Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
Obrazac naknadne procjene
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
Opće informacije
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
1.2.
Broj "Narodnih novina"
47/2020
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, br. 68/18, 2/20 i 46/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređena je provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor.
Hrvatski sabor u travnju 2020. usvojio je Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 47/20, u daljnjem tekstu: Zakon) s ciljem olakšanja položaja ovršenika i ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica do kojih je došlo uslijed pandemije bolesti COVID-19izazvane SARS-CoV-2 virusom.
Zakon uvodi pojam posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Zakonom je omogućen privremeni zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe, čime se omogućilo tim ovršenicima raspolaganje svim primanjima na računima u bankama, a sve kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje su znatno utjecale na njihovu financijsku situaciju. Također, predviđen je zastoj tijeka zatezne kamate za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
Iznimno, u posebnim okolnostima nastavila se provoditi ovrha na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (i fizičke osobe se nalaze u ulogama poslodavca), ako se radilo o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (radi se o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve).
Nakon nastupa zastoja, ako ovršenik fizička osoba nije imao niti jednu osnovu za plaćanje po kojoj bi se sukladno Zakonu iznimno morala nastaviti provedba ovrhe, računi ovršenika su deblokirani kako bi ovršenik mogao raspolagati novčanim sredstvima po računu.
U cilju zaštite prava vjerovnika koji još nisu započeli s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima, Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) je nastavila zaprimati nove osnove za plaćanje i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, ali je te osnove za plaćanje samo evidentirala u Očevidnik osnova za plaćanje (kako bi vjerovnik stekao mjesto u redoslijedu prema kojem će se kasnije nastaviti provoditi ovrha) te nije temeljem istih poduzimala daljnje radnje slanja naloga bankama za izvršenje osnove za plaćanje (uključujući zabranu raspolaganja novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima, pljenidbu, prijenos i blokadu računa). Iznimka od pravila nepoduzimanja radnji za vrijeme zastoja s provedbom ovrhe, propisana je za slučaj kada bi za vrijeme posebnih okolnosti nastupio uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti. Tada je Agencija izdavala naloge bankama radi prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju, budući da tim sredstvima ovršenik ionako ne može raspolagati radi pravnih posljedica zapljene te ne bi bilo u interesu ni ovršenika niti ovrhovoditelja da sredstva i dalje ostanu zaplijenjena budući da su nastupili uvjeti za prijenos (radi se u pravilu o sredstvima koja su zaplijenjena na rok od 60 dana od primitka u Agenciju sukladno odredbi članka 209. Ovršnog zakona).Ovršenicima su i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti na adresu stizale obavijesti o zaprimljenom zahtjevu za izravnu naplatu koje Agencija šalje sukladno članku 209. stavku 5. Ovršnog zakona, kako bi ovršenici bili upoznati s osnovama za plaćanje koje su za vrijeme posebnih okolnosti dostavljene na njihov teret te kako bi pravovremeno poduzeli potrebne radnje radi zaštite svojih prava do isteka vremena trajanja posebnih okolnosti kada se nastavlja ovrha na računima ovršenika.
Nadalje, s obzirom da je Zakonom propisano kako za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani tim ili posebnim zakonom, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu tekli rokovi vezani uz trajanje blokade računa, odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje. Slijedom navedenog, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nije mogao nastati stečajni razlog temeljem kojega bi Agencija po službenoj dužnosti (prema članku 110. i članku 429. Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. 71/15, 104/17 i 36/22) ili vjerovnik ili dužnik trebao pokrenuti stečajni postupak. Također, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu se mogli ispuniti razlozi koji su preduvjet za pokretanje jednostavnog postupka stečaja potrošača prema članku 79.d Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, br. 100/15, 67/18 i 36/22).
Vrijeme trajanja posebnih okolnosti utvrđeno je za razdoblje od dana stupanja na snagu Zakona (18. travnja 2020.) do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu te se odlukom Vlade Republike Hrvatske taj rok mogao produžiti za tri mjeseca. Budući da je istekom roka od tri mjeseca bilo nedvojbeno kako posebne okolnosti i dalje postoje, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. srpnja 2020. donijela Odluku o produženju roka vremena trajanja posebnih okolnosti do zaključno s 18. listopada 2020.
Agencija je nakon 18. listopada 2020. nastavila s provedbom ovrhe sukladno odredbama važećeg Zakona, što znači da je nastavila provoditi ovrhu temeljem osnova za plaćanje u odnosu na koje je zastala s provedbom i u odnosu na one koje je zaprimila za vrijeme trajanja posebnih okolnosti te je nastavila postupati na način propisan ostalim odredbama važećeg Zakona u odnosu na sve novozaprimljene osnove za plaćanje.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Sukladno odredbi članka 1. Zakona, Agencija je na dan 18. travnja 2020. zastala s provedbom 1.089.620 osnova za plaćanje. Za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba (od čega 234.587 potrošača/građana te 10.269 fizičkih osobe koje obavljaju registriranu djelatnost) zastalo se s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima, a ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosio je ukupno 23,9 mlrd kuna (od čega 17,2 mlrd kuna glavnice i 6,7 mlrd kuna kamata).
Deblokirani su računi 233.109 ovršenika fizičkih osoba, a u blokadi je ostalo 8.015 ovršenika fizičkih osoba, budući da su u njihovim Očevidnicima redoslijeda osnova za plaćanje evidentirane neke od osnova za plaćanje po kojima se ovrha nastavlja provoditi (najčešće je to uzdržavanje djeteta), za iznos od 854,66 milijuna kuna glavnice i 232,91 milijun kuna kamata.
Nakon prestanka posebnih okolnosti, Agencija je 19. listopada 2020. nastavila s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima te je na dan 31. listopada 2020. ukupan broj blokiranih potrošača iznosio 247.270, a neizvršeni dug iznosio je 24,30 mlrd kuna. Već 30. studenog 2020. broj blokiranih potrošača znatno se smanjuje i iznosi 233.264 s neizvršenim dugom u iznosu od 23,7 mlrd kuna.
Broj blokiranih potrošača do danas niži je u odnosu na razdoblje prije 18. travnja 2020. Prema podacima Agencije 25. ožujka 2022. broj blokiranih potrošača iznosi 238.971 s ukupnim iznosom neizvršenog duga u iznosu od 24,5 mlrd kuna, od čega je 17,9 mlrd kuna iznos glavnice, a 6,6 mlrd kuna iznos kamate.
Deblokadom računa omogućilo se velikom broju ovršenika fizičkih osoba da u šestomjesečnom razdoblju trajanja posebnih okolnosti mogu slobodno raspolagati sredstvima po svojim računima bez ograničenja, što je omogućilo njihovo sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima te pridonijelo gospodarskom rastu u narednom razdoblju.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nije imala utjecaja na tržišno natjecanje.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Zakon je utjecao na veliki broj ovršenika fizičkih osoba čiji su se računi nastupom posebnih okolnosti deblokirali te su mogli slobodno raspolagati svim novčanim sredstvima po svojim računima, a osobito je utjecao na one ovršenike koji su tada bili u višegodišnjoj blokadi.
S druge strane, zakonodavac je prilikom donošenja Zakona vodio računa o posebnim vrstama tražbina (primjerice alimentacija, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine koje se naplaćuju na teret fizičke osobe u ulozi poslodavca), a koje su ovrhovoditelji tih tražbina mogli naplati prisilnim putem i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nije imala utjecaja na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nije imala utjecaja na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona utjecala je na povećanje razine zaštite dostojanstva ovršenika tijekom pandemije bolesti COVID-19izazvane SARS-CoV-2 virusom.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa.
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Iz analize postignutih rezultata primjene Zakona, analize gospodarskih učinaka primjene Zakona i analize socijalnih učinaka primjene Zakona, razvidno je kako je Zakon polučio pozitivne rezultate tj. omogućio je utvrđivanje posebnih okolnosti tijekom pandemije bolesti COVID-19izazvane SARS-CoV-2 virusom i deblokadu računa 233.109 ovršenika fizičkih u šestomjesečnom razdoblju u kojem su ovršenici fizičke osobe mogli slobodno raspolagati sredstvima po svojim računima bez ograničenja.
Zakon je odredio da posebne okolnosti traju tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu pri čemu je rok od tri mjeseca bilo moguće produžiti odlukom Vlade Republike Hrvatske za dodatna tri mjeseca, što je i učinjeno. Posebne okolnosti trajale su od 18. travnja do 18. listopada 2020.
Slijedom navedenoga, s obzirom da su odredbe članaka 1. i 2. Zakona konzumirane, nije moguće nastaviti s njihovom primjenom. Pri prvoj sljedećoj izmjeni i/ili dopuni važećeg Zakona razmotrit će se materija posebnih okolnosti.
Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Obrazac naknadne procjene
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
Opće informacije
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
1.2.
Broj "Narodnih novina"
47/2020
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, br. 68/18, 2/20 i 46/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređena je provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor.
Hrvatski sabor u travnju 2020. usvojio je Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 47/20, u daljnjem tekstu: Zakon) s ciljem olakšanja položaja ovršenika i ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica do kojih je došlo uslijed pandemije bolesti COVID-19 izazvane SARS-CoV-2 virusom.
Zakon uvodi pojam posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Zakonom je omogućen privremeni zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe, čime se omogućilo tim ovršenicima raspolaganje svim primanjima na računima u bankama, a sve kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje su znatno utjecale na njihovu financijsku situaciju. Također, predviđen je zastoj tijeka zatezne kamate za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
Iznimno, u posebnim okolnostima nastavila se provoditi ovrha na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (i fizičke osobe se nalaze u ulogama poslodavca), ako se radilo o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (radi se o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve).
Nakon nastupa zastoja, ako ovršenik fizička osoba nije imao niti jednu osnovu za plaćanje po kojoj bi se sukladno Zakonu iznimno morala nastaviti provedba ovrhe, računi ovršenika su deblokirani kako bi ovršenik mogao raspolagati novčanim sredstvima po računu.
U cilju zaštite prava vjerovnika koji još nisu započeli s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima, Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) je nastavila zaprimati nove osnove za plaćanje i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, ali je te osnove za plaćanje samo evidentirala u Očevidnik osnova za plaćanje (kako bi vjerovnik stekao mjesto u redoslijedu prema kojem će se kasnije nastaviti provoditi ovrha) te nije temeljem istih poduzimala daljnje radnje slanja naloga bankama za izvršenje osnove za plaćanje (uključujući zabranu raspolaganja novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima, pljenidbu, prijenos i blokadu računa). Iznimka od pravila nepoduzimanja radnji za vrijeme zastoja s provedbom ovrhe, propisana je za slučaj kada bi za vrijeme posebnih okolnosti nastupio uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti. Tada je Agencija izdavala naloge bankama radi prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju, budući da tim sredstvima ovršenik ionako ne može raspolagati radi pravnih posljedica zapljene te ne bi bilo u interesu ni ovršenika niti ovrhovoditelja da sredstva i dalje ostanu zaplijenjena budući da su nastupili uvjeti za prijenos (radi se u pravilu o sredstvima koja su zaplijenjena na rok od 60 dana od primitka u Agenciju sukladno odredbi članka 209. Ovršnog zakona).Ovršenicima su i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti na adresu stizale obavijesti o zaprimljenom zahtjevu za izravnu naplatu koje Agencija šalje sukladno članku 209. stavku 5. Ovršnog zakona, kako bi ovršenici bili upoznati s osnovama za plaćanje koje su za vrijeme posebnih okolnosti dostavljene na njihov teret te kako bi pravovremeno poduzeli potrebne radnje radi zaštite svojih prava do isteka vremena trajanja posebnih okolnosti kada se nastavlja ovrha na računima ovršenika.
Nadalje, s obzirom da je Zakonom propisano kako za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani tim ili posebnim zakonom, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu tekli rokovi vezani uz trajanje blokade računa, odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje. Slijedom navedenog, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nije mogao nastati stečajni razlog temeljem kojega bi Agencija po službenoj dužnosti (prema članku 110. i članku 429. Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. 71/15, 104/17 i 36/22) ili vjerovnik ili dužnik trebao pokrenuti stečajni postupak. Također, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu se mogli ispuniti razlozi koji su preduvjet za pokretanje jednostavnog postupka stečaja potrošača prema članku 79.d Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, br. 100/15, 67/18 i 36/22).
Vrijeme trajanja posebnih okolnosti utvrđeno je za razdoblje od dana stupanja na snagu Zakona (18. travnja 2020.) do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu te se odlukom Vlade Republike Hrvatske taj rok mogao produžiti za tri mjeseca. Budući da je istekom roka od tri mjeseca bilo nedvojbeno kako posebne okolnosti i dalje postoje, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. srpnja 2020. donijela Odluku o produženju roka vremena trajanja posebnih okolnosti do zaključno s 18. listopada 2020.
Agencija je nakon 18. listopada 2020. nastavila s provedbom ovrhe sukladno odredbama važećeg Zakona, što znači da je nastavila provoditi ovrhu temeljem osnova za plaćanje u odnosu na koje je zastala s provedbom i u odnosu na one koje je zaprimila za vrijeme trajanja posebnih okolnosti te je nastavila postupati na način propisan ostalim odredbama važećeg Zakona u odnosu na sve novozaprimljene osnove za plaćanje.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Sukladno odredbi članka 1. Zakona, Agencija je na dan 18. travnja 2020. zastala s provedbom 1.089.620 osnova za plaćanje. Za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba (od čega 234.587 potrošača/građana te 10.269 fizičkih osobe koje obavljaju registriranu djelatnost) zastalo se s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima, a ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosio je ukupno 23,9 mlrd kuna (od čega 17,2 mlrd kuna glavnice i 6,7 mlrd kuna kamata).
Deblokirani su računi 233.109 ovršenika fizičkih osoba, a u blokadi je ostalo 8.015 ovršenika fizičkih osoba, budući da su u njihovim Očevidnicima redoslijeda osnova za plaćanje evidentirane neke od osnova za plaćanje po kojima se ovrha nastavlja provoditi (najčešće je to uzdržavanje djeteta), za iznos od 854,66 milijuna kuna glavnice i 232,91 milijun kuna kamata.
Nakon prestanka posebnih okolnosti, Agencija je 19. listopada 2020. nastavila s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima te je na dan 31. listopada 2020. ukupan broj blokiranih potrošača iznosio 247.270, a neizvršeni dug iznosio je 24,30 mlrd kuna. Već 30. studenog 2020. broj blokiranih potrošača znatno se smanjuje i iznosi 233.264 s neizvršenim dugom u iznosu od 23,7 mlrd kuna.
Broj blokiranih potrošača do danas niži je u odnosu na razdoblje prije 18. travnja 2020. Prema podacima Agencije 25. ožujka 2022. broj blokiranih potrošača iznosi 238.971 s ukupnim iznosom neizvršenog duga u iznosu od 24,5 mlrd kuna, od čega je 17,9 mlrd kuna iznos glavnice, a 6,6 mlrd kuna iznos kamate.
Deblokadom računa omogućilo se velikom broju ovršenika fizičkih osoba da u šestomjesečnom razdoblju trajanja posebnih okolnosti mogu slobodno raspolagati sredstvima po svojim računima bez ograničenja, što je omogućilo njihovo sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima te pridonijelo gospodarskom rastu u narednom razdoblju.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nije imala utjecaja na tržišno natjecanje.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Zakon je utjecao na veliki broj ovršenika fizičkih osoba čiji su se računi nastupom posebnih okolnosti deblokirali te su mogli slobodno raspolagati svim novčanim sredstvima po svojim računima, a osobito je utjecao na one ovršenike koji su tada bili u višegodišnjoj blokadi.
S druge strane, zakonodavac je prilikom donošenja Zakona vodio računa o posebnim vrstama tražbina (primjerice alimentacija, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine koje se naplaćuju na teret fizičke osobe u ulozi poslodavca), a koje su ovrhovoditelji tih tražbina mogli naplati prisilnim putem i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nije imala utjecaja na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nije imala utjecaja na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona utjecala je na povećanje razine zaštite dostojanstva ovršenika tijekom pandemije bolesti COVID-19 izazvane SARS-CoV-2 virusom .
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa .
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Iz analize postignutih rezultata primjene Zakona, analize gospodarskih učinaka primjene Zakona i analize socijalnih učinaka primjene Zakona, razvidno je kako je Zakon polučio pozitivne rezultate tj. omogućio je utvrđivanje posebnih okolnosti tijekom pandemije bolesti COVID-19 izazvane SARS-CoV-2 virusom i deblokadu računa 233.109 ovršenika fizičkih u šestomjesečnom razdoblju u kojem su ovršenici fizičke osobe mogli slobodno raspolagati sredstvima po svojim računima bez ograničenja.
Zakon je odredio da posebne okolnosti traju tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu pri čemu je rok od tri mjeseca bilo moguće produžiti odlukom Vlade Republike Hrvatske za dodatna tri mjeseca, što je i učinjeno. Posebne okolnosti trajale su od 18. travnja do 18. listopada 2020.
Slijedom navedenoga, s obzirom da su odredbe članaka 1. i 2. Zakona konzumirane, nije moguće nastaviti s njihovom primjenom. Pri prvoj sljedećoj izmjeni i/ili dopuni važećeg Zakona razmotrit će se materija posebnih okolnosti.
6.
PRILOZI
-
7.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE RH I
MINISTAR FINANCIJA
dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 6. travnja 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija