I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI  ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.) uređuje se ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije, kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.

Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji pristupilo se radi provedbe reforme sustava ulaska u pravosudne dužnosti, a koja, pored izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji u dijelu koji se odnosi na Državnu školu za pravosudne dužnosnike podrazumijeva i izmjene odredaba Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.) i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18. i 126/19.) o uvjetima i postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika u pravosudna tijela prvog stupnja.

Zakon o Pravosudnoj akademiji cjelovito je izmijenjen 2019., ali se njegova rješenja o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike u praksi nisu pokazala svrhovitima te ih je potrebno izmijeniti. Prema novom konceptu ulaska u pravosudne dužnosti rad savjetnika u pravosudnim tijelima, i to samo onih koji se dobrovoljno opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu,  potrebno je posebno vrednovati i ocjenjivati te u odnosu na ove kandidate izostaviti potrebu polaganja posebnog završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali bi se učinkovitost njihovog rada u sudskim i državnoodvjetničkim predmetima, te ocjene koje ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike. U navedenom smislu predlaže se reformirati program Državne škole za pravosudne dužnosnike koja i dalje ostaje ustrojstvena jedinica Akademije nadležna za stručno usavršavanje koje omogućava stjecanje vještina i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

Umjesto polaganja završnog ispita navedeni bi kandidati zbrojem bodova po oba propisana kriterija temeljem kontinuiranog praćenja i provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora ostvarivali završnu ocjenu s kojom bi, zajedno s ocjenom rada u svojstvu sudskih odnosno državnoodvjetničkih savjetnika, sudjelovali u postupcima imenovanja pred Državnim sudbenim vijećem odnosno Državnoodvjetničkim vijećem.

U odnosu na kandidate koji konkuriraju za pravosudne dužnosti, a koji nisu savjetnici u pravosudnim tijelima zadržala bi se postojeća obveza pristupanja polaganju završnog ispita u Državnoj školi.

Sadržaj programa i ocjenjivanje tijekom stručnog usavršavanja u Državnoj školi te sadržaj i način provedbe završnog ispita u Državnoj školi utvrdit će se podzakonskim aktima koje donosi Upravno vijeće Akademije, a nadležnost za provedbu ovih postupaka predlaže se povjeriti posebnom povjerenstvu pri Državnoj školi čiji su članovi najviši pravosudni dužnosnici.

Osim navedenog, predlaže se propisati i mogućnost da Akademija organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima, što je prema važećem zakonskom rješenju isključiva nadležnost Akademije.  

U tekstu Zakona potrebno je izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona su osigurana na razdjelu 109 – Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru redovne djelatnosti glave 10910 – Pravosudna akademija te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI

Članak 1.

U Zakonu o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.) članak 4. mijenja se i glasi:

„(1) Djelatnosti Akademije su:

– organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika

– organiziranje i provođenje početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih službenika iz područja pravosuđa

– obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

(2) Akademija može organizirati i provoditi i stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.“.

Članak 2.

U članku 20. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Škola organizira i provodi polaganje posebnog ispita za osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje namjeravaju sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika (u daljnjem tekstu: završni ispit).“.

Članak 3.

Članak 21. mijenja se i glasi:

„(1) Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima imaju pravo pohađati stručno usavršavanje iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Javni poziv osobama iz stavka 1. ovoga članka Akademija upućuje putem svoje mrežne stranice svake godine u rujnu.“.

Članak 4.

Članak 22. mijenja se i glasi:

„(1) Stručno usavršavanje iz članka 21. ovoga Zakona traje jednu godinu.

(2) Stručno usavršavanje ponajprije se provodi unaprjeđivanjem vještina i praktičnih znanja za rad u pravosudnim tijelima, a sastoji se od stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi u pravosudnim tijelima te prema potrebi i u drugim državnim tijelima.“.

Članak 5.

Iza članka 23. dodaje se članak 23.a koji glasi:

„Članak 23.a

(1) Nakon završetka programa stručnog usavršavanja za svakog polaznika utvrđuje se završna ocjena na temelju kontinuiranog praćenja rada te pohađanja programa odnosno ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora.

(2) Završnom ocjenom iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najviše 200 bodova, i to 100 bodova na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi, a 100 bodova na temelju ocjena mentora iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Školu su završili polaznici koji na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi ostvare najmanje 75 bodova te koji na temelju ocjena mentora ostvare najmanje 75 bodova.

(4) Polaznici koji ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka obvezni su pohađati dodatni program stručnog usavršavanja u trajanju od šest mjeseci, nakon kojeg se ponovno ocjenjuju.

(5) Za kandidate koji niti nakon dodatnog programa stručnog usavršavanja u Školi ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se da nisu završili Školu.

(6) Protiv odluke o završnoj ocjeni može se pokrenuti upravni spor.

(7) Program stručnog usavršavanja te metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća.“.

Članak 6.

Članak 24. mijenja se i glasi:

„(1) Osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima i koje žele sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika, mogu pristupiti polaganju završnog ispita u Školi.

(2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor.“.

Članak 7.

Članak 25. mijenja se i glasi:

„(1) Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

(2) Završni ispit sastoji se od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.

(3) Svi kandidati polažu isti završni ispit.

(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova, a položili su ga kandidati koji ostvare najmanje 225 bodova.

(5) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit.“.

Članak 8.

Članak 26. mijenja se i glasi:

„(1) Protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu može se pokrenuti upravni spor.

(2) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.“.

Članak 9.

Članak 27. mijenja se i glasi:

„Osobe koje prvi put ne polože završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti završnom ispitu.“.

Članak 10.

Članak 28. mijenja se i glasi:

„(1) Završnu ocjenu iz članka 23.a stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje i završni ispit iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona provodi Povjerenstvo za utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Državne škole).

(2) Povjerenstvo Državne škole ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a svaki član Povjerenstva Državne škole ima svog zamjenika.

(3) Članove i zamjenike članova Povjerenstva Državne škole iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske,

(4) Povjerenstvo Državne škole ima tajnika i zamjenika tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavljaju stručne i administrativne poslove, a koje iz reda zaposlenika Akademije određuje ravnatelj Akademije.

(5) Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imenuju se na vrijeme od četiri godine.“.

Članak 11.

Članak 29. mijenja se i glasi:

„(1) Članovi Upravnog vijeća, osobe koje ih zamjenjuju te članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva Državne škole ni njihovi zamjenici.

(2) Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.“.

Članak 12.

Članak 30. mijenja se i glasi:

„(1) Osobi koja završi Školu Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita iz članka 26. ovoga Zakona.“.

Članak 13.

Članak 31. mijenja se i glasi:

„(1) Troškove pohađanja stručnog usavršavanja u Školi snosi Akademija.

(2) Polaznici Škole koji bez opravdanog razloga napuste Školu ili je ne završe niti nakon dodatnog programa usavršavanja dužni su Akademiji vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje.

(3) Nakon imenovanja na dužnost suca ili zamjenika državnoga odvjetnika polaznici Škole dužni su dužnost u sudu ili državnom odvjetništvu obnašati najmanje tri godine, a u slučaju da bez opravdanog razloga prestanu obnašati dužnost prije isteka vremena od tri godine Akademiji su dužni vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje.

(4) O okolnostima iz stavka 3. ovoga članka Akademiju su dužni izvijestiti Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće.

(5) Troškove polaganja završnog ispita snose kandidati.

(6) Odluku o visini troškova pohađanja stručnog usavršavanja i polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.“.

Članak 14.

U cijelom tekstu Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.) riječi: „ministar pravosuđa“ i riječi: „Ministarstvo pravosuđa“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „ministar nadležan za poslove pravosuđa“ i riječima: „ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa“ u odgovarajućem padežu.

Članak 15.

(1) Postupci stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima te postupci pohađanja stručnog usavršavanja u Školi i polaganja završnog ispita započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.).

(2) Upravno vijeće imenovat će članove Povjerenstva Državne škole te njihove zamjenike najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Imenovanjem članova i zamjenika članova Povjerenstva Državne škole u roku iz stavka 1. ovoga članka prestaje mandat članova i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihovih zamjenika imenovanih prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.).

(4) Program stručnog usavršavanja iz članka 5. ovoga Zakona i pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita iz članka 8. ovoga Zakona te odluku iz članka 11. ovoga Zakona Upravno vijeće uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene iz članka 5. ovoga Zakona te odluke iz članka 13. ovoga Zakona Upravno vijeće donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 16.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2022.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.  

Ovim se člankom predlaže propisati mogućnost da Akademija organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima, što je prema važećem zakonskom rješenju isključiva nadležnost Akademije.  

Uz članak 2.  

Ovim se člankom kao posebna nadležnost Državne škole za pravosudne dužnosnike utvrđuje provedba završnog ispita kojeg polažu osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale stručno usavršavanje u Školi, a koje žele sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

Uz članak 3.  

Ovim se člankom kao pravo propisuje mogućnost da osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima pohađaju stručno usavršavanje u Školi, na koje se prijavljuju putem javnog poziva koji svake godine u rujnu objavljuje Akademija.

Uz članak 4.  

Ovim se člankom utvrđuje trajanje i program stručnog usavršavanja savjetnika u pravosudnim tijelima koji se žele natjecati za pravosudne dužnosti.

Uz članak 5.  

Ovim se člankom propisuje završno ocjenjivanje stručnog usavršavanja u Školi na temelju kontinuiranog praćenja rada te pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja, broj bodova koji se može ostvariti po pojedinoj komponenti usavršavanja te broj bodova koji je potreban za uspješan završetak Škole, kao i upućivanje na dodatno usavršavanje polaznika koji ne ostvare potreban broj bodova. Posebna ovlast za donošenje programa stručnog usavršavanja te metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene daje se Upravnom vijeću Akademije na prijedlog Programskog vijeća.

Uz članak 6.

Ovim se člankom propisuje da osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima i koje žele sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika, mogu pristupiti polaganju završnog ispita u Školi. O ispunjenosti uvjeta za pristupanje polaganju ovog ispita odlučuje ravnatelj Akademije, a protiv nje je dopušteno pokrenuti upravni spor.

Uz članak 7.  

Ovim se člankom propisuje sadržaj i broj bodova koji se mogu ostvariti na završnom ispitu u Državnoj školi.

Uz članak 8.  

Ovim se člankom propisuje pravo na pokretanje upravnog spora protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu te Upravnom vijeću daje ovlast donošenja posebnih pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita.

Uz članak 9.

Ovim se člankom propisuje pravo osoba koje prvi put ne polože završni ispit da još jedanput mogu pristupiti ispitu.

Uz članak 10.

Ovim se člankom propisuje sastav i nadležnost za imenovanje Povjerenstva za utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (Povjerenstva Državne škole) te vrijeme imenovanja članova i zamjenika članova ovih tijela.

Uz članak 11.

Ovim se člankom propisuje nespojivost funkcija članova i zamjenika članova Povjerenstva Državne škole s funkcijama u Upravnom vijeću i Programskom vijeću Akademije, kao i njihovo pravo na posebnu naknadu za rad čiju visinu utvrđuje  Upravno vijeće.

Uz članak 12.

Ovim se člankom propisuje da se o završenoj Školi izdaje potvrda na posebnom obrascu.

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje snošenje i dužnost naknade troškova pohađanja stručnog usavršavanja u Školi odnosno polaganja završnog ispita, o čijoj visini odlučuje Upravno vijeće.

Uz članak 14.

Ovim se člankom propisuje usklađenje teksta Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.) u odnosu na riječi: „ministar pravosuđa“ i „Ministarstvo pravosuđa“  sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave.

Uz članak 15.

Ovim se člankom propisuje da će se postupci stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima te postupci pohađanja stručnog usavršavanja u Školi i polaganja završnog ispita koji budu u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 14/19.). Također se obvezuje Upravno vijeće imenovati članove Povjerenstva Državne škole te njihove zamjenike najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, čime prestaje mandat članova i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihovih zamjenika imenovanih prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.). Zaključno se Upravno vijeće obvezuje u roku do 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti odnosno uskladiti s ovim Zakonom program stručnog usavršavanja i metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene, pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita te odluke o visini naknade članovima i zamjenicima članova Povjerenstva Državne škole odnosno o visini troškova pohađanja stručnog usavršavanja i polaganja završnog ispita u Školi.

Uz članak 16.

Ovim se člankom propisuje stupanje Zakona na snagu 1. rujna 2022.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

II. DJELATNOST AKADEMIJE

Članak 4.

Djelatnosti Akademije su:

– organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika

– organiziranje i provođenje početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih službenika iz područja pravosuđa

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.)

– obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

IV. DRŽAVNA ŠKOLA ZA PRAVOSUDNE DUŽNOSNIKE

Članak 20.

(1) Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.

(2) U Školi se stječu vještine i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

Članak 21.

Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni su polaznici Škole.

Članak 22.

(1) Stručno usavršavanje iz članka 21. ovoga Zakona traje jednu godinu.

(2) Stručno usavršavanje ponajprije se provodi unaprjeđivanjem vještina i praktičnih znanja za rad u pravosudnim tijelima, a sastoji se od stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi u pravosudnim tijelima te prema potrebi i u drugim državnim tijelima.

(3) Program stručnog usavršavanja donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća.

Članak 24.

(1) Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za polaganje završnog ispita).

(2) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(3) Svaki član Povjerenstva za polaganje završnog ispita ima zamjenika.

(4) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavlja stručne i administrativne poslove, a koji ima svoga zamjenika.

(5) Tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita su zaposlenici Akademije.

Članak 25.

(1) Članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje završnog ispita iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(2) Članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike imenuje Upravno vijeće na vrijeme od četiri godine.

Članak 26.

(1) Članovi Upravnog vijeća, osobe iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona te članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita ni njihovi zamjenici.

(2) Članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.

Članak 27.

(1) Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

(2) Završni ispit sastoji se od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.

(3) Svi kandidati polažu isti završni ispit.

(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova.

(5) Protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu može se pokrenuti upravni spor.

(6) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 28.

(1) Polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima.

(2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor.

Članak 29.

(1) Završni ispit položile su osobe koje ostvare najmanje 225 bodova.

(2) Osobe koje prvi put ne polože završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti ispitu.

Članak 30.

(1) Troškove prvog polaganja završnog ispita za polaznike Škole snosi Akademija, a u svim ostalim slučajevima troškove polaganja snose kandidati.

(2) Odluku o visini troškova polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 31.

(1) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit.

(2) Osobi koja položi završni ispit u Školi Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.

(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima iz članka 27. ovoga Zakona.