PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18. i 126/19.) uređuje se djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća, uvjeti i postupak za izbor predsjednika i članova Vijeća, uvjeti i postupak za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, kao i druga pitanja vezana za rad Vijeća.
Izradi ovoga Prijedloga zakona pristupilo se radi propisivanja umanjenja obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti za zamjenike državnih odvjetnika koji su članovi Vijeća, i to za predsjednika za 75%, a za članove za 20%. Navedeno umanjenje propisuje se kako bi se potaknuo i omogućio učinkovitiji rad ovog Vijeća te je usklađeno s rješenjem koje već duže vrijeme postoji u odnosu na suce izabrane za članove Državnog sudbenog vijeća.
Radi otklona nesuglasja s odredbama ovoga Zakona koje uređuju stupanje na dužnost propisuje se početak mandata članova Vijeća od polaganja prisege.
U postupak utvrđivanja potreba i stanja popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnog opterećenja državnih odvjetništava za potrebe trajnog premještaja zamjenika uvodi se obveza nadležnih državnih odvjetnika za dostavu relevantnih podataka. Institut trajnog premještaja zamjenika državnih odvjetnika dodatno se uređuje uvjetom da se trajno premjestiti u drugo državno odvjetništvo istog stupnja može samo zamjenik koji obnaša državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine kako bi se spriječili poremećaji u stanju popunjenosti i kontinuiteta u radu državnih odvjetništava.
U postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika odredbe ovoga Zakona usklađuju se s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji. Na navedeni bi se način za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u državnoodvjetničkim odnosno sudskim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donose Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Etičko povjerenstvo koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi.
Postupak imenovanja zamjenika županijskih državnih odvjetnika usklađuje se s odredbama ovoga Zakona u odnosu na izričaj propisanog uvjeta za imenovanje pa se sudjelovanje u ovim postupcima omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti, za koje se kao kriterij imenovanja propisuje posebna pisana provjera znanja.
Također se, radi veće učinkovitosti u radu Vijeća u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika propisuje da Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim prema drugim propisanim kriterijima ne mogu biti imenovani te se izostavlja ograničenje Vijeću da na razgovor ne zove kandidate koji su ocjenom obnašanja dužnosti ostvarili manje od 130 bodova. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu, s utvrđenom ovlasti odlučivanja o imenovanju zamjenika državnih odvjetnika, proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.
U postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz reda kandidata koji ne obnašaju pravosudnu dužnost uvodi se element pisane provjere znanja kako bi se omogućilo što objektivnije vrednovanje tih kandidata.
U postupcima imenovanja državnih odvjetnika otklanjaju se prerestriktivna ograničenja mogućnosti ponovnog imenovanja koja su uvedena Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, broj 67/18.).
Izmjenama pojedinih odredbi, radi otklona utvrđenih nejasnoća i nedosljednosti, uređen je postupak utvrđenja okolnosti prestanka dužnosti i razrješenja državnog odvjetnika.
Unutar stegovnog postupka protiv zamjenika državnih odvjetnika uvodi se više različitih novčanih kazni te se uvodi mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva. Također radi veće učinkovitosti rada Vijeća u provedbi stegovnih postupaka uvodi se mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća koje donosi odluku o postojanju stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, a radi otklona nejasnoća i pravnih praznina dorađuje se i postupak privremenog udaljenja od obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika. Radi usklađenja s donesenim izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu posebno se propisuje da je nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.
Kao neodgovarajuća obveza s obzirom na stalnost i trajnost dužnosti državnoodvjetničkih dužnosnika izostavljena je obveza podnošenja izvješća o imovini po prestanku dužnosti. U tekstu Zakona izvršena su i potrebna terminološka i jezična usklađenja u odnosu na pojedine druge zakone.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Članak 1.
U Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18. i 126/19.) u članku 5. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Zamjenicima državnih odvjetnika izabranim u Državnoodvjetničko vijeće umanjuju se obveze u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti, i to predsjedniku vijeća za 75%, a članovima za 20%.“.
Članak 2.
U članku 13. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu i priložiti životopis.“.
Članak 3.
U članku 35. stavku 1. riječ: „izbora“ zamjenjuje s riječima: „polaganja prisege“.
Članak 4.
U članku 49. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) U drugo državno odvjetništvo trajno se mogu premjestiti zamjenici državnih odvjetnika koji obnašaju državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Nakon isteka roka za dostavu prijava iz stavka 4. ovoga članka Vijeće će od nadležnih državnih odvjetnika zatražiti da u roku od 30 dana utvrde potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 5.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost.
(2) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.
(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika donosi čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova. Protiv odluke o ocjeni kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu neposredno višem državnom odvjetniku odnosno predsjedniku neposredno višeg suda, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.
(4) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom koji se izračunava tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.
(5) Na temelju ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(6) Metodologiju ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.“.
Članak 6.
Iza članka 56. dodaje se novi članak 56.a koji glasi:
„Članak 56.a
„(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. stavka 5. ovoga Zakona. Vijeće na razgovor neće zvati kandidate koji niti uz najviši broj bodova ostvarenih na razgovoru ne ostvaruju kriterije iz stavka 4. ovoga članka.
(2) Svaki kandidat se ocjenjuje neposredno nakon provedenog razgovora te se na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog, odgovornog i etičnog obnašanja dužnosti, kao i njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.
(3) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(4) Vijeće imenuje zamjenike općinskog državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.
(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
(6) Za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.
(7) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.“.
Članak 7.
Članak 57. mijenja se i glasi:
„(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti.
(2) Kandidati za zamjenike županijskih državnih odvjetnika koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.
(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.
(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(5) Vijeće na razgovor neće zvati kandidate koji niti uz najviši broj bodova ostvarenih na razgovoru ne ostvaruju kriterije iz stavka 8. ovoga članka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.
(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.
(7) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.
(8) Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.
(9) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 8. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(10) Ako kandidat iz stavka 9. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 8. ovoga članka.
(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.“.
Članak 8.
U članku 58. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(2) Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, kao i sposobnost za komuniciranje, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 20 bodova. Vijeće na razgovor neće zvati kandidate koji niti uz najviši broj bodova ostvarenih na razgovoru ne ostvaruju kriterije iz stavka 4. ovoga članka.
(3) Kandidati koji ispunjavaju uvjere za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a koji nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje. Pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.
(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja i broja bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati zamjenike između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.“.
Članak 9.
Iza članka 58. dodaje se članak 58.a koji glasi:
„Članak 58.a
Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članka 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona donosi Vijeće.“.
Članak 10.
U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od donošenja. Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56.a stavka 3., članka 57. stavka 7. i članka 58. stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za zamjenika državnog odvjetnika Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.“.
Članak 11.
U članku 61. stavku 1. riječ: „koji“ zamjenjuje se riječju: „kojeg“.
Članak 12.
U članku 64. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:
„6. Nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“.
Dosadašnja točka 6. postaje točka 7.
Članak 13.
U članku 67. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Protiv odluke o razrješenju iz razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4., 6. i 7. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.“.
Članak 14.
Članak 71. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika najviše dva puta uzastopce.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti ponovno imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika nakon što su obnašali državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu na koje su prethodno bili imenovani državnim odvjetnicima.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 15.
U članku 78. stavku 1. točka 3. briše se.
Dosadašnja točka 4. postaje točka 3.
Članak 16.
Članak 80. mijenja se i glasi:
„Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz članka 78. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.“.
Članak 17.
U članku 81. stavku 1. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
U stavku 2. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
Članak 18.
U članku 82. stavku 1. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
U stavku 2. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
Članak 19.
U članku 86. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
1. ukor
2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca
3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci
4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do 12 mjeseci
5. razrješenje od dužnosti.“.
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4.. koji glase:
„(2) Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocjeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, odnosno da će zamjenik državnog odvjetnika u daljnjem obnašanju državnoodvjetničke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti.
(3) Vijeće će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako stegovno kažnjeni zamjenik državnog odvjetnika u vremenu provjeravanja počini jedno ili više stegovnih djela.
(4) Uvjetna se osuda ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.“.
Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 5. do 8.
Članak 20.
U članku 90. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati posebno stegovno vijeće koje će provesti postupak, utvrditi činjenice i donijeti odluku o stegovnoj odgovornosti. Dva člana stegovnog vijeća moraju biti zamjenici državnih odvjetnika, a predsjednik Stegovnog vijeća mora biti najmanje zamjenik državnog odvjetnika istog stupnja kao i zamjenik protiv kojeg se vodi stegovni postupak.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 3. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.“.
Dosadašnji stavci 4, 5. i 6. 6. postaju stavci 5., 6. i 7..
Članak 21.
U članku 91. stavku 2. riječi: „Odmah nakon“ zamjenjuju se riječju: „Nakon“.
U stavku 4. brojka: „4“ zamjenjuje se brojkom: „6“.
Članak 22.
U članku 94. stavku 1. riječi: „uz branitelja“ zamjenjuju se riječima: „po branitelju“.
Članak 23.
U članku 97. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:
- ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina ili dok se nalazi u istražnom zatvoru
- zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti
- ako vijeće u stegovnom postupku izrekne stegovnu kaznu razrješenje, a zamjenik kojem je izrečena kazna podnese žalbu na tu odluku.“.
Članak 24.
U članku 100. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.“.
Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Članak 25.
Postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika za koje je objavljen oglas, postupci trajnog premještaja za koje je objavljen poziv i stegovni postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18. i 126/19.).
Članak 26.
(1) Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članka 9. ovoga Zakona Vijeće će donijeti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Metodologiju ocjenjivanja državnoodvjetničkih savjetnika iz članka 5. ovoga Zakona Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
Članak 27.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2022.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim se člankom u Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću izabranim zamjenicima državnih odvjetnika uvodi umanjenje obveze u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti zbog članstva i rada u Državnoodvjetničkom vijeću kako bi se potaknuo i omogućio učinkovitiji rad ovog Vijeća. Navedeno umanjenje priznaje se predsjedniku Vijeća za 75%, a drugim članovima Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika za 20% te je usklađeno s rješenjem koje već duže vrijeme postoji u odnosu na suce izabrane za članove Državnog sudbenog vijeća prema Zakonu o Državnom sudbenom vijeću.
Uz članak 2.
Ovim se člankom odredba članka 13. stavka 4. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću dopunjava obvezom kandidata za člana Državnoodvjetničkog vijeća da uz pristanak na kandidaturu priloži i svoj životopis kako bi državnoodvjetnički dužnosnici koji glasuju stekli bolji uvid u kvalitete kandidata.
Uz članak 3.
Ovim se člankom, zamjenom riječi: „od dana izbora“ riječima: „od dana polaganja prisege“ u članku 35. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, otklanjaju problemi različitog trajanja mandata članova Vijeća te mogućih problema u vezi s redovnim funkcioniranjem Vijeća, a ujedno se ova zakonska odredba usklađuje s odredbom članka 34. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću prema kojoj izabrani član Vijeća stupa na dužnost danom davanja prisege.
Uz članak 4.
Ovim se člankom u članak 49. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću unosi dodatan uvjet za trajan premještaj zamjenika državnih odvjetnika, prema kojem je za navedeno potrebno da najmanje tri godine obnašaju dužnost zamjenika kako ne bi dolazilo do poremećaja u popunjenosti i kontinuiteta u radu te izazivanja potrebe provedbe novih postupaka imenovanja kako bi se upražnjena mjesta ponovno popunila. Također se mijenja izričaj odredbe. stavka 4. ovoga članka s obzirom da Vijeće ne raspolaže potrebnim podacima za utvrđivanje potreba i stanja popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radne opterećenosti državnih odvjetništava pa se propisuje da navedene podatke Vijeću na zahtjev dostavljaju državni odvjetnici.
Uz članke 5. i 6.
Ovim se člankom odredbe članka 56. Zakona o Državnoodvjetničkom vijećuusklađuju s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji te dodaje odredba članka 56.a. Na navedeni bi se način za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u državnoodvjetničkim odnosno sudskim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donose Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Etičko povjerenstvo koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi. Radi osiguranja ekonomičnosti postupanja izrijekom se propisuje i da Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim ocjenom u Državnoj školi odnosno na završnom ispitu na bodovnom redoslijedu kandidata ne mogu ostvariti poziciju s koje bih ih Vijeće moglo imenovati. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu proširuje ovlast diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.
Uz članak 7.
Ovim se člankom odredbe članka 57. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću usklađuju s odredbama članka 52. stavka 2. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću na način da se sudjelovanje u postupcima imenovanja zamjenika županijskih državnih odvjetnika omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti te se kao kriterij imenovanja za njih propisuje posebna pisana provjera znanja koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje. Također se, radi veće učinkovitosti u radu Vijeća propisuje da u postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika za zamjenike županijskih državnih odvjetnika Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim ocjenom obnašanja dužnosti na bodovnom redoslijedu kandidata ne mogu ostvariti poziciju s koje bih ih Vijeće moglo imenovati, a ujedno se briše odredba prema kojoj se na razgovor ne pozivaju kandidati koji su ocjenom obnašanja dužnosti ostvarili manje od 130 bodova jer se u dosadašnjoj praksi takva odredba pokazala problematičnom. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.
Uz članak 8.
Ovim se člankom radi veće učinkovitosti u radu Vijeća u članku 58. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje da u postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika za zamjenike Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim ocjenom obnašanja dužnosti na bodovnom redoslijedu kandidata ne mogu ostvariti poziciju s koje bih ih Vijeće moglo imenovati, a najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja. Iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima. Ujedno se ovim člankom mijenja važeće zakonsko rješenje imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz reda osoba koje nisu pravosudni dužnosnici te se propisuje rješenje istovjetno onome za imenovanje sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a u odnosu na koje se postupak imenovanja sastoji od pisane provjere znanja izradom jedne pisane radnje te od razgovora pred Vijećem. Dosadašnje rješenje koje je za ove osobe bilo propisano, a koje su u postupku sudjelovale samo kroz razgovor pred Vijećem na kojem su mogle ostvariti čak 165 bodova, ne daje dovoljna jamstva objektivnosti i transparentnosti.
