I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 58. stavcima 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22, u daljnjem tekstu: Zakon), temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022.

Navedenim Zakonom utvrđene su kategorije stranaca kojima se mogu priznati prava ili odobriti socijalne usluge, a to su: stranac sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, osobe bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, stranac pod supsidijarnom zaštitom i azilant te članovi njihove obitelji kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima.

Sukladno Zakonu, stranac pod privremenom zaštitom ima pravo na jednokratnu naknadu i pravo na uslugu smještaja pod uvjetima propisanim Zakonom i ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našao.

Ruskom vojnom agresijom i invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. veliki broj raseljenih osoba iz Ukrajine i članova njihovih obitelj pronašli su utočište i sigurnost izvan granica Ukrajine, a veliki broj i u Republici Hrvatskoj.

Vijeće Europske unije je 4. ožujka 2022. godine donijelo Provedbenu odluku o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 04.03.2022.) a Vlada Republike Hrvatske, 7. ožujka 2022. Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine.

Osnovna pitanja koja se uređuju zakonom

Ovim zakonskim prijedlogom uređuje se da osobe pod privremenom zaštitom ostvaruju naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi u istom opsegu kao i stranci pod supsidijarnom zaštitom i azilanti.

Također, zakonom se nomotehnički dorađuju pojedine odredbe.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Predloženim zakonom osigurava se ostvarivanje naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi osobama pod privremenom zaštitom, u skladu s Provedbenom odlukom Vijeća Europske unije od 4. ožujka 2022. godine o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 04.03.2022.) i Odlukom Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022.

Također, zakonskim izmjenama otkloniti će se određene dvojbe u primjeni Zakona o socijalnoj skrbi.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu na Razdjelu 086 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

S obzirom na novonastale okolnosti vezane uz izbjegličku krizu te očekivanu povećanu potrebu za osiguravanjem naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi osobama iz Ukrajine pod privremenom zaštitom, očekuje se značajni fiskalni učinak na Državni proračun Republike Hrvatske te će sukladno potrebama biti potrebno predvidjeti dodatna sredstva na razdjelu 086 – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Navedena dodatna sredstva osigurati će se unutar limita ukupnih rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje Smjernicama za trogodišnje razdoblje 2022.-2024.

IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Zbog potrebe provedbe Provedbene odluke o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 04.03.2022.), sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku.

S obzirom na izvanrednu i iznimnu prirodu situacije, uključujući vojnu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu i razmjer masovnog priljeva raseljenih osoba, privremena zaštita trebala bi omogućiti tim osobama da uživaju usklađena prava diljem Europske unije koja im nude odgovarajuću razinu zaštite, uključujući i naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi.

Stupanje na snagu ovoga zakona što je prije moguće u interesu je osoba pod privremenom zaštitom jer omogućuje sveobuhvatnu zaštitu osoba u potrebi putem naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi. Slijedom toga, smatra se da su ostvareni uvjeti postojanja osobito opravdanih razloga  e se predlaže stupanje na snagu ovoga zakona prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI

ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Članak 1.

U Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22) u članku 19. stavku 2. riječi: „Stranac pod supsidijarnom zaštitom i azilant“ zamjenjuju se riječima: „Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom“.

Članak 2.

U članku 64. stavku 1. riječi: „stavaka 1. i 2.“ brišu se.

Članak 3.

U članku 75. stavku 3. brojka: „4.“ zamjenjuje se brojkom: „3.“

Članak 4.

U članku 205. stavku 1. točki 1. iza riječi: „ekonomije,“ dodaje se riječ: „politologije,“ a iza riječi: „mjestu“, dodaju se riječi: „odgojitelja u ustanovi predškolskog odgoja ,“

Članak 5.

U članku 256. stavku 1. riječi: „u ustanovi socijalne skrbi“ brišu se.

Članak 6.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 7.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Obrazloženje

Uz članak 1.

Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 19. na način da se proširuje krug osoba kojima se omogućuje ostvarivanje naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi i to na osobe pod privremenom zaštitom.

Uz članak 2.

Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.

Uz članak 3.

Ovim člankom odredba se nomotehnički usklađuje.

Uz članak 4.

Ovim člankom dopunjuje se odredba novim zvanjima kao uvjetom za imenovanjem ravnatelja doma socijalne skrbi.

Uz članak 5.

Radi otklanjanja dvojbi u tumačenju Zakona predloženim brisanjem Zakon je nomotehnički poboljšan.

Uz članak 6.

Ovim člankom uređuje se da će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Uz članak 7.

Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Državljanstvo, prebivalište i boravak kao uvjet

Članak 19.

(1) Naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mogu se priznati ili odobriti:

1. hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

2. strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj

3. osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Stranac pod supsidijarnom zaštitom i azilant te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, pravo na jednokratnu naknadu i pravo na uslugu smještaja može se priznati i osobi koja nije obuhvaćena stavcima 1. i 2. ovoga članka pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našla.

Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja

Članak 64.

(1) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju ili članu kućanstva iz članka 63. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koji:

1. je punoljetan

2. ima poslovnu sposobnost

3. nije lišen roditeljske skrbi

4. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koji pruža njegu

5. živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona i ima prebivalište na istoj adresi

6. koji je osposobljen za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona i koji pruža njegu.

(2) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju njegovatelju ili njegovatelju do navršene 65. godine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, roditelj njegovatelj ili njegovatelj može i nakon navršene 65. godine ostvarivati priznato pravo ako i nadalje ispunjava zakonske uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se:

1. ako djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom nije priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema ovom Zakonu ili nije osiguran smještaj prema drugim propisima, osim u slučaju osiguranja smještaja žrtve obiteljskog nasilja

2. ako dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom nije korisnik usluge cjelodnevnog boravka na temelju ovoga Zakona

3. ako roditelji ne koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete

4. roditelju ili drugoj osobi kojoj nije izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi

5. roditelju ili drugoj osobi kod koje ne postoji zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona

6. ako osoba iz članka 61. ovoga Zakona nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora.

Pravna osnova za korištenje socijalnih usluga

Članak 75.

(1) Socijalne usluge iz članka 71. ovoga Zakona mogu se pružati na temelju:

1. rješenja Zavoda, osim socijalnih usluga koje pruža Zavod

2. uputnice ili zaključka Zavoda ili

3. ugovora o pružanju socijalne usluge.

(2) Socijalne usluge iz članka 71. točaka 14. i 15. ovoga Zakona pružaju se na temelju rješenja.

(3) Socijalne usluge iz članka 71. točaka 4. do 13. ovoga Zakona pružaju se na temelju uputnice, osim usluge stručne procjene koja se može pružati i na temelju zaključka.

(4) Socijalne usluge iz članka 71. točaka 5. do 15. ovoga Zakona mogu se pružati i na temelju ugovora korisnika i pružatelja usluge.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, socijalnu uslugu iz članka 71. točaka 13. do 15. ovoga Zakona dijete može koristiti samo na temelju uputnice ili rješenja Zavoda.

(6) Korisnik može sam izabrati socijalnu uslugu i pružatelja s kojim sklapa ugovor o pružanju socijalne usluge u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(7) Korisnik koji socijalnu uslugu koristi na temelju ugovora iz stavka 4. ovoga članka u cijelosti snosi troškove usluge.

Uvjeti za ravnatelja doma socijalne skrbi

Članak 205.

(1) Za ravnatelja doma socijalne skrbi može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, medicine, sociologije, filozofije, kineziologije, pedagogije, ekonomije, javne uprave, informatike ili završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika ili završen studij iz polja likovne ili glazbene umjetnosti

2. najmanje pet godina radnog iskustva s propisanom kvalifikacijom i

3. nepostojanje zapreke iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ravnatelj doma socijalne skrbi kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, mora imati i hrvatsko državljanstvo.

(3) Kandidat za ravnatelja doma čiji je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, a koji je član upravnog vijeća ne može sudjelovati u raspravi i donošenju odluke o prijedlogu da se njega imenuje za ravnatelja doma socijalne skrbi.

Osposobljavanje stručnih radnika za samostalan rad

Članak 256.

(1) Osoba koja se prvi put zapošljava u ustanovi socijalne skrbi u zanimanju iz članaka 251., 252. i 253. ovoga Zakona zapošljava se kao pripravnik na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može se primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (u daljnjem tekstu: stručno osposobljavanje) u ustanovi socijalne skrbi na temelju ugovora o stručnom osposobljavanju, sklopljenog u pisanom obliku.

(3) Pripravnički staž i stručno osposobljavanje traje 12 mjeseci, a stručno osposobljavanje ubraja se u pripravnički staž.

(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka ne primjenjuju se na zdravstvene i druge stručne radnike koji u djelatnosti socijalne skrbi obavljaju poslove uređene posebnim propisima.

Obrazloženje skraćenog roka savjetovanja:

Savjetovanje za predmetni Nacrt zakona je skraćeno iz razloga izvanredne situacije uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu kao i potrebe stvaranja preduvjeta kako bi se raseljenim osobama iz Ukrajine pod privremenom zaštitom u potrebi omogućilo ostvarivanje naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi u istom opsegu kao i strancima pod supsidijarnom zaštitom i azilantima.