1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu

1.2.

Broj "Narodnih novina"

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

NE

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 42/20., 47/20.-Ispravak; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 7. travnja 2020., a stupio na snagu 8. travnja 2020., s ciljem administrativnog i financijskog rasterećenja poduzetnika uslijed posebnih okolnosti vezanih uz pojavu pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: bolest COVID-19).

Donošenjem Zakona uvažene su inicijative niza dionika financijskog sektora, prvenstveno računovođa, koji su zahtijevali odgodu rokova predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije uslijed poteškoća u obavljaju poslovnih aktivnosti uzrokovanih zbog bolesti COVID-19.

Sukladno izvanrednim okolnostima i tada dostavljenim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Nacionalnog kriznog stožera, Kriznog stožera Ministarstva zdravstva i drugih nadležnih tijela, organizacija rada u gospodarstvu bila je prilagođena novonastaloj situaciji te svedena na nužne zaposlenike i dozvoljene djelatnosti. Imajući u vidu činjenicu da provođenje knjigovodstvenih evidencija podrazumijeva korištenje računovodstvenih računalnih programa i uvid u knjigovodstvenu dokumentaciju koja je podloga za knjiženja, kao i za samu izradu izvještaja, procijenjeno je da pojedini obveznici izrade financijskih izvještaja moguće neće biti u mogućnosti navedeno provesti u zadanim rokovima te se pristupilo izmjeni i dopunama važećeg Zakona.

Odredbama Zakona ministru financija dana je ovlast da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, pravilnikom može propisati drugačije rokove za predaju financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije propisane važećim Zakonom, s ciljem izbjegavanja nastupanja mogućih štetnih posljedica. Radi se o sljedećim rokovima: roku za dostavu zasebnog nefinancijskog izvješća poduzetnika i konsolidiranog nefinancijskog izvješća poduzetnika, roku za dostavljanje Financijskoj agenciji radi javne objave godišnjeg izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, odnosno godišnjeg financijskog izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, konsolidiranog godišnjeg izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, odnosno konsolidiranog godišnjeg financijskog izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem, roku za predaju izjave o neaktivnosti, roku za financijske podatke za statističke i druge potrebe i obvezi prijave konsolidacije matičnog društva.

Temeljem članka 34.a stavka 2. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.) 9. travnja 2020. na snagu je stupio Pravilnik o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima („Narodne novine“, broj 43/20.; u daljnjem tekstu: Pravilnik). Pravilnikom se propisuju rokovi predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima, čija je obveza predaje propisana odredbama važećeg Zakona.

Rokovi predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima primijenjeni su za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2019. ili tijekom kalendarske godine 2019., a za koju je obveza predaje izvještaja bila u 2020., i za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2020. ili tijekom kalendarske godine 2020., a za koju je obveza predaje izvještaja bila u 2021.

Nadalje, kao trajna mjera rasterećenja poduzetnika, ukinuta je obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji za objavu godišnjih financijskih izvještaja odnosno Zakonom je propisano da prestaje važiti Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za uslugu javne objave dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja ("Narodne novine", broj 1/16.; u daljnjem tekstu: Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji).

Slijedom navedenoga, ukidanjem Pravilnika o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji, ukinute su naknade Financijske agencije za uslugu javne objave dokumentacije zaprimljene u Registar godišnjih financijskih izvještaja, a koje su poduzetnici plaćali prilikom predaje godišnjih financijskih izvješća za javnu objavu u Financijskoj agenciji, bilo na papiru ili na nekom od nositelja podataka (CD ili USB) u Excel formatu.

Naknada je ovisila o načinu predaje dokumentacije i o tome je li poduzetnik obveznik revizije ili ne, a sve radi obima dokumentacije koju je potrebno arhivirati i pripremiti za javnu objavu (skenirati i trajno arhivirati u slučaju kada je predana na papiru).

Iznos naknade za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja je bio u rasponu od najniže naknade od 160,00 kuna do maksimalnoga iznosa od 420,00 kuna (PDV uključen) za slučaj kada je potpuna dokumentacija za javnu objavu dostavljena na papiru i po isteku zakonski propisanoga roka.

Ciljevi koji su se htjeli postići od stupanja na snagu Zakona, a posljedično i Pravilnika, do izrade naknadne procjene učinka propisa za Zakon su u potpunosti zadovoljeni, s obzirom da su produženi rokovi u navedenom razdoblju omogućili poduzetnicima da ispune zakonsku obvezu predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije.

Bitno je istaknuti kako je 22. veljače 2022. stupio na snagu Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima („Narodne novine“, broj 22/22.), s obzirom da organizacija rada u gospodarstvu više nije ograničena u smislu zabrane rada ili otežanog obavljanja djelatnosti, kao što je to bio slučaj u travnju 2020. ili početkom 2021.

Osim toga, sve prisutna digitalizacija i veća razina korištenja digitalnih načina rada omogućili su prilagodbu novim okolnostima. Tijekom posljednje dvije godine, kada su se izvještaji predavali u produženim rokovima, dolazilo je i do usporavanja poslovnih aktivnosti jer putem Registra godišnjih financijskih izvještaja nije bilo moguće pravovremeno dobiti potrebne poslovne informacije.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

S obzirom da je donošenje Zakona, a potom i Pravilnika te prestanak važenja Pravilnika o vrstama i visini naknade Financijskoj agenciji imalo za cilj administrativno i financijsko rasterećenje poduzetnika uslijed posebnih okolnosti vezanih uz pojavu bolesti COVID-19, učinak je postignut prvenstveno u dijelu omogućavanja produženja rokova za ispunjavanje obveze predaje godišnjih financijskih izvještaja i druge dokumentacije, a što je omogućilo funkcioniranje poslovnih aktivnosti u novim prilagođenim okolnostima.

Nadalje, kao trajna mjera rasterećenja poduzetnika, ukinuta je i obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji za uslugu javne objave dokumentacije zaprimljene u Registar godišnjih financijskih izvještaja.

Obzirom da je Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji prestao važiti početkom travnja 2020., financijske efekte s osnova naknade za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja navodimo za 2018. i 2019., kada je Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji bio na snazi. U 2018. i 2019. oko 51,3 % poduzetnika je godišnje financijske izvještaje za javnu objavu dostavilo u Financijsku agenciju i za to su plaćali naknadu prema Pravilniku o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji. U 2019. za obradu godišnjih financijskih izvještaja (za poslovnu godinu 2018.) naplaćena je naknada u iznosu od 12.369.821,00 kuna dok je u 2018. po istoj osnovi naplaćena naknada u iznosu 11.300.898,00 kuna.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona nema utjecaja na tržišno natjecanje.  

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona nema socijalnih učinka.    

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona nema utjecaja na rad i tržište rada.    

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona nema utjecaja na zaštitu okoliša.  

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona nema utjecaja na zaštitu ljudskih prava.  

Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovan ja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa.

S obzirom da je svrha donošenja Zakona bila omogućiti zakonsku osnova da se u slučaju posebnih okolnosti da mogućnost ministru financija da podzakonskim aktom produži rokove za predaju financijskih izvještaja i druge dokumentacije, s ciljem izbjegavanja nastupanja mogućih štetnih posljedica, potrebno je nastaviti s daljnjom primjenom Zakona u slučaju nekih novih posebnih okolnosti.

Nadalje, s obzirom da organizacija rada u gospodarstvu više nije ograničena, Pravilnik donesen na temelju Zakona prestao je važiti iz čega proizlazi da se na predaju godišnjih financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije za 2021. ne primjenjuju produženi nego redoviti rokovi.

-

Potpis: