PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, br. 14/19.) uređuju se uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje, program i način provođenja vježbeničke prakse i stručnog obrazovanja za druge osobe sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uvjeti i postupak prijma na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, kao i postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu potrebno je izmijeniti radi preciziranja uvjeta pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uzimajući u obzir sve njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse. Nadalje, u odnosu na rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita potrebno je izrijekom propisati osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva te vrijeme na koje se imenuju opet propisati u trajanju od dvije godine kao što je bilo propisano ranije sve do stupanja na snagu važećeg Zakona, a s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat uveden od 1. rujna 2019. predugo razdoblje u kojem brojni članovi i zamjenici članova prestaju obnašati svoje dužnosti u pravosuđu.
Kroz predloženu obvezu podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita ministru nadležnom za poslove pravosuđa želi se naglasiti važnost rada ovog tijela za kvalitetu ljudskih potencijala u pravosuđu te potaknuti aktivnije uključivanje predsjednika Ispitnog povjerenstva u praćenje načina provedbe pravosudnih ispita, upozoravanje na nedostatke te davanje prijedloga za unaprjeđenje.
Nadalje, izrijekom se predlaže propisati obvezu čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala te sankcioniranje povrede navedene obveze, a radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata predlaže se uvesti i mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji. Kako bi se isključila međusobna diskriminacija i nejednakost kandidata predlaže se ograničiti broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu, a potrebno je i precizirati osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen. Posebno se, nemogućnošću pristupanja polaganju ispita u jednogodišnjem roku, predlaže sankcionirati korištenje nedopuštenih pomagala tijekom pisanog dijela ispita.
U dijelu Zakona koji se odnosi na izuzeće članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva potrebno je izvršiti i usklađenje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14 i 98/19).
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Provedba ovoga Zakona nema i neće rezultirati fiskalnim učinkom na Državni proračun Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU
Članak 1.
U Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, br. 14/19.) u članku 20. stavku 6. riječ; „četiri“ zamjenjuje se riječju: „dvije“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine ministru nadležnom za poslove pravosuđa podnosi izvješće o radu Ispitnog povjerenstva u prethodnoj godini.“.
Članak 2.
U članku 21. stavku 1. riječi: „izvanbračni drug ili životni partner“ zamjenjuju se riječima: “izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner“.
Članak 3.
Iza članka 21. dodaju se članci 21.a i 21.b koji glase:
„Članak 21.a
„(1) Sadržaj pisanih zadaća je tajan.
(2) Tajnost sadržaja pisanih zadaća dužni su čuvati svi članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva i službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koji za njih saznaju u obavljanju svojih dužnosti.
Članak 21.b
(1) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva razriješit će se:
-na vlastiti zahtjev
-prestankom obnašanja dužnosti odnosno obavljanja službe ili drugog posla na temelju kojih su imenovani
-zbog sudjelovanja na usmenom dijelu ispita protivno odredbama članka 21. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona
-zbog povrede čuvanja tajnosti sadržaja pisanih zadaća iz članka 21.a ovoga Zakona
-zbog neurednog i nesavjesnog obnašanja dužnosti u Ispitnom povjerenstvu.
(2) Dužnost članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva prestaje i njihovom smrću.“.
Članak 4.
U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita vježbenici u pravosudnim tijelima ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i izvršenog programa stručnih radionica u Pravosudnoj akademiji sukladno člancima 11. i 12. ovoga Zakona.“.
Članak 5.
U članku 29. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Kandidat koji ne ostvari najmanji potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka ima pravo u roku od tri dana od obavijesti iz stavka 5. ovoga članka pisanim putem izjaviti prigovor članu Ispitnog povjerenstva, i to za pisanu radnju iz područja građanskog prava članu imenovanom za predmet građansko i trgovačko pravo, za pisanu radnju iz područja kaznenog prava članu imenovanom za predmet kazneno i kazneno postupovno pravo i za pisanu radnju iz područja upravnog prava članu imenovanom za predmet upravno i radno pravo.
(7) Član Ispitnog povjerenstva iz stavka 6. ovog članka dužan je ponovno pregledati pisanu radnju i odlučiti o izjavljenom prigovoru u roku od tri dana od zaprimanja.“.
Članak 6.
Članak 33. mijenja se i glasi:
„(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:
1. ako kandidat odustane od započetog pisanog dijela ispita bez opravdanog razloga
2. ako kandidat bude zatečen u korištenju nedopuštenih pomagala
3. ako se kandidat udalji s mjesta polaganja pisanog dijela ispita bez dozvole osobe zadužene za nadzor
4. ako kandidat iz pisanih radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ne ostvari po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda
5. ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
6. ako kandidat napusti polaganje usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
7. ako kandidat na usmenom dijelu ispita odbije odgovarati na pitanja iz pojedinog predmeta
8. ako kandidat ne pristupi polaganju popravnog ispita bez opravdanog razloga.
(2) Kandidat koji iz jednog predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova upućuje se na popravni ispit iz tog predmeta na kojem može najviše ostvariti pet bodova.
(3) Kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova nije položio pravosudni ispit.“.
Članak 7.
U članku 35. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Kandidat iz članka 33. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ponovnom polaganju pravosudnog ispita može pristupiti nakon isteka roka od godine dana od dana prethodnog polaganja ispita.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 8.
(1) Postupci polaganja pravosudnog ispita započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, br. 14/19.).
(2) Mandat Ispitnog povjerenstva imenovanog sukladno odredbama članka 20. stavaka 2. i 3. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 14/19.) prestaje stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(3) Članove i zamjenike Ispitnog povjerenstva te tajnika i zamjenike tajnika Ispitnog povjerenstva ministar nadležan za poslove pravosuđa imenovat će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 9.
Ovaj Zakon objavit će seu „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2022.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim se člankom skraćuje vrijeme na koje se imenuju članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita, s četiri godine na dvije, kao što je bilo propisano sve do stupanja na snagu važećeg Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, a s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat uveden od 1. rujna 2019. predugo razdoblje u kojem brojni članovi i zamjenici članova prestaju obnašati svoje dužnosti u pravosuđu. Također se propisuje i obveza podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita ministru nadležnom za poslove pravosuđa kako bi se naglasiti važnost rada ovog tijela za kvalitetu ljudskih potencijala u pravosuđu te potaknulo njegovo aktivnije uključivanje u praćenje načina provedbe pravosudnih ispita, upozoravanje na nedostatke te davanje prijedloga za unaprjeđenje njegovog rada.
Uz članak 2.
Ovim se člankom postojeće osnove za izuzeće članova Ispitnog povjerenstva usklađuju saZakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14 i 98/19).
Uz članak 3.
Ovim se člankom izrijekom propisuje obveza čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala, kao i osnove za razrješenje odnosno prestanak dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva koje do sada nisu bile posebno propisane.
Uz članak 4.
Ovim se člankom preciziraju uvjeti pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uzimajući u obzir njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse propisane člancima 11. i 12. Zakona.
Uz članak 5.
Ovim se člankom radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata uvodi i mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji u roku od tri dana od objave rezultata, o kojem odlučuje imenovani član za pojedinu grupu predmeta, a koji će povodom izjavljenog prigovora ponovno pregledati i ocijeniti pisanu zadaću te odlučiti o osnovanosti izjavljenog prigovora u roku od tri dana od dana izjavljivanja.
Uz članke 6. i 7.
Ovim se člankom dopunjavaju osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen, i to posebnim propisivanjem slučajeva da kandidati na pisanom ispitu budu zatečeni u korištenju nedopuštenih pomagala, što se dodatno sankcionira i njihovom nemogućnošću da ponovnom polaganju ispita pristupe prije isteka roka od godine dana, da se udalje s mjesta polaganja pisanog dijela ispita bez dozvole osobe koja vrši nadzor nad polaganjem pisanog dijela ispita te dana usmenom dijelu ispita odbiju odgovarati na pitanja iz pojedinog predmeta. Također se radi isključenja međusobne diskriminacije i nejednakosti kandidata na najviše pet ograničava broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu.
Uz članak 8.
Ovim se člankom propisuje da će se postupci polaganja pravosudnog ispita koji budu u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema ranije važećem Zakonu, kao i prestanak mandata članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita imenovanih na temelju ranije važećeg Zakona uz obvezu ministra nadležnog za pravosuđe da nove članove i zamjenike članova imenuje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 9.
Ovim se člankom propisuje stupanje Zakona na snagu 1. rujna 2022.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,
ODNOSNO DOPUNJUJU
V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU
Članak 20.
(1) Pravosudni ispit polaže se pred Ispitnim povjerenstvom za polaganje pravosudnog ispita (u daljnjem tekstu: Ispitno povjerenstvo) od pet članova.
(2) Članove Ispitnog povjerenstva i najmanje po pet zamjenika za svaki predmet određen odredbom članka 30. stavka 1. ovoga Zakona imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa iz reda sudaca, zamjenika državnih odvjetnika, odvjetnika, javnih bilježnika i drugih pravnika koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka imenuje se tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Ispitnog povjerenstva.
(4) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva moraju biti pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u struci nakon položenog pravosudnog ispita.
(5) Tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici imenuju se iz reda državnih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa s položenim pravosudnim ispitom.
(6) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje sazivaju sastanak članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva radi razmatranja pitanja važnih za njegov rad.
Članak 21.
(1) Član i zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji je sudjelovao u postupku zapošljavanja pojedinog kandidata ili mu je bio mentor te kojem je kandidat krvni srodnik u ravnoj lozi odnosno pobočnoj lozi zaključno do četvrtog stupnja, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, izvanbračni drug ili životni partner, štićenik ili posvojenik ne može sudjelovati na usmenom ispitu za tog kandidata.
(2) Član i zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji smatra da u odnosu na pojedinog kandidata postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost dužan je o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa radi određivanja drugog člana za sudjelovanje na usmenom dijelu ispita tog kandidata.
(3) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva u odnosu na koje postoje zapreke iz stavka 1. ovoga članka dužni su ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izvijestiti o postojanju ovih okolnosti prije sastavljanja rasporeda usmenog dijela ispita odnosno nakon njegove objave.
(4) O postojanju okolnosti iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa mora izvijestiti i kandidat.
(5) Sudjelovanje člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita protivno odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka razlog je razrješenja dužnosti člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva, koja se odluka objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Članak 23.
(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita vježbenici u pravosudnim tijelima ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i izvršenog programa stručnih radionica u Pravosudnoj akademiji sukladno ovom Zakonu.
(2) Prijavu za polaganje pravosudnog ispita za osobe iz stavka 1. ovoga članka podnosi čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita.
(3) Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat može sam podnijeti prijavu.
Članak 29.
(1) Ako kandidat nije predao pisanu radnju u propisanom vremenu, smatra se da nije položio ispit.
(2) Svaku pravodobno predanu pisanu radnju zasebno pregledavaju i boduju dva člana Ispitnog povjerenstva. Za bodovanje radnji primjenjuje se članak 32. stavak 2. ovoga Zakona. Ako ispitivači pisanu radnju različito boduju, prosjek zbroja bodova predstavlja konačni ostvareni broj bodova za pojedinu pisanu radnju.
(3) Bodovanje pisanih radnji provodi se prije usmenog ispita. Kandidat mora iz radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ostvariti po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda da bi ostvario pravo na pristupanje usmenom dijelu pravosudnog ispita.
(4) Nakon ocjenjivanja pisanih radnji članovima Ispitnog povjerenstva može se dati obavijest o osobi kandidata, kao i kandidatima obavijest o osobi ispitivača.
(5) O ostvarenom broju bodova na pisanom dijelu ispita kandidati će se obavijestiti prije usmenog ispita.
Članak 33.
(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:
1. ako kandidat odustane od započetog pisanog dijela ispita bez opravdanog razloga
2. ako kandidat iz pisanih radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ne ostvari po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda
3. ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
4. ako kandidat napusti polaganje usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
5. ako kandidat ne pristupi polaganju popravnog ispita bez opravdanog razloga.
(2) Kandidat koji iz jednog predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova upućuje se na popravni ispit iz tog predmeta.
(3) Kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova nije položio pravosudni ispit.
Članak 35.
(1) Kandidat koji ne položi ispit može ponovno pristupiti ispitu nakon isteka roka od četiri mjeseca od dana polaganja.
(2) Polaganju popravnog ispita kandidat može pristupiti u roku koji ne može biti kraći od mjesec dana niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita.
(3) Kandidatu koji ponovno pristupa polaganju pravosudnog ispita priznaju se prethodno ostvareni rezultati na pisanom dijelu ispita.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, br. 14/19.) uređuju se uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje, program i način provođenja vježbeničke prakse i stručnog obrazovanja za druge osobe sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uvjeti i postupak prijma na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, kao i postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu potrebno je izmijeniti radi preciziranja uvjeta pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uzimajući u obzir sve njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse. Nadalje, u odnosu na rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita potrebno je izrijekom propisati osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva te vrijeme na koje se imenuju opet propisati u trajanju od dvije godine kao što je bilo propisano ranije sve do stupanja na snagu važećeg Zakona, a s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat uveden od 1. rujna 2019. predugo razdoblje u kojem brojni članovi i zamjenici članova prestaju obnašati svoje dužnosti u pravosuđu.
Kroz predloženu obvezu podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita ministru nadležnom za poslove pravosuđa želi se naglasiti važnost rada ovog tijela za kvalitetu ljudskih potencijala u pravosuđu te potaknuti aktivnije uključivanje predsjednika Ispitnog povjerenstva u praćenje načina provedbe pravosudnih ispita, upozoravanje na nedostatke te davanje prijedloga za unaprjeđenje.
Nadalje, izrijekom se predlaže propisati obvezu čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala te sankcioniranje povrede navedene obveze, a radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata predlaže se uvesti i mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji. Kako bi se isključila međusobna diskriminacija i nejednakost kandidata predlaže se ograničiti broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu, a potrebno je i precizirati osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen. Posebno se, nemogućnošću pristupanja polaganju ispita u jednogodišnjem roku, predlaže sankcionirati korištenje nedopuštenih pomagala tijekom pisanog dijela ispita.
U dijelu Zakona koji se odnosi na izuzeće članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva potrebno je izvršiti i usklađenje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14 i 98/19).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Provedba ovoga Zakona nema i neće rezultirati fiskalnim učinkom na Državni proračun Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, br. 14/19.) u članku 20. stavku 6. riječ; „četiri“ zamjenjuje se riječju: „dvije“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine ministru nadležnom za poslove pravosuđa podnosi izvješće o radu Ispitnog povjerenstva u prethodnoj godini.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 21. stavku 1. riječi: „izvanbračni drug ili životni partner“ zamjenjuju se riječima: “izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
Iza članka 21. dodaju se članci 21.a i 21.b koji glase:
„Članak 21.a
„(1) Sadržaj pisanih zadaća je tajan.
(2) Tajnost sadržaja pisanih zadaća dužni su čuvati svi članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva i službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koji za njih saznaju u obavljanju svojih dužnosti.
Članak 21.b
(1) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva razriješit će se:
- na vlastiti zahtjev
- prestankom obnašanja dužnosti odnosno obavljanja službe ili drugog posla na temelju kojih su imenovani
- zbog sudjelovanja na usmenom dijelu ispita protivno odredbama članka 21. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona
- zbog povrede čuvanja tajnosti sadržaja pisanih zadaća iz članka 21.a ovoga Zakona
- zbog neurednog i nesavjesnog obnašanja dužnosti u Ispitnom povjerenstvu.
(2) Dužnost članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva prestaje i njihovom smrću.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita vježbenici u pravosudnim tijelima ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i izvršenog programa stručnih radionica u Pravosudnoj akademiji sukladno člancima 11. i 12. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 29. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Kandidat koji ne ostvari najmanji potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka ima pravo u roku od tri dana od obavijesti iz stavka 5. ovoga članka pisanim putem izjaviti prigovor članu Ispitnog povjerenstva, i to za pisanu radnju iz područja građanskog prava članu imenovanom za predmet građansko i trgovačko pravo, za pisanu radnju iz područja kaznenog prava članu imenovanom za predmet kazneno i kazneno postupovno pravo i za pisanu radnju iz područja upravnog prava članu imenovanom za predmet upravno i radno pravo.
(7) Član Ispitnog povjerenstva iz stavka 6. ovog članka dužan je ponovno pregledati pisanu radnju i odlučiti o izjavljenom prigovoru u roku od tri dana od zaprimanja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
Članak 33. mijenja se i glasi:
„(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:
1. ako kandidat odustane od započetog pisanog dijela ispita bez opravdanog razloga
2. ako kandidat bude zatečen u korištenju nedopuštenih pomagala
3. ako se kandidat udalji s mjesta polaganja pisanog dijela ispita bez dozvole osobe zadužene za nadzor
4. ako kandidat iz pisanih radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ne ostvari po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda
5. ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
6. ako kandidat napusti polaganje usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
7. ako kandidat na usmenom dijelu ispita odbije odgovarati na pitanja iz pojedinog predmeta
8. ako kandidat ne pristupi polaganju popravnog ispita bez opravdanog razloga.
(2) Kandidat koji iz jednog predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova upućuje se na popravni ispit iz tog predmeta na kojem može najviše ostvariti pet bodova.
(3) Kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova nije položio pravosudni ispit.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
U članku 35. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Kandidat iz članka 33. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ponovnom polaganju pravosudnog ispita može pristupiti nakon isteka roka od godine dana od dana prethodnog polaganja ispita.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
(1) Postupci polaganja pravosudnog ispita započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, br. 14/19.).
(2) Mandat Ispitnog povjerenstva imenovanog sukladno odredbama članka 20. stavaka 2. i 3. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 14/19.) prestaje stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(3) Članove i zamjenike Ispitnog povjerenstva te tajnika i zamjenike tajnika Ispitnog povjerenstva ministar nadležan za poslove pravosuđa imenovat će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim se člankom skraćuje vrijeme na koje se imenuju članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita, s četiri godine na dvije, kao što je bilo propisano sve do stupanja na snagu važećeg Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, a s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat uveden od 1. rujna 2019. predugo razdoblje u kojem brojni članovi i zamjenici članova prestaju obnašati svoje dužnosti u pravosuđu. Također se propisuje i obveza podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita ministru nadležnom za poslove pravosuđa kako bi se naglasiti važnost rada ovog tijela za kvalitetu ljudskih potencijala u pravosuđu te potaknulo njegovo aktivnije uključivanje u praćenje načina provedbe pravosudnih ispita, upozoravanje na nedostatke te davanje prijedloga za unaprjeđenje njegovog rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Ovim se člankom postojeće osnove za izuzeće članova Ispitnog povjerenstva usklađuju sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14 i 98/19).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovim se člankom izrijekom propisuje obveza čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala, kao i osnove za razrješenje odnosno prestanak dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva koje do sada nisu bile posebno propisane.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovim se člankom preciziraju uvjeti pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uzimajući u obzir njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse propisane člancima 11. i 12. Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Ovim se člankom radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata uvodi i mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji u roku od tri dana od objave rezultata, o kojem odlučuje imenovani član za pojedinu grupu predmeta, a koji će povodom izjavljenog prigovora ponovno pregledati i ocijeniti pisanu zadaću te odlučiti o osnovanosti izjavljenog prigovora u roku od tri dana od dana izjavljivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 6. i 7.
Ovim se člankom dopunjavaju osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen, i to posebnim propisivanjem slučajeva da kandidati na pisanom ispitu budu zatečeni u korištenju nedopuštenih pomagala, što se dodatno sankcionira i njihovom nemogućnošću da ponovnom polaganju ispita pristupe prije isteka roka od godine dana, da se udalje s mjesta polaganja pisanog dijela ispita bez dozvole osobe koja vrši nadzor nad polaganjem pisanog dijela ispita te dana usmenom dijelu ispita odbiju odgovarati na pitanja iz pojedinog predmeta. Također se radi isključenja međusobne diskriminacije i nejednakosti kandidata na najviše pet ograničava broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Ovim se člankom propisuje da će se postupci polaganja pravosudnog ispita koji budu u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema ranije važećem Zakonu, kao i prestanak mandata članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita imenovanih na temelju ranije važećeg Zakona uz obvezu ministra nadležnog za pravosuđe da nove članove i zamjenike članova imenuje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Ovim se člankom propisuje stupanje Zakona na snagu 1. rujna 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,
ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
(1) Pravosudni ispit polaže se pred Ispitnim povjerenstvom za polaganje pravosudnog ispita (u daljnjem tekstu: Ispitno povjerenstvo) od pet članova.
(2) Članove Ispitnog povjerenstva i najmanje po pet zamjenika za svaki predmet određen odredbom članka 30. stavka 1. ovoga Zakona imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa iz reda sudaca, zamjenika državnih odvjetnika, odvjetnika, javnih bilježnika i drugih pravnika koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka imenuje se tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Ispitnog povjerenstva.
(4) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva moraju biti pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u struci nakon položenog pravosudnog ispita.
(5) Tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici imenuju se iz reda državnih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa s položenim pravosudnim ispitom.
(6) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje sazivaju sastanak članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva radi razmatranja pitanja važnih za njegov rad.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
(1) Član i zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji je sudjelovao u postupku zapošljavanja pojedinog kandidata ili mu je bio mentor te kojem je kandidat krvni srodnik u ravnoj lozi odnosno pobočnoj lozi zaključno do četvrtog stupnja, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, izvanbračni drug ili životni partner, štićenik ili posvojenik ne može sudjelovati na usmenom ispitu za tog kandidata.
(2) Član i zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji smatra da u odnosu na pojedinog kandidata postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost dužan je o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa radi određivanja drugog člana za sudjelovanje na usmenom dijelu ispita tog kandidata.
(3) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva u odnosu na koje postoje zapreke iz stavka 1. ovoga članka dužni su ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izvijestiti o postojanju ovih okolnosti prije sastavljanja rasporeda usmenog dijela ispita odnosno nakon njegove objave.
(4) O postojanju okolnosti iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa mora izvijestiti i kandidat.
(5) Sudjelovanje člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita protivno odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka razlog je razrješenja dužnosti člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva, koja se odluka objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 23.
(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita vježbenici u pravosudnim tijelima ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i izvršenog programa stručnih radionica u Pravosudnoj akademiji sukladno ovom Zakonu.
(2) Prijavu za polaganje pravosudnog ispita za osobe iz stavka 1. ovoga članka podnosi čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita.
(3) Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat može sam podnijeti prijavu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 29.
(1) Ako kandidat nije predao pisanu radnju u propisanom vremenu, smatra se da nije položio ispit.
(2) Svaku pravodobno predanu pisanu radnju zasebno pregledavaju i boduju dva člana Ispitnog povjerenstva. Za bodovanje radnji primjenjuje se članak 32. stavak 2. ovoga Zakona. Ako ispitivači pisanu radnju različito boduju, prosjek zbroja bodova predstavlja konačni ostvareni broj bodova za pojedinu pisanu radnju.
(3) Bodovanje pisanih radnji provodi se prije usmenog ispita. Kandidat mora iz radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ostvariti po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda da bi ostvario pravo na pristupanje usmenom dijelu pravosudnog ispita.
(4) Nakon ocjenjivanja pisanih radnji članovima Ispitnog povjerenstva može se dati obavijest o osobi kandidata, kao i kandidatima obavijest o osobi ispitivača.
(5) O ostvarenom broju bodova na pisanom dijelu ispita kandidati će se obavijestiti prije usmenog ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 33.
(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:
1. ako kandidat odustane od započetog pisanog dijela ispita bez opravdanog razloga
2. ako kandidat iz pisanih radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ne ostvari po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda
3. ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
4. ako kandidat napusti polaganje usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga
5. ako kandidat ne pristupi polaganju popravnog ispita bez opravdanog razloga.
(2) Kandidat koji iz jednog predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova upućuje se na popravni ispit iz tog predmeta.
(3) Kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova nije položio pravosudni ispit.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 35.
(1) Kandidat koji ne položi ispit može ponovno pristupiti ispitu nakon isteka roka od četiri mjeseca od dana polaganja.
(2) Polaganju popravnog ispita kandidat može pristupiti u roku koji ne može biti kraći od mjesec dana niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita.
(3) Kandidatu koji ponovno pristupa polaganju pravosudnog ispita priznaju se prethodno ostvareni rezultati na pisanom dijelu ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave