Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. (ITP) je višefondovski program, a uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za pravednu tranziciju (FPT) za rješavanje specifičnih problema i izazova na lokalnoj i regionalnoj razini. ITP će se provoditi u okviru cilja Ulaganje za radna mjesta i rast te će pridonijeti ispunjavanju ciljeva politike 1, 5 i FPT definiranih u članku 4. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Utvrđivanju zajedničkih odredbi EU 2021/1060. U financijskom razdoblju 2014. - 2020. nije postojao program koji se isključivo bavio specifičnim problemima i izazovima na lokalnoj i regionalnoj razini već su se razvojni izazovi regionalne razine pokušali rješavati različitim instrumentima. Na tom tragu, srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. navodi kako je potrebno objavljivati ciljane pozive za određena ili područja određenog stupnja razvoja te zainteresirati potencijalne prijavitelje i razvijati kapacitete potencijalnih korisnika, što će biti implementirano ovim programom. Uspostavljanjem ITP-a na temelju naučenih lekcija vezanih uz teritorijalni razvoj, uključujući one iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem poduprijet će se ravnomjerni teritorijalni razvoj temeljen na identificiranim specifičnim potrebama određenih područja . Projektom SBS omogućen je usmjereniji pristup korištenju sredstava EU fondova, jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih dionika za pripremu i provedbu projekata. Podršku Projektu dala je i Svjetska banka kroz dubinske analize te koncept i metodologiju za pripremu i provedbu industrijske tranzicije Panonske Hrvatske što je zatim primjenjeno i na Jadransku i Sjevernu Hrvatsku. Iskustvo osam gradova koji primjenjuju mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU  mehanizam) u razdoblju 2014. - 2020. pokazuje važnost i uspjeh integriranog pristupa funkcionalnim urbanim područjima. U odnosu na PKK, u okviru kojeg se provode politike na nacionalnoj razini, ITP objedinjuje ulaganja koja se provode na određenom području sa specifičnim razvojnim izazovima, integrirana su i u podlozi im se nalazi pristup “odozdo prema gore”.

Temelj ITP-a je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske 2030. (NRS 2030.), hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u RH koji između ostalog određuje četiri smjera razvoja, a za ITP je relevantan uravnoteženi regionalni razvoj. U pogledu ekonomsko-teritorijalnog pristupa, ITP će se usredotočiti na: razvoj pametnih te održivih gradova i otoka; industrijsku tranziciju regija, gradova i otoka te pravednu tranziciju u Istarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Hrvatska se suočava s primjetnim teritorijalnim neravnotežama koje u kratkoročnom razdoblju otežavaju konkurentnost i potencijal održivog rasta, a dugoročno onemogućava uspostavu pozitivnih demografskih trendova, što je primjetno i p rema prvim rezultatima Popisa stanovništva 2021. prema kojima se broj stanovnika smanjio za više od 9%.

Industrijska tranzicija hrvatskih regija

Hrvatske regije u industrijskoj tranziciji (HR NUTS 2 : Panonska, Sjeverna i Jadranska Hrvatska) pretrpjele su ili trenutno prolaze kroz značajno restrukturiranje svojih gospodarstava. Svaka od njih drugačija je po svojem povijesnom nasljeđu, relativnim specijalizacijama te socioekonomskim, geografskim i demografskim uvjetima. Svaka regija ima specifične kapacitete, potrebe i mogućnostima u pogledu istraživanja i inovacija te svaka ima svoj specifični teritorijalni kapital . To su regije koje su po stupnju razvijenosti znatno ispod prosjeka Europske unije no imaju potencijal za jačanje regionalne konkurentnosti. Gospodarska analiza hrvatskih županija pokazuje da te regije imaju snažno nasljeđe u industrijskoj proizvodnji i turizmu, ali se suočavaju sa specifičnim izazovima, posebno tamo gdje je deindustrijalizacija povezana s nedostatkom pametnih vještina za zanimanja usmjerena ka budućnosti i niskom razinom produktivnosti, prvenstveno zbog zastarjele tehnologije i modela poslovanja. Osim loše strukture gospodarstva, niskih ulaganja u istraživanje i razvoj, nedovoljno razvijene poslovne infrastrukture (posebice na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima) i neučinkovitog regionalnog eko sustava za poduzetnike te ostalih izazova gospodarskog rasta i razvoja, ključni društveni izazovi koji utječu na gospodarski rast i razvoj tri regije odnose se na: starenje i odljev radno aktivnog stanovništva, (posebice na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima), negativne posljedice klimatskih promjena i sigurnosnih izazova. Zbog zajedničkih problema s kojima se suočavaju potpomognuta i brdsko-planinska područja, poput niskog fiskalnog kapaciteta JLS-a, malog broja radno sposobnog stanovništva, negativnih demografskih trendova i depopulacije, te smanjene ekonomske aktivnosti i lošeg poduzetničkog okruženja, u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. nisu bila u mogućnosti ravnopravno sudjelovati i konkurirati u povlačenju sredstva te potaknuti gospodarski rast i razvoj. Stoga će se okviru ITP-a dati podrška jačanju eko sustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima kroz područje intervencije razvoja poslovne infrastrukture za MSP-ove, s ciljem poboljšanja poslovne klime i jačanja atraktivnosti za privlačenje ulaganja u razvoj MSP-ova u regionalnim lancima vrijednosti koji čine okosnicu lokalnog gospodarstva.

Uspješna industrijska tranzicija ovisit će o sposobnosti svake regije da iskoristi svoj teritorijalni kapital, definira prioritetne sektore/niše i smjerove razvoja te osmisli učinkoviti transformacijski roadmap koji će se sastojati od miksa politika i „place-based“ ulaganja koja mogu doprinijeti jačanju pozicije regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti i ostvarivanju pravedne industrijske tranzicije. Planovima za industrijsku tranziciju ove tri regije, temeljem regionalnih specifičnosti i razvojnih potencijala, definiraju se smjerovi promjena, transformacijski roadmap i prioritetne niše regionalniog gospodarstva grupirane u regionalne lance vrijednosti (RLV).  

Proces partnerskog dijaloga i poduzetničkog otkrivanja prilikom izrade planova industrijske tranzicije uključio je dionike iz javnog, znanstveno-istraživačkog, civilnog i poslovnog sektora, kroz on-line sastanke i putem upitnika u procesu prikupljanja inputa, radi kreiranja politike za industrijsku tranziciju. Osim predstavnika regionalne razine – župana (koji su činili Koordinacijska vijeća) i regionalnih koordinatora (koji su činili Radni tim), bili su uključeni i predstavnici poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora, gospodarskih udruženja te predstavnici resornih tijela državne uprave (kao dionici Leadership grupa).

Pored izrade planova za industrijsku tranziciju, proces poduzetničkog otkrivanja uključuje i mapiranje dionika strateških lanaca vrijednosti radi određivanja ključnih misija te ciljeva i načela regionalnog lanca vrijednosti, uspostavu strateških foruma za svaki regionalni lanac vrijednosti u okviru kojih se izrađuju akcijski planovi za regionalne lance vrijednosti kojima će se putem poduzetničkog otkrivanja definirati elementi budućih Taylor-made javnih poziva za industrijsku tranziciju.

Kroz daljnji rad RLV strateških foruma i Koordinacijskih vijeća omogućit će se učinkovito upravljanje procesom industrijske tranzicije na razini HR NUTS 2. Temeljem PIT-eva, odobrenih od strane župana kao nositelja izvršne vlasti regionalne razine, definiran je četvrti stup S3 „Pametna specijalizacija i jačanje pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti“ koji predstavlja ključni regionalni alat za usmjeravanje sredstava iz CP1 na tri regije koje se nalaze u procesu industrijske tranzicije. Cilj je omogućiti modernizaciju i diversifikaciju regionalnog gospodarstva triju regija kroz strateška partnerstva za inovacije, podršku MSP-ovima u komercijalizaciji inovacija, primjeni naprednih tehnologija i razvoju vještina za industrijsku tranziciju, te uspostaviti učinkoviti eko sustav za industrijsku tranziciju.

PIT-evi su dali i strateški okvir za teritorijalne strategije za razvoj urbanih područja i otoka usmjeravajući područja intervencija vezana uz razvoj poslovne infrastrukture za MSP-ove u prioritetne niše regionalnih lanaca vrijednosti, sukladno definiranim potrebama MSP-ova u okviru akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti što će doprinijeti regionalnoj specijalizaciji i pozicioniranju gradova kao regionalnih HUB-ova i pokretača inovativnog, održivog i otpornog gospodarskog razvoja s policentričnim učinkom na područje koje ga okružuje, kao i jačanju eko sustava za poduzetnike na otocima u prioritetnim nišama relevantnim za industrijsku tranziciju otočnog gospodarstva. Istovremeno, u okviru teritorijalnih strategija za urbana područja i otoke, nositelji njihove izrade s lokalne razine definirat će koji su regionalni lanci vrijednosti i prioritetne niše relevantni za njihov gospodarski rast i razvoj te će na taj način usmjeriti ulaganja za poslovnu infrastrukturu doprinoseći specijalizaciji regija.

Nastavno na razvojne potrebe urbanih područja i otoka, definiranih temeljem ključnih društvenih izazova, u okviru akcijskih planova regionalnih lanaca vrijednosti bit će definirane misije za istraživanje i razvoj („Mission-oriented R&D“) kojima će poduzetnici, u suradnji s znanstveno-istraživačkim sektorom, kroz strateška partnerstva za inovacije pokušati dati odgovor na jedan ili više društvenih izazova, te prvu demonstraciju inovativnog rješenja imati upravo na području grada ili otoka koji je definirao razvojni izazov. Time će se postaviti novi model Triple Hellix suradnje, jedinstven na razini EU-a, koji će povezati proces industrijske tranzicije s teritorijalnim instrumentima razvoja urbanih područja i otoka i potaknuti ulaganja temeljena na lokacijskim prednostima i principima pametne specijalizacije.

Razvoj pametnih i održivih gradova

U financijskom razdoblju 2014. – 2020. mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja ( ITU mehanizam ) se provodi u 4 urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) i 4 veća urbana područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac) s preko 50.000 stanovnika. Temeljem pozitivnih iskustva  provedbe ITU mehanizma i važećeg nacionalnog zakonodavstva koji se odnosi na teritorijalni ustroj i razvoj urbanih područja RH je proširila provedbu ITU mehanizma u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. na 22  grada sa ukupno 192 jedinice lokalne samouprave . Predmetna 22 grada ispunjavaju kriterij velikog grada i/ili grada sjedišta županije slijedom čega po broju stanovnika i/ili teritorijalnom značaju imaju najveći potencijal biti pokretači ujednačenog razvoja okolnog područja, ujednačenog razvoja županija, a time i cjelokupnog regionalnog razvoja RH.

Samo veliki gradovi i gradovi sjedišta županija ovlašteni su u svom samoupravnom djelokrugu obavljati određene poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana . Pored navedenog veliki gradovi predstavljaju gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja. Na nedovoljno istaknutu ulogu srednje velikih i malih gradova ukazuje Strategija prostornog razvoja RH prema kojoj održivost prostorne organizacije RH i dalje treba temeljiti na modelu policentričnog razvoja kojemu je cilj osigurati uravnoteženu prostornu raspodjelu stanovništva i ublažiti proces depopulacije na državnom teritoriju.

Stoga je cilj , pored velikih gradova, poduprijeti jačanje razvojne uloge manjih gradova koji su sjedišta županija u RH, kako bi se njihovim razvojem umanjile razlike između urbanih i ruralnih područja, omogućio policentrični razvoj i povećala kvaliteta života na cjelokupnom gravitacijskom području. Urbana područja u RH suočavaju se s brojnim izazovima od kojih se posebno ističu klimatske promjene i onečišćenja i povećani rizik od prirodnih katastrofa, pojačano korištenje resursa, neodrživa urbanizacija, degradacija i gubitak prirodnog kapitala, izazovi razvoja održivog turizma, globalizacija i ubrzane tehnološke promjene i  povezani ekonomski izazovi .

Kroz nacionalne strateške dokumente, ističe se potreba za ulaganjima u klimatski otpornu urbanu infrastrukturu , energetsku obnovu svih zgrada (stambenih i nestambenih) s usmjeravanjem obnove prema nZEB standardu (zgrade gotovo nulte energije), koji podrazumijeva i snažnije iskorištavanje OIE te uključivanje koncepta zelene infrastrukture u prostorno planiranje. Aktivnosti u okviru ITU mehanizma provodit će se komplementarno sa pilot aktivnostima razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima u okviru specifičnog cilja 2(vii) PKK.

U većim gradovima postoji i velik broj lokacija koje su dio izgrađenih dijelova naselja, ali nisu funkcionalne, tzv. brownfield lokacije koje predstavljaju potencijalnu prijetnju za okoliš, ali i značajan resurs u smislu kružne obnove pri čemu bi se aktiviranjem tih lokacija smanjila potreba za širenjem građevinskih područja na trenutačno neizgrađena područja i doprinijelo održivom korištenju prostora .

Prema Strategiji prometnog razvoja RH jedan od velikih problema hrvatskih gradova je i neadekvatno riješeno pitanje gradskog prometa koji stvara jednu četvrtinu ukupnih stakleničkih plinova, uzrok je prometnih gužvi, loše kvalitete zraka, a 69% prometnih nesreća događa se upravo u gradovima. Na brojne potrebe također ukazuju i planovi održive urbane mobilnosti koje je izradio velik broj gradova planiranih za provedbu ITU mehanizma . Navedene aktivnosti provoditi će se komplementarno u okviru specifičnog cilja 2(viii) iz PKK koji je usmjeren prema gradovima većim od 50.000 stanovnika.

Za RH turizam je jedno od najznačajnijih gospodarskih područja pri čemu veliki broj turista dolazi motiviran bogatom kulturno- povijesnom baštinom . U tom kontekstu postoji potreba očuvanja i održive obnove kulturno-povijesnog tkiva gradova koje je značajno za povećanje turističke privlačnosti gradova, ali i njihov gospodarski razvoj.

Veliki hrvatski gradovi u odnosu na ostale europske i svjetske gradove imaju nizak indeks kriminaliteta i relativno visok indeks sigurnosti , ali rizike za urbanu sigurnost među ostalim predstavlja nedostatak sportskih i kulturnih sadržaja te parkova kao i neadekvatna osvijetljenost i video nadzor javnih površina. Slijedom navedenog ističe se potreba ulaganja u višenamjensku infrastrukturu te sigurnosnu infrastrukturu javnih površina .

Nastavno na ulogu gradova kao nositelja policentričnog razvoja, potrebno je unaprijediti poslovnu infrastrukturu i ojačati poslovne potporne institucije, s ciljem pozicioniranja gradova kao regionalnih hubova i jačanje njihove uloge u stvaranju regionalnih eko sustava koji daju učinkovitu podršku RLV-i i razvoju prioritetnih niša industrijske tranzicije.

Participativni pristup iz pripreme NRS 2030 nastavljen je kroz rad Radne skupine za integrirani teritorijalni razvoj, pri čemu su gradovi identificirali područja ulaganja do 2030. godine. Tijekom procesa programiranja, putem regionalnih koordinatora, nastavilo se sa prikupljanjem podataka o potencijalnim područjima integriranih teritorijalnih ulaganja u 22 urbana područja koje je omogućilo definirati prioritete ulaganja u okviru SC 5(i): kulturna baština i turizam, brownfield, čisti i pametni gradski promet, pilot projekti na razini gradskih naselja i četvrti te promicanje energetske učinkovitosti, zelena infrastruktura, ulaganja u višenamjensku infrastrukturu i javne površine te razvoj poduzetništva u urbanim područjima. U okviru provedbe ITU mehanizma planirana je objava poziva za veće integrirane projekte koji će moći odgovoriti istodobno na više razvojnih potreba urbanog područja. Dodatno omogućit će se integrirana ulaganja u prostor s naglaskom na bolje upravljanje, čist okoliš i promet, pametno gospodarstvo, kvalitetu življenja i ljude. Stvorit će se i platforme koje će poduzetnicima, javnom sektoru, znanstvenoj zajednici i građanima omogućiti razvoj integriranih inovativnih rješenja i kojima će se odgovoriti na ključne društvene izazove u gradovima.

Zbog manjih specifičnosti u potrebama koje su navela urbana područja u analizi potencijalnih projekata odabrana je šira lepeza potencijalnih područja ulaganja no zavisno o potrebama i veličini samih gradova u okviru teritorjalnih strategija iste će se na različite načine primijeniti na svaki pojedini grad.

Razvoj pametnih i održivih otoka

Tijekom procesa programiranja nove financijske perspektive, kao i izradi strateških dokumenata, stavljen je naglasak na participativni  pristup. Taj je pristup započeo izradom NRS-a, pri čemu je podloga za njenu izradu bila Analitička podloga Svjetske banke o Pametnim otocima, u koju je bio uključen široki krug dionika, uključujući predstavnike otoka kroz participativne radionice i Radnu podskupinu za održive i pametne otoke u svrhu definiranja ključnih područja ulaganja važnih za razvoj otoka. Za izradu NPRO-a nastavljen je participativan pristup kroz fokus grupe i Radnu skupinu za izradu NPRO-a, u kojoj su sudjelovali predstavnici tijela državne uprave i javnopravna tijela s nacionalne i regionalne razine, regionalni i otočni koordinatori, predstavnici znanstvene zajednice i predstavnici civilnog društva na otocima. Participativni pristup nastavljen je kroz rad Radne skupine za integrirani teritorijalni razvoj pri čemu su identificirana područja ulaganja relevantna za otoke, a u cilju što jasnijeg definiranja tih područja ulaganja MRRFEU je usporedno putem otočnih koordinatora prikupljalo podatke o potencijalnim područjima ulaganja. U tom procesu identificiranja potreba otoci su bili uključeni putem svojh predstavnika u RS za ITR putem predstavnika regionalnih koordinatora, Hrvatske zajednice općina, Udruge gradova, Hrvatske zajednice županija, Hrvatske obrtničke komore – Odbora za otoke i civilnog društva (Otočni sabor). Pristup odozodo prema gore naglašen je uključivanjem otočnih koordinatira koji obavljaju poslove organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata za otočno područje. Otočno vijeće će imati savjetovavnu funkciju pri izradi i provođenju strateških dokumenata, programa, planova, projekata i aktivnosti održivog razvoja otoka.  

Prema NPRO 2021. – 2027., otoci su suočeni s brojnim ograničavajućim faktorima koji proizlaze iz potpune okruženosti morem i izoliranosti od kopna. Specifičnost otoka se ogleda prvenstveno u otežanoj prometnoj dostupnosti, nedostatnoj komunalnoj infrastrukturi, nepovoljnoj ekonomskoj strukturi te utjecaju sezonalnosti turizma na cjelokupnu infrastrukturu i način život na otocima. Iz toga proizlaze i brojni društveno-gospodarski problemi poput manjka zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih usluga na otocima, slabijih poslovnih prilika te viših troškova života i ulaganja na otocima. Manjak kulturnih aktivnosti izvan sezone ima negativne posljedice na demografsku strukturu stanovništva na otocima i doprinosi depopulaciji otoka. Klimatske osobitosti otoka u uvjetima smanjene prometne dostupnosti dodatno naglašavaju izloženost otoka učincima klimatskih promjena te povećavaju rizik nastanka prirodnih katastrofa (suša, požari i poplave). Kao odgovor na navedeno kroz ITP su identificirana ključna područja djelovanja, a ista se odnose na održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture, valorizaciju kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga te promicanje energetske učinkovitosti. Kao odgovor na razvojne izazove ulagat će se u unaprjeđenje sustava nadzora, kapacitete sustava civilne zaštite i vatrogastva, zaštitu prirode, izgradnju protupožarnih prosjeka i puteva te u plavu i zelenu infrastrukturu u skladu s mjerama definiranim kroz Prioritetni akcijski okvir (PAO) za mrežu Natura 2000 u RH. Otoke karakteriziraju nepovoljna ekonomska struktura te sezonalnost gospodarske aktivnosti . Ulaganja u poslovnu infrastrukturu provodit će se sukladno definiranim potrebama MSP-ova u okviru akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti, te će doprinijeti regionalnoj specijalizaciji kroz jačanje eko sustava za poduzetnike na otocima u prioritetnim nišama relevantnim za industrijsku tranziciju otočnog gospodarstva. Otoci obiluju brojnim materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima. Otočna kulturna baština ima i svoju gospodarsku komponentu te predstavlja značajan, ali nedovoljno iskorišten resurs lokalnog razvoja. Kao odgovor na navedeno ulagat će se u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine, digitalizaciju pokretne kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga, organizaciju kulturnih događaja te očuvanje tradicionalnih umijeća, obrta i običaja s ciljem njihove valorizacije u ekonomskom i edukativnom smislu te očuvanja otočnog identiteta. Većina otoka nije autonomna u opskrbi energijom, već ovisi o  distribuciji s kopna. Dodatan izazov predstavlja povećana potražnja za električnom energijom tijekom vrhunca sezone. Stoga je izražena potreba za novim rješenjima koja će zadovoljiti potrebe otočnog stanovništva i pružiti dodatnu sigurnost u opskrbi električnom energijom. Kao odgovor na navedeno, a u skladu s inicijativom „Čista energija za otoke EU-a”, ulagat će se u energetsku učinkovitost kroz energetsku obnovu više javnih zgrada   i primjenu pametnih i energetski učinkovitih rješenja na javnim površinama.

Fond za pravednu tranziciju

Konačni teritorijalni i tematski opseg potpore FPT-a bit će definiran Teritorijalnim planom za pravednu tranziciju.

Konkretni tranzicijski koraci identificirat će se, analizirati i razraditi u daljnjim koracima, sukladno novo dostupnim informacijama, relevantnim strateškim dokumentima i mjerama koje su u njima predložene.

Istarska županija (IŽ) je tradicionalno jedina regija za proizvodnju ugljena u Hrvatskoj. Ekološki izazovi u IŽ usko su povezani s proizvodnjom električne energije i cementnom industrijom, te se u njoj nalazi elektrana na ugljen, koja proizvodi 6 % energije ukupno proizvedene u zemlji. U IŽ na teritoriju utjecaja (Grad Labin, Općine Kršan, Sveta Nedelja, Pićan i Raša i Grad Pula) identificirana su 4 važna gospodarska subjekta: Calucem d.o.o ., HEP d.o.o. TE Plomin,  Holcim  d.o.o i Rockwool Adriatic d.o.o ., koji su i najveći zagađivači  u proizvodnom sektoru u županiji. Potencijalni negativni utjecaji tranzicije gospodarskih subjekata na radnu snagu na području Labinštine (navedeni subjekti zapošljavaju oko 850 ljudi) su vrlo značajni, te će posljedično utjecati i na širu regiju putem dobavljača koji rade izvan navedenih općina i zaposlenika koji žive u drugim općinama, što se može potvrditi velikim brojem dobavljača čije poslovanje ovisi o gospodarskim subjektima. U vidu emisija, subjekti zajedno su činili 24,7% ukupnih nacionalnih verificiranih emisija  u 2019. godini, što je značajan pokazatelj velikog utjecaja na okoliš. U TPPT-u su identificirane su razvojne potrebe povezane s energetskom tranzicijom, tranzicijom ljudskog kapitala i socijalne infrastrukture te tranzicijom gospodarstva i okoliša. TPPT previđa omogućavanje gospodarske diversifikacije kroz ulaganja u nove tehnologije s ciljem smanjenja stakleničkih plinova i prelazak na ekološki prihvatljive sustave, stvaranje novih radnih mjesta za tehnička zanimanja, promicanje programa orijentiranih na kompetencije usmjerene na budućnost, poboljšanje veza između tvrtki i obrazovnih institucija te programa prekvalifikacije, usavršavanja i veću ponudu neformalnog obrazovanje, čime će se ublažiti utjecaj tranzicije pripremom radnika i nezaposlenih za buduće tržište rada. Također se planira uspostavljanje središta za održive i ekološke tehnološke inovacije, s naglaskom na dekarbonizaciju i omogućavanje kružnih poslovnih modela u proizvodnom sektoru, koja će služiti kao platforma za suradnju koja izravno povezuje studente, istraživače, poduzetnike, novoosnovana poduzeća, MSP i velike proizvodne tvrtke. Daljnje mogućnosti diversifikacije IŽ koja je tradicionalno turistički orijentirana identificirane su u revitalizaciji, promociji i razvoju kulturnih i sličnih proizvoda temeljenih na napuštenim lokalitetima rudarske i industrijske baštine.

Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) povijesno je bila jedna od primarnih industrijskih regija, a trenutno jedna od najmanje razvijenih u Hrvatskoj. Emisije stakleničkih plinova u SMŽ nastaje kao produkt  industrije gnojiva, dušikovih spojeva i naftnih derivata. U lancima vrijednosti tih energetski intenzivnih industrija zaposlen je velik broj ljudi. Procjenjuje se da će ta tranzicija kemijske industrije i rafinerije utjecati na otprilike 7 % ukupnog stanovništva SMŽ. Na području SMŽ nalazi se pet važnih gospodarskih subjekata koji ujedno imaju najveći doprinos županijskim emisijama stakleničkih plinova: Petrokemija d.d ., HEP d.o.o. - TE Sisak , Gavrilović d.o.o. , INA d.d. –  rafinerija Sisak . Ukupan broj zaposlenih u navedenim subjektima iznosi 2,484, od čega 25% živi u Sisku, a 37% u Kutini, što ukazuje na veliku ovisnost gospodarskih subjekata o lokalnoj radnoj snazi. Važan pokretač lokalnog gospodarstva je i 250 dobavljača, partnera i suradnika sa sjedištem u SMŽ s kojima gospodarski subjekti posluju. Prosječna stopa nezaposlenosti u SMŽ u 2017. godini iznosila je 29,0%, u 2019. godini 19,9%, a u srpnju 2020. g. 19,3%, te je najviša u Hrvatskoj. U TPPT-u su identificirane su razvojne potrebe povezane s energetskom tranzicijom, tranzicijom ljudskog kapitala i socijalne infrastrukture, te tranzicijom gospodarstva i okoliša. TPPT predviđa ulaganja u gospodarsku diversifikaciju, povezivanje lokalnih istraživačkih institucija i privatnog sektora, te aktivnosti koje će omogućiti prekvalifikacju/ponovno osposobljavanje i pružanje lakšeg pristupa pomoći pri traženju posla. Aktivnostima bi se pokušao popraviti negativan trend prouzrokovan iseljavanjem stanovništva iz županije (pogotovo mladih i mladih obitelji), nedavnim potresom i nepostojanjem sveučilišta.

Izazovi u administrativnim kapacitetima odnose se na pravilno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole, strateško planiranje kapaciteta, mogućnosti sustava na brzo i fleksibilno odgovaranje na promjenjive potrebe i uvjete, povećanje kapaciteta krajnjih korisnika i dionika na svim razinama za učinkovitu provedbu projekata, donošenje odluka utemeljenih na dokazima, poboljšanje učinkovitosti javne nabave te bolje i učinkovitije mjere za sprječavanje i suzbijanje sukoba interesa, prijevara i korupcije. S tom svrhom izrađuje se jedinstveni nacionalni Plan za jačanje kapaciteta za korištenje EU fondova u RH. Bitan element u izgradnji tehničkih kapaciteta i pripremi zalihe zrelih projekata predstavlja suradnja sa savjetodavnim stručnim službama EK. Podrška će biti osigurana, osim u potpori za  pripremu projekata i za prijenos znanja i izgradnju tehničkih kapaciteta tijela SUK-a i korisnika strateških projekata. Definiranje područja suradnje za razdoblje 2021.-2027. je u tijeku. U odnosu na provedbu FPT-a u ITP-u uzet će se u obzir ishodi TSI projekta, iz kojeg će proizaći plan treninga i akcijski plan za jačanje kapaciteta. U odnosu na uspostavu sustava, isti će se temeljiti na iskustvu provedbe i sustava OPKK 2014.-2020. uz osiguravanje razdvajanja funkcija PT 1 i PT 2. Predviđen je niz koordinativnih mehanizama i alata za standardizaciju procedura čiji će rezultati posredno utjecati i na postupanja korisnika. Nakon uspostave sustava upravljanja i kontrole, te provedene analize i procjene rizika razmotrit će se uporaba Integrity pacts u postupku provedbe programa .

Većina operacija u ITP-u provoditi će se putem bespovratnih sredstva, dok će se za pojedine operacije u kojima postoje mjere koje ostvaruju dobit ili uštedu razmotriti i mogućnost korištenja financijskih instrumenata (primjerice zajmovi ili jamstva) kao dodatnog alata.

Gdje je relevantno, ITP će podržati ulaganja koja doprinose održivim, estetskim i uključivim načelima inicijative Novi europski Bauhaus u pogledu pronalaženja pristupačnih, uključivih, održivih i atraktivnih rješenja za klimatske izazove.

Cilj politike ili specifični cilj FPT-a

Specifični cilj ili posebni prioritet*

Obrazloženje (sažetak)

Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a (PO 1)

1 (i) razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija;

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS)

U okviru strateškog cilja 13. Jačanje regionalne konkurentnosti, prioritet provedbe politike pametne specijalizacije i jačanja pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti obuhvatit će podršku industrijskoj tranziciji i jačanju pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti.

U Nacionalnom programu reformi 2020. , u sklopu mjere Istraživanje i razvoj navodi se podmjera Jačanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva.

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019.

Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj usmjeriti investicijsku politiku, između ostalog, na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.

Izvješće za Hrvatsku 2019. - Prilog D: Smjernice za ulaganja financirana sredstvima iz kohezijske politike za razdoblje 2021.-2027. za Hrvatsku

Prilog D identificira kako hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno inovativno i poboljšanje inovacijskih rezultata vrlo slabo napreduje. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju povećanja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta i primjene naprednih tehnologija uzimajući u obzir teritorijalne razlike, konkretno sljedeće:

 poboljšanje inovacijskih rezultata i poticanje rasta produktivnosti utvrđivanjem područja pametne specijalizacije na temelju nacionalnih i regionalnih potreba i potencijala;

 povećanje broja inovativnih poduzeća u područjima pametne specijalizacije s najvećim potencijalom rasta;

 razvoj kapaciteta sveučilišta i istraživačkih ustanova da povećaju tržišnu relevantnost svojih istraživačkih projekata, uspostave kritičnu masu istraživanja i privuku talente u područja strategije pametne specijalizacije.

1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja;

NRS 2030.

U SC 1 . Konkurentno i inovativno gospodarstvo prioriteti u provedbi javne politike koji će pridonijeti razvoju poduzetništva i obrta su:

 podrška rastu produktivnosti malih i srednjih poduzetnika

 razvoj poslovne i istraživačke infrastrukture

 razvoj i komercijalizacija novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzetnika.

U okviru SC 13. Jačanje regionalne konkurentnosti, prioritetna područja ulaganja odnose se na  provedbu politike pametne specijalizacije i jačanja pozicije regionalnoga gospodarstva kroz uspostavu regionalnih ekosustava i inovacijskih sustava za poduzetnike, teritorijalno brendiranje i promociju regionalnog gospodarstva i podršku industrijskoj tranziciji prema nišama više dodane vrijednosti.

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. je usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.

Izvješće za Hrvatsku 2019. - Prilog D

Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju povećanja rasta i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća:

 napredovanje u globalnim lancima vrijednosti

 poboljšanje kvalitete poduzetničkih potpornih institucija i poslovnog okruženja.

NRS 2030.

SC 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima

Prioritetno područje 1. Razvoj potpomognutih i brdsko planinskih područja

Prioritet politika je gospodarska regeneracija depriviranih područja.

Zakon o potpomognutim područjima (PP) NN 118/18 i Zakon o brdsko -planinskim područjima (BPP) NN 118/18

Ovim Zakonima, kao dijelom opće politike regionalnog razvoja RH, uređuje se upravljanje razvojem područja koja su, prema odredbama zakona kojim se uređuje regionalni razvoj, određena kao PP i kao područja s razvojnim posebnostima.

Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.-2027.  

Prioritet 1, Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina  

Mjera 5.: Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini.  

1 (iv) razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo;

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine 

Prema strateškom cilju 1 “Konkurentno i inovativno gospodarstvo”, jedan od prioriteta u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju poduzetništva i obrta uključuje: poticanje cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i stjecanja poduzetničkih kompetencija. 

Prioritetna područja javnih politika za strateški cilj 2. “Obrazovani i zaposleni ljudi”, prioritetna područja javnih politika na području tržišta rada i zapošljavanja su postizanje veće usklađenosti vještina ljudi s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, uključujući i sustav obrazovanja.  

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020.  

Vijeće preporučuje Hrvatskoj da 2020. i 2021. poduzme mjere za promicanje stjecanja vještina. 

Prilog D:

Nedostatak i neusklađenost vještina među glavnim su preprekama daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkretno sljedeće:  

 prekvalifikacija i dokvalifikacija u područjima pametne specijalizacije, s posebnim naglaskom na stjecanje ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine; 

 jačanje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visokoobrazovne ustanove i strukovne škole koje su odabrane kao centri izvrsnosti, radi poticanja vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture. 

Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta

područja i lokalnih inicijativa (PO 5)

5 (i)poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima;

NRS 2030.

U strateškom cilju 13. „Jačanje regionalne konkurentnosti” jedno od prioritetnih područja javnih politika je razvoj pametnih i održivih gradova čiji su prioriteti provedbe politike:

 ulaganja u ljude

 pametno i održivo gospodarstvo

 pametno upravljanje

 održiv okoliš

 pametna mobilnost

 pametno življenje.

Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”. Jedan od prioriteta provedbe politike je razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova.

Jedan od prioriteta je i regeneracija „brownfield“ lokacija i razvoj zelenih površina, obnova i održivo korištenje kulturne i povijesne baštine i općenito poboljšanje urbane infrastrukture i provedbu koncepta „pametnih gradova“.

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019.   Republici Hrvatskoj je da usmjeri investicijsku politiku na održivi gradski promet, vodeći računa o regionalnim razlikama.

Prilog D

Utvrđene su prioritetne potrebe za ulaganjima te bi ih trebalo dodatno razraditi u strategijama integriranog urbanog razvoja u cilju poticanja integriranog socioekonomskog razvoja u urbanim područjima:

 jačanje uloge vodećih gospodarskih središta kao pokretača regionalnog rasta te održivog i integriranog razvoja njihovih funkcionalnih područja (sveučilišna središta, središta inovacija, povezanost između urbanih i ruralnih područja itd.)

 potpora obnovi zapostavljenih urbanih naselja kako bi bila privlačnija poduzećima i radi povećanja socijalne uključenosti

 jačanje kapaciteta lokalnih tijela vlasti za izradu pouzdanih integriranih teritorijalnih strategija.

Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. navodi da je, obzirom da ITU mehanizam doprinosi fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji, preporuka proširiti ITU mehanizam na nove gradove kako bi se ojačali razvojni centri te tako pridonosili ravnomjernom regionalnoj razvoju.

5 (ii)poticanje integriranog i uključivog lokalnog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana.

NRS 2030. godine

U okviru strateškog cilja 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, prioriteti provedbe politike na području pametnih i održivih otoka:

 pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem, borba protiv klimatskih promjena i sprječavanje rizika

 održiv razvoj i strukturna preobrazba otočnog gospodarstva

 poboljšanje kvalitete života razvojem javne infrastrukture (komunalne, vodovodne, prometne, poslovne i društvene), podrškom stanogradnji i razvojem javnih usluga.

Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine kao srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja RH na području otoka, predviđa sljedeće posebne ciljeve:

 Poticanje poduzetničkog okruženja i jačanje konkurentnosti otočnog gospodarstva

 Razvoj i poticanje izgradnje sustava obnovljivih izvora energije, uporabe čiste energije i energetske učinkovitosti

 Zaštita prirode i okoliša, smanjenje rizika te ublažavanje posljedica i jačanje otpornosti na klimatske promjene

 Održivo korištenje i revitalizacija ukupnog otočnog prostora, kulturne baštine i otočnog identiteta

Izvješće za Hrvatsku 2019. - Prilog D:

Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju smanjenja nejednakosti među regijama te da se uzmu u obzir zemljopisne specifičnosti (otoci), potiče gospodarska aktivnost te da ih se povezuje s vodećim razvijenim središtima. Utvrđene su prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju promicanja obnovljivih izvora energije, konkretno sljedeće: jamčenje većeg korištenja održivih i čistih izvora energije, prije svega energije sunca, s posebnim naglaskom na energetsku samoodrživost otoka u skladu s inicijativom „Čista energija za otoke EU-a”.

Posebni cilj za Fond za pravednu tranziciju

Omogućavanje regijama i ljudima da ublaže socijalne i gospodarske učinke te učinke na okoliš koje ima tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu i cilju Unije za klimu do 2030. i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050., temeljem Pariškog sporazuma

Izvješće za Hrvatsku 2020.

Prilog D

Temeljem intenziteta emisija stakleničkih plinova izdvojene su dvije regije: Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Industrijska postrojenja u tim županijama zapošljavaju znatan broj radnika, a njihov opstanak ugrožen je zbog njihovih visokih emisija stakleničkih plinova.

Ključne mjere iz Fonda za pravednu tranziciju (FPT) mogle bi biti posebno usmjerene na: produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća, što dovodi do gospodarske diversifikacije i preusmjeravanja ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija, ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova,

ulaganja u digitalizaciju

ulaganja u unapređenje kružnoga gospodarstva

ulaganja u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine

Prioriteti relevantni za FPT:

 poticanje ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije

 poticanje suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora

 modernizacija i dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija

 razvoj ljudskih potencijala

 promicanje energetske tranzicije i obnovljivih izvora energije

 povećanje energetske samodostatnosti i učinkovitosti te tranzicija na čistu energiju

 dekarbonizacija, uklanjanje, skladištenje i oporaba ugljikovog dioksida

Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH za razdoblje 2021.- 2030. godine

Za RH zadani su sljedeći ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine:

 u ETS sektoru: najmanje za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. godine,

 za sektore izvan ETS-a: najmanje za 7 % u odnosu na razinu iz 2005. godine.

3.1 Dimenzija : dekarbonizacija

3.1.1 Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova.

MS-3: Promicanje korištenja inovativnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) radi smanjenja emisija stakleničkih plinova

IP-1: Smanjenje udjela klinkera u proizvodnji cementa

Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih

Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ ^*

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+

Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

 Poduzetnici (start-up tvrtke, mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici)

 Inovacijski klasteri (organizacije klastera)

 Organizacije za istraživanje i širenje znanja

 Javni sektor ( regionalna i lokalna samouprava, resorna tijela državne uprave, javna poduzeća)

Jednake mogućnosti i nediskriminacija

 S ciljem promicanja jednake mogućnosti i sprječavanja diskriminacija na temelju invaliditeta tijekom provedbe infrastrukturnih projekata, osigurat će se dostupnost osobama s invaliditetom, kao i pristup proizvodima i uslugama.

Ravnopravnost spolova

 Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne uzore.

 Promicanje aktivnosti kojima se želi uspostaviti bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života u istraživačkom i inovacijskom sektoru.

 Promicanje sudjelovanja žena u svim aktivnostima, s posebnim naglaskom na njihovu zastupljenost u istraživačkom i inovacijskom sektoru, istraživačkim ustanovama i upravnim odborima.

Polje za unos teksta [2 000]

Ulaganja kroz ovaj specifični cilj ne provode se kroz instrumente integriranog teritorijalnog razvoja, ali imaju teritorijalni fokus usmjeren na regionalne lance vrijednosti, i predstavljaju regionalni alat u okviru S3-a. U smislu industrijske tranzicije regija isti se očituje na način da su ulaganja usmjerena prema aktualnim statističkim regijama 2. razine (HR NUTS 2 statističkim regijama) odnosno prema Panonskoj Hrvatskoj, Jadranskoj Hrvatskoj te Sjevernoj Hrvatskoj .

Polje za unos teksta [2 000]

U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana uporaba FI s obzirom da se planira poticati rizična ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja u okviru regionalnih lanaca vrijednosti kroz strateška partnerstva za inovacije između više poduzetnika (uz mogućnost sudjelovanja organizacija za istraživanje i širenje znanja) te potpore za inovacijske klastere u cilju poticanja umrežavanja dionika strateških lanaca vrijednosti.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(i)

011 -Aktivnosti istraživanja i inovacija u velikim poduzećima, uključujući umrežavanje

320.000.000

1

EFRR

Manje razvijene

1(i)

026  -Potpora inovacijskim klasterima, uključujući između poslovnih subjekata, istraživačkih organizacija i javnih tijela te poslovnih mreža prvenstveno u korist MSP-ova

10.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(i)

01

330.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(i)

33

330.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(i)

03

330.000.000

 Promicanje poduzetništva i rasta te razvoja MSP-ova kritičan je čimbenik i pokretač industrijske tranzicije i ključni alat za otvaranje novih radnih mjesta.

 U tom cilju potrebno je stvoriti učinkovit eko sustav za poduzetnike, poboljšati poslovnu klimu i dati podršku jačanju konkurentnosti i internacionalizaciji MSP-ova.

 Kroz de minimis javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava usmjerene prema inovativnim start up tvrtkama i MSP-ovima potaknut će se proizvodna ulaganja koja će za cilj imati modernizaciju poslovanja kroz zelenu i digitalnu tranziciju i komercijalizaciju inovacija te usmjeravanje regionalnoga gospodarstva prema prioritetnim nišama Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske.

 Provedbom strateškog projekta za izgradnju učinkovitog regionalnog eko sustava pružit će se podrška upravljanju industrijskom tranzicijom uspostavi učinkovitih regionalnih eko sustava za poduzetnike te podrška brendiranju i internacionalizaciji regionalnih gospodarstva.

 Kako bi se povećala atraktivnost potpomognutih i brdsko-planinskih područja za privlačenje ulaganja i omogućio rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti koji čine okosnicu lokalnog gospodarstva (primjerice: Agri-food RLV, RLV Zeleni rast) na tim područjima, dat će se podrška razvoju specijalizirane poslovne infrastrukture za MSP-ove, sukladno potrebama poduzetnika definiranih u okviru akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti.

Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:

 ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost

 ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost.

 Start-up tvrtke i mikro, mali i srednji poduzentici (MSP-ovi)

 Regionalna i lokalna samouprava

 Gospodarska udruženja

 Hamag-Bicro i resorna tijela državne uprave

Jednake mogućnosti i nediskriminacija

 Kako bi se promicale jednake mogućnosti i spriječila diskriminacija na temelju invaliditeta tijekom provedbe infrastrukturnih projekata osigurat će se dostupnost osobama s invaliditetom.

Ulaganja kroz ovaj specifični cilj ne provode se kroz instrumente integriranog teritorijalnog razvoja ali imaju teritorijalni fokus. U smislu industrijske tranzicije regija isti se očituje na način da su ulaganja usmjerena prema aktualnim statističkim regijama 2. razine (HR NUTS 2 statističkim regijama)) odnosno prema Panonskoj Hrvatskoj, Jadranskoj Hrvatskoj te Sjevernoj Hrvatskoj. Dodatno, putem ovog specifičnog cilja ulagat će se i u potpomognuta i brdsko-planinska područja na lokalnoj razini.

Polje za unos teksta [2 000]

Nije planirano. De minimis i/ili regionalne potpore u okviru javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava usmjerit će se prema inovativnim start-up-ovima i MSP-ovima za proizvodna ulaganja s ciljem komercijalizacije inovacija i usmjeravanja ka prioritetnim nišama Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske. Temeljem naučenih lekcija iz 2014.-2020. vidljivo je da pokretanje više fragmentiranih ESIF FI s relativno malim dodijeljenim iznosima programskog doprinosa stvaraju disrupciju na bankarskom tržištu i konfuziju među potencijalnim krajnjim primateljima, pogotovo kada se radi o istoj ciljnoj skupini (poduzetnicima) i sličnim financijskim proizvodima koji imaju manje razlike u kriterijima prihvatljivosti krajnjih primatelja. Industrijska tranzicija se fokusira na usko specijalizirane niše i predviđen je manji volumen alokacije, što će teško pobuditi interes tržišta za ulaganjem privatnog kapitala.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kod

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

021 - Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja

90.000.000

1

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

020 - Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone)

66.000.000

1

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

024 - Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna)

5.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

01

161.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

28

66.000.000

1

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

33

95.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

03

161.000.000

 Zbog globalnih promjena uzrokovanih 4. tehnološkom revolucijom te razvoja novih industrija/sektorskih niša kao odgovor na društvene izazove, neizbježno je došlo i doći će do velikih promjena na tržištu rada.

 Priprema za poslove budućnosti, specifične za regionalne potrebe i regionalne lance vrijednosti, omogućit će se kroz razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju.

 U okviru planiranih javnih poziva za podršku razvoju pametnih vještina za industrijsku tranziciju dat će se podrška centrima kompetentnosti i ostalim poslovnim potpornim institucijama te inovacijskim klasterima u osmišljavanju programa za razvoj pametnih vještina, kao i potpore poduzetnicima za usavršavanje i razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju, temeljem utvrđenih potreba u okviru akcijskih planova za (strateške) regionalne lance vrijednosti.

Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:

 ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost.

 Regionalne i lokalne razvojne agencije

 Poduzetnici (start-up tvrtke, mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici)

 Znanstvene organizacije i regionalni centri kompetentnosti

 Inovacijski klasteri

 Poslovne p otporne institucije

Jednake mogućnosti i nediskriminacija

 Promicanje sudjelovanja pripadnika manjina u svim aktivnostima umrežavanja.

 S ciljem zaštite osobnih podataka uspostavit će se mehanizmi zaštite osobnih podataka, odnosno uključit će se informacije o zaštiti osobnih podataka.

 Provedba svih aktivnosti neće imati diskriminatorne učinke sukladno članku 21. Povelje (spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija), odnosno sve će intervencije doprinijeti jednakosti i uključenosti.

Ravnopravnost spolova

 Promicanje sudjelovanja žena u svim aktivnostima umrežavanja.

 Promicanje sudjelovanja žena u programima prekvalifikacije i jačanja vještina za profesije u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci.

Ulaganja kroz ovaj specifični cilj ne provode se kroz instrumente integriranog teritorijalnog razvoja ali imaju teritorijalni fokus. U smislu industrijske tranzicije regija isti se očituje na način da su ulaganja usmjerena prema aktualnim statističkim regijama 2. razine (HR NUTS 2 statističkim regijama) odnosno prema Panonskoj Hrvatskoj, Jadranskoj Hrvatskoj te Sjevernoj Hrvatskoj.

U ovom specifičnom cilju nije planirana upotreba FI s obzirom da se planiraju koristiti  potpore male vrijednosti kojima se želi usmjeriti razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju i pripremiti regionalna gospodarstva za poslove budućnosti .

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iv)

023 - Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama

15.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iv)

01

15.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iv)

33

15.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

EFRR

Manje razvijene

1(iv)

03

15.000.000

Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih

Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ ^*

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+

Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Kroz ovaj SC će se provoditi integrirana teritorijalna ulaganja u 22 urbana područja temeljem strategija razvoja urbanih područja (SRUP) koje će predstavljati teritorijalne strategije u smislu članka 28.- 30. Uredbe (EU) 2021/1060. U nastavku se daje popis indikativno prihvatljivih područja ulaganja i aktivnosti koje su prepoznate kao prioriteti za razvoj gradova u participativnom procesu tijekom postupka izrade NRS-a i ITP-a. Aktivnosti i povezani iznosi rezultat su prioritizacije koje su gradovi proveli na temelju sveobuhvatne analize potreba na temelju participativnog pristupa. Predmetni popis nije konačan te će konačna lista područja ulaganja i aktivnosti biti utvrđena nakon pripreme SRUP-a za svako pojedino urbano područje, čime će se dodatno osnažiti pristup odozdo prema gore. Velik broj navedenih aktivnosti provodit će se na integriranimulti-sektorski način, što će detaljnije biti razrađeno u skladu sa usvojenim SRUP-ovima i Sporazumima o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja koji će se s gradovima sklopiti po usvajanju SRUP-ova. Isto će detaljnije biti razrađeno kroz pozive na dostavu projektnih prijedloga.

Indikativno prihvatljiva područja ulaganja (popis nije konačan):

Brownfield

 Sanacija brownfield područja (npr. onečišćena zemljišta, kontaminirana ili napuštena, veliki vojni kompleksi, industrijske lokacije, napušteni ugostiteljsko-turistički prostori na otocima i obalnom prostoru, napušteni objekti stambene i poslovne namjene, komunalni objekti, prostori nekadašnjih brodogradilišta i industrijskih luka te napuštena eksploatacijska polja na rubnim područjima naselja ili izvan njih) te revitalizacija istih u kulturnu, sportsku, društvenu, obrazovnu, socijalnu, turističku ili gospodarsku namjenu, za namjenu zelene površine (parkove, vrtove i sl.) koje su dio sustava zelene infrastrukture gradova i/ili dio green belt-a/buffera gradova.

Kulturna baština i turizam

 Očuvanje, obnova, revitalizacija i prezentacija kulturne baštine (materijalne i nematerijalne kulturne baštine), muzejska infrastruktura

 Obnova i turistička revitalizacija dvoraca i drugih zaštićenih spomenika kulture  u komercijalne svrhe kao „hotela baština“

 Ulaganja u turističku valorizaciju kulturne baštine u funkciji razvoja održivog turizma.

Čisti i pametni gradski promet

 Ulaganja u izgradnju ili značajnu nadogradnju pješačke, biciklističke, e-biciklističke i srodne infrastrukture

 Ulaganje u postavljanje novih ili modernizaciju postojećih digitaliziranih i / ili inteligentnih gradskih i prigradskih sustava javnog prijevoza za putnike, uvođenje ekološki prihvatljivog javnog prijevoza, uključivo i sustava javnih bicikala i e-bicikli i srodnih e-vozila

 Uspostava intermodalnih terminala, infrastrukture i inovativnih rješenja (uključujući  izgradnju i opremanje garažno-upravno-servisnog centra autobusnih kolodvora i autobusnih stajališta)

 Ulaganja u infrastrukturu kojima se uklanjaju uska grla i poboljšava sigurnost i protočnost prometa uključujući izgradnju podvožnjaka/nadvožnjaka, mostova i parkirnih kuća uključivo i pješačkih i biciklističkih staza posebice tamo gdje je visoka gustoća prometa i visok sigurnosni rizik (u slučaju nadležnosti državnih i županijskih uprava za ceste).

Pilot projekti na razini gradskih naselja i četvrti te promicanje energetske učinkovitosti

 Provođenje inovativnih pilot projekata na razini gradskih četvrti i naselja, te na razini naselja općina u sastavu urbanih aglomeracija/područja na integrirani način

 Provođenje mjera energetske učinkovitosti, obnove energetskih mreža, razvoj zelene, plave i sive infrastrukture, održive mobilnosti i e-mobilnosti te izgradnja e-punionica

 Mjere za poticanje nisko-ugljično razvoja na lokalnoj razini  (npr.  uvođenje fotonaponskih sustava na krovovima javnih zgrada).

Zelena infrastruktura

 Izgradnja i značajna nadogradnja zelene infrastrukture osim u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama (parkovi bogati biološkom raznolikošću, propusni pokrivač tla, zeleni zidovi, zeleni krovovi, zelena školska dvorišta itd.).

Ulaganja u višenamjensku infrastrukturu i javne površine

 Ulaganja u višenamjensku sportsku, edukacijsku, turističku, društveno-kulturnu, istraživačko-razvojnu, gospodarsku, društveno-poduzetničku i sličnu infrastrukturu značajnu za uključiv gospodarski i društveni razvoj kroz doprinos zdravlju i dobrobiti građana, socijalnom uključivanju, obrazovanju i proširenju turističke ponude

 Ulaganja u modernizaciju i obnovu javne turističke infrastrukture, uključujući i sportsku infrastrukturu koja doprinosi podršci razvoju resursa javnog turizma a vodeći računa o diverzifikaciji i specijalizaciji turističke ponude gradova sukladno potencijalima razvoja aktivnih i posebnih oblika turizma

 Ulaganja u fizičku obnovu, uređenje i sigurnost javnih prostora (video nadzor, signalizacija i prepreke za osiguranje pješačkih zona, pješački pothodnici, nogostupi, stupići itd.)

 Ulaganja u infrastrukturu, obnovu i uređenje javnih površina starih gradskih jezgri.

Razvoj poduzetništva u urbanim područjima

 Stvaranje povoljnog okruženja za poduzetništvo ulaganjima u poslovnu infrastrukturu (primjerice centri za potporu poslovanju, poduzetnički inkubatori/akceleratori, coworking prostori itd.), s ciljem pozicioniranja urbanih područja kao regionalnih hubova i jačanje njihove uloge u stvaranju regionalnih eko sustava koji daju učinkovitu podršku regionalnim lancima vrijednosti i razvoju prioritetnih niša industrijske tranzicije.

Toplinarstvo

 Ulaganje u centralizirane toplinske sustave – obnova, modernizacija i novi cjevovodi (NECO).

Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:

 nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode

 ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost

 ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost.

 službenici tijela, ustanova i trgovačkih društava lokalne i regionalne/područne samouprave

 vlasnici i korisnici zgrada javnog i privatnog sektora

 stanovništvo urbanih područja

 tijela područne (regionalne) i lokalne samouprave

 tvrtke koje se bave javnim uslugama

 korisnici javnog prijevoza

 sudionici u prometu

 turistički djelatnici, korisnici turističke infrastrukture (turisti), stanovništvo urbanih područja kao posredni korisnici infrastrukture s turističkom i javnom namjenom

 djelatnici u kulturi

 izletnici, rekreativci

Jednake mogućnosti i nediskriminacija

 Vodit će se računa o jednakim  mogućnostima sudjelovanja za sve skupine društva te da aktivnosti ne mogu, izravno niti neizravno, diskriminirati nekoga na temelju bilo koje osnove

 Osiguravanje pristupa objektima i sadržajima za osobe s invaliditetom  

 Osiguravanje vizualnih, zvučnih i taktilnih površina na kolnicima, proširenja kolnika, prilagodbe uspona, spuštanje rubnika na cestama i raskrižjima, korištenje formata jednostavnog za čitanje i pristupačnosti mrežnih stranica

 Pri kreiranju usluga te ulaganjima u turističku infrastrukturu vodit će se računa o tome da su pristupačni svim skupinama društva primjenom univerzalnog dizajna, uključujući za sve ranjive skupine

 Uključivanje ranjivih skupina/osoba s invaliditetom kroz terapijske vrtove koji su dizajnirani s ciljem jačanja motoričkih, senzoričkih, kognitivnih, afektivnih, alimentarnih, duhovnih i socijalnih potencijala

 Osiguravanje jednakog pristupa sigurnim, uključivim i dostupnim, zelenim, otvorenim i javnim prostorima za sve skupine društva

 Osiguravanje pravovremenih i pristupačnih informacija o stanju u prometu i linijama javnog prijevoza te pristupačnih i održivih sustava javnog prijevoza

 Unaprjeđenje javnog prijevoza u skladu potrebama i  sigurnosnim zahtjevima koji se tiču invalidskih kolica i ostalih pomagala

 Poduzimanje mjera osiguravanje fizičke, komunikacijske pristupačnosti, pristupačne opreme, didaktičkih i obrazovnih materijala.

 Izrada protokola za postupanje s osobama s invaliditetom u kriznim i izvanrednim situacijama.

Ravnopravnost spolova

 Neće se javiti izravni ili neizravni učinci na pitanje ravnopravnosti spolova, no p rilikom provođenja svih tipova aktivnosti vodit će se računa o istom (npr. pristup javnim objektima i sadržajima, pristup socijalnim uslugama, pristup informacijsko komunikacijskim tehnologijama i sl.)

 Primjenjivat će se pozitivne mjere za uklanjanje stereotipa iz komunikacijskih aktivnosti.

Ulaganja kroz ovaj SC provode se kao integrirana teritorijalna teritorijalna ulaganja u smislu odrebi članaka 28.- 30. Uredbe (EU) 2021/1060. T eritorijalne strategije predstavljaju strategije razvoja urbanih područja (SRUP), koje su istovremeno strateški akti kojim se definiraju ciljevi razvoja određenog urbanog područja. Putem ovog specifičnog cilja ulagat će se u 4 urbane aglomeracije i 10 većih urbanih područja te 8 manjih urbanih područja koja su ujedno sjedišta županija, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju RH, Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH. Ulaganjima će biti obuhvaćena 22 urbana područja: Bjelovar, Dubrovnik, Čakovec, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Krapina, Osijek, Pazin, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Virovitica, Varaždin, Vinkovci, Vukovar, Zadar i Zagreb. Uz gradove središta navedenih urbanih područja ulaganjima će biti obuhvaćena i njihova funkcionalna urbana područja područja (ukupno 192 jedinice lokalne samouprave). Navedena 22 grada ispunjavaju kriterij velikog grada i/ili grada sjedišta županije slijedom čega po broju stanovnika i/ili teritorijalnom značaju imaju najveći potencijal biti pokretači ujednačenog razvoja okolnog područja, ujednačenog razvoja županija, a time i cjelokupnog regionalnog razvoja RH. Naime, samo veliki gradovi i gradovi sjedišta županija ovlašteni su u svom samoupravnom djelokrugu obavljati određene poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana (uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb i primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području i sl). Također, veliki gradovi predstavljaju gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja.

Polje za unos teksta [2 000]

Unutar SC5(i) planira se korištenje financijskih instrumenata u jednom dijelu javne i turističke infrastrukure te području revitaliacije kulturne baštine i to za realizaciju dijela projekata koji će se moći dodatno komercijalizirati odnosno od kojih se može očekivati veći i brži povrat ulaganja ovisno o lokaciji i sa kraćim rokom povrata uloženih sredstava. Nadalje, planira se uporaba finacijskih instrumenata vezano uz energetsku učinkovitost objekata u javnom vlasništvu i višestambenih zgrada čime se želi doprinjeti poticanju stanogradnje u skladu sa Affordable housing initiative.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

020 Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone)

30.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

041 Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore

14.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

044 Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore

135.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

054 Visokoučinkovita kogeneracija, centralizirano grijanje i hlađenje

30.037.050

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

073 Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta

100.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura

45.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

082 Vozni park čistoga gradskog prometa1

52.500.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

083 Biciklistička infrastruktura

54.100.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

085 Digitalizacija prometa kada je jednim dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: gradski promet

35.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

165 Zaštita, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i turističkih usluga

50.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

166 Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga

92.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

168 Fizička obnova i sigurnost javnih prostora

40.000.000

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

169 Inicijative za teritorijalni razvoj, uključujući pripremu teritorijalnih strategija

2.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

01

650.637.050

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

03

679.637.050

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

EFRR

Manje razvijene

5(i)

03

679.637.050