za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
1.2.
Broj "Narodnih novina"
53/20
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta: /
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU: /
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
S obzirom na to da iznos prihodovnog cenzusa nije mijenjan od 2008. godine te je isključivo bio vezan uz proračunsku osnovicu, dana 1. svibnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 53/20) kojim je došlo do izmjena u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna temeljem prihodovnog cenzusa. Sukladno izmjenama odredbi članka 14.b Zakona, sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) osiguravaju se u državnom proračunu za osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.563,23 kune (umjesto dotadašnjih 1.516,32 kn) a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.000,00 kn (umjesto dotadašnjih 1.939,39 kn).
Nakon stupanja na snagu navedenog Zakona, proveden je niz aktivnosti. Za osiguranike dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima je tijekom travnja 2020. godine na kućnu adresu dostavljena obavijest o prestanku važenja police na teret državnog proračuna temeljem prihodovnog cenzusa, a zbog povećanja prihodovnog cenzusa iznimno je izvršena dodatna revizija navedenih polica odnosno potrebna usklađenja sa odredbama Zakona te je obnovljeno 14.000 polica na teret državnog proračuna po osnovi prihodovnog cenzusa kako bi osiguranicikoji sukladno izmjenama zakonskih odredbi ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, policu mogli i dalje nesmetano koristiti.
Isto tako, nakon 1. svibnja 2020. godine 5.369 osiguranika vratilo se u sustav „besplatnih“ polica nakon što su ranije izgubili to pravo, a sada po ovim novim promjenama ponovno su ušli u sustav.
Nadalje, na temelju podataka iz preliminarno izvršenih analiza, u mjesecu listopadu 2020. godine HZZO je pokrenuo aktivnost pozivanja dodatnih 2.700 osiguranika za koje postoje saznanja ili se pretpostavlja da bi mogli ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna s obzirom na izmjenu Zakona, s ciljem da se jave HZZO-u radi utvrđivanja istog, ukoliko to još nisu učinili.
Prema prvim analizama utjecaja primjene navedenih zakonskih izmjena na kretanje broja osiguranika koje su izvršene, vidljivo je zaustavljanje trenda smanjenja broja polica osiguranja na teret državnog proračuna nakon povećanja prihodovnog cenzusa. Isto tako, analize pokazuju da je pravo ostvarilo dodatnih 20.000 osiguranika koji navedeno pravo ne bi ostvarivali da do povećanja cenzusa nije došlo.
Sukladno izmjenama Zakona, HZZO je krajem 2020. godine proveo usklađenja odnosno „indeksaciju“ prihodovnog cenzusa utvrđenog u članku 14.b Zakona, s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2020. godini te je Odlukom Upravnog vijeća HZZO-a utvrđen prihodovni cenzus za 2021. godinu. Temeljem navedenog usklađenja, došlo je do povećanja prihodovnog cenzusa za 2021. godinu, te pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini osigurane osobe ostvaruju ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, te osigurane osobe samci ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna.
Nakon provedene „indeksacije“, u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja ostalo je odnosno ušlo dodatnih oko 6.500 osiguranika koji su temeljem povećanja prihodovnog cenzusa za 2021. godinu ostvarili pravo na policu na teret državnog proračuna.
Daljnje analize koje su izvršene i dalje pokazuju zaustavljanje trenda smanjenja broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, te je postignut određeni pozitivni učinak izmjenom Zakona.
U dolje navedenoj Tablici usporedni je brojčani prikaz stanja o broju polica/osiguranika i premija vezano uz prihodovni cenzus od 2019. do 2021. godine s obzirom na navedene zakonske promjene.
Iz podataka u koloni 3 vidljivo je smanjenje broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u kategoriji osiguranika članova kućanstva za 23,72% u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, dok je u 2021. godini, prema podacima za razdoblje od 1.1. do 10.11., u navedenoj kategoriji vidljivo smanjenje za samo 4,28% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini (kolona 6). Isto tako, vidljivo je smanjenje broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u kategoriji osiguranika samaca za 9,91% u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. dok je u razdoblju od 1.1. do 10.11. 2021. godine, prema podacima za prvih 9 mjeseci, u navedenoj kategoriji vidljivo povećanje od 0,69% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini.
Podaci o ukupnom broju polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u 2020. godini pokazuju smanjenje od 19,18% u odnosu na 2019. godinu, dok je u 2021. godini, u razdoblju od 1.1. do 10.11., vidljivo smanjenje od samo 2,47% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini.
