Na temelju članka 17. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/2014 118/2014 i 154/2014) ministar zdravlja, uz suglasnost ministra rada i mirovinskog sustava, donosi
PRAVILNIK O MJERAMA, PRAVILIMA, POSTUPCIMA I AKTIVNOSTIMA ZAŠTITE NA RADU RADNIKA KOJI SU IZLOŽENI STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima. Drugi napori obuhvaćaju napor pri radu s računalom, napor vida i govora te napor pri uporabi osobne zaštitne opreme.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.
Članak 2.
Ovim Pravilnikom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće Direktive Europske unije:
1.Direktiva Vijeća 90/270/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima (peta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 156 od 21.06.1990.)
2.Direktiva Vijeća 1990/269/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimumu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta pri ručnom prenošenju tereta u slučajevima kad postoji opasnost osobito od ozljeda leđa radnika (Četvrta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
II. STATODINAMIČKI NAPORI
Članak 3.
Statodinamički napori su opterećenja koja se pojavljuju pri ručnom rukovanju teretima, obavljanju ponavljajućih zadataka i statičkom naporu.
Članak 4.
U smislu odredaba ovog Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
1.Statodinamički napori su opterećenja pri kojima su radnici izloženi riziku razvoja bolesti sustava za kretanje, a obuhvaćaju statičke i dinamičke napore.
2.Statički napori su opterećenja kojima su radnici izloženi zbog rada u ergonomski neodgovarajućem položaju tijela i zbog dugotrajnog zadržavanja tijela u istom položaju.
3.Ergonomski neodgovarajući položaj tijela je neprirodan i prisilan položaj tijela, koji se pojavljuje pri radu npr. u čučećem, klečećem, izvijenom ili sagnutom položaju tijela.
4.Dugotrajno zadržavanje istog položaja tijela je zadržavanje tijela ili dijela tijela u istom položaju kroz duže vrijeme i bez odmora, kao npr. dugotrajno sjedenje ili stajanje.
5.Dinamički napori su opterećenja kojima su radnici izloženi zbog ručnog rukovanja teretima i pri ponavljajućim radnim zadacima.
6.Ručno rukovanje teretima znači fizički rad koji uključuje dizanje, spuštanje, guranje, povlačenje, prenošenje, pomicanje, podupiranje ili držanje tereta ljudskom snagom, odnosno snagom ruku ili tijela.
7.Ponavljajući zadaci (radni zadaci koji se često ponavljaju) su oni zadaci pri kojima se određeni radni zadatak višekratno ponavlja i uključuju učestale ponavljajuće pokrete pojedinih dijelova sustava za kretanje, prvenstveno ruku.
Obveze poslodavca
Članak 5.
(1) Poslodavac je obvezan koristiti odgovarajuću radnu opremu, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, kako bi izbjegao ručno rukovanje teretima. U slučajevima kada se ne može izbjeći ručno rukovanje teretima, poslodavac je obvezan radnicima osigurati odgovarajuća tehnička pomagala i poduzeti odgovarajuće organizacijske mjere kako bi se smanjio rizik od oštećenja sustava za kretanje.
(2) Poslodavac mora, kad god je to moguće, posao organizirati na takav način da se izbjegnu ponavljajući zadaci i statički napor.
Članak 6.
U slučajevima kada se ne može izbjeći ručno rukovanje teretima, ponavljajući zadaci ili statički napor, poslodavac je obvezan:
(a)procijeniti rizike za sigurnost i zdravlje radnika,
(b)poduzeti mjere kako bi se izbjegao ili smanjio rizik od oštećenja sustava za kretanje.
Procjena rizika
Članak 7.
(1) Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri ručnom rukovanju teretima su:
1.osobine tereta: pretežak ili prevelik teret, nespretan ili težak za obuhvatiti, nestabilan teret ili teret čiji se sadržaj može lako pomaknuti, teret koji zahtijeva da se njime rukuje na određenoj udaljenosti od tijela ili koji zahtijeva savijanje ili iskrivljenje tijela, teret kod čijeg rukovanja postoji vjerojatnost ozljede radnika, pogotovo u slučaju sudara,
2.fizički napor potreban za rukovanje teretom: prenaporan rad, rad koji zahtijeva često okretanje tijela ili se izvodi u nestabilnom položaju tijela, rad pri kojem postoji vjerojatnost naglog pomicanja tereta,
3.osobine radnog okoliša: nema dovoljno prostora za obavljanje posla, nemogućnost rukovanja teretom na sigurnoj visini ili uz primjereni položaj tijela radnika, neravan pod, opasnost od spoticanja ili pokliznuća, razlike u visini poda ili radne površine zbog čega se teret mora premještati s različitih visina, nestabilna uporišta za noge, neprimjerena temperatura, vlaga ili ventilacija,
4.zahtjevi posla: suviše čest ili suviše dug fizički napor, nedovoljan odmor ili vrijeme za oporavak, prevelike udaljenosti kod podizanja, spuštanja ili prenošenja tereta, brzina rada određena postupkom na koju radnik ne može utjecati.
(2) Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri obavljanju ponavljajućih zadataka su:
1.trajanje opterećenja: broj zadataka sa ponavljajućim radnim operacijama u radnoj smjeni, trajanje pojedinog zadatka, ukupan broj pokreta,
2.uporaba fizičke snage tijekom obavljanja radne operacije: intenzitet snage koju zahtijeva zadatak, mišićni napor pojedinog dijela tijela ili tijela u cijelosti,
3.položaj tijela ili dijela tijela koji je aktivan (dinamički opterećen) pri obavljanju ponavljajućih zadataka ili koji je opterećen dužim zadržavanjem u ergonomski neodgovarajućem položaju: ergonomski neprihvatljiv položaj, trajanje zadržavanja položaja.
(3) Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika kod izloženosti statičkom naporu su:
1.trajanje opterećenja: vrijeme u kojem je tijelo ili dio tijela statički opterećen održavanjem ergonomski neodgovarajućeg položaja tijekom obavljanja radnog zadatka,
2.uporaba fizičke snage kada je tijelo u ergonomski neodgovarajućem položaju,
3.položaj tijela ili dijela tijela koji je opterećen zadržavanjem u ergonomski neodgovarajućem položaju pri obavljanju zadataka.
(4) Pri procjenjivanju rizika kod statodinamičkih napora treba uzeti u obzir mogućnost smanjenja štetnog utjecaja pomoću organizacijskih mjera.
Članak 8.
(1) Stupanj opterećenosti i procjena rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri ručnom rukovanju teretima izračunava se uzimanjem u obzir čimbenika iz članka 7. ovoga Pravilnika na način koji je tiskan u Prilozima 1. i 2. ovoga Pravilnika i koji čine njegov sastavni dio. Ukoliko su pri ručnom rukovanju teretom prekoračene vrijednosti navedene u Prilogu 1., neophodno je učiniti detaljniju procjenu sukladno metodi navedenoj u Prilogu 2. Pravilnika.
(2) Ako teret koji se prenosi nije teži od 5kg, a zadatak se često ponavlja, za procjenu rizika koristi se metoda tiskana u Prilogu 3. ovoga Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.
(3) Razina rizika zbog statičkog napora procjenjuje se s obzirom na trajanje napora i mogućnost smanjenja njegovog štetnog utjecaja pomoću organizacijskih mjera.
Poduzimanje mjera za smanjivanje rizika
Članak 9.
(1) Pri određivanju radnih zadaća za ručno rukovanje teretima, poslodavac mora uzeti u obzir radnikovu tjelesnu građu, izdržljivost, dob i spol.
(2) Poslodavac mora mjesta rada i poslove gdje se ručno rukuje teretima oblikovati tako da vrijednost opterećenja radnika izračunata metodom iz Priloga 2. Pravilnika ne prelazi 50 bodova. Ukoliko je ta vrijednost prekoračena, neophodno je ponovno provjeriti vrijednosti pojedinih čimbenika te smanjiti one koji nose najviše bodova a moguće je na njih utjecati organizacijskim i drugim mjerama. Radnici iznimno smiju obavljati poslove za koje su metodom iz Priloga 2. Pravilnika utvrđene vrijednosti veće od 50 bodova, kad je hitno potrebno prenošenje ljudi u prostorima gdje ugradnja mehaničkih pomagala nije moguća zbog specifičnih zahtjeva, i kad nije moguć istovremeni rad dovoljnog broja radnika.
(3) Ukoliko stupanj opterećenosti iz Priloga 2. Pravilnika prelazi 25 bodova, a nije moguće drugim mjerama smanjiti rizik, poslodavac mora osigurati radnicima na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje 5 minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora napustiti svoje mjesto rada, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati vježbe rasterećivanja opterećenih skupina mišića. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta.
(4) Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti iz Priloga 2. Pravilnika veći od 40 bodova, a provode se svakodnevno ili većinu radnih dana, spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
Članak 10.
(1) Poslodavac mora mjesta rada i poslove gdje postoje ponavljajući zadaci oblikovati tako da vrijednost opterećenja radnika izračunata metodom iz Priloga 3. Pravilnika ne prelazi 65 bodova. Ukoliko je ta vrijednost prekoračena, neophodno je ponovno provjeriti vrijednosti pojedinih čimbenika te smanjiti one koji nose najviše bodova a moguće je na njih utjecati organizacijskim i drugim mjerama.
(2) Ukoliko stupanj opterećenosti iz Priloga 3. Pravilnika prelazi 44 boda, a nije moguće drugim mjerama smanjiti rizik, poslodavac mora osigurati radnicima na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje 5 minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora napustiti svoje mjesto rada, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati vježbe rasterećivanja opterećenih skupina mišića. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta.
(3) Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti iz Priloga 3. Pravilnika veći od 60 bodova, a provode se svakodnevno ili većinu radnih dana, spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
Članak 11.
Za prevenciju štetnog utjecaja statičkog napora potrebno je osigurati radnicima na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje 5 minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora napustiti svoje mjesto rada, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati vježbe rasterećivanja opterećenih skupina mišića. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta.
Članak 12.
(1) Poslodavac mora radnike koji ručno rukuju teretima, obavljaju ponavljajuće zadatke ili su izloženi statičkim naporima:
(a)upoznati sa svim čimbenicima koji utječu na razinu rizika za sigurnost i zdravlje,
(b)upoznati s utvrđenom razinom rizika za zdravlje i poduzetim mjerama za smanjenje rizika,
(c)osposobiti za pravilno rukovanje teretima i rad na siguran način.
(2) Poslodavac je obvezan putem nadležnog specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta osigurati:
(a)obavješćivanje radnika o rizicima za zdravlje pri statodinamičkim naporima, važnosti pravilnog rukovanja teretima, provođenja vježbi i korištenja odmora,
(b)programiranje vježbi za rasterećivanje opterećenih skupina mišića.
III. NAPORI PRI RADU S RAČUNALOM
Članak 13.
Napori pri radu s računalom obuhvaćaju statički napor zbog dugotrajnog sjedenja, dinamički napor zbog ponavljajućih pokreta, napor vida zbog dugotrajnog rada sa zaslonom i psihofiziološki napor u slučaju povećanih organizacijskih zahtjeva posla.
Članak 14.
U smislu odredaba III poglavlja ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
(a)»zaslon« je svaki računalni alfanumerički ili grafički zaslon bez obzira na način prikazivanja,
(b)»radno mjesto s računalom« obuhvaća:
◊računalo sa zaslonom, tipkovnicu ili napravu za unošenje i programsku opremu, koja predstavlja vezu između uređaja i radnika,
◊dodatnu opremu,
◊vanjske jedinice za pohranu podataka, telefon, modem, pisač itd.,
◊držač za predloške,
◊radni stolac,
◊radni stol ili radnu površinu,
◊okruženje koje ima neposredni utjecaj na radno mjesto,
◊radne zadatke radnika,
(c)»radnik« je osoba koja pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom svakog radnog dana.
Članak 15.
Odredbe poglavlja III. ovoga Pravilnika ne odnose se na:
(a)vozačke kabine i kabine iz kojih se upravlja vozilima ili strojevima,
(b)računalne sustave u prijevoznim sredstvima,
(c)računalne sustave koji su namijenjeni javnoj uporabi,
(d)prijenosna računala koja nisu predviđena za stalni rad na mjestu rada,
(e)računske strojeve, blagajne i opremu s malim zaslonom, koji prikazuju podatke ili rezultate mjerenja i koji su pomoćno sredstvo za određene radne operacije,
(f)pisaće strojeve tradicionalnog dizajna s malim zaslonom.
Obveze poslodavca
Članak 16.
(1) Poslodavac je obvezan procijeniti razinu rizika za sve poslove koji se obavljaju s računalom, imajući u vidu rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofiziološkog napora.
(2) Poslodavac mora, na temelju procjene rizika, provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, pri čemu treba uzeti u obzir dodatne i/ili kombinirane učinke utvrđenih rizika. Poslodavac mora osigurati da radna mjesta odgovaraju zahtjevima tiskanim u Prilogu 4. ovoga Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.
NACRT
Na temelju članka 17. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/2014 118/2014 i 154/2014) ministar zdravlja, uz suglasnost ministra rada i mirovinskog sustava, donosi
PRAVILNIK O MJERAMA, PRAVILIMA, POSTUPCIMA I AKTIVNOSTIMA ZAŠTITE NA RADU RADNIKA KOJI SU IZLOŽENI STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima. Drugi napori obuhvaćaju napor pri radu s računalom, napor vida i govora te napor pri uporabi osobne zaštitne opreme.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 2.
Ovim Pravilnikom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće Direktive Europske unije:
1. Direktiva Vijeća 90/270/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima (peta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 156 od 21.06.1990.)
2. Direktiva Vijeća 1990/269/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimumu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta pri ručnom prenošenju tereta u slučajevima kad postoji opasnost osobito od ozljeda leđa radnika (Četvrta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
II. STATODINAMIČKI NAPORI
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 3.
Statodinamički napori su opterećenja koja se pojavljuju pri ručnom rukovanju teretima, obavljanju ponavljajućih zadataka i statičkom naporu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 4.
U smislu odredaba ovog Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
1. Statodinamički napori su opterećenja pri kojima su radnici izloženi riziku razvoja bolesti sustava za kretanje, a obuhvaćaju statičke i dinamičke napore.
2. Statički napori su opterećenja kojima su radnici izloženi zbog rada u ergonomski neodgovarajućem položaju tijela i zbog dugotrajnog zadržavanja tijela u istom položaju.
3. Ergonomski neodgovarajući položaj tijela je neprirodan i prisilan položaj tijela, koji se pojavljuje pri radu npr. u čučećem, klečećem, izvijenom ili sagnutom položaju tijela.
4. Dugotrajno zadržavanje istog položaja tijela je zadržavanje tijela ili dijela tijela u istom položaju kroz duže vrijeme i bez odmora, kao npr. dugotrajno sjedenje ili stajanje.
5. Dinamički napori su opterećenja kojima su radnici izloženi zbog ručnog rukovanja teretima i pri ponavljajućim radnim zadacima.
6. Ručno rukovanje teretima znači fizički rad koji uključuje dizanje, spuštanje, guranje, povlačenje, prenošenje, pomicanje, podupiranje ili držanje tereta ljudskom snagom, odnosno snagom ruku ili tijela.
7. Ponavljajući zadaci (radni zadaci koji se često ponavljaju) su oni zadaci pri kojima se određeni radni zadatak višekratno ponavlja i uključuju učestale ponavljajuće pokrete pojedinih dijelova sustava za kretanje, prvenstveno ruku.
Obveze poslodavca
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 5.
(1) Poslodavac je obvezan koristiti odgovarajuću radnu opremu, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, kako bi izbjegao ručno rukovanje teretima. U slučajevima kada se ne može izbjeći ručno rukovanje teretima, poslodavac je obvezan radnicima osigurati odgovarajuća tehnička pomagala i poduzeti odgovarajuće organizacijske mjere kako bi se smanjio rizik od oštećenja sustava za kretanje.
(2) Poslodavac mora, kad god je to moguće, posao organizirati na takav način da se izbjegnu ponavljajući zadaci i statički napor.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 6.
U slučajevima kada se ne može izbjeći ručno rukovanje teretima, ponavljajući zadaci ili statički napor, poslodavac je obvezan:
(a) procijeniti rizike za sigurnost i zdravlje radnika,
(b) poduzeti mjere kako bi se izbjegao ili smanjio rizik od oštećenja sustava za kretanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Procjena rizika
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 7.
(1) Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri ručnom rukovanju teretima su:
1. osobine tereta: pretežak ili prevelik teret, nespretan ili težak za obuhvatiti, nestabilan teret ili teret čiji se sadržaj može lako pomaknuti, teret koji zahtijeva da se njime rukuje na određenoj udaljenosti od tijela ili koji zahtijeva savijanje ili iskrivljenje tijela, teret kod čijeg rukovanja postoji vjerojatnost ozljede radnika, pogotovo u slučaju sudara,
2. fizički napor potreban za rukovanje teretom: prenaporan rad, rad koji zahtijeva često okretanje tijela ili se izvodi u nestabilnom položaju tijela, rad pri kojem postoji vjerojatnost naglog pomicanja tereta,
3. osobine radnog okoliša: nema dovoljno prostora za obavljanje posla, nemogućnost rukovanja teretom na sigurnoj visini ili uz primjereni položaj tijela radnika, neravan pod, opasnost od spoticanja ili pokliznuća, razlike u visini poda ili radne površine zbog čega se teret mora premještati s različitih visina, nestabilna uporišta za noge, neprimjerena temperatura, vlaga ili ventilacija,
4. zahtjevi posla: suviše čest ili suviše dug fizički napor, nedovoljan odmor ili vrijeme za oporavak, prevelike udaljenosti kod podizanja, spuštanja ili prenošenja tereta, brzina rada određena postupkom na koju radnik ne može utjecati.
(2) Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri obavljanju ponavljajućih zadataka su:
1. trajanje opterećenja: broj zadataka sa ponavljajućim radnim operacijama u radnoj smjeni, trajanje pojedinog zadatka, ukupan broj pokreta,
2. uporaba fizičke snage tijekom obavljanja radne operacije: intenzitet snage koju zahtijeva zadatak, mišićni napor pojedinog dijela tijela ili tijela u cijelosti,
3. položaj tijela ili dijela tijela koji je aktivan (dinamički opterećen) pri obavljanju ponavljajućih zadataka ili koji je opterećen dužim zadržavanjem u ergonomski neodgovarajućem položaju: ergonomski neprihvatljiv položaj, trajanje zadržavanja položaja.
(3) Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika kod izloženosti statičkom naporu su:
1. trajanje opterećenja: vrijeme u kojem je tijelo ili dio tijela statički opterećen održavanjem ergonomski neodgovarajućeg položaja tijekom obavljanja radnog zadatka,
2. uporaba fizičke snage kada je tijelo u ergonomski neodgovarajućem položaju,
3. položaj tijela ili dijela tijela koji je opterećen zadržavanjem u ergonomski neodgovarajućem položaju pri obavljanju zadataka.
(4) Pri procjenjivanju rizika kod statodinamičkih napora treba uzeti u obzir mogućnost smanjenja štetnog utjecaja pomoću organizacijskih mjera.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 8.
(1) Stupanj opterećenosti i procjena rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri ručnom rukovanju teretima izračunava se uzimanjem u obzir čimbenika iz članka 7. ovoga Pravilnika na način koji je tiskan u Prilozima 1. i 2. ovoga Pravilnika i koji čine njegov sastavni dio. Ukoliko su pri ručnom rukovanju teretom prekoračene vrijednosti navedene u Prilogu 1., neophodno je učiniti detaljniju procjenu sukladno metodi navedenoj u Prilogu 2. Pravilnika.
(2) Ako teret koji se prenosi nije teži od 5kg, a zadatak se često ponavlja, za procjenu rizika koristi se metoda tiskana u Prilogu 3. ovoga Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.
(3) Razina rizika zbog statičkog napora procjenjuje se s obzirom na trajanje napora i mogućnost smanjenja njegovog štetnog utjecaja pomoću organizacijskih mjera.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Poduzimanje mjera za smanjivanje rizika
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 9.
(1) Pri određivanju radnih zadaća za ručno rukovanje teretima, poslodavac mora uzeti u obzir radnikovu tjelesnu građu, izdržljivost, dob i spol.
(2) Poslodavac mora mjesta rada i poslove gdje se ručno rukuje teretima oblikovati tako da vrijednost opterećenja radnika izračunata metodom iz Priloga 2. Pravilnika ne prelazi 50 bodova. Ukoliko je ta vrijednost prekoračena, neophodno je ponovno provjeriti vrijednosti pojedinih čimbenika te smanjiti one koji nose najviše bodova a moguće je na njih utjecati organizacijskim i drugim mjerama. Radnici iznimno smiju obavljati poslove za koje su metodom iz Priloga 2. Pravilnika utvrđene vrijednosti veće od 50 bodova, kad je hitno potrebno prenošenje ljudi u prostorima gdje ugradnja mehaničkih pomagala nije moguća zbog specifičnih zahtjeva, i kad nije moguć istovremeni rad dovoljnog broja radnika.
(3) Ukoliko stupanj opterećenosti iz Priloga 2. Pravilnika prelazi 25 bodova, a nije moguće drugim mjerama smanjiti rizik, poslodavac mora osigurati radnicima na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje 5 minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora napustiti svoje mjesto rada, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati vježbe rasterećivanja opterećenih skupina mišića. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta.
