I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU ZAKONOM UREDITI

1. OCJENA STANJA

Reforma zemljišnih knjiga i katastra provodi se kontinuirano kroz duže vremensko razdoblje s ciljem uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku. Republika Hrvatska sustavno sređivanje zemljišnih knjiga provodi u sklopu Nacionalnog programa reforme zemljišnih knjiga i katastra Vlade Republike Hrvatske pod nazivom „Uređena zemlja“.

Slijedom toga, a u cilju implementacije novih informatičkih i tehnoloških rješenja, višekratno je dopunjavan Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.), da bi se 2019. donio novi Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19.).

Ocjenjujući sadašnje stanje treba navesti da su se ostvarili svi zadani kratkoročni i srednjoročni ciljevi postavljeni kroz reformu zemljišnih knjiga i katastra.

U tom smislu bitno je napomenuti sljedeće:

Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (dalje u tekstu: ZIS) uveden je u sve zemljišnoknjižne odjele i katastarske urede, što je bio jedan od ciljeva i zadataka Nacionalnog programa reformi, u okviru mjere: „Unaprjeđenje sustava  katastra i zemljišnih knjiga“. Svrha ovoga sustava je ubrzanje procesa registracije nekretnina kako u katastarskom, tako i u zemljišnoknjižnom sustavu, podizanje razine pravne sigurnosti u prometu nekretnina, racionalizacija i pojednostavljenje poslovnih procesa te poboljšanje odnosa s korisnicima, brzina i kvaliteta pružanja usluga. Ovaj je sustav jedna od ključnih poluga izgradnje e-Hrvatske i razvoja poduzetništva i osiguranja povjerenja građana u registre.

Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna zemljišna knjiga i knjiga položenih ugovora danas se vode isključivo u elektroničkom obliku, a podaci glavne zemljišne knjige dostupni su putem interneta bez naknade svim građanima Republike Hrvatske. Također, građani mogu samostalno korištenjem sustava One Stop Shopa Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (dalje u tekstu: OSS ZIS) izdavati elektroničke izvatke iz glavne zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, a izvatke mogu pribaviti i javni bilježnici, odvjetnici i državni odvjetnici. Izvatke iz glavne knjige i knjige položenih ugovora mogu se pribaviti i na bilo  kojem općinskom sudu bez obzira na mjesnu nadležnost općinskih sudova za vođenje zemljišnih knjiga. U odnosu na zbirku isprava, svi zemljišnoknjižni odjeli opremljeni su uređajima za skeniranje, a daljnjim razvojem  ZIS-a osigurali su se tehnički preduvjeti za vođenje zbirke isprava u elektroničkom obliku te je ministar nadležan za poslove pravosuđa donio odluku da se od 1. siječnja 2022. zbirka isprava vodi isključivo u elektroničkom obliku za sve isprave koje se zaprime nakon toga datuma. Ovime je u cijelosti zaokruženo elektroničko vođenje zemljišnih knjiga.

Nadalje, od 15. ožujka 2017., omogućeno je podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, od strane javnih bilježnika i odvjetnika kao ovlaštenih korisnika sustava u primjeni u poslovanju suda . Naknadno je omogućeno elektroničko podnošenje prijedloga za upis i državnim odvjetnicima, a sustav ZIS-a povezan je sa sustavom ePošta i Ministarstva financija, Porezna uprava, čime je omogućeno da se sva rješenja iz ZIS-a dostavljaju elektronički. Tijekom 2020. godine sustav ZIS-a spojen je sa sustavom eSpisa i sustavom eNotara, čime je omogućena dostava svih odluka drugih sudskih odjela i sudova na provedbu u zemljišnu knjigu elektroničkim putem. Nadalje, razvojem digitalnog elaborata osigurano je podnošenje prijavnih listova za provedbu u zemljišnim knjigama putem sustava ZIS-a. Imajući u vidu navedeno, više od polovice prijedloga za upis u zemljišnu knjigu kao i odluka koja se dostavljaju u zemljišnu knjigu na provedbu, dostavljaju se elektroničkim putem.

2. OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM

Ranijim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. kao i donošenjem novog Zakona o zemljišnim knjigama 2019. godine, normativno su praćene aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra u vremenu od 2004. do 2019. te su zakonskim novelama postupno definirani svi novi poslovni procesi i instituti zemljišnoknjižnog prava koji ranije nisu bili uređeni Zakonom o zemljišnim knjigama. Uslijed razvoja informatičkih tehnologija kao i sve većim brojem informacijskih sustava koja koriste javnopravna tijela, Zakon o zemljišnim knjigama nužno je kontinuirano nadograđivati i uređivati.

Nacrtom prijedloga zakona uvodi se isključivo elektroničko podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika i odvjetnika, unutar ZIS-a. Stranke same ne mogu podnositi prijedloge za upis elektroničkim putem budući da isprava koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu mora biti dostavljena sudu u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a potpis na privatnoj ispravi ovjeren. Kako još uvijek ne postoji mogućnost izdavanja elektroničkih isprava na kojima bi potpis bio ovjeren, nisu ispunjeni uvjeti za stranke da samostalno podnose prijedloge elektroničkim putem. Ovim Nacrtom prijedloga zakona nije ograničen ili otežan pristup sudu jer su uredi javnih bilježnika i odvjetnika prostorno raspoređeni po teritoriju čitave Republike Hrvatske, a ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika je manji nego prilikom neposrednog podnošenja na sudu ili predajom putem pošte. U odnosu na državne odvjetnike, oni su također ovlašteni korisnici i elektroničkim putem mogu podnijeti prijedloge za upis, a sva ostala javnopravna tijela kada dostavljaju svoje odluke na provedbu u zemljišnu knjigu obvezni su elektronički komunicirati sa zemljišnoknjižnim odjelima sukladno članku 106. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19.).

Uz izmjenu da se svi prijedlozi podnose elektroničkim putem, u Nacrtu prijedloga zakona propisana je i obvezatnost javnog bilježnika da nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi koja je temelj za uknjižbu u zemljišne knjige, obvezno podnese prijedlog za upis. Napominje se da se radi o reformskoj mjeri Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. i to jednoj od reformskih mjera C2.5.R1. Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana.

Osim navedenoga, najveća novost Nacrta prijedloga zakona jest uvođenje javnih bilježnika kao povjerenika suda u postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem nove katastarske izmjere. Naime, postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige, poslovi su od interesa za Republiku Hrvatsku te poslovi koji imaju izravan učinak na povećanje gospodarske aktivnosti. Uslijed velikog broja postupaka osnivanja i obnove na nekim područjima, a ujedno i uslijed velikog broja zemljišnoknjižnih predmeta, nadležni sudovi nisu u mogućnosti s postojećim kadrovskim kapacitetima uredno provoditi postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige. Imajuću u vidu navedeno, ovim Nacrtom prijedloga zakona je predviđeno da oni predsjednici sudova koji u danom trenutku ne raspolažu dovoljnim brojem službenika za redovito obavljanje poslova u zemljišnoknjižnim odjelima i provođenje postupaka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, mogu odlukom odrediti da će se posao osnivanja ili obnove zemljišne knjige za određenu katastarsku općinu povjeriti javnom bilježniku.

U odnosu na preostale izmjene vezane uz postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige u prvom redu se radi o usklađivanju odredbi s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Nadalje, Nacrtom prijedloga zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku. Ukidanjem prigovora protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za pojedinačni ispravni te propisivanjem samo žalbe u navedenim slučajevima pojednostavljuje se postupanje prvostupanjskih sudova budući da je u praksi primijećeno da suci rijetko  prihvaćaju podnesene prigovore protiv svojih odluka i zapravo se samo dodatno administrira postupak na općinskom sudu koji u konačnici završi na nadležnom rješavanju pred  županijskim sudom.

Također, uređeni i pojednostavljeni su kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka, a izmjenama u pogledu sporazuma o sufinanciranju usklađuje se Zakon o zemljišnim knjigama s općim propisima o izvršavanju državnog proračuna i omogućuje se sufinanciranje javnih bilježnika kao povjerenika suda iz drugih izvora.

3. POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Nacrtom prijedloga zakona osigurat će se veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati postupci osnivanja i obnove zemljišnih knjiga te povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka.

Osim navedenoga osigurat će se vođenje zemljišnih knjiga u cijelosti u elektroničkom obliku (glavne knjige i zbirke isprava), elektronički zemljišnoknjižni predmet u redovitim postupcima te cjelokupno elektroničko provođenje postupaka u zemljišnim knjigama.  

Nacrtom prijedloga zakona prije svega će se povećati kvaliteta podataka u zemljišnim knjigama što će u konačnici dovesti do veće pravne sigurnosti, lakšeg ostvarivanja investicija i dobivanja zajmova, ali imati i antikorupcijski element. Na primjerima katastarskih općina za koje je ranije uspostavljena Baza zemljišnih podataka vidljivo je jačanje gospodarske aktivnosti u odnosu na konkurente katastarske općine, a iz podataka sudova vidljivo je da su u tim katastarskim općinama broj posebnih zemljišnoknjižnih predmeta i broj vlasničkih parnica smanjeni za 90 %, a pokrenuti posebni zemljišnoknjižni postupci i vlasničke parnice traju kraće.

Osim svega navedenoga, uređena zemljišna knjiga stvara preduvjet za bolju investicijsku klimu, učinkovitu naplatu komunalne naknade, poreza na kuće za odmor, ali doprinosi i uređenijem sustavu ostvarivanja prava na različite oblike socijalne pomoći, koja se trenutno često zloupotrebljavaju.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Uslijed izmjena u načinu provođenja postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige, kao i promjena koje su predviđene Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, potrebno je izraditi i aplikativno rješenje koje će omogućiti provođenje postupka, ali i osigurati isključivo elektroničku komunikaciju sa sudom. Procijenjena vrijednost izrade aplikativnog rješenja je 3.000.000,00 kuna s PDV-om, odnosno 2.400.000,00 kuna bez PDV-a.

Navedeni trošak izrade aplikacije je procijenjen prema ranije dostavljenoj ponudi za povezivanje IGEA i ZIS modula za obnovu, a koje je uključivala uz zemljišnoknjižni i katastarski dio aplikacije, dok se sada procjenjuje trošak izrade aplikacije u kojoj bi se provodio samo dio postupka koji je obuhvaćen ovim Zakonom, odnosno postupak osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige. Državna geodetska uprava će eventualno svoj dio troška za izradu aplikacije planirati u okviru svojih troškova. Nadalje, izrada nove aplikacije procijenjena je i prema ranijoj ponudama za nadogradnju 29 funkcionalnosti u ZIS-u, a odnosila se isključivo na dio koji se odnosi na postupanje sudova, dakle bez troškova Državne geodetske uprave. Trošak se ne odnosi na potrebne nadogradnje za provođenje postupka u nadležnosti Državne geodetske uprave te se radi isključivo samo o trošku Ministarstva pravosuđa i uprave, a napominjemo da se radi o procjeni temeljenoj na ranijim procjenama i iskustvu u razvoju aplikativnih rješenja.

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Članak 1.

U Zakonu o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19.) u članku 28. stavku 2. iza riječi „Porezna uprava“ dodaju riječi: „i centri za socijalnu skrb“.

Članak 2.

U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Zbirka isprava vodi se u elektroničkom obliku.“.

Članak 3.

U članku 58. stavku 2. podstavak 2. mijenja se i glasi:

„– opća punomoć ili punomoć izdana za tu vrstu poslova koja u trenutku sastavljanja isprave nije starija od jedne godine.“.

Članak 4.

U članku 77. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Prijedlog za upis zabilježbe prvenstvenog reda ne može podnijeti više osoba zajednički, niti jedna osoba istim prijedlogom može zahtijevati i upis zabilježbe namjeravanog otuđenja i upis zabilježbe namjeravanog osnivanja založnog prava.“.

Članak 5.

U članku 80. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se elektronički isključivo putem javnog bilježnika, kojem stranka predaje otpravak rješenja iz članka 78. stavaka 2. ovoga Zakona na čuvanje u pologu isprava do donošenja rješenja o upisu, prema odredbama zakona  kojim se uređuje javno bilježništvo koje se odnose na polog i čuvanje isprava kod javnog bilježnika.“.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. te se mijenja i glasi:

„(4) Upis koji je proveden na temelju prijedloga iz stavka 1. ovoga članka zabilježit će javni bilježnik kao potvrdu o činjenicama na otpravku iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona te će ga otpremiti predlagatelju upisa.“.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 6.

U članku 93. stavku 1. riječ; „provedena“ zamjenjuje se riječi: „dopuštena“.

U  stavku 3.  iza riječi: „izvanredni pravni lijek“, a ispred zareza dodaju se riječi: „odnosno prijedlog za dopuštenje izvanrednog pravnog lijeka“.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Ako je postupak zbog kojeg je provedena zabilježba iz stavka 1. ovoga članka dovršen odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis, sud će dopustiti upis uspostavom zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe pravomoćne odluke u opsegu u kojem je odluka izmijenjena.“.  

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 7.

U č lanku 98. stavku 2. iza riječi: „obnova i dopuna zemljišnih knjiga,“ dodaju se riječi: „obnova zemljišnoknjižnog uloška,“.

Članak 8.

U članku 104. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Ako je na temelju jedne privatne ili javne isprave više osoba steklo isto pravo u udjelima, sud će upisati sve osobe koje su stekle pravo sukladno dostavljenim ispravama.“.

Članak 9.

Članak 105. mijenja se i glasi:  

„(1) Prijedlog za upis podnosi se elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, kao obveznih korisnika elektroničke komunikacije sa sudom putem ZIS-a.

(2) Nadležno državno odvjetništvo obvezni je korisnik elektroničke komunikacije sa sudom te samostalno podnosi prijedlog za upis elektronički putem ZIS-a.

(3) Javni bilježnik nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, koja je temelj za uknjižbu prava vlasništva i ostalih stvarnih prava u zemljišnu knjigu, obvezan je podnijeti prijedlog za uknjižbu u zemljišnu knjigu. Smatra se da je predlagatelj osoba koja je pristupila javnom bilježniku, a ako su pristupile sve ugovorne strane, smatra se da je predlagatelj osoba koja stječe pravo vlasništvo ili drugo stvarno pravo.

(4) Svi podnesci zemljišnoknjižnom sudu podnose se elektronički putem ZIS-a.

(5) Zemljišnoknjižni podnesak koji nije podnesen elektronički putem ZIS-a, odbacit će se.

(6) Javni bilježnik odnosno odvjetnik putem kojeg je podnesen prijedlog nije punomoćnik stranke, osim ako ne ispunjava  uvjete  za punomoćnika sukladno posebnim propisima.

(7) Javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog za upis ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis.

(8) Način podnošenja prijedloga elektroničkim putem uređuje pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 10.

Članak 107. mijenja se i glasi:

„(1) Spis u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima vodi se u elektroničkom obliku.

(2) Ispunjenjem tehničkih preduvjeta ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku da se spisi u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima vode u elektroničkom obliku.“.

Članak 11.

U članku 137. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Rješenje zemljišnoknjižnog suda kojim se odbacuje odnosno odbija prijedlog za uknjižbu dostavlja  se predlagatelju, osobama u čiju korist je bio predložen upis, kao i osobama na čijim pravima je uknjižba predložena.“.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi:„u tom slučaju na“ dodaju se riječi:  „pošiljci i“.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.

Dosadašnji stavak 7. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) O bveznim korisnicima elektroničke komunikacije sa sudom iz članka 105. ovog Zakona pismena suda se dostavljaju elektronički.“.

Iza dosadašnjeg stavka 7., koji je postao stavak 8., dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Kada se pismena suda dostavljaju elektronički, dostava pismena smatra se izvršenom sukladno pravilima parničnog postupka.“.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 10.

Članak 12.

U članku 148. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja će se zabilježiti, a zabilježba će se izbrisati po službenoj dužnosti kada se donese odluka kojom se prijedlog za dopuštenje revizije odbija ili odbacuje, odnosno kada se donese odluka povodom revizije koja je dopuštena.

(3) Protiv rješenja o zabilježbi žalbe i prijedloga za dopuštenje revizije posebna žalba nije dopuštena. “.

Članak 13.

U Dijelu trećem, Glavi X., Poglavlju III., Odjeljak B Besteretni otpis dijelova manje vrijednosti te članci 174., 175. i 176. brišu se.

Članak 14.

Članak 182. mijenja se i glasi:

„(1) Postupak osnivanja zemljišne knjige za katastarsku općinu ili njezin dio provodi se kada zemljišta te katastarske općine nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi, na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u elaboratu katastarske izmjere ili na temelju podataka postojećeg katastarskog operata.

(2) Postupak obnove postojeće zemljišne knjige ili njezina dijela provodi se kada se provede postupak katastarske izmjere, na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u elaboratu katastarske izmjere.

(3) Postupak obnove zemljišnoknjižnog uloška provodi se i ako je zemljišna knjiga ili njezin dio uništen, znatno oštećen ili izgubljen, na temelju podataka postojećeg katastarskog operata.

(4) Postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige za dio katastarske općine provode se ako ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, nadležni sud i tijelo nadležno za katastar ocijene da bi provođenje osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige za dio katastarske općine bilo učinkovitije od istodobnog osnivanja odnosno obnove cijele općine. Osnivanje dijela katastarske općine može se provesti i kada se za taj dio vode kartoni zemljišta.

(5) Postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem nove katastarske izmjere provode se istodobno s postupkom predočavanja podataka o nekretninama iz elaborata katastarske izmjere (dalje u tekstu: predočavanje) na lokaciji na kojoj se provodi predočavanje.“.

Članak 15.

U članku 183. stavku 3. rečenica: „Iznimno od članka 182. stavka 5. ovoga Zakona, postupak iz stavka 1. ovoga članka može se provoditi i bez istodobnog izlaganja na javni uvid postojećeg katastarskog operata.“ briše se.

Članak 16.

U članku 184. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Rasprava za postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka u postupku predočavanja neće se provoditi, osim kada sud ocijeni da je potrebno provoditi raspravu.“

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 17.

U članku 185. dodaje se ispred stavka 1. oznaka: „(1)“.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) U odluci iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa odredit će rok u kojem se mora dovršiti postupak iz članka 182. ovoga Zakona, pri čemu će uzeti u obzir broj katastarskih čestica za koji se postupak provodi.

(3) Uz odluku iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za poslove pravosuđa dostavit će nadležnom sudu svoje mišljenje o povjeravanju poslova osnivanja i obnove zemljišne knjige javnom bilježniku , uzimajući u obzir opterećenost nadležnih sudova zemljišnoknjižnim predmetima, prethodno započetim postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige, raspoloživ broj ovlaštenih referenata i sudskih savjetnika na određenom sudu kao i druge okolnosti  koje bi mogle utjecati na učinkovito provođenje postupka obnove zemljišne knjige, a nakon što prethodno pribavi mišljenje ministra nadležnog za poslove financija.“.

Članak 18.

U Dijelu četvrtom, Glavi 1., iza ODJELJKA A, a iznad članka 186. dodaje se novi ODJELJAK Aa s naslovom koji glasi: „JAVNI BILJEŽNIK KAO POVJERENIK SUDA“.

Članak 186. mijenja se i glasi:

„(1) Nakon što sud zaprimi odluku i mišljenje iz članka 185. ovoga Zakona, predsjednik suda može postupak osnivanja ili obnove zemljišne knjige temeljem nove katastarske izmjere odlukom povjeriti javnom bilježniku.

(2) Kada na području suda imaju svoja sjedišta više javnih bilježnika, predmeti će im se dodjeljivati u rad ravnomjerno po abecednom redu prezimena javnog bilježnika.

(3) Iznimno od odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka, iz opravdanih razloga, a po prethodnoj odluci ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, sud može povjeriti provođenje postupka osnivanja ili obnove zemljišne knjige izvan službenog područja za koji je javni bilježnik imenovan.

(4) Opravdanim razlozima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se preopterećenost javnih bilježnika postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige na određenom području, nedostatak javnog bilježnika na određenom području, kao i drugi razlozi.

(5) Protiv odluke suda iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba.

(6) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, nadležnom tijelu za katastar i javnom bilježniku kojem je povjeren postupak.“.

Članak 19.

Iza članka 186. dodaju se članci 186.a, 186.b, 186.c, 186.d, 186.e, 186.f, 186.g, 186.h i 186.i koji glase:

„Članak 186.a

(1) Javni bilježnici kao povjerenici suda sastavljaju nacrte zemljišnoknjižnih uložaka u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Sve radnje iz stavka 1. ovoga članka osim javnog bilježnika mogu poduzimati javnobilježnički prisjednik ili javnobilježnički savjetnik u javnobilježničkom uredu iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 186.b

(1) Sud može iz opravdanih razloga odlukom u svakom trenutku oduzeti javnom bilježniku daljnje provođenje postupka osnivanja ili obnove zemljišne knjige koje mu je povjereno i povjeriti provođenje postupka drugom javnom bilježniku.

(2) Opravdani razlozi iz stavka 1. ovoga članka su: nemogućnost javnog bilježnika da zbog bolesti ili kojega drugog razloga obavlja posao, očito zanemarivanje zakonskih obveza od strane javnog bilježnika ili drugi opravdani razlozi po ocjeni suda.

(3) Protiv odluke suda iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba.

(4) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, nadležnom tijelu za katastar i javnom bilježniku kojem je oduzeo povjerene poslove.

Članak 186.c

(1) Povjereni postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige javni bilježnik je dužan provesti u roku koji je određen odlukom iz članka 185. ovoga Zakona.

(2) U slučaju da javni bilježnik iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz stavka 1. ovoga članka provesti sve radnje, dostavit će o tome izvješće sudu u kojem će obrazložiti razloge zbog kojih nije dovršio postupak.

(3) Iz opravdanih razloga, a nakon što zaprimi izvješće iz stavka 2. ovoga Zakona, sud može produžiti rok iz stavka 1. ovoga članka ili može postupiti sukladno članku 186.b stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 186.d

(1) Nakon što javni bilježnik sastavi sve nacrte zemljišnoknjižnih uložaka obavijestit će sud da je dovršen postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka za katastarsku općinu odnosno dio katastarske općine, ako se postupak provodi za dio katastarske općine ili po dijelovima.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži i podatak o ukupnom broju katastarskih čestica za koje su sastavljeni zemljišnoknjižni ulošci, kao i sve potrebne podatke za uplatu nagrade i naknade javnom bilježniku za provedeni postupak.

Članak 186.e

(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na rad javnog bilježnika kao povjerenika suda primjenjuju se propisi koji se primjenjuju na rad sudova.

(2) O razlozima za izuzeće javnog bilježnika odlučuje sud koji ga je postavio za svoga povjerenika.

Članak 186.f

(1) Javni bilježnik ne može, osim iz osobito opravdanih razloga, odbiti povjereni mu posao.

(2) O opravdanosti razloga iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud koji mu je povjerio posao.

(3) Nadzor nad radom javnog bilježnika kao povjerenika suda obavlja sud koji mu je povjerio posao.

(4) Kad javni bilježnik odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao, sud će narediti javnom bilježniku predaju spisa i po službenoj dužnosti izvršiti svoj nalog.

(5) Sud može novčanom kaznom kazniti javnog bilježnika koji odbije izvršiti nalog suda ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu. Glede novčane kazne primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje ovrha o kazni.

(6) Protiv rješenja o kazni dopuštena je žalba drugostupanjskom sudu.

(7) Protiv rješenja drugostupanjskog suda nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi.

Članak 186.g

(1) U slučaju prestanka rada javnog bilježnika i promjene službenoga sjedišta javnog bilježnika, kojem je sud povjerio provođenje postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige, postupit će se po odredbama zakona kojim se uređuje javno bilježništvo koje se odnose na postupak s javnobilježničkim spisima nakon što se uprazni javnobilježničko mjesto.

(2) U slučaju iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona spisi i predmeti povjerenog postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige dostavit će se na daljnje postupanje sudu koji je postupak povjerio.“

Članak 186.h

(1) Nagrada i naknada  javnog bilježnika kao povjerenika suda u provođenju postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige određuje se u jedinstvenom iznosu te se odnosi na sve radnje javnog bilježnika u postupku sastavljanju nacrta zemljišnoknjižnog uloška za jednu katastarsku česticu te postupku povodom prijava i prigovora.

(2) Kada u postupku osnivanja i obnove javni bilježnik postupa kao povjerenik suda, ne plaća se javnobilježnička pristojba.

Članak 186.i

(1) Visinu i način isplate nagrade i naknade za radnje iz članka 186.h ovoga Zakona, propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.

(2) Javni bilježnik može za službene radnje koje je proveo u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige kao povjerenik suda zaračunati i naplatiti samo nagradu i naknadu propisanu pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.“.

Članak 20.

U članku 189. stavku 4. riječi: „tehničke reambulacije“ brišu se.

Članak 21.

U članku 190. stavku 1. riječi: „tehničkoj reambulaciji“ brišu se.

U stavku 3. riječi: „tehničkom reambulacijom“ brišu se.

U stavku 4. riječi: „tehničke reambulacije“ brišu se.

Članak 22.

U članku 193. stavku 5. nakon riječi: „sud“ dodaju se riječi: „odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda u postupcima koji su mu povjereni“.

Iza stavka 8. dodaju se stavci 9. i 10. koji glase:

„(9) Odluku iz stavka 1. ovoga članka nadležni sud dostavlja javnom bilježniku te zajedno s obavijesti iz članka 186.d stavka 1. ovoga Zakona ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(10) Zemljišna knjiga odnosno dio zemljišne knjige koja se otvori temeljem odluke iz stavka 1. ovoga članka, vodi se u BZP-u.“.

Članak 23.

U članku 199. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4.5., 6. i 7. koji glase:

„(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javnom bilježniku može se povjeriti provođenje postupaka iz stavka 3. ovoga članka, ako je postupak osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige za tu katastarsku općinu bio povjeren javnom bilježniku.

(5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka povjerit će se javnom bilježniku koji je provodio postupak obnove zemljišne knjige.

(6) Odluku povodom prijava i prigovora zemljišnoknjižni sud dužan je donijeti u roku od 90 dana od isteka zadnjeg dana roka za ispravak. Ako je postupak iz stavka 3. ovoga članka povjeren javnom bilježniku, javni bilježnik je dužan donijeti nacrt odluke povodom zaprimljenih prijava i prigovora u roku 90 dana od isteka zadnjeg dana roka za ispravak, a sud je dužan temeljem dostavljenog nacrta odluke, odnijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja nacrta odluke.

(7) Nagrada i naknada javnom bilježniku za provođenje postupka iz ovoga članka obuhvaćena je nagradom i naknadom iz članka 186.h ovoga Zakona.“.

Članak 24.

U članku 201. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Prijave i prigovori pristigli nakon proteka roka za ispravak, odbacit će se kao nepravovremeni u roku od 15 dana od zaprimanja.“.

Članak 25.

U članku 209. stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavci 6.,7. i 8. postaju stavci 5., 6. i 7.  

Članak 26.

U članku 213. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Protiv rješenja kojim se prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odbija ili odbacuje dopuštena je žalba.“.

Stavak 4. briše se.

Članak 27.

U članku 216. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Na raspravu za ispravak sud može pozvati službenika nadležnog tijela za katastar u svojstvu stručne osobe za katastarske podatke .“.

Članak 28.

Članak 223. briše se.

Članak 29.

U članku 233. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

„(4) Sporazumom iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se sredstva za financiranje svih troškova osnivanja ili obnove zemljišnih knjiga te pojedinačnog preoblikovanja i nagrada i naknada javnog bilježnika kao povjerenika suda koji provode postupak, a sve u dogovorenim omjerima ili u cijelosti.

(5) Sredstva se uplaćuju na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, na poziciji ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a sredstva se mogu koristiti samo za namjenu iz sporazuma sklopljenog po odredbama ovoga članka.“.

Članak 30.

Iza članka 233. dodaje se novi članak 233.a koji glasi:

„Članak 233.a

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obračunat će iznos naknade i nagrade javnog bilježnika sukladno Pravilniku iz članka 186.i stavka 1. ovoga Zakona, a nakon što javni bilježnik dovrši povjerene poslove.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nakon što obračuna iznose iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje o isplati, protiv kojega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Temeljem rješenja iz stavka 2. ovoga članka vrši se isplata javnom bilježniku.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnike iz članka 9. ovoga Zakona i članka 186.i koji je dodan člankom 19. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona kada se za to ispune tehnički preduvjeti.

Članak 32.

(1) Postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige za koje je elaborat katastarske izmjere potvrđen do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, provest će se prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19.).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odredbe članaka 184. stavka 3. koja je izmijenjena člankom 15. ovoga Zakona, članka 186. koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona, članaka 186.a te 186.i koji su dodani člankom 19. ovoga Zakona, članka 193. koji je izmijenjen člankom 22 ovoga Zakona i članka 199. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona primjenjuju se i na postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige za koje je elaborat katastarske izmjere potvrđen prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali još nije donesena odluka o osnivanju odnosno obnovi zemljišne knjige.

Članak 33.

Pravilnik o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga (Narodne novine, broj 108/19.) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 9. ovoga Zakona.

Članak 34.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 105. stavaka 1., 4. i 5. ovoga Zakona koji je izmijenjen člankom 9. ovoga Zakona te  članka 107. ovoga Zakona koji je izmijenjen  člankom 10. ovoga Zakona koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Odredbom se proširuje krug ovlaštenika kojima se dopušta pretraga po nazivu, imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju na centre za socijalnu skrb. Naime, analizom je utvrđeno da je centrima za socijalnu skrb neophodna za redovito obavljanje posla pretraga zemljišne knjige po vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava. Stoga, kako bi se nastavila digitalizacija državne uprave i smanjila potreba građana da sami odlaze na nadležne sudove, neophodno je omogućiti centrima za socijalnu skrb samostalnu pretragu.

Uz članak 2.

Ovom odredbom se uvodi obveza vođenja zbirke isprave isključivo u elektroničkom obliku od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Naime, ranije je ministar nadležan za poslove pravosuđa donio odluku kojom je od 1. siječnja 2022. svim sudovima naloženo da zbirku isprava vode isključivo u elektroničkom obliku, a budući da su ranije ispunjeni svi tehnički preduvjeti za vođenje zbirke isprava u elektroničkom obliku.

Kako se ovim Nacrtom prijedloga zakona propisuje obveza da se svi prijedlozi za upis u zemljišnu knjigu podnose u elektroničkom obliku,  zbirka isprava će zapravo i dolaziti već u elektroničkom obliku.

Uz članak 3.

Ova odredba ispravlja raniju pogrešku u članku 58. stavku 2. alineji 2. Zakona o zemljišnim knjigama, kao i briše pojam generične punomoći kako bi se terminologija uskladila sa Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.29/18. i 126/21.).

Uz članak 4.

Navedenom odredbom regulira se mogućnost podnošenja prijedloga za upis zabilježbe prvenstvenog reda na način da se ograničava broj predlagatelja na samo jednu osobu. Naime, rješenje kojim je dopušten upis zabilježbe prvenstvenog reda izdaje se samo u jednom primjerku i to isključivo u pisanom obliku što uzrokuje nejasnoće prilikom otpreme rješenja.

Uz članak 5.

Kako se Nacrtom prijedloga zakon predviđa podnošenje prijedloga isključivo elektroničkim putem, a kako bi se osigurala pravna sigurnost, tako će otpravak rješenja iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona do donošenja rješenja čuvati javni bilježnik u pologu isprava.

Uz članak 6.

Zabilježba izvanrednog pravnog lijeka uvrštena je prvi puta u Zakon o zemljišnim knjigama 2019. godine te je utvrđeno da je navedenu zabilježbu potrebno detaljnije razraditi, a uzimajući u obzir i naknadne izmjene vezane uz reviziju u parničnom postupku.

Uz članak 7.

Odredba članka 98. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama dopunjena je postupkom koji je ranije propisan u Dio 4. Posebni zemljišnoknjižni postupci. Naime, premda je obnova zemljišnoknjižnog uloška ranije propisana u Dio 4. Posebni zemljišnoknjižni postupci, kako nije bio taksativno naveden u članku 98. stavku 2. pojavilo se u praksi pitanje radi li se o posebnom postupku te je odredba dopunjena.

Uz članak 8.

Odredba detaljno razjašnjava da je potrebno upisati sve osobe koje su jednom ispravom stekle prava bez obzira na prijedlog za upis. Naime, ranije se upisivala osoba koja je podnijela prijedlog što bi dovelo do toga da druge osobe koje su stekle pravo istom ispravom više nisu imale ispravu podobnu za upis u redovitom zemljišnoknjižnom postupku.

Uz članak 9.

Izmjenom i dopunom članka 105. Zakona o zemljišnim knjigama, predviđeno je da se svi prijedlozi podnose isključivo elektronički putem javnih bilježnika i odvjetnika koji su, uz državne odvjetnike, obvezni korisnici elektroničke komunikacije sa sudom, a prijedlozi se mogu podnositi isključivo putem ZIS-a. Stranke ne mogu same podnositi prijedloge za upis budući da isprava koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu mora biti dostavljena sudu u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a potpis na privatnoj ispravi ovjeren.

Nadalje, zakonom se izričito propisuje da se prijedlozi i podnesci u zemljišnoknjižnim postupcima podnose putem ZIS-a. Ako stranka podnese prijedlog putem drugog sustava koji se koristi u poslovanju suda, prijedlog bi se smatrao zaprimljenim u smislu upisa plombe i prvenstvenog reda za upis tek kada je zaprimljen u ZIS-u. Osim navedenoga, ako bi se dopustilo strankama da mogu ipak podnijeti prijedlog preko nekog drugog sustava postavlja se pitanje prijedloga koje podnesu osobe koji nisu prema Zakonu o zemljišnim knjigama ovlašteni podnijeti prijedlog elektroničkim putem (npr. građani sami pošalju prijedlog putem eKomunikacije).

Ovime nije ograničen ili otežan pristup sudu jer su uredi javnih bilježnika prostorno raspoređeni po teritoriju čitave Republike Hrvatske, a ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika je manji nego prilikom neposrednog podnošenja na sudu ili predajom putem pošte. Javnobilježnička tarifa za podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu je 8 bodova (što iznosi 80 kuna bez PDV-a, a ukupno s PDV-om 100 kuna), a sudska pristojba za sve prijedloge koji su podneseni elektronički je umanjena za 50% pristojbe (odnosno sa 250 kuna smanjena je na 125 kuna) čime je ukupan iznos troškova za predaju prijedloga elektronički putem javnog bilježnika 225 kuna, a trošak predaje prijedloga neposredno na sudu je 250 kuna, dok trošak predaje prijedloga putem pošte 250 kuna uvećano za trošak poštarine. Kada se prijedlog podnosi putem javnog bilježnika, javni bilježnik nije punomoćnik stranke.

Osim putem javnog bilježnika, stranka može podnijeti prijedlog elektronički i putem odvjetnika. U ovom slučaju odvjetniku nije propisana posebna naknada, niti se pokazala potreba za propisivanjem naknade. Naime, odvjetnici su gotovo u svim slučajevima nastupali kao punomoćnici stranke te se smatra da  je naknada sadržana u nagradi odvjetnika za trošak sastava prijedloga (Tar.19. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine, broj 42/12., 103/14, 118/14. i 107/15.), dok su odvjetnici za stranke s kojima su u stalnim poslovnim odnosima prijedloga za upis slali bez naknade.

Javni bilježnik i odvjetnik prilikom podnošenja prijedloga za upis nemaju dodatne troškove.

U odnosu na državne odvjetnike, oni su također ovlašteni korisnici i elektroničkim putem mogu podnijeti prijedloge za upis, a sva ostala javnopravna tijela kada dostavljaju svoje odluke na provedbu zemljišnu knjigu obvezni su elektronički komunicirati sa zemljišnoknjižnim odjelima sukladno članku 106. Zakona o zemljišnim knjigama. U odnosu na elektroničku komunikaciju s ostalim tijelima, ukazujemo da se sva tijela mogu povezati sa zemljišnoknjižnim odjelima elektronički putem servisa ili mogu dobiti pristup na One Stop Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra te na taj način dostaviti odluke na provedbu elektroničkim putem.

Uz izmjenu da se svi prijedlozi podnose elektroničkim putem, u Nacrtu prijedloga zakona propisana je i obvezatnost javnog bilježnika da nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi koja je temelj za uknjižbu prava vlasništva ili drugog stvarnog prava u zemljišne knjige, obvezno podnese prijedlog za upis.

Budući da se prijedlozi za upis ne mogu podnijeti na drugi način osim putem javnog bilježnika ili odvjetnika, stavak 7. ovoga članka propisuje da javni bilježnici ne mogu odbiti  podnošenje prijedloga za upis. Prijedlog za upis koji nije podnesen na propisan način odbacuje se.

Elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu putem javnih bilježnika i odvjetnika započelo je 2017. godine, a tijekom pandemije Covid-19 broj podnesenih prijedloga elektroničkim putem prešao je 50% svih podnesenih prijedloga. Podnošenje prijedloga elektroničkim putem ima brojne prednosti za sve sudionike, naime stranke se već nalaze kod javnog bilježnika i ne moraju odlaziti na neko drugo mjesto, prijedlog za upis za područje čitave Republike Hrvatske može se podnijeti putem bilo kojeg javnog bilježnika ili odvjetnika, stranka odmah dobiva broj predmeta i upisanu plombu, a sudu se smanjuje potreba za administriranjem i veći broj službenika može se rasporediti na rješavanje predmeta.

Uz članak 10.

Kako su ispunjeni svi preduvjeti, ovaj članak propisao je da se spisi u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima vode isključivo u elektroničkom obliku. Spisi u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima vodit će se u elektroničkom obliku kada se za to ispune tehnički preduvjeti.

Uz članak 11.

Članak 137. Zakona o zemljišnim knjigama dopunjen je stavkom 2. na način da će se rješenje kojim se odbija prijedlog za uknjižbu dostaviti predlagatelju kao i osobama u čiju korist je bio predložen upis, odnosno protiv kojih je bio predložen upis. Navedena izmjena potrebna je iz razloga što zemljišnoknjižni sud postupa prema pravilima izvanparničnog postupka, a u kojem je predloženo da se rješenja o odbijanju i odbačaju dostavljaju samo predlagatelju. No, kako će se povećati broj predlagatelja koji će biti osobe čije pravo se prenosi, smatra se da je potrebno rješenje kojim se prijedlog odbacuje odnosno odbija dostaviti i stranci za čiju korist je uknjižba predložena jer će u većini slučajeva upravo on biti stranka koja će imati interes da se upis ostvari.

Nadalje, stavak 5. dopunjen je na način da je potrebno naznačiti datum i način dostave uz povratnicu i na pošiljci jer ranije stranka nije znala kojeg datuma joj je pismeno ostavljeno u sandučiću, a time niti datum od kojega teče rok za žalbu.

U daljnjoj izmjeni Nacrt prijedloga zakona usklađen je s pravilima parničnog postupka u odnosu na osobe s kojima je obvezna elektronička komunikacija kao i trenutak u kojem se elektronička dostava smatra obavljenom.

Uz članak 12.

Ovom izmjenom se odredba usklađuje s odredbama parničnog postupka.

Uz članak 13.

Predloženo je brisanje čitavog odjeljka i svih članaka koji se odnose na besteretni otpis dijelova male vrijednosti budući da je temeljem za navedeni otpis potvrda nadležnog tijela za katastar, a k atastar nije u mogućnosti izdati potvrdu koja se odnosi na „stoti dio površine neprekinutoga dijela zemljišnoknjižnoga tijela” budući da podatke koje ima u svojoj evidenciji uopće ne može povezati s „neprekinutim dijelom zemljišnoknjižnoga tijela”. Sud nije u mogućnosti utvrditi samostalno navedeno budući da sud nije nadležan za oblik i površinu katastarskih čestica.

Uz članak 14. i 15.

Uslijed Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga ZIDZDIKN) potrebno je uskladiti odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. Naime, nakon dovršene katastarske izmjere, nadležno tijelo za katastar i nadležan sud istovremeno i zajednički provode postupak izlaganja na javni uvid podataka nove katastarske izmjere i osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige, koji postupak u konačnici završava otvaranjem zemljišne knjige i stavljanjem u službenu uporabu novog katastarskog operata te uspostavljanjem Baze zemljišnih podataka.

Kako je Nacrtom prijedloga ZIDZDIKN javno izlaganje zamijenjeno u cijelosti s predočavanjem, tako je i u ovom Nacrtu prijedloga zakona tekst usklađen s predloženim, a kako bi se omogućio nesmetan nastavak postupaka.