Uz članak 9.
Ovim se člankom propisuje ovlast Državnoodvjetničkog vijeća na donošenje svih provedbenih propisa u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika.
Uz članak 10.
Ovim se člankom tekst članka 60. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću prilagođava izmjenama numeracije prethodnih članaka.
Uz članak 11.
Ovim se člankom vrši jezično i gramatičko usklađenje odredbe članka 61. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Uz članak 12.
Ovim člankom se u odredbe članka 64. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću unosi nedavanje suglasnosti na provedbu sigurnosne provjere kao dodatna osnova razrješenja zamjenika državnog odvjetnika.
Uz članak 13.
Ovim člankom se mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću radi prilagodbe izmjenama članka 64. ovoga Zakona.
Uz članak 14.
Ovim se člankom u članku 71. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje ograničenje mogućnosti imenovanja za županijskog i općinskog državnog odvjetnika na najviše dva puta uzastopce te se ponovno imenovanje na ovu dužnost veže za obvezu prethodnog obnašanja državnoodvjetničke dužnosti razmjerno vremenu prethodnog imenovanja. Trenutno propisano ograničenje koje se odnosi na dva puta općenito u praksi se pokazalo preograničavajućim, što je naročito problematično u manjim državnim odvjetništvima te rezultira nepostojanjem kandidata za državne odvjetnike.
Uz članak 15.
Ovim se člankom u članku 78. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću briše pravomoćno izricanje stegovne kazne kao osnova prestanka dužnosti državnog odvjetnika kako bi se dosljedno stegovna odgovornost vezala samo za zamjenike državnih odvjetnika.
Uz članak 16.
Ovim se člankom, u vezi s člankom 15. ovoga Prijedloga, u članku 80. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje da se o utvrđivanju činjenice nastupa okolnosti prestanka dužnosti donosi rješenje, dok se o razrješenju meritorno odlučuje odlukom.
Uz članak 17. i 18.
Ovim se člankom kroz odredbe članka 81. i 82. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću na odgovarajući način propisuje postupak razrješenja državnog odvjetnika i za osnove iz članka 79. točki 10.-12.
Uz članak 19.
Ovim se člankom, po uzoru na rješenja iz Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.), u članku 86. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje nekoliko različitih novčanih kazni kao stegovnih sankcija te se uvodi mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva.
Uz članak 20.
Ovim se člankom u odredbe članka 90. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću o stegovnom postupku protiv zamjenika državnih odvjetnika radi veće učinkovitosti uvodi mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća koje donosi odluku o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika.
Uz članak 21.
Ovim se člankom u članku 91. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje razumno vrijeme zakazivanja ročišta nakon primitka zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka te se, s obzirom na prenumeraciju stavaka člankom 19. ovoga Zakona u odnosu na odredbe članka 90. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, vrši prenumeracija u odredbi članka 91. stavka 4. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Uz članak 22.
Ovim se člankom u odredbi članka 94. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću vrši jezično usklađenje.
Uz članak 23.
Ovim se člankom u članku 97. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuju osnove privremenog udaljenja od obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika. Na navedeni se način otklanjaju nejasnoće u primjeni važećih obveznih i fakultativnih osnova udaljenja vezanih uz raspon propisanih kazni zatvora te popunjava postojeća pravna praznina kada se u stegovnom postupku izrekne kazna razrješenja u slučaju kada prethodno nije bilo određeno privremeno udaljenje, a podnesena je žalba koja ima odgodni učinak.
Uz članak 24.
Ovim se člankom izričaj odredbe članka 100. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću usklađuje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.) te se s obzirom na stalnost i trajnost državnoodvjetničke dužnosti te izjednačavanje s položajem sudaca izostavlja obveza podnošenja izvješća o imovini po prestanku dužnosti.
Uz članak 25.
Ovim se člankom propisuje da će se postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika, postupci trajnog premještaja te stegovni postupci protiv zamjenika državnih odvjetnika započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama Zakona po kojem su i započeli.
Uz članak 26.
Ovim se člankom propisuje vrijeme u kojem su Državnoodvjetničko vijeće i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske dužni donijeti podzakonske akte predviđene ovim Zakonom.
Uz članak 27.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Članak 5.
(1) Vijeće ima jedanaest članova.
(2) Vijeće čini sedam zamjenika državnih odvjetnika, dva zastupnika Hrvatskoga sabora, od kojih je jedan iz redova oporbe, i dva sveučilišna profesora pravnih znanosti.
(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:
– tri zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika
– dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(4) U sastavu Vijeća iz stavka 3. ovoga članka osigurat će se razmjerna teritorijalna zastupljenost državnih odvjetništava i odgovarajuća zastupljenost kaznenih i građansko-upravnih odjela.
(5) Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) posebnom uputom uređuje način ostvarivanja načela zastupljenosti iz stavka 4. ovoga članka.
Povjerenstvo za izbor članova Vijeća
Kandidiranje
Članak 13.
(1) Kandidat za člana Vijeća iz reda zamjenika općinskog i županijskog državnog odvjetnika može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost na razini državnog odvjetništva za koju se kandidira.
(2) Kandidat za člana Vijeća ne može biti zamjenik kojem je u posljednje četiri godine izrečena pravomoćna stegovna kazna te nisu ispunjeni uvjeti za njezino brisanje iz evidencije.
(3) Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.
(4) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.
Članak 35.
(1) Vrijeme na koje je izabran član Vijeća počinje teći od dana izbora.
(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća.
Trajni premještaj zamjenika državnih odvjetnika
Članak 49.
(1) Najviše 30% od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.
(2) Nakon donošenja Plana iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave prvog oglasa za popunjavanje slobodnih mjesta predviđenih Planom, Vijeće u »Narodnim novinama« i na svojim mrežnim stranicama objavljuje poziv zamjenicima državnih odvjetnika da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.
(3) Zamjenici državnog odvjetnika koji žele biti trajno premješteni u drugo državno odvjetništvo u roku od 30 dana dostavljaju Vijeću pisanu prijavu, a Vijeće će za njih zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti te mišljenje državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje traže premještaj i iz kojeg se traži premještaj. Negativno mišljenje na premještaj kandidata mora se pisano obrazložiti.
(4) Nakon isteka roka za dostavu prijava iz stavka 3. ovoga članka Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.
(5) Na temelju bodova iz ocjene obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i donosi obrazloženu odluku o premještaju.
Članak 56.
(1) Za zamjenike općinskih državnih odvjetnika Vijeće imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Izbor kandidata za zamjenike općinskih državnih odvjetnika mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i ostvarenim bodovima na razgovoru, prema utvrđenom redoslijedu kandidata.
(2) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom.