(4) Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti iz Priloga 2. Pravilnika veći od 40 bodova, a provode se svakodnevno ili većinu radnih dana, spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 10.
(1) Poslodavac mora mjesta rada i poslove gdje postoje ponavljajući zadaci oblikovati tako da vrijednost opterećenja radnika izračunata metodom iz Priloga 3. Pravilnika ne prelazi 65 bodova. Ukoliko je ta vrijednost prekoračena, neophodno je ponovno provjeriti vrijednosti pojedinih čimbenika te smanjiti one koji nose najviše bodova a moguće je na njih utjecati organizacijskim i drugim mjerama.
(2) Ukoliko stupanj opterećenosti iz Priloga 3. Pravilnika prelazi 44 boda, a nije moguće drugim mjerama smanjiti rizik, poslodavac mora osigurati radnicima na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje 5 minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora napustiti svoje mjesto rada, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati vježbe rasterećivanja opterećenih skupina mišića. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta.
(3) Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti iz Priloga 3. Pravilnika veći od 60 bodova, a provode se svakodnevno ili većinu radnih dana, spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 11.
Za prevenciju štetnog utjecaja statičkog napora potrebno je osigurati radnicima na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje 5 minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora napustiti svoje mjesto rada, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati vježbe rasterećivanja opterećenih skupina mišića. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 12.
(1) Poslodavac mora radnike koji ručno rukuju teretima, obavljaju ponavljajuće zadatke ili su izloženi statičkim naporima:
(a) upoznati sa svim čimbenicima koji utječu na razinu rizika za sigurnost i zdravlje,
(b) upoznati s utvrđenom razinom rizika za zdravlje i poduzetim mjerama za smanjenje rizika,
(c) osposobiti za pravilno rukovanje teretima i rad na siguran način.
(2) Poslodavac je obvezan putem nadležnog specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta osigurati:
(a) obavješćivanje radnika o rizicima za zdravlje pri statodinamičkim naporima, važnosti pravilnog rukovanja teretima, provođenja vježbi i korištenja odmora,
(b) programiranje vježbi za rasterećivanje opterećenih skupina mišića.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
III. NAPORI PRI RADU S RAČUNALOM
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 13.
Napori pri radu s računalom obuhvaćaju statički napor zbog dugotrajnog sjedenja, dinamički napor zbog ponavljajućih pokreta, napor vida zbog dugotrajnog rada sa zaslonom i psihofiziološki napor u slučaju povećanih organizacijskih zahtjeva posla.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 14.
U smislu odredaba III poglavlja ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
(a) »zaslon« je svaki računalni alfanumerički ili grafički zaslon bez obzira na način prikazivanja,
(b) »radno mjesto s računalom« obuhvaća:
◊ računalo sa zaslonom, tipkovnicu ili napravu za unošenje i programsku opremu, koja predstavlja vezu između uređaja i radnika,
◊ dodatnu opremu,
◊ vanjske jedinice za pohranu podataka, telefon, modem, pisač itd.,
◊ držač za predloške,
◊ radni stolac,
◊ radni stol ili radnu površinu,
◊ okruženje koje ima neposredni utjecaj na radno mjesto,
◊ radne zadatke radnika,
(c) »radnik« je osoba koja pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom svakog radnog dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 15.
Odredbe poglavlja III. ovoga Pravilnika ne odnose se na:
(a) vozačke kabine i kabine iz kojih se upravlja vozilima ili strojevima,
(b) računalne sustave u prijevoznim sredstvima,
(c) računalne sustave koji su namijenjeni javnoj uporabi,
(d) prijenosna računala koja nisu predviđena za stalni rad na mjestu rada,
(e) računske strojeve, blagajne i opremu s malim zaslonom, koji prikazuju podatke ili rezultate mjerenja i koji su pomoćno sredstvo za određene radne operacije,
(f) pisaće strojeve tradicionalnog dizajna s malim zaslonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Obveze poslodavca
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 16.
(1) Poslodavac je obvezan procijeniti razinu rizika za sve poslove koji se obavljaju s računalom, imajući u vidu rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofiziološkog napora.
(2) Poslodavac mora, na temelju procjene rizika, provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, pri čemu treba uzeti u obzir dodatne i/ili kombinirane učinke utvrđenih rizika. Poslodavac mora osigurati da radna mjesta odgovaraju zahtjevima tiskanim u Prilogu 4. ovoga Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.