Opće odredbe

Članak 1.

(1)Ovim Pravilnikom uređuje se način obavljanja poslova tehničke zaštite pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, fizičkih osoba koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova tehničke zaštite - zaštitara tehničara, obveze korisnika tehničke zaštite, način provedbe nadzora tehničke zaštite te oblik i sadržaj radnih naloga.

(2)Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju i na unutarnje službe zaštite.

Članak 2.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Pravilnika, imaju slijedeće značenje:

1.brava sa kodom ili ključem sa serijskim kodom - specijalna brava na protuprovalnim i drugim vrstama vrata koja sadrži poseban kod za otvaranje, izrađena od specijalnog čelika s posebnom zaštitom cilindra i računalno izrađenim ključevima. Načini otvaranja mogu biti i elektronički kodiranim ključevima, karticama, GSM signalom, biometrijskim ključem i sl.

2.centralni dojavni sustav (CDS) – skup uređaja koji služe za prijenos signala alarma sa štićenog objekta, površine ili osobe do dojavnog centra

3.centralni tehnički nadzor (CTN) - postupak prijenosa tehničkih alarma sa štićenog objekta do centra za prihvat alarma pravne osobe ili obrta koji su ugovorom ovlašteni pružiti tehničku intervenciju

4.cijevna pošta - pneumatski sustav transfera prijenosnih kapsula kroz mrežu cijevi s ciljem što sigurnijeg i bržeg prijenosa predmeta

5.elektrokemijska (IBNS) zaštita - sustav zaštite novčanica i zamjenjivih vrijednosti koji se koristi pri distribuciji i pohrani, a pruža zaštitu od neovlaštenog pristupa, trajnim i nepovratnim uništenjem novčanica i zamjenjivih vrijednosti tretiranjem specijalnom bojom te kemijskim ili termičkim agensima

6.elektromehanička zaštita - sustav zaštite vrijednosti koji podrazumijeva sprječavanje njezine dostupnosti putem raznih elektromehaničkih prepreka kao što su brave sa šiframa i glasnim alarmom, razne barijere, zaštita vrata na kasama ili sefovima, trezorima i sl.

7.elektronička zaštita - dio tehničke zaštite koja se provodi putem elektroničkih sustava, uređaja i elemenata

8.element – mehanički, elektromehanički ili elektronički sastavni dio neke složenije cjeline

9.integrirana zaštita - zaštita integracijom električnih i/ili elektroničkih i mehaničkih elemenata ili sustava zaštite

10. „interlocking“ sustav - sustav ovisnog otvaranja dvaju ili više vrata u objektu

11.investitor - vlasnik ili korisnik sustava tehničke zaštite, ili pravna ili fizička osoba te obrtnik za čiji račun se izvodi tehnička zaštita

12.izvedbeni projekt – dokument kojim se razrađuje tehničko rješenje dano projektnim zadatkom

13.izvođač - pravna osoba s odobrenjem za tehničku zaštitu ili obrt tehničke zaštite koji provodi tehničku zaštitu

14.kontrola i registracija ulaska i pristupa – sustav koji se ugrađuje na svim onim mjestima gdje postoji rizik od neovlaštenog ulaska, izlaska, prolaza, pristupa pojedinim resursima ili dijelovima objekta ili štićenog prostora, te tamo gdje postoji opasnost od unošenja odnosno iznošenja nedozvoljenih predmeta, tvari ili materijala u ili iz štićenog objekta ili prostora. Njome se dopušta pristup ulazu, izlazu, prolazu i pristupu isključivo ovlaštenim osobama prema ranije utvrđenim pravilima ponašanja sustava, te provodi evidentiranje i/ili posredna ili neposredna identifikacija osoba

15.lokalno nadzorno mjesto - prostor ili prostorija u štićenom objektu ili javnoj i drugoj površini u kojem osobe ovlaštene za obavljanje poslova privatne zaštite prate aktivnosti u objektu ili na štićenom prostoru na monitorima, i u kojem je moguće uspostaviti prijem dojava s javljača radi mogućnosti pružanja brže intervencije uz obaveznu identifikaciju osoba pri ulazu ili uz primjenu sustava kontrole pristupa

16.mehanička zaštita - dio tehničke zaštite koja se provodi putem mehaničkih elemenata i konstrukcija bez uporabe električne energije

17.monitor – dio sustava video nadzora na kojem se prate aktivnosti u štićenom objektu ili površini u realnom vremenu ili u pregledu video zapisa. Monitor je skupni naziv za razne vrste displeja, TV uređaja, indikacijskih panela, stolnih i drugih vrsta računala, tableta i drugih vrsta ekrana iste namjene

18.nadzorni inženjer - stručna ovlaštena osoba koja nadzire izvođača u izvođenju prema projektu i pravilima struke te potvrđuje korektnost izvedenih radova

19.neprekidni nadzor linije ili neprekidna komunikacija - mogućnost da CDS ili CTN odmah dobiva informaciju o prekidu linije kojom se šalje dojava sa štićenog objekta. Dojavni centar mora imati mogućnost nadzora ispravnosti komunikacije između centra i štićenog objekta u skladu s klasom zaštite prema hrvatskim normama

20.periferna zaštita - zaštita uzduž vanjske strane perimetra štićenog objekta ili javne i druge površine

21.perimetarska zaštita - zaštita unutar jasno definiranog ruba (granice) štićenog objekta ili javne i druge površine

22.plovilo – vozilo koje se kreće vodom i/ili zrakom

23.projekt izvedenog stanja – projekt tehničke zaštite sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima. Investitor, odnosno njegov pravni slijednik dužan ga je čuvati za sve vrijeme dok građevina ili javna i druga površina postoji

24.prostorna zaštita - zaštita objekta unutar svake pojedine prostorije ili između objekta i vanjske ograde.

25.protuprepadna zaštita - sustav tehničke zaštite kojem je osnovna zadaća što brža „tiha“ dojava prilikom pokušaja i izvršenja kaznenih djela prema osobama (prepadi, razbojništva), za vrijeme ili nakon izvršenja kaznenih djela, radi pružanja intervencije zaštitara i policije, a izvodi se uređajima koji omogućuju napadnutoj osobi neopaženo aktiviranje signala alarma u slučaju prepada

26.protuprovalna nerasprskavajuća folija - sloj prozirnog, bojanog ili metaliziranog materijala koji se postavlja na staklene i druge površine u svrhu zadržavanja krhotina u slučaju loma ili rasprskavanja stakla

27.protuprovalna vrata - masivna vrata visoke čvrstoće s jednostrukim ili višestrukim zaključavanjem pokretnim cilindričnim zasunima, sigurnosnim i vezivnim vijcima, ispitana na otpore prema provali, normativno klasificirana

28.protuprovalna zaštita - sustav tehničke zaštite osoba i imovine kojem je osnovna zadaća detekcija i dojava pokušaja i izvršenja kaznenih djela prema imovini (provale, krađe), radi pružanja intervencije zaštitara i policije

29.snimak postojećeg stanja - evidentiranje zatečenog stanja s arhitektonsko - građevinskog, konstruktorskog i instalaterskog aspekta

30.sustav tehničke zaštite - oblik zaštite koji povezuje dva ili više uređaja ili elemenata u funkcionalnu cjelinu

31.sustav video nadzora - sustav tehničke zaštite kojem je osnovna zadaća odvraćanje i otežavanje počinjenja kaznenih djela te olakšavanje pronalaska počinitelja protupravnih djelatnosti na temelju video zapisa

32.sustavi za satelitsko praćenje i lociranje osoba, vozila i plovila - sastoji se od primopredajnika u vozilu koji omogućava određivanje lokacije, nadzor i vezu s centrom za lociranje i praćenje

33.sustavi za zaštitu artikala od krađe – sustav zaštite kojim se sprječava krađa u gospodarskim objektima, posebice trgovinama, a sastoje se od detekcijskih antena, zaštitnih privjesaka ili naljepnica, uređaja za njihovo skidanje, aktiviranje i deaktiviranje

34. „tiha dojava“ - pojam koji označava nečujni prijenos alarmnog signala s javljača u prijemnu centralu bez uključivanja zvučnih ili svjetlosnih signalnih naprava

35.uređaj - tehničko sredstvo koje uključenjem u rad izvršava svoj program ili omogućuje neku korisnu radnju

36.uređaji koji sprječavaju neovlaštenu uporabu vozila i plovila – uređaji ili sustavi konstruirani za sprječavanje nedopuštenog pokretanja motora ili drugih izvora glavnoga pogona vozila i plovila kojim se blokira sustav za upravljanje, prijenos snage ili ručica mjenjača vozila i plovila

37.video verifikacija - postupak koji omogućava da se na zaslonu operatera automatski podigne slika s kamere koja pokriva područje u kojem je generiran alarm sa integriranih sustava ili pri nečijem prolazu kroz kritične točke.

Članak 3.

(1)Obveza provedbe tehničke zaštite na način propisan ovim Pravilnikom odnosi se na subjekte u gospodarskoj i javnoj djelatnosti, odnosno pravne osobe, obrte i druga javna tijela i organizacije koje obavljaju gospodarsku i javnu djelatnost.

(2)Tehnička zaštita, na način propisan ovim Pravilnikom, provodi se i u privatnim stambenim objektima, prostorima i površinama te pokretninama ako vlasnik ili korisnik sklopi ugovor o provedbi tehničke zaštite s pravnom osobom ili obrtom koja ima dopuštenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite.

(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, inspekcijski nadzor provodi se samo nad pravnim osobama i obrtima koji provode tehničku zaštitu.

Članak 4.

(1) Štićeni objekti su građevinski i drugi objekti, vozila ili plovila koji se štite tehničkom zaštitom.

(2)Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju i pri obavljanju poslova tehničke zaštite na javnim i drugim površinama.

(3)Pravne osobe i obrti koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite i ustanove za izobrazbu čuvara, zaštitara i zaštitara specijalista moraju uspostaviti odgovarajuće mjere tehničke zaštite vlastitih poslovnih prostora na način propisan ovim Pravilnikom i pravilnikom koji uređuje prostorno tehničke uvjete za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

(4)Izradu projektne dokumentacije i provedbu tehničke zaštite u poslovnim prostorima pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, na način propisan ovim Pravilnikom, mogu uspostaviti vlastiti zaposlenici koji imaju dopuštenje za obavljanje poslove tehničke zaštite. Isto se odnosi i na servisiranje i održavanje tehničke zaštite.

Odgovorne osobe i opći akti

Članak 5.

(1)Pravna osoba i obrt imenuju odgovornu osobu za poslove tehničke zaštite u pravnoj osobi odnosno u zajedničkom obrtu općim aktom o imenovanju te se u slučaju promjene istim aktom i razrješuje, a izgled i sadržaj obrasca o imenovanju/razrješenju odgovorne osobe za poslove tehničke zaštite propisan je u Prilogu 6. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

(2)Do imenovanja nove odgovorne osobe, odgovornom osobom za poslove tehničke zaštite privremeno se smatra osoba ovlaštena za zastupanje u pravnoj osobi.

(3)U slučaju da u pravnoj osobi ima više osoba ovlaštenih za zastupanje, pravna osoba i obrt privremeno imenuju jednu od tih osoba odgovornom osobom za poslove tehničke zaštite te je, s danom imenovanja nove odgovorne osobe iz stavka 1. ovog članka razrješuju, a izgled i sadržaj obrasca o imenovanju i razrješenju privremene odgovorne osobe za poslove tehničke zaštite propisan je u Prilogu 7. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

(4)Opći akt o razvrstavanju radnih mjesta poslova tehničke zaštite s opisom navedenih poslova te ovlastima zaposlenika za svako radno mjesto sastavlja se na memorandumu pravne osobe i obrta, te mora sadržavati popis samo onih osoba koje će obavljati poslove tehničke zaštite, a izgled i sadržaj obrasca o aktu o razvrstavanju radnih mjesta poslova privatne zaštite propisan je u Prilogu 8. ovoga Pravilnika i čini njego sastavni dio.

(5)Opći akt o zaštitnom znaku mora se sastaviti na memorandumu pravne osobe i obrta, a izgled i sadržaj obrasca općeg akta o zaštitnom znaku propisan je u Prilogu 9. ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

(6)Svi opći akti navedeni u ovom članku sadrže tiskano ime i prezime te potpis čelnika pravne osobe (direktora ili predsjednika uprave) odnosno vlasnika obrta.

Namjena tehničke zaštite

Članak 6.

(1)Tehnička zaštita predstavlja skup radnji kojima se neposredno ili posredno zaštićuju ljudi i njihova imovina, a provodi se tehničkim komponentama koji mogu uključivati elektroničke, elektromehaničke, elektrokemijske, biotehnološke i ostale slične sustave te pridruženi softver za medije na kojima se nalaze, a kojima je osnovna namjena sprječavanje protupravnih djelovanja usmjerenih prema štićenim osobama ili imovini.

(2) Protupravna djelovanja usmjerena prema štićenim osobama ili imovini iz stavka 1. ovog članka su sva prekršajna i kaznena djela usmjerena prema ljudima i njihovoj imovini i određena posebnim propisima.

(3) Zadaća tehničke zaštite je odvratiti počinitelja, otežati mu, ograničiti ili onemogućiti pristup štićenom objektu ili površini, onesposobiti počinitelja ili zabilježiti bitne podatke o počinitelju radi daljnjih potražnih radnji nadležnih tijela.

Članak 7.

(1)Tehnički i mehanički elementi, konstrukcije i uređaji te sustavi u funkciji zaštite od požara ne spadaju u područje djelatnosti tehničke zaštite, kako je određeno ovim Pravilnikom, već se njihova primjena uređuje posebnim propisima o zaštiti od požara.

(2)Tehnički i mehanički elementi, konstrukcije i uređaji te sustavi koji se koriste za nadzor tehnoloških procesa, praćenje komunalnih djelatnosti na javnim površinama, pregled prometa pješaka i vozila na raskršćima, auto cestama i tunelima, turističke web kamere, medicinske svrhe, reklamne i promidžbene svrhe, zaštite čovjekove okoline, virtualni muzeji, kućni nadzor djece i osoba s posebnim potrebama te ostale svrhe koje nemaju za cilj zaštitu osoba i imovine od protupravnih radnji, ne spadaju u područje djelatnosti tehničke zaštite, kako je određeno ovim Pravilnikom, već se njihova primjena uređuje posebnim propisima.

Vrste tehničke zaštite

Članak 8.

Mehaničkom zaštitom, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju se:

- protubalistički elementi (protubalistička stakla i drugi protubalistički građevni materijali) koji se ugrađuju u prostore štićenih objekata, što uključuje i vozila i plovila

- primopredajni pultovi i neprobojne pregrade izrađene od protubalističkih elemenata

- protuprovalna vrata s bravama s kodom, ključem sa serijskim kodom ili drugim vrstama ključeva

- mehanički sustavi za zaštitu od krađe vozila blokadama mjenjača, upravljača i kotača

- protuprovalne nerasprskavajuće folije za staklene površine objekata

- mehanička zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora, bankomata i srodnih uređaja, sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostora)

- građevinski elementi za zaštitu osoba i imovine:

- trezorski prostor i trezorska vrata

- rešetke i rešetkasta vrata za trezore, sefove ili prostore za pohranu novca i vrijednosti

- rešetke za prozore, roloi za izloge i građevinske otvore, cestovne zapreke, prepreke na vodi

- ulazne prepreke ili barijere

- ostala mehanička zaštita primjenjiva u svrhu zaštite osoba i imovine.

Članak 9.

Elektroničkom zaštitom, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju se:

- protuprovalni i protuprepadni sustavi

- sustavi video nadzora

- sustavi kontrole i registracije ulaska, izlaska i pristupa osoba, životinja, vozila i plovila

- aplikacije za integraciju sustava tehničke zaštite

- elektronička zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora, bankomata i srodnih uređaja, sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostora), s elektroničkim bravama i bravama s vremenskom odgodom otvaranja

- sustavi za satelitsko praćenje i lociranje osoba, vozila i plovila

- uređaji za detekciju metalnih predmeta i eksploziva

- rendgenski uređaji za kontrolu predmeta

- sustavi za zaštitu artikala od krađe

- dronovi u funkciji zaštite osoba i imovine

- ostala elektronička zaštita primjenjiva u svrhu zaštite osoba i imovine.

Članak 10.

Integriranom zaštitom, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju se:

- ograde za perimetarsku zaštitu s elektroničkim bravama ili bravama sa serijskim brojem ili kodom

- elektromehaničke barijere (rampe, okretne barijere, cestovni blokatori i srodni uređaji) kojima se priječi prilaz, ulaz ili kretanje štićenim prostorom ili objektom

- integrirana zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora, bankomata i srodnih uređaja, sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostora) s mehanotroničkim bravama

- „interlocking“ sustavi

- električne ili elektromagnetske brave

- protuprovalni sustavi na bazi dimnih zavjesa

- elektrokemijski sustavi i oprema za zaštitu novčanica pri distribuciji i u objektima

- elektromehanički sustavi za zaštitu pri distribuciji pošiljaka

- sustavi cijevne pošte u funkciji zaštite osoba i imovine

- ostala integrirana zaštita primjenjiva u svrhu zaštite osoba i imovine.

Članak 11.

(1)Protubalistički elementi su protubalistička stakla i drugi protubalistički građevni materijali koji se ugrađuju u prostore štićenih objekata, što uključuje i vozila i plovila s odgovarajućom razinom balističke otpornosti ispitanim prema hrvatskim normama.

(2)Neprobojne pregrade kojima su zaštićeni sigurnosni moduli, kabine, kiosci i dr. izrađuju se od protubalističkih elemenata i sastoje se od nosivih protubalističkih konstrukcija, protubalističkog stakla ili materijala sličnog staklu i primopredajnog pulta s transfer ladicom. Sastavni dio neprobojne pregrade su protubalistički ojačana protuprovalna vrata kojima se ulazi u štićeni prostor.

(3)Protuprovalna vrata su masivna vrata visoke čvrstoće s jednostrukim ili višestrukim zaključavanjem, sigurnosnim i vezivnim vijcima, ispitana na otpore prema provali, normativno klasificirana. Brave sadrže višestruki način zaključavanja, s posebnim kodom i karticom radi sprječavanja kopiranja.

(4)Protuprovalna vrata moraju biti ispitana i onemogućavati:

-proboj vratnog krila i lom dovratka

-lom, bušenje i izvlačenje jezgre cilindra

-podizanje i krivljenje vratnog krila

-provale sa posebnim provalničkim tehnikama, što određuje klasu te

-ulazak sa neovlašteno izrađenim ključem.

(5)Mehanički sustavi za zaštitu od krađe vozila i plovila mogu se ugrađivati na način da se onemogući okretanje upravljača (metalne konstrukcije poprečno pričvršćene na upravljač vozila i plovila ili spojene s pedalom kočnice ili gasa), zaključavanje stupa upravljača, metalne konstrukcije (tzv. „lisice“) na kotačima vozila i plovila (letjelica), zaključavanje ručice mjenjača i dr.

(6)Protuprovalne nerasprskavajuće folije za staklene površine objekata ojačavaju i učvršćuju staklene površine i moraju biti ispitane u smislu otpornosti na ručni napad.

(7)Mehanička zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora, bankomata i srodnih uređaja, sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostora) odnosi se na fizičko ojačavanje opreme putem učvršćivanja za stabilnu podlogu, primjenu ispitanih materijala odgovarajuće čvrstoće i otpornosti, primjenu mehaničkih brava, te ostalih mehaničkih metoda zaštite.

(8)Trezorska vrata su specijalno ojačana vrata u sigurnosnoj klasi od HRN EN 0 - 13, s ili bez dnevnih rešetkastih vrata i zaključavanjem pomoću najmanje dvije ili više mehaničkih, elektronskih ili integriranih brava.

(9)Trezor je zidani ili montažni prostor unutar objekta u kojem se pohranjuju vrijednosti, izgrađen od čvrstog neprobojnog i protubalističkog materijala s posebno ojačanim vratima i ograničenom kontrolom pristupa, normativno klasificiran.

(10)Rešetke i rešetkasta vrata za trezore ili prostore za pohranu vrijednosti, rešetke za prozore, roloi za izloge i građevinske otvore, cestovne zapreke, te ulazne prepreke ili barijere ugrađuju se sukladno hrvatskim i europskim normama te priznatim pravilima struke.

Članak 12.

(1)Protuprovalni i protuprepadni sustav može biti žični, bežični ili hibridni, a sastoji se od:

- alarmne centrale ili centralnog uređaja

- upravljača ili tipkovnice

- električnog napajanja

- javljača ili detektora (pasivnih ili prijamnika i aktivnih ili predajnika)

- protuprepadnih tipkala (fiksnih ili bežičnih), šina i pedala

- detektora zadnje novčanice

- uređaja za signalizaciju (unutarnjih i vanjskih sirena sa ili bez bljeskalica)

- uređaja za komunikaciju (digitalni, GMS, telefon, IP, GPRS).

(2)Protuprovalni sustavi ugrađuju se na način da se javljači smještaju na mjesta koja pokrivaju ulaze u štićeni objekt (vrata, prozori, staklene stijene i dr.) te na opremu ili uređaje za pohranu novca i vrijednosti (kase, sefove, trezore, bankomate i dr.), a protuprepadni javljači na dohvat osobama radi što brže i neprimjetne aktivacije i dojave.

(3)Alarm s protuprovalnih sustava prosljeđuje se na vanjsku ili unutarnju sirenu, lokalno nadzorno mjesto ili dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili unutarnje službe zaštite, dok se alarm s protuprepadnih sustava prosljeđuje u lokalno nadzorno mjesto ili dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili unutarnje službe zaštite u obliku tzv. „tihe dojave“.

(4)Protuprovalni javljači ili detektori dijele se na kontaktne, vibracijske, javljače zračenja u prostoru, javljače ukopane u zemlju, ograde koje služe kao javljači, blizinske kapacitivne javljače i kamere koje se koriste u svrhu dojave.

(5)Protuprovalni sustavi trebaju imati dokaz o kvaliteti opreme sukladno normi HRN EN 50131.

Članak 13.

(1)Sustav video nadzora sastoji se od kamera, monitora i uređaja za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala te električnog napajanja. Neprekidni video nadzor obuhvaća uvjet ispravnosti i funkcionalnosti sustava video nadzora unutar 24-satnog režima rada, što podrazumijeva 24-satni zapis aktivnih događaja u objektima ili na javnim i drugim otvorenim površinama.

(2)Sustav video nadzora koji se ugrađuje u štićene objekte i na javne i druge površine mora imati digitalan zapis te zadovoljavati ovim Pravilnikom propisane osnovne zahtjeve za kvalitetom i funkcionalnošću.

(3)Kamere mogu imati funkcije odvraćanja, detekcije, prepoznavanja i identifikacije, a minimalna rezolucija kamera mora biti 480 TVL (analogno), odnosno VGA (digitalno).

(4)Kamere koje imaju funkciju identifikacije moraju imati horizontalnu rezoluciju minimalno 330 piksela po metru.

(5)Projektna dokumentacija za svaku ugrađenu identifikacijsku kameru mora sadržavati točan izračun maksimalne udaljenosti kamere od osobe u štićenom prostoru, te u šrafiranom polju obuhvata pojedine kamere kotiranu i u metrima izračunatu širinu scene i maksimalnu udaljenost.

(6)U vidnom polju kamere ne smiju se nalaziti nikakve prepreke koje bi onemogućavale funkcionalnost sustava.

(7)Vanjske kamere moraju biti smještene u zaštitna kućišta ili na drugi odgovarajući način biti zaštićene od uništenja, otuđenja i utjecaja klimatskih uvjeta te biti funkcionalne i u noćnim uvjetima.

(8)Lažne kamere ne spadaju u uređaje ili elemente sustava tehničke zaštite.

Članak 14.

(1)Uređaj za snimanje mora biti smješten na način da je zaštićen od uništenja ili otuđenja (smještaj u posebne ormariće sa zaključavanjem, prostore trezora ili drugih prostorija s kontrolom ulaska i pristupa ili na drugi način) te imati mogućnost prijenosa podataka na medij i u formatu čitljivim na PC računalu, dok video zapisi moraju imati konstantnu kvalitetu slike i brzi pristup snimljenom materijalu.

(2)Iznimno, u slučaju da se snimke s videokamera pohranjuju na memorijske kartice, tvrde diskove ili na druge medije koji se nalaze u kameri ili pored kamere, navedeni mediji moraju biti smješteni tako da su nedostupni neovlaštenim osobama.  

(3)Brzina snimanja mora biti minimalno 2fps po kameri, a minimalna rezolucija snimanja po kameri za funkciju identifikacije mora biti 4CIF, odnosno u skladu s rezolucijom kamere.

(4)Uređaji za snimanje video signala moraju imati mogućnost automatskog starta snimanja nakon nestanka napajanja uređaja, te mogućnost programiranja zaštitnih šifri i prava korištenja za pojedine šifre radi kontrole korištenja uređaja za snimanje.

(5)Ako je sustav video nadzora povezan s protuprovalnim sustavom, brzina snimanja treba biti mala, dok se u slučaju alarma, video kamerama koje pokrivaju dio prostora iz kojeg je došao signal, brzina snimanja mora povisiti do njezine pune brzine.

(6)Svaki gospodarski objekt svrstan u I., II., III. i IV. kategoriju, te svaka javna i druga površina na kojoj je uspostavljen video nadzor, u cilju osiguranja neprekidnog rada sustava tehničke zaštite, mora imati osigurano rezervno napajanje električnom energijom putem UPS uređaja ili rezervnih akumulatorskih baterija ili na drugi način u trajanju od minimalno 30 minuta te imati neprekidnu nadziranu zaštićenu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije ili je u slučaju nenadzirane komunikacije ili njezina prekida potrebno osigurati pričuvni fizički odvojeni komunikacijski kanal, koji može biti GSM/GPRS komunikator.

Članak 15.

(1)Sustavi kontrole i registracije ulaska i pristupa namijenjeni su zaštiti od neovlaštenog pristupa, ulaska, prolaza ili izlaza osoba, vozila i plovila te životinja iz štićenog objekta, prostora ili površine ili njihovim dijelovima. Unutar sustava može se integrirati kontrola radnoga vremena zaposlenika, nadzor pojedinih prostorija ili predmeta te kontrola nadzora osoba koje obavljaju poslove tjelesne zaštite ili vatrogasnog dežurstva.

(2)Sustav kontrole pristupa sastoji se od  elektroničkih uređaja za identifikaciju osoba (čitači, terminali, tipkovnice), detektora, elektromagnetskih prihvatnika (elektromagnetski držači za držanje vrata zatvorenim i elektromagnetski uređaji za onemogućavanje otvaranja vrata), elektromotornih podsustava, komunikacijskih modula za razmjenu podataka među dijelovima sustava i programske podrške za konfiguriranje sustava, nadzor, upravljanje i izvješćivanje. Sustavi kontrole pristupa sadrže i druga tehnološka rješenja (biometrijska zaštita, glasovna detekcija i dr.) primjenjiva u zaštiti osoba i imovine.

(3)U kontrolu pristupa spadaju i sustavi za pristup ormarima za ključeve kao i sustavi naplate parkiranja na javnim parkiralištima i garažama ako omogućavaju identifikaciju osoba i vozila te razne vrste motoriziranih vrata upravljana kodiranim elektroničkim načinima za kontrolu pristupa i ulaza vozilima i plovilima.

Članak 16.

(1)Sustavi tehničke zaštite mogu se međusobno povezivati u svrhu povećanja efikasnosti zaštite osoba i imovine putem aplikacija za integraciju.

(2)U sustav tehničke zaštite mogu se uvezati i ostali sustavi zaštite na štićenom objektu (zaštita od požara, dojava plina, sustavi evakuacije, termalne kamere za mjerenje temperature, klimatizacija, ventilacija, rasvjeta, liftovi) ako se time povećava sigurnost objekta i ne ugrožava, usporava ili ometa osnovna funkcija sustava tehničke zaštite.

Članak 17.

(1)Elektronička zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora, bankomata i srodnih uređaja, sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostora) odnosi se na elektroničke brave i brave s vremenskom odgodom otvaranja, te ostale elektroničke uređaje u funkciji zaštite navedene opreme.

(2)Sustavi za satelitsko praćenje i lociranje osoba, vozila i plovila odnose se na GPS praćenje i prijenos podataka i alarma na mobilni uređaj ili računalo.

(3)Uređaji za detekciju metalnih predmeta su ručni i stabilni metal detektori kojima se provjerava, detektira i onemogućava mogućnost unosa vatrenog oružja u štićeni objekt ili prostor.

(4)Specijalnim uređajima za pregled prtljage i pošiljki otkriva se eksploziv u osobnoj prtljazi ili poštanskim pošiljkama.

(5)Stabilnim ili mobilnim RTG uređajima provodi se horizontalno i vertikalno skeniranje sadržaja pošiljaka.

(6)Sustav za elektronsku zaštitu artikala od krađe sastoji se od detekcijskih petlji (antena), zaštitnih privjesaka i naljepnica te uređaja za njihovo skidanje i razdvajanje ili deaktivaciju.

(7)Dronovi koji imaju mogućnost video nadzora mogu se koristiti u funkciji zaštite osoba i imovine na način propisan ovim Pravilnikom i posebnim propisima koji uređuju područje primjene dronova.

Članak 18.

(1)Ograde za perimetarsku zaštitu osiguravaju štićene objekte i prostore od neovlaštenog pristupa i ulaza/izlaza osoba, životinja, vozila i plovila. Sadrže mehaničke, elektroničke ili druge vrste brava, a mogu sadržavati i druge sustave tehničke zaštite (kontrolu pristupa/ulaza, video nadzor i dr.).

(2)Elektromehaničke barijere kojima se priječi prilaz ili kretanje štićenim prostorom ili objektom su tripodi, okretne barijere, sigurnosna vrata i rampe, cestovni blokatori i drugi srodni uređaji. Mogu biti integrirani u kontrolu pristupa/ulaza, što omogućava evidentiranje osoba, vozila i plovila, te životinja koje ulaze/izlaze iz štićenog objekta ili prostora.

(3)„Interlocking“ sustavi namijenjeni su kontroli ulaza ili prolaza unutar štićenog objekta na principu međuovisnosti otvaranja vrata. Integrirani su u sustav kontrole pristupa, a primjenjuju se i na ulazu u poslovne objekte pri čemu konstrukcije vrata mogu imati protubalistička svojstva.

(4)Električne ili elektromagnetske brave su uređaji instalirani u okvir vrata koji omogućavaju otvaranje ulaznih i drugih vrata s portafona ili drugog dislociranog ili radnog mjesta radi provjere okolnosti ulaska posjetitelja u objekt ili dio objekta.

(5)Sustavi zaštite dimom spadaju u skupinu sustava tehničke zaštite koji imaju protuprovalnu funkciju, a koriste se u poslovnim objektima izvan radnog vremena i spajaju se na alarmni dojavni sustav čime se postiže efekt rane dojave i pravovremene intervencije po zaprimljenom dojavnom signalu.

(6)Elektrokemijski sustavi i oprema za zaštitu novčanica pri distribuciji i u objektima i uređajima (IBNS) moraju zadovoljavati funkcionalnost nepovratnog obojenja i uništenja novčanica u slučaju pokušaja neovlaštenog prodora u zaštitnu opremu (spremnike, torbe, kofere, uređaje i dr.).

(7)U elektrokemijsku zaštitu spada i sustav tzv. „dimne novčanice“ kojim se pri izlasku iz objekta aktivira uložak s dimom i kemijskim agensom koji generira oblak dima koji privlači pažnju, označuje napadača i novčanice i time olakšava potragu za počiniteljem.

(8)Odgovarajuća funkcionalnost sustava elektrokemijske zaštite je zadovoljena ako je aktivacijom obojeno ili kemijski ili termički oštećeno 100% novčanica, a postotak obojenosti ili oštećenosti svake novčanice iznosi minimalno 20%.

(9)Elektromehanički sustavi za zaštitu pri distribuciji pošiljaka ugrađuju se u specijalna vozila za prijevoz novca i drugih vrijednosti i pošiljaka za razdvajanje prostora posade vozila od utovarnog prostora, zaštitu postolja za elektrokemijske spremnike pri prijevozu i dr.

(10)Sustav cijevne pošte u svrhu zaštite osoba i imovine koristi se za pneumatski prijenos novca, vrijednosnih papira, dokumenata i drugih pošiljaka kroz etaže i prostorije objekta radi onemogućavanja presretanja pošiljke i brže dostave.

Provedba tehničke zaštite

Članak 19.

(1)Provedba tehničke zaštite razumijeva:

1.izradu prosudbe ugroženosti sa snimkom postojećeg stanja štićenog objekta ili javne i druge površine s analizom opasnosti

2.izradu sigurnosnog elaborata

3.definiranje projektnog zadatka

4.projektiranje tehničke zaštite

5.izvedbu tehničke zaštite

6.stručni nadzor nad izvedbom radova

7.tehnički prijem

8.izradu projekta izvedenog stanja

9.održavanje i servisiranje tehničke zaštite

10.uporabu tehničke zaštite.

(2)Provedba tehničke zaštite provodi se isključivo unutar perimetra tehničke zaštite koji odvaja objekt ili prostor javne i druge površine od okolnog prostora.

(3)Prilikom provedbe tehničke zaštite treba primjenjivati postojeće hrvatske zakone, norme i druge propise. U nedostatku istih, treba primijeniti odgovarajuće europske, odnosno međunarodne norme i druge općeprihvaćene preporuke i pravila struke.

(4)U primjeni tehničke zaštite mogu se koristiti norme propisane u primjeni zaštite novčarskih institucija.

(5)Prilikom ugradnje elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite moraju se primijeniti odredbe propisa koji uređuju područje zahtjeva za proizvode i ocjenu sukladnosti kao i tehnička dopuštenja za građevne i druge proizvode, što podrazumijeva obvezu izdavanja certifikata o sukladnosti, uvjerenja o kakvoći i tehničkih dopuštenja za proizvode stavljene na tržište Republike Hrvatske.

Prosudba ugroženosti

Članak 20.

(1)Prosudba ugroženosti je dokument kojim se određuje stvarna razina rizika od počinjenja kaznenih djela i ugrožavanja života i imovine osoba u objektu ili na javnoj i drugoj površini u ovisnosti od vanjskih i unutarnjih faktora ugroženosti, te određuju kategorije objekata i površina.

(2)Način izrade prosudbe ugroženosti propisan je pravilnikom kojim se uređuje postupak i način kategorizacije štićenih objekata, izrade prosudbe ugroženosti, provedbe postupka revizije i postupka kvantifikacije.

Sigurnosni elaborat

Članak 21.

(1)Na temelju izrađene prosudbe ugroženosti izrađuje se sigurnosni elaborat kojim se predlažu mjere štićenja i radne procedure koje će rizike uočenih ugrožavanja dovesti na prihvatljivu razinu.

(2)Sigurnosnim elaboratom se određuje optimalna razina preventivno - organizacijskih, tehničkih i mjera integralne zaštite, kao i povezanost s drugim tehnološkim sustavima na objektu ili na javnoj i drugoj površini.

(3)Dio sigurnosnih elaborata su i sigurnosni planovi i sigurnosne procedure novčarskih institucija i drugih gospodarskih i javnih subjekata, ako se izrađuju na njihov zahtjev.

Projektni zadatak

Članak 22.

Na temelju izrađenog sigurnosnog elaborata izrađuje se projektni zadatak kojim se utvrđuju svi parametri potrebni za izradu projekta tehničke zaštite, i to:

1.koncept zaštite

2.odabir vrste i opsega tehničke zaštite

3.odabir i smještaj uređaja i opreme

4. zahtjevi na sustave i opremu

5.način provedbe pripremnih radova i smještaj instalacija.

Projektiranje tehničke zaštite

Članak 23.

(1)Na temelju projektnog zadatka, izrađuje se izvedbeni (idejni) Projekt tehničke zaštite koji mora sadržavati slijedeće elemente:

1.naziv pravne osobe ili obrta koji je izradio projekt

2.presliku odobrenja za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite za pravnu osobu ili obrt

3.ime i prezime osobe koja je izradila projekt, njegov potpis i broj zaštitarske iskaznice

4.naziv i adresu građevine ili javne površine na kojoj se provodi tehnička zaštita

5.naziv investitora

6.datum izrade

7.broj projekta

8.tehnički opis svih predviđenih elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite s detaljnim tehničkim specifikacijama

9.popis normi, stručnih preporuka i drugih tehničkih propisa

10.raspored tehničke zaštite u štićenom objektu ili na javnoj i drugoj površini

11.grafičke priloge koji se sastoje od zasebnih tlocrta s ucrtanim elementima i sastavnicom te simbolima.

(2)Grafički prilozi obuhvaćaju tlocrtni prikaz objekta ili javne površine s ucrtanim bitnim elementima objekata, raspored prostora i prostorija, prilaza, ulaza/izlaza, kretanja i smještaja vrijednosti, kritičnim točkama, te oznakama postojeće zaštite.

(3) Grafički prilozi objekata moraju sadržavati pojedinačne tlocrte:

- perimetarske zaštite

- rasporeda prostorija u štićenom objektu

- radnih mjesta i putova novca i vrijednosti

- mjesta ugrađenih elemenata kontrole pristupa pojedinim prostorijama

- mjesta ugrađenih protuprovalnih uređaja u prostorijama (magnetni kontakti na ulaznim otvorima, javljači i dr.)

- mjesta ugrađenih protuprepadnih elemenata (tipkala, šina, pedala, tipkovnice i centrale)

- prostorija gdje se nalaze posebno štićene vrijednosti (trezori, kase, skladišta)

- mogućih prodora u objekt (ulazi/izlazi, prozori, ostali otvori, stube) i kritičnim točkama te prostorima ili predmetima s povećanom ugrozom u odnosu na vrstu kaznenog djela i vrstom njihove zaštite (rešetke, folije)

- vanjskih i unutarnjih kamera s ucrtanim područjem pokrivanja prostora  

- ostalih elemenata tehničke i druge zaštite u objektu

- blok sheme sustava tehničke zaštite.

(4) Grafički prilozi javnih površina moraju sadržavati pojedinačne tlocrte:

- tlocrt perimetra javne površine s ucrtanim granicama štićenog prostora, objektima i građevinama te prometnom i drugom infrastrukturom

- pristupne ceste i ulice kojima se dolazi na javnu površinu te ostala mjesta pristupa

- mjesta na javnoj površini na kojima se nalaze najugroženiji objekti, građevine ili točke okupljanja osoba

- mjesta na javnoj površini koja imaju visoki značaj (posebno vrijedni spomenici kulture, parkovna vrijednost, gospodarska djelatnost visoke ugroze i sl.)

- mjesta smještaja elemenata, konstrukcija ili uređaja tehničke zaštite

- prostorni pregled pokrivanja obima prostora javne površine kamerama

- optimalna mjesta za tjelesnu zaštitu.

Članak 24.

(1)Projekt sustava tehničke zaštite izrađuje se za kategorije I. – IV. objekata i za sve kategorije javnih površina, dok se za V. i VI. kategoriju objekata te druge površine otvorenih prostora izrađuje samo Prosudba ugroženosti te akt naziva „Prijedlog mjera zaštite“ s tlocrtom (crtežom) ugradnje elemenata ili sustava tehničke zaštite.

(2)Projekti i Prijedlozi mjera zaštite izrađuju se računalnom tehnikom.

(3)Prijedlog mjera zaštite sadrži elemente projektnog zadatka, tehnički opis svih predviđenih elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite i njihov raspored, a tlocrt (crtež) mora biti napravljen u skladu s pravilima tehničkog crtanja.

(4)Prosudba ugroženosti, sigurnosni elaborat i projektni zadatak čine sastavni dio projekta tehničke zaštite, a zajedno s potvrdom i zapisnikom o tehničkom prijmu čine projektnu dokumentaciju.

(5)Projektna dokumentacija mora imati oznaku poslovne tajne, a način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne mora se pobliže odrediti zasebnim općim aktom.

Članak 25.

(1)Projektnu dokumentaciju smiju izrađivati samo pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje odnosno dopuštenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o privatnoj zaštiti.

(2)Za postojeće uređaje ili sustave tehničke zaštite objekata kategorije I. – IV. i za sve kategorije javnih i drugih površina, koji su ugrađeni bez projektne dokumentacije iz članka 24. ovoga Pravilnika, treba izraditi projekt izvedenog stanja.

(3)Projektna dokumentacija iz članka 23. ovoga Pravilnika ne izrađuje se za vozila i plovila. Tehnička dokumentacija za vozila i plovila sastoji se od:

-radnog naloga s opisom zadatka ugradnje elemenata, uređaja ili sustava tehničke zaštite te tehničkim specifikacijama ugrađene opreme

-tehničkih karakteristika uređaja proizvođača

-potvrde o usklađenosti s propisima i zapisnika o tehničkom prijemu s pripadajućim potvrdama o tehničkoj sukladnosti proizvoda.

(4)Projektna dokumentacija i projekti izvedenih stanja objekata, te javnih i drugih površina čuvaju se trajno, odnosno do izvedbe novih dokumenata.

(5)Nakon prestanka važenja svih vrsta dokumentacije koje sadrže mjere tehničke zaštite ili podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite, projektnu dokumentaciju je potrebno uništiti na način kojim se onemogućava rekonstrukcija dokumenata.  

(6) Fotodokumentacija se prilaže za kategorije objekata I. – IV. i štićene prostore javnih i drugih površina, a sadrži jasne i pregledne fotografije lokacije vanjskog dijela objekta ili prostora sa svih strana, pristupnih cesta, susjednih objekata, unutarnjih prostorija, smještaja opreme i ostalih detalja koji su u funkciji projektiranja zaštite objekta ili prostora. Fotodokumentacija može sadržavati i video snimak.

Izdavanje suglasnosti na projektnu dokumentaciju

Članak 26.

(1)Zahtjeve za izdavanje suglasnosti na projektnu dokumentaciju objekata I., II. i III. kategorije i javnih površina I. kategorije podnosi investitor nadležnoj službi za nadzor privatne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Zahtjevu priliježe prosudba ugroženosti i ostala projektna dokumentacija sastava, forme, sadržaja i kvalitete propisane ovim Pravilnikom.

(2)Ministarstvo provodi postupak koji sadrži pregled dokumentacije, inspekcijski nadzor objekta i/ili površine, sastavljanje zapisnika te izdavanje suglasnosti.

Izvedba tehničke zaštite

Članak 27.

(1)Izvedba tehničke zaštite razumijeva:

1. izvedbu instalacija za ugradnju elektroničke tehničke zaštite

2. ugradnju elemenata, konstrukcija, uređaja i opreme

3. programiranje, podešavanje i ispitivanje elemenata, uređaja, opreme i sustava tehničke zaštite te njihovo puštanje u probni rad

4. verifikaciju i tehnički prijam

5. izradu uputa za rukovanje

6. obuku korisnika, odnosno osoblja.

(2)Izvedba tehničke zaštite mora biti u skladu s projektnom dokumentacijom. U slučaju uvođenja novih ili drugačijih uređaja, elemenata ili sustava u postojeću tehničku zaštitu, projektna dokumentacija mora se uskladiti s postojećim stanjem.

Članak 28.

(1)Izvedbi tehničke zaštite prethode pripremni radovi koji uključuju:

- temeljne pripremne građevinske radove (zidanje, probijanje, ukopavanje, zavarivanje i sl.), pri čemu se za zidane konstrukcije primjenjuje tehnički propis za zidane konstrukcije

- temeljne pripremne elektroinstalacijske radove (postavljanje kabelskih polica i instalacijskih cijevi i kabela do spojnih točaka), pri čemu se primjenjuje tehnički propis za građevne proizvode.

(2)Izvedba pripremnih radova tehničke zaštite ne smatra se provedbom tehničke zaštite u smislu odredaba ovog Pravilnika.

(3)Pravne i fizičke osobe pri obavljanju pripremnih radova u izvedbi tehničke zaštite, ako  nemaju odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, ne smiju imati uvid u cjelokupnu projektnu dokumentaciju, već samo u dio koji im omogućava provedbu pripremnih radova.

(4)Izvedba instalacija za ugradnju elektroničke tehničke zaštite obuhvaća ispitivanje i spajanje vodova od spojnih točaka do uređaja tehničke zaštite, a navedene instalacije moraju biti izvedene sukladno propisima koji uređuju uvjete izvedbe električkih instalacija.

Članak 29.

(1)Nakon pripremnih radova ugrađuju se elementi, uređaji, oprema i sustavi tehničke zaštite sukladno projektnoj dokumentaciji i uputama proizvođača uređaja i opreme.

(2)Svaki pojedinačni element, uređaj ili sustav tehničke zaštite mora imati upute za rukovanje na hrvatskom jeziku koje se po izvedbi uručuju vlasniku ili korisniku objekta.

(3)Verifikacija uređaja i opreme, odnosno ugrađenih sustava tehničke zaštite obavlja se puštanjem u probni rad, a ispravnost se potvrđuje odgovarajućim dokumentom.

Rukovanje tehničkom zaštitom

Članak 30.

(1)Obuku osoblja koje će upravljati i rukovati uređajima ili sustavima tehničke zaštite provodi izvođač, koji za tu namjenu određuje fizičku osobu – zaštitara tehničara, te o istome sastavlja bilješku koja sadrži:

- datum provedbe obuke

- naziv pravne osobe ili obrta u kojoj su ugrađeni sustavi tehničke zaštite ili naziv vlasnika javne i druge površine

- ime i prezime fizičkih osoba koje pohađaju obuku

- procjenu obučenosti osoba

- potpis ovlaštene osobe u pravnoj osobi ili obrtnika koji provode obuku

- popis fizičkih osoba koje su prošle obuku s njihovim potpisima.

(2)Osoba koja u svojim poslovnim prostorijama ili na javnim i drugim površinama koristi uređaje ili sustave tehničke zaštite, nakon njihove ugradnje pisanom izjavom se obvezuje da će iste koristiti u skladu s uputama proizvođača i sukladno odredbama Zakona o privatnoj zaštiti.

Zaštita tehničke i poslovne dokumentacije

Članak 31.

(1)Pravne osobe i obrtnici koji izvode tehničku zaštitu te vlasnici ili korisnici ugrađenih uređaja ili sustava tehničke zaštite dužni su osigurati sigurnu pohranu svih dokumenata tehničke zaštite i voditi evidenciju o svim izrađenim kopijama.

(2)Sigurna pohrana dokumenata tehničke zaštite podrazumijeva pohranjivanje u prostore koji ih mogu na odgovarajući način, primjenom mehaničke, elektroničke ili integrirane zaštite zaštititi od uništenja, otuđenja ili pristupa od strane neovlaštenih osoba.

(3)Svaka izrađena kopija mora biti brojčano označena, a uvid u projektnu dokumentaciju smiju imati osobe koje imaju ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite propisane razine ili odgovorna osoba korisnika.

(4)S tehničkom i poslovnom dokumentacijom klasificiranom sukladno odredbama posebnih propisa o tajnosti podataka i zaštiti osobnih podataka mora se postupati kako je propisano navedenim propisima.

Dojavni centar

Članak 32.

(1)Uređaji i sustavi tehničke zaštite mogu biti povezani na centralni dojavni sustav (CDS) pravne osobe ili obrta koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti tjelesne zaštite, radi pružanja intervencije po dojavnom signalu i drugim načinima dojave u jednom ili više dojavnih centara.

(2)Dojavni centar je dio centralnog dojavnog sustava i odnosi se na prostor pravne osobe ili obrta koja pruža intervenciju po dojavi sa štićenih objekata ili površina i mora biti uspostavljen na temelju valjane pravne osnove, odnosno biti u vlasništvu ili korištenju pravne osobe ili obrta koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti tjelesne zaštite.

(3)Dojavni centar može biti uspostavljen u sjedištu pravne osobe ili obrta koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti tjelesne zaštite, u njezinom poslovnom prostoru ili na lokalnom nadzornom mjestu i zadovoljavati uvjete propisane propisima koji uređuju uvjete koje mora ispunjavati prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite.

(4)Dojavni centar može imati i pravna osoba i obrt koji provodi samo tehničku zaštitu ako ima ugovor s pravnom osobom ili obrtom koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti tjelesne zaštite i koja pruža intervenciju po dojavi.

(5)Prilikom zaprimanja dojave sa štićenog objekta ili javne i druge površine, operater u CDS-u pravne osobe i obrtnika dužan je:

- u najkraćem mogućem roku provjeriti osnovne podatke o dojavi (vrijeme dojave, lokacija objekta, vrsta i lokacija javljača s kojeg je zaprimljen alarm)

- ako je moguća video verifikacija ili provjera uzroka alarma na drugi način, obaviti provjeru na opisani način

- u slučaju da je zaprimljen signal s javljača štićenog objekta novčarske institucije ili se kao uzrok alarma utvrdi počinjenje prekršajnog ili kaznenog djela, odnosno protupravne djelatnosti, odmah izvijestiti policiju

- obvezatno uputiti interventni tim na lokaciju štićenog objekta ili površine

- u slučaju da se dolaskom na lokaciju štićenog objekta ili površine utvrdi počinjenje prekršajnog ili kaznenog djela, odnosno protupravne djelatnosti, odmah će se izvijestiti policija

- izvijestiti odgovornu osobu o postupanju.

(6)Podatke o dojavi koja se zaprima u dojavne centre izvan Republike Hrvatske mora imati korisnik i pravna osoba ili obrt koji pruža intervenciju, a podaci moraju sadržavati:

-naziv, OIB i sjedište korisnika

-broj i lokacija objekata koji se štite sustavima za dojavu

-naziv, evidencijski broj i sjedište pravne osobe ili obrta izvan Republike Hrvatske

-audio ili drugi zapis koji potvrđuje komunikaciju između operatera u CDS-u i osobe koja zaprima informaciju o potrebi pružanja intervencije

-datum i vrijeme zaprimanja signala.

(7)Po provedbi intervencije, sastavlja se izviješće o provedenoj intervenciji koja mora sadržavati cjelovit postupak od zaprimanja dojave, upućivanja intervenata, njihov broj i opremljenost, vrijeme dolaska na objekt ili površinu, postupanje i eventualna primjena ovlasti, aktivnosti po zapovijedima policije, vrijeme završetka intervencije.

(8)Izviješće o intervenciji zaštitara/zaštitara specijalista po dojavnom signalu sadrži podatke:

- ime i prezime operatera

- datum dojave

- naziv i lokacija štićenog objekta

- sat i minutu dojave

- sat i minutu izlaska na intervenciju

- broj intervenata

- sat i minutu dolaska na mjesto događaja

- opis zatečenog stanja na objektu ili štićenom prostoru

- opis postupanja na objektu ili štićenom prostoru

- sat i minutu završetka postupanja

- potpis voditelja intervencije.

Članak 33.

(1)Uređaji i sustavi tehničke zaštite nadzirani su u operativnom centru pravne osobe ili obrta za tehničku zaštitu u svrhu centralnog tehničkog nadzora (CTN), odnosno provedbe tehničke intervencije u slučajevima tehničkih kvarova. U slučaju težih oblika kvarova koji mogu potrajati duže vrijeme ili više dana, do otklanjanja kvara štićeni objekt je potrebno štititi tjelesnom ili alternativnom tehničkom zaštitom.

(2)Svaki izlazak tehničke ekipe po dojavi na CTN mora biti evidentiran i dokumentiran od strane odgovorne osobe za intervenciju izviješćem koje se sastavlja odmah po završetku intervencije.

(3)Izviješće o provedbi tehničke intervencije sadrži podatke:

- ime i prezime osobe koja zaprima tehničke dojave

- datum dojave

- naziv i lokacija štićenog objekta

- sat i minutu dojave

- sat i minutu izlaska na tehničku intervenciju

- broj osoba – zaštitara tehničara i drugog tehničkog osoblja

- sat i minutu dolaska na mjesto događaja

- opis zatečenog stanja na objektu ili štićenom prostoru

- opis postupanja na objektu ili štićenom prostoru

- sat i minutu završetka postupanja

- potpis voditelja tehničke intervencije.

Članak 34.

(1)Za rad u dojavnom centru CDS-u i operativnom centru CTN-u potrebno je sastaviti Uputu o radu koja sadrži popis osoba zaduženih za pojedine aktivnosti, njihovo radno vrijeme i zadaće, sigurnosne procedure i standardne operativne postupke rada.

(2)U dojavnom centru CDS-a rukovanje sustavima dojave mora obavljati osoba – operater, koja ima dopuštenje Ministarstva i to najmanje dvije osobe u smjeni.

(3)U operativnom centru ili sustavu CTN-a rukovanje sustavima dojave obavlja osoba zadužena i osposobljena za rad sukladno radnim procedurama poslodavca, a izgled i sadržaj obrasca akta o zaduženju operatera u sustavu CTN propisan je u Prilogu 10. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

(4)Radno vrijeme dojavnog centra CDS-a je 24 sata. Radno vrijeme operativne službe CTN-a propisuje se ugovorom između korisnika i pravne osobe i obrta koja provodi tehničku intervenciju.

(5)Dojavni centar CDS-a i CTN-a može biti integriran u jedinstveni centar za dojavu alarma za potrebe intervencije tjelesne i tehničke zaštite.

(6)Obveze operatera u CDS-u i CTN-u su:

- zaprima informacije koje ukazuju na protupravne aktivnosti na štićenim objektima, prostorima i površinama ili kvarove sustava tehničke zaštite

- procjenjuje i prenosi informacije ovlaštenim osobama za daljnje postupanje

- sve navedene aktivnosti provodi u najkraćem ili optimalnom vremenskom periodu koji osigurava pravodobnu intervenciju

- prilikom prijenosa informacija i podataka vodi računa o zaštiti osobnih podataka sukladno posebnim propisima koji uređuju navedeno područje

- vodi evidenciju zaprimljenih dojava, osoba koje se izvješćuje i s kojima se komunicira tijekom radnoga vremena, intervenata i vremena intervencije te ostalih poduzetih mjera i radnju tijekom rada u centru

- provjerava dnevnu ispravnost opreme i telekomunikacijskih sustava i o tome vodi evidenciju, te izvješćuje ovlaštene osobe u slučaju utvrđivanja nepravilnosti

- obavlja primopredaju dužnosti u smjeni.

(7)Pravne osobe i obrtnici koji imaju dojavne centre CDS-a ili operativni sustav CTN-a dužni su voditi statistiku i sastavljati mjesečnu analizu uzroka pojave alarmnih stanja i drugih dojava sa svih štićenih objekata i površina u kojima su uspostavljeni protuprovalni i protuprepadni sustavi i dostavljati je Ministarstvu po zahtjevu.

(8)Operateri na CDS-u obučeni su za rad sukladno programu izobrazbe i polaganja ispita za čuvare, zaštitare i zaštitare specijaliste, te programu za polaganje ispita za zaštitare tehničare i zaštitare IPU koji su propisani pravilnicima temeljem odredbi Zakona o privatnoj zaštiti.

(9)Ako je u štićenom objektu uspostavljena kontrolna točka (prostorija, soba, ured i dr.) u kojoj se prate samo aktivnosti sa sustava video nadzora s obvezom izvješćivanja nadležnih i ovlaštenih osoba za daljnje zaštitno ili tehničko postupanje po uočenim događajima u ili oko štićenog objekta, osoba koja je zadužena za praćenje tih aktivnosti može biti djelatnik vlasnika ili korisnika objekta ili osoba koja je zaposlenik zaštitarske tvrtke ili obrta s dopuštenjem za privatnu zaštitu.

(10)Osoba iz stavka 9. ovoga članka mora biti upoznata s postupcima, obvezama i odgovornostima na način propisan internim sigurnosnim procedurama koje sastavlja vlasnik ili korisnik objekta ili zaštitarska tvrtka ili obrt.

Članak 35.

Verifikacija alarma provodi se sukladno hrvatskoj normi HRN EN 50518-3. i to na četiri moguća načina:

- audio verifikacijom

- video verifikacijom

- direktnom komunikacijom između operatera i korisnika

- sekvencijskom provjerom dva ili više uzastopnih detektora.

Članak 36.

(1)Sustavi video nadzora te protuprovalni, protuprepadni i drugi sustavi tehničke zaštite mogu biti spojeni i na dojavne sustave policije radi pružanja pravovremene intervencije policije.

(2)Sustavi tehničke zaštite iz stavka 1. ovoga članka spajaju se s objekata i prostora koji su kategorizirani u I. ili II. kategoriju ugroženosti sukladno podzakonskom propisu kojim se uređuje izrada prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, odnosno s onih kojima su prema posebnim podzakonskim propisima određeni posebni kriteriji zaštite radi značaja za obranu zemlje, s onih u vlasništvu trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koji su posebnom odlukom određeni kao objekti i prostori od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, s onih koji su prema posebnom propisu o kritičnim infrastrukturama identificirani kao kritične infrastrukture od nacionalnog/europskog značaja te onih kod kojih bi spajanje sustava tehničke zaštite moglo imati značajnog utjecaja na uspješno obavljanje policijskih poslova.

(3)O potrebi spajanja sustava tehničke zaštite s objekata i prostora iz stavka 2. ovoga članka odlučuje nadležna Policijska uprava i/ili nadležna ustrojstvena jedinica Ravnateljstva policije.

Radni nalog za poslove tehničke zaštite

Članak 37.

(1)Poslovi tehničke zaštite mogu se obavljati samo na temelju propisno ispunjenog radnog naloga.

(2)Radni nalog za tehničku zaštitu može se izdavati i u elektronskom obliku, uz uvjet da ima odgovarajuću elektroničku zaštitu i program koji onemogućava manipulaciju istim.

(3)Prilikom obavljanja poslova tehničke zaštite na štićenom objektu ili površini, zaštitar tehničar mora kod sebe imati ispunjen radni nalog za pojedini dan ili razdoblje obavljanja posla i iskaznicu zaštitara tehničara.

(4)Pravna ili fizička osoba koje su obavile poslove iz stavka 1. ovoga članka dužne su čuvati radni nalog najmanje godinu dana od dana njegovog izdavanja.

(5)Izgled i sadržaj obrasca radnog naloga propisan je u Prilogu 1. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Stručni nadzor nad provedbom tehničke zaštite

Članak 38.

(1)Stručni nadzor nad provedbom tehničke zaštite iz članka 19. stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga Pravilnika obavljaju osobe iz članka 71. st. 1. Zakona o privatnoj zaštiti, odnosno nadzorni inženjeri.

(2) U provedbi stručnog nadzora, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li izvođač s kojim je investitor sklopio ugovor o provedbi tehničke zaštite uvjete propisane Zakonom o privatnoj zaštiti i drugim posebnim propisima uvidom u akt o upisu u sudski, odnosno obrtni registar, te uvidom u ugovor koji je izvođač sklopio s investitorom.

(3)U provedbi stručnog nadzora, nadzorni inženjer provjerava i valjanu pravnu osnovu.

(4)Nadzorni inženjer provodi stručni nadzor:

-poznavanjem metodologije izrade procjene rizika u Prosudbi ugroženosti

-provjerom izračuna kvantifikacije

-provjerom načina kategorizacije objekata i površina

-ocjenom projektnog zadatka i projekta

-provjerom jesu li projektni uvjeti uspostavljeni u štićeni objekt ili na štićenu površinu

-poznavanjem posebnih propisa o zaštiti osobnih podataka radi sprječavanja kršenja osobnih prava i sloboda

-poznavanjem funkcionalnosti sustava, elemenata, uređaja i konstrukcija i efekata njihove primjene.

(5) Nadzorni inženjer koji u provedbi stručnog nadzora građenja koristi uslugu prevođenja, čini to na vlastitu odgovornost i trošak.

(6)Nadzorni inženjer svojim potpisom potvrđuje odgovarajuću kvalitetu izvedbe i usklađenost sa projektnom dokumentacijom, a svojim potpisom na potvrdu i zapisnik o tehničkom prijemu verifikaciju, ispravnost i funkcionalnost ugrađenog sustava.  

(7)U provedbi stručnog nadzora provedbe tehničke zaštite nadzorni inženjer upoznaje pisanom obaviješću investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u projektnoj dokumentaciji i tijekom izvedbe u roku od tri dana od dana uočenih nepravilnosti, radi njihovog otklanjanja.

(8)Po provedbi stručnog nadzora, nadzorni inženjer sastavlja završno izviješće, koje sadrži:

- naziv štićenog objekta ili površine s klasifikacijskom oznakom, urudžbenim brojem i datumom

- naziv, OIB i sjedište pravne osobe ili obrta koji provodi tehničku zaštitu

- podatke o projektnoj dokumentaciji (broj i datum izrade)

- podatke o imenovanju nadzornog inženjera te podatke o nadziranim radovima

- izjavu o usklađenosti projektne dokumentacije sa Zakonom o privatnoj zaštiti i drugim posebnim propisima

- očitovanje o nepravilnostima uočenim tijekom provedbe kao i o nedostacima i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na sigurnost osoba i imovine

- druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o specifičnostima provedbe.

Tehnički prijam

Članak 39.

(1)Nakon ugradnje sustava, investitor je u roku od tri dana po završetku ugradnje dužan dostaviti informaciju o terminu provedbe tehničkog prijma svim učesnicima, odnosno Ministarstvu, izvođaču i nadzornom inženjeru.

(2)Tehnički prijam po provedbi tehničke zaštite razumijeva:

1. provjeru usklađenosti ugrađene tehničke zaštite s projektnom dokumentacijom

2. provjeru ispravnosti i funkcionalnosti svih uređaja i opreme koji čine sustav tehničke zaštite

3. provjeru obučenosti osoblja

4. provjeru korisničkih uputa za rukovanje

5. provjeru dokaza kvalitete ugrađene opreme.

(3)Tehnički prijam štićenih objekata obavlja ovlašteni predstavnik vlasnika ili korisnika objekta odnosno javne i druge površine i izvođača, a za objekte iz I. i II. kategorije i javne površine I. kategorije i uz nadzor nadzornog inženjera, dok Ministarstvo sudjeluje  u tehničkim prijmovima ugrađenih elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte I., II. i III. kategorije i javnih površina I. kategorije.

(4)O obavljenom tehničkom prijamu sastavlja se zapisnik kojega potpisuju osobe iz stavka 3. ovoga članka.

(5)Izvođač izdaje vlasniku ili korisniku objekta potvrdu da je tehnička zaštita izvedena sukladno odredbama ovoga Pravilnika, koju za I. i II. kategoriju i javne površine I. kategorije potpisuje i nadzorni inženjer, a za objekte I., II. i III. kategorije i javne površine I. kategorije i predstavnik Ministarstva. Sastavni dio potvrde je zapisnik iz stavka 4. ovoga članka.

(6)Izgled i sadržaj obrasca potvrde propisan je u Prilogu 2. ovoga Pravilnika, dok je izgled i sadržaj obrasca zapisnika propisan u Prilogu 3. ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

(7)Svaka zamjena elemenata sustava ili pojedinačnih uređaja, njihov preraspored ili uvođenje novih u objekte ili na javne i druge površine i nakon njihovog servisiranja mora biti evidentirana aneksom tehničke dokumentacije koji ima elemente projekta izvedenog stanja, a slijedom toga izvođač investitoru izdaje presliku radnoga naloga koji sadrži:

- opis izvedenih poslova

- zaključak kojim se potvrđuje ispravnost i funkcionalnost ugrađenih elemenata ili uređaja.

(8)U slučaju da se provede zamjena elemenata sustava ili pojedinačnih uređaja, njihov preraspored ili uvođenje novih u većem opsegu, te izvrše intervencije u prostore kojima se bitno mijenja, smanjuje ili proširuje raspored unutarnjeg prostora štićenog objekta ili vanjskog prostora javnih i drugih površina, Ministarstvo će naložiti izradu nove projektne dokumentacije i postupak tehničkog prijma.

Članak 40.

(1)Po izvedbi tehničke zaštite investitor mora posjedovati i trajno čuvati dokumentaciju koja sadrži podatke o ugradnji (certifikati, potvrde i zapisnici, izvješća o ispitivanju ugrađenog materijala za propisanu razinu balističke zaštite protubalističke pregrade i dr.).

(2)Kao dokaz usklađenosti ugrađenih materijala, elemenata, uređaja i sustava s navedenim normama i sukladnosti proizvoda priznat će se izvješća o ispitivanju i druge potvrde dobivene od ovlaštenih pravnih osoba za potvrđivanje sukladnosti prema odgovarajućim normama proizvoda ili posebnim pravilnicima u Republici Hrvatskoj, odnosno istovrsnih pravnih osoba iz članica EU, sukladno normama HRN EN ISO/IEC 17065 i HRN EN ISO/IEC 17025.

(3) Dokumenti iz stavka 2. ovoga članka moraju biti prevedeni na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača te u privitku moraju sadržavati dokumentirani dokaz o akreditaciji matične države za odgovarajuće normativno područje.

Održavanje i servisiranje tehničke zaštite

Članak 41.

(1)Poslove održavanja i servisiranja elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje Ministarstva za obavljanje poslova tehničke zaštite (u daljnjem tekstu: izvođač) na temelju sklopljenog ugovora za navedene poslove s investitorom.

(2)Izvođač je dužan:

- ponuditi održavanje i servisiranje sustava u jamstvenom roku, a na zahtjev korisnika i izvan njega

- omogućiti isporuku potrebnih pričuvnih dijelova u razdoblju pet godina od dana puštanja sustava u rad

- uručiti korisniku primjerak radnog naloga za poslove servisiranja, zamjene ili nadogradnje sustava tehničke zaštite, sukladno odredbi članka 39. stavak 7. ovoga Pravilnika

- uručiti korisniku primjerak projektne dokumentacije čiji vlasnik postaje nakon provedbe tehničke zaštite

- dati korisniku uputu o rukovanju izvedenim sustavima u okvirima korisničkih ovlasti.

(3)Vlasnici i korisnici sustava tehničke zaštite te pravne osobe i obrti koji imaju odobrenje za djelatnost privatne zaštite moraju opremu tehničke zaštite (sigurnosni spremnici, vozila, drugi uređaji koji se koriste u obavljanju tjelesne i tehničke zaštite) održavati ispravnom i funkcionalnom, periodičkim te redovnim održavanjem i servisiranjem najmanje jednom godišnje.

(4)Po isteku jamstva, investitor odabire servisera koji može biti izvođač ili druga pravna osoba ili obrt koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite prema konceptu najboljeg odnosa cijene i kvalitete.

(5)Serviser je dužan:

- provjeriti ispravnost i funkcionalnost svih uređaja i opreme koji čine sustav tehničke zaštite te u slučaju uočavanja kvarova i drugih nedostataka iste otkloniti

- provjeriti dokaze kvalitete ugrađene opreme uvidom u certifikate i potvrde te drugu tehničku dokumentaciju koja sadrži specifikacije i norme te upozoriti korisnika o eventualnim odstupanjima od propisanog

- sastaviti bilješku o obavljenom servisiranju ili ispuniti tipski dokument (radni nalog o servisiranju i dr.) i uručiti je korisniku.

Uporaba tehničke zaštite

Članak 42.

Vlasnik ili korisnik štićenog objekta ili javne i druge površine dužan je:

- osigurati održavanje u ispravnom stanju ugrađenih sustava tehničke zaštite kao i njegovih dijelova i redovno ih servisirati u propisanim rokovima

- u objektima ili na javnim površinama u kojima je ugrađen video nadzor osigurati da se na vidnom mjestu pri ulasku u štićeni objekt kao i u unutrašnjosti prostorija te na javnoj ili drugoj površini obznani posjetiteljima da se prostor nadzire sustavom video nadzora

- u objektima ili na javnim i drugim površinama u kojima je ugrađen video nadzor ne koristiti podatke o osobama prikupljene sustavom tehničke zaštite izvan njihove zakonske namjene

- čuvati dokaze o servisiranju najmanje tri godine od implementacije sustava tehničke zaštite

- sve podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite sačuvati najmanje 168 sati na mediju na kojem su pohranjeni, a na pisani zahtjev nadležnog tijela za provođenje kaznenog progona, radi korištenja u kaznenom ili prekršajnom postupku, predati ih bez naknade

- inspektoru ovlaštenom za nadzor na svakom objektu ili javnoj i drugoj površini omogućiti pregled dokumentacije i svih elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite

- koristiti sustave i uređaje tehničke zaštite na način da ne ugrožava privatnost drugih osoba

- provoditi periodičku provjeru osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela te ispravnosti sustava tehničke zaštite, ovisno o kategoriji objekta

- izvijestiti Ministarstvo o namjeri prestanka korištenja tehničke zaštite u slučaju da je ista uspostavljena privremeno za potrebe praćenja ili štićenja tijekom nekog događaja, te se s objekta ili javne i druge površine namjerava ukloniti.

Periodička provjera osposobljenosti za rukovanje

Članak 43.

(1)Periodičku provjeru osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela provode odgovorne osobe za organizaciju i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti ili pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite pri čemu se vodi zapisnik (Prilog 4.) i izdaje potvrda (Prilog 5.).

(2)Periodička provjera osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela provodi se prema procjeni odgovorne osobe, a najmanje dva puta godišnje za objekte I. i II. kategorije te najmanje jednom godišnje za ostale objekte i javne površine.

(3)Periodičku provjeru osposobljenosti za rukovanje sustavima tehničke zaštite dužne su provesti i pravne osobe koje imaju odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite za svoje zaposlenike koji obavljaju poslove tjelesne zaštite - čuvare, zaštitare i zaštitare specijaliste interno, najmanje dva puta godišnje i o tome voditi evidenciju.

(4)Izgled i sadržaj obrasca zapisnika propisan je u Prilogu 4. ovoga Pravilnika, dok je izgled i sadržaj potvrde propisan u Prilogu 5. ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Periodička provjera ispravnosti tehničke zaštite