informacije za potrošače unutar svake skupine usluga relevantnih za potrošače te u odnosu na potrošačke kredite te u odnosu na depozite,
a sve kako bi se obveznicima primjene omogućila pravna sigurnost u pogledu obveze dvojnog iskazivanja, a i kako bi i sam potrošači te sveukupna javnost imali konkretnu informaciju što mogu očekivati u razdoblju dvojnog iskazivanja. Dodatno, u cilju usklađenja primjene dvojnog iskazivanja u odnosu na ostale poslovne subjekte koji su u obveznici istoga prema potrošačima, propisano je da se tarifa naknada i preddefinirani iznos na ekranu bankomata moraju dvojno iskazivati sukladno posebnim pravilima o vidljivosti cijena izraženih u kunama i eurima definiranih u ovom zakonu. Naposljetku, ovim člankom se propisuje i da je kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskazati tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način.
43. Dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga
Člankom 43. propisuje se posebna obveza za dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga, kreditnih institucija koje pružaju financijske usluge i kod drugih sudionika na financijskom tržištu. Ovim se člankom detaljno propisuju koje je informacije potrebno dvojno iskazati kod osiguranja, kod ugovora o leasingu, s posebnim naglaskom na ugovore o leasingu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura, kod mirovinskih programa i ugovora o mirovini s članom obveznog mirovinskog fonda, prilikom upravljanja kako obveznim, tako i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te prilikom pružanja informacija od strane Središnjeg registra osiguranika. Dodatno propisuje se koje su to bitne informacije koje se moraju vojno iskazati prilikom pružanja investicijske usluge malom ulagatelju i prilikom upravljanja investicijskim fondovima koji se nude malim i kvalificiranim ulagateljima u smislu propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova. Kada je riječ o Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. ono će morati dvojno iskazati iznose navedene u njegovom cjeniku usluga, dok će se bitnim informacijama koje je potrebno dvojno iskazati smatrati i iznosi navedeni u cjeniku usluga Zagrebačke burze i podaci o ukupnom prometu i zaključnoj cijeni pojedinog financijskog instrumenta koji je uvršten na mjesto trgovanja u Republici Hrvatskoj.
44. Dvojno iskazivanje u aktima tijela javne vlasti
U članku 44. razrađena je obveza dvojnog iskazivanja u tijelima javne vlasti. Pod pojmom tijela javne vlasti podrazumijevaju se tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik, pravna osoba s javnim ovlastima te javna osoba koja obavlja javnu službu. Tijela javne vlasti dvojno će iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u svim aktima koje donose. Tijela javne vlasti na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju, dvojno iskazuju cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti za tekuću i buduću obvezu u razdoblju dvojnog iskazivanja. Tijela javne vlasti koja posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga koja nisu dužna dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donose. Iznimno, u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja iznosi na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijela javne vlasti vodi službenu evidenciju, a koja se odnose na razdoblja prije dvojnog iskazivanja, iskazuju se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.
45. Dvojno iskazivanje pri isplati plaća
Nacionalni plan definirao je kako će se osim na stavke potrošnje, kao što su računi u trgovinama, računi za komunalne usluge, cjenici i katalozi, dvojno iskazivanje primjenjivati i na primanja stanovništva (npr. izvješća o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada, izvješća o stanju bankovnih računa, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim ili mirovinskim fondovima). Slijedom toga, u članku 45. navedeno je kako će u razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac biti dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa dvojno iskazati barem ukupan iznos isplaćen radniku na račun. Naravno poslodavci mogu sve iznose na navedenim potvrdama iskazivati dvojno, međutim u svakom slučaju je to dužan učiniti za ukupan iznos isplaćen radniku na račun.
VI. DIO ŠESTI: PRIMJENA NAČELA NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA
a. GLAVA I.: OPĆA ODREDBA O NEPREKIDNOSTI UGOVORA I DRUGIH PRAVNIH INSTRUMENATA
46. Neprekidnost ugovora i drugih pravnih instrumenata
Kako je i navedeno u članku 8. gdje je razrađeno načelo neprekidnosti pravnih instrumenata činjenica da će euro postati službena valuta ne smije dovesti do bilo kakvih promjena drugih odredaba tj. uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Ovo načelo (engl. continuity of contracts and other legal instruments) je utvrđeno kroz Uredbu (EZ) br. 1103/97 i sukladno njemu uvođenje eura ne smije utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navodi nacionalna valuta. Drugim riječima, prelazak s nacionalne valute na euro ne daje pravo niti jednoj ugovornoj strani da jednostrano raskine valjani ugovor ili mijenja pojedine ugovorne odredbe. To je razrađeno u članku 46. Naravno i ovdje je zadržano pravilo suglasnosti volja ugovornih strana pa se stranke mogu izrijekom drukčije dogovoriti, a neke od izmjena proizlaze i iz odredaba ovoga Zakona te mogu biti izrijekom drukčije uređeni i posebnim propisom. Dodatno, pojašnjeno je i da ugovor i drugi pravni instrument, dakle bilo koji akt koji ima pravni učinak koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti.
b. GLAVA II.: PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA I PRERAČUNAVANJE KOD UGOVORA O KREDITU I UGOVORA O LEASINGU
47. Preračunavanje novčanih sredstava sredstva na računu
Člankom 47. propisana je osnovna obveza institucija koje vode depozitne, štedne i transakcijske račune te druge račune za plaćanje, izdaju platne instrumente i vode ostale evidencije, da iznose na tim računima koji se vode u kuni preračunaju u eure bez naknade koristeći pri tome fiksni tečaj konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona. Pri izvršavanju preračunavanja izričito je propisano da ne smije doći do izmjene jedinstvenog broja računa kako se ne bi nametali dodatni zahtjevi imateljima tih računa. Obveza postupanja na navedeni način odnosi se jednako na Hrvatsku narodnu banku, Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, kreditnu instituciju, kreditnu uniju, instituciju za platni promet te instituciju za elektronički novac u odnosu na sve korisnike njihovih usluga. Obveza preračunavanja ne primjenjuje se na ugovore o depozitu i ugovore o štednom računu koji su ugovoreni u kuni uz valutnu klauzulu u euru jer se iznos iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje kao iznos u euru koji proizlazi iz ugovornog odnosa. Ovakvom odredbom zapravo se računi koji su i prije datuma uvođenja eura bili vezani uz euro, iskazuju u toj valuti.
Osiguranje kontinuiteta ugovora osim navedenim odredbama postiže se i odredbom kojom se osigurava da dane punomoći za raspolaganje sredstvima po određenim računima a na kojima je došlo do preračunavanja, ostaju valjane i samo preračunavanje na njih nema utjecaj.
Radi izbjegavanja nastanka dodatnih troškova u obliku naknada za vođenje računa, izrijekom je dana mogućnost imatelju računa koji je prije datuma uvođenja eura imao račun i u kuni i u euru, da u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura iskoristi pravo da bez naknade zatvori jedan ili više računa i prenese sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac. Dakle, odredbom se omogućava svakom imatelju računa koji nakon preračunavanja ima dva računa u euru (raniji kunski koji je preračunat i euro i raniji eurski) da zatvori jedan od tih računa kako bi naknadu za vođenje računa sveo samo na naknadu za vođenje samo jednog računa. Naravno, ova mogućnost postoji samo za račune koji se vode u istoj kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novaci.
48. Preračunavanje iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni
Članak 48. uređuje postupanje s nalogom za plaćanje u kuni koji je izdan (ispostavljen) za plaćanje prije datuma uvođenja eura a plaćanje po njemu provodi se nakon datuma uvođenja eura. Člankom je propisan mehanizam za postupanja kreditne institucije s izdanim nalogom za plaćanje (uplatnicom) u papirnatom obliku, koje su pružatelji komunalnih usluga i drugi poslovni subjekti te tijela javne vlasti dostavili korisnicima svojih usluga. Na ovaj način osigurana je i mogućnost korištenja 2D bar koda koji je otisnut na takvom nalogu za plaćanje (uplatnici). Kreditna institucija je pri tome obvezne u razdoblju od šest mjeseci od datuma uvođenja eura tj. do isteka šest mjeseci od datuma uvođenja eura iznos s naloga za prijenos (uplatnice) koji je iskazan u kuni konvertirati u euro te ga u euru i izvršiti. Također, propisano je postupanje kreditnih institucija s nalogom za plaćanje u kuni koji je, najčešće elektronskim putem, zaprimljen prije datuma uvođenja eura, ali sa zadanim rokom izvršenja koji slijedi nakon datuma uvođenja eura, kao što su npr. nalog izravnog terećenja koji temeljem ovlaštenja korisnika usluga, u svrhu plaćanja izdanog računa, na izvršenje kreditnoj instituciji podnose pružatelji komunalnih, telekomunikacijskih ili drugih usluga. Kreditna institucija je u tom slučaju također dužna konvertirati kunski iznos u eure i izvršiti ga u euru.
49. Obveza platitelja za ispravnost preračunavanja
Članak 49. propisuje načelnu obvezu svakog dužnika da svoje obveze prema vjerovnicima iskazane u kuni, sam preračunava u eure te da sam snosi odgovornost za ispravnost preračunavanja, kao i za ispravnost plaćanja koje izvršava po toj obvezi.
50. Pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni
Kako bi se osigurala primjena načela neprekidnosti ugovora kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni člankom 50. utvrđuje se kako je na datum uvođenja eura potrebno iznose iz tih ugovora preračunati iz kune u euro. Iz tog je razloga, ovim člankom detaljno propisano da se pravilo preračunavanja primjenom fiksnog tečaja konverzije i prema pravilima za preračunavanje iz ovoga Zakona, preračunavaju sljedeći iznosi: nedospjeli iznos glavnice u kuni, dospjeli obračunati a neplaćeni iznos glavnice u kuni, ostale nedospjele iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa i ostale dospjele obračunate a neplaćene iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa.
Iznimno od tog pravila, kod ugovora o kreditu i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa a iskazani su u euru ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura.
c. GLAVA III.: PRILAGODBA KAMATNIH STOPA
51. Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa
Budući da je Nacionalnim planom utvrđeno da kod ugovora o kreditu ugovorenih uz fiksnu kamatnu stopu ta kamatna stopa ostaje ista, člankom 51. propisano je pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa. U takvim ugovorima kamatna stopa ostaje kakva je bila ugovorena prije datuma uvođenja eura.
52. Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa
Člankom 52. propisuje se pravila za ugovore u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Kao opće pravilo navodi se da u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura. No, propisuju se i tri iznimke. Prva iznimka odnosi se na slučajeve kada je kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, te se propisuje da će se u takvim ugovorima od datuma uvođenja eura koristiti NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti. Druga iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise Ministarstva financija u kunama, te se propisuje da će se u takvim ugovorima kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u euru. Treća iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, u kojima će se kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prosječna kamatna stopa na depozite građana u euru.
53. Prilagodba nacionalne referentne stope i za nju vezanih kamatnih stopa
Člankom 53. propisuju se pravila za ugovore u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Kao opće pravilo navodi se da u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura. No, propisuju se i tri iznimke. Prva iznimka odnosi se na slučajeve kada je kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, te se propisuje da će se u takvim ugovorima od datuma uvođenja eura koristiti NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti. Druga iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise Ministarstva financija u kunama, te se propisuje da će se u takvim ugovorima kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u euru. Treća iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, u kojima će se kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prosječna kamatna stopa na depozite građana u euru.
d. GLAVA IV.: OBAVJEŠTAVANJE KLIJENATA
54. Obavještavanje klijenata kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac
Člankom 54. propisuje se kontinuirana obveza obavještavanja svih klijenata (dakle ne samo za potrošača) kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet te institucija za elektronički novac o svim bitnim elementima preračunavanja iz zakona. Dodatno i posebno propisuje se obveza subjektima koji su obveznici primjene ovoga članka za slanje dvaju obavijesti i to općenite i individualne, kao i krajnji rok za slanje istih. Definiran je i minimalni sadržaja općenite obavijesti, a što će se još pobliže propisati podzakonskim propisom. Slanje općenite obavijesti je obvezno dok se individualna obavijest šalje samo za klijente s kojima ima sklopljene ugovore o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovore o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan. Ova se obveza odnosi i na klijente s kojima ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope. Svrha dostave individualnih obavijesti je pravovremena dostava otplatnih planova klijentima, a kako bi imali transparentnu informaciju o iznos ostatka duga i iznosu obroka odnosno anuiteta koji dospijevaju u mjesecu čiji je prvi dan jednak datumu uvođenja eura te u svim ostalim mjesecima do idućeg redovnog usklađenja promjenjivog parametra. Sadržaj i strukturu opisanih obavijesti će detaljnije propisati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga svojim podzakonskim propisom.
55. Obavještavanje klijenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Hrvatska banka za obnovu i razvitak je pravna osoba osnovana posebnim zakonom (Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak) kojim se uređuju njezin položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj. S obzirom na njezine specifičnosti i činjenicu da nije klasična kreditna institucija, u članku 55. je utvrđeno kako je Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna obavještavati klijente o svim bitnim elementima preračunavanja. Slijedom toga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak će svojim klijentima poslati najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura. Uz to, klijentima će poslati i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje su za klijenta nastale kao posljedica provedenog preračunavanja i to najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura. Sadržaj i struktura navedenih obavijesti utvrdit će sama Hrvatska banka za obnovu i razvitak svojim internim aktom.
Na gotovo istovjetan način kako je to utvrđeno za kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, u članku 56. utvrđeno je da su i pružatelji financijskih usluga i kreditne institucije koje su pružatelji financijskih usluga dužni obavještavati članove i klijente o promjenama stanja odnosno vrijednosti imovine do kojih dolazi radi preračunavanja. Pružatelj financijskih usluga dužan je putem općenite obavijesti, koju će objaviti na svojim internetskim stranicama i putem oglasa u tiskanim javnim glasilima članovima, odnosno klijentima najaviti kako će biti proveden postupak i koji će biti uvjeti preračunavanja značajni za pojedinu kategoriju članova ili klijenata. Uz to, najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura klijente će biti nužno putem individualne obavijesti, koju će pružatelj financijskih usluga dostaviti članu ili klijentu na ugovoreni način, a koja će sadržavati stanje na individualnom računu i izmjene u uvjetima poslovanja koji će za člana ili klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja, ako do takvih izmjena dolazi. Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga izrađivat će individualnu obavijest navodeći stanje na datum po izboru pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga, ali taj datum ne može biti raniji od datuma uvođenja eura, a stanje se odnosi na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga i kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga te člana ili klijenta. Iznimno, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo dužni su dostaviti individualnu obavijest članu ili klijentu u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine kojeg dostavljaju u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava i to najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura. Sadržaj, strukturu i način dostave opisanih obavijesti će detaljnije pravilnikom propisati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
GLAVA V.: PRERAČUNAVANJE NOMINALNE VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
57. Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca
Člankom 57. propisuju se opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih dužničkih papira i instrumenata tržišta novca na datum uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, na način da se pojedinačna nominalna vrijednost izdanih nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca na datum uvođenja eura utvrđuje u nominalnom iznosu od jednog eura. Svi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca izdani u Republici Hrvatskoj vode u središnjem depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira koji vodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (u daljnjem tekstu: SKDD). Uvidom u trenutno aktivna izdanja, utvrđeno je da je nominalna vrijednost svih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jedna kuna. Obzirom da će uvođenjem eura uobičajena nominalna vrijednost navedenih instrumenata biti jedan euro, potrebno je uskladiti postojeće stanje s praksom koja će uslijediti nakon uvođenja eura. Na temelju provedenih simulacija koja pokazuje zanemarive razlike koje nastaju zbog preračunavanja i zaokruživanja, Prijedlogom zakona za potrebe preračunavanja ukupne nominalne vrijednosti, nominalna vrijednost ukupnog izdanja izračunava se na način da se preračuna ukupna količina dužničkih vrijednosnih papira kojima je pojedinačna nominalna vrijednost izražena u kunama, u količinu nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od jednog eura primjenom fiksnog tečaja konverzije te zaokruži na najbliži cijeli broj. Ukupna nominalna vrijednost tako dobivene količine u svakom pojedinom izdanju nematerijaliziranog dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenata tržišta novca čini ukupnu nominalnu vrijednost izdanja u euru. Kako se ne bi narušila prava i obveze imatelja vrijednosnih papira, preračunavanje provedeno u skladu s predloženim člankom neće se smatrati promjenom nominalne vrijednosti ukupnog izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u smislu prava i obveza izdavatelja ili imatelja istih. Stavcima 4. i 5. propisano je da po službenoj dužnosti preračunavanje i usklađivanje stanja provodi SKDD, na datum uvođenja eura kao službene valute, te o istome obavještava izdavatelja, imatelje i mjesto trgovanja, ako su isti uvršteni na uređeno tržište ili MTP, kako bi svi sudionici imali informaciju o metodi i načinu izračuna. Na kraju, propisano je da se sva plaćanja koja po osnovi tih instrumenata dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije, izvršavaju isključivo u eurima.
58. Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira
Člankom 58. uređuje se preračunavanje tržišne vrijednosti dionica, nominalnog iznosa dionica i poslovnih udjela te temeljnog kapitala trgovačkih društava. Tržišna vrijednost dionica, nominalni iznos dionica i poslovnih udjela te temeljni kapital trgovačkih društava preračunava se primjenom fiksnog tečaja konverzije, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz prijedloga Zakona, zaokruženo na najbliži cent.
Tržišnu vrijednost dionica uvrštenih na uređenom tržištu ili primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi koja je izražena u kunama, na dan uvođenja eura kao službene valute preračunava i iskazuje Zagrebačka burza d.d. koja je tržišni operater i upravitelj multilateralne trgovinske platforme u Republici Hrvatskoj.
Iznos temeljnog kapitala i nominalnu vrijednost dionica odnosno poslovnih udjela izraženim u kunama prema gore navedenim pravilima preračunava samo dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću, uz obvezno pridržavanje zahtjeva iz Zakona o trgovačkim društvima, kojim će biti propisan minimalni iznos temeljnog kapitala i nominalne vrijednosti dionica i poslovnih udjela iskazano u eurima.
U slučaju komanditnog društva, obzirom da zakonom o trgovačkim društvima nije propisan minimalni iznos temeljnog kapitala, propisuje se da se visina uloga komanditora koja je upisana u sudskom registru u kunama, preračunavana dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, te da će preračunati iznos registarski sud upisat u sudski registar po službenoj dužnosti.
Zakonom je isto tako bilo potrebno propisati rokove u kojima su dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću dužna podnijeti zahtjev za upis promjene (koja se provodi na temelju ovoga Zakona i Zakona o trgovačkim društvima) u sudskom registru. Obzirom da je posebno za ona dionička društva koja su uvrštena za trgovanje na mjestima trgovanja važno da se osim tržišne vrijednosti dionica u eurima iskazuje i temeljni kapital i nominalna vrijednost dionica u eurima, propisuje se da se zahtjev može podnijeti najranije nakon što se donese odluka Vijeća EU o fiksnom tečaju konverzije, a najkasnije u roku od godine dana za dioničko društvo, odnosno 18 mjeseci za društvo s ograničenom odgovornošću. Posebno, za dionička društva propisano je da je registarski sud dužan provesti navedenu promjenu u hitnom postupku, te da je društvo dužno bez odgode takvu odluku po upisu dostaviti Središnjem klirinško depozitarnom društvu radi upisa u sustav središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, koji se također provodi u hitnom postupku. Također, predviđeno je da upis svih promjena koje se provode u sudskom registru i središnjem depozitoriju vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. provode bez naknade.
Na kraju, propisuje se da su dionička društva koja su na području Republike Hrvatske izdala dionice javnom ponudom u smislu zakona kojim je uređeno tržište kapitala, a koja su sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 83/21.) bila dužna središnjem depozitoriju vrijednosnih papira predati zahtjev za upis izdanih dionica u središnji depozitorij vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku, a tu obvezu nisu ispunila do stupanja na snagu ovoga Zakona, dužna po upisu promjene središnjem depozitoriju vrijednosnih papira dostaviti i zahtjev za upis svih izdanih dionica u nematerijaliziranom obliku, za što Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. može naplatiti naknadu po svom važećem cjeniku.
59. Iskazivanje vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima
Člankom 59. propisano je iskazivanje vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima na način da se vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda, cijena udjela u dobrovoljnom mirovinskom fondu, cijena udjela u UCITS fondu i cijena udjela u AIF-u koja se za datum koji prethodi datumu uvođenja eura utvrđuje u kunama, na datum uvođenja eura iskazuje u eurima na temelju vrijednosti neto imovine fonda koja je preračunata u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije, a dobiveni iznos zaokružuje se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje tih fondova. Obzirom na to da se vrijednosti neto imovine svih navedenih fondova računa svaki dan na način propisan posebnim propisima te da se vrijednost odnosno cijena udjela računa također svaki dan na temelju vrijednosti neto imovine fonda od prethodnog dana, potrebno je bilo urediti samo pitanje izračunavanja vrijednosti odnosno cijene udjela samo na dan uvođenja eura, na predloženi način.
60. Izmjene i dopune pravnih instrumenata kreditnih institucija i pružatelja financijskih usluga
Člankom 60. razrađuje se obveza kreditnih institucija i pružatelja financijskih usluga da u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori primijene odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura. Ako se u takvim instrumentima izmijene i dopune samo odredbe koje se odnose na uvođenje eura, neće se primjenjivati odredbe drugih propisa i pravnih akata radi čije primjene je potrebna prethodna suglasnost ili odobrenje Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
e. GLAVA VI.: PRERAČUNAVANJE I IZRICANJE NOVČANIH KAZNI I NOVČANIH OBVEZA
61. Preračunavanje novčanih kazni i novčanih obveza
Člankom 61. utvrđeno je kako je Obveznik plaćanja dužan je prije plaćanja iznosa novčanih kazni i novčanih obveza, odnosno drugih novčanih iskaza vrijednosti u kuni izrečenih prije datuma uvođenja eura, a koji nisu izvršeni, preračunati te iznose u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
62. Izricanja novčanih kazni i utvrđivanja novčanih obveza
Člankom 62. utvrđeno je kako su tijela javne vlasti koje izriču novčane kazne ili nameću druge novčane obveze dužna u postupcima u tijeku, odnosno u postupcima u kojima nije donesena pravomoćna i/ili izvršna odluka po službenoj dužnosti sve novčane iskaze vrijednosti u kuni preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
f. GLAVA VII.: PRERAČUNAVANJE PLAĆA, MIROVINA I SOCIJALNIH DAVANJA
63. Prikaz visine plaća i drugih naknada
Člankom 63., poštujući načelo neprekidnosti pravnih instrumenata sukladno kojemu uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna, utvrđeno je kako će se nakon datuma uvođenja eura visina plaće utvrđena u ugovorima o radu i drugim aktima u kojima je utvrđena visina plaće ili druge naknade u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Dakle, neće biti potrebe mijenjati na bilo koji način ugovore i druge akte već će se iznos u kunama u ugovorima smatrati iznosom u eurima, a prilikom isplata iznos u kunama će se preračunati u iznos u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
64. Isplata i preračunavanje mirovinskih primanja i socijalnih davanja
Člankom 64. utvrđena su pravila za isplatu i preračunavanje mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja te socijalnih davanja. Socijalna davanja su naknade koje se isplaćuju na ime ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi i druge naknade koje se isplaćuju temeljem posebnih propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Nakon datuma uvođenja eura visina mirovine i socijalnog davanja preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Isto pravilo primjenjuje se i prilikom utvrđivanja iznosa zaostalih i preplaćenih mirovina i socijalnih naknada. Ako su isti prije datuma uvođenja eura bili izraženi u kunama, nakon datuma uvođenja eura preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
VII. DIO SEDMI: PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI, POSLOVNE KNJIGE, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POREZI
U sedmom dijelu su pojašnjena pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura kao službene valute u republici Hrvatskoj. Također, utvrđuju se pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, ali i pravila za izvještavanje, kako u sustavu proračuna, tako i kod svih drugih subjekata. Na kraju je dan osvrt na prijavu poreza i drugih javnih davanja te na obveze koje se tiču službene statistike.
65. Proračuni i financijski planovi
Člankom 65. utvrđeno je da se proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pripremaju za godinu uvođenja eura, a čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje sustav proračuna, financijsko poslovanje neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa, kao i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njih, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura sastavljaju, donose i objavljuju na način da se vrijednosti u njima iskazuju u eurima. Ako ti akti sadržavaju i usporedne podatke za godine koje prethode datumu uvođenja eura podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Ova je odredba nužna zbog činjenice da je Zakonom o proračunu tj. načelom obračunske jedinice, koje je jedno od osnovnih proračunskih načela utvrđeno kako se u proračunu, financijskim planovima i financijskim izvještajima iznosi se iskazuju u službenoj valuti Republike Hrvatske. Kako će službena valuta Republike Hrvatskoj u godini koja prethodi godini uvođenja eura biti još uvijek kuna, kroz ovu odredbu je dana pravna osnova da se dokumenti proračunskog procesa koji će se donositi nakon objave odluke Vijeća Europske unije pripremaju i u eurima.
66. Poslovne knjige
Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura će se temeljem članka 66. evidentirati u poslovnim knjigama u eurima, a po potrebi i u stranoj valuti. Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u eurima, a po potrebi i u stranoj valuti. Stanja u kunama prenesena iz poslovnih knjiga za godinu koja je prethodila godini u kojoj je uveden euro, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Knjigovodstvena isprava izražena u kuni ili u nekoj drugoj valuti, izdana prije datuma uvođenja eura, a koja se odnosi na obračunsko razdoblje nakon datuma uvođenja eura, preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, odnosno uz primjenu tečaja eura prema toj drugoj valuti. Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona evidentiraju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod odnosno financijski rashod. Isto tako, ako prilikom primjene pravila preračunavanja i zaokruživanja iznosi budu manji od jednog centa, po sili ovoga Zakona dug dužnika prema vjerovniku će se otpustiti tj. otpisati, odnosno tražbina vjerovnika prema dužniku će se otpisati po službenoj dužnosti.
67. Izvještavanje u sustavu proračuna i kod neprofitnih organizacija
Člankom 67. uređeno je prijelazno razdoblje u odnosu na izvještavanje u sustavu proračuna. Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega, te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura, sastavljat će se i objavljivati na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kunama. Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da su vrijednosti iskazane u eurima. Ako navedeni izvještaji i izvješća sadržavaju i usporedne podatke za prethodne godine takvi se podaci prilikom sastavljanja izvještaja i izvješća za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
68. Priprema godišnjih financijskih izvještaja
Potaknuti pitanjima poslovnih subjekata čija poslovna godina ne odgovara kalendarskoj godini pa ista primjerice traje od 1. ožujka do 28. veljače i u tom smislu obuhvaća razdoblje prije odluke Vijeća Europske unije, prijelazno razdoblje do uvođenja eura te razdoblje nakon uvođenja eura u članku 68. pojašnjena su pravila vezano za predaju godišnjih financijskih izvještaja. Kod poslovnih subjekata, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, situacija je jasna, oni pripremaju financijske izvještaje za godinu koja je prethodila datumu uvođenja eura, navodeći podatke u kunama. Poslovni subjekti iz primjera koji je naveden, a čija je poslovna godina različita od kalendarske godine i čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, navode podatke za prethodnu poslovnu godinu, u financijskim izvještajima u eurima. Isto kao i kod izvještavanja u sustavu proračuna, u financijskim izvještajima, gdje su podaci prvi put iskazani u eurima, usporedni podaci iz prethodnih izvještajnih razdoblja u kunama preračunavaju se i prikazuju u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
69. Prijave poreza i drugih javnih davanja
U članku 69. detaljno se pojašnjava obveza prijave poreza i drugih javnih davanja u kontekstu uvođenja eura. Stavcima 1. do 4. propisuje se da se prijave poreza i drugih javnih davanja za obračunsko razdoblje koja završavaju prije datuma uvođenja eura podnose u kuni. Obveznici poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije datuma uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća koje su dužni predati se u skladu s posebnim propisima Poreznoj upravi dostavljaju u euru. Obrazac JOPPD Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji, prema posebnim propisima koji uređuju oporezivanje dohotka, ima oznaku izvješća prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća nakon datuma uvođenja eura podnosi se u euru. Ispravak porezne prijave/obrasca podnosi se u valuti u kojoj je dostavljen izvorno.
Stavkom 5. propisuje se zaključivanje knjigovodstvene godine na zadnji dan godine koja prethodi godini uvođenja eura i prijenos/evidentiranje početnih stanja na dan uvođenja eura, kao i valuta za bilježenje poslovnih događaja u poreznim evidencijama poreznih tijela. Nadalje, stavkom 6. propisuje se postupanje poreznih tijela s iznosima koji će preračunom u euro na zadnji dan godine koja prethodi godini uvođenja eura iznositi manje od jednog centa, na način da isti neće prenositi/evidentirati kao početno stanje na datum uvođenja eura, dok se stavkom 7. propisuje vođenje pozadinskih evidencija poreznih tijela u razdoblju dvojnog iskazivanja vrijednosti i iznosa te nakon datuma uvođenja eura, na način da se podaci za razdoblja koja prethode datumu uvođenja eura vode se u kuni odnosno u valuti koja je iskazana na dokumentima temeljem kojih su iste bile evidentirane, a ovisno o poslovnom procesu (npr. povezivanje zaduženja s uplatama koje mogu biti uplaćene ranije u kuni ili nakon uvođenja eura u euru, iznosi za povrat..) iznosi se preračunavaju primjenom fiksnog tečaja po potrebi u kune ili eure. U stavku 8. utvrđuje se pravilo za postupanje s razlikama koje bi mogle nastati u poreznim evidencijama poreznih tijela zbog preračunavanja iznosa iz kune u euro i obratno. Npr. ako u pozadinskim evidencijama JOPPD obrazac ostane 'otvoren' zbog preračunavanje iz kune u euro ili obratno – smatrat će se 'zatvoren'. Ova odredba također je vezana uz opisani stavak 6., budući da se u poreznim evidencijama poreznih tijela iznosi manji od jednog centa koji nastanu zbog preračunavanja iz kune u euro na zadnji dan prije datuma uvođenja eura neće prenositi kao početno stanje, već će se dugovna stanja zatvoriti otpisom, a pretplatna stanja zatvoriti pripisom. U stavku 9. propisuje se elektronička razmjena podataka između tijela. Servisi i slogovi razmjene ostaju nepromijenjeni, podaci o novčanim iznosima razmjenjivati će se u onoj valuti u kojoj su podaci evidentirani u izvorišnim bazama (do datuma uvođenja eura u kunama, a nakon datuma uvođenja eura u eurima) te se u vrijeme dvojnog iskazivanja cijena elektronička razmjena podataka neće iskazivati dvojno. Stavkom 10. propisuje se ujednačavanje postupanja tijela prilikom razmjene podataka kao i, u slučaju potrebe, način preračunavanja valute dostavljenih podataka i naposljetku stavkom 11. daje se pravni temelj za donošenje pravilnika kojim će ministar financija detaljnije razraditi prikupljanje, način, razmjenu i obradu informacija iz ovoga članka.
70. Službena statistika
Člankom 70. utvrđeno je da Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike preračunavaju vremenske serije u kojima su podaci iskazani u kunama u eure uz primjenu fiksnog tečaja i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Novi statistički podaci tj. statistički podaci koji se odnose na razdoblja nakon datuma uvođenja eura prikupljaju se obrađuju i iskazuju u euru dok se statistički podaci koji se odnose na razdoblje prije datuma uvođenja eura prikupljaju, obrađuju i iskazuju na način da se vrijednosti iskazuju u kunama. Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike podzakonskim propisom utvrđuju za koliko će se godina unazad pojedine serije preračunavati iz kuna u eure.
VIII. DIO OSMI: NADZOR
71. Nadzorna nadležna tijela
U članku 71. utvrđuju se tijela koja će svako u svom djelokrugu i prema području za koje su mjerodavni, nadzirati primjenu ovoga zakona.
72. Otklanjanje nepravilnosti
U članku 72. propisana je ovlast nadzornih nadležnih tijela da prilikom provedbe nadzora subjektu nadzora rješenjem narede otklanjanje utvrđenih nepravilnosti određujući ujedno i rok u kojem se nepravilnosti moraju ukloniti i to ako tijekom nadzora utvrde da subjekt nadzora nije u razdoblju dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način iskazao cijene u euru i kuni. Isto tako će nadzorna nadležna tijela moći postupiti ako utvrde da subjekt nadzora nakon datuma uvođenja eura preračunava novčane iskaze vrijednosti iz kune u euro primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Kako bi se na učinkovit i dosljedan način primjenjivalo načelo zaštite potrošača ako subjekt nadzora izjavi žalbu protiv takvog rješenja ona ne odgađa izvršenje rješenja. Također valja napomenuti da se rješenje neće donositi ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom nadzora, odnosno do donošenja rješenja, što će nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona onda posebno utvrditi.
73. Suradnja nadzornih nadležnih tijela
Člankom 73. utvrđeno je da će nadzorna nadležna tijela međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora/kontrole/provjere i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga nadzornog nadležnog tijela. U tu svrhu nadzorna nadležna tijela će moći i potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te će koordinirati svoje djelovanje.
IX. DIO DEVETI : PREKRŠAJNE ODREDBE
74. Prekršajne odredbe u kunama
Člankom 74. propisuju se prekršajne odredbe u kunama koje će biti na snazi do datuma uvođenja eura.
75. Prekršajne odredbe u eurima
Člankom 75. propisuju se prekršajne odredbe u kunama koje će biti na snazi od datuma uvođenja eura.
76. Načelo oportuniteta
Člankom 76. detaljno je razrađeno načelo oportuniteta sukladno kojemu su dužni postupati inspektori i druge službene osobe. Oni neće podnijeti optužni prijedlog, odnosno izdati prekršajni nalog niti naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put ako:
nadzirana pravna ili fizička osoba tijekom inspekcijskog nadzora otkloni nepravilnosti i nedostatke, odnosno posljedice tih nepravilnosti i nedostataka, utvrđenih u inspekcijskom nadzoru, što će inspektor i druga službena osoba utvrditi u zapisniku
nadzirana osoba očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u određenom roku otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru.
Radi ispunjenja obveze otklanjanja nepravilnosti i nedostataka, odnosno posljedica tih nepravilnosti i nedostataka, utvrđenih u nadzoru inspektor i druga službena osoba će nadziranoj osobi izdati pisanu naredbu u kojoj će točno odrediti preuzetu obvezu i rok za izvršenje, ovisno o prirodi preuzete obveze. Ako nadzirana osoba ne postupi na taj način odnosno ne otkloni nepravilnosti i nedostatke, odnosno posljedice tih nepravilnosti i nedostataka u roku određenom u naredbi inspektora ili druge službene osobe, oni će biti dužni bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za ispunjenje obveze iz naredbe podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog odnosno naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja.
X. DIO DESETI: PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
77. Rok za donošenje podzakonskih propisa i obavijesti
Člankom 77. propisuju se rokovi za izradu podzakonskih propisa i obavijesti.
78. Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura
Člankom 78. propisuje se da srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura treba biti jednak fiksnom tečaju konverzije radi računovodstvenog izvješćivanja, odnosno izrade financijskih izvješća na posljednji dan u godini prije uvođenja eura. Kako bi se izbjegli efekti tečajnih razlika, potrebno je izjednačiti tečaj na ova dva datuma. I prakse drugih država u primjeni istog tečaja dokaz su neophodnosti ove odredbe.
79. Stupanje na snagu
Člankom 79. propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 13. do 16., članaka 24. do 29., članaka 34. do 36., članaka 46. do 53., članaka 57. do 64. i članka 76. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na datum uvođenja eura.
Nacrt prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Zagreb, siječanj 2022.
PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice Europske unije (u daljenjem tekstu: država članica) u kojima je euro službena valuta. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU) pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji.
Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (u daljnjem tekstu: EMU) regulirana je trima uredbama Vijeća Europske unije (u daljnjem tekstu: Vijeće EU). To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura , Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro. Ove se uredbe izravno primjenjuju u svim državama sudionicama monetarne unije od dana uvođenja eura, pri čemu se posljednje dvije revidiraju svaki put kada neka država članica uvede euro. Konkretno, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 mijenja se na način da se nova država članica uvrštava u popis država europodručja, dok se Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 mijenja na način da se dopunjuje utvrđivanjem stope konverzije između eura i valute države članice koja uvodi euro.
Kako bi država članica uvela euro kao službenu valutu potrebno je ispuniti kriterije. Kriteriji za uvođenje zajedničke valute jasno su propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992., pa se tako nazivaju još i kriteriji iz Maastrichta, a često ih se naziva i kriterijima nominalne konvergencije. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.
Kriteriji su postavljeni da potaknu države članice na odgovorno ponašanje koje će pogodovati ekonomskoj stabilnosti i pripremiti ih za članstvo u monetarnoj uniji. Kako je posljednja financijska kriza pokazala, stabilne i otporne države mnogo će uspješnije funkcionirati u uvjetima zajedničke valute nego države koje su opterećene vlastitim gospodarskim problemima.
Pregled kriterija za uvođenje eura prikazan je na Slici 1.
Slika 1. kriteriji za uvođenja eura
Izvor: Internetska stranica Vijeća Europske unije
Uvjeti za pristupanje europodručju : konvergencijski kriteriji - Consilium (europa.eu)
U svezi kriterija održivosti javnih financija bitno je istaknuti u slučaju da omjer duga i BDP-a premašuje vrijednost od 60%, mora se snižavati zadovoljavajućom dinamikom.
U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Eurostrategija). Taj je dokument, među ostalim, predstavio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura koja je pokazala da će u slučaju Republike Hrvatske prednosti znatno premašiti nedostatke. U Eurostrategiji je također utvrđeno da, zahvaljujući uravnoteženom gospodarskom rastu i ostvarenoj fiskalnoj prilagodbi, Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u Europskom tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II).
Nakon toga, u srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u ERM II, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. U tom su dokumentu pojašnjena temeljna načela za provedbu postupka uvođenja eura, kao i sam tijek zamjene valuta. Istim dokumentom dan je pregled pravnog okvira na razini EU koji uređuje pitanje upotrebe eura kao zajedničke valute te je opisana potrebna prilagodba nacionalnog zakonodavstva za uvođenje eura. Uz to, objašnjene su uloge glavnih dionika u procesu uvođenja eura, a opisane su i mjere koje će nadležna tijela primijeniti s ciljem zaštite od neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja cijena. Detaljno je opisan tijek konverzije gotovog novca, depozita i kredita te su predstavljeni glavni elementi informativne kampanje prije i nakon uvođenja eura. Pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama te kovanicama eura, opisane su potrebne zakonske prilagodbe, definirana su pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te je objašnjen postupak zamjene novčanica i kovanica kune u novčanice i kovanice eura.
Danas je euro službena valuta u 19 država članica koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručjem. Neke države članice još nisu ispunile kriterije potrebne za pridruživanje europodručju, dok je Danska odlučila da neće sudjelovati u europodručju. Naime, svaka država članica samostalno odlučuje kada će započeti postupak uvođenja eura. Bugarski lev i hrvatska kuna su se u srpnju 2020. uključili u ERM II, čime su Bugarska i Hrvatska napravile ključan korak prema pristupanju europodručju.
U tablici je dan prikaz država članica koje su uvele euro i država koje su izvan europodručja.
Tablica 1. Pregled uvođenja eura i država članica izvan europodručja
Uvođenje eura
God.
2002.
2007.
2008.
2009.
2011.
2014.
2015.
Države izvan europodručja
D
R
Ž
A
V
A
Austrija
Belgija
Finska
Francuska
Njemačka
Grčka
Irska
Italija
Luksemburg
Nizozemska
Portugal
Španjolska
Slovenija
Cipar
Malta
Slovačka
Estonija
Latvija
Litva
Hrvatska
Bugarska
Rumunjska
Mađarska
Poljska
Češka
Švedska
Danska
Izvor: Internetska stranica Vijeća Europske unije
Službena valuta EU-a (europa.eu)
Nedvojbeno je kako uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura donosi zakon koji uređuje opća pitanja povezana s uvođenjem eura te da se mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadrže odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom.
Slijedom navedenog, Prijedlogom zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) uređuje se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njime će se propisati pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, utvrdit će se trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te će se propisati obveza dvojnog iskazivanja, kao i način praćenja primjene te obveze. Prijedlog zakona, kao krovni zakon, sadrži i odredbu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata. Napominje se kako je pojam „pravni instrument“ preuzet iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 81.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 261.) prema kojoj navedeni pojam podrazumjeva zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, unilateralne pravne akte, instrumente plaćanja osim novčanica i kovanica, te ostale instrumente s pravnim učinkom.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Prijedlog zakona sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih za uvođenje eura. U Prijedlogu zakona sadržana su osnovna načela uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, kao i temeljne odredbe o zamjeni hrvatske kune eurom. Svrha ovog tzv. krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti. Prijelaz na euro kao službenu valutu trebao bi biti homogen i transparentan, kako bi svaki građanin imao priliku dobiti potrebne informacije i kako bi ih mogao s povjerenjem prihvatiti te postupati u skladu s njima.
Kako je i ranije navedeno, Prijedlog zakona unosi u hrvatsko zakonodavstvo glavne odrednice uvođenja eura, a osobito:
a sadrži i druge odredbe nužne za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Republika Hrvatska je putem svoga Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Upotreba eura kao jedinstvene valute u EMU uređena je trima navedenim uredbama Vijeća EU-a.
Ti pravni akti, osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama EMU-a, sadrže i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro. Najvažniji akt u tom postupku jest upravo ovaj Prijedlog zakona.
Osim odredbi utvrđenih Prijedlogom zakona, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura bit će potrebno izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Prilagodbe će tako biti neophodne u propisima kojima se uređuje platni promet, porezni sustav, tržište kapitala, financijski sustav i trgovačko pravo. S druge strane, propise koji samo u manjoj mjeri sadržavaju odredbe povezane s kunom neće biti neophodno mijenjati u razdoblju do uvođenja eura jer se Prijedlogom zakona propisuje da se iznosi iskazani u kunama u svim pravnim instrumentima, što je pojam koji se odnosi na sve akte koji imaju pravni učinak, smatraju iznosima u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje . Odredbe tih propisa prilagodit će se činjenici da će euro biti službena valuta u Republici Hrvatskoj kada se propis bude mijenjao ili dopunjavao zbog neke druge potrebe.
Odredbama Prijedloga zakona usmjerava se cjelokupan proces kako bi se zamjena kune eurom odvijala u zadanim okvirima uz smanjenje na najmanju moguću mjeru svih nepoznanica, pri čemu su iznimno bitni elementi vrijeme i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera.
Zaključno, očekivani pozitivni učinci uvođenja eura uistinu su izraženi. Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. Dakle, općenito, pozitivni učinci uvođenja eura očituju se u stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijiama i novim radnim mjestima.
Nakon uvođenja eura Republika Hrvatska putem Hrvatske narodne banke sudjelovat će u odlučivanju o monetarnoj politici u europodručju, odnosno u oblikovanju i provođenju zajedničke monetarne politike. Monetarna politika u europodručju i sada snažno utječe na uvjete financiranja u Republici Hrvatskoj, a nakon uvođenja eura i glas Republike Hrvatske počet će se uzimati u obzir pri donošenju odluka u najvažnijoj europskoj financijskoj instituciji tj. Europskoj središnjoj banci.
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske su sredstva osigurana u okviru redovnih rashoda poslovanja
PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: uvođenje eura), pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te prekršajne odredbe.
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 2.
Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
Korištenje pojmova s rodnim značenjem
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1) alternativni investicijski fond (u daljnjem tekstu: AIF) je investicijski fond čije je osnivanje i rad propisano propisom kojim se uređuje poslovanje alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja, koji pruža usluge na području Republike Hrvatske
2) banka je kreditna institucija
3) datum uvođenja eura je datum kada euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, koji je utvrđen odlukom Vijeća Europske unije (u daljnjem tekstu: Vijeće EU) koja uređuje usvajanje eura u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: odluka Vijeća EU o usvajanju eura) u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kada Republika Hrvatska ispuni potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
4) društvo za prijevoz gotovog novca je poslovni subjekt koji banci pruža uslugu prijevoza, pohrane i rukovanja gotovim novcem
5) država članica europodručja je država članica čija je službena valuta euro
6) država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
7) dvojni optjecaj je optjecaj u kojem se prilikom transakcija gotovim novcem istodobno koriste kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja
8) dvojno iskazivanje je iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti (cijene robe, cijene usluga, vrijednosti i iznosa) na način da su istovremeno istaknuti u kuni i u euru
9) euro je jedinica valute koja se dijeli na stotinu centa, kako je uređeno Uredbom (EZ) br. 974/98
10) fiksni tečaj konverzije je neopozivo fiksiran tečaj konverzije između eura i kune koji ima pet decimala, utvrđen uredbom Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
11) financijski instrument je financijski instrument kako je uređeno propisom kojim se uređuje tržište kapitala
12) gotov novac je novčanica i kovanica
13) Hrvatska banka za obnovu i razvitak je pravna osoba osnovana posebnim propisom kojim se uređuju njezin položaj, poslovi, ovlaštenja i ustroj
14) institucija za elektronički novac je pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca prema propisu kojim se uređuje izdavanje elektroničkog novca, kao i podružnica i zastupnik institucije za elektronički novac iz druge države članice i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koja pruža usluge na teritoriju Republike Hrvatske
15) institucija za platni promet je pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje platnih usluga prema propisu kojim se uređuje platni promet kao i podružnica i zastupnik institucije za platni promet iz druge države članice i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koja pruža usluge na teritoriju Republike Hrvatske
16) klijent je fizička ili pravna osoba koja je zatražila ili primila uslugu od kreditne institucije, kreditne unije, institucije za elektronički novac, institucije za platni promet odnosno financijsku uslugu od pružatelja financijskih usluga
17) kreditna institucija je institucija osnovana prema propisu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka, stambena štedionica te podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja je ovlaštena pružati uzajamno priznate usluge u Republici Hrvatskoj i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
18) kreditna unija je financijska institucija kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih unija, koja pruža usluge na području Republike Hrvatske
19) legitimacijski papir je isprava kako je uređeno propisom kojim se uređuju obvezni odnosi
20) mikro poslovni subjekt je poslovni subjekt koji ima manje od deset radnika i čiji godišnji prihodi i/ili ukupna aktiva u prethodnoj poslovnoj godini ne prelazi 15 milijuna kuna
21) mjesto trgovanja je mjesto trgovanja kako je definirano propisom kojim se uređuje tržište kapitala
22) nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (u daljnjem tekstu: NRS) je prosječni trošak izvora sredstava hrvatskog bankovnog sektora kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
23) nalog za plaćanje je nalog kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet
24) nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir kako je uređenom propisom kojim se uređuje tržište kapitala
25) otvoreni investicijski fond s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: UCITS fond) je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom čije je osnivanje i rad uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje
26) platna transakcija je transakcija kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet
27) platni instrument je instrument kako je uređeno propisom kojim se uređuje platni promet
28) početni paket kovanica eura je paket kovanica eura koji sadrži točno određenu količinu različitih apoena kovanica eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske u unaprijed određenoj vrijednosti za potrošače i unaprijed određenoj vrijednosti za poslovne subjekte
29) pojednostavljena posredna predopskrba je postupak u kojemu banke opskrbljuju mikro poslovne subjekte gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura
30) poslovni subjekt je fizička ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, uključujući neprofitnu organizaciju, podružnicu i predstavništvo stranog poslovnog subjekta, ili zajednica tih osoba, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga radi ostvarivanja dobiti ili dohotka, osim kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijskih usluga
31) posredna predopskrba je postupak u kojemu banke opskrbljuju poslovne subjekte gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura
32) potrošač je fizička osoba kako je uređeno propisom kojim se uređuje zaštita potrošača
33) pravni instrument je pravni instrument kako je uređen Uredbom (EZ) br. 1103/97
34) predopskrba je postupak u kojem Hrvatska narodna banka u gotovinskim centrima opskrbljuje banke gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura
35) prekoračenje je prekoračenje kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
36) pružatelj financijske usluge je društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mirovinsko osiguravajuće društvo, investicijsko društvo, društvo za upravljanje UCITS fondovima, upravitelj AIF-ovima, zatvoreni AIF s pravnom osobnošću, leasing društvo, društvo za dokup mirovine i faktoring društvo te podružnica sa sjedištem u drugoj državi članici koja je ovlaštena pružati usluge u Republici Hrvatskoj i podružnica društva iz treće zemlje koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za osnivanje podružnice kako su uređeni posebnim propisima koji uređuju poslovanje tih društava, za usluge koje pružaju u Republici Hrvatskoj
37) p ružatelj platne usluge je pružatelj platne usluge koji je sukladno propisu kojim se uređuje platni promet ovlašten pružati platne usluge u Republici Hrvatskoj
38) socijalna davanja su naknade koje se isplaćuju na ime ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi i druge naknade koje se isplaćuju temeljem posebnih propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te nacionalna naknada za starije osobe i doplatak za djecu koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
39) tijelo javne vlasti je tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik, pravna osoba s javnim ovlastima te javna osoba koja obavlja javnu službu
40) treća zemlja je država koja nije država članica
41) ugovor o kreditu je ugovor u kojem kreditna institucija ili drugi vjerovnik koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za financije, odobrava ili obećava odobriti kredit u obliku odgode plaćanja, zajma ili slične financijske nagodbe
42) ugovor o leasingu je ugovor o leasingu kako je uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje leasing društava
43) ugovor o potrošačkom kreditu je ugovor o kreditu kako je uređeno propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ugovor o stambenom potrošačkom kreditu kako je uređeno propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje i
44) ukupan iznos kredita je gornja granica ili ukupan iznos koji se stavlja na raspolaganje prema ugovoru o kreditu i
45) vrijednosni papir je vrijednosni papir kako je uređeno propisom kojim se uređuju obvezni odnosi.
Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj
Članak 5.
(1) Nakon objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja i datum početka i završetka dvojnog iskazivanja i druga pitanja potrebna za uvođenje eura.
(2) Odluka Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“.
Temeljna načela uvođenja eura
Članak 6.
U postupku uvođenja eura primjenjuju se načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
Načelo zaštite potrošača
Članak 7.
(1) Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Uslijed preračunavanja iz stavka 1. ovoga članka potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
(3) Potrošaču se osiguravaju pravovremene, jasne i točne informacije o postupku i pravilima zamjene gotovog novaca kune za gotov novac eura, kao i svi bitni elementi preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro.
Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena
Članak 8.
Zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.
Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata
Članak 9.
Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna.
Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
Članak 10.
Uvođenje eura i svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode se na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova.
Načelo transparentnosti i informiranosti
Članak 11.
Informacije o uvođenju eura trebaju biti jasne, razumljive, dostupne, čitljive i vidljive.
Informacije o izgledu gotovog novca eura
Članak 12.
Hrvatska narodna banka na svojoj internetskoj stranici objavljuje sljedeće informacije:
DIO DRUGI
PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE NOVČANIH ISKAZA VRIJEDNOSTI IZ KUNE U EURO
Opća pravila o primjeni eura u Republici Hrvatskoj
Članak 13.
(1) Euro je službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
(2) Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima, registrima i upisnicima smatraju se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(3) Pozivanje na kunu bez navođenja iznosa u pravnim instrumentima smatra se pozivanjem na euro.
(4) Vrijednosti i iznosi na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijelo javne vlasti vodi službenu evidenciju, za razdoblja prije uvođenja eura, iskazuju se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.
(5) Iznosi navedeni u euru koji se do datuma uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju smatraju se iznosima u euru.
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, nominalna vrijednost vrijednosnih papira te udjela i uloga u drugim subjektima i odgovarajućim registrima preračunava se na način utvrđen u dijelu šestom glavi V. ovoga Zakona.
(7) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na akte tijela javne vlasti u predmetima u kojima se primjenjuje prekršajno i upravno zakonodavstvo.
(8) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na akte tijela javne vlasti kojima se propisuju prekršaji.
Pravila za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti
Članak 14.
(1) Cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti preračunavaju se iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenim u člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
(2) Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale.
(3) Pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja:
Ostala pravila koje se odnose na zaokruživanje
Članak 15.
(1) Jedinične cijene roba i usluga koje su iskazane na više od dvije decimale, nakon preračunavanja iz kune u euro sukladno članku 14. ovoga Zakona zaokružuju se i iskazuju s istim brojem decimala kao prije preračunavanja.
(2) Jedinične cijene, kao i druge cijene niskih vrijednosti iskazane za obračunske jedinice roba i usluga, a koje se koriste kao množenik za izračun cijene elektroničkih komunikacijskih usluga, preračunate iz kune u euro mogu se zaokružiti i iskazati na više od dvije decimale.
Tečajna lista Hrvatske narodne banke
Članak 16.
(1) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka objavljuje tečajnu listu Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute.
(2) Od datuma uvođenja eura srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute primjenjuju se za potrebe statističkog i računovodstvenog izvješćivanja te u pravnim instrumentima u kojima su se prije datuma uvođenja eura primjenjivali srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute koje nisu euro ako nekim propisom nije drugčije uređeno.
DIO TREĆI
OPSKRBA I ZAMJENA GOTOVOG NOVCA KUNE ZA GOTOV NOVAC EURO
Opskrba gotovim novcem eura za potrebe predopskrbe
Članak 17.
Hrvatska narodna banka za potrebe predopskrbe i posredne predopskrbe osigurava pravodobnu proizvodnju kovanica eura, odgovarajuće količine i distribuciju gotovog novca eura na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s pravnim aktima Europske unije i ovim Zakonom.
Predopskrba gotovim novcem eura
Članak 18.
(1) Hrvatska narodna banka započinje p redopskrbu banaka gotovim novcem eura i to:
(2) Predopskrba iz stavka 1. ovoga članka završava na dan koji prethodi datumu uvođenja eura.
(3) U razdoblju predopskrbe Hrvatska narodna banka obavlja prijevoz, uz pratnju policije, novčanica eura vlastitim specijalnim vozilima, a kovanica eura neobilježenim vozilima, sve u skladu s posebnim sigurnosnim procedurama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove utvrđenim za potrebe redovne distribucije gotovog novca Hrvatske narodne banke sukladno propisu kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija i na način uređen sporazumom između Hrvatske narodne banke i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(4) Hrvatska narodna banka obavlja predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka bez naknade.
Ugovor o predopskrbi
Članak 19.
(1) Banka je dužna s Hrvatskom narodnom bankom sklopiti ugovor o predopskrbi, nakon čega Hrvatska narodna banka započinje predopskrbu banke gotovim novcem eura.
(2) U svrhu zasnivanja financijskog osiguranja na novčanim sredstvima, banka je dužna za iznos eura koji će zaprimiti u predopskrbi kao i za ispunjenje obveza preuzetih ugovorom iz stavka 1. ovoga članka na račun Hrvatske narodne banke prenijeti novčana sredstva u kuni.
(3) Financijsko osiguranje iz stavka 2. ovoga članka smatra se financijskim osiguranjem u smislu propisa kojim se uređuje financijsko osiguranje koje je zasnovano prijenosom tih sredstava na račun Hrvatske narodne banke i ta novčana sredstva ne mogu biti predmetom ovrhe.
(4) Iznos novčanih sredstava koje banka prenosi na račun Hrvatske narodne banke radi zasnivanja financijskog osiguranja na tim sredstvima te korištenje i povrat novčanih sredstava uređuju se ugovorom iz stavka 1. ovoga članka.
Posredna predopskrba
Članak 20.
(1) Banka obavlja posrednu predopskrbu poslovnog subjekta, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge gotovim novcem eura koji je prethodno primila na temelju ugovora iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, u rokovima utvrđenim u članku 18. stavku 1. ovoga Zakona samo ako je s tim osobama prethodno sklopila ugovor o posrednoj predopskrbi.
(2) Osim posredne predopskrbe iz stavka 1. ovoga članka, banka obavlja i pojednostavljenu posrednu predopskrbu te opskrbu početnim paketima kovanica eura u rokovima iz članaka 21. i 22. ovoga Zakona.
(3) Banka obavlja posrednu predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, kao i pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu iz stavka 2. ovoga članka bez naknade za obradu i isplatu gotovog novca eura.
Pojednostavljena posredna predopskrba
Članak 21.
(1) Banka obavlja pojednostavljenu posrednu predopskrbu mikro poslovnih subjekata gotovim novcem eura u iznosu ne većem od 10.000,00 eura najranije pet dana prije datuma uvođenja eura ako je mikro poslovni subjekt prethodno potpisao izjavu o pojednostavljenoj posrednoj predopskrbi.
(2) Za iznos nominalne vrijednosti gotovog novca eura iz stavka 1. ovoga članka banka onemogućuje raspolaganje sredstvima na računu mikro poslovnog subjekta, a namiruje se iz tih sredstava na datum uvođenja eura.
(3) Sredstva s kojima mikro poslovni subjekt ne može raspolagati u skladu sa stavkom 2. ovoga članka smatraju se financijskim osiguranjem i ne mogu biti predmetom ovrhe.
Početni paketi kovanica
Članak 22.
(1) Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za potrošače i poslovne subjekte, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelje financijskih usluga, najranije mjesec dana prije datuma uvođenja eura.
(2) Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za sve potrošače bez iznimke.
Puštanje u optjecaj
Članak 23.
(1) Gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe i pojednostavljene posredne predopskrbe pušta se u optjecaj na datum uvođenja eura.
(2) Banka, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelj financijske usluge, poslovni subjekt i potrošač ne smiju gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe te opskrbe početnim paketima kovanica eura, pustiti u optjecaj, odnosno koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja prije datuma uvođenja eura.
Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura
Članak 24.
(1) Banka za sve potrošače, 12 mjeseci od datuma uvođenja eura zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Banka tijekom razdoblja iz stavka 1. ovoga članka bez naknade zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji.
(3) Ako u jednoj transakciji potrošač želi zamijeniti količine novčanica i kovanica iznad ograničenja iz stavka 2. ovoga članka banka može zaračunati naknadu za zamjenu količine koja prelazi ograničenje iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Banka je ovlaštena odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura.
(5) Informaciju o uvjetima zamjene iz stavaka 2. i 4. ovoga članka banka je dužna istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivim mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.
Zamjena gotovog novca kune u Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti d.d.
Članak 25.
(1) Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ovlaštene su u ime i za račun banke, a na temelju sklopljenog ugovora, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura pod istim uvjetima i na isti način i u istom razdoblju kako je ovim Zakonom propisano za banke te su za te potrebe ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, o čemu su informaciju dužne istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.
(2) Za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura sukladno stavku 1. ovoga članka Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. odgovaraju samostalno.
Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci
Članak 26.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je nakon proteka 12 mjeseci od datuma uvođenja eura bez naknade zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona i to:
(2) Hrvatska narodna banka zamjenjuje numizmatičku kovanicu kune na način i u skladu s rokom za zamjenu kovanica iz stavka 1. ovoga članka.
Primjena propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
Članak 27.
(1) Na zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura i zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru primjenjuju se propisi kojima se uređuje sprječavanje pranje novca i financiranje terorizma.
(2) Za vrijeme zamjene iz stavka 1. ovoga članka, obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma su:
(3) Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru u ime i za račun banke, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi banka.
(4) Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi Financijska agencija ili HP-Hrvatska pošta d.d.
Postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem
Članak 28.
(1) Hrvatska narodna banka i banke zamjenjuju, u rokovima iz članaka 24., 25. i 26. ovoga Zakona, gotov novac kune neprikladan za optjecaj u gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona postupajući u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.
(2) Hrvatska narodna banka i banke postupaju u rokovima iz članaka 24., 25. i 26. ovoga Zakona, sa sumnjivim gotovim novcem kune u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.
Povlačenje gotovog novca kune iz optjecaja
Članak 29.
(1) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka povlači kune iz optjecaja bez obračuna naknade bankama za polaganje gotovog novca kune.
(2) Od datuma uvođenja eura banke ne smiju redistribuirati gotov novac kune.
(3) Hrvatska narodna banka obavlja prijevoz, uz pratnju policije, novčanica kune koje su povučene iz optjecaja vlastitim specijalnim vozilima, a kovanica kune koje su povučene iz optjecaja neobilježenim vozilima, u skladu s posebnim sigurnosnim procedurama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove utvrđenim za potrebe redovne distribucije gotovog novca Hrvatske narodne banke, sukladno propisu kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija i na način uređen sporazumom između Hrvatske narodne banke i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(4) Hrvatska narodna banka osigurava primjereno zbrinjavanje gotovog novca kune povučenog iz optjecaja.
(5) Odredbe stavka 3. ovoga članka primjenjuju se na prijevoz gotovog novca kune do isteka godine u kojoj se uvodi euro.
Kontrola predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim paketima kovanica eura
Članak 30.
(1) Hrvatska narodna banka provodi kontrolu banaka, stambenih štedionica, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelja financijskih usluga, poslovnih subjekata uključujući društava za prijevoz gotovog novca u svrhu osiguravanja postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kojim se uređuje predopskrba, posredna predopskrba, pojednostavljena posredna predopskrba i opskrba početnim paketima kovanica eura te sklopljenim ugovorima.
(2) Kontrola Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća provjeru:
(3) Banka, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, pružatelj financijskih usluga, poslovni subjekti uključujući društvo za prijevoz gotovog novca dužni su Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti provođenje kontrole u njihovim poslovnim prostorima.
Opskrba gotovim novcem eura
Članak 31.
Hrvatska narodna banka nabavom odgovarajuće količine novčanica eura te osiguravanjem proizvodnje ili nabavom odgovarajuće količine kovanica eura osigurava opskrbu gotovim novcem eura na teritoriju Republike Hrvatske.
Izvješćivanje
Članak 32.
(1) Banka je dužna izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o tijeku predopskrbe i posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe te opskrbe početnim paketima kovanica eura, na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona i ugovorom o predopskrbi.
(2) Banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obvezni su dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci izvješća s podacima poslovanja s gotovim novcem eura na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona.
Podzakonski propisi o predopskrbi i opskrbi
Članak 33.
(1) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o predopskrbi gotovim novcem eura uređuje:
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o zamjeni gotovog novca kune uređuje postupke i metode zamjene gotovog novca kune, pakiranja, pohranu i osiguranja pohrane.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o postupanju s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune i reproduciranju gotovog novca kune uređuje:
postupanje s gotovim novcem kune neprikladnim za optjecaj
postupanje s uzorcima novčanica kune
postupanje s gotovim novcem kune za koji se sumnja da je krivotvoren
postupanje s gotovim novcem strane valute koja ne glasi na euro za koji se sumnja da je krivotvoren i
uvjete i način reproduciranja gotovog novca kune.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom o opskrbi gotovim novcem eura uređuje opskrbu eurom.
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o podacima iz poslovanja s gotovim novcem.
DIO ČETVRTI
DVOJNI OPTJECAJ
Razdoblje dvojnog optjecaja
Članak 34.
(1) Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura.
(2) Razdoblje dvojnog optjecaja iz stavka 1. ovoga članka započinje datumom uvođenja eura u 00:00 sati i završava zaključno s četrnaestim danom u 24:00 sata.
Pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
Članak 35.
(1) Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan je za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.
(3) Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja dužan je prihvatiti do 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.
Iznimke od primjene pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
Članak 36.
(1) Iznimno od članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, automati za igre na sreću, automati za zabavne igre i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura tijekom razdoblja dvojnog optjecaja.
(2) Iznimno od članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, bankomati i samoposlužni uređaji različiti od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka u bankovnom poslovanju od datuma uvođenja eura isključivo koriste gotov novac eura.
DIO PETI
DVOJNO ISKAZIVANJE
Obvezni subjekti dvojnog iskazivanja
Članak 37.
(1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga imaju obvezu dvojnog iskazivanja prema potrošačima.
(2) Tijelo javne vlasti prilikom izdavanja akata u skladu s člankom 44. ovoga Zakona i poslodavac prilikom dostave isprave o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa na način utvrđen u članku 45. ovoga Zakona imaju obvezu dvojnog iskazivanja.
Razdoblje dvojnog iskazivanja
Članak 38.
(1) Dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, subjekti iz članka 37. ovoga Zakona mogu započeti dvojno iskazivati od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije.
Dvojno iskazivanje kod poslovnih subjekata
Članak 39.
(1) Poslovni subjekt dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni:
(2) Iznimno od obveze iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, obveza dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge ne odnosi se na oglašavanje putem radijskih programa i glasovnih poruka u ostalim oblicima oglašavanja.
(3) Poslovni subjekt dužan je istaknuti fiksni tečaj konverzije na način propisan stavkom 1. ovoga članka.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveza dvojnog iskazivanja cijena ne odnosi se na:
1) poslovne subjekte kada prodaju robu i pružaju usluge na neki od sljedećih načina:
2) pojedine oblike iskazivanja cijena gdje bi dvojno iskazivanje uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima, kao što su:
(5) Uz iznimke od dvojnog iskazivanja cijena predviđenih stavkom 4. ovoga članka, poslovni subjekti nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti:
(6) Na oblike prodaje iz stavka 4. točke 1. ovoga članka primjenjuju se definicije iz propisa koji uređuju trgovinu.
Legitimacijski papiri, poštanske marke i državni biljezi
Članak 40.
Legitimacijski papiri, poštanske marke, frankirane markice, državni biljezi, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kuponi za popust, kuponi u vrijednosti vraćene robe, ambalaža s iskazanim piktogramom povratne naknade, knjige i druge periodičke publikacije koji su bili u prodaji prije datuma uvođenja eura, a na kojima su iznosi iskazani u kuni koriste se i nakon datuma uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Dvojno iskazivanje na računu
Članak 41.
(1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
(2) Tijela javne vlasti dužna su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa za pružanje javne usluge dvojno iskazati ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
Dvojno iskazivanje kod kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac
Članak 42.
(1) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga.
(2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
(3) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način.
Dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga
Članak 43.
(1) Pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu uključujući osobe koje su uključene u distribuciju financijskih proizvoda dužni su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga.
(2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod osiguranja smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti u kunama:
1. u predugovornom informiranju o proizvodima osiguranja:
a) iznos ukupne premije osiguranja u ponudi osiguranja, uvjetima osiguranja, informacijama ugovaratelju osiguranja koje se dostavljaju prije sklapanja ugovora o osiguranju i informativnom izračunu ako isti predstavlja predugovorni dokument u smislu posebnih propisa
b) iznos osigurane svote odnosno osiguranog iznosa i sudjelovanja osiguranika u šteti (franšiza), ako se isti iskazuje u novčanim iznosima
c) iznos provizije, naknade, naplate ili drugih troškova povezanih uz distribuciju proizvoda osiguranja
2. u ugovoru o osiguranju i informacijama koje se dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju:
a) iznos ukupne premije osiguranja na polici osiguranja, računu za plaćanje premije osiguranja i informacijama koje se prema posebnim propisima dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju
b) iznos rate premije osiguranja na računu za plaćanje premije osiguranja
3. u informacijama koje se dostavljaju prilikom isplate osigurnine odnosno naknade štete:
a) iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u obrazloženoj ponudi
b) nesporni iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u utemeljenom odgovoru
c) iznos osigurnine u odluci ili obavijesti o isplati osigurnine.
(3) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod ugovora o leasingu smatra se tarifa naknada, a kod ugovora o leasingu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. kod financijskog leasinga – iznos učešća, iznos leasing rate, trošak obrade ugovora i otkupna vrijednost objekta leasinga
2. kod operativnog leasinga – iznos jamčevine, iznos leasing obroka i trošak obrade ugovora
3. kod ugovora iz točaka 1. i 2. ovoga stavka sljedeći iznosi u predugovornom dokumentu: iznos učešća odnosno jamčevine, iznos leasing rate, trošak obrade ugovora i otkupna vrijednost objekta leasinga.
(4) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod mirovinskih programa i ugovora o mirovini s članom obveznog mirovinskog fonda smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. iznosi navedeni u podacima koji se dostavljaju u okviru ponude mirovinskih programa
2. iznosi naknada koje se plaćaju mirovinskom osiguravajućem društvu ako su navedene u apsolutnom iznosu
3. iznosi zaprimljene doznake, iznos djelomične jednokratne isplate, iznos mirovine i iznos zajamčenih isplata u ugovoru u mirovini
4. iznosi navedeni u obračunu mjesečne isplate mirovine i informaciji o promjenama iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog usklađenja ili na temelju dodatnih doznaka, a koji se dostavljaju na zahtjev korisnika mirovine.
(5) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom upravljanja obveznim mirovinskim fondovima, smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. novčani iskaz neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice u svim slučajevima kada mirovinsko društvo iste javno objavljuje ili ih na drugi način čini dostupnim članu mirovinskog fonda
2. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda, a kada je primjenjivo i vrijednost početnog i završnog stanja.
(6) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima, smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. novčani iskaz neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i cijene udjela u svim slučajevima kada mirovinsko društvo iste javno objavljuje ili ih na drugi način čini dostupnim članu mirovinskog fonda
2. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda, a kada je primjenjivo i vrijednost početnog i završnog stanja
3. svi iznosi u informativnom izračunu mirovine koji se dostavlja članu fonda.
(7) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka, prilikom pružanja informacija od strane Središnjeg registra osiguranika, smatraju se sljedeći novčani iskazi vrijednosti:
1. ukupna vrijednost imovine na osobnom računu (ukupni saldo) u svim slučajevima kada se ista dostavlja ili čini dostupnom članu mirovinskog fonda
2. ukupni iznosi po svim modalitetima isplate mirovine u informativnom izračunu mirovine koji se dostavlja članu fonda.
(8) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom pružanja investicijske usluge malom ulagatelju smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti, kada je primjenjivo obzirom na investicijsku uslugu koja se pruža:
1. tarife naknada
2. iznosi početnog i završnog stanja na novčanom računu klijenta
3. novčani iskaz vrijednosti završnog stanja na računu financijskih instrumenata klijenata
4. agregirani iznos ex-ante i ex-post informacija o troškovima i naknadama klijentima kako je propisano člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 оd 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive.
(9) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom upravljanja investicijskim fondovima koji se nude malim i kvalificiranim ulagateljima u smislu propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti:
1. novčani iskaz vrijednosti odnosno cijena udjela u fondovima čija je vrijednost prije datuma uvođenja eura iskazana u kunama,
2. cijena udjela za početno i završno stanje te početno i završno stanje udjela, kada je primjenjivo, u izvatku o stanju i prometima udjelima u fondu
3. cijena udjela i stanje nakon transakcije, ako je primjenjivo, u potvrdi o transakciji udjelima.
(10) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se iznosi navedeni u cjeniku usluga Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d.
(11) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se iznosi navedeni u cjeniku usluga Zagrebačke burze i podaci o ukupnom prometu i zaključnoj cijeni pojedinog financijskog instrumenta koji je uvršten na mjesto trgovanja u Republici Hrvatskoj.
Dvojno iskazivanje u tijelima javne vlasti
Članak 44.
(1) Tijelo javne vlasti dužno je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donosi.
(2) Tijelo javne vlasti iz stavka 1. ovoga članka, na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju, dvojno iskazuje cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti za tekuću i buduću obvezu u razdoblju dvojnog iskazivanja.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i druga tijela javne vlasti koja posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donose.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona iznos na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi službenu evidenciju, a koji se odnosi na razdoblja prije dvojnog iskazivanja, iskazuje se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.
Dvojno iskazivanje pri isplati plaća
Članak 45.
U razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun.
DIO ŠESTI
PRIMJENA NAČELA NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA
GLAVA I.
OPĆA ODREDBA O NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA
Neprekidnost pravnih instrumenata
Članak 46.
(1) Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj ugovornoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz ugovora, izmjenu pojedine odredbe ugovora, osim ako je između ugovornih strana drukčije izrijekom ugovoreno ili ako je ovim Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.
(2) Na odgovornost ugovornih strana uslijed postupanja protivno stavku 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
(3) Ugovor i drugi pravni instrument koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti.
GLAVA II.
PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA I PRERAČUNAVANJE KOD UGOVORA O KREDITU I UGOVORA O LEASINGU
Preračunavanje novčanih sredstava na računu
Članak 47.
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga preračunavaju iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o depozitu i ugovora o štednom računu u kuni koji je ugovoren uz primjenu valutne klauzule u euru iznos koji je iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje se u iznosu eura koji proizlazi iz ugovornog odnosa.
(3) Provedba aktivnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne utječe na punomoć za raspolaganje sredstvima na računu.
(4) Ako prije datuma uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji.
Preračunavanje iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni
Članak 48.
(1) Pružatelj platnih usluga od datuma uvođenja eura ne smije izvršavati platne transakcije u kuni.
(2) Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon datuma uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(3) Banka je dužna postupati na način iz stavka 2. ovoga članka do isteka šest mjeseci od datuma uvođenja eura.
(4) Banka je dužna omogućiti tehničke pretpostavke za izvršenje naloga u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, uključujući, ali ne ograničavajući se, na moguće korištenje 2D bar koda.
(5) Ako pružatelj platnih usluga koji nije banka zaprima nalog iz stavka 2. ovoga članka, izvršava ga pod istim uvjetima kao što je uređeno stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(6) Nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, pružatelj platnih usluga dužan je izvršiti u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(7) Izvršena konverzija iz stavaka 2. i 6. ovoga članka ne smatra se izmjenom naloga za plaćanje sukladno odredbama propisa kojim se uređuje platni promet te pružatelj platne usluge u vezi konverzije nije u obvezi od korisnika platne usluge tražiti dodatne suglasnosti niti upute za postupanje.
(8) Pružatelj platnih usluga na datum uvođenja eura i na datum koji mu prethodi nije dužan osigurati pristup drugim pružateljima platnih usluga svojim namjenskim sučeljima i modificiranim klijentskim sučeljima koje je uspostavio za komunikaciju na siguran način u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/389 od 27. studenoga 2017. o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenata i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije (SL L 69, 13.3.2018 ).
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, pružatelj platnih usluga dužan je unaprijed obavjestiti svoje korisnike platnih usluga.
Obveza platitelja za ispravnost preračunavanja
Članak 49.
Ako iz ugovora, sporazuma stranaka ili zakonske odredbe proizlazi da je platitelj dužan sam utvrditi svoju obvezu i platiti je, a ta je obveza bila utvrđena u kuni, prilikom plaćanja ili postavljanja naloga za plaćanje nakon datuma uvođenja eura platitelj je odgovoran za ispravnost preračunavanja iznosa u kuni u iznose u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni
Članak 50.
(1) Fiksni tečaj konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni primjenjuju se na:
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura.
GLAVA III.
PRILAGODBA KAMATNIH STOPA
Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa
Članak 51.
U ugovoru u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon datuma uvođenja eura kamatna stopa ostaje kakva je bila ugovorena prije datuma uvođenja eura.
Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa
Članak 52.
(1) U ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura, osim u slučajevima iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.
(2) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu koristi se NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti.
(3) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope koristi se prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru.
(4) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope koristi se prosječna kamatna stopa na depozite građana u euru.
Prilagodba nacionalne referentne stope i za nju vezanih kamatnih stopa
Članak 53.
(1) Hrvatska narodna banka će najmanje 30 dana prije datuma uvođenja eura objaviti privremenu Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: privremeni NRS) izračunatu na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valutama kuna (bez valutne klauzule) i euro (uključujući i kunu s valutnom klauzulom u euru), za sve obuhvate i sve ročnosti za sva referentna razdoblja za koja je Hrvatska narodna banka prethodno već izračunala i objavila NRS odvojeno za valute euro, kuna, američki dolar i švicarski franak.
(2) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka objavljuje NRS za euro izračunat na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valuti euro, uključujući i izvore sredstava i troškove u valuti kuna te kuna s valutnom klauzulom u euru za razdoblja prije datuma uvođenja eura, za sve obuhvate i ročnosti.
(3) Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka prestaje objavljivati NRS za kunu za nove referentne datume.
(4) Na datum uvođenja eura za sve ugovore o kreditu i ugovore o leasingu koji su sklopljeni s potrošačem u kojima je kao referentna kamatna stopa ugovoren NRS za euro ili kunu, kamatna stopa izračunava se kao zbroj ugovorene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), uz prilagodbu opisanu stavcima 5. i 6. ovoga članka.
(5) Ako je privremeni NRS iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost niži od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, fiksna marža ostaje nepromijenjena, a vjerovnik je dužan smanjiti kamatnu stopu za iznos razlike između ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje.
(6) Ako je privremeni NRS iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost viši od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, vjerovnik je dužan smanjiti fiksnu maržu za iznos razlike privremenog NRS-a iz stavka 1. ovoga članka za posljednje referentno razdoblje i ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, a kamatna stopa ostaje nepromijenjena.
(7) U svakom obračunskom razdoblju nakon datuma uvođenja eura za ugovore iz stavka 4. ovoga članka promjenjiva kamatna stopa se izračunava kao zbroj NRS-a za euro koji Hrvatska narodna banka objavljuje na temelju stavka 2. ovoga članka i fiksne marže koja ne može biti viša od fiksne marže izračunate prema stavcima 5. i 6. ovoga članka.
GLAVA IV.
OBAVJEŠTAVANJE KLIJENATA
Obavještavanje klijenata kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac
Članak 54.
(1) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je obavještavati klijente na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je poslati klijentima: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te, ako je primjenjivo, obavijest o mogućnosti zatvaranja računa u skladu s člankom 47. stavkom 4. ovoga Zakona najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura.
(3) Osim obavijesti iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija i kreditna unija dužne su najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura poslati individualnu obavijest svakom klijentu:
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisima propisuje sadržaju i strukturi obavijesti o bitnim elementima preračunavanja propisuje sadržaj i strukturu obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
Obavještavanje klijenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Članak 55.
(1) Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna je obavještavati klijente o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna je poslati klijentima najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje će za klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura.
(3) Hrvatska banka za obnovu i razvitak internim aktom utvrđuje sadržaj i strukturu obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
Obavještavanje klijenata pružatelja financijskih usluga
Članak 56.
(1) Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su obavještavati članove i klijente o promjenama stanja odnosno vrijednosti imovine do kojih dolazi radi preračunavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su članove odnosno klijente:
(3) Općenita obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedinu kategoriju članova ili klijenata, a istu je pružatelj financijskih usluga dužan učiniti dostupnom putem internetske stranice društva i putem oglasa u tiskanim javnim glasilima.
(4) Individualna obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava stanje na individualnom računu i izmjene u uvjetima poslovanja koji će za člana ili klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja, ako do takvih izmjena dolazi, a pružatelj financijskih usluga dužan je istu dostaviti članu ili klijentu na ugovoreni način.
(5) Iznosi iz stavka 4. ovoga članka se odnose na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta.
(6) Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga izrađuju individualnu obavijest iz stavka 2. ovoga članka navodeći stanje na datum po izboru pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga koji ne može biti raniji od datuma uvođenja eura, a stanje se odnosi na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo dužni su individualnu obavijest iz stavka 2. ovoga članka članu ili klijentu dostaviti u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine kojeg dostavljaju u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava, najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura.
(8) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pravilnikom propisuje sadržaj, strukturu i način dostave obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
GLAVA V.
PRERAČUNAVANJE NOMINALNE VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca
Članak 57.
(1) Pojedinačna nominalna vrijednost izdanih nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca izražena u kunama na datum uvođenja eura utvrđuje se u nominalnom iznosu od jednog eura.
(2) Za potrebe preračunavanja ukupne nominalne vrijednosti izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, nominalna vrijednost ukupnog izdanja izračunava se na način da se preračuna ukupna količina dužničkih vrijednosnih papira kojima je pojedinačna nominalna vrijednost izražena u kuni, u količinu nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od jednog eura primjenom fiksnog tečaja konverzije te zaokruži na najbliži cijeli broj. Ukupna nominalna vrijednost tako dobivene količine u svakom pojedinom izdanju nematerijaliziranog dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenata tržišta novca čini ukupnu nominalnu vrijednost izdanja u euru.
(3) Preračunavanje nominalne vrijednosti u skladu s ovim člankom ne smatra se promjenom nominalne vrijednosti ukupnog izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u smislu prava i obveza izdavatelja ili imatelja istih.
(4) Za nematerijalizirane dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca upisane u središnji depozitorij vrijednosnih papira, preračunavanje nominalne vrijednosti i u skladu količine na računima ulagatelja u skladu s pravilima iz ovoga članka i bez naknade provodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. na datum uvođenja eura.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. dužno je nakon provedenog preračunavanja nominalne vrijednosti te količine nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez odgode na datum uvođenja eura obavijestiti izdavatelja i imatelja vrijednosnih papira o provedenom preračunavanju te ako su nematerijalizirani dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca uvršteni na mjestu trgovanja, mjestu trgovanja na koje su uvršteni.
(6) Sva plaćanja na osnovi nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koja dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije izvršavaju se isključivo u euru.
Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira
Članak 58.
(1) Tržišnu vrijednost dionica koje su uvrštene ili kojima se trguje na mjestima trgovanja u kunama na dan uvođenja eura tržišni operater, odnosno upravitelj multilateralne trgovinske platforme, preračunava i iskazuje u euru, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Dionička društva dužna su preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su dionička društva tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.
(3) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su društva s ograničenom odgovornošću tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.
(4) Visina uloga komanditora koja je upisana u sudskom registru u kunama, preračunava se na dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Preračunati iznos registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti.
(5) Dionička društva dužna su u roku od najviše godine dana od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od godine dana od datuma uvođenja eura.
(6) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su u roku od najviše 3 godine od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od 18 mjeseci od datuma uvođenja eura.
(7) Sve novčane obveze na osnovi dionica, poslovnih udjela odnosno udjela, koja dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije, koje su glasile na kune, ispunjavaju se u eurima u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(8) Upis svih promjena iz stavka 5. ovoga članka koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud provodi po hitnom postupku.
(9) Po upisu promjene iz stavka 5. ovoga članka u sudskom registru, dionička društva dužna su bez odgode podnijeti zahtjev za upis te promjene u sustav središnjeg depozitorija vrijednosnih papira.
(10) Dionička društva koja su na području Republike Hrvatske izdala dionice javnom ponudom u smislu propisa kojim je uređeno tržište kapitala, a koja su sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 83/21.) bila dužna središnjem depozitoriju vrijednosnih papira predati zahtjev za upis izdanih dionica u središnji depozitorij vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku, a tu obvezu nisu ispunila do stupanja na snagu ovoga Zakona, dužna su, po upisu promjene iz stavka 5. ovoga članka, središnjem depozitoriju vrijednosnih papira dostaviti i zahtjev za upis svih izdanih dionica u nematerijaliziranom obliku.
(11) Upis svih promjena iz stavka 5. ovoga članka koje se provode u sustavu središnjeg depozitorija vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisa kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, središnji depozitorij vrijednosnih papira provodi po hitnom postupku.
(12) Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru i središnjem depozitoriju vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisa kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. provest će bez naknade.
(13) Za upis izdanih dionica dioničkih društava iz stavka 10. ovoga članka u nematerijaliziranom obliku, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. može naplatiti naknadu po svom važećem cjeniku.
Iskazivanje vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima
Članak 59.
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda, cijena udjela u dobrovoljnom mirovinskom fondu, cijena udjela u UCITS fondu i cijena udjela u AIF-u koja se za datum koji prethodi datumu uvođenja eura utvrđuje u kuni, na datum uvođenja eura iskazuje se u euru na temelju vrijednosti neto imovine fonda koja je preračunata u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, a dobiveni iznos zaokružuje se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje tih fondova.
Izmjene i dopune pravnih instrumenata kreditnih institucija i pružatelja financijskih usluga
Članak 60.
(1) Kreditne institucije i pružatelji financijskih usluga dužni su u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori primijeniti odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura.
(2) Ako se u instrumentima iz stavka 1. ovoga članka izmijene i dopune samo odredbe koje se odnose na uvođenje eura, neće se primjenjivati odredbe drugih propisa i pravnih akata radi čije primjene je potrebna prethodna suglasnost ili odobrenje Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
GLAVA VI.
PRERAČUNAVANJE I IZRICANJE NOVČANE KAZNE I NOVČANE OBVEZE
Preračunavanje novčane kazne i novčane obveze
Članak 61.
Obveznik plaćanja dužan je prije plaćanja iznosa novčane kazne i novčane obveze, odnosno drugih novčanih iskaza vrijednosti u kuni izrečenih prije datuma uvođenja eura, a koji nisu izvršeni, preračunati te iznose u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Izricanje novčane kazne i novčane obveza
Članak 62.
Tijelo javne vlasti koje izriče novčanu kaznu ili nameće drugu novčanu obvezu dužno je u postupcima u tijeku, odnosno u postupcima u kojima nije donesena pravomoćna i/ili izvršna odluka po službenoj dužnosti sve novčane iskaze vrijednosti u kuni preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
GLAVA VII.
PRERAČUNAVANJE PLAĆA, MIROVINA I SOCIJALNIH DAVANJA
Prikaz visine plaća i drugih naknada
Članak 63.
Visina plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Isplata i preračunavanje mirovinskih primanja i socijalnih davanja
Članak 64.
(1) Visina mirovine i drugih davanja iz mirovinskog osiguranja te socijalna davanja preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Iznosi zaostalih i preplaćenih mirovina i socijalnih davanja izraženi u kuni prije datuma uvođenja eura, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
DIO SEDMI
PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI, POSLOVNE KNJIGE, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POREZI
Proračuni i financijski planovi
Članak 65.
(1) Proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se u godini koja prethodi godini uvođenja eura pripremaju za godinu uvođenja eura, a čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje sustav proračuna, financijsko poslovanje neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa, kao i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njih, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura sastavljaju se, donose i objavljuju na način da se vrijednosti u njima iskazuju u euru.
(2) Ako akti iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju i usporedne podatke za godine koje prethode datumu uvođenja eura, podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Poslovne knjige
Članak 66.
(1) Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u euru, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti.
(2) Stanja u kuni prenesena iz poslovnih knjiga za godinu koja je prethodila godini u kojoj je uveden euro, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(3) Knjigovodstvena isprava izražena u kuni ili nekoj drugoj valuti koja nije euro, izdana prije datuma uvođenja eura, a koja se odnosi na obračunsko razdoblje nakon datuma uvođenja eura, preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, odnosno uz primjenu tečaja eura prema toj drugoj stranoj valuti.
(4) Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona evidentiraju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod odnosno financijski rashod.
(5) Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovoga članka manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupne tražbine vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili ovoga Zakona.
Izvještavanje u sustavu proračuna i kod neprofitnih organizacija
Članak 67.
(1) Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kuni.
(2) Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da su vrijednosti iskazane u euru.
(3) Ako izvještaji i izvješća, čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sadržavaju i usporedne podatke za prethodne godine, podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Priprema godišnjih financijskih izvještaja
Članak 68.
(1) Obveznici primjene propisa kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, pripremaju financijske izvještaje za godinu koja je prethodila datumu uvođenja eura, navodeći podatke u kuni.
(2) Obveznici primjene propisa kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, navode podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru.
(3) U financijskim izvještajima, gdje su podaci prvi put iskazani u euru, usporedni podaci iz prethodnih izvještajnih razdoblja u kuni preračunavaju se i prikazuju u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Prijave poreza i drugih javnih davanja
Članak 69.
(1) Prijava poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni.
(2) Obveznici poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije datuma uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, dostavljaju u euru.
(3) Obrazac JOPPD Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji, prema posebnim propisima koji uređuju oporezivanje dohotka, ima oznaku izvješća prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća nakon datuma uvođenja eura podnosi se u euru.
(4) Ispravak porezne prijave/obrasca podnosi se u valuti u kojoj je dostavljen izvorno.
(5) Knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije datuma uvođenja eura u poreznim evidencijama preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona bez obzira iz kojih godina ista potječu, te će se od datuma uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon datuma uvođenja eura bilježiti u euru.
(6) Iznosi obveza i tražbina na zadnji dan prije datuma uvođenja eura koja se preračunavaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, a koji će iznositi manje od jednog centa, ne prenose se kao početno stanje na datum uvođenja eura.
(7) U razdoblju dvojnog iskazivanja vrijednosti te nakon datuma uvođenja eura, u pozadinskim evidencijama nadležnih poreznih tijela, za potrebe obrada podataka, podaci za razdoblja koja prethode datumu uvođenja eura vode se u kuni odnosno u valuti koja je iskazana na dokumentima temeljem kojih su iste bile evidentirane. Nakon datuma uvođenja eura, ovisno o potrebama pojedinačnih poslovnih procesa, iznosi za povrat ili uplatu preračunavaju se u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(8) Eventualne razlike koje bi mogle nastati u poreznim evidencijama poreznih tijela zbog preračunavanja iznosa iz kuna u eure i obratno, nadoknadit će se na teret/u korist nadležnog proračuna.
(9) Novčani iznosi iz potvrda koji se razmjenjuju s drugim javnopravnim tijelima razmjenjivat će se na uobičajeni način bez izmjena WEB servisa. Tijela će dohvaćati novčane iznose u valuti ovisno o razdoblju za koje se novčani iznosi traže. Novčani iznosi dobiveni razmjenom za razdoblja prije datuma uvođenja eura, a koje je tijelo dobilo u kuni, mogu se primjenom fiksnog tečaja preračunavati u euro.
(10) Prilikom razmjene podataka iz službenih evidencija tijelo koje dostavlja podatke iste će dostavljati u valuti koja je iskazana u poreznim prijavama i obrascima koji su predmet dostave, a tijelo koje zaprima podatke će sukladno potrebama preračunati dostavljene podatke u drugu valutu sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(11) Ministar nadležan za financije pravilnikom detaljnije propisuje prikupljanje, način, razmjenu i obradu informacija iz ovoga članka.
Službena statistika
Članak 70.
(1) Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike dužni su vremenske serije u kojima su podaci iskazani u kuni preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
(2) Statistički podaci koji se odnose na razdoblje:
(3) Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike podzakonskim propisom utvrđuju za koliko će se godina unazad pojedine serije iz stavka 1. ovoga članka preračunavati iz kune u euro.
DIO OSMI
NADZOR
Nadzorna nadležna tijela
Članak 71.
(1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u okviru svoje nadležnosti provodi:
(2) Osim ovlasti određenih ovim Zakonom, inspektori i druge službene osobe nadzornih nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka provode nadzor i poduzimaju mjere u okviru svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima
(3) Predstavke vezane za povredu odredaba ovoga Zakona podnose se tijelima iz stavka 1. ovoga članka.
Otklanjanje nepravilnosti
Članak 72.
(1) U provedbi nadzora nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona će rješenjem subjektu nadzora narediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se ta nepravilnosti mora ukloniti ako tijekom nadzora utvrdi da:
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka se neće donositi ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom nadzora, odnosno do donošenja rješenja, što će nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona utvrditi.
Suradnja nadzornih nadležnih tijela
Članak 73.
(1) Nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona dužna su međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora/kontrole/provjere i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga nadzornog nadležnoga tijela iz članka 71. ovoga Zakona.
(2) Nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona mogu potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te koordinirati svoje djelovanje.
DIO DEVETI
PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršajne odredbe u kunama
Članak 74.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijske usluge nakon datuma uvođenja eura preračunava cijenu i novčane iskaze vrijednosti iz kune u euro primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i/ili suprotno sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (članak 14.)
2. kao banka tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije odnosno ako ne postupi u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 1.)
3. kao banka u prvih 12 mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 komada kovanica kuna po jednoj transakciji, bez naknade sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 2.)
4. kao banka informaciju o uvjetima zamjene iz stavaka 2. i 4. ovoga članka ne istakne na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici
5. kao banka, koja nakon datuma uvođenja eura, redistribuira gotov novac kune (članak 29. stavak 2.)
6. kao banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ne dostave Hrvatskoj narodnoj banci izvješće s podacima poslovanja s gotovim novcem eura na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona (članak 32. stavak 2.)
7. kao primatelj plaćanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja utvrđenog člankom 34. ovoga Zakona u trenutku plaćanja nije prihvatio do 50 kovanica kune ili je ograničio broj novčanica kune u jednoj transakciji (članak 35. stavak 3.)
8. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna uniju, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nije dvojno iskazivao prema potrošačima (članak 37. stavak 1.)
9. kao poslovni subjekt nije iskazao cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni (članak 39. stavak 1.)
10. kao poslovni subjekt nije istaknuo fiksni tečaj konverzije iz članka 39. stavka 3.
11. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nije u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazao ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije (članak 41. stavak 1.)
12. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu iskazali bitne informacije iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona za potrošače koji su korisnici njihovih usluga (članak 42. stavak 1.)
13. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu dvojno iskazali tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način (članak 42. stavak 3.)
14. kao pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskažu dvojno bitne informacije potrošačima koji su korisnici njihovih usluga (članak 43.)
15. kao poslodavac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskaže dvojno na ispravi o ispati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa ukupan iznos isplaćen radniku na račun (članak 45.)
16. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga ne preračuna iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona i/ili ako izmjeni jedinstveni broja računa (članak 47. stavak 1.)
17. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac ne omogući imatelju računa da u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura zatvori jedan ili više računa i prenese sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji i/ili ako mu za to naplati naknadu (članak 47. stavak 4.)
18. kao pružatelji platnih usluga od datuma uvođenja eura izvršava platne transakcije u kuni (članak 48. stavak 1.)
19. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga tijekom šest mjeseci nakon datuma uvođenja eura nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga, ne izvrši u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavci 2., 3. i 5.)
20. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje, tijekom šest mjeseci od datuma uvođenja eura, ne omogući tehničke pretpostavke uključujući, ali ne ograničavajući se, na moguće korištenje 2D bar koda za izvršenje naloga za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 3., 4. i 5. )
21. kao pružatelj platnih usluga nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, ne izvrši u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 6.)
22. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura promijeni u odnosnu na parametar kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura, osim u slučajevima iz članka 52. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona (članak 52. stavak 1.)
23. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu ne koristi NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti (članak 52. stavak 2.)
24. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru (članak 52. stavak 3.)
25. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u euru (članak 52. stavak 4.)
26. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje na datum uvođenja eura za ugovore o kreditu i ugovore o leasingu koji je je sklopljeni s potrošačem u kojem je kao referentna kamatna stopa ugovoren NRS za euro ili kunu, kamatnu stopu ne izračuna kao zbroj ugovorene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), uz prilagodbu opisanu u članku 53. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
27. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost niži od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, promijeni fiksnu maržu i ne smanji kamatnu stopu za iznos razlike između ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje (članak 53. stavak 5.)
28. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju u kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost viši od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, ne smanji fiksnu maržu za iznos razlike između privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje i ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i promijeni se kamatnu stopu (članak 53. stavak 6.)
29. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje tijekom trajanja ugovora o kreditu ili ugovora o leasingu koji je sklopljen s potrošačem vjerovnik poveća fiksnu maržu izračunatu na način iz članka 53. stavka 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 7.)
30. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac ne obavijesti klijenta na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja (članak 54. stavak 1.)
31. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet ili institucija za elektronički novac ne pošalje klijentu općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja uključujući, ako je primjenjivo, informaciju o mogućnosti zatvaranja računa u skladu s člankom 47. stavkom 3. ovoga Zakona ili ako tu obavijest ne pošalje najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 2.)
32. kao kreditna institucija ili kreditna unija klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovor o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura ili ako klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest s informacijama o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 3.)
33. kao Hrvatska banka za obnovu i razvitak ne obavijesti klijente o svim bitnim elementima preračunavanja na način da pošalje klijentima najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje su za klijenta nastale kao posljedica provedenog preračunavanja najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 55. stavci 1. i 2.)
34. kao pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga članove, odnosno klijente ne obavijeste putem općenite obavijesti o predstojećem preračunavanju, najmanje 3 mjeseca prije datuma uvođenja eura i putem individualne obavijesti o provedbi preračunavanja najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura (članak 56. stavak 2.)
35. društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo individualnu obavijest ne dostave u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine, a najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura kojeg dostavljaju članovima odnosno klijentima u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava (članak 56. stavak 7.)
36. kreditna institucija i pružatelj financijskih usluga u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori ne usvoje odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura (članak 60. stavak 1.)
37. kao poslodavac nakon datuma uvođenja eura visinu plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni ne preračunava u euro primjenom pravila za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 63.)
38. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nakon datuma uvođenja eura poslovni događaji ne evidentira u poslovnim knjigama u euru (članak 66. stavak 1.)
39. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga stanja iz poslovnih knjiga prenesena iz prethodne godine u kuni na datum uvođenja eura se ne preračunaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 66. stavak 2.)
40. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura nisu sastavljeni i objavljeni na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kuni (članak 67. stavak 1.)
41. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nisu sastavljeni i objavljeni na način da su vrijednosti iskazane u euru (članak 67. stavak 2.)
42. kao poslovni subjekt, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, ne pripremi financijske izvještaje za razdoblje prije datuma uvođenja eura, navodeći podatke u kuni, a za razdoblje nakon datuma uvođenja eura, navodeći podatke u euru (članak 68. stavak 1.)
43. kao poslovni subjekt čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, ne navede podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru (članak 68. stavak 2.)
44. kao porezni obveznik ne podnese prijavu poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije datuma uvođenja eura u kuni (članak 69. stavak 1.)
45. kao porezni obveznik poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, ne podnese prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća, koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, u euru (članak 69. stavak 2.)
46. kao porezni obveznik ne podnese obrazac JOPPD-Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u kuni za izvješća prije datuma uvođenja eura, odnosno u euru za izvješća nakon datuma uvođenja eura (članak 69. stavak 3.)
47. kao porezni obveznik ne podnese ispravke poreznih prijava/obrazaca u valuti u kojoj su dostavljeni izvorno (članak 69. stavak 4.)
48. kao porezni obveznik knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije datuma uvođenja eura u poreznim evidencijama ne preračunava u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona bez obzira iz kojih godina ista potječu i ako se od datuma uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon uvođenja eura ne bilježe u euru (članak 69. stavak 5.)
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članaka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i fizička osoba – obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1.ovoga članka i fizička osoba – iznajmljivač i fizička osoba – nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka inspektor i druge službene osobe mogu pravnoj osobi izreći novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 4.000.00 kuna, osim u slučaju ponovljenog prekršaja.
Prekršajne odredbe u eurima
Članak 75.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.600,00 do 13.300,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijske usluge nakon datuma uvođenja eura preračunava cijenu i novčane iskaze vrijednosti iz kune u euro primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i/ili suprotno sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (članak 14.)
2. kao banka tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije odnosno ako ne postupi u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 1.)
3. kao banka u 12 šest mjeseci od datuma uvođenja eura ne zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 komada kovanica kuna po jednoj transakciji, bez naknade sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 24. stavak 2.)
4. kao banka informaciju o uvjetima zamjene iz stavaka 2. i 4. ovoga članka ne istakne na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici
5. kao banka, koja nakon datuma uvođenja eura, redistribuira gotov novac kune (članak 29. stavak 2.)
6. kao banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ne dostave Hrvatskoj narodnoj banci izvješće s podacima poslovanja s gotovim novcem eura na način i u rokovima uređenim podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz članka 33. ovoga Zakona (članak 32. stavak 2.)
7. kao primatelj plaćanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja utvrđenog člankom 34. ovoga Zakona u trenutku plaćanja nije prihvatio do 50 kovanica kune ili je ograničio broj novčanica kune u jednoj transakciji (članak 35. stavak 3.)
8. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna uniju, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nije dvojno iskazivao prema potrošačima (članak 37. stavak 1.)
9. kao poslovni subjekt nije iskazao cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni (članak 39. stavak 1.)
10. kao poslovni subjekt nije istaknuo fiksni tečaj konverzije iz članka 39. stavka 3.
11. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nije u razdoblju u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazao ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije (članak 41. stavak 1.)
12. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu iskazali bitne informacije iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona za potrošače koji su korisnici njihovih usluga (članak 42. stavak 1.)
13. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nisu dvojno iskazali tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način (članak 42. stavak 3.)
14. kao pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskažu dvojno bitne informacije potrošačima koji su korisnici njihovih usluga (članak 43.)
15. kao poslodavac u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ne iskaže dvojno na ispravi o ispati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa ukupan iznos isplaćen radniku na račun (članak 45.)
16. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga ne preračuna iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona i/ili ako izmjeni jedinstveni broja računa (članak 47. stavak 1.)
17. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac ne omogući imatelju računa da u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura zatvori jedan ili više računa i prenese sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji i/ili ako mu za to naplati naknadu (članak 47. stavak 4.)
18. kao pružatelji platnih usluga od datuma uvođenja eura izvršava platne transakcije u kuni (članak 48. stavak 1.)
19. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga tijekom šest mjeseci nakon datuma uvođenja eura nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga, ne izvrši u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavci 2., 3. i 5.)
20. kao banka ili drugi pružatelj platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje, tijekom šest mjeseci od datuma uvođenja eura, ne omogući tehničke pretpostavke uključujući, ali ne ograničavajući se, na moguće korištenje 2D bar koda za izvršenje naloga za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci ili drugom pružatelju platnih usluga koji zaprima nalog za plaćanje u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 3., 4. i 5. )
21. kao pružatelj platnih usluga nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, ne izvrši u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 48. stavak 6.)
22. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura promijeni u odnosnu na parametar kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura, osim u slučajevima iz članka 52. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona (članak 52. stavak 1.)
23. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu ne koristi NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti (članak 52. stavak 2.)
24. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru (članak 52. stavak 3.)
25. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope ne koristi prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u euru (članak 52. stavak 4.)
26. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje na datum uvođenja eura za ugovore o kreditu i ugovore o leasingu koji je je sklopljeni s potrošačem u kojem je kao referentna kamatna stopa ugovoren NRS za euro ili kunu, kamatnu stopu ne izračuna kao zbroj ugovorene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), uz prilagodbu opisanu u članku 53. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
27. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost niži od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, promijeni fiksnu maržu i ne smanji kamatnu stopu za iznos razlike između ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje (članak 53. stavak 5.)
28. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje u slučaju u kad je privremeni NRS iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje za odgovarajući obuhvat i ročnost viši od vrijednosti ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje, eura ne smanji fiksnu maržu za iznos razlike između privremenog NRS-a iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona za posljednje referentno razdoblje i ugovorenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje i promijeni se kamatnu stopu (članak 53. stavak 6.)
29. kao kreditna institucija, kreditna unija i drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje tijekom trajanja ugovora o kreditu ili ugovora o leasingu koji je sklopljen s potrošačem vjerovnik poveća fiksnu maržu izračunatu na način iz članka 53. stavka 6. ovoga Zakona (članak 53. stavak 7.)
30. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac ne obavijesti klijenta na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja (članak 54. stavak 1.)
31. kao kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet ili institucija za elektronički novac ne pošalje klijentu općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja uključujući, ako je primjenjivo, informaciju o mogućnosti zatvaranja računa u skladu s člankom 47. stavkom 3. ovoga Zakona ili ako tu obavijest ne pošalje najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 2.)
32. kao kreditna institucija ili kreditna unija klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovor o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura ili ako klijentu s kojim ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, ne pošalje individualnu obavijest s informacijama o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope, ili ako tu individualnu obavijest ne pošalje najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 54. stavak 3.)
33. kao Hrvatska banka za obnovu i razvitak ne obavijesti klijente o svim bitnim elementima preračunavanja na način da pošalje klijentima najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje su za klijenta nastale kao posljedica provedenog preračunavanja najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura (članak 55. stavci 1. i 2.)
34. kao pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga članove, odnosno klijente ne obavijeste putem općenite obavijesti o predstojećem preračunavanju, najmanje 3 mjeseca prije datuma uvođenja eura i putem individualne obavijesti o provedbi preračunavanja najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura (članak 56. stavak 2.)
35. društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo individualnu obavijest ne dostave u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine, a najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura kojeg dostavljaju članovima odnosno klijentima u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava (članak 56. stavak 7.)
36. kreditna institucija i pružatelj financijskih usluga u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori ne usvoje odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura (članak 60. stavak 1.)
37. kao poslodavac nakon datuma uvođenja eura visinu plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni ne preračunava u euro primjenom pravila za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 63.)
38. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga nakon datuma uvođenja eura poslovni događaji ne evidentira u poslovnim knjigama u euru (članak 66. stavak 1.)
39. kao poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga stanja iz poslovnih knjiga prenesena iz prethodne godine u kuni na datum uvođenja eura se ne preračunaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 66. stavak 2.)
40. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura nisu sastavljeni i objavljeni na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kuni (članak 67. stavak 1.)
41. kao poslovni subjekt izvještaje i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojima je uređen sustav proračuna i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nisu sastavljeni i objavljeni na način da su vrijednosti iskazane u euru (članak 67. stavak 2.)
42. kao poslovni subjekt, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, ne pripremi financijske izvještaje za razdoblje prije datuma uvođenja eura, navodeći podatke u kuni, a za razdoblje nakon datuma uvođenja eura, navodeći podatke u euru (članak 68. stavak 1.)
43. kao poslovni subjekt čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, ne navede podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru (članak 68. stavak 2.)
44. kao porezni obveznik ne podnese prijavu poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije datuma uvođenja eura u kuni (članak 69. stavak 1.)
45. kao porezni obveznik poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, ne podnese prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća, koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, u euru (članak 69. stavak 2.)
46. kao porezni obveznik ne podnese obrazac JOPPD-Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u kuni za izvješća prije datuma uvođenja eura, odnosno u euru za izvješća nakon datuma uvođenja eura (članak 69. stavak 3.)
47. kao porezni obveznik ne podnese ispravke poreznih prijava/obrazaca u valuti u kojoj su dostavljeni izvorno (članak 69. stavak 4.)
48. kao porezni obveznik knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije datuma uvođenja eura u poreznim evidencijama ne preračunava u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona bez obzira iz kojih godina ista potječu i ako se od datuma uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon uvođenja eura ne bilježe u euru (članak 69. stavak 5.)
(2) Novčanom kaznom od 650,00 do 1.900,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članaka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 1.300,00 do 3.900,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i fizička osoba – obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom od 660,00 do 1.300,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1.ovoga članka i fizička osoba – iznajmljivač i fizička osoba – nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka inspektor i druge službene osobe mogu pravnoj osobi izreći novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 530,00 eura, osim u slučaju ponovljenog prekršaja.
Načelo oportuniteta
Članak 76.
(1) Nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona neće podnijeti optužni prijedlog, odnosno izdati prekršajni nalog niti naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put ako:
(2) Radi ispunjenja obveze iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka nadzorno nadležno tijelo iz članka 71. ovoga Zakona će subjektu nadzora izdati pisanu naredbu u kojoj će točno odrediti preuzetu obvezu i rok za izvršenje, ovisno o prirodi preuzete obveze.
(3) Ako subjekt nadzora ne postupi na način opisan u stavku 1. ovoga članka odnosno ne ispuni obvezu u određenom roku iz naredbe iz stavka 2. ovoga članka, nadzorno nadležno tijelo iz članka 71. ovoga Zakona dužno je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za ispunjenje obveze iz naredbe podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog odnosno naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja.
DIO DESETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje podzakonskih propisa i obavijesti
Članak 77.
(1) Ministar nadležan za financije donijet će pravilnik iz članka 69. stavka 11. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članka 33. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će podzakonske propise iz članka 56. stavka 8. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike donijet će podzakonski propis iz članka 70. stavka 3. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Hrvatska banka za obnovu i razvitak donijet će interni akt iz članka 55. stavka 3. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura
Članak 78.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura jednak je fiksnom tečaju konverzije.
Stupanje na snagu
Članak 79.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 13. do 16., članaka 24. do 29., članaka 34. do 36., članaka 46. do 53., članaka 57. do 64. i članka 76. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na datum uvođenja eura.
Obrazloženje
DIO PRVI: OPĆE ODREDBE
U prvom dijelu Zakona sadržane su općenite naravi u kojima je pojašnjen predmet Zakona, navedeni su propisi Europske unije s kojima se ovim zakonom usklađuje hrvatski pravni sustav, odnosno čije se odredbe ovim Zakonom prenose u hrvatski pravni sustav, a koji se odnose na uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Uz to, definirani su pojmovi koji se koriste u Zakonu i pojašnjeno je u kojim su propisima definirani pojmovi koji se koriste i u ovom Zakonu.
1. Predmet Zakona
Člankom 1. utvrđen je predmet Zakona. Utvrđivanje predmeta Zakona proizlazi iz odredaba Nacionalnog plana kojega je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj od 23. prosinca 2020. U Nacionalnom planu sadržan je pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. U tom su dokumentu pojašnjena temeljna načela za provedbu postupka uvođenja eura, kao i sam tijek postupka zamjene valuta. Istim dokumentom dan je pregled pravnog okvira na razini EU koji uređuje pitanje upotrebe eura kao zajedničke valute te je opisana potrebna prilagodba nacionalnog zakonodavstva za uvođenje eura. Uz to, objašnjene su uloge glavnih dionika u procesu uvođenja eura, a opisane su i mjere koje će nadležna tijela primijeniti s ciljem zaštite od neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja cijena. Detaljno je opisan tijek konverzije gotovog novca, depozita i kredita, te su predstavljeni glavni elementi informativne kampanje prije i nakon uvođenja eura. Pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama te kovanim novcem eura, opisane su potrebne zakonske prilagodbe, definirana su pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te je objašnjen postupak zamjene novčanica i kovanog novca kune u novčanice i kovani novac eura. Upravo je kroz Nacionalni plan i utvrdio kako će se ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti glavne odrednice postupka koje je utvrdilo Vijeće Europske unije te da će se njime urediti datum uvođenja eura i utvrđeni fiksni tečaj konverzije između kune i eura, propisat će pravilo o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, utvrdit će se trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te će se propisati obveza dvojnog iskazivanja cijena i način praćenja njezine primjene. Uz to, u Nacionalnom planu je predviđeno da će ovaj Zakon sadržavati odredbu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata. Slijedom toga, u ovom je članku definirano da se ovim Zakonom uređuju pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj i dvojno iskazivanje te nadzor nad primjenom ovoga Zakona.
2. Usklađenost s propisima Europske unije
U članku 2. navedene su uredbe čija se provedba osigurava donošenjem ovog Zakona. Riječ je o tri uredbe koje se izravno primjenjuju u svim državama sudionicama monetarne od datuma uvođenja eura. Pritom se Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (SL L br. 139 od 11. svibnja 1998., str. 1., sa svim izmjenama i dopunama, u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 974/98) i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro revidiraju svaki put kada neka od država članica postane i država članica europodručja. Konkretno, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 mijenja se na način da se nova država uvrštava u popis država europodručja, dok se Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro mijenja na način da se dopunjuje utvrđivanjem stope konverzije između eura i valute države koja uvodi euro. Ta dva pravna akta zajedno sa Uredbom Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 81.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL, posebno izdanje 2004., poglavlje 10., svezak 1., str. 261.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1103/97), osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama europodručja, donose i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro, a koja se razrađuju kroz odredbe ovoga Zakona.
3. Korištenje pojmova s rodnim značenjem
Člankom 3. utvrđeno je da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose jednako na muški i ženski rod.
4. Pojmovi
Člankom 4. definirani su pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu. Pritom se Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose i određeni pojmovi iz pravnih akata Europske unije navedenih u članku 2. ovoga Zakona, a za korištenje pojmova koji su utvrđeni u nekim drugim zakonima koristi se i pozivanje na te druge Zakone.
5. Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj
Člankom 5. predviđeno da će Vlada Republike Hrvatske, nakon što Vijeće Europske unije donese:
objaviti datum uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, razdoblje dvojnog optjecaja i razdoblje dvojnog iskazivanja. Tom odlukom, koja će biti deklaratorne naravi, objavit će se da će datum kada će euro postati službena valuta u Republici Hrvatskoj te fiksni tečaj konverzije. Objavit će se i razdoblje dvojnog optjecaja koje će trajati 14 dana i u tih 14 dana prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se u optjecaju koristiti kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja i to na način i pod uvjetima koji su propisani u detaljno razrađeni u ovom Zakonu. Uz to, tom će odlukom biti objavljeno razdoblje dvojnog iskazivanja. To je razdoblje koje će početi prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, a što je detaljno pojašnjeno u obrazloženju uz članak 38. ovoga Zakona. Tijekom toga razdoblja dvojno iskazivanje provodi se na način utvrđen u ovom Zakonu. Dakle tom odlukom pokrenut će se provedba aktivnosti iz ovoga Zakona. Odluka će se objaviti u „Narodnim novinama“.
6. Temeljna načela uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
U članku 6. definirano je pet osnovnih načela na kojima se temelje i iz kojega proizlaze sve odredbe ovoga Zakona i na kojima počiva provedba svih aktivnosti vezanih za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Tih je pet načela ili neposredno ili posredno definirano u Nacionalnom planu.
7. Načelo zaštite potrošača
Sukladno načelu zaštite potrošača utvrđenom u članku 7. preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro provodi se primjenom fiksnog tečaja konverzije primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona bez naknade te se utvrđuje da potrošač zbog preračunavanja ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Dodatno se primjenom ovog načela osigurava da potrošaču budu dostupne pravovremene, jasne i točne informacije o postupku i pravilima zamjene gotovog novaca kune za gotov novac eura, kao i svi bitni elementi preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro.
8. Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena
U članku 8. utvrđeno je da je zabranjeno poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Temeljem tog načela, a nastavno i na usvojeni Nacionalni plan planira se sljedeće:
9. Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata
Sukladno načelu neprekidnosti pravnih instrumenata utvrđenom u članku 9. uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Ovo načelo (engl. continuity of contracts and other legal instruments) je utvrđeno kroz Uredbu (EZ) br. 1103/97 i sukladno njemu uvođenje eura ne smije utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navodi nacionalna valuta. Uredba (EZ) br. 1103/97 u pravne instrumente ubraja zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, unilateralne pravne akte, instrumente plaćanja, osim novčanica i kovanica, te ostale instrumente s pravnim učinkom. U pravnom sustavu Republike Hrvatske u ostale instrumente s pravnim učinkom možemo ubrojiti rješenja o ovrsi, uključujući i ona koja donose javni bilježnici, vrijednosne papire primjerice mjenicu, instrumente osiguranja plaćanja, primjerice zadužnicu, isprave koje se izdaju ili sklapaju u svrhu osiguranja tražbina, primjerice jamstva i dr. Drugim riječima, prelazak s nacionalne valute na euro ne daje pravo niti jednoj ugovornoj strani da jednostrano raskine valjani ugovor ili mijenja pojedine ugovorne odredbe, što je razrađeno kroz niz odredaba ovog Zakona. Zbog primjene ovoga načela, primjerice ugovor o kreditu kod kojega je kamatna stopa fiksna, a iznos glavnice nominiran u nacionalnoj valuti, nastavit će vrijediti i nakon dana uvođenja eura. Kamatna će stopa pritom ostati nepromijenjena, a iznos obveze iz ugovora o kreditu nominiran u nacionalnoj valuti pravno će značiti iznos obveze iz ugovora o kreditu nominiran u eurima, izračunat primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovoga Zakona. Ugovori o kreditu koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom također će nastaviti vrijediti, ali će kamatne stope umjesto uz parametar u nacionalnoj valuti nakon uvođenja eura biti vezane uz odgovarajući parametar u euru.
10. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti iz članka 10. zahtjeva da sve aktivnosti vezane za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj provode na način da se osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova.
11. Načelo transparentnosti i informiranosti
Primjena načela transparentnosti utvrđenog u članku 11. je možda i najvažnija u ovom cjelokupnom procesu jer osigurava da svi dionici u ovom postupku budu primjereno informirani. I prije uvođenja eura kao službene valute provedbom aktivnosti iz Komunikacijske strategije za provedbu Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom sve grupe javnosti upoznat će se sa svim važnim elementima procesa prelaska s hrvatske kune na euro. Dodatno, uspostavit će se sustav informiranja, uz obvezu objavljivanja svih potrebnih informacija na internetskim stranicama sudionika u postupku, kao i na internetskoj stranici o uvođenju eura.
12. Informacije o izgledu gotovog novca eura
Člankom 12. uređuje se obveza Hrvatske narodne banke da na svojoj internetskoj stranici, objavi informacije o izgledu lica i naličja novčanica i kovanica eura. Navedeno podrazumijeva slike svih apoena novčanica eura po serijama te opise njihovih značajki kao i lica i naličja kovanica eura izdanih u svim državama članicama EU po apoenima s opisima njihovih značajki. Kovanice eura imaju zajedničku europsku stranu i posebnu nacionalnu stranu. Svaka država članica europodručja ima mogućnost, prilikom uvođenja eura, proizvesti kovanice eura s nacionalnom stranom za svih osam apoena. Tu mogućnost su iskoristile sve države članice europodručja. Nacionalna strana kovanice eura mora zadovoljiti tehničke standarde propisane Uredbom Vijeća (EU) 729/2014 o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj. Navedena mogućnost kovanja kovanica eura koji ima nacionalnu stranu postoji samo za kovanice eura ne i za novčanice eura.
DIO DRUGI: PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE NOVČANIH ISKAZA VRIJEDNOSTI IZ KUNE U EURO
U drugom dijelu Zakona utvrđena su opća pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro koja se primjenjuju horizontalno. Uz pravila preračunavanja, u zakonu su utvrđena i matematička pravila zaokruživanja kako bi se izbjegla bila kakva arbitrarnost prilikom primjene pravila utvrđenih u ovom dijelu Zakona.
13. Opća pravila o primjeni eura u Republici Hrvatskoj
Članak 13. stupit će na snagu na datum uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kada će euro postati kako službena novčana jedinica tako i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Trenutno je u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, br. 75/08, 54/13 i 47/20) u članku 21. utvrđeno kako je kuna zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj i da je novčana jedinica Republike Hrvatske kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Međutim, ta odredba, kao i niz drugih odredaba Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci prestat će važiti na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske što tako i izrijekom utvrđenu u članku 118. navedenog zakona. Slijedom toga, ovim se člankom utvrđuje da će na datum uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj euro postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Uz to, u ovom članku utvrđeno je još nekoliko odredaba općenite naravi koje će se horizontalno primjenjivati ako u bilo kojem pravnom instrumentu, podzakonskom aktu, registru, upisniku ili bilo gdje drugdje postoji pozivanje na kunu. Dakle, iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima, podzakonskim propisima i registrima i (upisnicima) od datuma uvođenja eura smatrat će se iznosima u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Ovo opće pravilo ne odnosi se na iznos temeljnog kapitala dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću upisane u sudskom registru jer je ovo područje posebno razrađeno kroz odredbe ovoga Zakona.
Pozivanje na kunu bez navođenja iznosa u pravnim instrumentima smatra se pozivanjem na euro. Važno je znati kako je pojam „pravni instrument“ definiran kroz odredbe Uredbu (EZ) br. 1103/97 koja utvrđuje da pojam „pravni instrumenti” znači zakonske odredbe, upravni akti, sudske odluke, ugovori, unilateralni pravni akti, instrumenti plaćanja osim novčanica i kovanica, te ostali instrumenti s pravnim učinkom. Dakle, ovim je pojmom pokriven najširi krug instrumenata koji po bilo kojoj pravnoj osnovi imaju pravni učinak, na koje će se ako sadržavaju pozivanja na kunu primijeniti pravila preračunavanja i zaokruživanja te fiksni tečaj konverzije kako bi utvrditi iznos u eurima. Kako je u Republici Hrvatskoj u pravnim odnosima euro bio itekako prisutan i do sad je bilo uobičajeno u aktima navoditi iznose u eurima koji su se prilikom plaćanja preračunavali u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju. Od datuma uvođenja eura iznosi navedeni u eurima koji su se do datuma uvođenja eura preračunavali u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju smatrat će se iznosima u eurima.
14. Pravila za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti
Člankom 14. definirana su za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti. Pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđena su u člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97. Sukladno tome, definirano je da se cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti preračunavaju se iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, a preračunavanje iz kune u euro izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale. Matematičko pravilo zaokruživanja koje se primjenjuje prilikom zaokruživanja određuje da ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.
15. Ostala pravila koje se odnose na zaokruživanje
Članak 15. prepoznaje i određene iznimke od primjene pravila koje se odnose na zaokruživanje. Ta iznimka se odnosi na jedinične cijene proizvoda i usluga (električne energije, komunalnih usluga, naftnih derivata, prirodnog plina, ukapljene nafte i plina i dr.) koje su i prije datuma uvođenja eura bile iskazane na više od dvije decimale, koje će se nakon preračunavanja iz kune u euro zaokruživati i iskazivati s istim brojem decimala kao i prije preračunavanja.
16. Tečajna lista Hrvatske narodne banke
Od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka prestaje objavljivati tečajnu listu Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute i počinje objavljivati tečajnu listu Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute. To je izrijekom propisano u članku 16. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute objavljeni na tečajnoj listi moći će se upotrebljavati za sve potrebe za koje se trenutno upotrebljava srednji tečaj Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute. Na taj će se način osigurati zaštita potrošača te kontinuitet upotrebe srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke u svim pravnim instrumentima.
III. DIO TREĆI: OPSKRBA I ZAMJENA GOTOVOG NOVCA KUNE ZA GOTOV NOVAC EURO
17. Opskrba gotovim novcem eura za potrebe predospkrbe
Člankom 17. propisana je obveza Hrvatskoj narodnoj banci da u skladu sa Smjernicom europske središnje banke od 14. srpnja 2006. o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (ESB/2006/9) i Smjernicom europske središnje banke od 19. lipnja 2008. o izmjeni Smjernice ESB/2006/9 o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (ESB/2008/4); (u daljnjem tekstu: Smjernice) pravovremeno osigura odgovarajuće količine novčanica i kovanica eura za potrebe predopskrbe i posredne predopskrbe na teritoriju Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka će potrebne količine novčanica eura osigurati temeljem sporazuma s jednom ili više središnjih banaka Eurosustava te proizvodnjom potrebne količine kovanica eura s hrvatskom nacionalnom stranom ili nabavom kovanica eura.
18. Predopskrba gotovim novcem eura
Člankom 18. uređuje se razdoblje trajanja predopskrbe banaka novčanicama i kovanicama eura. Razdoblje predopskrbe uređeno je Smjernicama. Predopskrba banaka gotovim novcem eura nužna je kako bi banke, počevši od datuma uvođenja eura, mogle građanima i poslovnim subjektima pružati uslugu zamjene kune u potrebnom obujmu. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka započinje p redopskrbu banaka novčanicama eura najranije četiri mjeseca prije datuma uvođenja eura, a predopskrbu kovanica eura najranije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura. Propisana razdoblja predstavljaju dovoljan vremenski okvir za predopskrbu banaka gotovim novcem eura. Ovim se člankom propisuje i način prijevoza novčanica i kovanica eura od strane Hrvatske narodne banke u razdoblju predopskrbe. Obzirom na iznimno velike količine gotovog novca eura za koje će biti potrebno obaviti prijevoz tijekom predopskrbe, Hrvatska narodna banka će prijevoz novčanica eura obavljati vlastitim specijalnim vozilima, uz pratnju policije, a kovanica eura neobilježenim vozilima. Svaki prijevoz gotovog novca eura obavljat će se po strogo propisanim sigurnosnim procedurama Ministarstva unutarnjih poslova i zahtjeva koji, za potrebe redovne distribucije gotovog novca, proizlaze iz zakona kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija. Za potrebe prijevoza gotovog novca Hrvatska narodna banka i Ministarstvo unutarnjih poslova sklapaju poseban sporazum kojim podrobno uređuju sve sigurnosne aspekte prijevoza gotovog novca eura.
19. Ugovor o predopskrbi
Prije nego što se započne s predopskrbom banke gotovim novcem eura potrebno je da banka s Hrvatskom narodnom bankom sklopi ugovor o predopskrbi kojim će se detaljno urediti sva međusobna prava i obveze tih ugovornih strana te uvjeti predopskrbe i upravo je to regulirano člankom 19. Navedeni ugovor najmanje mora sadržavati odredbe kojima se uređuje financijsko osiguranje, način pohrane gotovog novca eura za predopskrbu, zabrana puštanja gotovog novca eura u optjecaj prije datuma uvođenja eura, ovlast Hrvatske narodne banke da provodi kontrolu banaka u smislu postupanja u skladu s ugovornim obvezama te odredbe o ugovornoj kazni za kršenje tih obveza. Oblik prihvatljivog financijskog osiguranja propisan je Smjernicom. Novčana sredstva dana kao financijsko osiguranje temeljem ugovora o predopskrbi prenose se na račun Hrvatske narodne banke koji će služiti isključivo za predopskrbu te ne mogu biti premetom ovrhe. Iznosi financijskog osiguranja, njegovo korištenje kao i povrat, ugovorne strane uređuju navedenim ugovorom.
20. Posredna predopskrba
Člankom 20. ovlašćuje se banka da može posredno predopskrbiti poslovne subjekte, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge gotovim novcem eura koji je prethodno primila i prije datuma uvođenja eura. Posredna predopskrba poslovnog subjekta gotovim novcem eura, posebice trgovca, potrebna je kako bi ga se osposobilo da, u skladu sa zakonskim odredbama, od datuma uvođenja eura svojim klijentima vraća eure. Posrednu predopskrbu banka može započeti najranije četiri mjeseca prije datuma uvođenja eura, a posrednu predopskrbu kovanica eura najranije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura što odgovara rokovima predopskrbe kojima Hrvatska narodna banka obavlja predopskrbu banaka gotovim novcem eura. Dakle, banka može započeti posrednu predopskrbu neposredno nakon što sama primi gotov novac eura iz predopskrbe, poštujući pri tome obvezu prethodno sklopljenog ugovora o posrednoj predopskrbi. Banka je uz posrednu predopskrbu ovlaštena obavljati i pojednostavljenu posrednu predopskrbu kao i predopskrbu početnim paketima kovanica eura. Zadnjim stavkom ovoga članka propisano je da banka posrednu predopskrbu i pojednostavljenu posrednu predopskrbu obavlja bez naknade za poslove obrade i isplate gotovog novca eura.
21. Pojednostavljena posredna predopskrba
Člankom 21. opisan je način na koji se mikro poslovni subjekt pojednostavljeno posredno predopskrbljuje gotovim novcem eura i u to najranije pet dana prije datuma uvođenja eura. Mikro poslovni subjekt sudjeluje u postupku pojednostavljene posredne predopskrbe u kojoj će se moći opskrbiti gotovim novcem eura u iznosu do 10.000 eura. Preduvjet za pojednostavljenu posrednu predopskrbu je potpisivanje izjave kojom se mikro poslovni subjekt obvezuje da neće raspolagati gotovim novcem eura iz posredne predopskrbe prije datuma uvođenja eura. Člankom se dodatno propisuje način osiguravanja i namire za eure koji su mikro poslovnom subjektu dani u postupku pojednostavljene posredne predopskrbe. Takva sredstva se smatraju financijskim osiguranjem i ne mogu biti predmetom ovrhe.
22. Početni paketi kovanica
Člankom 22. propisuje se rok u kojem se potrošač, poslovni subjekt, stambena štedionica, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga mogu najranije opskrbiti početnim paketima kovanica. Početni paket kovanica je paket kovanica eura koji sadrži točno određenu količinu različitih apoena kovanica eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske u unaprijed određenoj vrijednosti za potrošače i unaprijed određenoj vrijednosti za poslovne subjekte. Početni paket omogućuje potrošačima i poslovnim subjektima da se na jednostavan i brz način posredno predopskrbe određenom količinom različitih apoena kovanica eura s hrvatskom nacionalnom stranom i to dovoljno rano (najranije mjesec dana) prije uvođenja eura. Stavkom 2. je dodatno propisano da potrošač može nabaviti početni paket kovanica eura u bilo kojoj banci bez iznimke. Opskrbu početnim paketima kovanica mogu u ime i za račun banke obavljati HP-Hrvatska pošta d.d. i Financijska agencija.
23. Puštanje u optjecaj
Člankom 23. uređuje se da se gotov novac eura pušta u optjecaj na datum uvođenja eura. Navedena odredba izuzetno je bitna zbog zabrane ranijeg puštanja u optjecaj ili korištenja gotovog novca eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe i pojednostavljene posredne predopskrbe.
24. Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura
Člankom 24. uređena su pravila i rokovi u kojima potrošač može zamijeniti gotov novac kune u gotov novac eura te u kojim slučajevima banka može naplatiti naknadu za tu zamjenu. Osnovno načelo zaštite potrošača iz ovoga Zakona propisuje da potrošač ne bi trebao imati dodatne troškove pri zamjeni kune za euro (potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden) te je u skladu s tim načelom propisano da je banka dužna u prvih 12 mjeseci od datuma uvođenja eura svakom potrošaču po jednoj transakciji bez naknade zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna za iznos u euru. Zamjenu kune za euro banka obavlja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Potrošač koji želi može od banke zatražiti zamjenu i većeg broja novčanica (više od 100) i većeg broja kovanica (više od 100), ali za tu zamjenu banka može naplatiti naknadu. Pritom će banka biti ovlaštena odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura. Sve informacije o uvjetima pod kojima banka zamjenjuje kunu za euro, banka je dužna istaknuti na vidljivim mjestima u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.
25. Zamjena gotovog novca kune u Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti d.d.
Člankom 25. uređeno da su uz banke, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. ovlaštene zamjenjivati gotov novac kune u gotov novac eura u ime i za račun banke, temeljem međusobno sklopljenih ugovora. Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura u Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti d.d. provodi se samo u razdoblju prvih 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, pod istim uvjetima i na isti način koji su propisani i za banke. Isto kao i banke, i Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. će biti za te potrebe ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, o čemu su informaciju dužne istaknuti na jasno, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici. S obzirom na razgranatost poslovne mreže Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte d.d. na ovaj se način omogućuje znatno veći broj mjesta na kojima će se provoditi zamjena kune u euro.
26. Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci
Člankom 26. propisano je da će Hrvatska narodna banka nakon proteka 12 mjeseci od datuma uvođenja eura bez naknade zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Novčanice kune će se moći zamjenjivati bez vremenskog ograničenja, dok će se kovanice kune moći zamjenjivati do isteka tri godine od datuma uvođenja eura. Tijekom tog razdoblja od tri godine od datuma uvođenja eura Hrvatska narodna banka će bez naknade zamjenjivati numizmatičke kovanice kuna.
27. Primjena propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
Člankom 27. uređena su pitanja vezana uz primjenu odredaba zakona kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma prilikom zamjene gotovog novca kune u gotov novac eura. Uređeno je da su za vrijeme zamjene gotovog novca kune u gotov novac eura i za vrijeme zamjene gotovog novca kune uz polog na račun u euru obveznici primjene navedenog zakona i podzakonskog propisa banke, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. S obzirom na veliki broj pravnih osoba koje će obavljati zamjenu kune za euro, kao i veliku količinu gotovog novca kune koji će biti potrebno zamijeniti, neophodna je primjena zakona kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma. Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru u ime i za račun banke, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi banka. Ako Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. obavljaju zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura, odgovornost za postupanje u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma snosi Financijska agencija, odnosno HP-Hrvatska pošta d.d.
28. Postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem
Člankom 28. uređeno je postupanje Hrvatske narodne banke i banaka prilikom zamjene neprikladnog gotovog novca kune u euro, kao i postupanje sa sumnjivim gotovim novcem kune. Novčanicom kune neprikladnom za optjecaj smatra se autentična novčanica kune koja je pohabana ili oštećena prema standardima utvrđenima odlukom Hrvatske narodne banke kojom se uređuju minimalni standardi za strojno i ručno sortiranje novčanica prema prikladnosti. Kovani novac kune koji je neprikladan za optjecaj je onaj koji je autentičan, ali oštećen u uporabi ili čiji je izgled značajno promijenjen. Sumnjiv gotov novac jesu novčanice i kovani novac čija autentičnost ne može biti jasno utvrđena ručnom obradom ili obradom pomoću uređaja ili za koji ima dovoljno razloga za sumnju da je krivotvoren. S neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune postupa se u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke kojim se uređuje postupanje s neprikladnim i sumnjivim gotovim novcem kune.
Kod zamjene neprikladnog gotovog novca kune u gotov novac eura, primjenjuje se fiksni tečaj konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Dakle, neprikladni gotov novac kune može se zamijeniti za gotov novac eura, ali primjenom pravila za postupanje s neprikladnim gotovim novcem kuna.
29. Povlačenje gotovog novca kune iz optjecaja
Člankom 29. uređena su pitanja povezana s povlačenjem gotovog novca kune. Povlačenje gotovog novca kune počinje od datuma uvođenja eura i od tog datuma banke više ne mogu redistribuirati gotov novac kune. S obzirom na planirane količine gotovog novca kune koji će biti povučen, propisan je i način na koji će Hrvatska narodna banka obavljati prijevoz do isteka godine u kojoj se uvodi euro. Ovim člankom propisana je i obveza Hrvatske narodne banke da osigura primjereno zbrinjavanje povučenog gotovog novca kune. Nadalje, ovim člankom uređena su imovinska autorska prava na gotov novac kune. Hrvatska narodna banka je nositelj navedenih autorskih prava te je za reproduciranje gotovog novca kune potrebna prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke.
30. Kontrola predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i posredne predopskrbe početnim paketima kovanica eura
Člankom 30. uređena je obveza provođenja kontrole Hrvatske narodne banke nad bankama stambenim štedionicama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac, pružateljima financijskih usluga, poslovnim subjektima, uključujući i društva za prijevoz gotovog novca kako bi se osiguralo postupanje u skladu s odredbama ovoga Zakona i podzakonskim propisima donesenim temeljem ovoga Zakona te sklopljenim ugovorima.
Propisan je i obuhvat kontrole Hrvatske narodne banke,. Obveza svih sudionika je da gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i početnih paketa kovanica drže pohranjen odvojeno od ostalog gotovog novca eura, ostalih valuta odnosno ostale imovine na primjeren način i u odgovarajućim vrijednostima kako bi se izbjegao njihov ulazak u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura.
31. Opskrba gotovim novcem eura
Člankom 31. propisuje se obveza Hrvatske narodne banke da nabavom odgovarajuće količine novčanica eura te osiguravanjem proizvodnje ili nabavom odgovarajuće količine kovanica eura osigurava opskrbu gotovim novcem eura na teritoriju Republike Hrvatske.
32. Izvješćivanje
Člankom 32. propisana je obveza banke da izvješćuje Hrvatsku narodnu banku o tijeku predopskrbe, posredne predopskrbe, pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim paketima kovanica eura. Način i rokove dostave izvješća Hrvatska narodna banka će urediti podzakonskim propisom tj. svojom odlukom koja će biti donesena na temelju članka 33. ovoga Zakona. Propisani su i obveznici dostave izvješća s podacima o poslovanju s gotovim novcem eura te detalji, način i rokovi dostave izvješća. Obveznici dostave izvješća o poslovanju s gotovim novcem eura su banka, društvo za prijevoz gotovog novca, poslovni subjekt koji pruža usluge podizanja gotovog novca na uređajima za isplatu, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d.
33. Podzakonski propisi o predopskrbi i opskrbi
U članku 33. naveden je sadržaj koji će se detaljnije urediti odlukama nadležnosti Hrvatske narodne banke.
IV. DIO ČETVRTI: DVOJNI OPTJECAJ
34. Razdoblje dvojnog optjecaja
Člankom 34. definirano je da razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura. Dvojni optjecaj je jedan od osnovnih pojmova iz Nacionalnog plana i jedan od najvažnijih u ovom cijelom procesu, a već je u pojmovima definiran kao optjecaj u kojem se prilikom transakcija gotovim novcem istodobno koriste kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja. To razdoblje će započeti datumom uvođenja eura u 00:00 sati i završit će zaključno s četrnaestim danom u 24:00 sata. Ako datum uvođenja eura bude 1. siječnja 2023. razdoblje dvojnog optjecaja bit će razdoblje od 1. siječnja 2023. 00:00 sati do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Tijekom tih 14 dana prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se u optjecaju koristiti kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja i to na način i pod uvjetima koji su propisani u ovim Zakonom, dakle potrošači će moći i dalje sve plaćati gotovim novcem kune.
35. Pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
Člankom 35. definirano je kako će tijekom 14 dana, koliko će trajati razdoblje dvojnog optjecaja, primatelj plaćanja npr. trgovac, pravna osoba s javnim ovlastima i svi drugi poslovni subjekti biti dužni potrošaču koji je platio gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Tijekom tih 14 dana dvojnog optjecaja primatelj plaćanja će u trenutku naplate biti dužan prihvatiti do 50 komada kovanica kune u jednoj transakciji i odgovarajući broj novčanica kune, primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini. Iznimno ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune. To bi se primjerice odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura.
36. Iznimke od primjene pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja
Članak 36. propisuje da tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura. S druge strane, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju od datuma uvođenja eura isključivo isplaćuju gotov novac eura. To su dvije iznimke od općeg pravila prema kojemu je tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Prilikom dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti iskazani u drugoj valuti koja nije zakonsko sredstvo plaćanja su informativnog karaktera.
V. DIO PETI: DVOJNO ISKAZIVANJE
37. Obvezni subjekti dvojnog iskazivanja
Člankom 37. uređuju se opća pravila dvojnog iskazivanja na način da se izrijekom propisuje koji subjekti imaju obvezu dvojnog iskazivanja prema potrošačima i razdoblje trajanja dvojnog iskazivanja. Osim obveze dvojnog iskazivanja koja se odnosi na potrošačke ugovore, propisuje se i obveza dvojnog iskazivanja i za druge subjekte u specifičnim područjima koja imaju znatan utjecaj na prava i obveze građana (prilikom izdavanja akata tijela javne vlasti kao što su, primjerice porezna rješenja te prilikom dostave isprave o isplati plaće i drugih naknada, primjerice jubilarne nagrade, regresa, božićnice i slično), kako bi se građane na transparentan i prikladan način upoznavalo s budućom službenom valutom.
38. Razdoblje dvojnog iskazivanja
U članku 38. utvrđena su razdoblja dobrovoljnog i obveznog dvojnog iskazivanja.
Razdoblje dobrovoljnog dvojnog iskazivanja počinje od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe koju će Vijeće EU donijeti u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije. Od tada poslovni subjekti mogu krenuti s dvojnim iskazivanjem jer će znati i fiksni tečaj konverzije što je podatak bez kojega se ne može ispravno primijeniti pravilo preračunavanja iz ovoga Zakona.
Obvezno dvojno iskazivanje je razdoblje koje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i uredbe koju će Vijeće EU donijeti u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije te završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Primjerice, ako navedene odluka i uredba Vijeća EU budu donesene u mjesecu srpnju 2022, rok od 30 dana će proteći u kolovozu i obveza dvojnog iskazivanja će nastupiti prvog ponedjeljka u rujnu, tj. 5. rujna 2022.
Dakle, poslovni subjekti mogu početi dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti i ranije tj. nakon objave navedene odluke Vijeća EU o usvajanju eura i uredbe Vijeća EU sukladno kojoj će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije koji je nužan kako bi se na ispravan način primijenile odredbe ovoga dijela Zakona.
39. Dvojno iskazivanje kod poslovnih subjekata
Odredbe članka 39. propisuju obvezu dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga za poslovne subjekte u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu ili na robi ili na cjeniku, na internetskoj stranici, u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, u ponudi na trajnom mediju, tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge te putem drugih oblika iskazivanja cijena. Drugim riječima, prilikom dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima, potrebno je dvojno iskazati cijene na svaki dostupni način, te putem svih dostupnih medija, uz jednu iznimku, koju je bilo potrebno propisati uzimajući u obzir samu prirodu oglašavanja, Naime, propisano je da se obveza dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge ne odnosi na oglašavanje putem radijskih programa i glasovnih poruka u ostalim oblicima oglašavanja. Razlog tome jest da dvojno navođenje prilikom oglašavanja tim specifičnim medijima, koji se oslanjanju isključivo na usmeno prenošenje obavijesti, ne bi doprinijelo svrsi jasnog i transparentnog informiranja potrošača već bi, naprotiv, dovelo do konfuzije potrošača, a troškovi koje bi poslovni subjekti imali prilikom provođenja takvog oglašavanja bi se istovremeno povećali zbog povećanje minutaže prilikom takvog oglašavanja. Također, propisuje se razdoblje unutar kojeg poslovni subjekt ima obvezu dvojno iskazati cijenu te da to mora učiniti na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način. Dodatno, propisana je obaveza poslovnog subjekta jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivo istaknuti fiksni tečaj konverzije prilikom dvojnog iskazivanja cijena u poslovnim prostorijama, na internetskoj stranici, u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija, u ponudi na trajnom mediju koju poslovni subjekt dostavlja potrošaču nakon telefonskog razgovora tijekom kojeg mu je dao ponudu, tijekom provođenja oglašavanja u bilo kojem obliku, a usmjereno je na promociju robe ili usluge i putem drugih oblika iskazivanja cijena. Također, propisane su i iznimke od obveze dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima za određene poslovne subjekte za koje bi prilagodba dvojnom iskazivanju cijena bila teško ostvariva iz tehničkih, operativnih ili drugih razloga, ili bi isto bilo ostvarivo uz nerazmjerne troškove. Odredbama ovoga članka predviđeno je nekoliko kategorija iznimki od obveze dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima. Tako su sukladno stavku 4. podstavku 1. ovoga članka od obveze dvojnog iskazivanja oslobođeni poslovni subjekti koji prodaju robu i usluge na specifičan način i na specifičnim lokacijama, gdje bi, obzirom na način (primjerice, putem automata), ograničen prostor (na štandovima) i metode prodaje (OPG-ovi, kiosci, pokretna prodaja, proizvodni objekti, prigodna prodaja, u prostorijama objekata s drugom namjenom), dvojno iskazivanje cijena rezultiralo većim troškovima za poslovne subjekte u odnosu na korist koju bi potrošač imao u slučaju da bi se cijene dvojno iskazivale, posebice iz razloga što bi, radi ograničenosti prostora prilikom provođenja prodaje na navedenim lokacijama, dvojno iskazivanje cijena moglo rezultirati dovođenjem potrošača u zabludu radi nepreglednosti iskazanih cijena. Nadalje, stavkom 4. podstavkom 2. ovoga članka utvrđeno je kako su od obveze dvojnog iskazivanja izuzeti oni oblici iskazivanja cijena gdje bi dvojno iskazivanje putem navedenih oblika uzrokovalo nesrazmjerne troškove poslovnim subjektima, posebice uzimajući u obzir da bi tehnička prilagodba softvera navedenih oblika iskazivanja iziskivala ne samo iznimne financijske troškove, već dugo vremensko razdoblje, radi čega bi postojala realna mogućnost da poslovni subjekti ne bi bili u mogućnosti pravovremeno osigurati dvojno iskazivanje cijena kako bi postupali u skladu s odredbama ovoga Zakona. Štoviše, za određene oblike iskazivanja prilagodba dvojnom iskazivanju rezultirala bi potrebom nabave potpuno novih uređaja, budući da se postojeći sustavi određenih oblika iskazivanja ne mogu prenamijeniti i prilagoditi dvojnom iskazivanju, što bi rezultiralo još znatnijim troškovima za poslovne subjekte. Naposljetku, stavkom 5. ovoga članka propisana je i treća kategorija iznimaka od obveze dvojnog iskazivanja cijena, koja se odnosi one situacije gdje je cijena u kunama već istaknuta na samoj robi, te bi ponovno tiskanje/puštanje u promet takvih artikala s dvojno iskazanim cijenama predstavljalo nepotreban i prekomjeran trošak. Potrebno je naglasiti da, u slučaju gore opisanih iznimaka od obveze dvojnog iskazivanja za određene poslovne subjekte, poslovni subjekti i dalje imaju obvezu dvojno iskazivati cijene na računu koji ispostavljaju potrošačima, ali i putem drugih oblika i načina iskazivanja cijena koji ovim podstavcima predmetnog članka nisu izuzeti (primjerice, u poslovnim prostorijama, na internetskim stranicama, prilikom oglašavanja i slično), čime će se potrošačima osigurati pravovremena, transparentna i potpuna informacija o cijenama robe i usluga u kuni i euru, što je i jedan od osnovnih ciljeva istaknutih u Nacionalnom planu zamjene.
40. Legitimacijski papiri, poštanske marke i državni biljezi
Članak 40. odnosi se na sve one akte i proizvode koji su izdani, odnosno tiskani i bili su u prodaji prije datuma uvođenja eura, a na kojima su iznosi iskazani u kunama. Izrijekom se navodi da oni nastavljaju vrijediti i nakon datuma uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakon. To se odnosi na legitimacijske papire, poštanske marke, frankirane markice, državne biljege, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kupone za popust, kupone u vrijednosti vraćene robe, ambalažu s iskazanim piktogramom povratne naknade, knjige i druge periodičke publikacije. Za bolje razumijevanje ovoga članka valja napomenuti kako je pojam legitmacijski papiri pojam iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. Iz članka 1158. proizlazi da se taj pojam odnosi na željezničke karte, kazališne i druge ulaznice, bonove i druge slične isprave koje sadrže određenu obvezu za njihova izdavatelja, a u kojima nije označen vjerovnik, niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdane proizlazi da se mogu ustupiti drugome. U legitimacijske papire, osim željezničkih karata ubrajaju se i druge karte za javni prijevoz. U obuhvat ovoga članka ulaze i prepaid bonovi, kao i unaprijed plaćene kartice za telefonske govornice.
41. Dvojno iskazivanje na računu
Člankom 41. se poslovnom subjektu, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružatelju financijskih usluga propisuje obveza, pri ispostavljanju računa potrošačima, dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Ova se obveza odnosi i na tijela javne vlasti koja su također dužna pri ispostavljanju računa za pružanje javne usluge, u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskazati ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
42. Dvojno iskazivanje kod kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac
Člankom 42. definiran je obuhvat obveznika primjene dvojnog iskazivanja i to na način da uz kreditne institucije obuhvaća i ostale subjekte poput kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, ali i ostale vjerovnike licencirane za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja. Isto tako člankom zakona je precizirano da obveza dvojnog iskazivanja postoji isključivo u odnosu s potrošačima. Imajući u vidu značajne troškove prilagodbe obveznika dvojnog iskazivanja ovim člankom je propisan opseg informacija koje moraju biti dvojno iskazane i to na način da se u vremenu dvojnog iskazivanja potrošaču koji je korisnik različitih usluga obveznika primjene dvojnog iskazivanja pruži korisna informacija koja ima dodanu vrijednost. Uz usluge koji potrošači koriste propisano je dvojno iskazivanje bitnih informacija vezanih uz potrošačke kredite. Na taj način u potpunosti se primjenjuje jedno od načela zbog kojih dvojno iskazivanje pri uvođenju nove valute i postoji, a to je da se potrošaču pruže one informacije koje će mu pomoći da lakše prihvati uvođenje nove valute te da se otklone sumnje da bi samo uvođenje nove valute imalo negativne posljedice na položaj potrošača u odnosu na obveznike primjene dvojnog iskazivanja. Upravo zato je odabir usluga za koje je taksativno propisana obveza dvojnog iskazivanja sveden na najčešće korištene i s aspekta potrošača najbitnije usluge i kreditne proizvode iz široke lepeze proizvoda i usluga koje potrošačima pružaju obveznici dvojnog iskazivanja. U skladu ovim člankom su definirane bitne informacije za potrošače unutar svake skupine usluga relevantnih za potrošače te u odnosu na potrošačke kredite te u odnosu na depozite,
a sve kako bi se obveznicima primjene omogućila pravna sigurnost u pogledu obveze dvojnog iskazivanja, a i kako bi i sam potrošači te sveukupna javnost imali konkretnu informaciju što mogu očekivati u razdoblju dvojnog iskazivanja. Dodatno, u cilju usklađenja primjene dvojnog iskazivanja u odnosu na ostale poslovne subjekte koji su u obveznici istoga prema potrošačima, propisano je da se tarifa naknada i preddefinirani iznos na ekranu bankomata moraju dvojno iskazivati sukladno posebnim pravilima o vidljivosti cijena izraženih u kunama i eurima definiranih u ovom zakonu. Naposljetku, ovim člankom se propisuje i da je kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskazati tarifu naknada i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način.
43. Dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga
Člankom 43. propisuje se posebna obveza za dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga, kreditnih institucija koje pružaju financijske usluge i kod drugih sudionika na financijskom tržištu. Ovim se člankom detaljno propisuju koje je informacije potrebno dvojno iskazati kod osiguranja, kod ugovora o leasingu, s posebnim naglaskom na ugovore o leasingu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura, kod mirovinskih programa i ugovora o mirovini s članom obveznog mirovinskog fonda, prilikom upravljanja kako obveznim, tako i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te prilikom pružanja informacija od strane Središnjeg registra osiguranika. Dodatno propisuje se koje su to bitne informacije koje se moraju vojno iskazati prilikom pružanja investicijske usluge malom ulagatelju i prilikom upravljanja investicijskim fondovima koji se nude malim i kvalificiranim ulagateljima u smislu propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova. Kada je riječ o Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. ono će morati dvojno iskazati iznose navedene u njegovom cjeniku usluga, dok će se bitnim informacijama koje je potrebno dvojno iskazati smatrati i iznosi navedeni u cjeniku usluga Zagrebačke burze i podaci o ukupnom prometu i zaključnoj cijeni pojedinog financijskog instrumenta koji je uvršten na mjesto trgovanja u Republici Hrvatskoj.
44. Dvojno iskazivanje u aktima tijela javne vlasti
U članku 44. razrađena je obveza dvojnog iskazivanja u tijelima javne vlasti. Pod pojmom tijela javne vlasti podrazumijevaju se tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik, pravna osoba s javnim ovlastima te javna osoba koja obavlja javnu službu. Tijela javne vlasti dvojno će iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u svim aktima koje donose. Tijela javne vlasti na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju, dvojno iskazuju cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti za tekuću i buduću obvezu u razdoblju dvojnog iskazivanja. Tijela javne vlasti koja posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga koja nisu dužna dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donose. Iznimno, u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja iznosi na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugim javnim ispravama o činjenicama o kojima tijela javne vlasti vodi službenu evidenciju, a koja se odnose na razdoblja prije dvojnog iskazivanja, iskazuju se u kuni prema podacima iz službenih evidencija.
45. Dvojno iskazivanje pri isplati plaća
Nacionalni plan definirao je kako će se osim na stavke potrošnje, kao što su računi u trgovinama, računi za komunalne usluge, cjenici i katalozi, dvojno iskazivanje primjenjivati i na primanja stanovništva (npr. izvješća o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada, izvješća o stanju bankovnih računa, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim ili mirovinskim fondovima). Slijedom toga, u članku 45. navedeno je kako će u razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac biti dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa dvojno iskazati barem ukupan iznos isplaćen radniku na račun. Naravno poslodavci mogu sve iznose na navedenim potvrdama iskazivati dvojno, međutim u svakom slučaju je to dužan učiniti za ukupan iznos isplaćen radniku na račun.
VI. DIO ŠESTI: PRIMJENA NAČELA NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA
a. GLAVA I.: OPĆA ODREDBA O NEPREKIDNOSTI UGOVORA I DRUGIH PRAVNIH INSTRUMENATA
46. Neprekidnost ugovora i drugih pravnih instrumenata
Kako je i navedeno u članku 8. gdje je razrađeno načelo neprekidnosti pravnih instrumenata činjenica da će euro postati službena valuta ne smije dovesti do bilo kakvih promjena drugih odredaba tj. uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Ovo načelo (engl. continuity of contracts and other legal instruments) je utvrđeno kroz Uredbu (EZ) br. 1103/97 i sukladno njemu uvođenje eura ne smije utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navodi nacionalna valuta. Drugim riječima, prelazak s nacionalne valute na euro ne daje pravo niti jednoj ugovornoj strani da jednostrano raskine valjani ugovor ili mijenja pojedine ugovorne odredbe. To je razrađeno u članku 46. Naravno i ovdje je zadržano pravilo suglasnosti volja ugovornih strana pa se stranke mogu izrijekom drukčije dogovoriti, a neke od izmjena proizlaze i iz odredaba ovoga Zakona te mogu biti izrijekom drukčije uređeni i posebnim propisom. Dodatno, pojašnjeno je i da ugovor i drugi pravni instrument, dakle bilo koji akt koji ima pravni učinak koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti.
b. GLAVA II.: PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA I PRERAČUNAVANJE KOD UGOVORA O KREDITU I UGOVORA O LEASINGU
47. Preračunavanje novčanih sredstava sredstva na računu
Člankom 47. propisana je osnovna obveza institucija koje vode depozitne, štedne i transakcijske račune te druge račune za plaćanje, izdaju platne instrumente i vode ostale evidencije, da iznose na tim računima koji se vode u kuni preračunaju u eure bez naknade koristeći pri tome fiksni tečaj konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno odredbama ovoga Zakona. Pri izvršavanju preračunavanja izričito je propisano da ne smije doći do izmjene jedinstvenog broja računa kako se ne bi nametali dodatni zahtjevi imateljima tih računa. Obveza postupanja na navedeni način odnosi se jednako na Hrvatsku narodnu banku, Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, kreditnu instituciju, kreditnu uniju, instituciju za platni promet te instituciju za elektronički novac u odnosu na sve korisnike njihovih usluga. Obveza preračunavanja ne primjenjuje se na ugovore o depozitu i ugovore o štednom računu koji su ugovoreni u kuni uz valutnu klauzulu u euru jer se iznos iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje kao iznos u euru koji proizlazi iz ugovornog odnosa. Ovakvom odredbom zapravo se računi koji su i prije datuma uvođenja eura bili vezani uz euro, iskazuju u toj valuti.
Osiguranje kontinuiteta ugovora osim navedenim odredbama postiže se i odredbom kojom se osigurava da dane punomoći za raspolaganje sredstvima po određenim računima a na kojima je došlo do preračunavanja, ostaju valjane i samo preračunavanje na njih nema utjecaj.
Radi izbjegavanja nastanka dodatnih troškova u obliku naknada za vođenje računa, izrijekom je dana mogućnost imatelju računa koji je prije datuma uvođenja eura imao račun i u kuni i u euru, da u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura iskoristi pravo da bez naknade zatvori jedan ili više računa i prenese sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac. Dakle, odredbom se omogućava svakom imatelju računa koji nakon preračunavanja ima dva računa u euru (raniji kunski koji je preračunat i euro i raniji eurski) da zatvori jedan od tih računa kako bi naknadu za vođenje računa sveo samo na naknadu za vođenje samo jednog računa. Naravno, ova mogućnost postoji samo za račune koji se vode u istoj kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novaci.
48. Preračunavanje iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni
Članak 48. uređuje postupanje s nalogom za plaćanje u kuni koji je izdan (ispostavljen) za plaćanje prije datuma uvođenja eura a plaćanje po njemu provodi se nakon datuma uvođenja eura. Člankom je propisan mehanizam za postupanja kreditne institucije s izdanim nalogom za plaćanje (uplatnicom) u papirnatom obliku, koje su pružatelji komunalnih usluga i drugi poslovni subjekti te tijela javne vlasti dostavili korisnicima svojih usluga. Na ovaj način osigurana je i mogućnost korištenja 2D bar koda koji je otisnut na takvom nalogu za plaćanje (uplatnici). Kreditna institucija je pri tome obvezne u razdoblju od šest mjeseci od datuma uvođenja eura tj. do isteka šest mjeseci od datuma uvođenja eura iznos s naloga za prijenos (uplatnice) koji je iskazan u kuni konvertirati u euro te ga u euru i izvršiti. Također, propisano je postupanje kreditnih institucija s nalogom za plaćanje u kuni koji je, najčešće elektronskim putem, zaprimljen prije datuma uvođenja eura, ali sa zadanim rokom izvršenja koji slijedi nakon datuma uvođenja eura, kao što su npr. nalog izravnog terećenja koji temeljem ovlaštenja korisnika usluga, u svrhu plaćanja izdanog računa, na izvršenje kreditnoj instituciji podnose pružatelji komunalnih, telekomunikacijskih ili drugih usluga. Kreditna institucija je u tom slučaju također dužna konvertirati kunski iznos u eure i izvršiti ga u euru.
49. Obveza platitelja za ispravnost preračunavanja
Članak 49. propisuje načelnu obvezu svakog dužnika da svoje obveze prema vjerovnicima iskazane u kuni, sam preračunava u eure te da sam snosi odgovornost za ispravnost preračunavanja, kao i za ispravnost plaćanja koje izvršava po toj obvezi.
50. Pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni
Kako bi se osigurala primjena načela neprekidnosti ugovora kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni člankom 50. utvrđuje se kako je na datum uvođenja eura potrebno iznose iz tih ugovora preračunati iz kune u euro. Iz tog je razloga, ovim člankom detaljno propisano da se pravilo preračunavanja primjenom fiksnog tečaja konverzije i prema pravilima za preračunavanje iz ovoga Zakona, preračunavaju sljedeći iznosi: nedospjeli iznos glavnice u kuni, dospjeli obračunati a neplaćeni iznos glavnice u kuni, ostale nedospjele iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa i ostale dospjele obračunate a neplaćene iznose u kuni koji proizlaze iz ugovornog odnosa.
Iznimno od tog pravila, kod ugovora o kreditu i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa a iskazani su u euru ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura.
c. GLAVA III.: PRILAGODBA KAMATNIH STOPA
51. Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa
Budući da je Nacionalnim planom utvrđeno da kod ugovora o kreditu ugovorenih uz fiksnu kamatnu stopu ta kamatna stopa ostaje ista, člankom 51. propisano je pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa. U takvim ugovorima kamatna stopa ostaje kakva je bila ugovorena prije datuma uvođenja eura.
52. Pravilo za ugovor u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa
Člankom 52. propisuje se pravila za ugovore u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Kao opće pravilo navodi se da u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura. No, propisuju se i tri iznimke. Prva iznimka odnosi se na slučajeve kada je kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, te se propisuje da će se u takvim ugovorima od datuma uvođenja eura koristiti NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti. Druga iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise Ministarstva financija u kunama, te se propisuje da će se u takvim ugovorima kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u euru. Treća iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, u kojima će se kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prosječna kamatna stopa na depozite građana u euru.
53. Prilagodba nacionalne referentne stope i za nju vezanih kamatnih stopa
Člankom 53. propisuju se pravila za ugovore u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Kao opće pravilo navodi se da u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon datuma uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije datuma uvođenja eura. No, propisuju se i tri iznimke. Prva iznimka odnosi se na slučajeve kada je kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, te se propisuje da će se u takvim ugovorima od datuma uvođenja eura koristiti NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti. Druga iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise Ministarstva financija u kunama, te se propisuje da će se u takvim ugovorima kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u euru. Treća iznimka odnosi se na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni, u kojima će se kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristiti prosječna kamatna stopa na depozite građana u euru.
d. GLAVA IV.: OBAVJEŠTAVANJE KLIJENATA
54. Obavještavanje klijenata kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac
Člankom 54. propisuje se kontinuirana obveza obavještavanja svih klijenata (dakle ne samo za potrošača) kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet te institucija za elektronički novac o svim bitnim elementima preračunavanja iz zakona. Dodatno i posebno propisuje se obveza subjektima koji su obveznici primjene ovoga članka za slanje dvaju obavijesti i to općenite i individualne, kao i krajnji rok za slanje istih. Definiran je i minimalni sadržaja općenite obavijesti, a što će se još pobliže propisati podzakonskim propisom. Slanje općenite obavijesti je obvezno dok se individualna obavijest šalje samo za klijente s kojima ima sklopljene ugovore o kreditu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, i/ili ugovore o leasingu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan. Ova se obveza odnosi i na klijente s kojima ima sklopljen ugovor o depozitu u kuni ili u euru ili uz valutnu klauzulu, uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope. Svrha dostave individualnih obavijesti je pravovremena dostava otplatnih planova klijentima, a kako bi imali transparentnu informaciju o iznos ostatka duga i iznosu obroka odnosno anuiteta koji dospijevaju u mjesecu čiji je prvi dan jednak datumu uvođenja eura te u svim ostalim mjesecima do idućeg redovnog usklađenja promjenjivog parametra. Sadržaj i strukturu opisanih obavijesti će detaljnije propisati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga svojim podzakonskim propisom.
55. Obavještavanje klijenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Hrvatska banka za obnovu i razvitak je pravna osoba osnovana posebnim zakonom (Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak) kojim se uređuju njezin položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj. S obzirom na njezine specifičnosti i činjenicu da nije klasična kreditna institucija, u članku 55. je utvrđeno kako je Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužna obavještavati klijente o svim bitnim elementima preračunavanja. Slijedom toga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak će svojim klijentima poslati najmanje: općenitu obavijest koja sadržava najavu predstojećeg preračunavanja te informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedine grupe klijenata najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura. Uz to, klijentima će poslati i individualnu obavijest o provedbi preračunavanja za svakog klijenta koja sadržava stanje na datum po izboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali ne ranije od 90 dana prije datuma uvođenja eura te ostale izmjene uvjeta poslovanja koje su za klijenta nastale kao posljedica provedenog preračunavanja i to najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura. Sadržaj i struktura navedenih obavijesti utvrdit će sama Hrvatska banka za obnovu i razvitak svojim internim aktom.
56. Obavještavanje klijenata pružatelja financijskih usluga
Na gotovo istovjetan način kako je to utvrđeno za kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, u članku 56. utvrđeno je da su i pružatelji financijskih usluga i kreditne institucije koje su pružatelji financijskih usluga dužni obavještavati članove i klijente o promjenama stanja odnosno vrijednosti imovine do kojih dolazi radi preračunavanja. Pružatelj financijskih usluga dužan je putem općenite obavijesti, koju će objaviti na svojim internetskim stranicama i putem oglasa u tiskanim javnim glasilima članovima, odnosno klijentima najaviti kako će biti proveden postupak i koji će biti uvjeti preračunavanja značajni za pojedinu kategoriju članova ili klijenata. Uz to, najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura klijente će biti nužno putem individualne obavijesti, koju će pružatelj financijskih usluga dostaviti članu ili klijentu na ugovoreni način, a koja će sadržavati stanje na individualnom računu i izmjene u uvjetima poslovanja koji će za člana ili klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja, ako do takvih izmjena dolazi. Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga izrađivat će individualnu obavijest navodeći stanje na datum po izboru pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga, ali taj datum ne može biti raniji od datuma uvođenja eura, a stanje se odnosi na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga i kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga te člana ili klijenta. Iznimno, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima i investicijsko društvo dužni su dostaviti individualnu obavijest članu ili klijentu u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine kojeg dostavljaju u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava i to najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura. Sadržaj, strukturu i način dostave opisanih obavijesti će detaljnije pravilnikom propisati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
GLAVA V.: PRERAČUNAVANJE NOMINALNE VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
57. Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca
Člankom 57. propisuju se opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih dužničkih papira i instrumenata tržišta novca na datum uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, na način da se pojedinačna nominalna vrijednost izdanih nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca na datum uvođenja eura utvrđuje u nominalnom iznosu od jednog eura. Svi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca izdani u Republici Hrvatskoj vode u središnjem depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira koji vodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (u daljnjem tekstu: SKDD). Uvidom u trenutno aktivna izdanja, utvrđeno je da je nominalna vrijednost svih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jedna kuna. Obzirom da će uvođenjem eura uobičajena nominalna vrijednost navedenih instrumenata biti jedan euro, potrebno je uskladiti postojeće stanje s praksom koja će uslijediti nakon uvođenja eura. Na temelju provedenih simulacija koja pokazuje zanemarive razlike koje nastaju zbog preračunavanja i zaokruživanja, Prijedlogom zakona za potrebe preračunavanja ukupne nominalne vrijednosti, nominalna vrijednost ukupnog izdanja izračunava se na način da se preračuna ukupna količina dužničkih vrijednosnih papira kojima je pojedinačna nominalna vrijednost izražena u kunama, u količinu nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od jednog eura primjenom fiksnog tečaja konverzije te zaokruži na najbliži cijeli broj. Ukupna nominalna vrijednost tako dobivene količine u svakom pojedinom izdanju nematerijaliziranog dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenata tržišta novca čini ukupnu nominalnu vrijednost izdanja u euru. Kako se ne bi narušila prava i obveze imatelja vrijednosnih papira, preračunavanje provedeno u skladu s predloženim člankom neće se smatrati promjenom nominalne vrijednosti ukupnog izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u smislu prava i obveza izdavatelja ili imatelja istih. Stavcima 4. i 5. propisano je da po službenoj dužnosti preračunavanje i usklađivanje stanja provodi SKDD, na datum uvođenja eura kao službene valute, te o istome obavještava izdavatelja, imatelje i mjesto trgovanja, ako su isti uvršteni na uređeno tržište ili MTP, kako bi svi sudionici imali informaciju o metodi i načinu izračuna. Na kraju, propisano je da se sva plaćanja koja po osnovi tih instrumenata dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije, izvršavaju isključivo u eurima.
58. Opća pravila preračunavanja nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira
Člankom 58. uređuje se preračunavanje tržišne vrijednosti dionica, nominalnog iznosa dionica i poslovnih udjela te temeljnog kapitala trgovačkih društava. Tržišna vrijednost dionica, nominalni iznos dionica i poslovnih udjela te temeljni kapital trgovačkih društava preračunava se primjenom fiksnog tečaja konverzije, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz prijedloga Zakona, zaokruženo na najbliži cent.
Tržišnu vrijednost dionica uvrštenih na uređenom tržištu ili primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi koja je izražena u kunama, na dan uvođenja eura kao službene valute preračunava i iskazuje Zagrebačka burza d.d. koja je tržišni operater i upravitelj multilateralne trgovinske platforme u Republici Hrvatskoj.
Iznos temeljnog kapitala i nominalnu vrijednost dionica odnosno poslovnih udjela izraženim u kunama prema gore navedenim pravilima preračunava samo dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću, uz obvezno pridržavanje zahtjeva iz Zakona o trgovačkim društvima, kojim će biti propisan minimalni iznos temeljnog kapitala i nominalne vrijednosti dionica i poslovnih udjela iskazano u eurima.
U slučaju komanditnog društva, obzirom da zakonom o trgovačkim društvima nije propisan minimalni iznos temeljnog kapitala, propisuje se da se visina uloga komanditora koja je upisana u sudskom registru u kunama, preračunavana dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, te da će preračunati iznos registarski sud upisat u sudski registar po službenoj dužnosti.
Zakonom je isto tako bilo potrebno propisati rokove u kojima su dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću dužna podnijeti zahtjev za upis promjene (koja se provodi na temelju ovoga Zakona i Zakona o trgovačkim društvima) u sudskom registru. Obzirom da je posebno za ona dionička društva koja su uvrštena za trgovanje na mjestima trgovanja važno da se osim tržišne vrijednosti dionica u eurima iskazuje i temeljni kapital i nominalna vrijednost dionica u eurima, propisuje se da se zahtjev može podnijeti najranije nakon što se donese odluka Vijeća EU o fiksnom tečaju konverzije, a najkasnije u roku od godine dana za dioničko društvo, odnosno 18 mjeseci za društvo s ograničenom odgovornošću. Posebno, za dionička društva propisano je da je registarski sud dužan provesti navedenu promjenu u hitnom postupku, te da je društvo dužno bez odgode takvu odluku po upisu dostaviti Središnjem klirinško depozitarnom društvu radi upisa u sustav središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, koji se također provodi u hitnom postupku. Također, predviđeno je da upis svih promjena koje se provode u sudskom registru i središnjem depozitoriju vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim je uređeno osnivanje trgovačkih društava, registarski sud i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. provode bez naknade.
Na kraju, propisuje se da su dionička društva koja su na području Republike Hrvatske izdala dionice javnom ponudom u smislu zakona kojim je uređeno tržište kapitala, a koja su sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 83/21.) bila dužna središnjem depozitoriju vrijednosnih papira predati zahtjev za upis izdanih dionica u središnji depozitorij vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku, a tu obvezu nisu ispunila do stupanja na snagu ovoga Zakona, dužna po upisu promjene središnjem depozitoriju vrijednosnih papira dostaviti i zahtjev za upis svih izdanih dionica u nematerijaliziranom obliku, za što Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. može naplatiti naknadu po svom važećem cjeniku.
59. Iskazivanje vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima
Člankom 59. propisano je iskazivanje vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima na način da se vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda, cijena udjela u dobrovoljnom mirovinskom fondu, cijena udjela u UCITS fondu i cijena udjela u AIF-u koja se za datum koji prethodi datumu uvođenja eura utvrđuje u kunama, na datum uvođenja eura iskazuje u eurima na temelju vrijednosti neto imovine fonda koja je preračunata u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije, a dobiveni iznos zaokružuje se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje tih fondova. Obzirom na to da se vrijednosti neto imovine svih navedenih fondova računa svaki dan na način propisan posebnim propisima te da se vrijednost odnosno cijena udjela računa također svaki dan na temelju vrijednosti neto imovine fonda od prethodnog dana, potrebno je bilo urediti samo pitanje izračunavanja vrijednosti odnosno cijene udjela samo na dan uvođenja eura, na predloženi način.
60. Izmjene i dopune pravnih instrumenata kreditnih institucija i pružatelja financijskih usluga
Člankom 60. razrađuje se obveza kreditnih institucija i pružatelja financijskih usluga da u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori primijene odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura. Ako se u takvim instrumentima izmijene i dopune samo odredbe koje se odnose na uvođenje eura, neće se primjenjivati odredbe drugih propisa i pravnih akata radi čije primjene je potrebna prethodna suglasnost ili odobrenje Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
e. GLAVA VI.: PRERAČUNAVANJE I IZRICANJE NOVČANIH KAZNI I NOVČANIH OBVEZA
61. Preračunavanje novčanih kazni i novčanih obveza
Člankom 61. utvrđeno je kako je Obveznik plaćanja dužan je prije plaćanja iznosa novčanih kazni i novčanih obveza, odnosno drugih novčanih iskaza vrijednosti u kuni izrečenih prije datuma uvođenja eura, a koji nisu izvršeni, preračunati te iznose u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
62. Izricanja novčanih kazni i utvrđivanja novčanih obveza
Člankom 62. utvrđeno je kako su tijela javne vlasti koje izriču novčane kazne ili nameću druge novčane obveze dužna u postupcima u tijeku, odnosno u postupcima u kojima nije donesena pravomoćna i/ili izvršna odluka po službenoj dužnosti sve novčane iskaze vrijednosti u kuni preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
f. GLAVA VII.: PRERAČUNAVANJE PLAĆA, MIROVINA I SOCIJALNIH DAVANJA
63. Prikaz visine plaća i drugih naknada
Člankom 63., poštujući načelo neprekidnosti pravnih instrumenata sukladno kojemu uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna, utvrđeno je kako će se nakon datuma uvođenja eura visina plaće utvrđena u ugovorima o radu i drugim aktima u kojima je utvrđena visina plaće ili druge naknade u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Dakle, neće biti potrebe mijenjati na bilo koji način ugovore i druge akte već će se iznos u kunama u ugovorima smatrati iznosom u eurima, a prilikom isplata iznos u kunama će se preračunati u iznos u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
64. Isplata i preračunavanje mirovinskih primanja i socijalnih davanja
Člankom 64. utvrđena su pravila za isplatu i preračunavanje mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja te socijalnih davanja. Socijalna davanja su naknade koje se isplaćuju na ime ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi i druge naknade koje se isplaćuju temeljem posebnih propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Nakon datuma uvođenja eura visina mirovine i socijalnog davanja preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Isto pravilo primjenjuje se i prilikom utvrđivanja iznosa zaostalih i preplaćenih mirovina i socijalnih naknada. Ako su isti prije datuma uvođenja eura bili izraženi u kunama, nakon datuma uvođenja eura preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
VII. DIO SEDMI: PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI, POSLOVNE KNJIGE, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POREZI
U sedmom dijelu su pojašnjena pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura kao službene valute u republici Hrvatskoj. Također, utvrđuju se pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, ali i pravila za izvještavanje, kako u sustavu proračuna, tako i kod svih drugih subjekata. Na kraju je dan osvrt na prijavu poreza i drugih javnih davanja te na obveze koje se tiču službene statistike.
65. Proračuni i financijski planovi
Člankom 65. utvrđeno je da se proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pripremaju za godinu uvođenja eura, a čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje sustav proračuna, financijsko poslovanje neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa, kao i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njih, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura sastavljaju, donose i objavljuju na način da se vrijednosti u njima iskazuju u eurima. Ako ti akti sadržavaju i usporedne podatke za godine koje prethode datumu uvođenja eura podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Ova je odredba nužna zbog činjenice da je Zakonom o proračunu tj. načelom obračunske jedinice, koje je jedno od osnovnih proračunskih načela utvrđeno kako se u proračunu, financijskim planovima i financijskim izvještajima iznosi se iskazuju u službenoj valuti Republike Hrvatske. Kako će službena valuta Republike Hrvatskoj u godini koja prethodi godini uvođenja eura biti još uvijek kuna, kroz ovu odredbu je dana pravna osnova da se dokumenti proračunskog procesa koji će se donositi nakon objave odluke Vijeća Europske unije pripremaju i u eurima.
66. Poslovne knjige
Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura će se temeljem članka 66. evidentirati u poslovnim knjigama u eurima, a po potrebi i u stranoj valuti. Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u eurima, a po potrebi i u stranoj valuti. Stanja u kunama prenesena iz poslovnih knjiga za godinu koja je prethodila godini u kojoj je uveden euro, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Knjigovodstvena isprava izražena u kuni ili u nekoj drugoj valuti, izdana prije datuma uvođenja eura, a koja se odnosi na obračunsko razdoblje nakon datuma uvođenja eura, preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, odnosno uz primjenu tečaja eura prema toj drugoj valuti. Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona evidentiraju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod odnosno financijski rashod. Isto tako, ako prilikom primjene pravila preračunavanja i zaokruživanja iznosi budu manji od jednog centa, po sili ovoga Zakona dug dužnika prema vjerovniku će se otpustiti tj. otpisati, odnosno tražbina vjerovnika prema dužniku će se otpisati po službenoj dužnosti.
67. Izvještavanje u sustavu proračuna i kod neprofitnih organizacija
Člankom 67. uređeno je prijelazno razdoblje u odnosu na izvještavanje u sustavu proračuna. Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega, te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije datuma uvođenja eura, sastavljat će se i objavljivati na način da se vrijednosti u izvještajima i izvješćima iskazuju u kunama. Izvještaji i izvješća čija obveza podnošenja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje proračun i podzakonski propisi koji su doneseni na temelju njega te iz odredaba propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura, sastavljaju se i objavljuju na način da su vrijednosti iskazane u eurima. Ako navedeni izvještaji i izvješća sadržavaju i usporedne podatke za prethodne godine takvi se podaci prilikom sastavljanja izvještaja i izvješća za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
68. Priprema godišnjih financijskih izvještaja
Potaknuti pitanjima poslovnih subjekata čija poslovna godina ne odgovara kalendarskoj godini pa ista primjerice traje od 1. ožujka do 28. veljače i u tom smislu obuhvaća razdoblje prije odluke Vijeća Europske unije, prijelazno razdoblje do uvođenja eura te razdoblje nakon uvođenja eura u članku 68. pojašnjena su pravila vezano za predaju godišnjih financijskih izvještaja. Kod poslovnih subjekata, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, situacija je jasna, oni pripremaju financijske izvještaje za godinu koja je prethodila datumu uvođenja eura, navodeći podatke u kunama. Poslovni subjekti iz primjera koji je naveden, a čija je poslovna godina različita od kalendarske godine i čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, navode podatke za prethodnu poslovnu godinu, u financijskim izvještajima u eurima. Isto kao i kod izvještavanja u sustavu proračuna, u financijskim izvještajima, gdje su podaci prvi put iskazani u eurima, usporedni podaci iz prethodnih izvještajnih razdoblja u kunama preračunavaju se i prikazuju u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
69. Prijave poreza i drugih javnih davanja
U članku 69. detaljno se pojašnjava obveza prijave poreza i drugih javnih davanja u kontekstu uvođenja eura. Stavcima 1. do 4. propisuje se da se prijave poreza i drugih javnih davanja za obračunsko razdoblje koja završavaju prije datuma uvođenja eura podnose u kuni. Obveznici poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije datuma uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća koje su dužni predati se u skladu s posebnim propisima Poreznoj upravi dostavljaju u euru. Obrazac JOPPD Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji, prema posebnim propisima koji uređuju oporezivanje dohotka, ima oznaku izvješća prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća nakon datuma uvođenja eura podnosi se u euru. Ispravak porezne prijave/obrasca podnosi se u valuti u kojoj je dostavljen izvorno.
Stavkom 5. propisuje se zaključivanje knjigovodstvene godine na zadnji dan godine koja prethodi godini uvođenja eura i prijenos/evidentiranje početnih stanja na dan uvođenja eura, kao i valuta za bilježenje poslovnih događaja u poreznim evidencijama poreznih tijela. Nadalje, stavkom 6. propisuje se postupanje poreznih tijela s iznosima koji će preračunom u euro na zadnji dan godine koja prethodi godini uvođenja eura iznositi manje od jednog centa, na način da isti neće prenositi/evidentirati kao početno stanje na datum uvođenja eura, dok se stavkom 7. propisuje vođenje pozadinskih evidencija poreznih tijela u razdoblju dvojnog iskazivanja vrijednosti i iznosa te nakon datuma uvođenja eura, na način da se podaci za razdoblja koja prethode datumu uvođenja eura vode se u kuni odnosno u valuti koja je iskazana na dokumentima temeljem kojih su iste bile evidentirane, a ovisno o poslovnom procesu (npr. povezivanje zaduženja s uplatama koje mogu biti uplaćene ranije u kuni ili nakon uvođenja eura u euru, iznosi za povrat..) iznosi se preračunavaju primjenom fiksnog tečaja po potrebi u kune ili eure. U stavku 8. utvrđuje se pravilo za postupanje s razlikama koje bi mogle nastati u poreznim evidencijama poreznih tijela zbog preračunavanja iznosa iz kune u euro i obratno. Npr. ako u pozadinskim evidencijama JOPPD obrazac ostane 'otvoren' zbog preračunavanje iz kune u euro ili obratno – smatrat će se 'zatvoren'. Ova odredba također je vezana uz opisani stavak 6., budući da se u poreznim evidencijama poreznih tijela iznosi manji od jednog centa koji nastanu zbog preračunavanja iz kune u euro na zadnji dan prije datuma uvođenja eura neće prenositi kao početno stanje, već će se dugovna stanja zatvoriti otpisom, a pretplatna stanja zatvoriti pripisom. U stavku 9. propisuje se elektronička razmjena podataka između tijela. Servisi i slogovi razmjene ostaju nepromijenjeni, podaci o novčanim iznosima razmjenjivati će se u onoj valuti u kojoj su podaci evidentirani u izvorišnim bazama (do datuma uvođenja eura u kunama, a nakon datuma uvođenja eura u eurima) te se u vrijeme dvojnog iskazivanja cijena elektronička razmjena podataka neće iskazivati dvojno. Stavkom 10. propisuje se ujednačavanje postupanja tijela prilikom razmjene podataka kao i, u slučaju potrebe, način preračunavanja valute dostavljenih podataka i naposljetku stavkom 11. daje se pravni temelj za donošenje pravilnika kojim će ministar financija detaljnije razraditi prikupljanje, način, razmjenu i obradu informacija iz ovoga članka.
70. Službena statistika
Člankom 70. utvrđeno je da Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike preračunavaju vremenske serije u kojima su podaci iskazani u kunama u eure uz primjenu fiksnog tečaja i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Novi statistički podaci tj. statistički podaci koji se odnose na razdoblja nakon datuma uvođenja eura prikupljaju se obrađuju i iskazuju u euru dok se statistički podaci koji se odnose na razdoblje prije datuma uvođenja eura prikupljaju, obrađuju i iskazuju na način da se vrijednosti iskazuju u kunama. Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i druga tijela javne vlasti koja su određena nositeljima službene statistike podzakonskim propisom utvrđuju za koliko će se godina unazad pojedine serije preračunavati iz kuna u eure.
VIII. DIO OSMI: NADZOR
71. Nadzorna nadležna tijela
U članku 71. utvrđuju se tijela koja će svako u svom djelokrugu i prema području za koje su mjerodavni, nadzirati primjenu ovoga zakona.
72. Otklanjanje nepravilnosti
U članku 72. propisana je ovlast nadzornih nadležnih tijela da prilikom provedbe nadzora subjektu nadzora rješenjem narede otklanjanje utvrđenih nepravilnosti određujući ujedno i rok u kojem se nepravilnosti moraju ukloniti i to ako tijekom nadzora utvrde da subjekt nadzora nije u razdoblju dvojnog iskazivanja cijene robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način iskazao cijene u euru i kuni. Isto tako će nadzorna nadležna tijela moći postupiti ako utvrde da subjekt nadzora nakon datuma uvođenja eura preračunava novčane iskaze vrijednosti iz kune u euro primjenom bilo kojeg drugog tečaja osim fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Kako bi se na učinkovit i dosljedan način primjenjivalo načelo zaštite potrošača ako subjekt nadzora izjavi žalbu protiv takvog rješenja ona ne odgađa izvršenje rješenja. Također valja napomenuti da se rješenje neće donositi ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom nadzora, odnosno do donošenja rješenja, što će nadzorna nadležna tijela iz članka 71. ovoga Zakona onda posebno utvrditi.
73. Suradnja nadzornih nadležnih tijela
Člankom 73. utvrđeno je da će nadzorna nadležna tijela međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora/kontrole/provjere i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga nadzornog nadležnog tijela. U tu svrhu nadzorna nadležna tijela će moći i potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te će koordinirati svoje djelovanje.
IX. DIO DEVETI : PREKRŠAJNE ODREDBE
74. Prekršajne odredbe u kunama
Člankom 74. propisuju se prekršajne odredbe u kunama koje će biti na snazi do datuma uvođenja eura.
75. Prekršajne odredbe u eurima
Člankom 75. propisuju se prekršajne odredbe u kunama koje će biti na snazi od datuma uvođenja eura.
76. Načelo oportuniteta
Člankom 76. detaljno je razrađeno načelo oportuniteta sukladno kojemu su dužni postupati inspektori i druge službene osobe. Oni neće podnijeti optužni prijedlog, odnosno izdati prekršajni nalog niti naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put ako:
Radi ispunjenja obveze otklanjanja nepravilnosti i nedostataka, odnosno posljedica tih nepravilnosti i nedostataka, utvrđenih u nadzoru inspektor i druga službena osoba će nadziranoj osobi izdati pisanu naredbu u kojoj će točno odrediti preuzetu obvezu i rok za izvršenje, ovisno o prirodi preuzete obveze. Ako nadzirana osoba ne postupi na taj način odnosno ne otkloni nepravilnosti i nedostatke, odnosno posljedice tih nepravilnosti i nedostataka u roku određenom u naredbi inspektora ili druge službene osobe, oni će biti dužni bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za ispunjenje obveze iz naredbe podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog odnosno naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja.
X. DIO DESETI: PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
77. Rok za donošenje podzakonskih propisa i obavijesti
Člankom 77. propisuju se rokovi za izradu podzakonskih propisa i obavijesti.
78. Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura
Člankom 78. propisuje se da srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura treba biti jednak fiksnom tečaju konverzije radi računovodstvenog izvješćivanja, odnosno izrade financijskih izvješća na posljednji dan u godini prije uvođenja eura. Kako bi se izbjegli efekti tečajnih razlika, potrebno je izjednačiti tečaj na ova dva datuma. I prakse drugih država u primjeni istog tečaja dokaz su neophodnosti ove odredbe.
79. Stupanje na snagu
Člankom 79. propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 13. do 16., članaka 24. do 29., članaka 34. do 36., članaka 46. do 53., članaka 57. do 64. i članka 76. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na datum uvođenja eura.