Slijedom navedenog, može se zaključiti da je trend smanjenja broja polica na teret državnog proračuna u potpunosti zaustavljen, te kako rastu prihodi, a osobito se odnosi na rast mirovina, broj polica ne izlazi iz postojećih okvira.
Iako je zaustavljen trend smanjenja navedenih polica, svi pokazatelji su upućivali na to da još uvijek nije bio obuhvaćen onaj broj socijalno ugroženih građana koji su prema ranijim pokazateljima trebali biti obuhvaćeni i ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna. Stoga je, u međuvremenu, upućen u proceduru, te je potom, 11. studenoga 2021. godine i stupio na snagu Zakon o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 120/21). Tim Zakonom ponovo je došlo do povećanja prihodovnog cenzusa temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna, sa postojećih 1.600,12 kuna na 2.000,00 kuna mjesečno, dok se za osiguranika samca došlo do povećanja prihodovnog cenzusa s 2.047,20 kuna na 2.500,00 kuna mjesečno, te je potom i izvršena „indeksacija“ za 2022. godinu.
S obzirom na navedeno, a kako pokazuju i podaci u prethodno priloženoj Tablici, praćenje učinka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 53/20), izvršeno je do 10. studenoga 2021. godine, te pokazuje određeni pozitivni učinak u smislu zaustavljanja trenda smanjenja broja polica na teret sredstava državnog proračuna.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nema učinaka na gospodarstvo.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Nakon provedbe Zakona utvrđen je pozitivan utjecaj na socijalno najosjetljivije skupine građana, te kako bi ih se dodatno zaštitilo, navedenim izmjenama Zakona propisano je i da osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna na način da se svake godine vrši indeksacija, odnosno da se prihodovni cenzus usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće, bez izmjena propisa, tako da u slučaju da osiguranicima rastu prihodi, neće gubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.
Također, primjenom Zakona, ali i zahvaljujući kvalitetnijoj suradnji i razmjeni podataka među institucijama, podaci o prihodima osiguranika su cjelovitiji. Prethodno navedeno dovodi do stabilizacije broja socijalno najugroženijih osiguranika koji ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna po osnovi prihodovnog cenzusa.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nema učinaka na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.
NACRT
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
1.2.
Broj "Narodnih novina"
53/20
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta: /
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU: /
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
S obzirom na to da iznos prihodovnog cenzusa nije mijenjan od 2008. godine te je isključivo bio vezan uz proračunsku osnovicu, dana 1. svibnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 53/20) kojim je došlo do izmjena u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna temeljem prihodovnog cenzusa. Sukladno izmjenama odredbi članka 14.b Zakona, sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) osiguravaju se u državnom proračunu za osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.563,23 kune (umjesto dotadašnjih 1.516,32 kn) a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.000,00 kn (umjesto dotadašnjih 1.939,39 kn).
Nakon stupanja na snagu navedenog Zakona, proveden je niz aktivnosti. Za osiguranike dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima je tijekom travnja 2020. godine na kućnu adresu dostavljena obavijest o prestanku važenja police na teret državnog proračuna temeljem prihodovnog cenzusa, a zbog povećanja prihodovnog cenzusa iznimno je izvršena dodatna revizija navedenih polica odnosno potrebna usklađenja sa odredbama Zakona te je obnovljeno 14.000 polica na teret državnog proračuna po osnovi prihodovnog cenzusa kako bi osiguranici koji sukladno izmjenama zakonskih odredbi ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, policu mogli i dalje nesmetano koristiti.
Isto tako, nakon 1. svibnja 2020. godine 5.369 osiguranika vratilo se u sustav „besplatnih“ polica nakon što su ranije izgubili to pravo, a sada po ovim novim promjenama ponovno su ušli u sustav.
Nadalje, na temelju podataka iz preliminarno izvršenih analiza, u mjesecu listopadu 2020. godine HZZO je pokrenuo aktivnost pozivanja dodatnih 2.700 osiguranika za koje postoje saznanja ili se pretpostavlja da bi mogli ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna s obzirom na izmjenu Zakona, s ciljem da se jave HZZO-u radi utvrđivanja istog, ukoliko to još nisu učinili.
Prema prvim analizama utjecaja primjene navedenih zakonskih izmjena na kretanje broja osiguranika koje su izvršene, vidljivo je zaustavljanje trenda smanjenja broja polica osiguranja na teret državnog proračuna nakon povećanja prihodovnog cenzusa. Isto tako, analize pokazuju da je pravo ostvarilo dodatnih 20.000 osiguranika koji navedeno pravo ne bi ostvarivali da do povećanja cenzusa nije došlo.
Sukladno izmjenama Zakona, HZZO je krajem 2020. godine proveo usklađenja odnosno „indeksaciju“ prihodovnog cenzusa utvrđenog u članku 14.b Zakona, s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2020. godini te je Odlukom Upravnog vijeća HZZO-a utvrđen prihodovni cenzus za 2021. godinu. Temeljem navedenog usklađenja, došlo je do povećanja prihodovnog cenzusa za 2021. godinu, te pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini osigurane osobe ostvaruju ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, te osigurane osobe samci ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna.
Nakon provedene „indeksacije“, u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja ostalo je odnosno ušlo dodatnih oko 6.500 osiguranika koji su temeljem povećanja prihodovnog cenzusa za 2021. godinu ostvarili pravo na policu na teret državnog proračuna.
Daljnje analize koje su izvršene i dalje pokazuju zaustavljanje trenda smanjenja broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, te je postignut određeni pozitivni učinak izmjenom Zakona.
U dolje navedenoj Tablici usporedni je brojčani prikaz stanja o broju polica/osiguranika i premija vezano uz prihodovni cenzus od 2019. do 2021. godine s obzirom na navedene zakonske promjene.
Iz podataka u koloni 3 vidljivo je smanjenje broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u kategoriji osiguranika članova kućanstva za 23,72% u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, dok je u 2021. godini, prema podacima za razdoblje od 1.1. do 10.11., u navedenoj kategoriji vidljivo smanjenje za samo 4,28% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini (kolona 6). Isto tako, vidljivo je smanjenje broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u kategoriji osiguranika samaca za 9,91% u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. dok je u razdoblju od 1.1. do 10.11. 2021. godine, prema podacima za prvih 9 mjeseci, u navedenoj kategoriji vidljivo povećanje od 0,69% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini.
Podaci o ukupnom broju polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u 2020. godini pokazuju smanjenje od 19,18% u odnosu na 2019. godinu, dok je u 2021. godini, u razdoblju od 1.1. do 10.11., vidljivo smanjenje od samo 2,47% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini.
Slijedom navedenog, može se zaključiti da je trend smanjenja broja polica na teret državnog proračuna u potpunosti zaustavljen, te kako rastu prihodi, a osobito se odnosi na rast mirovina, broj polica ne izlazi iz postojećih okvira.
Iako je zaustavljen trend smanjenja navedenih polica, svi pokazatelji su upućivali na to da još uvijek nije bio obuhvaćen onaj broj socijalno ugroženih građana koji su prema ranijim pokazateljima trebali biti obuhvaćeni i ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna. Stoga je, u međuvremenu, upućen u proceduru, te je potom, 11. studenoga 2021. godine i stupio na snagu Zakon o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 120/21). Tim Zakonom ponovo je došlo do povećanja prihodovnog cenzusa temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna, sa postojećih 1.600,12 kuna na 2.000,00 kuna mjesečno, dok se za osiguranika samca došlo do povećanja prihodovnog cenzusa s 2.047,20 kuna na 2.500,00 kuna mjesečno, te je potom i izvršena „indeksacija“ za 2022. godinu.
S obzirom na navedeno, a kako pokazuju i podaci u prethodno priloženoj Tablici, praćenje učinka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ( „Narodne novine“ broj 53/20), izvršeno je do 10. studenoga 2021. godine, te pokazuje određeni pozitivni učinak u smislu zaustavljanja trenda smanjenja broja polica na teret sredstava državnog proračuna.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nema učinaka na gospodarstvo.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Nakon provedbe Zakona utvrđen je pozitivan utjecaj na socijalno najosjetljivije skupine građana, te kako bi ih se dodatno zaštitilo, navedenim izmjenama Zakona propisano je i da osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna na način da se svake godine vrši indeksacija, odnosno da se prihodovni cenzus usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće, bez izmjena propisa, tako da u slučaju da osiguranicima rastu prihodi, neće gubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.
Također, primjenom Zakona, ali i zahvaljujući kvalitetnijoj suradnji i razmjeni podataka među institucijama, podaci o prihodima osiguranika su cjelovitiji. Prethodno navedeno dovodi do stabilizacije broja socijalno najugroženijih osiguranika koji ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna po osnovi prihodovnog cenzusa.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nema učinaka na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
6.
PRILOZI
7.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: MINISTAR
izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.
Datum: 25. siječnja 2022. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva