Na temelju članka 81. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/2014, 118/2014 – ispravak i 154/2014), ministar zdravlja uz suglasnost ministra rada i mirovinskog sustava donosi
PRAVILNIK O NAJMANJEM BROJU SATI KOJE SPECIJALIST MEDICINE RADA MORA PROVESTI NA MJESTU RADA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se, ovisno o vrsti djelatnosti i aktivnosti poslodavca, procjeni rizika, broju radnika i broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, a koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada.
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika temelje se na standardima, načelima i pristupima zdravstvenog nadzora u zaštiti zdravlja na radu.
(2) Temeljna načela u zaštiti zdravlja na radu jesu uspostavljanje i održavanje sigurnog i zdravog radnog okruženja, a u cilju optimalnog fizičkog i mentalnog zdravlja radnika.
Članak 3.
(1) Obveza je poslodavaca i radnika obavijestiti službu medicine rada o svim čimbenicima u radnoj sredini, za koje znaju ili sumnjaju da mogu nepovoljno utjecati na zdravlje radnika, te o učestalosti oboljenja radnika i njihovoj odsutnosti s posla iz zdravstvenih razloga.
(2) Usluge medicine rada podrazumijevaju:
- uspostavljanje i održavanje sigurne i zdrave radne sredine i
- prilagođavanje rada sposobnostima radnika u skladu sa fizičkim i mentalnim zdravljem radnika.
Članak 4.
Obveze specijaliste medicine rada sukladno ovom Pravilniku jesu:
1.identifikacija opasnosti, štetnosti i napora,
2.analiza utjecaja opasnosti, štetnosti i napora na fizičko i mentalno zdravlje radnika,
3.izloženosti odnos doza-odgovor, granične vrijednosti,
4.identifikacija posebno osjetljivih radnika ili grupe radnika i
5.procjena raspoloživih mjera prevencije i kontrole onečišćenja.
Članak 5.
(1) U nadzoru specijaliste medicine rada u povodu aktivnosti iz članka 4. ovoga Pravilnika sudjeluju i poslodavac i predstavnik radnika.
(2) Nadzor uključuje, uz identifikaciju opasnosti za zdravlje, i razgovore s rukovoditeljima, poslodavcima, radnicima i predstavnicima radnika.
Članak 6.
Nadzor na mjestu rada podrazumijeva:
1.identifikaciju i procjenu rizika u radnoj sredini koji mogu utjecati na zdravlje radnika,
2.procjenu uvjeta i organizacije rada koji mogu predstavljati rizike po zdravlje radnika,
3.procjenu općih i osobnih zaštitnih sredstava,
4.procjenu izloženosti radnika štetnim agensima u skladu s propisanim vrijednostima
izloženosti,
5.procjenu kontrolnih sustava za uklanjanje ili smanjivanje izloženosti štetnim agensima.
Članak 7.
U okviru nadzora mjesta rada, služba medicine rada mora obilaziti mjesto rada radi utvrđivanja rizika radne sredine koji mogu utjecati na zdravlje radnika, u suradnji sa stručnjakom zaštite na radu, radnicima i njihovim povjerenikom.
Članak 8.
(1) Da bi djelotvorno obavljale svoje aktivnosti, službe medicine rada moraju:
1.imati slobodan pristup svim radnim mjestima i uzgrednim postrojenjima poduzeća,
2.obilaziti mjesta rada u odgovarajućim intervalima, ako je potrebno, u suradnji s ostalim službama poduzeća,
3.upoznati se s procesom i normama rada, te tvarima s kojima se radi ili čije se korištenje predviđa,
4.imati mogućnosti obavljati ili zahtijevati da ovlašteni stručni organi vrše:
a) ankete i istraživanja o profesionalnim rizicima koji mogu ugrožavati zdravlje, kao na primjer: vršenje analize atmosfere radnih prostorija, proizvoda i supstanci koje se upotrebljavaju, kao i svake druge materije koje se smatraju štetnom i
b) kontrolu fizički štetnih agensa.
Članak 9.
Učestalost i trajanje posjeta poslodavcu planira se kao vrijeme prevencije u skladu sa vrstom djelatnosti poslodavca, vrstom aktivnosti, ukupnim brojem zaposlenika, te zaposlenika radnika koji su izloženi posebnim rizicima za oštećenje zdravlja, na način da se rizici procjenjuju kao:
1)mali rizik,
2)srednji rizik ili
3)veliki rizik.
Članak 10.
(1) Za radnike iz članka 9. podstavka 1) ovoga Pravilnika koji imaju mali rizik izloženosti nadležni specijalist medicine rada planira vrijeme na mjestu rada na godišnjoj razini od 5 minuta po radniku.
(2) Za radnike iz članka 9. podstavka 2) ovoga Pravilnika koji imaju srednji rizik izloženosti nadležni specijalist medicine rada planira vrijeme na mjestu rada na godišnjoj razini od 7 minuta po radniku.
(3) Za radnike iz članka 9. podstavka 3) ovoga Pravilnika koji imaju veliki rizik izloženosti nadležni specijalist medicine rada planira vrijeme na mjestu rada na godišnjoj razini od 15 minuta po radniku.
Članak 11.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
NACRT
Na temelju članka 81. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/2014, 118/2014 – ispravak i 154/2014) , ministar zdravlja uz suglasnost ministra rada i mirovinskog sustava donosi
PRAVILNIK O NAJMANJEM BROJU SATI KOJE SPECIJALIST MEDICINE RADA MORA PROVESTI NA MJESTU RADA
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se, ovisno o vrsti djelatnosti i aktivnosti poslodavca, procjeni rizika, broju radnika i broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, a koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika temelje se na standardima, načelima i pristupima zdravstvenog nadzora u zaštiti zdravlja na radu.
(2) Temeljna načela u zaštiti zdravlja na radu jesu uspostavljanje i održavanje sigurnog i zdravog radnog okruženja, a u cilju optimalnog fizičkog i mentalnog zdravlja radnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 3.
(1) Obveza je poslodavaca i radnika obavijestiti službu medicine rada o svim čimbenicima u radnoj sredini, za koje znaju ili sumnjaju da mogu nepovoljno utjecati na zdravlje radnika, te o učestalosti oboljenja radnika i njihovoj odsutnosti s posla iz zdravstvenih razloga.
(2) Usluge medicine rada podrazumijevaju:
- uspostavljanje i održavanje sigurne i zdrave radne sredine i
- prilagođavanje rada sposobnostima radnika u skladu sa fizičkim i mentalnim zdravljem radnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 4.
Obveze specijaliste medicine rada sukladno ovom Pravilniku jesu:
1. identifikacija opasnosti, štetnosti i napora,
2. analiza utjecaja opasnosti, štetnosti i napora na fizičko i mentalno zdravlje radnika,
3. izloženosti odnos doza-odgovor, granične vrijednosti,
4. identifikacija posebno osjetljivih radnika ili grupe radnika i
5. procjena raspoloživih mjera prevencije i kontrole onečišćenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 5.
(1) U nadzoru specijaliste medicine rada u povodu aktivnosti iz članka 4. ovoga Pravilnika sudjeluju i poslodavac i predstavnik radnika.
(2) Nadzor uključuje, uz identifikaciju opasnosti za zdravlje, i razgovore s rukovoditeljima, poslodavcima, radnicima i predstavnicima radnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 6.
Nadzor na mjestu rada podrazumijeva:
1. identifikaciju i procjenu rizika u radnoj sredini koji mogu utjecati na zdravlje radnika,
2. procjenu uvjeta i organizacije rada koji mogu predstavljati rizike po zdravlje radnika,
3. procjenu općih i osobnih zaštitnih sredstava,
4. procjenu izloženosti radnika štetnim agensima u skladu s propisanim vrijednostima
izloženosti,
5. procjenu kontrolnih sustava za uklanjanje ili smanjivanje izloženosti štetnim agensima.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 7.
U okviru nadzora mjesta rada, služba medicine rada mora obilaziti mjesto rada radi utvrđivanja rizika radne sredine koji mogu utjecati na zdravlje radnika, u suradnji sa stručnjakom zaštite na radu, radnicima i njihovim povjerenikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 8.
(1) Da bi djelotvorno obavljale svoje aktivnosti, službe medicine rada moraju:
1. imati slobodan pristup svim radnim mjestima i uzgrednim postrojenjima poduzeća,
2. obilaziti mjesta rada u odgovarajućim intervalima, ako je potrebno, u suradnji s ostalim službama poduzeća,
3. upoznati se s procesom i normama rada, te tvarima s kojima se radi ili čije se korištenje predviđa,
4. imati mogućnosti obavljati ili zahtijevati da ovlašteni stručni organi vrše:
a) ankete i istraživanja o profesionalnim rizicima koji mogu ugrožavati zdravlje, kao na primjer: vršenje analize atmosfere radnih prostorija, proizvoda i supstanci koje se upotrebljavaju, kao i svake druge materije koje se smatraju štetnom i
b) kontrolu fizički štetnih agensa.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 9.
Učestalost i trajanje posjeta poslodavcu planira se kao vrijeme prevencije u skladu sa vrstom djelatnosti poslodavca, vrstom aktivnosti, ukupnim brojem zaposlenika, te zaposlenika radnika koji su izloženi posebnim rizicima za oštećenje zdravlja, na način da se rizici procjenjuju kao:
1) mali rizik,
2) srednji rizik ili
3) veliki rizik.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 10.
(1) Za radnike iz članka 9. podstavka 1) ovoga Pravilnika koji imaju mali rizik izloženosti nadležni specijalist medicine rada planira vrijeme na mjestu rada na godišnjoj razini od 5 minuta po radniku.
(2) Za radnike iz članka 9. podstavka 2) ovoga Pravilnika koji imaju srednji rizik izloženosti nadležni specijalist medicine rada planira vrijeme na mjestu rada na godišnjoj razini od 7 minuta po radniku.
(3) Za radnike iz članka 9. podstavka 3) ovoga Pravilnika koji imaju veliki rizik izloženosti nadležni specijalist medicine rada planira vrijeme na mjestu rada na godišnjoj razini od 15 minuta po radniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
Članak 11.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prim. Siniša Varga, dr. med. dent.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva