USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 –pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI  ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Donošenjem Zakona o elektroničkoj ispravi („Narodne novine“, broj 150/2005, u daljnjem tekstu: Zakon)  2005. godine je uvažen utjecaj informacijske tehnologije na društvo i osvijestila se  potreba za modernizacijom regulacije elektronički potpisanih dokumenta. Pristup koji je uzet prilikom izrade Zakona zauzeo je kao temeljni stav (paradigmu) da dokument koji je elektronički potpisan treba regulirati u našem pravnom sustavu kao poseban pravni institut. Taj pristup je zamijenjen novom premisom Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (dalje u tekstu: Uredba eIDAS) da se pravna valjanost i važnost elektroničkih dokumenata postiže odredbama o zabrani njihove diskriminacije u usporedbi s onima na papiru pod uvjetom upotrebe elektroničkog potpisa koji kroz kriptografske metode jamči autentičnost sadržaja i autora i ostale mehanizme razrađene samom Uredbom (Usluge povjerenja) i ta paradigma je uvedena u nacionalno zakonodavstvo Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ („Narodne novine“ broj 62/2017., dalje u tekstu: Zakon o provedbi Uredbe eIDAS).

 U pregledu ocjene stanja ističe se neusklađenost Zakona s temeljnim postavkama Uredbe eIDAS, dok su oba propisa na snazi. Zakon od adresata traži taksativno zadovoljenje elemenata elektroničke isprave koji su u tehnološkom smislu  zastarjeli te koristi terminologiju iz Zakona o elektroničkom potpisu koji je van snage od kolovoza 2017. godine i prilikom definiranja pojedinih pojmova (napredni elektronički potpis) ne prati suvremeni tehnološko pravni okvir.  Uredba eIDAS se s druge strane oslanja na usluge povjerenja,  poput kvalificiranog elektroničkog potpisa i kvalificiranog elektroničkog pečata i vremenskog žiga, čijom primjenom se u elektroničkoj komunikaciji omogućuju prekogranično korištenje i priznavanje u svim državama članicama te su temeljeni na tehnološko suvremenim rješenjima na području EGP.  

Također, unatrag tri godine doneseni su i propisi koji se odnose na dokumentacijski ciklus elektroničkih dokumenta ali i iz područja arhivistike u smislu postupanja s elektroničkim dokumentima. Dokumentacijski ciklus elektroničkog dokumenta je reguliran Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“, broj 61/2018, 98/2019) koji regulira/definira trajno čuvanje sadržaja zapisanog u digitalnom obliku kao i pretvorbu gradiva u digitalni oblik. Na snazi je i Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva („Narodne novine, broj 105/2020) koji regulira postupanje s gradivom u elektroničkom obliku, mehanizme (prije) predaje gradiva u elektroničkom formatu kao i ulogu kvalificiranog elektroničkog potpisa u navedenim procesima.

Uredba o uredskom poslovanju koju je Vlada Republike Hrvatske donijela 1. srpnja 2021. u potpunosti obuhvaća elemente dokumentacijskog ciklusa elektroničkih dokumenata u okviru Uredbe eIDAS, a koji su navedeni ovim Zakonom te propisuje pravila i mjere uredskog poslovanja u obavljanju poslova državne uprave, usklađene s navedenom Uredbom eIDAS.

Nastavak procesa usklađivanja s Uredbom eIDAS je vidljiv i iz Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine, broj 110/2021) koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 01. listopada 2021. godine i koji stupa na snagu 01. siječnja 2022. Odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o općem upravnom postupku propisuju upotrebu elektroničkog potpisa upravo na način da se traži kvalificirani elektronički potpis na podnescima koji se dostavljaju javnopravnom tijelu elektroničkim putem (a ne više elektronička isprava), a koje stranke u fizičkom obliku vlastoručno potpisuju, s obzirom da je kvalificirani elektronički potpis izjednačen s vlastoručnim potpisom (na papiru) odnosno ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis te pruža najvišu razinu sigurnosti elektroničkog pismena i njegovu neporecivost. Ovim Zakonom se izbacuju odredbe predmetnog Zakona koje se pozivaju na elektroničku ispravu i uvodi se nomenklatura iz Uredbe eIDAS.

Odredbe Uredbe eIDAS, članka 25., izbacile su iz praktične primjene odredbe Zakona. Pojavom kvalificiranih certifikata elektroničkog  potpisa i elektroničkog pečata kao Usluge povjerenja koje imaju jednaki pravni učinak kao vlastoručni potpis i priznaju se u svim državama članicama dovelo je do toga da tijela javne vlasti u Hrvatskoj temeljem propisa donesenih u području njihovog djelokruga rada primjenjuju Uredbu eIDAS i Zakon o provedbi Uredbe eIDAS umjesto predmetnog Zakona.

Donošenjem Zakona posljedično će se otkloniti zbunjujuće situacije za obveznike/adresate Zakona i Uredbe eIDAS. Smanjiti će se pravno-faktične nedoumice o uvjetima potrebnim za priznavanje elektroničkih dokumenta u pravnom prometu i izvršiti usklađenje s Uredbom eIDAS odnosno nacionalno zakonodavstvo uskladiti će se s europskom pravnom stečevinom.  

Stoga je nesporna potreba uklanjanja iz pravnog poretka Zakona kao nepotrebnog s obzirom da je donesena Uredba eIDAS i Zakon o provedbi Uredbe eIDAS, čija primjena je obvezujuća, a koji na drugačiji način od Zakona reguliraju predmetnu materiju. Navedeni propisi predstavljaju pravni temelj za korištenje  u nacionalnom zakonodavstvu elektroničkog kvalificiranog potpisa i elektroničkog pečata, kao Usluge povjerenja koje imaju jednaki pravni učinak kao vlastoručni potpis i priznaju se u svim državama članicama.  

 Sve odredbe Zakona koji se želi staviti izvan snage su zastarjele i u praksi zamijenjene u provedbi prednje navedenim propisima.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

Članak 1.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o elektroničkoj ispravi („Narodne novine“, br. 150/05.)

Članak 2.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. svibnja 2023.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom se navodi da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o elektroničkoj ispravi („Narodne novine“, br. 150/05.)

Uz članak 2.

Odredbom ovog članka propisuje se stupanje na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi na način da se ostavi dovoljno vremena tijelima za donošenje novih propisa odnosno izmjenu postojećih.