I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom utvrđuju uvjeti za izdavanje i valjanost dozvole i potvrde koji dokazuju ovlaštenje strojovođe, posebno vezano uz dozvolu u pogledu zdravstvene sposobnosti, obrazovanja i opće stručne osposobljenosti te vezano uz potvrdu u pogledu stručnog znanja o infrastrukturi, operativnim pravilima i vozilima.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

— Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice (SL L 315.,3.12.2007), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/554 od 5. travnja 2019. o izmjeni priloga VI. Direktivi 2007/59 EZ Europskog parlamenta i Vijeća o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 97., 8.4.2019.)

— Direktiva Komisije 2014/82/EU od 24. lipnja 2014. o izmjeni Direktive 2007/59/EZ Europskog parlamenta i vijeća u pogledu općeg stručnog znanja, zdravstvenih zahtjeva i zahtjeva povezanih s dozvolama (tekst značajan za EGP) (SL L 184., 25.6.2014.) i

— Direktiva Komisije (EU) 2016/882 od 1. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu jezičnih zahtjeva (Tekst značajan za EGP) (SL L 146., 3.6.2016.)  

Članak 3.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju jednako značenje kao pojmovi koji se koriste u propisu kojim se uređuje područje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

(2) Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. STRUČNE KVALIFIKACIJE

Članak 4.

(1) Podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole koja vrijedi na području Republike Hrvatske mora imati najmanje 18 godina života.

(2) Podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole koja vrijedi na području Europske unije mora imati najmanje 20 godina života.

(3) Podnositelj zahtjeva za izdavanje potvrde koja uključuje upravljanje vučnim vozilom vlaka za prijevoz putnika i vlaka u kojem se prevoze opasne tvari mora imati najmanje 21 godinu života.

Članak 5.

(1) Podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole mora imati završeno osnovno i četverogodišnje strukovno obrazovanje tehničke škole za usmjerenje tehničar vuče-strojovođa.

(2) Podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole dokazuje svoju fizičku sposobnost uspješno obavljenim zdravstvenim pregledom, koji obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi. Pregled obuhvaća najmanje one kriterije koji su navedeni u odjeljcima 1.1., 1.2., 1.3. i 2.1. Priloga I.

(3) Podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole dokazuje svoju psihičku sposobnost za rad obavljenim zdravstvenim pregledom, koji obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi u skladu  propisom kojim se uređuje zaštitu na radu. Pregled mora uključivati barem one kriterije koji su navedeni u odjeljku 2.2. Priloga I.

(4) Podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole dokazuje svoju opću stručnu osposobljenost na  emelju položenog ispita koji obuhvaća najmanje opće stručno znanje navedeno u Prilogu III.

Članak 6.

(1) Podnositelj zahtjeva za izdavanje potvrde mora imati položen ispit, kojim se provjerava njegovo stručno znanje i osposobljenost u pogledu željezničkog vozila za koje se traži potvrda. Ispit za izdavanje potvrde u pogledu željezničkih vozila obuhvaća najmanje opće predmete navedene u Prilogu IV.

(2) Podnositelj zahtjeva za izdavanje potvrde mora imati položen ispit, kojim se provjerava njegovo stručno znanje i osposobljenost u pogledu željezničke infrastrukture za koju se traži potvrda. Ispit za izdavanje potvrde u pogledu željezničke infrastrukture obuhvaća najmanje opće predmete navedene u Prilogu V.

(3) Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture podnositelja zahtjeva za izdavanje potvrde obučava o svom sustavu upravljanja sigurnošću utvrđenom prema propisu kojim se uređuje područje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava te na taj način osigurava trajno osposobljavanje strojovođa.

(4) Podnositelj zahtjeva za izdavanje potvrde dokazuje poznavanje jezika za infrastrukturu za koju, traži potvrdu kako je utvrđeno člankom 1. Uredbe Komisije (EU) 2019/554.

Članak 7.

(1) Osposobljavanje strojovođa obuhvaća dio koji se odnosi na dozvolu i koji odražava opće stručno znanje opisano u Prilogu III. i dio koji se odnosi na potvrdu i koji odražava posebno stručno znanje opisano u Prilozima IV. i V.

(2) Osposobljavanje se provodi u skladu s Prilogom II.

(3) Detaljniji ciljevi osposobljavanja utvrđeni su u Prilogu III. za dozvolu i u Prilozima IV. i V. za potvrdu koji se nadopunjuju s:

(a) relevantnim tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (u daljnjem tekstu: TSI)  

     i izravno primjenjivim propisima Europske unije ili

(b) mjerilima koje je predložila Agencija Europske unije za željeznice

(4) Ciljeve osposobljavanja koji se odnose na opće stručno znanje u skladu s Prilogom III., i stručno znanje koje se odnosi na željeznička vozila u skladu s Prilogom IV. utvrđuju osobe ili tijela koja su priznata u skladu s propisom kojim se uređuje područje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

(5) Ciljeve osposobljavanja koji se odnose na posebno stručno znanje o infrastrukturi, u skladu s Prilogom V.., uključujući poznavanje putova vožnje i pravila postupanja, utvrđuju osobe ili tijela koja su akreditirana ili priznata od strane države članice u kojoj se nalazi infrastruktura.

(6) S obzirom na dozvole, opći sustav priznavanja stručne osposobljenosti uspostavljen propisima kojima se reguliraju profesije i priznaju inozemne stručne kvalifikacije primjenjuje se na priznavanje stručnih kvalifikacija strojovođa državljana države članice koji su dobili dokaz o osposobljenosti u trećoj zemlji.

Članak 8.

(1) Za provjeru tražene osposobljenosti nadležno tijelo provjerava postupak ispitivanja i ispitivače za dio koji se odnosi na dozvolu, kada utvrđuje postupak koji se primjenjuje za dobivanje dozvole u skladu s propisom kojim se uređuje područje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

(2) Za provjeru tražene osposobljenosti željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture primjenjuje postupak ispitivanja za dio koji se odnosi na potvrdu, a koji je utvrđen u postupku koji se primjenjuje za dobivanje potvrde o sigurnosti ili uvjerenja o sigurnosti u skladu s propisom kojim se uređuje područje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

(3) Sadržaj ispita i uvjeti za ispitivače moraju uključivati i zahtjeve koji su određeni u TSI-jima ili ostalim izravno primjenjivim propisima Europske unije

(4) Sposobnost vožnje ocjenjuje se tijekom testa vožnje na mreži dok je za provjeru primjene pravila postupanja i sposobnosti strojovođe u iznimno teškim situacijama moguće koristiti i simulatore.

(5) O uspješno provedenim provjerama iz stavka 1. ovoga članka, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture unosom i izjavom na potvrdi te u registru potvrda potvrđuje da strojovođa ispunjava uvjete valjanosti potvrde.

II. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

Svjedodžbom o uspješno završenoj srednjoj strukovnoj školi za usmjerenje tehničar vuče-strojovođa izdanom do 29. listopada 2013. godine dokazuje se opća stručna osposobljenost za rad iz članka 5. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Prilozi I., II., III., IV., V. i VI. sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 11.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o ovlaštenju strojovođa („Narodne novine“, broj 96/13, 74/15, 75/16 i 126/19).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

PRILOG I.

ZDRAVSTVENI ZAHTJEVI

1. OPĆI ZAHTJEVI

1.1. Strojovođe ne smiju imati nikakvih zdravstvenih tegoba, niti uzimati lijekove, farmaceutske proizvode ili sredstva koja bi lako mogla prouzročiti:

— iznenadan gubitak svijesti

— pomanjkanje pozornosti ili koncentracije

— iznenadnu nesposobnost obavljanja posla

— gubitak ravnoteže ili koordinacije i

— znatno ograničenje pokretljivosti.

1.2. Vid

Potrebno je ispuniti sljedeće zahtjeve u pogledu vida:

— oštrina vida na daljinu s naočalama/kontaktnim lećama ili bez: 1,0; najmanje 0,5 za slabije oko

— maksimalne korekcijske leće: dalekovidnost + 5/kratkovidnost – 8. Odstupanja su dozvoljena u iznimnim slučajevima i na temelju mišljenja specijaliste za očne bolesti. O čemu konačnu odluku donosi liječnik.

— oštrina vida na blizinu i pri srednjoj udaljenosti: zadovoljavajuća, s naočalama/kontaktnim lećama ili bez

— kontaktne leće i naočale su dozvoljene, kada ih redovno kontrolira specijalist

— normalno raspoznavanje boja: uporaba priznatih testova, kao što je Ishihara, te po potrebi i drugih priznatih testova

— vidno polje: cjelovito

— vid na oba oka: učinkovit; ne zahtijeva se ako osoba ima odgovarajuću prilagodbu i iskustvo s dostatnom kompenzacijom. Isključivo u slučaju gubitka binokularnog vida nakon početka rada

— binokularni vid: učinkovit

— prepoznavanja signala u boji: test se temelji na prepoznavanju pojedinačnih boja, a ne na relativnim razlikama

— osjetljivost na kontraste: dobra

— bez progresivnih očnih bolesti

— očni implantati, keratotomije i keratektomije su dozvoljene samo pod uvjetom da ih se kontrolira godišnje ili povremeno prema odluci liječnika

— sposobnost podnošenja bljeskanja i

— kontakne leće u boji i fotokromatske leće nisu dozvoljene. Leće s UV filterom su dozvoljene.

1.3. Zahtjevi za sluh i govor

Zadovoljavajući  sluh dokazan audiogramom, odnosno:

— dovoljno oštar sluh za vođenje telefonskog razgovora i sposobnost da se čuju tonski znakovi upozorenja i poruke s radija.

Kao smjernice uzimaju se sljedeće vrijednosti:

— oštećenje sluha ne smije prelaziti 40 dB pri 500 i 1 000 Hz

— oštećenje sluha ne smije prelaziti 45 dB pri 2 000 Hz za uho koje slabije provodi zvuk

— ne smije postojati anomalija vestibularnog sustava

— ne smije postojati trajni poremećaj govora (u slučaju kada je potrebna glasna i jasna razmjena poruka) i

— uporaba slušnih aparata dozvoljena je u posebnim slučajevima.

1.4. Trudnoća

U slučaju smanjene otpornosti ili na osnovi patološkog stanja, trudnoća se mora smatrati razlogom privremenog obustavljanja rada strojovođe. Moraju se primjenjivati zakonske odredbe za zaštitu trudnih vozačica.

2. MINIMALNI SADRŽAJ PREGLEDA PRIJE ZAPOŠLJAVANJA

2.1. Zdravstveni pregledi za utvrđivanje sposobnosti za rad:

— opći zdravstveni pregled

— pregled osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja)

— analiza krvi i urina, između ostalog i radi ustanovljavanja moguće šećerne bolesti, ako su takve analize potrebne radi ocjene fizičke sposobnosti kandidata

— elektrokardiogram (EKG) pri mirovanju

— testiranje na psihotropne tvari kao što su droge ili psihotropni lijekovi i zlouporaba alkohola, što dovodi u pitanje sposobnost kandidata za rad

— kognitivne sposobnosti: pozornost i koncentracija; pamćenje, opažanje, prosuđivanje,

— komunikacija i

— psihomotoričke sposobnosti: vrijeme reakcije, koordinacija ruku.

2.2 Psihološki pregledi za utvrđivanje sposobnosti za rad

Svrha je psiholoških pregleda utvrđivanje sposobnosti za rad pri zapošljavanju i radu s osobljem. Kod utvrđivanja sadržaja psihološke ocjene, ispitivanjima je potrebno ustanoviti da strojovođa ne pokazuje dokazane psihološke manjkavosti za obavljanje posla, posebno u pogledu operativne sposobnosti ili mogućih čimbenika osobnosti, koje bi mogle ugroziti sigurno obavljanje poslova.

3. REDOVNI PREGLEDI NAKON ZAPOŠLJAVANJA

3.1. Učestalost

Zdravstveni pregledi (fizičke sposobnosti) moraju se provoditi najmanje svake tri godine do dobne granice od 55 godina, a nakon toga svake godine.

Pored navedene učestalosti, liječnik koji je akreditiran ili priznat u skladu sa zakonom koji uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava mora povećati učestalost pregleda, ako to zahtijeva zdravstveno stanje strojovođe.

Kada postoji sumnja da imatelj dozvole ili potvrde više ne ispunjava zdravstvene zahtjeve   predviđene u dijelu 1. Priloga I., potrebno je provesti odgovarajući zdravstveni pregled.

Fizičku sposobnost potrebno je provjeravati redovito i nakon svake nezgode pri radu ili svakog prekidanja rada nakon nezgode u koju su bile uključene i osobe. Liječnik akreditiran ili priznat u skladu s člankom 107. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 63/20)  može odlučiti da provede i dodatne odgovarajuće zdravstvene preglede, posebno nakon bolovanja koje je trajalo najmanje 30 dana. Poslodavac mora zahtijevati da liječnik akreditiran ili priznat u skladu s člankom 107. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 63/20), provjeri fizičku sposobnost strojovođe, ako ga je poslodavac morao ukloniti s radnog mjesta iz sigurnosnih razloga.

3.2. Minimalni sadržaj redovnih zdravstvenih pregleda

Ako strojovođa ispunjava kriterije pregleda prije zapošljavanja, redovni zdravstveni pregledi moraju uključivati barem sljedeće:

— opći zdravstveni pregled

— pregled osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja)

— analizu krvi i urina, za otkrivanje moguće šećerne bolesti, te ostalih bolesti na osnovi nalaza kliničkog pregleda i

— testovi na droge, ako postoje kliničke indikacije.

Pored toga, za strojovođe koje navrše 40. godina života, mora se obaviti i EKG pri mirovanju.

PRILOG II.

METODA OSPOSOBLJAVANJA

Potrebno je osigurati odgovarajuću ravnotežu između teoretskog osposobljavanja (učionica i demonstracije) i praktičnog osposobljavanja (na radnom mjestu, vožnja pod nadzorom i vožnja bez nadzora na prugama koje su zatvorene za promet u vrijeme osposobljavanja). Računalno se podržano osposobljavanje mora prihvatiti za individualno učenje prometnih i signalnih pravila itd. Korištenje simulatora, iako nije obavezno, može biti korisno za učinkovito osposobljavanje strojovođa. Oni su posebno korisni pri osposobljavanju za rad u neuobičajenim uvjetima ili za pravila koja se rijetko koriste. Oni imaju i stanovitu prednost jer omogućavaju strojovođama učenje postupanja te reagiranje u različitim situacijama za koje nije moguće osposobljavanje u stvarnom svijetu. U načelu se moraju koristiti simulatori zadnje generacije. Što se tiče stjecanja znanja o putovima vožnje, prednost se daje pristupu gdje strojovođa na određenom broju putovanja prugom, danju i noću, prati drugog strojovođu. Kao alternativnu metodu osposobljavanja moguće je koristiti video snimke koji prikazuju prugu iz kuta strojovođe u kabini.

PRILOG III.

OPĆE STRUČNO ZNANJE I ZAHTJEVI U POGLEDU DOZVOLE

Cilj „općeg osposobljavanja“ pružanje je „opće“ stručne osposobljenosti na svim područjima koja su važna za zanimanje strojovođe. Opće osposobljavanje će se u tom pogledu usredotočiti na osnovna znanja i principe koji se mogu primijeniti neovisno o vrsti i obilježjima željezničkih vozila ili infrastrukture. Može se organizirati bez praktičnih vježbi.

Stručna osposobljenost u vezi s posebnim vrstama željezničkih vozila ili u vezi sa sigurnosnim i operativnim pravilima i tehnikama za posebnu infrastrukturu ne spada pod opću stručnu osposobljenost. Osposobljavanje za postizanje stručne osposobljenosti za posebna željeznička vozila ili infrastrukturu odnosi se na dozvolu strojovođe i propisano je u prilozima IV. i V.

Opće osposobljavanje obuhvaća teme navedene u točkama od 1. do 7., pri čemu redoslijed navođenja nije bitan za važnost. Izrazi koji se koriste na popisu označuju obilježja stručne osposobljenosti za koju se očekuje da će ih polaznik postići. Njihovo je značenje opisano u sljedećoj tablici:

1. Posao strojovođe, radno okruženje, uloga i odgovornost strojovođe u procesu željezničkog prometa, stručni i osobni zahtjevi koji proizlaze iz dužnosti strojovođe su:

(a) poznavanje zakonodavstva propisa kojima se uređuje područje željeznice i sigurnost  

    željezničkog sustava (zahtjevi i postupci u vezi s davanjem   ovlaštenja

    strojovođama, opasnim tvarima, zaštitom okoliša, zaštitom od požara itd.)

(b) razumijevanje posebnih zahtjeva te stručnih i osobnih uvjeta (uglavnom samostalan  

     rad, rad u smjenama unutar ciklusa od 24 sata, osobna zaštita i sigurnost, čitanje i  

     ažuriranje dokumenata itd.)

(c) razumijevanje o dgovornog ponašanja u situacijama od kritične važnosti za sigurnost    

    (uzimanje lijekova, alkohola, droga i drugih psihoaktivnih tvari, bolest, stres, umor

    itd.)

(d) utvrđivanje referentnih i operativnih dokumenata (npr. pravilnika, priručnika o

     putovima vožnje, priručnika za strojovođe itd.)

(e) utvrđivanje odgovornosti i funkcija uključenih osoba

(f) razumijevanje važnosti preciznog izvođenja radnih zadataka prilikom obavljanja

    dužnosti i primjene radnih  metoda

(g) razumijevanje  i pridržavanje odredbi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu (npr.

kodeks ponašanja za pristup i kretanje po kolosijeku i u blizini kolosijeka, kodeks ponašanja za siguran ulazak u vučno vozilo i izlazak iz njega, ergonomija, sigurnosna pravila za osoblje, osobna zaštitna oprema

     itd.)

(h) poznavanje vještina i principa u vezi s ponašanjem (upravljanje stresom, ekstremne

     situacije itd.) i

(i) poznavanje principa zaštite okoliša (održiva vožnja itd.).

2. Željezničke tehnologije, uključujući sigurnosna načela koja stoje iza prometnih propisa:

(a) poznavanje principa, propisa i odredbi koje se odnose na sigurnost u željezničkom  

     prometu i

(b) utvrđivanje odgovornosti i funkcija uključenih osoba.

3. Osnovna načela željezničke infrastrukture:

(a) poznavanje sustavnih i strukturalnih principa i parametara

(b) poznavanje općih značajki kolosijeka, kolodvora i stajališta, raženih  kolodvora

(c) poznavanje željezničkih struktura (mostova, tunela, skretnica itd.)

(d) poznavanje načina odvijanja željezničkog prometa (jednokolosiječno,  

     dvokolosiječno itd.)

(e) poznavanje signalizacije i sustava za upravljanje vlakovima

(f) poznavanje sigurnosnih uređaja (detektori pregrijanosti osovinskih ležajeva

               detektori dima u tunelima itd.) i

(g) poznavanje napajanja vučnih vozila električnom energijom (kontaktna mreža, treća  

                tračnica itd.).

4. Osnovna načela operativne komunikacije:

(a) poznavanje važnosti komunikacije te načina i postupaka komunikacije

(b) utvrđivanje osoba koje strojovođa mora kontaktirati te njihove uloge i odgovornosti  

(osoblje upravitelja željezničke infrastrukture, radne dužnosti ostalog osoblja vlaka            

itd.)

(c) utvrđivanje situacija/uzroka koji zahtijevaju započinjanje komunikacije i

(d) razumijevanje komunikacijskih metoda.

5. Vlakovi, njihov sastav i tehnički zahtjevi za vučna vozila, teretne vagone, putničke vagone i

    ostala željeznička vozila:

(a) poznavanje općenitih vrsta pogona (električni, dizelski, parni itd.)

(b) opisivanje konstrukcije vozila (okretna postolja, karoserija,  upravljačnica/vozačka    

     kabina, zaštitni sustavi itd.)

(c) poznavanje sadržaja oznaka i sustava za označivanje

(d) poznavanje dokumentacije o sastavu vlaka

(e) razumijevanje kočionih sustava i izračuna učinkovitosti kočenja

(f) utvrđivanje brzine vlaka

(g) utvrđivanje najvećeg dopuštenog opterećenja i sila na kvačilu i

(h) poznavanje djelovanja i svrhe sustava za upravljanje vlakom.

6. Opasnosti koje su općenito povezane sa željezničkim prometom:

(a) razumijevanje načela prometne sigurnosti

(b) poznavanje rizika povezanih sa željezničkim prometom i različitih načina njihova  

    sprečavanja

(c) poznavanje sigurnosno relevantnih incidenata i razumijevanje potrebnog

    ponašanja/reakcije i

(d) poznavanje postupaka koji se primjenjuju u slučaju nesreća u kojima su sudjelovale

    osobe (npr. evakuacija).

7. Osnovna načela fizike:

(a) razumijevanje sila koje djeluju na kotače

(b) utvrđivanje čimbenika koji utječu na učinkovitost ubrzanja i kočenja (vremenski        

     uvjeti, oprema za kočenje, smanjeno prianjanje, posipanje pijeskom itd.) i

(c) razumijevanje osnova električne energije (strujni krugovi, mjerenje napona itd.).

PRILOG IV.

STRUČNO ZNANJE O ŽELJEZNIČKIM VOZILIMA I ZAHTJEVI U POGLEDU POTVRDE

Nakon što se provede posebno osposobljavanje u odnosu na željeznička vozila, strojovođe moraju biti sposobni provoditi sljedeće zadatke:

1. ISPITIVANJE I PROVJERA PRIJE POLASKA

Strojovođa mora biti osposobljen da prije polaska:

— kompletira dokumentaciju i potrebnu opremu

— provjeriti funkcionalnost vučnog vozila

— provjeriti podatke unesene u dokumentaciju koja se nalazi na vučnom vozilu

— na temelju navedenih provjera i testova utvrditi da je vučna jedinica podobna za vuču vlaka te funkcionalnost sigurnosne opreme

— pri primopredaji lokomotive ili na početku putovanja provjeriti dostupnost i funkcionalnost propisane zaštitne i sigurnosne opreme i

— provesti sve rutinske radove preventivnog održavanja.

2. POZNAVANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA

Za upravljanje lokomotivom, strojovođe moraju biti upoznati s upravljačkim elementima i pokazivačima koji im stoje na raspolaganju, a posebno one koji se odnose na:

— sustav vuče

— sustav kočenja i

— opremu vezanu uz sigurnost prometa.

Kako bi otkrili i locirali nepravilnosti na željezničkim vozilima, te kako bi o njima izvješćivali i odlučivali što je potrebno za njihov popravak, te u određenim slučajevima, samostalno poduzimali radnje, strojovođe moraju poznavati:

— mehaničke konstrukcije

— opremu za ovjes i priključivanje  

— pogonski mehanizam

— sigurnosnu opremu

— rezervoare za gorivo, sustave opskrbe gorivom, ispušne sustave

— značenje oznaka u unutarnjosti i na vanjskim dijelovima željezničkih vozila, a posebno simbola koji se koriste za prijevoz opasnih tvari

— sustave za registraciju

— električne i pneumatske sustave  

— sustave oduzimača struje i visokonaponske sustave

— komunikacijsku opremu (radijsku vezu između prometnika i vlaka itd.)

— pripremu vožnje

— sastavne dijelove željezničkih vozila, njihovu funkciju i posebne sustave vagona, posebno sustave za zaustavljanje vlaka pražnjenjem glavnog zračnog voda

— sustav kočenja

— dijelove specifične za vučna vozila i

— pretvarače, motore i reduktore.

3. TESTIRANJE KOČNICA

Strojovođe moraju biti sposobni:

— prije polaska provjeriti i izračunati kočnu masu vlaka, koja mora sukladno dokumentima vlaka odgovarati kočnoj masi za tu prugu i

— prije polaska, pri polasku i tijekom vožnje provjeriti funkcioniranje različitih sastavnih dijelova sustava kočenja vučnog vozila i vlaka.

4. REŽIM VOŽNJE I NAJVEĆA BRZINA VLAKA S OBZIROM NA ZNAČAJKE PRUGE

Strojovođe moraju biti sposobni:

— uzeti u obzir podatke koji im se daju prije polaska i

— utvrditi način vožnje i graničnu brzinu vlaka na temelju varijabli kao što su ograničenja brzine, vremenski uvjeti ili moguće promjene signalizacije.

5. UPRAVLJANJE VLAKOM NA NAČIN KOJIM SE NE OŠTEĆUJE OPREMA NITI VOZILA

Strojovođe moraju biti sposobni:

— koristiti sve dostupne upravljačke sustave u skladu s važećim pravilima

— pokrenuti vlak uzimajući u obzir ograničenja trenja i snage, i

— koristiti kočnice za usporavanje i zaustavljanje, bez oštećenja na željezničkim vozilima i opremi

6. NEPRAVILNOSTI

Strojovođe moraju biti sposobni:

— prepoznati neuobičajene događaje u vezi s ponašanjem vlaka

— pregledati vlak i utvrditi znakove nepravilnosti, razlikovati ih, reagirati u skladu s njihovom relativnom važnosti, te ih pokušati popraviti, dajući uvijek prednost sigurnosti željezničkog prometa i osoba i

— poznavati raspoloživa zaštitna i komunikacijska sredstva.

7. POREMEĆAJI I NESREĆE TIJEKOM VOŽNJE, POŽARI I NESREĆE U KOJIMA SUDJELUJU OSOBE

Strojovođe moraju biti sposobni:

— poduzeti mjere zaštite vlaka i pozvati pomoć u slučaju nesreće u kojoj su sudjelovali putnici u vlaku

— odrediti prevoze li se vlakom opasne tvari i prepoznati ih na temelju dokumentacije vlaka i popisa vagona i

— poznavati postupke za evakuaciju vlaka u slučaju nužde.

8. UVJETI ZA NASTAVAK VOŽNJE NAKON POREMEĆAJA U KOJOJ SU SUDJELOVALA ŽELJEZNIČKA VOZILA

Nakon poremećaja u kojem  su sudjelovala vozila, strojovođe moraju biti sposobni ocijeniti može li vlak nastaviti vožnju i pod kojim uvjetima, tako da o tim uvjetima što je prije moguće obavijeste upravitelja željezničke infrastrukture. Strojovođe moraju biti sposobni utvrditi je li potrebna stručna ocjena prije no što vlak nastavi vožnju.

9. MIROVANJE VLAKA

Strojovođe moraju biti sposobni poduzeti mjere kako bi spriječili pokretanje ili neočekivano pomicanje vlaka ili njegovih dijelova čak i u najtežim uvjetima. Pored toga, strojovođe moraju poznavati mjere kojima mogu zaustaviti vlak ili njegove dijelove u slučaju neočekivanog pomicanja.

PRILOG V.

STRUČNO ZNANJE O ŽELJEZNIČKOJ INFRASTRUKTURI I ZAHTJEVI U POGLEDU POTVRDE

Znanje o željezničkoj infrastrukturi

1. TESTIRANJE KOČNICA

Strojovođe moraju biti sposobni prije polaska provjeriti i izračunati odgovara li snaga kočenja vlaka snazi kočenja koja se zahtijeva za prugu, kako je utvrđeno u dokumentaciji o vlaku.

2. REŽIM VOŽNJE I NAJVEĆA BRZINA VLAKA U ODNOSU NA ZNAČAJKE PRUGE

Strojovođe moraju biti sposobni:

— zapamtiti podatke koji im se daju prije polaska, kao što su ograničenja brzine ili moguće promjene signalizacije i

— utvrditi način vožnje i najveću brzinu vlaka na temelju značajki pruge.

3. POZNAVANJE PRUGE

Strojovođe moraju biti sposobni predvidjeti probleme i na odgovarajući način reagirati u skladu sa sigurnošću i drugim čimbenicima, kao što su točnost i gospodarski aspekti. Stoga moraju dobro poznavati željezničke pruge i opremu na svojim trasama i svim alternativnim trasama koji su dogovoreni. Bitni su sljedeći aspekti:

— uvjeti vožnje (promjene kolosijeka, jednosmjerni promet itd.)

— kontrola trase na osnovu odgovarajuće dokumentacije

— utvrđivanje kolosijeka koji se mogu koristiti za određenu vrstu vožnje

— važeći prometni propisi i značenje signalno-sigurnosnog sustava

— režim vožnje

— sustav pružnih blokova i vezani propisi

— imena željezničkih kolodvora i njihov položaj, uočavanje kolodvora i prometnih ureda izdaleka, radi odgovarajućeg prilagođavanja brzine

— prijelazna signalizacija između različitih operativnih i sustava napajanja električnom energijom

— ograničenja brzine za različite kategorije vlakova kojima se upravlja

— topografske značajke

— određeni uvjeti kočenja, npr. na prugama s velikim nagibom i

— posebne operativne značajke: posebni signali, znakovi, uvjeti polaska itd.

4. SIGURNOSNI PROPISI

Strojovođe moraju biti sposobni:

— pokrenuti vlakove samo kada su ispunjeni svi propisani uvjeti (vozni red, naredba ili signal za polazak, po potrebi uporabu signala itd.)

— promatrati i uočiti signale uz prugu i u upravljačnici, odmah i bez greške ih protumačiti, te djelovati kako je utvrđeno

— sigurno upravljati vlakom u skladu s posebnim režimima vožnje: primjenjivati posebne režime ako im se tako naloži, privremena ograničenja brzine, vožnju u suprotnom smjeru, dozvola za prolazak pokraj signala u slučaju opasnosti, promjena smjera vožnje, okretanje, prolazak kroz gradilišta itd. i

— poštivati planirana ili dodatna zaustavljanja vlaka, i ako je potrebno dodatno obavljati određene poslove za putnike tijekom tih stajanja, prije svega otvaranje i zatvaranja vrata.

5. UPRAVLJANJE VLAKOM

Strojovođe moraju biti sposobni:

— odrediti položaj vlaka na pruzi u svakom trenutku

— koristiti kočnice za usporavanje i zaustavljanje, bez oštećenja na željezničkim vozilima i opremi i

— prilagoditi vožnju vlaka u skladu s voznim redom i svim ostalim naredbama o štednji energije, vodeći računa o značajkama vučne jedinice, vlaka, pruge i okoliša.

6. NEPRAVILNOSTI

Strojovođe moraju biti sposobni:

— prepoznati neuobičajene događaje u vezi s infrastrukturom i okolišem, koliko to dozvoljava upravljanje vlakom: signale, kolosijeke, napajanje, željezničko-cestovne prijelaze, okoliš kolosijeka, ostali promet

— odrediti odgovarajuću udaljenost za izbjegavanje prepreka

— obavijestiti upravitelja infrastrukture što je moguće prije o mjestu i naravi uočenih nepravilnosti, vodeći računa o tome da je upravitelj infrastrukture dobro razumio obavijest i

— vodeći računa o željezničkoj infrastrukturi, osigurati ili poduzeti mjere za osiguravanje sigurnosti prometa i osoba kada god je to potrebno.

7. POREMEĆAJI I NESREĆE U VOŽNJI, POŽARI I NESREĆE U KOJIMA SU UKLJUČENE OSOBE

Strojovođe moraju biti sposobni:

— u slučaju nesreće sa smrtno stradalim  ili ozlijeđenim osobama poduzeti mjere zaštite vlaka i pozvati pomoć

— odrediti gdje će zaustaviti vlak u slučaju požara i po potrebi olakšati evakuaciju putnika

— ukoliko ne može sam svladati požar, što je prije moguće poslati korisne informacije o požaru

— o tim uvjetima što je moguće prije obavijestiti upravitelja željezničke infrastrukture i

— ocijeniti omogućuje li infrastruktura nastavak vožnje vlaka i pod kojim uvjetima.

8. PROVJERA ZNANJA JEZIKA

– uređena je člankom 1. Uredbe Komisije (EU) 2019/554. od 5. travnja 2019. o izmjeni  

     priloga VI. Direktivi 2007/59 EZ Europskog parlamenta i Vijeća o davanju ovlaštenja                    

     strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu

     Zajednice.

PRILOG VI.

UČESTALOST PROVJERE ZNANJA

Najmanja učestalost redovnih provjera znanja je sljedeća:

(a) provjera jezičnog znanja (samo za one koji se moraju sporazumijevati na stranom

jeziku): svake tri godine ili nakon odsutnosti koja je trajala dulje od godinu dana

(b) provjera znanja o infrastrukturi (uključujući poznavanje trase i pravila

postupanja):svake tri godine ili nakon odsutnosti s određenog puta vožnje koja je trajala dulje od godinu dana i

(c) provjera znanja o željezničkim vozilima: svake tri godine.