(3) Koeficijent iz stavka 2. ovoga članka za svakog kandidata izračunava se tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.
(4) Na temelju broja bodova ostvarenog završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem.
(7) Na temelju broja bodova ostvarenih završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na mrežnim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.
(8) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 7. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
(9) Za kandidate iz stavka 8. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.
(10) Ako kandidat iz stavka 9. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.
(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
(12) Pravila o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora te pravila o sadržaju psihološkog testiranja donosi Vijeće.
Članak 57.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Na temelju broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(3) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 2. ovoga članka ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja zamjenika državnih odvjetnika koji se imenuju. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(4) Na razgovoru iz stavka 3. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem sukladno pravilima iz članka 56. stavka 12. ovoga Zakona.
(5) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Ako dva ili više kandidata ostvare jednak broj bodova, prednost ima kandidat koji je u dva zadnja ocjenjivanja bio bolje ocijenjen. Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.
(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 5. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(7) Ako kandidat iz stavka 5. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Članak 58.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(3) Za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a nisu obnašali pravosudnu dužnost, Vijeće će kroz razgovor ocijeniti kandidata u odnosu na ostale kandidate iz sustava, vodeći pritom računa o dosadašnjem profesionalnom djelovanju i ugledu te njihovoj motiviranosti za rad u državnom odvjetništvu. Na razgovoru se može ostvariti najviše 165 bodova.
(4) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru odnosno na temelju bodova razgovora iz stavka 3. ovoga članka Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća i donosi odluku o imenovanju. Vijeće će imenovati zamjenika Glavnog državnog odvjetnika između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.
(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(6) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
(8) Pravila o načinu i provođenju te ocjenjivanju razgovora iz stavka 3. ovoga članka donosi Vijeće.
Članak 60.
(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od donošenja. Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. stavka 7., članka 57. stavka 5. i članka 58. stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za zamjenika državnog odvjetnika Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je stupiti na dužnost u roku koji odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.
(4) Ako je protiv odluke o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika podnesena ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, imenovani zamjenik državnog odvjetnika ne može položiti prisegu niti stupiti na dužnost dok Ustavni sud Republike Hrvatske ne odluči o ustavnoj tužbi.
(5) Ako zamjenik državnog odvjetnika bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da nije ni imenovan.
Članak 61.
(1) Prije stupanja na dužnost zamjenik državnog odvjetnika dat će prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća koji on odredi.
(2) Prisega glasi:
»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava, međunarodnih ugovora i zakona, skrbiti o zaštiti ljudskih prava i jednakosti svih pred zakonom, promicati vladavinu prava i ugled državnog odvjetništva te štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak Republike Hrvatske.«.
Članak 64.
Vijeće će razriješiti zamjenika državnog odvjetnika dužnosti:
1. na vlastiti zahtjev
2. zbog trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti
3. zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti
4. ako dvaput uzastopce bude ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državnoodvjetničku dužnost
5. izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja
6. ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
Članak 67.
(1) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(2) Protiv odluke o razrješenju iz razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 71.
(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik ne mogu biti imenovani više od dva mandata uzastopce u istom državnom odvjetništvu.
(2) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje teći danom stupanja na dužnost.
(3) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, nakon isteka mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.
Prestanak dužnosti i razrješenje državnog odvjetnika
Članak 78.
(1) Državnom odvjetniku dužnost prestaje:
1. istekom roka na koji je imenovan
2. prestankom dužnosti zamjenika, danom prestanka dužnosti
3. izricanjem stegovne kazne, danom pravomoćnosti odluke
4. razrješenjem.
(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja državnih odvjetništava državnim odvjetnicima svih državnih odvjetništava obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.
Članak 80.
Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.
Članak 81.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podnijet će Vijeću prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika ako na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu rada državnog odvjetništva ili na drugi način sazna da postoje razlozi za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona.
(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskog državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona, nadležni županijski državni odvjetnik može Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske predložiti podnošenje prijedloga za razrješenje. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.
(3) Ako postoji osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika, prijedlog za razrješenje Vijeću može podnijeti i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(4) Predsjednik Vijeća pisano će izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje te mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka obavijesti.
(5) Nakon primitka pisanog izjašnjenja državnog odvjetnika Vijeće ga može pozvati na dodatna objašnjenja u vezi s razlogom za razrješenje.
Članak 82.
(1) Prije donošenja odluke Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o tome postoje li osnove za razrješenje državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona.
(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona, razriješit će državnog odvjetnika.
(3) Odluka Vijeća o razrješenju državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(4) Protiv odluke o razrješenju državnog odvjetnika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Stegovne kazne
Članak 86.
(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
1. ukor
2. novčana kazna do jedne četvrtine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca
3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci
4. razrješenje od dužnosti.
(2) Pri izricanju kazne za stegovno djelo osobito se uzima u obzir: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, prijašnji rad i ponašanje zamjenika državnog odvjetnika te druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.
(3) Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se propisuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije.
(4) O izrečenoj kazni bez odgode se obavještava državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša državnoodvjetničku dužnost te ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.
(5) Izrečena novčana kazna izvršava se obustavom od plaće.
Članak 90.
(1) Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela mogu podnijeti i neposredno viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ili ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.
(4) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide, Vijeće s liste zamjenika županijskog državnog odvjetnika i zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koju sastavlja početkom svake kalendarske godine, određuje jednog ili više zamjenika radi provođenja te radnje.
(5) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide ili pribaviti dodatne podatke, Vijeće će njihovo pribavljanje naložiti podnositelju zahtjeva uz određivanje roka ili će ih samo pribaviti.
(6) Zamjenici državnih odvjetnika koji su određeni za provođenje izvida dužni su izvršiti nalog ili zahtjev Vijeća.
Članak 91.
(1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, dokaze na kojima temelji zahtjev, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.
(2) Odmah nakon primitka zahtjeva zakazat će se ročište na koje će se pozvati zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka i podnositelj zahtjeva. Uz poziv zamjeniku državnog odvjetnika dostavlja se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a u pozivu će ga se upozoriti da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj te da se ročište može održati i bez njegove nazočnosti.
(3) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka. Vijeće može odlučiti o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez nazočnosti zamjenika državnog odvjetnika i kada je očigledno da izbjegava doći na ročište.
(4) Ako nakon ročišta Vijeće ustanovi postojanje osnovane sumnje u počinjenje stegovnog djela, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka, a može od zamjenika državnog odvjetnika iz članka 90. stavka 4. ovoga Zakona zatražiti poduzimanje određenih izvida.
(5) Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.
Članak 94.
(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se postupak vodi mora se pružiti mogućnost iznošenja obrane osobno ili uz branitelja kojega izabere.
(2) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može provesti postupak bez njegove nazočnosti kada je očito da izbjegava doći na ročište.
(3) Javnost će se isključiti s glasovanja i donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti. Odluka će se uvijek javno proglasiti.
(4) Odluka kojom se utvrđuje da je zamjenik državnog odvjetnika stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.
(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.
Privremeno udaljenje od obnašanja dužnosti
Članak 97.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u istražnom zatvoru
– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina
– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem državnoodvjetničke dužnosti bez prethodnog pisanog odobrenja Vijeća
– ako ovlašteni predlagatelj predloži stegovnu kaznu razrješenja
– ako ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka predloži privremenu mjeru udaljenja.
(3) Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(4) O privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Vijeće u sastavu od tri člana.
Članak 100.
(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.
(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz stavka 1. ovoga članka, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.
(3) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su u roku od 30 dana od prestanka dužnosti Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini i imovini osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji će ih pozvati da roku od 15 dana dostave tražene podatke ili da dopune dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18. i 126/19.) uređuje se djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća, uvjeti i postupak za izbor predsjednika i članova Vijeća, uvjeti i postupak za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, kao i druga pitanja vezana za rad Vijeća.
Izradi ovoga Prijedloga zakona pristupilo se radi propisivanja umanjenja obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti za zamjenike državnih odvjetnika koji su članovi Vijeća, i to za predsjednika za 75%, a za članove za 20%. Navedeno umanjenje propisuje se kako bi se potaknuo i omogućio učinkovitiji rad ovog Vijeća te je usklađeno s rješenjem koje već duže vrijeme postoji u odnosu na suce izabrane za članove Državnog sudbenog vijeća.
Radi otklona nesuglasja s odredbama ovoga Zakona koje uređuju stupanje na dužnost propisuje se početak mandata članova Vijeća od polaganja prisege.
U postupak utvrđivanja potreba i stanja popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnog opterećenja državnih odvjetništava za potrebe trajnog premještaja zamjenika uvodi se obveza nadležnih državnih odvjetnika za dostavu relevantnih podataka. Institut trajnog premještaja zamjenika državnih odvjetnika dodatno se uređuje uvjetom da se trajno premjestiti u drugo državno odvjetništvo istog stupnja može samo zamjenik koji obnaša državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine kako bi se spriječili poremećaji u stanju popunjenosti i kontinuiteta u radu državnih odvjetništava.
U postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika odredbe ovoga Zakona usklađuju se s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji. Na navedeni bi se način za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u državnoodvjetničkim odnosno sudskim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donose Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Etičko povjerenstvo koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi.
Postupak imenovanja zamjenika županijskih državnih odvjetnika usklađuje se s odredbama ovoga Zakona u odnosu na izričaj propisanog uvjeta za imenovanje pa se sudjelovanje u ovim postupcima omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti, za koje se kao kriterij imenovanja propisuje posebna pisana provjera znanja.
Također se, radi veće učinkovitosti u radu Vijeća u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika propisuje da Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim prema drugim propisanim kriterijima ne mogu biti imenovani te se izostavlja ograničenje Vijeću da na razgovor ne zove kandidate koji su ocjenom obnašanja dužnosti ostvarili manje od 130 bodova. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu, s utvrđenom ovlasti odlučivanja o imenovanju zamjenika državnih odvjetnika, proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.
U postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz reda kandidata koji ne obnašaju pravosudnu dužnost uvodi se element pisane provjere znanja kako bi se omogućilo što objektivnije vrednovanje tih kandidata.
U postupcima imenovanja državnih odvjetnika otklanjaju se prerestriktivna ograničenja mogućnosti ponovnog imenovanja koja su uvedena Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, broj 67/18.).
Izmjenama pojedinih odredbi, radi otklona utvrđenih nejasnoća i nedosljednosti, uređen je postupak utvrđenja okolnosti prestanka dužnosti i razrješenja državnog odvjetnika.
Unutar stegovnog postupka protiv zamjenika državnih odvjetnika uvodi se više različitih novčanih kazni te se uvodi mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva. Također radi veće učinkovitosti rada Vijeća u provedbi stegovnih postupaka uvodi se mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća koje donosi odluku o postojanju stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, a radi otklona nejasnoća i pravnih praznina dorađuje se i postupak privremenog udaljenja od obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika. Radi usklađenja s donesenim izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu posebno se propisuje da je nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.
Kao neodgovarajuća obveza s obzirom na stalnost i trajnost dužnosti državnoodvjetničkih dužnosnika izostavljena je obveza podnošenja izvješća o imovini po prestanku dužnosti. U tekstu Zakona izvršena su i potrebna terminološka i jezična usklađenja u odnosu na pojedine druge zakone.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18. i 126/19.) u članku 5. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Zamjenicima državnih odvjetnika izabranim u Državnoodvjetničko vijeće umanjuju se obveze u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti, i to predsjedniku vijeća za 75%, a članovima za 20%.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 13. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu i priložiti životopis.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
U članku 35. stavku 1. riječ: „izbora“ zamjenjuje s riječima: „polaganja prisege“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 49. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) U drugo državno odvjetništvo trajno se mogu premjestiti zamjenici državnih odvjetnika koji obnašaju državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Nakon isteka roka za dostavu prijava iz stavka 4. ovoga članka Vijeće će od nadležnih državnih odvjetnika zatražiti da u roku od 30 dana utvrde potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost.
(2) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.
(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika donosi čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova. Protiv odluke o ocjeni kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu neposredno višem državnom odvjetniku odnosno predsjedniku neposredno višeg suda, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.
(4) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom koji se izračunava tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.
(5) Na temelju ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(6) Metodologiju ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
Iza članka 56. dodaje se novi članak 56.a koji glasi:
„Članak 56.a
„(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. stavka 5. ovoga Zakona. Vijeće na razgovor neće zvati kandidate koji niti uz najviši broj bodova ostvarenih na razgovoru ne ostvaruju kriterije iz stavka 4. ovoga članka.
(2) Svaki kandidat se ocjenjuje neposredno nakon provedenog razgovora te se na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog, odgovornog i etičnog obnašanja dužnosti, kao i njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.
(3) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(4) Vijeće imenuje zamjenike općinskog državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.
(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
(6) Za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.
(7) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
Članak 57. mijenja se i glasi:
„(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti.
(2) Kandidati za zamjenike županijskih državnih odvjetnika koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.
(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.
(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(5) Vijeće na razgovor neće zvati kandidate koji niti uz najviši broj bodova ostvarenih na razgovoru ne ostvaruju kriterije iz stavka 8. ovoga članka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.
(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.
(7) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.
(8) Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.
(9) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 8. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(10) Ako kandidat iz stavka 9. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 8. ovoga članka.
(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 58. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(2) Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, kao i sposobnost za komuniciranje, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 20 bodova. Vijeće na razgovor neće zvati kandidate koji niti uz najviši broj bodova ostvarenih na razgovoru ne ostvaruju kriterije iz stavka 4. ovoga članka.
(3) Kandidati koji ispunjavaju uvjere za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a koji nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje. Pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.
(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja i broja bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati zamjenike između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
Iza članka 58. dodaje se članak 58.a koji glasi:
„Članak 58.a
Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članka 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona donosi Vijeće.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od donošenja. Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56.a stavka 3., članka 57. stavka 7. i članka 58. stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za zamjenika državnog odvjetnika Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 61. stavku 1. riječ: „koji“ zamjenjuje se riječju: „kojeg“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
U članku 64. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:
„6. Nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“.
Dosadašnja točka 6. postaje točka 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
U članku 67. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Protiv odluke o razrješenju iz razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4., 6. i 7. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
Članak 71. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika najviše dva puta uzastopce.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti ponovno imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika nakon što su obnašali državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu na koje su prethodno bili imenovani državnim odvjetnicima.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
U članku 78. stavku 1. točka 3. briše se.
Dosadašnja točka 4. postaje točka 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
Članak 80. mijenja se i glasi:
„Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz članka 78. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
U članku 81. stavku 1. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
U stavku 2. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
U članku 82. stavku 1. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
U stavku 2. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „12“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
U članku 86. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
1. ukor
2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca
3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci
4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do 12 mjeseci
5. razrješenje od dužnosti.“.
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4.. koji glase:
„(2) Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocjeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, odnosno da će zamjenik državnog odvjetnika u daljnjem obnašanju državnoodvjetničke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti.
(3) Vijeće će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako stegovno kažnjeni zamjenik državnog odvjetnika u vremenu provjeravanja počini jedno ili više stegovnih djela.
(4) Uvjetna se osuda ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.“.
Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 5. do 8.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
U članku 90. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati posebno stegovno vijeće koje će provesti postupak, utvrditi činjenice i donijeti odluku o stegovnoj odgovornosti. Dva člana stegovnog vijeća moraju biti zamjenici državnih odvjetnika, a predsjednik Stegovnog vijeća mora biti najmanje zamjenik državnog odvjetnika istog stupnja kao i zamjenik protiv kojeg se vodi stegovni postupak.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 3. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.“.
Dosadašnji stavci 4, 5. i 6. 6. postaju stavci 5., 6. i 7..
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
U članku 91. stavku 2. riječi: „Odmah nakon“ zamjenjuju se riječju: „Nakon“.
U stavku 4. brojka: „4“ zamjenjuje se brojkom: „6“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
U članku 94. stavku 1. riječi: „uz branitelja“ zamjenjuju se riječima: „po branitelju“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 23.
U članku 97. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:
- ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina ili dok se nalazi u istražnom zatvoru
- zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti
- ako vijeće u stegovnom postupku izrekne stegovnu kaznu razrješenje, a zamjenik kojem je izrečena kazna podnese žalbu na tu odluku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 24.
U članku 100. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.“.
Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 25.
Postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika za koje je objavljen oglas, postupci trajnog premještaja za koje je objavljen poziv i stegovni postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18. i 126/19.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
(1) Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članka 9. ovoga Zakona Vijeće će donijeti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Metodologiju ocjenjivanja državnoodvjetničkih savjetnika iz članka 5. ovoga Zakona Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 27.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim se člankom u Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću izabranim zamjenicima državnih odvjetnika uvodi umanjenje obveze u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti zbog članstva i rada u Državnoodvjetničkom vijeću kako bi se potaknuo i omogućio učinkovitiji rad ovog Vijeća. Navedeno umanjenje priznaje se predsjedniku Vijeća za 75%, a drugim članovima Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika za 20% te je usklađeno s rješenjem koje već duže vrijeme postoji u odnosu na suce izabrane za članove Državnog sudbenog vijeća prema Zakonu o Državnom sudbenom vijeću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Ovim se člankom odredba članka 13. stavka 4. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću dopunjava obvezom kandidata za člana Državnoodvjetničkog vijeća da uz pristanak na kandidaturu priloži i svoj životopis kako bi državnoodvjetnički dužnosnici koji glasuju stekli bolji uvid u kvalitete kandidata.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovim se člankom, zamjenom riječi: „od dana izbora“ riječima: „od dana polaganja prisege“ u članku 35. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, otklanjaju problemi različitog trajanja mandata članova Vijeća te mogućih problema u vezi s redovnim funkcioniranjem Vijeća, a ujedno se ova zakonska odredba usklađuje s odredbom članka 34. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću prema kojoj izabrani član Vijeća stupa na dužnost danom davanja prisege.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovim se člankom u članak 49. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću unosi dodatan uvjet za trajan premještaj zamjenika državnih odvjetnika, prema kojem je za navedeno potrebno da najmanje tri godine obnašaju dužnost zamjenika kako ne bi dolazilo do poremećaja u popunjenosti i kontinuiteta u radu te izazivanja potrebe provedbe novih postupaka imenovanja kako bi se upražnjena mjesta ponovno popunila. Također se mijenja izričaj odredbe. stavka 4. ovoga članka s obzirom da Vijeće ne raspolaže potrebnim podacima za utvrđivanje potreba i stanja popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radne opterećenosti državnih odvjetništava pa se propisuje da navedene podatke Vijeću na zahtjev dostavljaju državni odvjetnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 5. i 6.
Ovim se člankom odredbe članka 56. Zakona o Državnoodvjetničkom vijećuusklađuju s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji te dodaje odredba članka 56.a. Na navedeni bi se način za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u državnoodvjetničkim odnosno sudskim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donose Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Etičko povjerenstvo koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi. Radi osiguranja ekonomičnosti postupanja izrijekom se propisuje i da Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim ocjenom u Državnoj školi odnosno na završnom ispitu na bodovnom redoslijedu kandidata ne mogu ostvariti poziciju s koje bih ih Vijeće moglo imenovati. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu proširuje ovlast diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
Ovim se člankom odredbe članka 57. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću usklađuju s odredbama članka 52. stavka 2. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću na način da se sudjelovanje u postupcima imenovanja zamjenika županijskih državnih odvjetnika omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti te se kao kriterij imenovanja za njih propisuje posebna pisana provjera znanja koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje. Također se, radi veće učinkovitosti u radu Vijeća propisuje da u postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika za zamjenike županijskih državnih odvjetnika Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim ocjenom obnašanja dužnosti na bodovnom redoslijedu kandidata ne mogu ostvariti poziciju s koje bih ih Vijeće moglo imenovati, a ujedno se briše odredba prema kojoj se na razgovor ne pozivaju kandidati koji su ocjenom obnašanja dužnosti ostvarili manje od 130 bodova jer se u dosadašnjoj praksi takva odredba pokazala problematičnom. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Ovim se člankom radi veće učinkovitosti u radu Vijeća u članku 58. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje da u postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika za zamjenike Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim ocjenom obnašanja dužnosti na bodovnom redoslijedu kandidata ne mogu ostvariti poziciju s koje bih ih Vijeće moglo imenovati, a najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja. Iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima. Ujedno se ovim člankom mijenja važeće zakonsko rješenje imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz reda osoba koje nisu pravosudni dužnosnici te se propisuje rješenje istovjetno onome za imenovanje sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a u odnosu na koje se postupak imenovanja sastoji od pisane provjere znanja izradom jedne pisane radnje te od razgovora pred Vijećem. Dosadašnje rješenje koje je za ove osobe bilo propisano, a koje su u postupku sudjelovale samo kroz razgovor pred Vijećem na kojem su mogle ostvariti čak 165 bodova, ne daje dovoljna jamstva objektivnosti i transparentnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Ovim se člankom propisuje ovlast Državnoodvjetničkog vijeća na donošenje svih provedbenih propisa u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Ovim se člankom tekst članka 60. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću prilagođava izmjenama numeracije prethodnih članaka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Ovim se člankom vrši jezično i gramatičko usklađenje odredbe članka 61. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
Ovim člankom se u odredbe članka 64. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću unosi nedavanje suglasnosti na provedbu sigurnosne provjere kao dodatna osnova razrješenja zamjenika državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
Ovim člankom se mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću radi prilagodbe izmjenama članka 64. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
Ovim se člankom u članku 71. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje ograničenje mogućnosti imenovanja za županijskog i općinskog državnog odvjetnika na najviše dva puta uzastopce te se ponovno imenovanje na ovu dužnost veže za obvezu prethodnog obnašanja državnoodvjetničke dužnosti razmjerno vremenu prethodnog imenovanja. Trenutno propisano ograničenje koje se odnosi na dva puta općenito u praksi se pokazalo preograničavajućim, što je naročito problematično u manjim državnim odvjetništvima te rezultira nepostojanjem kandidata za državne odvjetnike.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
Ovim se člankom u članku 78. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću briše pravomoćno izricanje stegovne kazne kao osnova prestanka dužnosti državnog odvjetnika kako bi se dosljedno stegovna odgovornost vezala samo za zamjenike državnih odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
Ovim se člankom, u vezi s člankom 15. ovoga Prijedloga, u članku 80. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje da se o utvrđivanju činjenice nastupa okolnosti prestanka dužnosti donosi rješenje, dok se o razrješenju meritorno odlučuje odlukom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17. i 18.
Ovim se člankom kroz odredbe članka 81. i 82. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću na odgovarajući način propisuje postupak razrješenja državnog odvjetnika i za osnove iz članka 79. točki 10.-12.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 19.
Ovim se člankom, po uzoru na rješenja iz Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.), u članku 86. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje nekoliko različitih novčanih kazni kao stegovnih sankcija te se uvodi mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 20.
Ovim se člankom u odredbe članka 90. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću o stegovnom postupku protiv zamjenika državnih odvjetnika radi veće učinkovitosti uvodi mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća koje donosi odluku o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 21.
Ovim se člankom u članku 91. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuje razumno vrijeme zakazivanja ročišta nakon primitka zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka te se, s obzirom na prenumeraciju stavaka člankom 19. ovoga Zakona u odnosu na odredbe članka 90. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, vrši prenumeracija u odredbi članka 91. stavka 4. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 22.
Ovim se člankom u odredbi članka 94. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću vrši jezično usklađenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 23.
Ovim se člankom u članku 97. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisuju osnove privremenog udaljenja od obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika. Na navedeni se način otklanjaju nejasnoće u primjeni važećih obveznih i fakultativnih osnova udaljenja vezanih uz raspon propisanih kazni zatvora te popunjava postojeća pravna praznina kada se u stegovnom postupku izrekne kazna razrješenja u slučaju kada prethodno nije bilo određeno privremeno udaljenje, a podnesena je žalba koja ima odgodni učinak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 24.
Ovim se člankom izričaj odredbe članka 100. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću usklađuje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.) te se s obzirom na stalnost i trajnost državnoodvjetničke dužnosti te izjednačavanje s položajem sudaca izostavlja obveza podnošenja izvješća o imovini po prestanku dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 25.
Ovim se člankom propisuje da će se postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika, postupci trajnog premještaja te stegovni postupci protiv zamjenika državnih odvjetnika započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama Zakona po kojem su i započeli.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 26.
Ovim se člankom propisuje vrijeme u kojem su Državnoodvjetničko vijeće i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske dužni donijeti podzakonske akte predviđene ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 27.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
(1) Vijeće ima jedanaest članova.
(2) Vijeće čini sedam zamjenika državnih odvjetnika, dva zastupnika Hrvatskoga sabora, od kojih je jedan iz redova oporbe, i dva sveučilišna profesora pravnih znanosti.
(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:
– tri zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika
– dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(4) U sastavu Vijeća iz stavka 3. ovoga članka osigurat će se razmjerna teritorijalna zastupljenost državnih odvjetništava i odgovarajuća zastupljenost kaznenih i građansko-upravnih odjela.
(5) Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) posebnom uputom uređuje način ostvarivanja načela zastupljenosti iz stavka 4. ovoga članka.
Povjerenstvo za izbor članova Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Kandidiranje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
(1) Kandidat za člana Vijeća iz reda zamjenika općinskog i županijskog državnog odvjetnika može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost na razini državnog odvjetništva za koju se kandidira.
(2) Kandidat za člana Vijeća ne može biti zamjenik kojem je u posljednje četiri godine izrečena pravomoćna stegovna kazna te nisu ispunjeni uvjeti za njezino brisanje iz evidencije.
(3) Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.
(4) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 35.
(1) Vrijeme na koje je izabran član Vijeća počinje teći od dana izbora.
(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Trajni premještaj zamjenika državnih odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 49.
(1) Najviše 30% od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.
(2) Nakon donošenja Plana iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave prvog oglasa za popunjavanje slobodnih mjesta predviđenih Planom, Vijeće u »Narodnim novinama« i na svojim mrežnim stranicama objavljuje poziv zamjenicima državnih odvjetnika da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.
(3) Zamjenici državnog odvjetnika koji žele biti trajno premješteni u drugo državno odvjetništvo u roku od 30 dana dostavljaju Vijeću pisanu prijavu, a Vijeće će za njih zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti te mišljenje državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje traže premještaj i iz kojeg se traži premještaj. Negativno mišljenje na premještaj kandidata mora se pisano obrazložiti.
(4) Nakon isteka roka za dostavu prijava iz stavka 3. ovoga članka Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.
(5) Na temelju bodova iz ocjene obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i donosi obrazloženu odluku o premještaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 56.
(1) Za zamjenike općinskih državnih odvjetnika Vijeće imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Izbor kandidata za zamjenike općinskih državnih odvjetnika mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i ostvarenim bodovima na razgovoru, prema utvrđenom redoslijedu kandidata.
(2) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom.
(3) Koeficijent iz stavka 2. ovoga članka za svakog kandidata izračunava se tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.
(4) Na temelju broja bodova ostvarenog završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem.
(7) Na temelju broja bodova ostvarenih završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na mrežnim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.
(8) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 7. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
(9) Za kandidate iz stavka 8. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.
(10) Ako kandidat iz stavka 9. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.
(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
(12) Pravila o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora te pravila o sadržaju psihološkog testiranja donosi Vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 57.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Na temelju broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(3) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 2. ovoga članka ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja zamjenika državnih odvjetnika koji se imenuju. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(4) Na razgovoru iz stavka 3. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem sukladno pravilima iz članka 56. stavka 12. ovoga Zakona.
(5) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Ako dva ili više kandidata ostvare jednak broj bodova, prednost ima kandidat koji je u dva zadnja ocjenjivanja bio bolje ocijenjen. Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.
(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 5. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(7) Ako kandidat iz stavka 5. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 58.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(3) Za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a nisu obnašali pravosudnu dužnost, Vijeće će kroz razgovor ocijeniti kandidata u odnosu na ostale kandidate iz sustava, vodeći pritom računa o dosadašnjem profesionalnom djelovanju i ugledu te njihovoj motiviranosti za rad u državnom odvjetništvu. Na razgovoru se može ostvariti najviše 165 bodova.
(4) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru odnosno na temelju bodova razgovora iz stavka 3. ovoga članka Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća i donosi odluku o imenovanju. Vijeće će imenovati zamjenika Glavnog državnog odvjetnika između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.
(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(6) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
(8) Pravila o načinu i provođenju te ocjenjivanju razgovora iz stavka 3. ovoga članka donosi Vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 60.
(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od donošenja. Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. stavka 7., članka 57. stavka 5. i članka 58. stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za zamjenika državnog odvjetnika Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je stupiti na dužnost u roku koji odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.
(4) Ako je protiv odluke o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika podnesena ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, imenovani zamjenik državnog odvjetnika ne može položiti prisegu niti stupiti na dužnost dok Ustavni sud Republike Hrvatske ne odluči o ustavnoj tužbi.
(5) Ako zamjenik državnog odvjetnika bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da nije ni imenovan.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 61.
(1) Prije stupanja na dužnost zamjenik državnog odvjetnika dat će prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća koji on odredi.
(2) Prisega glasi:
»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava, međunarodnih ugovora i zakona, skrbiti o zaštiti ljudskih prava i jednakosti svih pred zakonom, promicati vladavinu prava i ugled državnog odvjetništva te štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak Republike Hrvatske.«.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 64.
Vijeće će razriješiti zamjenika državnog odvjetnika dužnosti:
1. na vlastiti zahtjev
2. zbog trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti
3. zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti
4. ako dvaput uzastopce bude ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državnoodvjetničku dužnost
5. izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja
6. ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 67.
(1) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(2) Protiv odluke o razrješenju iz razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 71.
(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik ne mogu biti imenovani više od dva mandata uzastopce u istom državnom odvjetništvu.
(2) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje teći danom stupanja na dužnost.
(3) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, nakon isteka mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prestanak dužnosti i razrješenje državnog odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 78.
(1) Državnom odvjetniku dužnost prestaje:
1. istekom roka na koji je imenovan
2. prestankom dužnosti zamjenika, danom prestanka dužnosti
3. izricanjem stegovne kazne, danom pravomoćnosti odluke
4. razrješenjem.
(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja državnih odvjetništava državnim odvjetnicima svih državnih odvjetništava obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 80.
Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 81.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podnijet će Vijeću prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika ako na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu rada državnog odvjetništva ili na drugi način sazna da postoje razlozi za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona.
(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskog državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona, nadležni županijski državni odvjetnik može Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske predložiti podnošenje prijedloga za razrješenje. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.
(3) Ako postoji osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika, prijedlog za razrješenje Vijeću može podnijeti i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(4) Predsjednik Vijeća pisano će izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje te mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka obavijesti.
(5) Nakon primitka pisanog izjašnjenja državnog odvjetnika Vijeće ga može pozvati na dodatna objašnjenja u vezi s razlogom za razrješenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 82.
(1) Prije donošenja odluke Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o tome postoje li osnove za razrješenje državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona.
(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 9. ovoga Zakona, razriješit će državnog odvjetnika.
(3) Odluka Vijeća o razrješenju državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(4) Protiv odluke o razrješenju državnog odvjetnika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Stegovne kazne
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 86.
(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
1. ukor
2. novčana kazna do jedne četvrtine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca
3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci
4. razrješenje od dužnosti.
(2) Pri izricanju kazne za stegovno djelo osobito se uzima u obzir: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, prijašnji rad i ponašanje zamjenika državnog odvjetnika te druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.
(3) Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se propisuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije.
(4) O izrečenoj kazni bez odgode se obavještava državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša državnoodvjetničku dužnost te ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.
(5) Izrečena novčana kazna izvršava se obustavom od plaće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 90.
(1) Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela mogu podnijeti i neposredno viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ili ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.
(4) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide, Vijeće s liste zamjenika županijskog državnog odvjetnika i zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koju sastavlja početkom svake kalendarske godine, određuje jednog ili više zamjenika radi provođenja te radnje.
(5) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide ili pribaviti dodatne podatke, Vijeće će njihovo pribavljanje naložiti podnositelju zahtjeva uz određivanje roka ili će ih samo pribaviti.
(6) Zamjenici državnih odvjetnika koji su određeni za provođenje izvida dužni su izvršiti nalog ili zahtjev Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 91.
(1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, dokaze na kojima temelji zahtjev, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.
(2) Odmah nakon primitka zahtjeva zakazat će se ročište na koje će se pozvati zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka i podnositelj zahtjeva. Uz poziv zamjeniku državnog odvjetnika dostavlja se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a u pozivu će ga se upozoriti da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj te da se ročište može održati i bez njegove nazočnosti.
(3) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka. Vijeće može odlučiti o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez nazočnosti zamjenika državnog odvjetnika i kada je očigledno da izbjegava doći na ročište.
(4) Ako nakon ročišta Vijeće ustanovi postojanje osnovane sumnje u počinjenje stegovnog djela, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka, a može od zamjenika državnog odvjetnika iz članka 90. stavka 4. ovoga Zakona zatražiti poduzimanje određenih izvida.
(5) Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 94.
(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se postupak vodi mora se pružiti mogućnost iznošenja obrane osobno ili uz branitelja kojega izabere.
(2) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može provesti postupak bez njegove nazočnosti kada je očito da izbjegava doći na ročište.
(3) Javnost će se isključiti s glasovanja i donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti. Odluka će se uvijek javno proglasiti.
(4) Odluka kojom se utvrđuje da je zamjenik državnog odvjetnika stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.
(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Privremeno udaljenje od obnašanja dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 97.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u istražnom zatvoru
– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina
– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem državnoodvjetničke dužnosti bez prethodnog pisanog odobrenja Vijeća
– ako ovlašteni predlagatelj predloži stegovnu kaznu razrješenja
– ako ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka predloži privremenu mjeru udaljenja.
(3) Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(4) O privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Vijeće u sastavu od tri člana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 100.
(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.
(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz stavka 1. ovoga članka, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.
(3) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su u roku od 30 dana od prestanka dužnosti Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini i imovini osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji će ih pozvati da roku od 15 dana dostave tražene podatke ili da dopune dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave