PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. |
Naziv zakona: |
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu |
|
1.2. |
Broj "Narodnih novina" |
|
|
1.3. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne:
NE |
Naziv akta:
Opis mjere: |
1.4. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne:
NE |
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1. |
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 42/20., 47/20.-Ispravak; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 7. travnja 2020., a stupio na snagu 8. travnja 2020., s ciljem administrativnog i financijskog rasterećenja poduzetnika uslijed posebnih okolnosti vezanih uz pojavu pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: bolest COVID-19). Donošenjem Zakona uvažene su inicijative niza dionika financijskog sektora, prvenstveno računovođa, koji su zahtijevali odgodu rokova predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije uslijed poteškoća u obavljaju poslovnih aktivnosti uzrokovanih zbog bolesti COVID-19. Sukladno izvanrednim okolnostima i tada dostavljenim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Nacionalnog kriznog stožera, Kriznog stožera Ministarstva zdravstva i drugih nadležnih tijela, organizacija rada u gospodarstvu bila je prilagođena novonastaloj situaciji te svedena na nužne zaposlenike i dozvoljene djelatnosti. Imajući u vidu činjenicu da provođenje knjigovodstvenih evidencija podrazumijeva korištenje računovodstvenih računalnih programa i uvid u knjigovodstvenu dokumentaciju koja je podloga za knjiženja, kao i za samu izradu izvještaja, procijenjeno je da pojedini obveznici izrade financijskih izvještaja moguće neće biti u mogućnosti navedeno provesti u zadanim rokovima te se pristupilo izmjeni i dopunama važećeg Zakona. Odredbama Zakona ministru financija dana je ovlast da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, pravilnikom može propisati drugačije rokove za predaju financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije propisane važećim Zakonom, s ciljem izbjegavanja nastupanja mogućih štetnih posljedica. Radi se o sljedećim rokovima: roku za dostavu zasebnog nefinancijskog izvješća poduzetnika i konsolidiranog nefinancijskog izvješća poduzetnika, roku za dostavljanje Financijskoj agenciji radi javne objave godišnjeg izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, odnosno godišnjeg financijskog izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, konsolidiranog godišnjeg izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, odnosno konsolidiranog godišnjeg financijskog izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, roku za predaju izjave o neaktivnosti, roku za financijske podatke za statističke i druge potrebe i obvezi prijave konsolidacije matičnog društva. Temeljem članka 34.a stavka 2. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.) 9. travnja 2020. na snagu je stupio Pravilnik o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima („Narodne novine“, broj 43/20.; u daljnjem tekstu: Pravilnik). Pravilnikom se propisuju rokovi predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima, čija je obveza predaje propisana odredbama važećeg Zakona. Rokovi predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima primijenjeni su za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2019. ili tijekom kalendarske godine 2019., a za koju je obveza predaje izvještaja bila u 2020., i za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2020. ili tijekom kalendarske godine 2020., a za koju je obveza predaje izvještaja bila u 2021. Nadalje, kao trajna mjera rasterećenja poduzetnika, ukinuta je obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji za objavu godišnjih financijskih izvještaja odnosno Zakonom je propisano da prestaje važiti Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za uslugu javne objave dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja ("Narodne novine", broj 1/16.; u daljnjem tekstu: Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji). Slijedom navedenoga, ukidanjem Pravilnika o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji, ukinute su naknade Financijske agencije za uslugu javne objave dokumentacije zaprimljene u Registar godišnjih financijskih izvještaja, a koje su poduzetnici plaćali prilikom predaje godišnjih financijskih izvješća za javnu objavu u Financijskoj agenciji, bilo na papiru ili na nekom od nositelja podataka (CD ili USB) u Excel formatu. Naknada je ovisila o načinu predaje dokumentacije i o tome je li poduzetnik obveznik revizije ili ne, a sve radi obima dokumentacije koju je potrebno arhivirati i pripremiti za javnu objavu (skenirati i trajno arhivirati u slučaju kada je predana na papiru). Iznos naknade za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja je bio u rasponu od najniže naknade od 160,00 kuna do maksimalnoga iznosa od 420,00 kuna (PDV uključen) za slučaj kada je potpuna dokumentacija za javnu objavu dostavljena na papiru i po isteku zakonski propisanoga roka. Ciljevi koji su se htjeli postići od stupanja na snagu Zakona, a posljedično i Pravilnika, do izrade naknadne procjene učinka propisa za Zakon su u potpunosti zadovoljeni, s obzirom da su produženi rokovi u navedenom razdoblju omogućili poduzetnicima da ispune zakonsku obvezu predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije. Bitno je istaknuti kako je 22. veljače 2022. stupio na snagu Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima („Narodne novine“, broj 22/22.), s obzirom da organizacija rada u gospodarstvu više nije ograničena u smislu zabrane rada ili otežanog obavljanja djelatnosti, kao što je to bio slučaj u travnju 2020. ili početkom 2021. Osim toga, sve prisutna digitalizacija i veća razina korištenja digitalnih načina rada omogućili su prilagodbu novim okolnostima. Tijekom posljednje dvije godine, kada su se izvještaji predavali u produženim rokovima, dolazilo je i do usporavanja poslovnih aktivnosti jer putem Registra godišnjih financijskih izvještaja nije bilo moguće pravovremeno dobiti potrebne poslovne informacije. |
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona |
|
S obzirom da je donošenje Zakona, a potom i Pravilnika te prestanak važenja Pravilnika o vrstama i visini naknade Financijskoj agenciji imalo za cilj administrativno i financijsko rasterećenje poduzetnika uslijed posebnih okolnosti vezanih uz pojavu bolesti COVID-19, učinak je postignut prvenstveno u dijelu omogućavanja produženja rokova za ispunjavanje obveze predaje godišnjih financijskih izvještaja i druge dokumentacije, a što je omogućilo funkcioniranje poslovnih aktivnosti u novim prilagođenim okolnostima. Nadalje, kao trajna mjera rasterećenja poduzetnika, ukinuta je i obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji za uslugu javne objave dokumentacije zaprimljene u Registar godišnjih financijskih izvještaja. Obzirom da je Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji prestao važiti početkom travnja 2020., financijske efekte s osnova naknade za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja navodimo za 2018. i 2019., kada je Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji bio na snazi. U 2018. i 2019. oko 51,3 % poduzetnika je godišnje financijske izvještaje za javnu objavu dostavilo u Financijsku agenciju i za to su plaćali naknadu prema Pravilniku o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji. U 2019. za obradu godišnjih financijskih izvještaja (za poslovnu godinu 2018.) naplaćena je naknada u iznosu od 12.369.821,00 kuna dok je u 2018. po istoj osnovi naplaćena naknada u iznosu 11.300.898,00 kuna. |
3.2. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Primjena Zakona nema utjecaja na tržišno natjecanje. |
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona |
|
Primjena Zakona nema socijalnih učinka. |
3.4. |
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada |
|
Primjena Zakona nema utjecaja na rad i tržište rada. |
3.5. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša |
|
Primjena Zakona nema utjecaja na zaštitu okoliša. |
3.6. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava |
|
Primjena Zakona nema utjecaja na zaštitu ljudskih prava. |
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
|
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovan ja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa. |
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
|
S obzirom da je svrha donošenja Zakona bila omogućiti zakonsku osnova da se u slučaju posebnih okolnosti da mogućnost ministru financija da podzakonskim aktom produži rokove za predaju financijskih izvještaja i druge dokumentacije, s ciljem izbjegavanja nastupanja mogućih štetnih posljedica, potrebno je nastaviti s daljnjom primjenom Zakona u slučaju nekih novih posebnih okolnosti. Nadalje, s obzirom da organizacija rada u gospodarstvu više nije ograničena, Pravilnik donesen na temelju Zakona prestao je važiti iz čega proizlazi da se na predaju godišnjih financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije za 2021. ne primjenjuju produženi nego redoviti rokovi. |
6. PRILOZI
|
- |
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
|
Potpis: |
POTPREDSJEDNIK VLADE RH I MINISTAR FINANCIJA
dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 8. travnja 2022.
Komentari