Predložak za programe koji dobivaju potporu fondova EFRR (cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”), ESF+, Kohezijskog fonda, FPT i EFPRA – članak 21. stavak 3.
CCI
Naslov na engleskom
[255] Programme Competitiveness and Cohesion 2021-2027
Naslov na nacionalnom jeziku (jezicima)
[255] Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
Verzija
travanj 2022.
Prva godina
2021
Posljednja godina
2027
Prihvatljivo od
01 siječnja 2021
Prihvatljivo do
31 prosinca 2029
Broj odluke Komisije
C(20XX) XXXX
Datum odluke Komisije
XX XX 20XX
Broj odluke o izmjeni države članice
Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni države članice
Prijenos koji nije znatan (članak 24. stavak 5. UZO-a)
Ne
Regije NUTS obuhvaćene programom (nije primjenjivo na fond EFPRA)
HR0 – Croatia
Dotični fond / dotični fondovi
EFRR
Kohezijski fond
Program
u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” samo za najudaljenije regije
1.Programska strategija: glavni razvojni izazovi i odgovori politike
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (a) podtočke od i. do viii. i podtočka x. te članak 22. stavak 3. točka (b). Uredbe (EU) …/…+ („UZO”).
Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK 2021.-2027.) postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027.
Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva. PKK 2021.-2027. provest će se u okviru Kohezijske politike (KP) Europske unije (EU) kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast, te će pridonijeti ispunjenju ciljeva politike 1 do 4 definiranih u članku 4. UZO.
PKK 2021.-2027. se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. (NRS 2030), najvišem aktu strateškog planiranja koji određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja.
Izvješće za Hrvatsku u 2019. i 2020., zajedno s Analitičkim podlogama i Sažetkom Svjetske banke za RH, pružaju opsežnu analizu socio-ekonomskih prilika i identificiraju prepreke rastu i razvojnim potrebama u RH, u kontekstu NRS 2030. i nacionalnih strategija, njihovih povezanih ciljeva i temeljnih strateških odredbi.
Intenzivnije korištenje EU fondova tijekom provedbe financijske perspektive 2014-2020 ukazuje da je većina javnih ulaganja u RH financirana iz KP, da su poduzete aktivnosti na nacionalnoj razini tijekom zdravstveno- gospodarske krize uspješno kombinirane s instrumentima EU u svrhu očuvanje radnih mjesta i zdravlja građana te da se i dalje oko 3% HR BDP-a generira iz EU fondova. Uzimajući u obzir zdravstveno-gospodarsku krizu uzrokovanu COVID-19 te 2 razorna potresa, kao i izazove upravljanja javnim financijama i dalje postoji potreba za korištenjem EU fondova općenito i to kroz veći broj različitih prioriteta. Navedeno je dovelo do recesije 2020., no potom je uslijedio nagli oporavak u 2021. (procjena rasta od 10,5%) praćenog i smanjenjem javnog duga u BDP-u na 79,6%, čime je BDP došao na razinu iznad predkrizne 2019.
RH je i izuzetno ranjiva i osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena, koje u budućnosti mogu prouzročiti učestalije i intenzivnije katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima s dugotrajnim negativnim posljedicama na njeno stanovništvo i gospodarstvo.
Ulaganja iz EU fondova doprinijet će uravnoteženom regionalnom razvoju. Ulaganja će se osim na cijelo područje RH, usmjeriti i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, područja koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom, koja su jače izložena demografskim izazovima i deprivaciji, područja razvojnih ograničenja i posebnosti i to kroz određene specifične ciljeve sukladno potrebama tih područja.
SC1(i) Trenutno je razina ulaganja u IRI u RH nedovoljna za postizanje veće produktivnosti. RH je 2020. ostvarila ulaganje u IRI od 1,3% BDP-a na IRI, dok je cilj iz Sporazuma o partnerstvu dostizanje javnih i privatnih ulaganja od u IRI od 1,4% do 2020. Učinak MSP-ova u inovacijama nizak je u usporedbi s prosjekom EU-a, dijelom i zbog nedovoljno razvijenih mogućnosti financiranja za MSP-ove za istraživanje i razvoj i komercijalizaciju inovacija. RH je među najniže rangiranim državama članicama EU-a po mnogim pokazateljima izvrsnosti istraživanja, a po EU ljestvici uspjeha u inovacijama je na 25. mjestu. Ovaj je problem djelomično posljedica nedostatka suradnje između istraživačkih organizacija i poslovnog sektora što predstavlja središnju slabost HR Nacionalnog inovacijskog sustava (NIS). Suradnja u istraživanju i razvoju te znanju i praksi TT-a nerazvijena su, a istraživanja nisu dovoljno orijentirana na proizvodnju novih proizvoda i usluga. Iako tvrtke koje ulažu u I&R i drugu nematerijalnu imovinu pokazuju veće stope rasta produktivnosti i dalje su nedostatna financiranja IRI, posebno u pogledu mogućnosti financiranja za mlađe i manje tvrtke, koje imaju najveći porast produktivnosti od ulaganja u istraživanje i razvoj.
SC1(iii) Pandemija je jasno pokazala nedostatak diverzifikacije gospodarstva i dominantnost nisko proizvodnih sektora, što gospodarstvo čini posebno ranjivim. Strukturu gospodarstva obilježava značajan udio usluga i oslanjanje na turizamte je upravo zbog toga potrebna transformacija turizma u smjeru otpornosti i održivosti, poticanjem razvoja MSP-ova i obrta koji plasman za svoje proizvode i usluge mogu naći upravo kroz turizam.MSP-ovi u RH značajno zaostaju za prosjekom EU-a u proizvodima (20. indeks složenosti industrijske proizvodnje) i procesima, marketingu i organizacijskim inovacijama. Niska uspješnost MSP-ova povezana je i s nedostatkom investicija, posebice investicija u IRI i napredne tehnologije kao preduvjeta povećanja dodane vrijednosti i produktivnosti te stvaranja novih poduzeća temeljenih na znanju. Niža konkurentnost gospodarstva, kao i njegova veličina i snažna otvorenost, negativno utječe i na pokazatelje robne razmjene s inozemstvom, koju karakterizira izvoz roba s nižom dodanom vrijednosti. 15% poduzeća u RH koja sudjeluju u izvoznim aktivnostima, istodobno čine 51% zaposlenosti, 62% ulaganja te ostvaruju 66% ukupnih prihoda od prodaje, što ukazuje na potrebu daljnje podrške jačanju internacionalizacije i međunarodne konkurentnosti gospodarstva, posebice u uvjetima očekivanog jačanja regionalnih lanaca vrijednosti.
SC1(iv) Prisutna je stalna neusklađenost između vještina stečenih kroz formalni obrazovni sustav i potreba MSP-ova. Nefunkcionalni programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nisu usklađeni s potrebama poslodavaca i s nedostatnim su fokusom na obrazovanju odraslih čime pogoršavaju neusklađenost potreba po pitanju vještina. Nedostatno je promicanje poduzetničkih kompetencija kao ključnih u obrazovanju od osnovne škole do fakulteta. Nedostaci su vidljivi i po pitanju vještina za inovacije, poduzetničkih i tehničkih vještina nužnih za prilagodbu za pametnu i digitalnu tranziciju poduzeća te naročito vještina istraživača nužnih za transfer tehnologije. S3 naglašava važnost poboljšanja vještina za inovacije s ciljem povećanja inovacijske učinkovitosti.
Odabrane politike usmjerene su na podizanje kvalitete istraživačkih i inovacijskih rezultata te jačanje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora s ciljem širenja pozitivnih učinaka u gospodarstvo i podizanje produktivnosti. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje  ransformacijskih ciljeva i programskog okvira S3 2021.-2029. koji se temelji na specifičnim sposobnostima i resursima RH te identificiranim prilikama u kontekstu europskog i globalnog gospodarstva. Intervencije su oblikovane u skladu sa S3 potrebnim smjerovima promjena kroz 3 segmenta: podizanje kvalitete rezultata istraživanja; jačanje povezanosti i suradnje između istraživačkog i poslovnog sektora te povećanje inovacijske učinkovitosti. Operacije su komplementarne s reformama i investicijama u NPOO-u budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Većina planiranih programa su nastavak ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus provedbe u NPOO-u. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet potpora za istraživačke i inovacijske aktivnosti te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa.
Kako bi se odgovorilo na izazove za konkurentnost gospodarstva odabrane su politike usmjerene na poticanje rasta produktivnosti MSP-ova, promicanje poduzetništva u društvu i jačanje izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciju poslovanja. Kako bi se otklonile neke od glavnih preprekadaljnjem gospodarskom razvoju, biti će podržane politike usmjerene na poticanje vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture, stjecanje ključnih kompetencija u skladu sa S3.
SC1(ii) i 1(v) RH je iznimno posvećena promicanju digitalnih tehnologija te ulaže znatne napore kako bi iskoristila potencijale koje pružaju digitalne tehnologije, osobito u područjima u kojima prema Indeksu društvene i gospodarske digitalizacije (DESI) bilježi rezultate slabije od prosjeka EU-a. RH je prema DESI-ju na 19. od 27 DČ. Internetska interakcija između tijela javne vlasti i građana je ispod prosjeka (usluge e-uprave koristi 52% korisnika, a prosjek EU je 64%). RH je ispod prosjeka EU i prema dostupnosti digitalnih internetskih usluga (za građane 60%, a prosjek EU je 75% te poduzeća 73% ,a prosjek EU 84%). RH ima dobru osnovu za daljnji razvoj svoje prisutnosti u digitalnom gospodarstvu (IKT uslužna industrija u 2018. doprinijela BDP-u s 4,07%). 82% tvrtki u industrijskom sektoru digitalnu transformaciju vidi kao priliku no nemajustrategiju digitalne transformacije niti mogućnosti za njezinu provedbu. Ukupna pokrivenost svjetlovodnom mrežom do korisnika (FTTP) povećana je sa 31% u 2019. na 36% u 2020., ali pokrivenost u ruralnim područjima iznosila je svega 7%. Kako bi se ostvarili bolji rezultati u učinkovitijoj digitalnoj tranziciji, odabrane politike usmjerene su prema digitalnoj transformaciji gospodarstva i javne uprave. Planirane intervencije usmjerene su na integraciju digitalne tehnologije u MSP kao i na povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama i kroz daljnja ulaganja u širokopojasni internet povećati će se napredak u širokopojasnoj povezivosti.
U kontekstu održivog razvoja, Europski zeleni plan postavio je ambiciozan cilj transformacije gospodarstva EU-a prema održivoj budućnosti i postavlja okvir za formuliranje putova za postizanje klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva najkasnije do 2050. U nadolazećem dijelu predstoji pregled glavnih izazova i odabranih politika koji su u funkciji postizanja otpornijeg društva:
SC2(i) Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) propisuju ambiciozne nacionalne ciljeve u zgradarstvu. Udio zgrada s najlošijim svojstvima je 19 do 82% ovisno o namjeni. Cilj je povećati godišnju stopu obnove zgrada s trenutnih 0,7 na 3% do 2030. te 4% do 2050. Odabrane politke dekarbonizacije u zgradarstvu vršiti će se kroz energetsku, sveobuhvatnu, dubinsku i kružnu obnovu te saniranje posljedica potresa u 2020. Sukladno NEKP-u postavljeni su ambiciozni nacionalni ciljevi reformi u HR energetskom sektoru. Ostvarenje ciljeva obnovljivih izvora energije od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i posebice udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Odabrane politike u okviru NEKP-a postavljaju i ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti, pri čemu će se vodit računa da se u sve projekte primjeni i princip “energetska učinkovitost prvo”. Obzirom na situaciju u industriji, posebice kada se uzme u obzir pandemija, potrebno je uložiti znatna sredstva u povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvu (industriji i uslužnim djelatnostima) koji će osigurati dostizanje navedenih ciljeva (posebice u grijanju i hlađenju).
SC2(ii) Ostvarenje ciljeva OIE od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Postoji potencijal za korištenje energije vjetra i sunca, geotermalne energije i energije vjetra s mora. Odabranim politikama potrebno je uvesti nove sustave za skladištenje energije, a samu mrežu proširiti, nadograditi, modernizirati i digitalizirati kako bi se izbjegla “uska grla“.RH ima i potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje. Promicanjem ovih aktivnosti RH bi mogla povećati udio energetske samoodrživosti.
SC2(iii) Razvoj projekata infrastrukture prijenosa i distribucije energije. Neophodno je ulagati u modernizaciju i digitalizaciju. Postoji značajan potencijal za povećanje energetske učinkovitosti razvojem zelene infrastrukture, povećanjem učinkovitosti i udjela obnovljive energije te podrškom lokalnim skladištima i mjerenjima energije kao i razvoj mogućnosti za pametne mreže. Odabrane politike doprinose razvoju novih tehnologija, istraživanju i inovacijama, održivom gradskom prometu, modernijoj, učinkovitijoj i zelenijoj infrastrukturi, uključujući ulaganja u razvoj potrebne infrastrukture, ne samo punionice goriva, već i IRI-a, infrastrukture, i razvoja tržišta.
SC2(iv) Strategija prilagodbe klimatskim promjenama te Strategija upravljanja rizicima od katastrofa RH prioritiziraju ulaganja u praćenje i procjenu klimatskih promjena, usklađeno provođenje politike prilagodbe, jačanje kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u dokumente te znanstvena rješenja. Rizik od poplava, kao jedna od negativnih posljedice klimatskih promjena, smanjit će se podizanjem funkcionalnosti sustava zaštite od poplava sa svim investicijama na razini RH koje će obuhvatiti oko 800000 stanovnika do kraja 2030. Velike nesreće i katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima ili ljudskim djelovanjem predstavljaju veliku prijetnju. Za otporniju RH na prirodne opasnosti te na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem (požari, poplave, potresi, led, klizišta itd.) nužna su značajna ulaganja u sustav upravljanja rizicima u okviru civilne zaštite, vatrogastva, sustava sigurnosti, Hrvatskih voda te u uklanjanje minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstva (oko 9000 ha). U cilju smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena potrebno je uspostaviti, osigurati te podići funkcionalnost sustava zaštite od poplava i time smanjiti rizik od poplava. Sve odabrane politike idu u smjeru ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, sprečavanje rizika i upravljanje njima.
SC2(v) Program ulaganja u razvoj javne vodoospkrbe i odvodnje utvrđen je Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. (NN 147/2021) koji ujedno predstavlja i odabir politike u ovom području ulaganja. Sa svim ulaganjima na razini RH osigurat će se dostupnost vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe za oko 98% stanovnika, gubici u sustavu smanjiti na prosječno 20 do 25% te osigurati pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja za oko 86% stanovništva do 2030. Kako bi se ojačale provedbene sposobnosti i investicijski kapacitet te financijska i tehnička samoodrživost javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU) pokrenuta je cjelovita reforma u sektoru vodnih usluga koja uključuje smanjenje postojećeg broja JIVU na 41 do kraja 2023.
SC2(vi) Sukladno izmjeni Plana gospodarenja otpadom (PGO) 2017.-2022. i njegovim nastavkom, PGO-om 2023.-2028., koji predstavljaju odabir politike u ovom području ulaganja, potiče se prelazak na kružno gospodarstvo ulaganjem u infrastrukturu za gospodarenje otpadom (postrojenja za recikliranje i oporabu u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja), poticanjem ulaganja poduzetnika u istraživanje, razvoj i/ili uvođenje inovacija usklađenih sa konceptom kružnog gospodarstva, u sprječavanje nastanka otpada edukacijom i jačanjem svijesti javnosti te uvođenjem ekološkog upravljanja u javnom sektoru. Doprinijet će se ispunjenju obveza iz Ugovora o pristupanju saniranjem lokacija onečišćenih otpadom. Dodatno, trendovi korištenja resursa u RH neodrživi su i postoji niz mjera koje se mogu poduzeti, uključujući one na upravljačkoj razini organizacije. Aktivno uvođenje sustava ekološkog upravljanja u javnom sektoru je potrebno kako bi se kontinuirano pratila potrošnja resursa i emisija stakelničkih plinova, ocjenjivalo i izvješćivalo i stalno djelovalo na poboljšanju okolišnih svojstava. U skladu s obvezama koje su preuzete u sklopu Ugovora o pristupanju ulagati će se i u sanaciju lokacija onečišćenih otpadom definiranih u sklopu PGO 2023.-2028. i Planom zatvaranja odlagališta.
SC2(vii) Prema HD i BD 54% vrsta i stanišnih tipova je u nepoznatom statusu, a 33% u nepovoljnom (za njih najmanje 30% je potrebno poboljšati status). Odabrane politike poboljšati će znanje, intenzivnije provoditi mjere očuvanja i restauracije te ostale mjere iz PAO, te povećati površinu zaštićenih i strogo zaštićenih područja. 5 od 7 najvećih gradova RH (koji čine 30% cjelokupnog stanovništva RH) ne udovoljavaju EU standardu od 26m2 zelene javne površine po osobi, te je odabir politike podržati Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. Dodatno, značajan dio građana u urbanim područjima i dalje je izložen razinama koncentracije lebdećih čestica PM2,5 (PM2,5) koje su više od onih koje se smatraju sigurnima za ljudsko zdravlje. U 2017. je prosječni indeks izloženosti (AEI) na PM2,5 u cijeloj zemlji iznosio 20,4 μg PM2,5/m3, znatno više od 16,45 μg PM2,5/m3 koliko RH namjerava postići 2020. Ne postoje precizniji podaci o izvorima onečišćenja zraka iz emisija iz prometa i u lukama te je odabir politike usmjeren prema potrebi daljnjeg jačanja svijest javnosti i lokalne zajednice o onečišćenju zraka te poticanju suradnje između mladih i istraživačko-znanstvenih institucija u praćenju stanja okoliša.
Odabrana je i politika daljnjeg razvoja i integracije relevantnih podataka u informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) kako bi se povisila kvaliteta praćenja provedbe politika zaštite okoliša i zelenog razvoja te potaklo identifikaciju kritičnih aktivnosti za koje treba osigurati pojačanu primjenu mjera kako bi se po ciljevi. ISZO je neophodan alat za osiguranje podataka i informacija JLS za izradu planova zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite zraka, prilagodbu klimatskim promjenamate ciljanog smanjenja različitih emisija i ispunjavanje zahtjeva za izvještavanjem.
SC2(viii) RH je manje urbanizirana od EU prosjeka. 9 urbanih područja ima populaciju iznad 50000 stanovnika. Gradski prijevoz je zastario i ne može zadovoljiti postojeće potrebe, niti se nositi s povećanom potražnjom u budućnosti. U većim gradovima i pripadajućim urbanim aglomeracijama poput Zagreba, Rijeke i Splita gustoća naseljenosti dovoljna je za potporu prigradskih željezničkih usluga s obzirom na prisutnost postojeće infrastrukture, dok će u drugim gradovima biti najodrživiji autobusni, tramvajski i nemotorizirani prijevoz. Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa znatno je manji od 10% što je cilj koji se trebao ostvariti u 2020. Odabrane politike u ovom području ulaganja doprinijeti će održivoj urbanoj mobilnosti čime će se unaprijediti održivi javni urbani prijevoz i integrirani prijevoz putnika.
SC3(i) i 3(ii)Prometna mreža je neujednačena, s vrlo nerazvijenom željezničkom infrastrukturom te nema odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet. RH je izgradila tek 7% osnovne željezničke mreže TEN-T (prosjeka EU preko 60%) te je elektrificirano tek 38% pruga za međunarodni promet. Očekuje se da će se teretni promet povećati zbog nedavnih ulaganja u luke, koje mora pratiti daljnji razvoj željezničke mreže TEN-T (osnovne i sveobuhvatne). Postojeće stanje željezničke infrastrukture može se poboljšati ulaganjem u izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće željezničke mreže, modernizaciju voznog parka i rekonstrukciju željezničkih stanica. Mreža autocesta RH dobro je razvijena u odnosu na druge načine prijevoza, a ceste su prevladavajući način prijevoza u RH. Iako to nije neuobičajeno za DČ to ni na koji način ne utječe na činjenicu da su poboljšanja nužna. Jedan od najvažnijih prioriteta povezan je s poboljšanom cestovnom mrežom TEN-T i pristupom cestovnoj mreži TEN-T, podržavanjem učinkovitije raspodjele protoka u nacionalnu mrežu i uklanjanjem prepreka za kontinuitet prometa unutar HR granica (poput uskih grla, veza koje nedostaju, zaobilaznica) koje će omogućiti i poboljšati gospodarski razvoj manje razvijenih regija i spriječiti daljnje preseljenje stanovništva. Automobilska industrija usmjerava se prema zelenim rješenjima, što će također učiniti cestovni promet zelenijim. Sigurnost na cestama postala je jedan od najvažnijih prioriteta u cestovnom prometu, pa su ulaganja u prevenciju sigurnosti na cestama nužna. Promet unutarnjim plovnim putovima nije značajan šzbog nerazvijene infrastrukture (u 2017. promet unutarnjim plovnim putovima iznosio je 574.236 tona tereta (bez tranzitnog prijevoza) što je bila ekvivalentna količina tereta na cestovnoj mreži u cca 4 prosječna dana).
U pomorskom sektoru potrebna su ulaganja u izgradnju novih luka te rekonstrukciju/premještanje postojećih putničkih i trajektnih luka radi daljnjeg povećanja kapaciteta obalnog linijskog prijevoza i poboljšanja komunikacije s otocima.Javni prijevoz u obalnom linijskom prometu smatra se važnim čimbenikom u segmentu pomorske plovidbe, jer osigurava trajne i redovite veze između otoka i kopna, te međuotočne veze bez kojih ne bi bilo održivog razvoja naseljenih otoka u unutarnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Linijski prijevoz odvija se između otoka (82 otočne luke, tj. pristaništa) i obalnog područja (19 luka u obalnom području) prema utvrđenom voznom redu kao regulirana usluga.
U cilju ostvarenja veće razine prometne povezanosti te jačanja mobilnosti, odabrane su politike usmjerene na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži u skladu sa Zelenim planom i Strategijom održive i pametne mobilnosti. Odabir politike je i ulaganje u razvoj prometne povezanosti, zelenu i digitalnu tranziciju u prometnom sektoru kroz pravodoban dovršetak TEN-T mreže, daljnji razvoj pomorstva, poboljšanje povezanosti otoka te uspostave novih prometnih procesa u svim vidovima prometa što će pridonijet dekarbonizaciji prometa te prelasku na mobilnost s niskom emisijom ugljika u skladu sa Strategijom prometnog razvoja RH (2017.-2030.). Uklanjanjem otkrivenih crnih točaka i kampanjama javnog obrazovanja doprinijet će se povećanoj sigurnosti prometa.
Dodatno, sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br. 1315/2013 (TEN-T Uredba), a obzirom na novu statističku podjelu RH na NUTS 2 regije kojom se utvrđuje podjela Hrvatske na četiri statističke regije druge razine (NUTS 2), a to su: Panonska HR, Sjeverna HR, Jadranska HR i Grad Zagreb, proizlazi da će svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji biti naveden kao Gradski čvor (Urban Node) te morati donijeti Plan održive gradske mobilnosti (SUMP) i imati željezničko – cestovni terminal unutar ili u blizini čvora.
SC4(ii) RH treba unaprijediti kvalitetu, relevantnost i pristup obrazovanju za sve građane. Niska je razina sudjelovanja u ranom predškolškom odgoju i obrazovanju RPOO (HR 81,8%;EU 95%) pretežno zbog nedostatne infrastrukture. PISA pokazuje ispodprosječne rezultate HR učenika i nejednakost u ishodima obrazovanja. Broj nastavnih sati godišnje je ispod prosjeka EU (HR 473;EU 727). Vrednovanje eksperimentalnog programa kurikularne reforme pokazalo je da bi usavršavanja mogla biti bolje organizirana, za što je nužan adekvatan prostor. Potrebna su ulaganja u kapaciteta studentskog smještaja (HR9%;EU20% studenata u domovima).
Aktivnosti su u skladu s NPOO, ESF+ i nacionalnim intervencijama, a sve su obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje 2021.-2027. Odabrane politike ciljaju povećanju kvalitete i sudjelovanja u RPOO uz promicanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, primarno kod žena, povećanju obrazovnih ishoda učenika uz poboljšanje sustava podrške učenicima ranjivih skupina, te povećanju kvalitete, dostupnosti i završnosti visokog obrazovanja.
SC4(iii) Izazovi se odnose na smanjenje siromaštva i socijalnu isključenosti, teregionalnih razlika i nejednakosti u pristupu socijalnim socijalnim uslugama kao i proces deinstitucionalizacije, jer je još oko 20% djece i 80% osoba s mentalnim teškoćama u institucijskom obliku skrbi. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji te civilne žrtve rata i članovi njihovih obitelji suočeni su sa zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim problemima te imaju daljnju postoji potrebua za daljnjim razvijanjemrazvojem infrastrukture namijenjene pružanju za izvaninst. podrške. Na potpomognutim područjima između ostalog postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem pripadnika ranjivih skupina.
Odabrane politike usmjerene su na razvoj socijalnih usluga u zajednici za sve ranjive skupine, stambeno zbrinjavanje i socijalno stanovanje. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje ciljevadeinstitucionalizacije i širenje usluga u zajednici, a komplementarne su s ESF+ investicijama i očekuje se sinergijski učinak. Isto će osigurati kontinuitet provedbe OP za deinstitucionalizaciju i transformaciju domova i NPRSU 2021.-2027.
SC4(v) Zdravstveni su ishodi uglavnom ispod prosjeka EU-a te je potrebno jačati primarnu razinu. Iako je zdravstveni sustav i dalje uglavnom usmjeren na skrb u bolnicama, isti je potrebno jačati pogotovo na primarnoj razini te u vidu pružanja skrbi za najranjiviju skupinu – djecu.
Odabrane politike usmjerene su prvenstveno na modernizaciju objekata primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, hitne medicine i bolničkog sustava te unaprjeđenje sustava za osiguranje samodostatnosti u proizvodnji pripravaka krvne plazme. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarivanje ciljeva NPRZ 2021.-2027., a komplementarne su s reformama i investicijama u ESF+ i NPOO budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Nastavak su ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus njegove provedbe. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet provedbepotpora za zdravstvo te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa u sklopu NPOO-a.
SC4(vi) Starost i neodržavanost kulturne infrastrukture, pad izdavanja na svim razinama, pandemija COVID 19 i potresi tijekom 2020. imali su razarajući učinak na sektor kulture, što je naglasilo nužnost prilagodbe kulturne infrastrukture suvremenim zahtjevima. Odabrane politike su usmjerene na razvoj inovativnih usluga i poboljšanje pristupa kulturi koje donose širi pristup socijalnom uključivanju, a gospodarski i društveno su održive jer proizlaze iz identificiranih potreba lokalne zajednice, imaju spill over učinak na druge sektore te doprinose stvaranju otpornih radnih mjesta. Predviđenim intervencijama umanjit će se i/ili dokinuti barijera za pristup i povećati sudjelovanje u kulturi. Odgovarajućom prioritizacijom ulaganja u javnu kulturnu infrastrukturu unaprijedit će se održivost kulturne infrastrukture i potaknuti gosp. rast.
Utjecaj turizma na gospodarstvo je značajan (16,9% u BDP, 8% izravno zaposlenih i značajni neizravni učinci) no suočava se s izrazitom sezonalnosti i nepovoljnom teritorijalnom raspoređenošću. Pandemija je dodatno otežala korištenje sadržaja, te je zabilježen je najveći porast udjela osoba koje se ne bave nikakvom tjelesnom aktivnošću uz slabu dostupnost rehabilitacijskih i preventivnih sadržaja. Odabrane politike usmjerene su na poticanje uključivog i održivog gosp. i soc. razvoja kroz razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu zdravstvenog i aktivnog turizma i sportsku infrastrukturu. Navedenim će se stvoriti kvalitetna radna mjesta i potaknuti privatna ulaganja što će izravno doprinijeti gosp. razvoju, stvaranju kvalitetnih rad. mjesta, a time i borbi protiv siromaštva i isključenosti.
Izazovi u administrativnim kapacitetima odnose se na pravilno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole, strateško planiranje kapaciteta sustava, kao i mogućnosti sustava na brzo i fleksibilno odgovaranje na promjenjive potrebe i uvjete, povećanje kapaciteta krajnjih korisnika i dionika na svim razinama za učinkovitu provedbu projekata, smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšanje i pojednostavljenje postupaka, daljnji razvoj donošenja odluka utemeljenih na dokazima, poboljšanje učinkovitosti javne nabave te bolje i učinkovitije mjere za sprječavanje i suzbijanje sukoba interesa, prijevara i korupcije. Vodeći se preporukama EK te rezultatima samoprocjene svih tijela sustava upravljanja i kontrole pristupilo se izradi jedinstvenog nacionalnog Plana za jačanje kapaciteta za korištenje fondova EU u RH, kojim će se adresirati dio izazova koje je moguće riješiti na razini institucionalnog okvira, dok drugi, koji ga prelaze rješavaju se na odgovarajući način na nacionalnoj razini. Bitan element u izgradnji tehničkih kapaciteta i pripremi zalihe zrelih projekata predstavlja suradnja sa savjetodavnim stručnim službama EK. Podrška će biti osigurana, osim u potpori za pripremu projekata i za prijenos znanja i izgradnju tehničkih kapaciteta tijela SUK-a i korisnika strateških projekata. Definiranje područja suradnje za razdoblje 2021.-2027. je u tijeku. U odnosu na pojednostavljenja sustava, ista se temelje na naučenim lekcijama iz 2014.-2020., a odnose se na jasnu podjelu funkcija između posredničkih tijela te su glavni postupci koncentrirani u jednom tijelu. Predviđen je cijeli niz koordinativnih mehanizama i alata na razini institucionalnog okvira i SUK-a za standardizaciju i pojednostavljenje procedura u 2021.-2027. čiji će rezultati posredno utjecati i na postupanja korisnika. Pojednostavljenje procedura usmjerit će se i ka korištenju pojednostavljenih metoda financiranja i pojednostavljenjem natječajne dokumentacije (obrazaca i slično), a u svrhu ubrzanja procesa. Nakon uspostave sustava upravljanja i kontrole, te provedene analize i procjene rizika razmotrit će se uporaba Integrity pacts u postupku provedbe programa.
Većina operacija u PKK provoditi će se putem bespovratnih sredstva, dok će se za pojedine operacije u kojima postoje mjere koje ostvaruju dobit ili uštedu razmotriti i mogućnost korištenja financijskih instrumenata (primjerice zajmovi ili jamstva) kao dodatnog alata.
Makro-regionalne strategije predstavljaju integrirani oblik suradnje DČ EU i treće zemlje smještene u istom zemljopisnom području, a koji se odnosi na zajedničke izazove s kojima se suočava određeno geografsko područje koje će imati koristi od ojačane suradnje koja ima za cilj doprinijeti postizanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Makro-regionalne strategije će u programskom razdoblju 2021.-2027. nastaviti pružati DČ EU smještenim u istom geografskom području potporu pri zajedničkom rješavanju specifičnih teritorijalnih izazova poput plovnih puteva, sigurnosti, regionalne gospodarske konkurentnosti, bioraznolikosti, zagađenosti, itd. RH sudjeluje u provedbi 2 makro-regionalnih strategija: Strategija EU za dunavsku regiju (EUSDR) i Strategija za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).
RH je suočena sa brojnim izazovima te se stoga odlučila ulagati iz gotovo svih specifičnih ciljeva. Isto je vidljivo iz Tablice 1. koja se nalazi niže.
Gdje je relevantno, program će podržati ulaganja koja doprinose održivim, estetskim i uključivim načelima inicijative Novi europski Bauhaus u pogledu pronalaženja pristupačnih, uključivih, održivih i atraktivnih rješenja za klimatske izazove.
Za cilj „Ulaganje u radna mjesta i rast”:
Tablica 1
Cilj politike ili specifični cilj FPT-a
Specifični cilj ili posebni prioritet*
Obrazloženje (sažetak)
Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezivosti u području IKT-a (CP 1)
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.)
U okviru strateškog cilja 1. NRS-a Konkurentno i inovativno gospodarstvo, prioriteti u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije obuhvatit će ciljana ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, te jačanje suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora.
Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj usmjeriti investicijsku politiku, između ostalog, na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.
Prilog D identificira kako hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno inovativno i poboljšanje inovacijskih rezultata vrlo slabo napreduje. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe:
•poboljšanje inovacijskih rezultata i poticanje rasta produktivnosti utvrđivanjem područja pametne specijalizacije na temelju nacionalnih i regionalnih potreba i potencijala;
•povećanje broja inovativnih poduzeća u područjima pametne specijalizacije s najvećim potencijalom rasta;
•razvoj kapaciteta sveučilišta i istraživačkih ustanova da povećaju tržišnu relevantnost svojih istraživačkih projekata, uspostave kritičnu masu istraživanja i privuku talente u područja strategije pametne specijalizacije;
•poticanje suradnje sveučilišta i poduzeća kako bi se omogućili prijenos tehnologije i komercijalizacija istraživačkih rezultata; poticanje regionalnih,  ransnacionalnih i međuregionalnih projekata;
Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako su potrebna daljnja ulaganja u područje istraživanja i razvoja te poticanje suradnje i istraživačkih projekata s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, patenata i licenci.
1 (ii) iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. sukladno strateškom cilju 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva” prioriteti provedbe politike na području digitalizacije javne uprave i pravosuđa su:
•optimizacija, digitalizacija i modernizacija javne uprave i pravosuđa kao sastavni dio politike pojednostavljenja administrativnog okruženja
•povećanje broja automatiziranih i digitaliziranih procesa i usluga javne uprave i pravosuđa
•povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima
•jačanje kapaciteta i razvoj digitalnih kompetencija zaposlenika u javnoj upravi i pravosuđu
•zaštita osobnih podataka i osiguranje javne dostupnosti svih podataka u vlasništvu javnih tijela, na jednostavan i interoperabilan način.
Preporuka Vijećao Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme mjere za unaprjeđenje elektroničke komunikacije na sudovima.
Preporuka Vijećao Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020. Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2020. i 2021. poduzme mjere za povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama te da poveća učinkovitost i kapacitet javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini, kao i da unaprijedi učinkovitost pravosuđa.
Prilogom D utvrđene su prioritetne potrebe:
•podržati integraciju digitalne tehnologije u mala i srednja poduzeća, uključujući infrastrukture i usluge, uzimajući u obzir teritorijalne razlike
•promicanje raznih interoperabilnih e-usluga i njihove uporabe među građanima;
•sustavno unaprjeđenje i brže korištenje digitalnih javnih usluga.
Kako bi digitalna rješenja doprinijela procesu digitalne transformacije jedan od ciljeva Europske digitalne strategije 2020.-2025. jetehnologija u interesu građana, koja utječe na svakodnevni život građana.
1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine
U NRS-u, u strateškom cilju 1. (SC) Konkurentno i inovativno gospodarstvo prioriteti u provedbi javnih politika koje će pridonijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije su:
•poticanje razvoja kružnog gospodarstva
•poticanje ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije
U istom SC1 Prioriteti provedbe javne politike su:
•podrška rastu produktivnosti malih i srednjih poduzetnika
•podrška ženskom poduzetništvu i poduzetničkoj aktivnosti žena
•razvoj i komercijalizacija novih proizvoda i usluga
•jačanje izvoznih potencijala i podrška u internacionalizaciji poslovanja
U istom SC1 prioriteti javne politike koji će pridonijeti razvoju održivog, inovativnog i otpornog turizma su:
•povećanje multiplikacijskih učinaka turizma na područja poljoprivrede, digitalizacije, prometa, energije i okoliša te sporta i kreativnih industrija
•prijelaz prema nišama više dodane vrijednosti, uz naglasak na rast kvalitete ponude, digitalizaciju, inovacije, i povećanju ponude smještajnih kapaciteta visoke kvalitete
•pozicioniranje prema novim i velikim, brzorastućim globalnim emitivnim tržištima
Preporuka Vijećaza 2019. je usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.
Preporuka Vijeća za 2020. je nastaviti provoditi mjere kojima se malim i srednjim poduzećima i samozaposlenim osobama osigurava dodatna likvidnost.
U Prilogu D stoji kako Hrvatska zauzima posljednje mjesto među usporedivim gospodarstvima kad je riječ o rezultatima poslovnog okruženja. Hrvatska poduzeća slabo su uključena u globalne lance vrijednosti.
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe u cilju povećanja rasta i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća:
napredovanje u globalnim lancima vrijednosti;
identifikacija novih tržišta i mreža suradnje; poboljšanje kvalitete poduzetničkih potpornih institucija i poslovnog okruženja.
1 (iv)razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine
Prema strateškom cilju 1 “Konkurentno i inovativno gospodarstvo”, jedan od prioriteta u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju poduzetništva i obrta uključuje: poticanje cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i stjecanja poduzetničkih kompetencija.
Prioritetna područja javnih politika za strateški cilj 2. “Obrazovani i zaposleni ljudi”, prioritetna područja javnih politika na području tržišta rada i zapošljavanja su:
•postizanje veće usklađenosti vještina ljudi s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, uključujući i sustav obrazovanja
•unaprjeđenje ljudskih potencijala kroz unaprjeđivanje vještina i znanja radno sposobnog stanovništva, s naglaskom na poduzetničke i digitalne vještine.
Preporuke Vijeća za 2020. Vijeće preporučuje Hrvatskoj da 2020. i 2021. poduzme mjere za promicanje stjecanja vještina
Prilog D Nedostatak i neusklađenost vještina među glavnim su preprekama daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkretno sljedeće:
•prekvalifikacija i dokvalifikacija u područjima pametne specijalizacije, s posebnim naglaskom na stjecanje ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;
•Jačanje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visokoobrazovne ustanove i strukovne škole koje su odabrane kao centri izvrsnosti, radi poticanja vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture
1 (v) jačanje digitalne povezivosti
Izvješće za Hrvatsku 2020. Navodi da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u području širokopojasne povezivosti. U analitičkom dijelu ističe kako je niska stopa korištenja ultra brzog širokopojasnog interneta što je posljedica, između ostalog, i nedovoljne dostupnosti.
Preporuka Vijeća za 2020. U djelu o digitalnoj tranziciji naglašeno je da su ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta, preduvjet za digitalnu tranziciju. Čak dvije od četiri preporuke izravno upućuju na provedbu mjera i nužnost daljnjeg djelovanja prema učinkovitijoj digitalnoj tranziciji, kako kroz povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama (CSR2), tako i kroz daljnja ulaganja u širokopojasni internet (CSR 3).
NRS 2030. Strateški cilj 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“ kao prioritetno područje između ostalog ističe: Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža
Uvjet koji omogućuje provedbu (ENC 2021. -2027.) 3.1. Nacionalni ili regionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2021. - 2027. (NP) i Program potpore osiguranju digitalne povezivostimrežama vrlo velikog kapaciteta (provedbeni program koji sadržava shemu državne potpore).
Nacionalni plan za cilj ima osiguranje dostupnosti mrežama vrlo velikog kapaciteta za sve Hrvatske građane i gospodarske subjekte. Prioritetne politike Nacionalnog plana i predviđeni posebni ciljevi između ostalog uključuju osiguravanje potrebnih preduvjeta za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN) na cijelom području Republike Hrvatske za sva kućanstva i javne namjene, uz poticanje uvođenja VHCN mreža u dijelovima, uključujući i otoke, u kojima pod uobičajenim tržišnim uvjetima nije moguće osigurati dostupnost VHCN mreža.
Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti (CP2)
2 (i) promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
Izvješće za Hrvatsku 2020.
Utvrđuje potrebu ulaganja u promicanje mjera energetske učinkovitosti i razvoj pametnih energetskih sustava, posebice u svrhu smanjenja energetske potrošnje u sektoru građevinarstva te uvođenje rješenja povezanih s opskrbom električnom energijom. Također, utvrđuje se potreba povećanja energetske učinkovitosti u gospodarstvu.
Preporuka Vijeća za 2020.
Ulaganja bi trebala doprinijeti ciljevima hrvatske dekarbonizacije i energetske tranzicije zacrtane u NEKP-u. Preporučuje se usmjeravanje ulaganja u područja zelene i digitalne tranzicije, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije.
NRS 2030
Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“ i „Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena“.
ENC 2021.-2027.
2.1 Strateški okvir politike kojim se podržava obnova stambenih i nestambenih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti, povećanja otpornosti postojećih zgrada na požar i potresna djelovanja te poboljšavanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta.
U prosincu 2020. donesena je Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine čija provedba će se osigurati programima energetske obnove zgrada i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, koje donosi Vlada RH. za razdoblje 2021. - 2030. godine.
2 (ii) promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
Izvješće za Hrvatsku 2020.
Hrvatska je ostvarila svoj cilj za 2020. za obnovljive izvore energije (OIE), ali postoji potencijal za razvoj obnovljive energije (posebno vjetra i sunca) na troškovno efikasan način. Nužno je osigurati potrebna ulaganja u mjere promicanja obnovljivih izvora energije, posebice u svrhu:
•potpora prelasku na korištenje OIE za grijanje i hlađenje;
•jamčenje većeg korištenja održivih i čistih izvora energije, prije svega energije vjetra i sunca, s posebnim naglaskom na energetsku samoodrživost otoka u skladu s inicijativom „Čista energija za otoke EU-a”.
Preporuka Vijeća za 2020.
Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u OIE što je usklađeno sa zelenom i digitalnom tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije.
NRS 2030
Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“.
ENC 2021.-2027.
2.2 Upravljanje za energetski sektor
U skladu s Uredbom o upravljanju Energetskom unijom RH je izradila Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan(NEKP) koji uključuje podatke o potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za mjere promicanja niskougljučne energije s razrađenim financijskim okvirom.
2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u
Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Promjene se odnose na napredne mjerne sustave (tzv. Pametna brojila), sustave za skladištenje energije (povezane s razvojem tržišnih odnosa), mapiranje potencijala grijanja i hlađenja te usklađivanje razvoja proizvodnje OIE u postrojenjima (koja proizvode električnu i toplinsku energiju) do potencijala za grijanje i hlađenje.
2 (iii) razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)
Izvješće za Hrvatsku 2020.
Nužna su daljnja ulaganja u mjere promicanja energetske učinkovitosti i razvoja pametnih energetskih sustava, posebno u svrhu:
•uvođenje rješenja povezanih s potražnjom i opskrbom električnom energijom koja se odnose na pametnu električnu energiju, distribucijske mreže i skladištenje.
Preporuka Vijeća za 2020.
Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, a preporuča se usmjeravanje ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije
NRS 2030
Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“.
Posebna pozornost usmjerit će se integriranju digitaliziranog elektroenergetskog tržišta, povezivanju energetskih sustava i djelotvornijem priključivanju OIE na mrežu. Poboljšat će se povezanost elektroenergetske infrastrukture bez dodatnih opterećenja za krajnje korisnike i povećati likvidnost hrvatske burze električne energije kako bi se osigurala fleksibilnost sustava, zadovoljila vršna opterećenja, upravljalo viškovima iz OIE i osigurala stabilnost cijena energije. Poseban naglasak stavit će se na razvoj i primjenu novih tehnologija, koje su nužan preduvjet za dekarbonizaciju energetskog sektora.
ENC 2021.-2027.
2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u
Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete.
2 (iv) promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
ENC 2021. - 2027.
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu adresira klimatske rizike te daje mjere za prilagodbu u svim ranjivim sektorima fokusirajući se na jačanje nacionalnog sustava za potporu prilagodbi te ukazuje da klimatske promjene među ostalim povećavaju opasnost od poplava, olujnih uspora na obali i izlažu RH povećanom riziku od šumskih požara. Strategija identificira prioritetne potrebe za jačanje stručnih, tehničkih i operativnih kapaciteta za učinkovitu provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svim sektorima i razinama upravljanja.
Izvješće za Hrvatsku 2019.
Hrvatska postaje sve osjetljivija na klimatske rizike, osobito poplave i šumske požare, a s obzirom na procijenjene prosječne godišnje troškove štete zbog ekstremnih vremenskih uvjeta od 80 milijuna EUR u razdoblju od 1980. do 2016., može se očekivati da će klimatske promjene biti sve veći problem. Strategija upravljanja rizicima od katastrofa izrađena na temelju Procjene rizika od katastrofa za RH, kao prioritete politike identificira 2 strateška cilja: smanjenje najvećih rizika od katastrofa te povećanje spremnosti za djelotvoran odgovor, i sadrži opis mjera za smanjenje rizika, jačanje otpornosti, smanjenje ranjivosti te poboljšanje mogućnosti reakcije i oporavka.
Preporuka Vijeća za 2019.
Prepoznata je Hrvatska izloženost klimatskim rizicima.
NRS 2030
Strateški cilj 7 “Sigurnost za stabilan razvoj”, prioritetna područja “Jačanje otpornosti na rizike od katastrofa i unaprjeđenje sustava civilne zaštite” i “Unaprjeđenje sustava vatrogastva” te “Jačanje unutarnje sigurnosti”..
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša:
•prevencija rizika, promicanje otpornosti i prilagodbe na klimatske promjene
•kvalitetno i održivo upravljanje vodama
2 (v) promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
Izvješće za Hrvatsku 2019.
Vodoopskrbne mreže relativno su dobro razvijene, ali ključni problem i dalje je visoka stopa gubitaka u sustavu od 44 % u odnosu na prosjek EU-a od 23 % (Europska komisija, 2017), a u nekim područjima nisu ispunjeni zahtjevi kvalitete za pitku vodu. Izgradnja javne kanalizacijske mreže znatno zaostaje, obzirom da je u 2015. samo 54,6 % stanovništva bilo spojeno na kanalizacijske sustave. Procjenjuje se da su za osiguravanje primjerene razine prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda potrebna znatna ulaganja, a zbog veličine izazova potrebna je učinkovita strategija određivanja prioriteta.
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju promicanja održivog upravljanja vodama: · ulaganje u prikupljanje i obradu otpadnih voda u aglomeracijama s 2000ES ili više; · ulaganje u vodu za piće kako bi se smanjilo propuštanje vodoopskrbnih mreža i jamčila kvaliteta vode za piće ako zahtjevi za kvalitetu nisu ispunjeni · povećanje kapaciteta korisnika kako bi se jamčila dugoročna održivost sektora.
Preporuka Vijeća za 2020.
Prepoznato je da RH zaostaje za prosjekom EU-a u području vodnog gospodarstva i da njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima.
NRS 2030
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša:
•kvalitetno i održivo upravljanje vodama
ENC 2021. - 2027.
2.5 Ažurirano planiranje potrebnih ulaganja u sektore vode i otpadnih voda
Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine (NN 147/2021)definira između ostalog: pojedinačne projekte, način i razdoblje njihove provedbe, sudionike u provedbi, iznose ulaganja i izvore sredstava, prioritet provedbe i praćenje provedbe programa.
2 (vi) promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
Izvješće za Hrvatsku 2019.
Prelazak na odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada umjesto njegova odlaganja na odlagališta sporo napreduje. Prema podacima iz 2019, komunalni otpad koji se odlaže na odlagališta čini 59% ukupnog otpada, što je znatno iznad prosjeka EU (24%). Za poboljšanje uspješnosti gospodarenja otpadom potrebna su znatna ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom.
Preporuka Vijeća za 2020.
Prepoznato je da Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a u području gospodarenja otpadom i njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima.
NRS 2030
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
ENC 2021. -2027.
2.6 Ažurirano planiranje za gospodarenje otpadom (PGO).
Kako bi se uključili ciljevi prelaska na kružno gospodarstvo sukladno ciljevima iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) tijekom 2021. godine donesene su Izmjene Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017-2022. Plan gospodarenja otpadom RH 2023-2028 biti će donesen tijekom 2022. godine te će predstavljati nastavak postojećeg Plana u smislu ciljeva, mjera i aktivnosti
2 (vii) jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
Izvješće za RH 2019.
Gospodarstvo, a posebno turizam, ovisi o održivom upravljanju prirodnim resursima. Hrvatska ima drugu po veličini mrežu Natura 2000 u EU, koja obuhvaća više od trećine njezine kopnene površine i morsku površinu od 4 986 km². Za upravljanje područjima Natura 2000 bit će potrebna ulaganja u cilju povećanja bioraznolikosti i zelene infrastrukture u urbanim sredinama te smanjenja onečišćenja kroz promicanje bioraznolikosti te projekata očuvanja i obnove ekosustava, mjera za zaštitu vrsta i zelene infrastrukture.
Izvješće za RH 2020.
Onečišćenje zraka utječe na zdravlje. EEA procijenila je da u RG 2016. životni vijek bio kraći za približno 12,2 g života na 1000 stanovnika zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama (PM2,5), što je iznad prosjeka EU-a od 8 g. Smanjenje emisija i koncentracija koje onečišćuju zrak zahtijeva smanjenje emisija nastalih proizvodnjom električne i toplinske energije iz krutih goriva, promicanje učinkovitog grijanja te povećanje efikasnosti i korištenja javnog prijevoza.
Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje 2020.-2029.
Preporuka Vijeća za 2020.
RH bi trebala promicati ulaganja u sektore koji su poticajni za rast i tako doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji, pogotovo ulaganja u okolišnu infrastrukturu.
NRS 2030
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
Prioriteti provedbe politike su:
•smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova
•razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova i naselja
•očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti te održivo upravljanje ekosustavima, prirodnim dobrima i bioraznolikošću.
Uvjet koji omogućuju provedbu 2021. -2027.
2.7 Prioritetni akcijski okvir (PAO) za potrebne mjere očuvanja koje uključuju sufinanciranje Unije.
2 (viii) promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika
Izvješće za Hrvatsku 2020.
Nije ostvaren značajniji napredak u promicanju održivog gradskog prometa. Ostvaren je napredak u širenju željezničke TEN-T mreže, ali je napredak izostao u području održivog gradskog prometa. Potrebna su ulaganja u cilju promicanja održive multimodalne gradske mobilnosti.
Preporuka Vijeća za 2020.
Hrvatska bi trebala usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi internet.
NPR 2020.
Reformsko područje 1.2. Investicijska politika okrenuta budućnosti, mjera ekonomske politike 1.2.4. Ekologizacija prometa
Uvjet koji omogućuje provedbuENC 2021. -2027.
3.2 Sveobuhvatno planiranje prijevoza na odgovarajućoj razini
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)
Utvrđeni ciljevi na području održive intermodalne urbane mobilnosti su:
•opći cilj CO1 i specifični ciljevi za javni prijevoz i oblike prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova SC1- SC5
NRS 2030.
Strateški cilj 10. Održiva mobilnost sadrži između ostalog i slijedeća dva prioritetna područja javnih politika:.
1. Modernizacija i izgradnja željezničkih pruga, promicanje integriranog urbanog prijevoza
2. Uspostava novih prometnih procesa u svim vidovima prometa i autonomnih sustava za mobilnost
Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među ostalim navodi kako je udio ekološki prihvatljivog prijevoza malen, te su potrebni dodatni napori u pogledu razvoja održivog i integriranog javnog prijevoza, kao i gradskih i prigradskih mobilnih sustava s niskim emisijama ugljika.
Povezanija Europa jačanjem mobilnosti (CP 3)
3 (i) razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
Prilog D
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno:
•dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba;
Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće:
•otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama;
•razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture;
•bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži
Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet.
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)
Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO9 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz.
NRS 2030.
Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost” Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako se glavne cestovne linije u sklopu mreže TEN-T trebaju dodatno modernizirati te osigurati veća cestovna sigurnost, kako bi se snažnije podržalo jedinstveno europsko prostorno područje te Hrvatska postala jedan od glavnih prometnih pravaca Europe.
3 (ii) razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanje pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
Prilog D
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno:
•dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba;
Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće:
•otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama;
•razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture;
•bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži
Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet.
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)
Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže koja nije TEN-T, a koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO8 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz.
NRS 2030.
Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost”.
Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020.među ostalim navodi kako specifičan prometni izazov za Hrvatsku predstavljaju brojni hrvatski otoci koji su loše povezani i nedovoljno dostupni.
Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (CP 4)
4 (ii) poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanje otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D: jamčenje ravnopravnog pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, uključujući ulaganja u infrastrukturu i opremu, a posebno u RPOO, posebno za ranjive skupe i u manje razvijenim područjima; pružanje potpore obrazovanju i osposobljavanju nastavnika i odgojitelja.
PreporukaVijeća (CSR) za 2019: (2) Provesti reformu sustava obrazovanja i poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada (11) Socioekonomske razlike važna su odrednica razine obrazovanja u Hrvatskoj Hrvatski su rezultati obrazovanja ispod prosjeka Unije. Hrvatska provodi eksperimentalnu kurikularnu reformu, ali će ona svoj puni potencijal ostvariti samo ako se provede u cijelosti i uz istodobno usavršavanje nastavnog osoblja. CSR za 2020: (20) Trebalo bi poboljšati kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja i usavršavanja na svim razinama i treba nastaviti s provedbom kurikularne reforme.
NRS 2030 pod prioritetna područja javnih politika stavlja: pristupačnost RPOO, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja (VO) te usklađeno i perspektivno tržište rada, konkretnije: osiguravanje jednakih uvjeta odgoja i obrazovanja postupnim uvođenjem CDŠ; podizanje čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti; razvoj cjelovite potpore djeci/učenicima, posebice ranjivim skupinama; podizanje kvalifikacijskih standarda odgojno-obrazovnih radnika; povećanje kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti SOO i programa obrazovanja odraslih; unaprjeđenje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti VO, razvoj studentskog standarda i infrastrukture.
Europski stup socijalnih prava pod načelom Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje navodi kako svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada.
4 (iii) promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D navodi visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u soc. usluge i infrastrukturu centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, centara za posebno skrbništvo i pružatelja usluga i kako bi se potaknula aktivna uključenost u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice.
Nacionalnom razvojnom strategijom (NRS 2030) predviđeno je da će se ulaganjem u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga, pridonijeti poboljšanju kvalitete života u svim krajevima Hrvatske. Povezana prioritetna područja su: razvijanje regionalne dimenzije borbe protiv siromaštva, uz prilagodbu javnih politika posebnostima i izazovima pojedine lokalne zajednice te poboljšanje pristupa, priuštivosti i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga.
Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga 2021. do 2027. godine predviđeno je proširenje mreže pružateljausluga što zahtijeva uspostavljanje novih mehanizama za unapređenje i kontrolu kvalitete usluga koje se pružaju na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini te osiguranje dodatnih sredstava za financiranje. Dostupnost, pristupačnost i priuštivost kvalitetnih socijalnih usluga i skrbi u rijetko naseljenim ruralnim regijama s većim udjelom starijeg stanovništva poseban je izazov.
Nacionalnom razvojnom strategijom RH (NRS 2030.) kao jedan od prioriteta prepoznato je unaprjeđenje sveobuhvatnog sustava i infrastrukture za pružanje usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata. Postoji potreba za daljnjim razvojem infrastrukture namijenjene pružanju izvaninstitucionalne podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata te drugoj populaciji sukladno zakonskim propisima.
4 (v) osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice
Izvješće za Hrvatsku 2019. Prilog D utvrđuje visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju poboljšanja dostupnosti, učinkovitosti i stabilnosti pružanja usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi poput restrukturiranja bolničke skrbi i jačanja ambulantnih usluga, posebno usluga primarne i dugoročne skrbi, uključujući infrastrukturu i opremu, uklanjanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi te manjkavosti infrastrukture, nedostatka radne snage u zdravstvenom sektoru na temelju mapiranja potreba i daljnje uvođenje usluga e-zdravstva i bolja primjena digitalnih rješenja npr. telemedicine.
NRP 2020. navodi kako je potrebno unaprijediti sustav zdravstvene zaštite sustavnom i učinkovitom primjenom IKT, tj. uspostaviti nacionalni sustav upravljanja zdravstvenim informacijama.
NRS 2030. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju zdravstvene infrastrukture, osiguravanje financijske održivosti zdravstvenog sustava, bržu digitalizaciju zdravstvenog sustava, unaprjeđenje upravljačkih kapaciteta uspostavom nacionalnog sustava upravljanja informacijama, unaprjeđenje zdravstvene zaštite za ranjive skupine, revitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka.
CSR 2020. navodi kako je potrebno unaprijediti otpornost zdravstvenog sustava, promicati uravnoteženu zemljopisnu raspoređenost zdravstvenih radnika i ustanova, bližu suradnju upravnih tijela na svim razinama i ulaganja u e-zdravstvo.
NPRZ 2021.-2027. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju i funkcionalnu integraciju bolnica, modernizaciju zdravstvenih usluga cjelovitim jačanjem primarne zdravstvene zaštite prema potrebama svake zdravstvene regije, razvoj sustava za učinkovitiji transport pacijenata ili zdravstvenih resursa, uključujući helikoptersku hitnu medicinsku službu, informatičko povezivanje svih pružatelja zdravstvenih usluga rvitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka.
4 (vi) jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama
Prilog Dudio izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje visok. Unatoč relativno visokoj nezaposlenosti, u nekim sektorima nedostaje radne snage.
CSR 2020 poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku te povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicati stjecanje vještina. Dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Nova europska agenda za kulturu koristiti snagu kulture i kulturne raznlikosti za socijalnu koheziju i dobrobit.
Europsko jamstvo za djecu važan dio učenja, odvija se kroz sport, zabavne ili kulturne aktivnosti, posebice za djecu u nepovoljnom položaju.
Europski stup socijalnih prava 3.2 Vještine i jednakost te 3.3 Socijalna zaštita i uključenost te cilj 8 dostojanstven rad i gospodarski rast.
Europski gospodarski i socijalni odbor turistička aktivnost predstavlja socijalni turizam kada su zadovoljeni određeni kriteriji.
NRS RH 2030. jačanje i promicanje participacije u kulturi kao jedan od prioriteta javne politike kojima će se pridonijeti razvoju kulture i medija te prioritet ulaganja u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete društvene infrastrukture i usluga, uključujući i kulturnu infrastrukturu i programe. Navodi se i razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija radi produljenja sezone kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu.
NP borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2021.-2027. ističe problem neujednačenog pristupa i sudjelovanja u kulturi za građane RH.
Nacrt Strategije razvoja održivog turizma 2030. će za cilj imati uravnoteženi razvoj održivog turizma na čitavom prostoru i razvoj proizvoda koji mogu učiniti odmak od principa sunce i more te osigurati razvoj kontinentalnog turizma potpomognutih područja.
2.Prioriteti
Upućivanje: članak 22. stavak 2. i članak 22. stavak 3. točka (c) UZO-a.
2.1.Prioriteti osim tehničke pomoći
2.1.1.Naslov prioriteta [300] (ponavlja se za svaki prioritet)– 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1.Specifični cilj (ponavlja se za svaki odabrani specifični cilj, za prioritete osim tehničke pomoći) – 1 (i) Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Sinergijski programi s programom Obzor Europa, odnosno komplementarno i kumulativno financiranje projekata hrvatskih korisnika te financiranje potrebno za sudjelovanje u okviru Europskih partnerstava i misija kako bi se hrvatske znanstvenike i poduzetnike dodatno potaknulo na sudjelovanje u međunarodnim kompetitivnim programima.
Primijenjena istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) koja pomiču granice istraživanja i znanja te doprinose razvoju novih tehnologija i inovacija u područjima pametne specijalizacije. Ulaganje predstavlja nastavak financiranja uspostavljenih centara izvrsnosti, koji okupljaju i umrežuju najbolje znanstvenike na nacionalnoj razini fokusirane na specifične istraživačke teme. Cilj je pospješiti postizanje međunarodno priznatih i nacionalno relevantnih istraživačkih rezultata ZCI-ja uz fokus na razvoj novih tehnologija i njihovoj primjeni u gospodarstvu, vodeći računa o najnovijim europskim i globalnim trendovima.
Poticanje tržišno orijentiranih istraživačko-razvojnih aktivnosti znanstvenih organizacija kroz pojačane aktivnosti primijenjenih istraživanja, i inovacijskih aktivnosti, povezivanje s komplementarnim istraživačkim skupinama ili poduzetnicima te prijenos tehnologije i znanja s ciljem povećanja razvoja novih proizvoda i procesa, u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije (S3). Time će se uspostaviti kritična masa primijenjenih istraživanja i povećati prijenos rezultata u gospodarstvo.
Podrška projektima u ranoj fazi razvoja - kroz financiranje projekata provjere inovativnog koncepta. Financiranjem aktivnosti demonstracije tehničke izvedivosti, izrade funkcionalnog prototipa te provjere i zaštite intelektualnog vlasništva osigurat će se pred-komercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta i smanjiti investicijski rizik u kasnijoj fazi razvoja i komercijalizacije.
Jačanje uloge Ureda za transfer tehnologije (UTT) – kroz aktivnosti savjetovanja i potpore inovacijskom procesu koje provode UTT. Vještine i znanja koje će poslovna zajednica i istraživači steći putem podrške i usluga od strane UTT-a uključuju npr. zaštitu prava intelektualnog vlasništva (IV), izradu analiza tržišta i poslovnih planova, pripremu strategije zaštite i marketinških aktivnosti u zaštiti IV (licenciranje, ugovaranje, realizacija sporazuma o komercijalizaciji), znanja potrebna za pristup tzv. pre-seed financiranju te podršci za razvoj proizvoda i sl. Time će se izravno unaprijediti kapaciteti inovativnih poduzeća i znanstvenih organizacija te efikasnost ulaganja u IRI.
Pružanje stručne podrške od strane znanstveno-istraživačkih organizacija (ZIO); DIH-ova, CKOM-a i drugih pružatelja usluga MSP-ovima za troškove testiranja, ispitivanja, demonstracijskih aktivnosti, kao i korištenja stručnih tehničkih znanja za potrebe inovativnih procesa i komercijalizacije inovacija (Inovacijski vaučeri).
Podrška novoosnovanim MSP-ovima u znanjem intenzivnim sektorima zarazvoj novih i inovativnih proizvoda/usluga/procesa temeljem transfera tehnologija sa znanstvenim organizacijama TRL 2-5. Fokus će biti na aktivnostima razvoja proizvoda s ciljem jačanja sposobnosti MSP-ova za IRI te uvođenju novih ili značajno poboljšanih procesa i proizvoda s tržišnim potencijalom za rast i izvoz.
Podrška investicijama novoosnovanih poduzeća do 5 godina starosti, za lansiranje proizvoda i usluga koji su novi na tržištu, s naglaskom na radikalne inovacije i znatno poboljšanje u komercijalizaciji proizvoda i usluga uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva TRL 5-8.
Ulaganje u javnu tehnološku i inovacijsku infrastrukturu usmjerenu na potrebe poslovnog i industrijskog sektora koje će omogućiti jačanje utjecajnih istraživačkih rezultata i istraživačko-poslovnu suradnju kao značajnih izazova identificiranih u S3. Fokus ulaganja bit će na razvoju infrastrukture za provođenje primijenjenih, tržišno vođenih istraživanja i na razvoju novih tehnologija s ciljem tehnološkog unaprjeđenja hrvatskog gospodarstva. Infrastruktura će odgovoriti na potrebe poslovnog sektora, odnosno velikog broja novih malih i srednjih poduzeća koja nemaju kapaciteta za vlastita ulaganja u inovacijsku infrastrukturu neophodnu za razvoj novih proizvoda i usluga. Također, omogućit će se znanstvenicima i poduzetnicima provođenje IRI aktivnosti temeljenih na novim znanstvenim postignućima kao i upoznavanje s novim svjetskim znanstveno-istraživačkim trendovima i inovacijama što je preduvjet za privlačenje istraživačkih talenata.
Izgradnja strateške infrastrukture za uspostavu multidisciplinarnih platformi za provođenje vrhunskih kolaborativnih istraživanja i inovativne primjene u gospodarstvu i društvu. Multidisciplinarne istraživačke platforme,odgovor su na potrebu jačanja istraživačke infrastrukture identificirane u S3, a predvodit će istraživačka nastojanja u S3 prioritetnim područjima i istraživačkim temama u kojima je prepoznata postojeća sposobnost hrvatske znanosti i buduće prilike za gospodarstvo. Infrastrukturne platforme djelovati će kao funkcionalne cjeline organizirane u multidisciplinarnom okruženju, a fokusirati će se na povezivanje aktivnosti vodećih hrvatskih znanstvenika s Europskim istraživačkim prostorom te s poslovnim sektorom.
Potporna infrastruktura za operaciju "Jačanje kompetencija istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju". Za te potrebe ulaganje uključuje popratnu aktivnost adaptacije i opremanja prostora za provedbu programa razvoja vještina na centraliziranom mjestu.
Vlasnička i kvazi-vlasnička ulaganja u projekte poduzetnika (posebno start-up ili scale-up tvrtki) u početnim ili ranim fazama razvoja i fazama rasta visokotehnoloških poduzeća čiji razvoj se temelji na novim tehnologijama i inovacijama, uključujući akceleratorsku aktivnost sa mentorskom komponentom, kao i dioničko financiranje putem rizičnog kapitala u ranim fazama razvoja za komercijalizaciju inovacija.
Jačanje Europskog centra za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina (ECINTV) će obuhvaćatiširok spektar usluga koje će osigurati razvoj inovacija, podršku razvoju nacionalnog inovacijskog potpornog sustava potičući međusektorsku suradnju, odnosno suradnju svih dionika inovacijskog sustava i jačanje digitalnih vještina s ciljem digitalne transformacije poduzeća.
Razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih procesa kroz povećanje ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj i inovacije u skladu sa S3 uključujući suradnju sa znanstvenim sektorom.
VPZEI (Važan projekt od zajedničkog europskog interesa)u S3 tematskim područjima uključujući suradnju sa znanstvenim sektorom.
Vezano uz povezane vrste aktivnosti i njihov doprinos makroregionalnim strategijama, u programskom razdoblju 2021.-2027., Republika Hrvatska planira doprinos Strategiji za dunavsku regiju (EUSDR) točnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a.
Također, aktivnosti doprinose i PP7 – Društvo znanja, aktivnosti promicanja sudjelovanja u EU programima za istraživanje i razvoj, posebno Obzor kroz sinergijske programe, investicije u istraživačku i inovacijsku infrastrukturu i kapacitete.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost.
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
studenti
znanstvenici, tj. istraživači
poduzetnici
poduzetničke potporne institucije (DIH-ovi, inkubatori, akceleratori i dr.)
znanstvene organizacije
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Specifične mjere koje ostvaruju pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama, informacijsko-komunikacijsku pristupačnost te razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn.
Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (pristupačne/prilagođeneweb stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije i uključivanja marginaliziranih skupina.
Prilikom razvoja baza podataka i primjene novih tehnologija, gdje je primjenjivo, koristit će se odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere zaštite osobnih podataka (npr. enkripcija i pseudonimizacija, stroge mjere kontrole pristupa podacima, redovito brisanje osobnih podataka koji više nisu potrebni ili relevantni, primjena načela integrirane zaštite privatnosti i sl.)
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne uzore.
Promicanje aktivnosti kojima se želi uspostaviti bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života u istraživačkom i inovacijskom sektoru.
Promicanje sudjelovanja žena i nedovoljno zastupljenih skupina u istraživačkom i inovacijskom sektoru, promicanje spolne ravnoteže u istraživačkim ustanovama i upravnim odborima.
Mjere kojima će se pratiti kako programske aktivnosti i projekti doprinose ravnopravnosti spolova, odnosno praćenje broja žena koje sudjeluju u projektnim aktivnostima kao korisnice i unutar ciljanih grupa.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Posebnim ciljem 1(i) Razvoj i poboljšanje istraživačkih i inovacijskih sposobnosti, te povećana primjena naprednih tehnologija podupire se Aktivnost 1 Akcijskog plana Strategija Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR) koji se odnosi na Poticanje suradnje i razmjene iskustva između MSP-ova, akademske zajednice, javnog sektora i civilnog društva u područjima u kojima Dunavska regija ima značajne prednosti.
Posebnom cilju 1(i) doprinijet će se kroz aktivnosti:
Jačanje umrežavanja, razmjena znanja unutar EUSDR kroz poticanje suradnje i razmjenu iskustva znanstvenih institucija i gospodarskih dionika
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]
SC 1(i) će se djelomično financirati putem financijskih instrumenata. Financijski instrumenti će se koristiti za vlasnička i kvazi-vlasnička ulaganja u projekte poduzetnika (posebno start-up ili scale-up tvrtki) ) u početnim ili ranim fazama razvoja i fazama rasta visokotehnoloških poduzećačiji razvoj se temelji na novim tehnologijama i inovacijama (aktivnih MSP-ova u ranoj fazi razvoja, koji traže dodatna sredstva ulagatelja i onih koji su u procesu osnivanja), uključujući akceleratorsku aktivnost sa mentorskom komponentom, kao i dioničko financiranje putem rizičnog kapitala u ranim fazama razvoja za komercijalizaciju inovacija
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO01
Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)*
poduzeća
277
3207
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 02
Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava*
poduzeća
49
1107
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 03
Poduzeća s primljenom potporom financijskim instrumentima*
poduzeća
28
100
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO04
Poduzeća koja primaju nefinancijsku potporu
poduzeća
200
2000
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO05
Nova poduzeća koja su primila potporu*
poduzeća
39
552
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO07
Istraživačke ustanove koje sudjeluju u zajedničkim istraživačkim projektima
istraživačke institucije
0
75
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO08
Nominalna vrijednost opreme za istraživanje i inovacije
euro
0
45.195.096
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 10
Poduzeća koja surađuju s istraživačkim ustanovama
poduzeća
0
104
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RSO1.1.1
Specifični pokazatelj: Broj kolaborativnih IRI projekata
Broj projekata
20
209
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata6
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR 01
Stvorena radna mjesta u subjektima s primljenom potporom*
broj radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena
0
2020
345
MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR 02
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti)
Euro
0
2020
166.930.000
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava , MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR03*
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koji uvode inovacije u proizvode ili postupke
poduzeća
0
2022
420
MIS,
, Post-provedbeno izviješće
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR04*
MSP-ovi koji uvode tržišne ili organizacijske inovacije
poduzeća
0
2020
146
MIS,
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR06*
Podneseni zahtjevi za izdavanje patenta
zahtjevi za patent
0
n/p
25
Post-provedbeno izvješće; Europski patentni ured
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR 07
Zahtjevi za žigove i registraciju dizajna*
zahtjevi za žigove i za registraciju dizajna
0
2020
178
MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR08
Publikacije iz projekata za koje je dodijeljena potpora
publikacije
0
n/p
160
Post-provedbeno izvješće; Scopus
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR102*
Istraživačka radna mjesta stvorena u objektima s primljenom potporom
godišnji full time equivalent
0
n/p
125
Post-provedbeno izvješće
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR98
Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga)1*
zaposleni
0
2020
4.000
MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RSR 1.1.1.
Specifični pokazatelj: Broj istraživača u poboljšanim objektima istraživačke infrastrukture
Ekvivalent punom radnom vremenu
0
n/p
618
Završno izvješće
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
004 Ulaganja u fiksnu imovinu, uključujući istraživačku infrastrukturu, u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija
240.358.737
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
010 Aktivnosti istraživanja i inovacija u MSP-ovima, uključujući umrežavanje
208.717.990
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i) razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
012 Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetencija, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti)
39.445.284
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
023 Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama
9.748.428
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća
74.622.542
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
028 Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)
02
164.544.781
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)
03
476.587.294
2.1.1.1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1.1 (ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Daljnja digitalizacija i unapređenje javnih e-usluga za privatne i poslovne korisnike preduvjet je digitalne transformacije društva te stvaranja modernog i transparentnog društva  e pozitivnog poslovnog okruženja. Sve predložene aktivnosti imaju izravnu poveznicu na unaprjeđenje poslovne klime i prava građana, kao i povećanje dostupnosti javnih e-usluga za građane i poduzeća te su jedan od mehanizama osiguranja održivosti dosad započetih projekata digitalizacije, s ciljem uspješne digitalne transformacije javne uprave. Pružit će se potpora za razvoj zajedničkih rješenja na najučestalije potrebe građana i poduzeća, te su odabrani sljedeći prioriteti koji su u skladu sa Akcijskim planom eUprave:
a.modernizacija javne uprave korištenjem digitalnih rješenja u cilju pružanja visokokvalitetnih javnih e-usluga
b.administrativno rasterećenje i olakšavanje digitalne interakcije između javne uprave, građana i poduzeća
c.omogućavanje mobilnosti građana i poduzeća omogućavanjem prekogranične elektroničke interoperabilnosti.
Aktivnosti uključuju:
a.Podršku za uvođenje učinkovitije e-uprave za pametnije pružanje javnih usluga i daljnju digitalizaciju javnih usluga, stvaranjem pouzdanih, intuitivnih, inkluzivnih i učinkovitih i sigurnih javnih e-usluga koje su vođene potrebama korisnika, jačajući usvojeni zajednički pristup kroz integriranu i koherentnu implementaciju e-uprave unutar i među različitim razinama vlasti te sukladno Akcijskom planu za eUpravu na razini EU-a (otvoreni poziv usmjeren na tijela državne uprave, sukladno prethodno navedenim prioritetima i kriterijima za dizajn e-usluga)
b.Buduća digitalna rješenja za e-upravu uz uspostavu GovTechLab ekosustava radi uvođenja naprednih tehnologija, inovativnih digitalnih proizvoda i usluga u javnu upravu, temeljem suradnje sa MSP-ovima i akademskom zajednicom
c.Digitalizaciju usluga lokalne i područne (regionalne) samouprave kao podrška zajedničkom obavljanju poslova, temeljem zajedničkih zahtjeva za interoperabilnost, uključivost, dostupnost, otvorenost, transparentnost, pouzdanost i sigurnost
d.Razvoj novih i inovativnih e-pravosudnih usluga usmjerenih na građane i poduzeća, s ciljem modernizacije i promicanja pristupačnog pravosuđa
e.Unaprjeđenje usluga povezanih sa zemljišnim knjigama za bolje poslovno okruženje
f.Eksternalizaciju Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) za potrebe gospodarstva i NGO sektora s ciljem omogućavanja prekograničnog poslovanja i osiguravanja prekogranične elektroničke interoperabilnosti sa sustavima drugih država članica (izravna dodjela)
Navedene aktivnosti obuhvatit će i podršku za jačanje kibernetičke sigurnosti javnih usluga, razvijanje digitalnih vještina i jačanje kapaciteta za usluge e-uprave i e-pravosuđa odnosno digitalizaciju, uz jačanje sudjelovanja i uključivanje građana i poduzeća u digitalnu transformaciju. Realizacija predloženih aktivnosti rezultirat će e-upravom i e-pravosuđem koji omogućuju građanima i gospodarskim subjektima jednostavan pristup uslugama i informacijama putem interneta i drugih elektroničkih kanala komunikacije, uključujući prekogranične usluge.
Ulaganja u strateška, visokotehnološka rješenja informacijsko komunikacijskih tehnologija (machine learning, IoT i sl. na postojećim postrojenjima) i unapređenje poslovnih procesa MSP-a
Podrška poduzećima kroz stručne usluge za izradu strategija digitalizacije, poboljšanje digitalnih vještina, digitalni marketing, kibernetičku otpornost, primjenu složenih digitalnih proizvoda i usluga
Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova kroz uvođenje novih tehnologija i primjena rješenja elektroničkog poslovanja (i uz moguću suradnju s digitalno-inovacijskim hub-ovima)
Jačanje digitalnih inovacijskih centara: podrška za projekte EDIH-ova - sufinanciranje uz program Digitalna Europa i podrška za aktivnosti DIH-ova
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost.
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Poduzetničke potporne institucije - E/DIH-ovi
Poduzeća
Istraživačke organizacije
Tijela javne uprave (tijela državne uprave, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima) i službenici zaposleni u tijelima javne uprave
Pravosudna tijela,suci, državni odvjetnici
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Posebne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među pripadnicima manjina, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku.
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Pristupačnost internetskih stranica, programskih rješenja, mobilnih aplikacija tijela javnog sektora – u okviru aktivnosti: podrške tijelima državne i javne uprave u razvoju i nadogradnji te ubrzavanju digitalnih javnih usluga, proizvoda i procesa
Dostupnost sadržaja putem više od jednog osjetila (npr. alternativa za zvučne zapise, tekst jednostavan i razumljiv za čitanje i sl.) u kontekstu e-Uprave
Primjena načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među ženama, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku.
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Dio sredstava planira se usmjeriti prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Očekuje se znatan doprinos EUSDR  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1.ii Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti , podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a:
·Aktivnost 2: Uspostava Inovativnog digitalnog ekosustava u Dunavskoj regiji s ciljem potpore MSP-ovima u suočavanju s izazovima digitalizacije
·Aktivnost 4: Poboljšanje poslovne potpore za jačanje inovativnih i digitalnih kapaciteta žena poduzetnica
·Aktivnost 5 : Poboljšanje primjene tehnologije umjetne inteligencije u MSP-ovima u Dunavskoj regiji
Posebnom cilju 1.ii doprinijet će se kroz aktivnosti:
·Doprinos ulaganjima u razvoj i primjenu pametnih digitalnih/AI rješenja u makroregionalnom i transnacionalnom okružju
·Potpora transformaciji poslovnih modela kroz digitalizaciju i pronalaženje novih poslovnih prilika na transnacionalnoj razini
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]
Za SC1(ii) nije predviđeno korištenje financijskih instrumenata.Operacije iz područja javne uprave će se provesti putem izravne dodjele bespovratnih sredstva korisniku koji je javno tijelo/tijelo državne uprave. Ulaganje neće stvoriti prihod niti uštedu. Operacija je u skladu s pravilima EU o državnim potporama i slijedi sva primjenjiva pravila i postupke. Za operacije u području gospodarstva bespovratnim sredstvima potpora će se pružiti MSP-ovima za uvođenje novih rješenja kroz inovacije procesa i organizacije te za digitalizaciju poslovanja, ali i za olakšavanja pristupa međunarodnim tržištima te neophodno osposobljavanje i savjetovanje, zbog ublažavanja financijskih rizika povezanih s neizvjesnim budućim novčanim tokovima projekata. Bespovratnim sredstvima podržati će se i novoosnovana te poduzeća mladih i žena kao najugroženija i najizloženija društvenim i gospodarskim utjecajima.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO14
Javne institucije s primljenom potporom za razvoj digitalnih usluga i aplikacija
Javne institucije (broj)
19
43
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 01
Poduzeća koja su primila potporu
poduzeća
250
5333
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 02
Poduzeća koja su primila potporu u obliku bespovratnih sredstava*
poduzeća
293
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 04
Poduzeća koja su primila nefinancijsku potporu*
poduzeća
250
5040
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 05
Nova poduzeća koja su primila potporu*
poduzeća
45
785
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR11
Korisnici novih javnih digitalnih usluga i aplikacija*
korisnici/godina (broj)
0
2021
925.500
izvješće o projektu / statistika e-Građani
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 02
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori
EUR
0
46.020.971
ZNS
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 03
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode ili procese*
poduzeća
0
756
ZNS
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 13
Poduzeća koja su postigla visok digitalni intenzitet*
poduzeća
0
797
ZNS
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
016 IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije
66.000.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
013 Digitalizacija MSP-ova (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i novoosnovana poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)
03
140.033.432
ti.*
2.1.1.1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1.1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Aktivnosti koje doprinose pojačanom rastu i konkurentnosti MSP-ova, osiguranjem pristupa financiranju MSP-ova za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti, odnosno za investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu uključujući i obrtna sredstva, posebno u S3 područjima i područjima koja zaostaju u razvoju uključuju:
Podršku ulaganjima poduzeća koja rezultiraju povećanjem produktivnosti, stvaranjem novih radnih mjesta i usvajanjima principa zelene i digitalne tranzicije (npr. industrija 4.0, kružno gospodarstvo, energetska učinkovitost), s posebnim naglaskom na tematska područja obuhvaćena S3 na područja koja zaostaju u razvoju te radno-intenzivnim industrijama, kao i ulaganjima u modernizaciju energetski intenzivnih industrija te olakšavanje pristupa globalnom tržištu
Pomoć poduzećima u izgradnji održivih i otpornih sustava i procesa kroz inovacije procesa i organizacije poslovanja te usavršavanja djelatnika za primjenu novih poslovnih modela
Podršku uključivanju MSP-ova u lance vrijednosti kako bi inovacijama procesa i/ili poslovanja uspostavili dugoročne dobavljačke odnose/lance vrijednosti sa drugim poduzećima u ciljanom strateškom segmentu
Podrška ulaganjima MSP-ova za razvoj održivog turizma koja rezultiraju diverzifikacijom turističke ponude, produljenjem turističke sezone, smanjenjem prekomjernog turizma i većom kvalitetom turističke ponude
oPodrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u djelatnostima turizma, ugostiteljstva i sporta koja rezultiraju uvođenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poslovanje uključujući posredničke online platforme i tehnologije za razvoj novih oblika turističke ponude i upotrebu podataka provoditi će se kao horizontalna aktivnost prilikom pružanja podrške MSP-ovima za razvoj održivog turizma
Aktivnosti -poticanja osnivanja i poslovanja poduzeća s naglaskom na poduzetništvo žena i mladih, promicanja poduzetništva u društvu te izgradnje održivih i otpornih sustava poslovne podrške uključuju:
Poticanje osnivanja novih poduzeća, poticanje ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih,
Promocija ženskog poduzetništva - kroz aktivnosti koje će doprinijeti podizanju svijesti o specifičnostima poduzetništva žena u Hrvatskoj, promicanju najboljih praksi u politici ženskog poduzetništva i izgradnji kapaciteta nacionalnih i regionalnih mreža i udruga žena poduzetnica
Pomoć MSP-ovima u izgradnji održivih i otpornih sustava kroz izradu modela „ranog upozoravanja“
Aktivnosti usmjerene prema jačanju izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciji poslovanja te uključivanju u međunarodne lance vrijednosti kroz:
Potporu MSP-ovima povezanu s internacionalizacijom i širenjem tržišta (koja obuhvaća sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, uključujući organiziranje poslovnih susreta (gospodarskih izaslanstava, matchmaking i/ili B2B događanja u zemlji i inozemstvu) i informativnih događanjana temu internacionalizacije
Potporu poduzećima za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/ usluga/procesa
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost.
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Poduzeća
Samostalne stručne poslovne organizacije i udruženja
Poduzetničke potporne institucije
Poduzetničke mreže
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Građani Republike Hrvatske i opća javnost
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
pozitivne mjere za uklanjanje društvenih stereotipa, uključujući informativne i komunikacijske aktivnosti
Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.).
Pozitivne mjere promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Specifičnim infrastrukturnim ulaganjima ostvarit će se pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama putem razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna, informacijsko-komunikacijsku pristupačnost te kroz pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.).
Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti koje apostrofiraju važnost sudjelovanja ranjivih skupina u svim predviđenim aktivnostima te putem promicanja primjera dobre prakse sudjelovanja ranjivih skupina u poduzetničkim aktivnostima u sektoru. U pozivima posebno će se pratiti i broj pripadnika ranjivih skupina koji su korisnici financijskih potpora.
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Primjena pozitivnih mjera za promicanje sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima.
Promicanje sudjelovanja žena na upravljačkoj i odlučujućoj razini.
Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti putem kojih će se eliminirati spolni stereotipi promicanjem sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima, promicanjem aktivnosti uspostavljanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u turističkom sektoru te promicanjem spolne ravnoteže na upravljačkim radnim mjestima u sektoru, a u pozivima posebno će se pratiti i broj žena koje su korisnice financijskih potpora.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Očekuje se znatan doprinos Strategiji za dunavsku regiju (EUSDR)  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i stvaranje novih radnih mjesta u MSP-ovima, uključujući produktivna ulaganja podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a:
Aktivnost 3: Poboljšanje okvirnih uvjeta, programa potpore i izgradnje kapaciteta dionika kako bi se poboljšala suradnja između klasterskih inicijativa i regionalnih inovacijskih strategija, s naglaskom na ruralna područja
Posebnom cilju 1.iii doprinijet će se kroz aktivnosti:
Doprinos unaprjeđenju inovativnih kapaciteta žena poduzetnica kroz potporu umrežavanju i stvaranju mreže poduzetnica Dunavske regije
Unaprjeđenje digitalnih vještina žena poduzetnica u Dunavskoj regiji
Potpora MSP-ovima kroz sudjelovanje na sajmovima/B2B sastancima u svrhu olakšanja pristupa MSP-ova međunarodnom/transnacionalnom tržištu
Potpora uključenju hrvatskih MSP-ova u transnacionalne lance vrijednosti
Poticanje suradnje i umrežavanja MSP-ova kao potpora procesu internacionalizacije MSP-ova
Financiranjem poduzetnika iz sektora turizma i ugostiteljstva doprinijet će se Strategiji za jadransku i jonsku regiju i to četvrtom stupu Održivi turizam, gdje je kao jedna od ključnih potrebnih aktivnosti definirano: „Poboljšanje rasta i učinka MSP-a kroz - diverzifikaciju, I&R - Novi nacionalni i transnacionalni klasteri malih i srednjih poduzeća u području turizma.“
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Direktna potpora poduzetnicima putem FI će se pružiti za financijski održiva ulaganja ,za koja je otežana dostupnost financiranja iz tržišnih izvora,, kroz financijske proizvode: zajmove i jamstva te moguću kombinaciju FI s bespovratnim sredstvima u sklopu jedne FI operacije i to: mali zajmovi za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, portfeljna i pojedinačna jamstva za investicijska ulaganja i obrtna sredstva, razvojni krediti veće vrijednosti za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, u sektoru turizma i ugostiteljstva.
Planirana je i široka lepeza tržišno prilagođenih dužničkih proizvoda: zajmovi te pojedinačna i portfeljna jamstva, kratkoročni zajmovi male vrijednosti kao kombinacija investicijskog i financiranja obrtnog kapitala ili financiranja isključivo obrtnog kapitala, dugoročnih razvojnih zajmova usmjerenih na investicijske projekte, zajmovi s uvjetnim bespovratnim dijelom unutar iste operacije FI za razvoj i poboljšanje poslovanja.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO01
Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)*
poduzeća
0
2704
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO02
Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava*
poduzeća
0
1268
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO03
Poduzeća s primljenom potporom financijskim instrumentima*
poduzeća
0
1436
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO05
Novoosnovana poduzeća s primljenom potporom*
poduzeća
0
1053
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO103
Poduzeća s velikim rastom koja su primila potporu*
poduzeća
0
340
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSOG 1.3.1.
Poduzeća u pretežitom vlasništvu žena koja su primila bespovratna sredstva
poduzeća
0
38
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSOG 1.3.2.
Sudjelovanje institucionalnih dionika u specifičnim aktivnostima u svrhu poticanja razvoja ženskog poduzetništva
Sudjelovanje institucionalnih dionika
0
5
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 01
Stvorena radna mjesta u subjektima s primljenom potporom*
godišnji FTE
0
2020
480
MIS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 02
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti)*
Euro
0
2020
97.831.418
ZNS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 03
MSP-ovi koji uvode inovacije u proizvode ili postupke*
poduzeća
0
2020
28
MIS, ZNS, završna izvješća projekta
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 04
MSP-ovi koji uvode inovacije u stavljanje na tržište ili organizaciju*
poduzeća
0
2020
48
ZNS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 17
Nova poduzeća koja preživljavaju na tržištu
poduzeća
0
2020
264
FINA
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 19
Poduzeća s većim prometom
poduzeća
0
2020
1903
ZNS,
MIS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 25
MSP-ovi s višom dodanom vrijednosti po zaposleniku
poduzeća
0
2020
1035
FINA, ZNS,
MIS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSRG 1.3.1.
Novoosnovana poduzeća u pretežitom vlasništvu žena koja su primila bespovratna sredstva
poduzeća
0
13
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSRG 1.3.2.
Broj žena poduzetnica sudionica u promotivnim aktivnostima
broj
0
300
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
021 Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja
262.955.684
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
024 Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna)
11.307.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća
15.077.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
027 Inovacijski procesi u MSP-ovima (inovacije u pogledu procesa, organizacije, marketinga, zajedničkog stvaranja, potaknute korisnicima i potražnjom)
44.636.885
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
142 - Mjere za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i smanjenje segregacije po osnovi spola na tržištu rada
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
01
1.990.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
02
105.788.184
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
03
228.188.384
2.1.1.1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1.1 (iv) Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Programi obrazovanja i osposobljavanja za razvoj vještina i kompetencija za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju (prekvalificiranje i usavršavanje)
Jačanje kompetencija poduzetnika za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju
Osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje posebnih stručnih vještina potrebnih malim i srednjim poduzećima (edukacija poduzetnika i njihovih zaposlenika) (Vještine za pametnu specijalizaciju)
Aktivnosti poboljšanja okvira poslovne podrške kao i poboljšanja kvalitete usluga potpornih poduzetničkih institucija (PPI)
oPoboljšanje kvalitete usluga PPI za poduzetnike s naglaskom na kompetencije iz područja istraživanja i razvoja, digitalizacije i primjene zelenih principa poslovanja uključujući jačanje kapaciteta članova uspostavljene mreže PPI
oPodrška poduzećima kroz usluge poslovnog savjetovanja i mentorstva u procesu inkubacije za novoosnovana poduzeća te usluge poslovnog savjetovanja i mentorstva u kasnijim fazama razvoja poduzeća
Jačanje kompetencija studenata i mladih istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju uključenjem ustanova za visoko obrazovanje u inovacijski ekosustav kroz programe razvoja vještina za transfer tehnologije i znanja u gospodarstvo, inkubacijske aktivnosti studentskog poduzetništva u specifičnim nišama S3 (s ciljem akceleracije poduzetništva) te aktivnosti razmjene znanja kroz financiranje pripravništva i stručne prakse (preddiplomska razina i doktorandi) u MSP-ovima. ..
Jačanje institucija za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visoko obrazovanje i centre za strukovnu izvrsnost, radi promicanja vještina za inovacije i poticanja poduzetničke kulture  e poticanje poduzetničke kulture na svim razinama obrazovanja kroz obrazovne metode poput učeničkog zadrugarstva
o Promocija i poticanje poduzetničke kulture mladih na svim razinama obrazovanja, uključujući visoko obrazovanje i centre za strukovnu izvrsnost, kroz obrazovne metode poput učeničkog zadrugarstva, vježbovnih tvrtki i studentskih inkubatora.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost.
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
poduzetnici
učenici i studenti
stručnjaci koji sudjeluju u obrazovnom procesu
visoka učilišta
istraživači
građani RH i šira javnost
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Mjere koje za cilj imaju obuku, odnosno jačanje vještina, kroz pozitivan pristup će osigurati dostupnost vještina i obuka osobama s invaliditetom.
Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (pristupačne/prilagođene web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije i uključivanja marginaliziranih skupina.Promicanje informacijsko komunikacijske pristupačnosti te razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna.
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Promicanje većeg uključivanja poduzetnica u programe obrazovanja i osposobljavanja te razvoja vještina.
Promicanje i praćenje sudjelovanja studentica, znanstvenica te poduzetnicau programima razvoja vještina.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]
U SC 1(iv) nije predviđeno korištenje financijskih instrumenata. Operacije će se provoditi kroz dodjelu bespovratnih sredstava kao otvoreni pozivi ili ograničeni pozivi za podnošenje prijedloga (izravni postupci dodjele). Operacije u sklopu ovog posebnog cilja podrazumijevaju aktivnosti komplementarne s ostalim specifičnim ciljevima unutar ovog cilja politike te ne uključuju projekte koji ostvaruju prihode ili uštede u poslovanju, a utječu na društvene i gospodarske učinke tranzicije, na primjer jačanjem kompetencija poduzetnika, prekvalifikacijom i usavršavanjem.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO101
MSP-ovi koji ulažu u razvoj vještina
poduzeća
389
7.771
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSO1,4,1
Specifični pokazatelj: Broj osoba koje sudjeluju u usavršavanju
osobe
0
500
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR 17
Poduzeća stara tri godine koja preživljavaju na tržištu*
poduzeća
0
2020
320
DZS
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR 98
Osoblje MSP-ova koje završava trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga)
osobe
0
2020
21.168
ZNS
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSR 1.4.1
Specifični pokazatelj:Broj osoba koje primjenjuju nova znanja
osobe
0
n/p
350
Post-provedbeno izvješće
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
012 Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetencija, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti)
15.000.000
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
023 Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama
31.800.000
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
024 Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna)
3.200.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
02
15.000.000
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
03
35.000.000
2.1.1.2. Jačanje digitalne povezivosti
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+
* Ako je označeno, idite na dio 2.1.1.2.
2.1.1.1.1 (v) jačanje digitalne povezivosti
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Kroz Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021.-2027. Republika Hrvatska strateški se opredijelila za uvođenje VHCN i 5G mreža, kao temeljne komunikacijske infrastrukture i poluge koja omogućava daljnji gospodarski i društveni razvoj cijele države, stvarajući preduvjete da se svi dijelovi Republike Hrvatske pravovremeno i ravnopravno priključe u suvremene gospodarske i društvene tokove temeljene na digitalnim tehnologijama. Niže navedenim ulaganjima doprinijeti će se i ciljevima Digitalnog kompasa 2030 i Europskog gigabitnog društva. Slijedom navedenog, a sukladno NRS-u i NPŠP-a, dodatno na ulaganja iz NPOO-a, planirana su sljedeća ulaganja:
Ulaganja u izgradnju širokopojasnih agregacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta i povezivanje javnih ustanova na VHCN mreže, u NGA bijelim i sivim područjima u okviru projekta Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika
U slučaju da se gornja aktivnost provede uz uštede preostala sredstva preusmjeriti će se prema izgradnji pristupne širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta u NGA bijelim i sivim područjima do krajnjih korisnika u skladu s Programom potpore osiguranju digitalne povezivosti VHCN
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
·ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
·ocijenjene su kompatibilne na temelju provedene strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2021-2027 .
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Izravne ciljne skupine: Operatori, JL(R)S
Neizravne ciljne skupine: građani, poduzeća, socio-ekonomski pokretači, svi gospodarski sektori
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
U okviru projekata koji će se provoditi s ciljem jačanja digitalne povezanosti u RH bit će uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije te ravnopravne mogućnosti osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe.
Na projektnoj razini uspostavit će se politika upravljanja ljudskim potencijalima na načelima zabrane diskriminacije i pružanja jednakih mogućnosti. Svi materijali izrađeni i korišteni u okviru projekta biti će zasnovani na konceptu univerzalnog dizajna kako se ne bi isključila mogućnost korištenja istih od strane određenih skupina osoba s invaliditetom.
Ciljana područja projekata karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjetu u odnosu na nacionalni prosjek kao što su ruralna i prigradska područja. Provedbom istih osigurat će se infrastrukturni preduvjeti za prijelaz na digitalno utemeljenu ekonomiju te smanjenje regionalnih razlika i ravnomjeran razvoj unutar RH što će posljedično pozitivno utjecati na trendove vezane za ravnopravnost, uključenost i nediskriminaciju po više društvenih osnova.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Obzirom da ciljana područja ulaganja u izgradnju širokopojasnih agregacijskih mreža karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti i trendovi, dio sredstava planira se usmjeriti prema potpomognutim područjima čime će se potaknuti razvoj potpomognutih područja kroz osiguravanje preduvjeta za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta i ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika na tržištu te povezati javne institucije na širokopojasnu agregacijsku mrežu, u skladu s NRS i NPŠP.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U skladu s mjerom P1. „Analiza potencijala primjene dodatnih oblika financijske pomoći (osim bespovratnih sredstava) za izgradnju mreža vrlo velikog kapaciteta“ Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2021-2027. provedena je detaljna analiza potencijala primjene financijskih instrumenata. Temeljem ove analize, u sektoru ulaganja u VHCN mreže u Republici Hrvatskoj, a posebice temeljem ocjene zainteresiranosti tržišnih dionika za korištenje takvih oblika pomoći, ne može se preporučiti uspostava dodatnih oblika financijske pomoći poput financijskih instrumenata za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao niti modeli njihove primjene.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
2.
1(v)
EFRR
Manje razvijene
RSO1.5.1
Broj čvorova širokopojasne agregacijske mreže vrlo velikog kapaciteta u NGA bijelim i sivim područjima
Broj čvorova
100
175
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
2.
1.(v)
EFRR
Manje razvijene
RSR 1.5.1
Povezivanje javnih korisnika na mrežu vrlo velikog kapaciteta
Broj javnih korisnika povezanih na mrežu vrlo velikog kapaciteta
0
2021.
745
MMPI, podržani projekt, janvi korisnici na obuhvaćenom području
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
2.
EFRR
Manje razvijene
1(v) jačanje digitalne povezivosti
03
50.000.000
2.1.1.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1.2 (i) promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Potpora za provedbu programa energetske i sveobuhvatne obnove u zgradama javnog sektora i višestambenih zgrada, (NEKP i LTRS MEN-2/ENU-3, MEN-4/ENU-5). Cilj ovih programa je smanjenje energetskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog sektora i stambenim zgradama te povećanje korištenja OIE te posljedično smanjenje emisija CO2.Uz mjere na ovojnici, poticati će se visokoučinkoviti alternativni sustavi, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo, te će se poticati mjere za poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti.Posebno će se poticati dubinska i sveobuhvatna obnova zgrada. Očekivani rezultati obuhvaćajusmanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Financirat će se aktivnosti kao što su: energetski pregled i certifikat, projektna dokumentacija, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje i zamjena tehničkih sustava zgrade energetski učinkovitijim koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgradom ili njenim dijelom, uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, zeleni krov/fasada, pojačanje otpornosti postojeće zgrade od potresa i požara, poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade te osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (horizontalne mjere), stručni nadzor/projektantski nadzor/koordinator zaštite na radu.
Potpora za provedbu Programa energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra (NEKP MEN-5/ENU-6) kojim se potiču tri modela obnove: primjena pojedinačnih mjera energetske obnove, integralna energetska obnova te sveobuhvatna obnova.Cilj Programa je pokretanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj, pritom osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine. Očekivani rezultati obuhvaćajusmanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Sufinancirati će se paket mjera koje su se pokazale troškovno optimalne i nužno potrebne, a koje uključuju poboljšanje energetskih svojstava ili zamjenu vanjske stolarije/ bravarije energetski učinkovitijom, izvedbu toplinske izolacije vanjskih zidova (gdje je to omogućeno konzervatorskim uvjetima), izvedbu toplinske izolacije krova/stropa prema negrijanom potkrovlju, primjenu regulacije i balansiranja sustava grijanja, centralizaciju i modernizaciju sustava grijanja, hlađenja, pripreme potrošne tople vode uz primjenu OIE te modernizaciju sustava rasvjete, zeleni krov/fasada, pojačanje otpornosti postojeće zgrade od potresa i požara, poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade te osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (horizontalne mjere), stručni nadzor/projektantski nadzor/koordinator zaštite na radu.
Provedba Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama (NEKP MS-9/MCC-9)kroz:
- evidentiranje napuštenih prostora i zgrada te onih koji su obuhvaćeni kružnom obnovom
- izradu strateških dokumenata na lokalnoj i regionalnoj razini
- razvoj i izradu digitalne baze projekata za praćenje provedbe
- provedbu pilot projekata i projekata ponovnog korištenja napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada uz smanjenje količine građevinskog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada. Očekivani rezultati obuhvaćajusmanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Cilj Programa je razviti i uspostaviti sustav kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Rezultat ove aktivnosti je smanjenje građevinskog otpada, sprečavanje nekontrolirane urbanizacije, poticanje inovacija i ekodizajna, smanjenje toplinskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog i stambenog sektora, povećanje korištenja OIE, smanjenje emisija CO2 i dr..
Potpora za održivu, energetski učinkovitu i sveobuhvatnu obnovu zgrada oštećenih tijekom potresa u Hrvatskoj u skladu sa „Build Back Better“ principom. Očekivani rezultati obuhvaćajusmanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Usvajanje i provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva (NEKP).
Povećanje ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvo (industrija, uslužne djelatnosti, turizam, komercijalni sektor i ostala poduzeća u cilju povećanja energetske učinkovitosti, dekarbonizacije i smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari.
Ulaganja u nove, napredne tehnologije za postizanje visokih ušteda energije.
Potpora provođenju aktivnosti promocije i vidljivosti tranzicije prema „čistim tehnologijama“ i obnovljivim izvorima energije (NEKP) u vidu organiziranje edukacija, seminara, radionica i sl. s ciljem promocije razvoja i korištenja novih tehnologija koje doprinose dekarbonizaciji i povećanju učinkovitosti za sve ciljane skupine.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Polje za unos teksta [1 000]
Građani,
Upravitelji zgrada i predstavnici stanara
Vlasnici/korisnici zgrada javnog sektora,
Pravne osobe svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva
Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
ESCO tvrtke
Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednicekoje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti
Organizacije civilnog društva
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir, posebno u području prostornog planiranja i gradnje, a koji integrira načela definirana Europskim stupom socijalnih prava..
Jednake mogućnosti pristupa potpori iz ESI fondova osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti te poticanjem dodatnih aktivnosti u projektnim prijedlozima u odnosu na propisani minimum zakonskih odredbi za horizontalna načela „Pristupačnost za osobe s invaliditetom“ i „Održivi razvoj“.
Tijekom otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga poštivat će se sva pravila ravnopravnosti spolova i jednake mogućnosti za sve. Prihvatljiv trošak bit će osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13), ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade (horizontalne mjere). Osim toga, energetskom obnovom višestambenih zgrada utjecat će se na smanjenje energetskog siromaštva suvlasnika višestambenih zgrada, koji su u teškom socio-ekonomskom statusu odnosno u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
Sve aktivnosti vezane za ulaganja u energetsku učinkovitost u gospodarstvo, posebice komercijalni sektor poticat će korištenje sredstava u skladu s principom jednakih mogućnosti za sveuzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Dio sredstava vezanih za energetsku, sveobuhvatnu i kružnu obnovu zgrada javnog sektora kao i za sveobuhvatnu obnovu zgrada javnog sektora oštećenih u potresu usmjeriti će se prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Operacije u sklopu ovog posebnog cilja provode se u potpunosti u Republici Hrvatskoj te se ne predviđa izravno uključivanje prijavitelja/korisnika iz drugih država članica EU kao ni zemalja koje nisu članice EU.
Međutim, Operacije koje se planiraju provoditi u sklopu ovog posebnog cilja doprinose EUSDR kako slijedi:
Aktivnost pružanja podrške svakoj EUSDR zemlji da postigne zadani nacionalni cilj do 2030 u korištenju obnovljivih izvora energije, istodobno poštujući nacionalne gornje granice (PA 2 EUSDR, Akcija 1).
Aktivnosti promicanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama i sustavima grijanja, uključujući grijanje i hlađenje i kombinirana postrojenja za grijanje i električnu energiju (PA 2 EUSDR, Akcija 2).
Aktivnosti razmjene najbolje prakse i razvoj aktivnosti za smanjenje energetskog siromaštva, povećanje zaštite ranjivih potrošača i osnaživanje potrošača da se uključe na tržište energije (PA 2 EUSDR, Akcija 6).
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Za sufinanciranje obnove višestambenih zgrada i povećanja energetske učinkovitosti u industriji i uslužnim djelatnostima planira se uspostava financijskog instrumenta koji bi se dodjeljivao u ukupnoj vrijednosti projekta (100%), uz mogućnost otpisa dijela glavnice ukoliko se ostvare ciljevi projekta.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO18
Stambeni objekti s poboljšanim energetskim svojstvima
kućanstva
0
1.750
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO19
Javne zgrade s poboljšanim energetskim svojstvima
kvadratni metri
0
281.000
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.1.1
Ulaganje u energetsku učinkovitost u industriji, uslužnim djelatnostima i ostalim poduzećima, energetska obnova
broj poduzeća
0
95
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR26
Godišnja potrošnja primarne energije (od čega: stambeni objekti, javne zgrade, poduzeća, drugo)
MW/h/godina
21.788.932
n/r
21.562.406
glavni projekt, izvješća o provedbi projekata, MIS
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR29
Procijenjene emisije stakleničkih plinova
tCO2/godini
0
n/r
8.300
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
040 Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima ili velikim poduzećima te mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
150.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
042 Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
60.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
045 Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
185.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
01
185.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
03
395.000.000
2.1.1.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1.2 (ii) promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Ulaganje u OIE za krajnje korisnike
Ulaganje u mikrosolare, dizalice topline i sl. za građane i ustanove, ulaganje u male projekte opskrbe obnovljivom energijom.
Potpora obuhvaća povećanje kapaciteta za iskorištavanje obnovljivih izvora energije za električnu i termalnu energiju (NEKP)
Polazeći od snažne povezanosti energetske politike i smanjivanja ugljičnog intenziteta gospodarstva i društva, cilj je osigurati pristupačnu, sigurnu i kvalitetnu opskrbu energijom na način koji će poduprijeti smanjivanju upotrebe fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova i pridonijeti ublažavanju rizika od klimatskih promjena kroz povećanje kapaciteta kod svih dionika tržišta (proizvođači energije, distributeri, opskrbljivači energijom, aktivni kupci, energetske zajednice, zajednice obnovljive energije, operatori sustava i sl.).
Ulaganje u geotermalnu toplinsku i električnu energiju, u pripremu projekata vezanih uz geotermalnu energiju
Pružanje podrške dionicima u poslovima vezanim za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda za energetske svrhe, razvoj geotermalnih projekata, te proizvodnja energije iz drugih oblika obnovljivih izvora)
Razvoj novih OIE tehnologija i pilot-projekti vezani uz oporabu otpada, uključujući mulj iz pročišćivača otpadnih voda. Ulaganje u pripremu pilot projekata vezanih uz nove tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te ulaganje u projekte skladištenja CO2
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Polje za unos teksta [1 000]
Građani,
Komunalna poduzeća,
Proizvođači električne energije
Energetski subjekti
Regionalna i lokalna zajednica,
Tijela državne i javne uprave, poput ministarstava, škola, bolnica, vrtića.
Javna tijela,
Vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti,
Institucije,
Pravne osobe svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva
Vlasnici/korisnici javnih zgrada,
Ustanove u vlasništvu JLS-a
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir.
Jednake mogućnosti pristupa potpori osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti.
Sve aktivnosti i operacije poticat će se u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Aktivnost pružanja podrške svakoj EUSDR zemlji da postigne zadani nacionalni cilj do 2030 u korištenju obnovljivih izvora energije, istodobno poštujući nacionalne gornje granice (EUSDR i EUSAIR).
Aktivnosti promicanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja, uključujući grijanje i hlađenje i kombinirana postrojenja za grijanje i električnu energiju (EUSDR i EUSAIR).
Aktivnosti vezane za diverzifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe (EUSAIR)..
Aktivnosti razmjene najbolje prakse i razvoj aktivnosti za smanjenje energetskog siromaštva, povećanje zaštite ranjivih potrošača i osnaživanje potrošača da se uključe na tržište energije (EUSDR i EUSAIR).
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je cilj poduprijeti provedbu razvoja novih tehnologija putem pilot projekata vezanih za korištenje OIE i oporabu otpada, nužno je voditi računa o trošku razvoja novih tehnologija za korisnike. Također, budući da je planirano iskorištavanje potencijala geotermalne energije za proizvodnju toplinske energije, potrebno je voditi računa o tome da je priprema lokacije za privođenje geotermalne energije u funkciju iznimno skupi proces. Stoga je potrebno ove aktivnosti financirati isključivo putem bespovratnih sredstava. Kod ulaganja u mjere kojima se potiču ulaganja u povećanje kapaciteta proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora (mikrosolari, dizalice topline) potrebno je u proces uključiti niz malih pojedinačnih korisnika/investitora koji nisu u mogućnosti sami vlastitim sredstvima financirati ukupne troškove ulaganja.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO22
Dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije (od čega: električna energija, toplinska energija)*
MW
0
65
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.2.1.
Priprema projekata za razvijanje obnovljivih izvora energije povezanih sa novim tehnologijama
broj projekata
0
2
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.2.2.
Razvoj novih OIE tehnologija i priprema pilot-projekata vezanih uz oporabu otpada
broj projekata
0
5
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR32
Ugrađeni dodatni operativni kapaciteti za obnovljivu energiju*
MW
0
0
90
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
048 Obnovljiva energija: solarna energija
45.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
052 Ostala obnovljiva energija (uključujući geotermalnu energiju)
30.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
03
75.000.000
2.1.1.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1.2 (iii) Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Ulaganje u pohranu energije i pametne energetske mreže, u sustave za pohranu energije, u digitalizaciju potrebnu za optimalnije i kvalitetnije korištenje energije
Ulaganje u razvoj vodikove ekonomije, uključujući jačanje kapaciteta elektrolizatora (razvoj tehnologija proizvodnje obnovljivog vodika, postupaka obrade, skladištenja i uporabe vodika)
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Komunalna poduzeća,
Lokalna i regionalna samouprava
Lokalne vlasti
Poduzeća svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva
Energetski subjekti
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Polje za unos teksta [2 000]
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir.
Jednake mogućnosti pristupa potpori osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti.
Sve aktivnosti i operacije poticat će se u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da povećanje udjela obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu utječe na način njegovog vođenja, nužno je kreirati rješenja za pohranu viška energije pri čemu se nameće kao moguće rješenje nameće upotreba baterijskih spremnika. Obzirom da je radi negativnih makroekonomskih učinaka na hrvatsko gospodarstvo izostalo pokretanje pilot projekata vezanih za infrastrukturu za pohranu energije (baterija) i implementaciju pametnih energetskih mreža i IKT sustava, nužno je ovakvu vrstu aktivnosti financirati isključivo putem bespovratnih sredstava. Budući da u RH ne postoji razvijena ekonomija vodika, a njen razvoj bi značajno doprinio dekarbonizaciji, nužno je putem bespovratnih sredstava poduprijeti ovakvu vrstu ulaganja u svrhu uključivanja potencijalnih korisnika prema ulaganju u razvoj tehnologije obnovljivog vodika.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO105
Rješenja za pohranu električne energije
MWh
0
20
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.3.1.
Dodatni instalirani kapaciteti elektrolizatora
MW
0
2
20
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iii) Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
053 Pametni energetski sustavi (uključujući pametne mreže i IKT sustave) i povezano skladištenje
23.500.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
03
23.500.000
2.1.1.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1.2 (iv) promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
U skladu sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u RH predviđaju se slijedeće aktivnosti:Aktivnosti jačanja sustava za praćenje i procjenu klimatskih promjena
Aktivnosti uspostave nacionalnog centra za usklađenu provedbu politike prilagodbe klimatskim promjenama kroz unapređenje i jačanje infrastrukturnih, računalnih, digitalnih, stručno-znanstvenih i ljudskih kapaciteta neophodnih za razvoj visokokvalitetnog, pouzdanog i pravovremenog sustava potpore prilagodbi Republike Hrvatske na klimatske promjene
Aktivnosti ulaganja u primijenjena istraživanja za rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i upravljanju rizicima od katastrofa
Aktivnosti jačanja institucionalnih kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u projekte i strateške i planske dokumente
Aktivnosti podrške nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj samoupravi u izradi procjena rizika od katastrofa i klimatskih promjena i podizanju otpornosti na katastrofe, kao i u poduzimanju rješenja kojima će se jačati otpornost na klimatske promjene
Aktivnosti podrške u provedbi mjera iz Strategije upravljanja rizicima od katastrofa
Aktivnosti podizanja javne svijesti i provedba edukativnih aktivnosti građana, JLP(R)S i TDU na temu smanjenja rizika od katastrofa
Aktivnosti jačanja sposobnosti upravljanja rizicima od poplava, uključujući izgradnje brana i poticanje prirodnih rješenja za obranu od poplava:
-Prilagodba i povećanje otpornosti postojeće vodne infrastrukture na povećanja rizika od poplava uzrokovanih prvenstveno klimatskim promjenama.
-Dalji razvoj prikupljanja i sistematizacije podataka i podloga – monitoring voda (oprema za provođenje terenskih istraživanja, oprema uspostave informacijskih sustava i automatsko i on- line praćenje podataka)
-Razvoj infrastrukture za smanjenje rizika od poplava prioritetno za smanjenje rizika vezanih uz tri izdvojena izvora plavljenja: izlijevanje rijeka (uslijed intenzivnih oborina), bujičnih poplava (mali vodotoci i intenzivne oborine kratkih intenziteta i s njima povezani rizici pojave erozija odnosno gubitka tala i klizišta) i poplave uzrokovane visokim razinama mora (olujni uspori i šćige i s njima povezani problemi zaslanjenja tala u području niskih obala odnosno ušća rijeka tipa delte).
Aktivnosti jačanja sposobnosti upravljanja rizicima od požara otvorenog tipa, uključujući IKT sustave za rano otkrivanje požara
Aktivnosti jačanja kapaciteta za vatrogastvo i protupožarnu zaštitu kroz ulaganje u izgradnju/obnovu vatrogasnih domova i ostalu vezanu vatrogasnu infrastrukturu, opremanje izgrađenih/obnovljenih objekata te opremanje vatrogasnih službi kroz nabavu vatrogasnih vozila i ostale opreme na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
Aktivnosti jačanja sposobnosti upravljanja rizicima od potresa
Aktivnosti upravljanja rizicima uzrokovanim ljudskim djelovanjem, posebice aktivnosti razminiranja preostalog minski sumnjivog područja RH
Aktivnosti povećanja spremnosti za upravljanje katastrofama, odnosno poboljšanju pripravnosti i kapaciteta za odgovor u sustavu civilne zaštite kroz razvijanje operativnih sposobnosti za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama:
-Izgradnja i opremanje kapaciteta sustava CZ uključujući izgradnju, opremanje i stavljanje u funkciju Nastavnog nacionalnog središta CZ, Operativnog centra CZ – situacijsko središte, izgradnju i opremanje regionalnih centara CZ, razvoj i unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta svih operativnih snaga sustava CZ
-Razvoj i modernizacija informacijsko-komunikacijskog sustava civilne zaštite uključujući razvoj i modernizaciju jedinstvenog sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja, IT infrastrukture i programskih rješenja za uspostavu jedinstvene platforme i sustava upravljanja intervencijama svih operativnih snaga CZ i sustava sigurnosti
-Razvijanje operativnih sposobnosti za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama uključujući školovanje, obuku i vježbe svih operativnih snaga CZ, obnovu i proširenje voznog parka i nabavu strojeva, nabavu skupne i osobne zaštitne opreme te opreme i potrepština za zbrinjavanje unesrećenih
Jačanje institucionalnih kapaciteta za čišćenje vodenih površina (kopnenih voda, mora i podmorja) onečišćenih minsko-eksplozivnim sredstvima (ronilački centar Specijalne policije Mali Lošinj)
Aktivnosti koje će doprinjeti smanjenju zagađenja vodenih površina uklanjanjem mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Poljoprivrednici, ribari i druge osobe koje rade u sektorima osjetljivim na klimatske promjene
Djeca i mladi u obrazovnim ustanovama izloženi prijetnjama
Poslovni sektor
Znanstvena zajednica
Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
Vatrogasna organizacija
Pravne osobe u vlasništvu RH ili JL(P)RS, javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, javno-privatna partnerstva
Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti
Predstavnici iz privatnog sektora, kao što su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada, upravitelji zgrada i sl.
Organizacije civilnog društva
Operativne snage sustava civilne zaštite (stožeri civilne zaštite, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska gorska služba spašavanja, Crveni Križ, Hrvatski zavod za hitnu medicinu) i sustava sigurnosti,
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Text field [2 000]
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Općenito se smatra da projekti ulaganja u jačanje sustava za praćenje i procjenu klimatskih promjena, usklađeno provođenje politike prilagodbe klimatskim promjenama uz jačanje institucionalnih kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u projekte, strateške i planske dokumente kroz znanstveno utemeljena rješenja neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Procesi pripreme i provedbe operacija biti će u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Jedno od vodećih načela sustava sigurnosti i sustava upravljanja rizicima od katastrofa u Republici Hrvatskoj je načelo nepristranosti. Sustav je otvoren za sve koji svojim entuzijazmom, znanjem i vještinama žele doprinijeti aktivnostima, a što će se primjenjivati i u operacijama u okviru ovog specifičnog cilja. Ulaganja će imati pozitivan ili neutralan utjecaj na promicanje ravnopravnosti spolova, promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminaciju. Operacije će se provoditi na način da se omogući jednaka participacija žena i muškaraca, vodeći računa o osobama starije životne dobi i obiteljima s malom djecom.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Na potpomognuta i brdsko-planinska područja usmjeriti će se sredstva za jačanje kapaciteta za vatrogastvo i protupožarnu zaštitu.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka postizanju relevantnih javnih nacionalnih i EU politika u području prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od klimatskih katastrofa koje nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO24
Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih katastrofa*
euro
8.862.608
140.526.080
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO25
Novoizgrađena ili učvršćena zaštita od poplava na obali mora, rijeka i jezera
km
0
89
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO26
Zelena infrastruktura izgrađena ili poboljšana za prilagodbu klimatskim promjenama*
hektri
0
10.933
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO28
Područje obuhvaćeno mjerama zaštite od požara
hektri
0
756.915
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO 122
Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima
EUR
200.000
5.000.000
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.4.1.
Područje očišćeno od minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava
hektri
6.391
9.130
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR35
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava
osobe
0
2021.
20.204
Karte opasnosti od poplava (https://www.voda.hr/hr/karte-opasnosti-od-poplava-karte-rizika-od-poplava-2019), procjena broja stanovništva za 2018. godinu prema Državnom zavodu za statistiku i obuhvati pojedinih projekata.
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR 36
Stanovništvo koje ima koristi od mjera zaštite od požara
Broj osoba
0
2021
222.400
MIS
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR37
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara)
osobe
0
2021.
3.663
Izvješća o provedbi projekata
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR96
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima*
osobe
0
2021.
1.797.522
MUP RH
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.4.1.
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara)
osobe
0
2021.
3.805.000
MUP RH
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
029 Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sveučilištima usmjerenima na niskougljično gospodarstvo, otpornost i prilagodbu klimatskim promjenama
4.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
058 Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: poplave i klizišta (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima)
166.484.150
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
059 – Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: požari (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima)
63.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
060 Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: ostalo, npr. oluje i suša (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima)
85.515.850,00
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
061 Sprečavanje rizika i upravljanje neklimatskim prirodnim rizicima (primjerice potresima) i rizicima povezanima s ljudskim aktivnostima (primjerice tehnološke nezgode), uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima
8.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura
110.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
28
61.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
02
2.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
03
435.000.000
*
2.1.1.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1.2 (v) Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Projekti ulaganja u sustave javne vodoosprkbe i javne odvodnje proizlaze iz Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine. Prioriteti ulaganja ovise o veličini aglomeracije i osjetljivosti područja pri čemu se prioritet stavlja na aglomeracije s kraćim prijelaznim razdobljem za usklađenje s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Aglomeracije s kasnijim prijelaznim razdobljem odobravaju se uz uvjet vrlo visoke razine spremnosti u slučaju da aglomeracije s kraćim prijelaznim razdobljem nisu bile spremne. Prioriteti ulaganja u sustave javne vodoospkrbe (samostalani projekti ili projekti u obuhvatu agloomeracije) usklađeni su s ciljevima postizanja standarda obavljanja usluge javne vodoopskrbe odnosno opskrbe vodom namijenjenoj za ljudsku potrošnju (ocjena rizika zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju; smanjenje gubitaka; povećanje dostupnosti vodi za ljudsku potrošnju, osobito vodeći računa o ranjivim i marginaliziranim skupinama)u skladu sa svim parametrima propisanim Direktivom o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
U skladu s gore navedenim u sklopu ovog posebnog cilja predviđaju se ulaganja u:
Ulaganja u nove ili rekonstruirane/sanirane cjevovode sustava javne vodoopskrbe s ciljem osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe vodom za ljudsku potrošnju, smanjenja gubitaka i povećanja stope priključenja (EU tablica pokazatelja)
Ulaganja u uređaje za kondicioniranje vode u svrhu ljudske potrošnje i uređaja za desalinizaciju
Ulaganja u nova ili nadograđena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda uključujući i građevine za obradu mulja (EU tablica pokazatelja)
Ulaganja u nove ili rekonstruirane/sanirane cjevovode sustava javne odvodnje (EU tablica pokazatelja)
Ulaganja u provedbu ne infrastrukturnih mjera koje doprinose poboljšanju cjelokupnog upravljanja vodama, uključujući mjere utvrđene u Planu upravljanja vodnim područjima kako bi se postigli zahtjevi ciljeva Okvirne direktive o vodama (priprema projektno studijske dokumentacije, monitoring, jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata,..)
Ulaganja u smanjenje gubitaka vode u javnim vodoopskrbnim sustavima kroz investicijske (rekonstrukcije, sanacije) i ne investicijske mjere (uvođenje NUS i GIS sustava, ugradnja mjernih uređaja, mjere za unaprjeđenje poslovanja)
Ulaganja u mjere koje doprinose smanjenju rizika i povećanju sigurnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji u javnim vodoopskrbnim sustavima (uključujući sigurnost informacijskih sustava javnih isporučitelja vodnih usluga)
Ulaganja u osiguravanje alternativnih izvora opskrbe vodom za veće aglomeracije i mogućnost povezivanja sustava radi osiguranja pouzdanosti vodoopskrbe
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Potencijalni prijavitelji (Ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo),
Javni isporučitelji vodnih usluga, Hrvatske vode
Stanovništvo
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Ravnopravnost spolova
Općenito se smatra da u Republici Hrvatskoj projekti ulaganja u javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Naime, nova ili rekonstruirana / sanirana infrastruktura sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje bit će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Obzirom da ciljana područja ulaganja u (područje ulaganja) karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti i trendovi, dio sredstava ukupne alokacije za specifični cilj planira se usmjeriti prema potpomognutim i brdsko planinskim područjima čime će se potaknuti njihov razvoj.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Određena ciljana područja ulaganja nalaze se u pograničnoj zoni te će dio sredstava ukupne alokacije doprinjeti razvoju prekograničnih regija odnosno smanjenju njihovih gospodarskih nejednakosti i ujednačavanju njihovog razvoja. Izravna prekogranična suradnja u provedbi ulaganja u sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje moguća je u sklopu pojedinih programa prekogranične suradnje INTERREG ili INTERREG IPA u kojima sudjeluje i RH.
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o javnoj infrastrukturi za vodoopskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te smanjenje gubitaka vode u sustavima javne vodopskrbe, riječ je o vrlo skupim i dugotrajnim ulaganjima koja nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području. Slijedom rečenog, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCO30
Duljina novih ili poboljšanih cijevi distribucijskih sustava javne vodoopskrbne mreže
km
0
404
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCO31
Duljina novih ili poboljšanih cijevi za javnu mrežu za prikupljanje otpadnih voda
km
0
981
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCO32
Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda
Ekvivalent stanovnika (ES)
0
588.084
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCR41
Stanovništvo povezano na poboljšanu javnu vodoopskrbnu mrežu
osobe
1.337.004
2021.
1.418.349
Prikupljanje podataka - izvještaji Korisnika
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCR42
Stanovništvo povezano barem na sekundarnu javnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda
osobe
1.505.675
2021.
1.720.822
Prikupljanje podataka - izvještaji Korisnika
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCR43
Gubici vode u distribucijskim sustavima javne vodoopskrbne mreže
kubični metri na godinu
460.000
2018.
440.879
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
063 Osiguravanje vode za ljudsku upotrebu (infrastruktura za crpljenje, obradu, skladištenje i distribuciju, mjere za učinkovitost, opskrba pitkom vodom) u skladu s kriterijem učinkovitosti
160.384.615
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
064 Vodno gospodarstvo i očuvanje vodnih resursa (uključujući upravljanje riječnim slivovima, specifične mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, ponovnu upotrebu i smanjenje propuštanja)
56.606.335
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
065 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
216.990.950
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
*066 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
*u tijeku je provjera financijske i tehničke izvedivosti primjene ovog koda s obrirom da su projekti u vrlo visokom stupju pripremljenosi te neki već u provedbi
261.018.100
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
03
695.000.000
*
2.1.1.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1.2 (vi) Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
•Operacije koje se planiraju u sklopu ovog specifičnog cilja ukslađene su s ciljevima prelaska na kružno gospodarstvo koji proizlaze iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom odnosno s Izmjenom PGO 2017.-2022. kao i s budućim PGO 2023.-2028. koji predstavlja nastavak planiranja mjera i aktivnosti vezanih uz prelazak na kružno gospodarsvo. Predviđene su sljedeće operacije:Edukacija, komunikacija i informiranje kampanjama o gospodarenju otpadom u kružnom gospodarstvu usmjerenim na ciljne skupine na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
•Omogućavanje geoprostornog prikaza podataka i informacija prilagođeno na mobilne aplikacije uključujući komponente "good governence" i "closer to the citizens“
•Digitalizacija procesa i osiguranje transparentnosti podataka o kvaliteti zraka, emisijama onečišćujućih tvari u zrak i stakleničkih plinova
•Digitalna transformacija sustava iz područja gospodarenja otpadom i sektorskih pritisaka
•Aktivnosti koje doprinose unaprjeđenju i modernizaciji digitalne infrastrukture informacijskog sustava zaštite okoliša, te time i digitalnoj tranziciji društva i gospodarstva
•Aktivnosti izračuna okolišnog i ugljičnog otiska u javnom sektoru
•Aktivnosti uvođenja ekološkog upravljanja u organizacije u javnom sektoru
•Promicanje ulaganja malih i srednjih poduzetnikau:
oistraživanje, razvoj i inovacije s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga koji su usklađeni s načelima i doprinose prelasku na kružno gospodarstvo
ouvođenje inovacija i prijenos tehnologije za konverziju proizvodnih i poslovnih procesa prema načelima kružnog gospodarstva
•Sanacija područja onečišćenih otpadom definiranih u budućem PGO 2023.-2028. i Planom zatvaranja odlagališta
• Izgradnja i opremanje nove infrastrukture za gospodarenje otpadom kao doprinos prelasku na kružno gospodarstvo
•Postrojenja za recikliranje i oporabu koji su svojim konceptom u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
•ocijenjene kompatibilnima prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
•ocijenjene su kompatibilnima prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani i organizacije civilnog društva
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove iz područja održivog gospodarenja otpadom, za klimatske aktivnosti i za informacijski sustav zaštite okoliša i ostala tijela državne uprave
Javno tijelo koje obavlja poslove zaštite okoliša i energetske učinkovitosti
Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave
Mikro, mala, srednja i velika poduzeća u javnom ili privatnom vlasništvu
Znanstvene organizacije i organizacije za istraživanje i razvoj
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Općenito se smatra da projekti ulaganja u promicanje prelaska na kružnog gospodarstvo neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Rezultati operacija biti će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Dodatno, komponentom transparentnosti „closer to citizens“ osigurat će se informacije za sve građane, bez obzira na rasnu, vjersku, spolnu ili drugu pripadnost.
Informatička će rješenja biti prilagođena svim korisnicima bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće sukladno Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.
Mrežne stranice za unos, pohranu i/ili pregled podataka napravit će se na „user friendly“ principima. Podaci i informacije pohranjeni i dostupni kroz informacijske sustave pridonijet će praćenju provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvoja.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka postizanju relevantnih javnih nacionalnih i EU politika u području prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo kroz unaprjeđenje informacijskih sustava zaštite okoliša koje nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RCO14
Javne institucije koje su primile potporu za razvoj digitalnih usluga, proizvoda i procesa*
Broj institucija
1
1
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RCO34
Dodatni kapacitet za recikliranje otpada
t/god
18.000
180.000
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.6.1.
Smanjena količina odloženog otpada
postotak
0
40
3.
2(vi)
KF
Manje razvijene
RSO 2.6.2.
Broj saniranih lokacija onečišćenih otpadom
broj
1
5
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RCR47
Reciklirani otpad
t/god
0
2020.
90.000
Godišnje izvješće o otpadu
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.6.1.
Broj postrojenja za sprječavanje nastanka otpada i jačanja kružnosti
broj
0
2020.
4
Godišnje izvješće o otpadu
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
046 Potpora subjektima koji pružaju usluge koje
doprinose niskougljičnom gospodarstvu i otpornosti
na klimatske promjene, uključujući mjere za
podizanje svijest
319.470
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
03
119.000.000
3.
KF
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
03
47.223.826
*
2.1.1.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1.2 (vii) Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja (ZP/Natura 2000) i vrstama kroz izradu planova upravljanja (PU) vrstama i područjima te provedbu prioritetnih upravljačkih aktivnosti sukladno PU i PAO (aktivnosti, između ostaloga, uključuju izradu i provedbu planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, izradu i provedbu planskih dokumenata za IAS, izradu i provedbu planova upravljanja s akcijskim planom za strogo zaštićene vrste, jačanje kapaciteta upravljača područjima Natura 2000, otkup zemljišta s ciljem doprinosa cilju Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030..
Provedba prioritetnih restauracijskih aktivnosti, uključujući i restauraciju zelene infrastrukture izvan urbanih područja (aktivnosti, između ostaloga, uključuju restauraciju degradiranih ekosustava, prioritetno šumskih ekosustava u cilju očuvanja stanišnih tipova od EU interesa, uklanjanje i/ili modifikaciju pregrada u vodotocima s ciljem osiguravanja migracija te postizanja longitudinalne povezanosti vodotoka, u skladu s ciljem Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030, uspostavu riparijske zone uz vodotoke, restauraciju poplavnih područja s ciljem povećanja učinkovitosti rješenja temeljenih na prirodi).
Prilagodba sustava zaštite prirode za postizanje ciljeva Strategije EUa za bioraznolikost do 2030. (aktivnosti, između ostaloga, uključuju kartiranje staništa i ekosustava, jačanje sektora zaštite prirode u korištenju daljinskih istraživanja s ciljem ažuriranja cjelovite karte staništa, kartiranja pritisaka na ekosustave te razvoja računa prirodnog kapitala, identifikaciju novih područja za zaštitu i strogu zaštitu, razradu i provedbu praćenja učinkovitosti upravljanja ZP/EM, razradu protokola za monitoring, provedbu programa edukacije u zaštiti prirode, ažuriranje i doradu ISZP s ciljem postizanja pune funkcionalnosti za praćenje stanja prirode RH).
Provedba praćenja stanja prirode RH (aktivnosti, između ostaloga, uključuju provedbu nacionalnog monitoringa za najmanje 200 vrsta i stanišnih tipova od EU interesa).
Provedba primijenjenih istraživanja u svrhu povećanja znanja o očuvanju prirode (aktivnosti, između ostaloga, uključuju organizaciju i provedbu primijenjenih istraživanja koja doprinose ciljevima Strategije EU za bioraznolikost do 2030., osiguranje javnosti i dostupnosti podataka i rezultata, jačanje kapaciteta za provedbu istraživanja uključujući nabavu opreme)
Podizanje znanja, razumijevanja i podrške javnosti o zaštiti prirode i bioraznolikosti (Aktivnosti, između ostalog uključuju, izradu promotivnih i informativno-edukativnih materijala te provedbu edukacija i informiranja, provedbu oglasnih kampanja i konferencija i sl.)
Praćenje i analiza onečišćenje zraka iz emisija iz prometa (općenito)
edukacija i jačanje svijesti opće javnosti i lokalne zajednice o onečišćenju zraka i promicanje kvalitete zraka te jačanje suradnje između mladih i istraživačko-znanstvenih institucija kroz Citizen Science in Environmental Monitoring aktivnosti
Praćenje kvalitete zraka u lukama
Jačati kapacitete relevantnih dionika razvojem i pružanjem kontinuirane mogućnosti izgradnje kapaciteta stručnjacima i široj javnosti
Provedba Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima (NEKP MS-9) u svrhu osim prilagodbe klimatskim promjenama, kroz:
•evidentiranje zelene infrastrukture
•izradu akata strateškog planiranja razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini
•provedba pilot projekata i projekata uređenja, i izgradnje zelene infrastrukture, kao što su perivoj, centralni park, šuma u urbanom području, obale jezera i vodotoka, preobrazba postojeće nefunkcionalne zelene/plave površine u zelenu infrastrukturu, zelena biciklistička infrastruktura, drvored, urbana mreža, senzorni vrt, kišni vrt, urbani vrt na terenu ili na zgradi, zelene parkirališne površine, zeleni krov, zelena fasada, uređenje okoliša zgrade i dr.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Javna tijela koja se bave zaštitom prirode
Javna tijela za upravljanje zaštićenim područjima na nacionalnoj i regionalnoj / lokalnoj razini
Javna tijela koja se bave upravljanjem vodama i šumskim ekosustavima
Stručna i znanstvena tijela
Nacionalna, regionalna i lokalna vlast
Šira javnost
Stanovništvo na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
Stanovništvo urbanih područja
Javna tijela koja se bave nadzorom kvalitete zraka i zaštitom zdravlja ljudi
Stanovništvo koje ostvaruje korist od čišćenja onečišćenog tla
Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije,
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti
Predstavnici iz privatnog sektora, kao što su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada, upravitelji zgrada i sl.
Mala, srednja i velika poduzeća u privatnom ili javnom vlasništvu
Organizacije civilnog društva
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Općenitose smatra projekti ulaganja u jačanje zaštite i očuvanja prirode i bioraznolikosti neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Rezultati operacija biti će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije i biti će u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj.Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Tijekom otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga poštivat će se sva pravila ravnopravnosti spolova i jednake mogućnosti za sve. Financiranjem mjera uređenja postojeće i izgradnje nove zelene infrastrukture potiču se horizontalne mjere iz područja pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Projekti razvoja zelene infrastrukture doprinose smanjenju segregacije na način da će zelena infrastruktura biti dostupna svim građanima pod jednakim uvjetima. Zelena infrastruktura povezuje različite društvene skupine i potiče njihovu interakciju te je protumjera otuđenju suvremenog urbaniteta. Indirektan prostorni učinak na specifična područja nije moguće utvrditi u fazi programiranja aktivnosti, već će se moći identificirati kroz zasebne projekte koji će se prijaviti na poziv.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Dio projekata koji se odnose na jačanje zaštite i očuvanja prirode i bioraznolikosti, uključujući i restauraciju će se provoditi u ruralnim područjima koja su ujedno zaštićena i Natura 2000 područja.Dodatno, dio sredstava u kontekstu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima usmjeriti će se prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Operacije u sklopu ovog posebnog cilja provode se u potpunosti u Republici Hrvatskoj te se ne predviđa izravno uključivanje prijavitelja/korisnika iz drugih država članica EU kao ni zemalja koje nisu članice EU.
Provedbom Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.- 2030. godine u svrhu osim prilagodbe klimatskim promjenama doprinijeti će se akcijama i ciljevima PA 6 EUSDR i Stupa III EUSAIR koji se odnose na razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, unaprjeđenje kvalitete i očuvanje tla i vode, očuvanje kopnenih i vodenih staništa, poboljšanu kvalitetu zraka i smanjenje ugljičnog dioksida u atmosferi, zaštitu bioraznolikosti, smanjenje ekološkog otiska i dr.
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka izradi karti staništa, ekosustava i njihovih usluga i računovodstva za usluge ekosustava, kao takve nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCO36
Zelena infrastruktura za koju je primljena potpora za druge svrhe osim prilagodbe klimatskim promjenama
hektri
0
40
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCO37
Površina područja mreže Natura 2000 obuhvaćena mjerama zaštite i obnove
hektri
0
30.000
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCO39
Područje obuhvaćeno postavljenim sustavima za praćenje onečišćenja zraka
zone kvalitete zraka
0
4
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCR50
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka*
broj stanovnika
0
2021.
1.700.000
Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka, Izvješće o provedbi projekta
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCR95
Stanovništvo koje ima pristup novoj ili poboljšanoj zelenoj infrastrukturi*
osobe
0
2021.
10.000
MPGI, glavni projekt, izvješća o provedbi projekata
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
077 Mjere za kvalitetu zraka i smanjivanje buke
6.138.222
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
078 Zaštita, obnova i održiva upotreba područja Natura 2000
122.229.703
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura
71.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
33
183.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
03
199.367.925
*
2.1.1.4. Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo
This is a Prioritet dedicated to urban mobility specific objective set out in point (viii) of Article 3(1)(b) of the ERDF and Cohesion Fund Regulation
2.1.1.1.2 (viii) Promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Prometnu mrežu Republike Hrvatske karakterizira izostanak odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet. Ulaganja u nove tramvajske, željezničke gradske i prigradske linije neophodna su za postizanje održive mobilnosti te pružanje pristupačnijih i čišćih načina prijevoza korisnicima. Kroz uključivanje željeznice u javni gradski i prigradski prijevoz putnika ostvaruje se integracija željeznice u lokalne prometne sustave na područjima čija gustoća naseljenosti može podržavati usluge željezničkog prijevoza. Uvođenje novih tramvajskih linija zahtijeva ozbiljne zahvate u svim segmentima tramvajske mreže.
Trenutna tramvajska i željeznička infrastruktura je zastarjela, podkapacitirana i neadekvatna, što rezultira problemima u sigurnosti odvijanja prometa. Loše stanje tramvajske infrastrukture uzrokuje zastoje i prometne nesreće povezane s tramvajskim vozilima, pritužbe građana i radnika te onemogućuje uvođenje novih tramvaja. Obzirom na navedeno nužno je pristupiti rekonstrukciji i modernizaciji tramvajskih, željezničkih gradskih i prigradskih linija uslijed dotrajalosti infrastrukture. Razvoj i poboljšanje tramvajske i željezničke infrastrukture su nužni za dugoročnu održivost i kvalitetu javnog prijevoza u većim gradovima i pripadajućim urbanim aglomeracijama. Obnova infrastrukture ujedno je nužna kako bi se omogućila nabavka novih tračničkih vozila i potaknulo korištenje oblika prijevoza sa smanjenom emisijom CO2.
Vozni parkovi operatora u javnom prijevozu su visoke prosječne starosti, s manjim udjelom vozila koja zadovoljavaju najviše ekološke norme. U javnom prijevozu nisu u širokoj upotrebi vozila koja za pogon koriste alternativna goriva, a koja zahtijevaju prateću infrastrukturu čiju izgradnju operatori nisu u mogućnosti financirati. Kako bi se provedbom dekarbonizacije u prometnom sektoru slijedila politika Europske komisije u smislu ekološke održivosti, a ulaganja mora pratiti pripadajući razvoj infrastrukture na alternativna goriva (punionice) u gradovima i na glavnim cestovnim pravcima, kao i na mjestima gdje još uvijek nema ekonomske isplativosti za ovu vrstu investicije.
Ulaganje u pilot projekte vezane uz razvoj infrastrukture za električna vozila (punionice i sl.)
Razvoj korištenja vodika u prometu, razvoj infrastrukture za transport vodika
U Strategiji prometnog razvoja definirane su funkcionalne regije odnosno aglomeracije u kojima je planirano uvođenje ITS-a. Ulaganje u postavljanje novih ili modernizaciju postojećih digitaliziranih i / ili inteligentnih gradskih i prigradskih sustava javnog prijevoza za putnike ima izravan pozitivni učinak na prometni sustav većih gradova jer vodi do poboljšanja performansi prometnog sustava u vidu smanjenja prometnih zagušenja i čepova, povećanja sigurnosti, efikasnosti i održivosti prometa kroz racionalnije korištenje pogonskih goriva, što će rezultirati smanjenjem emisije štetnih plinova te doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka. Uvođenjem ITS-a ujedno se kroz određivanje prioriteta u javnom prometu poboljšava integracija prometnih modova.
Uz definirane funkcionalne regije te izrađene masterplanove istih, planira se daljnje definiranje strateških ciljeva razvoja urbane mobilnosti u gradovima, kroz izradu planova održive urbane mobilnosti gradova (SUMP), a koji će sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br. 1315/2013 (TEN-T Uredba) morati imati svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji obzirom da će biti definiran kao Gradski čvor (Urban Node).
Učinkovitost javnog gradskog prijevoza ugrožava i postojanje uskih grla koja uzrokuju svakodnevne dugotrajne zastoje i učestale blokade prometa u gradskim središtima Uklanjanje uskih grla na infrastrukturi u funkciji javnog prijevoza putnika (npr. mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, obilaznice i sl.) smanjit će udio putovanja automobilom u korist javnog gradskog prijevoza uz smanjenje vremena putovanja. Eliminacijom uskih grla uspostavit će se i karike koje nedostaju između izoliranih dionica biciklističkih staza, a čija isprekidanost i necjelovitost mreže predstavljaju osnovnu prepreku za sigurno i brzo putovanje biciklom. Posljedično će se smanjiti zastoji i vršna opterećenja, ubrzati promet i protočnost prometa te povećati sigurnost prometa, sigurnost i zdravlje svih sudionika u prometu, uz smanjenje buke i razine emisije CO2 u okoliš.
Najniža gustoća naseljenosti, kao i najveći pad broja stanovnika, vidljivi su u dijelu Republike Hrvatske sa slabom prometnom povezanošću, otoci i područja duž državne granice. Uvođenjem usluge javnog prijevoza na zahtjev kao fleksibilnijeg i specifičnostima područja prilagođenijeg oblika prijevoza djelomice se rješava postojeća demografska situacija na navedenim pordučjima.
Uspostava kvalitetnog javnog prijevoza nailazi na problem nedovoljnog broja autobusnih stajališta, neadekvatno opremljenih autobusnih stajališta. Ulaganjem u izgradnju, modernizaciju i opremanje autobusnih kolodvora i autobusnih stajališta se značajno podiže kvaliteta, sigurnost, dostupnost i atraktivnost javnog autobusnog prijevoza.
Javni prijevoz u Hrvatskoj trenutno nije integriran jer ne postoje usuglašeni redovi vožnje, kao ni sustavi za prodaju jedinstvenih karata za prijevoz raznim oblicima javnog prijevoza. Intermodalni terminali, koji omogućuju prelazak s jedne na drugu vrstu prijevoza, ne postoje, odnosno iznimno su rijetki. Razvojem intermodalnih terminala uspostavit će se mreža koja će putnicima omogućiti jednostavan prelazak iz jednog u drugi vid prijevoza. Istima se omogućuje korištenje potencijala svakog vida prijevoza, a osobito se potiče modalni prijelaz na nemotorizirani prijevoz, javni prijevoz i prema shemama zajedničke mobilnosti kako bi se smanjilo onečišćenje u gradovima
Rekonstrukcija i modernizacija postojećih okretišta, terminala i stajališta potrebna je kako bi se uklonili nedostaci u segmentima: potrebna duljina i visina stajališta, pristup peronima, izvedene nadstrešnice, info stupovi za najavu dolaska vozila, te usklađena visina s podom vozila. Stajališta moraju biti uređena i obilježena na način koji putnicima omogućava siguran i nesmetan ulazak i izlazak iz vozila javnoga prijevoza, a opremu stajališta čine stajališne oznake, displeji za dinamičko obavještavanje putnika, nadstrešnica za putnike, zaštitna ograda itd.
Postojeća spremišta javnog prijevoza svojim prometno-tehničkim karakteristikama i veličinom neprikladna su za prihvat i servisiranje vozila. Rekonstrukcija i modernizacija postojećih spremišta otklonit će rastuće probleme s osiguravanjem prometne sigurnosti i kontinuitetom usluge, a izgradnjom novih spremišta (garaža) javnog prijevoza prevladat će se ograničenja daljnjeg širenja i modernizacije na postojećim lokacijama.
'Park & Ride' i 'Bike & Ride' sustavi, kao i mreža čvorišta za putnički promet (autobusi na regionalnim linijama, vlakovi, sustavi javnog prijevoza) u Republici Hrvatskoj nisu dovoljno razvijeni. Proširenjem postojećih i izgradnjoma novih 'Park & Ride' i 'Bike & Ride' terminala uspostavit će se mreža koja će putnicima omogućiti jednostavan prelazak s jednog u drugi vid prijevoza. Povećanje interoperabilnosti doprinosi iskorištenosti potencijala svakog vida prijevoza, a osobito potiče modalni prijelaz prema aktivnoj mobilnosti, javnom prijevozu i shemama zajedničke mobilnosti.
Rekonstrukcija i modernizacija pothodnika za pješake povećat će sigurnost za sve sudionike u prometu i osigurati pristup različitim modovima putničkog prijevoza prilagođavanjem postojeće infrastrukture za osiguranje pristupačnosti pojedinim kategorijama pješaka (osobe s invalidnošću, osobe smanjene pokretljivosti, roditelji s djecom, biciklisti) i ugradnjom platformi u zatvorenom oknu.
Dodatno, budući da stanovništvo potpomognutih i brdsko-planinskih područja, osim automobila koji su dominantno prijevozno sredstvo, koristi bicikle u obavljanju svakodnevnih obaveza poput odlaska na posao ili školu, ulaganja u biciklističku infrastrukturu su nesumnjivo od iznimnog značaja. Ovakvom vrstom ulaganja potiče se korištenje bicikla u obavljanju svakodnevnih poslova te istovremeno utječe na povećanje sigurnosti u prometu, posebno djece učeničke dobi, kao i smanjenje negativnih ekoloških utjecaja prometa.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani, putnici (opća javnost)
Upravitelji infrastrukture
Jedinice lokalne i regionalne samouprave
Poduzeća
Operateri koji obavljaju javni prijevoz putnika
Javna tijela za upravljanje prometom na nacionalnoj i regionalnoj / lokalnoj razini
Organizacije civilnog društva
Komunalna društva
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
U svim vidovima gradskog prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi i obitelji s malom djecom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi.
Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, na autobusnim ili tramvajskim stajalištima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika, izgrađeni objekti moraju biti dostupni osobama s invaliditetom, osobama starije životne dobi i dječjim kolicima, mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji i autobusi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom, usluge prijevoza moraju biti što je moguće bliže bolnicama, školama, vrtićima i sličnim objektima itd.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Putem ovog specifičnog cilja ulagati će se u biciklističku infrastrukturu na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima na lokalnoj razini, uzimajući u obzir urbano-ruralno prometne poveznice u kontekstu obavljanja svakodnevnih obaveza poput odlaska na posao ili školu. Aktivnosti će uzimati u obzir i aspekt sigurnost na navedenim prometnim poveznicama.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Za planirana ulaganja u infrastrukturu za alternativni prijevoz te razvoj ekonomije vodika obzirom na karakter ulaganja, nije primjenjiva upotreba financijskih instrumenata. Budući da preostala planirana ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu te nabavu vozila za javni prijevoz te kao takva nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO55
Duljina novih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice
km
0
2
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 56
Duljina obnovljenih i moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice
km
9,50
13,50
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO57
Kapacitet okolišno prihvatljivih željezničkih vozila za kolektivni javni prijevoz*
Broj vozila
0
40
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO58
Infrastruktura namijenjena vožnji biciklom za koju je primljena potpora*
km
20
100
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO59
Infrastruktura za alternativna goriva (točke za punjenje/napajanje)
km
0
69
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO60
Gradovi s novim ili poboljšanim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza
Broj gradova
1
4
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.8.1.
Broj uklonjenih uskih grla
Broj
0
5
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.8.2.
Broj obnovljenih i izgrađenih ispravljačkih stanica
Broj
1
2
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 50
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka
Broj stanovnika
0
2021
0
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 62
Godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevozs
Godišnji broj putnika
0
2021
580.000
Terensko istraživanje
Ugrađene tehnologije
Operateri
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR63
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice
Godišnji broj putnika
5.512.000
2021
39.632.000
Terensko istraživanje
Ugrađene  ehnologije
Operateri
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 64
Godišnji broj korisnika infrastrukture namijenjene vožnji biciklom
broj
0
2021
22.000
3.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.3.1.
Dodatni instalirani kapaciteti elektrolizatora
MW
0
2
20
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.3.2.
Dodatni instalirani kapaciteti
Broj korisnika punjača
0
2021
3.000
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
081 Infrastruktura čistoga gradskog prometa
31.355.263
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
081 Infrastruktura čistoga gradskog prometa
2.458.232
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
082 Vozni park čistoga gradskog prometa
67.673.147
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
082 Vozni park čistoga gradskog prometa
10.000.000
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
083 Biciklistička infrastruktura
16.000.000
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
084 Digitalizacija gradskog prometa
13.289.532
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
086 Infrastruktura za alternativna goriva
10.500.000
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
093 Ostale obnovljene ili modernizirane ceste (autoceste, nacionalne, regionalne ili lokalne)
55.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
01
193.817.943
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
03
193.817.943
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
03
12.458.232
*
2.1.1.5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti
2.1.1.1.3. (i) Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Hrvatska je izgradila tek 7% osnovne željezničke mreže TEN-T, za razliku od prosjeka EU-a koji iznosi preko 60%. Ulaganje u izgradnju nove ili nadogradnju postojeće TEN-T željezničke mreže neophodno je za povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima. Ulaganje u rekonstrukciju i modernizaciju željezničke mreže TEN-T nužno je radi prevladavanja postojećih uskih grla u Hrvatskoj TEN-T mreži i ispunjavanja zahtjeva utvrđenih Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 Nadalje, opremanje željeznica europskim sustavom upravljanja prometom (ERTMS) potrebno je da bi se omogućila potrebna razina interoperabilnosti na željezničkim linijama u sklopu TEN-T mreže.
Ulaganja se vrše u skladu sa 4. radnim planom Mediteranskog koridora te će dovesti do poboljšanja tehničkih parametara pruge, poglavito parametara koji su kroz 4. Radni plan evidentirani kao nedostatni. Dodatno, kroz reviziju TEN-T Uredbe, koja bi trebala biti donesena tijekom 2023. godine ,dolazi do povećanja duljine koridora Osnovne TEN-T mreže, dok su na dijelu budućeg koridora Zapadni Balkan u pripremi projekti ukupne duljine više od 180 km. Pojednostavljenjem procedura ishođenja dozvola te implementacijom Uredbe 2021/1187 “Smart TEN-T“ planira se skratiti vrijeme potrebno za provedbu projekata.
Nadalje, ulaganje u izgradnju novih ili nadogradnju postojećih TEN-T cesta (autoceste i druge klase) podržava stvaranje integriranog prometnog sustava kroz gradnju cestovnih veza prema TEN-T mreži, što osigurava povezanost postojeće sekundarne i tercijarne mreže s glavnom mrežom i intermodalnim čvorovima i poboljšava sigurnost na cestama.
Ulaganje u uklanjanje uskih grla (npr. putem izgradnje obilaznica) i premošćivanje veza koje nedostaju na TEN-T mreži (željeznica i cesta) važan je element u izgradnji pouzdane, neprekinute i kvalitetne trans-europske prometne mreže koja jamči održivu povezanost. Razvoj intermodalnog prometnog sustava koji dobro funkcionira promiče ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju teritorija EU i doprinosi ciljevima iz Europskog zelenog plana. Također, kroz reviziju TEN-T Uredbe, koja bi trebala biti donesena tijekom 2023. godine, revidiraju se karte TEN-T mreže te će određene cestovne dionice postati sastavni dio TEN-T mreže. Dodatno, uz rastuću svijest o utjecaju klimatskih promjena, razmatranje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe istima između ostaloga kroz ulaganja u punionice i cestovna vozila na alternativni pogon, cestovni promet pristupa ozelenjavanju. Tako primjerice cestovna infrastruktura može biti glavna infrastruktura sa 0 emisija (pješaci, biciklisti, skuteri, vozila na alternativni pogon itd.) i e-mikro mobilnost (e-skuteri, e-bicikli, itd.).
Budući da je sustav upravljanja prometom i signalizacije neujednačen, dio mreže koji pripada mreži TEN-T imat će prioritet pri osuvremenjivanju u pogledu provedbe prioriteta EU-a vezanih za interoperabilnost. Uvođenje novih ili modernizacija postojećih sustava upravljanja prometom i sustava elektroničke naplate cestarine na TEN-T cestovnoj mreži stvorit će uvjete za brzo i efikasno prikupljanje podataka i njihovu analizu. Očekivani rezultati poboljšanog upravljanja informacijama o cestovnom prometu i prometnim tokovima su bolja integracija među oblicima prijevoza te povećana sigurnost i pouzdanost sustava. Sekundarne koristi uključuju pozitivne učinke na emisije CO2 te doprinos zelenoj tranziciji.
Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) su križanja dvaju zasebnih prometnih sustava koja predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. S pogleda sigurnosti prometa na cestama veliki utjecaj imaju opasna mjesta koja su utvrđena korištenjem statističkih tehnika i evidentirana. Ulaganje u sigurnosne mjere na cesti i željeznici (npr. uklanjanje opasnih mjesta /“crnih točaka“) obuhvaća ove prioritetne lokacije čije osiguranje ima najveći utjecaj na smanjenje broja prometnih nezgoda, uključujući nezgode s ljudskim žrtvama, te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama. Ulaganje uključuje i druge mjere uklanjanja nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja.
Dodatno, na povećanju sigurnosti na cestama se planira provoditi u skladu s definiranim mjerama u Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2021-2030.
Na konkurentnost teretnog i javnog putničkog prijevoza utječe odsustvo mogućnosti multimodalnog prijevoza te, prema tome, ekološki prihvatljivijih i sigurnijih prijevoznih sredstava. Ključno je stoga poticati ulaganje u aktivnosti poboljšanja multimodalnog prijevoza kao što su mjesta fizičke integracije, integrirane karte, a koje zahvaljujući optimalnom kombiniranju različitih načina prijevoza postiže višu kvalitetu i veću efikasnost.
Intermodalni terminali, koji omogućuju prelazak s jedne na drugu vrstu prijevoza, iznimno su rijetki u Republici Hrvatskoj. Ulaganja u izgradnju i razvoj multimodalnih terminala i logističkih centarapreduvjet je za ostvarenje viših stopa rasta teretnog prijevoza i širenje logističke ponude. Aktivnost je u skladu s razvojnim planovima logističkih čvorišta koji ističu potrebu za modernizacijom tehnoloških procesa i povezivanjem postojećih kapaciteta s drugim modalitetima prijevoza u moderne multimodalne logističke čvorove.
Nadalje, obzirom da je Republika Hrvatska pomorska država, potrebno je ostvariti ulaganja u sigurnost plovidbe na morskim plovnim putovima Republike Hrvatske za provedbu najviših sigurnosnih standarda hrvatskih plovnih i plutajućih objekata prema utvrđenim prioritetima. Obalni linijski putnički promet osigurava stalnu i redovitu povezanost otoka i kopna i između samih otoka te je za održivi razvoj naseljenih otokanužno osigurati sigurnost, redovitost i pouzdanost plovidbe. Dodatno, zastarjela, nedostatna te okolišno neprihvatljiva lučka infrastruktura ne odgovara potrebama pomorskog sektora i sektora unutarnje plovidbe. Vrstu ulaganja u izgradnju, nadogradnju ili modernizaciju lučke infrastrukture (morske i luke unutarnjih plovnih putova) i pristupne infrastrukture – državne lučke uprave (luke osnovne i sveobuhvatne TEN-T mreže) treba prilagoditi razvojnoj orijentaciji pojedine luke po načelu specijalizaciji te je sukladno tome potrebno planirati adekvatnu infrastrukturu u smislu pristupačnosti. Isplativost i prioritet mjera utvrdit će se analizom, uzimajući u obzir zahtjeve zaštite okoliša, stvarne potrebe te potencijal prema očekivanoj potražnji. Također, morske i luke unutarnjih plovnih putova povezane sa željeznicom će daljnjim razvojem doprinijeti razvoju intermodalnosti.
Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) utvrđena je važnost donošenja mjera koje će omogućiti opstanak i osuvremenjivanje hrvatske flote namijenjene javnom prijevozu te je kao mjera određena modernizacija flote stimuliranjem nabave/izgradnje novih ekobrodova i prilagođavanjem postojećih brodova u skladu s najvišim ekološkim standardima, kako bi se razvilo energetski učinkovito ekobrodarstvo. Provedbom ulaganja u obnovu flote na ekološki prihvatljiv pogon i pripadajuću infrastrukturu značajno se podiže kvaliteta usluge javnog, održivog prijevoza te se osigurava smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Putnici
Opća javnost
Upravitelji infrastrukture
Lučke uprave
Jedinice lokalne i regionalne samouprave
Poduzeća
Javne službe
Operateri željezničkog prijevoza
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
U svim vidovima prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi.
Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, u izgrađenim i rekonstruiranim objektima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika (bez stepenica), kolodvori i stajališta moraju biti dostupni osobama s invaliditetom i dječjim kolicima (pristupne rampe i liftovi) te imati odgovarajući zaklon (nadstrešnice i čekaonica), mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji, autobusi i brodovi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom itd.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu koja je dijelom TEN-T mreže te kao takva nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
22.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
5.
3(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 43
Duljina novih ili poboljšanih cesta – TEN-T
km
0
4,15
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCO 44
Duljina novih ili poboljšanih cesta – izvan mreže TEN-T
km
0
20
5.
3(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO49
Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – TEN-T
km
0
40
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCO49
Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – TEN-T
km
0
44
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSO 3.1.1.
Broj multimodalnih terminala
Broj
0
2
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSO 3.1.2.
Željezničko cestovni prijelazi s poboljšanom sigurnošću
broj
0
73
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSO 3.1.3.
Duljina novih i nadograđenih obala luke
m
240
240
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCR56
Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture
Broj godišnjih putničkih sati
0
2020
519.395
HC d.o.o.
5.
3(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR58
Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, poboljšanih, obnovljenih ili moderniziranih željeznica
Godišnjih putničkih kilometara
40.000.000
2018
40.100.000
Operater infrastrukture
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCR58
Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, poboljšanih, obnovljenih ili moderniziranih željeznica
Godišnjih putničkih kilometara
44.000.000
2018
44.100.000
Operater infrastrukture
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSR 3.1.1.
Povećanje korištenja multimodalnog prometa
Povećanje korištenja multimodalnog prometa (%) u ukupnom prometu
0
2024
10
EUROSTAT
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
087 Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste - osnovna mreža TEN - T
109.990.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
087 Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste - osnovna mreža TEN - T
80.000.000
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
100 Obnovljene ili modernizirane željeznice – osnovna mreža TEN-T
271.940.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
100 Obnovljene ili modernizirane željeznice – osnovna mreža TEN-T
208.298.692
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
101 Obnovljene ili modernizirane željeznice – sveobuhvatna mreža TEN-T
6.666.188
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
102 Ostale obnovljene ili modernizirane željeznice
13.130.119
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
108 Multimodalni promet (TEN-T)
80.000.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
115 Unutarnji plovni putovi i luke (TEN-T)
10.065.789
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
01
381.930.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
03
381.930.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
03
398.160.789
2.1.1.5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti
2.1.1.1.3 (ii) Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Velika potražnja lokalnog i tranzitnog prometa, uz izražen udio prometa teških teretnih vozila, rezultira stalnom prometnom zasićenosti unutar naseljenih mjesta. Stvaraju se dodatni zastoji, rastu vremenski gubici, povećava se emisija štetnih plinova u okoliš i smanjuje sigurnost. Obilaznice na državnim i županijskim cestama imaju funkciju preusmjeravanja tranzitnog prometa i prometnog rasterećenja samih središta naselja. Ulaganjem se također planira poboljšanje pristupačnosti manjih regionalnih središta i ruralnih područja i povećanje sigurnosti prometovanja.
Zahvaljujući nezadovoljavajućim svojstvima trase, opremljenosti signalno-sigurnosnim uređajima i tehničko-uporabnim stanjem željezničkih infrastrukturnih podsustava, promet na lokalnoj i regionalnoj željezničkoj mreži odvija se u uvjetima ograničenja brzine i smanjenog kapaciteta pruge. Ulaganje u regionalnu željezničku mrežu, uključujući izgradnju, nadogradnju, elektrifikaciju, rekonstrukciju i obnovu preduvjet je bolje iskoristivosti pruge u putničkom i teretnom prometu. Unaprjeđenje regionalne mreže poboljšalo bi dostupnost urbanim središtima za korisnike i razinu putničkih usluga, te omogućilo uključenje u logističke lance za luke i operatore u prijevozu tereta.
Na dijelovima prometne mreže zabilježeni su efekti uskih grla koji se očituju kao usporavanje i zastoji u odvijanju prometa, te produljenje vremena putovanja korisnika. Uska grla u gradskom prometu obično uzrokuju zastoje sredstava javnog prijevoza pa čak mogu dovesti u pitanje i cestovnu sigurnost. Ulaganjem u uklanjanje uskih grla na prometnoj infrastrukturi znatno se smanjuju zastoji prilikom vršnih opterećenja prometa i iskoristivost infrastrukture približava se projektiranom kapacitetu. Spomenuto povećanje učinkovitosti povezano je s većom sigurnošću prometa i boljim funkcioniranjem sustava javnog prijevoza
Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) su križanja dvaju zasebnih prometnih sustava koja predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. S pogleda sigurnosti prometa na cestama veliki utjecaj imaju opasna mjesta koja su utvrđena korištenjem statističkih tehnika i evidentirana. Ulaganje u sigurnosne mjere na cesti i željeznici (npr. uklanjanje opasnih mjesta/„crnih točaka“)obuhvaća ove prioritetne lokacije čije osiguranje ima najveći utjecaj na smanjenje broja prometnih nezgoda, uključujući nezgode s ljudskim žrtvama, te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama. Ulaganje uključuje i druge mjere uklanjanja nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja
Zastarjela, nedostatna te okolišno neprihvatljiva lučka infrastruktura ne odgovara potrebama pomorskog sektora i sektora unutarnje plovidbe. Vrstu ulaganja u izgradnju, nadogradnju ili modernizaciju lučke infrastrukture (morske i luke unutarnjih plovnih putova) i pristupne infrastrukture treba prilagoditi razvojnoj orijentaciji pojedine luke po načelu specijalizacije, te je sukladno tome potrebno planirati adekvatnu infrastrukturu u smislu pristupačnosti. Isplativost i prioritet mjera utvrdit će se analizom, uzimajući u obzir zahtjeve zaštite okoliša, stvarne potrebe te potencijal prema očekivanoj potražnji
Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) utvrđena je važnost donošenja mjera koje će omogućiti opstanak i osuvremenjivanje hrvatske flote namijenjene javnom prijevozu te je kao mjera određena modernizacija flote stimuliranjem nabave/izgradnje novih ekobrodova i prilagođavanjem postojećih brodova u skladu s najvišim ekološkim standardima, kako bi se razvilo energetski učinkovito ekobrodarstvo. Provedbom ulaganja u obnovu flote na ekološki prihvatljiv pogon i pripadajuću infrastrukturu značajno se podiže kvaliteta usluge javnog, održivog prijevoza te se osigurava smanjenje negativnog utjecaja na okoliš
Povezanost postojeće sekundarne i tercijarne mreže prometnica s glavnom mrežom i intermodalnim čvorovima podrazumijeva integraciju sustava upravljanja. Uvođenje novih ili modernizacija sustava upravljanja prometom izvan TEN-T mreže stvorit će uvjete za brzo i efikasno prikupljanja podataka i njihovu analizu. Očekivani rezultati poboljšanog upravljanja informacijama o prometu i prometnim tokovima su bolja integracija među oblicima prijevoza te povećana sigurnost i pouzdanost sustava. Sekundarne koristi uključuju pozitivne učinke na emisije CO2 te doprinos zelenoj tranziciji
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Putnici, opća javnost
Upravitelji infrastrukture
Lučke uprave
Jedinice lokalne i regionalne samouprave
Poduzeća
Javne službe
Operateri željezničkog prijevoza
Sudionici u prometu
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
U svim vidovima prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi.
Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, u izgrađenim i rekonstruiranim objektima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika (bez stepenica), kolodvori i stajališta moraju biti dostupni osobama s invaliditetom i dječjim kolicima (pristupne rampe i liftovi) te imati odgovarajući zaklon (nadstrešnice i čekaonica), mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji, autobusi i brodovi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom itd.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu s ciljem pristupa TEN-T mreži te kao takva nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO44
Duljina novih ili poboljšanih cesta - izvan mreže TEN-T
km
0
11
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 3.2.1.
Izgrađeni i dograđeni komunalni vezovi
broj komunalnih vezova
100
1.000
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 3.2.2.
Nadograđene luke koje pružaju usluge vezane za otoke
broj
0
1
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 3.2.3.
Nove ili premještene luke
broj
0
1
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR56
Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture
Godišnjih putničkih sati
0
2021
727.445
HC d.o.o.
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 3.2.1.
Korišteni komunalni vezovi
Broj korištenih komunalnih vezova
0
2021
950
Lučka uprava
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 3.2.2.
Godišnji broj putnika
Broj putnika
1.397.925
2019/2021
1.593.281
Lučka uprava
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
090 Novoizgrađene ili poboljšane ostale nacionalne, regionalne i lokalne pristupne ceste
112.150.271
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
112 Ostale morske luke
87.758.940
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
2.1.1.1.4 (ii) Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Kako bi se osigurala povećana dostupnost i kvaliteta RPOO, uz promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, posebice žena, ulagat će se u povećanje i unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta ustanova koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja.
U svrhu provedbe CDŠ i uspostave odgovarajućeg okruženja za odgoj i obrazovanje učenika ulagat će se u unaprjeđenje uvjeta za izvođenje nastave ustanova koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući uspostavu i unaprjeđenje infrastrukture potrebne za osiguranje uvjeta za zdrav život djece.Navedeno ulaganje podrazumjeva i ulaganje u energetsku obnovu što će predstavljati horizontalni zahtjev na razini gore spomenute aktivnosti.
S ciljem podizanja kvalitete usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, maksimizacije dosadašnjih ulaganja, te osiguranja efikasnije organizacije trajnog stručnog usavršavanja uspostavit će se centar za jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika.
Kako bi što veći broj studenata slabijeg socioekonomskog statusa imao smještaj, osiguravajući jedan od bitnih preduvjeta za povećanje stope završnosti u visokom obrazovanju, povećat će se i unaprijediti infrastrukturni kapaciteti studentskog smještaja.
Sve aktivnosti provodit će se u skladu s načelima zelene i digitalne tranzicije.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja
javne ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja
studentski domovi
javna ustanova koja obavlja djelatnost stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (centar)
djeca, učenici i studenti, roditelji
odgojno-obrazovni radnici, djelatnici obrazovnih institucija na svim razinama
vjerske zajednice
raseljene osobe
jedinice lokalne i regionalne samouprave
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija:
Kod infrastrukturnih ulaganja provest će se razumna prilagodba na temelju analize potreba, problema i očekivanja ciljnih skupina (npr. osiguravanje čitača ekrana odnosno govorne jedinice ili tiskanje radnih materijala na Brailleovu pismu, osiguravanje digitalizirane nastavne literature, mogućnost prilagodbe nastavnog procesa). Također će se provesti prilagodba prostora kako bi se osobama s invaliditetom omogućio pristup ustanovama, kao i korištenje univerzalnog dizajna roba, usluga, opreme i objekata te edukacija zaposlenika o načinima doprinosa načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije.
Ravnopravnost muškaraca i žena:
Provest će se analize omjera spolova u ciljnoj skupini projekta, procjene učinaka na spolove, uključujući statističke podatke i kvalitativno istraživanje i analizu. Dodatno će se pratiti broj žena koje sudjeluju u projektnim aktivnostima unutar ciljnih skupina (studenticce, učenice). Također će se provesti edukacija zaposlenika provedbenih tijela i korisnika vezano uz elemente ostvarivanja i zaštitu ravnopravnosti muškaraca i žena, uključenosti i nediskriminacije u svrhu boljeg razumijevanja i konkretizacije elemenata ravnopravnosti spolova.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Na potpomognuta i gdje je to primjenjivo na brdsko-planinska područja usmjerit će se sredstva za unaprjeđenje uvjeta za izvođenje nastave ustanova koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja uključujući uspostavu i unaprjeđenje infrastrukture potrebne za osiguranje uvjeta za zdrav život djece.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Podrška se pruža putem bespovratnih sredstava te se ne planira korištenje financijskih instrumenata. Kroz ovaj specifični cilj će se pružati potpora projektima čija je namjena opće, a ne privatno dobro, te njihova realizacija ne dovodi do ostvarivanja profita koji bi osigurao povrat uloženih sredstava u periodu kraćem od 20 godina. Projekti će se provoditi na potpomognutim područjima koja u svom razvoju zaostaju za drugim područjima u Republici Hrvatskoj što se očituje u manjoj gospodarska razvijenosti, nedostatku i lošem stanju infrastrukture namijenjene javnoj uporabi te demografskom pražnjenju ovih područja.
1.2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 4.2.1
Broj moderniziranih obrazovnih objekata
Broj
0
185
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 4.2.2
Broj obnovljenih/prilagođenih/ opremljenih objekata centra
Broj
0
5
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 4.2.3
Broj kreveta u izgrađenim/obnovljenim studentskim domovima
Broj
0
1.662
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 66
Kapacitet učionica novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci
broj
0
4.500
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 70
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci
Uspostavljen centar za jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika
Broj
0
2021
1
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/šef
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSR4.2.2.
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih studentskih domova
Broj
13.021
2021
14.68
3
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
121 -Infrastruktura za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
38.813.040
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
122 -Infrastruktura za osnovno i sekundarno obrazovanje
158.569.110
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
123 Infrastruktura za tercijarno obrazovanje
47.617.850
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
33
217.000.000
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
2.1.1.1.4. (iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Proces deinstitucionalizacije i transformacije socijalnih ustanova provest će se sukladno Operativnom planu za deinstitucionalizaciju i transformaciju domova. Za svaki od državnih domova izradit će se plan transformacije uz financijsku podršku iz ESF+. Od ukupno 69 državnih domova, njih 24 su u postupku transformacije, a kroz 2021. – 2027. će se proces proširiti i na preostalih 45 domova. Kako bi se osigurala podrška državnim domovima planira se korištenje tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domova za provedbu planova transformacije i korištenje sredstava iz kohezijske politike.
Ključno ulaganje će biti nabava i opremanja socijalnih stanova u kojima bi bivši institucionalizirani korisnici mogli nastaviti samostalan život uz stručnu podršku.
Prije početka infrastrukturnih ulaganja, osnaživat će se pružatelje socijalnih usluga za pružanje izvaninstitucionalnih usluga u zajednici iz ESF+. Mreža socijalnih usluga u zajednici omogućit će deintitucionaliziranim korisnicima jednaku ili višu kvalitetu života i podrške kao što su je imali dok su bili smješteni u instituciji.
Osim državnih domova, kroz financijske instrumente se planira podrška privatnim pružateljima socijalnih usluga u mreži i izvan mreže kojima nije osnivač Republika Hrvatska (posebno se to odnosi na obiteljske domove) kao i za udomiteljske obitelji, u poboljšanju infrastrukture kao važnim akterima socijalnog uključivanja i pružanja socijalnih usluga.
Također, kako bi se odgovorilo na potrebe braniteljsko-stradalničke populacije, Hrvatska će investirati u izgradnju nove, dogradnju ili rekonstrukciju postojeće društvene infrastrukture za braniteljsko-stradalničku populaciju iz Domovinskog rata (poput veteranskih centara i ostalih ustanova za pružanje skrbi navedenoj populaciji).
Infrastrukturna ulaganja će se provoditi sukladno zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Za navedena infrastrukturna ulaganja predviđena su komplementarna ulaganja u razvoj i pružanje usluga iz ESF+.
Dodatno, planira se ulaganje u izgradnju i obnovu/modernizaciju javne stambene infrastrukture na potpomognutim područjima. Stambeno zbrinjavanje predstavlja važnu sastavnicu socijalne kohezije te bi trebalo biti uključeno u programe socijalnog uključivanja ranjivih društvenih skupina, posebno mladih i obitelji koje se doseljavaju zbog poslovnih/radnih okolnosti. Aktivnosti usmjerene na stambeno zbrinjavanje mladih i obitelji koje se doseljavaju zbog poslovnih/radnih okolnosti je nužno provoditi u cilju demografskog razvoja. To se posebno odnosi na mlade i obitelji u ruralnim i udaljenim područjima, kako bi se spriječilo njihovo masovno iseljavanje u urbana područja ili u inozemstvo. U cilju osiguravanja stambenog zbrinjavanja za ranjive skupine, provoditi će se program stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima.
Aktivnosti koje će se provoditi su sljedeće:
Popravak, sanacija ili rekonstrukcija obiteljskih kuća u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS(popravci ili zamjene, prije svega krovišta, vanjske stolarije, limarije i sl., instalacija (struja, vodovod, odvodnja uključujući sanitarnu opremu).
Izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća gdje nije moguć program obnove i popravka
Obnova više stambenih zgrada u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS (konstruktivna sanacija objekta, što uključuje krovište, vanjsku stolariju, limariju, vanjske zidove, unutarnja stubišta te gdje je primjenjivo i ekonomično uvesti sustave zajedničkog grijanja stambenih jedinica).
Izgradnja više stambenih zgrada u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS u područjima gdje nema dostatan broj raspoloživih stambenih jedinica a značajne su potrebe obitelji za stambenim zbrinjavanjem
Ulaganja u povećanje stambenog fonda u javnom vlasništvu za najam mladim obiteljima
izgradanja, dogradnja ili rekonstrukcija infrastrukture s ciljem uspostave veteranskih centara
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe i obrtnici koji pružaju socijalne usluge i udomitelji sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi te njihovi djelatnici, korisničke skupine
Središnja tjela državne uprave, jedinice lokalne samouprave
Organizacije civilnog društva, strukovne komore
Veteranski centri kao pružatelji socijalnih usluga propisanim kategorijama korisnika prema zakonu, posebnim propisima i Statutu
Korisnici stambenih jedinica u vlasništvu države ili JLS i osobe koje zbog izvanrednih okolnosti ostanu bez jedine stambene jedinice uvjetne za stambeno zbrinjavanje
Studenti s prebivalištem na potpomognutim područjima i otocima
Žrtve nasilja u obitelji kojima SDUOSZ osigurava smještaj na području cijele RH
Višečlane obitelji s malom djecom, mlade obitelji i one koje se doseljavaju zbog poslovno/radno uvjetovanih okolnosti
Socijalno ugrožene i raseljene osobe
Ustanove i komunalna društva, javne ustanove i tvrtke
Građani
Drugi osobni statusi prema posebnim propisima
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija:
Provest će se niz infrastrukturnih ulaganja s ciljem poboljšanja životnih uvjeta za skupine kojima prijeti socijalna isključenost i ranjive skupine. Te intervencije uključuju rehabilitaciju i izgradnju socijalne/javne infrastrukture kako bi se smanjilo siromaštvo i uravnotežio lokalni i regionalni pristup javnim uslugama, kao i infrastrukturna ulaganja koja podupiru prelazak na usluge u zajednici.
Kako bi se promicale jednake mogućnosti i spriječila diskriminacija na temelju invaliditeta tijekom pripreme programa te u fazama planiranja i provedbe infrastrukturnih projekata, pristupačnost za osobe s invaliditetom.
Pristup proizvodima i uslugama, opremi i objektima bit će omogućen primjenom univerzalnog dizajna. Također, aktivnosti će se provoditi na način da doprinose smanjenju postojeće segregacije te onemogućavaju daljnju segregaciju i socijalnu isključenost. Provođenje pozitivnih mjera za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije. Jačanje kapaciteta zaposlenika u sustavima upravljanja i kontrole korištenja EU fondova u razdoblju 2021.-2027. u području suzbijanja diskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, na potpomognuta područja i gdje je primjenjivo na brdsko-planinska.
Kroz ovaj specifični cilj planira se ulaganje u izgradnju i obnovu/ modernizaciju javne stambene infrastrukture na potpomognutim područjima te su za iste predviđa unaprijed određena sredstva.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici djeci, mladima, obiteljima u riziku, osobama s invaliditetom, CZSS, te izgradnje veteranskih centara (proces deinstitucionalizacijei prevencije institucionalizacije) planira se iz bespovratnih sredstva. Ustanove socijalne skrbi ne ostvaruju profit (državni proračun), a usluge za korisnike su besplatne. Pored ustanova socijalne skrbi, djelatnost socijalne skrbi mogu obavljati udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe i ostali s kojima je ministarstvo sklopilo ugovor. Potreban broj i vrsta usluga određuje se mrežom socijalnih usluga, koje se mogu pružati u i izvan mreže. Financijski instrument (FI) će obuhvaćati pružatelje socijalnih usluga u zajednici koji se nalaze na tržištu bez obzira na tip plaćanja (državni proračun ili od korisnika) i biti će namijenjen privatnim pružateljima socijalnih usluga u obliku zajmova. Prednost u korištenju FI će imati pružatelji usluga s područja gdje je utvrđen nedostatak socijalnih usluga.
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Target (2029)
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski zajednički pokazatelj
RCO 65
Kapacitet novih ili moderniziranih socijalnih ustanova
maksimalni broj korisnika koji će koristiti nove ili modernizirane kapacitete
1.645
5.300
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski specifični pokazatelj
RSO 4.3.1
Broj podržanih pružatelja socijalnih usluga
broj pružatelja socijalnih usluga koji su primili potporu iz EFRR za jačanje svojih infrastrukturnih kapaciteta
0
262
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Izvor podataka [200]
Comments [200]
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski zajednički pokazatelj
RCR 67
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih socijalnih stanova
korisnici/godina
0
2020
5.333
MIS/statistički podaci MROSP
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski specifični pokazatelj
RSR4.3.1
Godišnji broj korisnika socijalnih usluga
korisnici/godina
32.308
2019
39.736
MIS/statistički podaci MROSP
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim primanjima i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirane akcije, uključujući stanovanje i socijalne usluge
126 Stambena infrastruktura (osim za migrante, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu)
50.000.000
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim primanjima i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirane akcije, uključujući stanovanje i socijalne usluge
127 - Ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi uključivanju u zajednicu
131.500.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
01
153.500.000
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
33
131.500.000
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2021.-2027.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
PRILOG V.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Predložak za programe koji dobivaju potporu fondova EFRR (cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”), ESF+, Kohezijskog fonda, FPT i EFPRA – članak 21. stavak 3.
CCI
Naslov na engleskom
[255] Programme Competitiveness and Cohesion 2021-2027
Naslov na nacionalnom jeziku (jezicima)
[255] P rogram Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
Verzija
travanj 2022.
Prva godina
2021
Posljednja godina
2027
Prihvatljivo od
01 siječnja 2021
Prihvatljivo do
31 prosinca 2029
Broj odluke Komisije
C(20XX) XXXX
Datum odluke Komisije
XX XX 20XX
Broj odluke o izmjeni države članice
Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni države članice
Prijenos koji nije znatan (članak 24. stavak 5. UZO-a)
Ne
Regije NUTS obuhvaćene programom (nije primjenjivo na fond EFPRA)
HR0 – Croatia
Dotični fond / dotični fondovi
EFRR
Kohezijski fond
Program
u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” samo za najudaljenije regije
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.Programska strategija: glavni razvojni izazovi i odgovori politike
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (a) podtočke od i. do viii. i podtočka x. te članak 22. stavak 3. točka (b). Uredbe (EU) …/…+ („UZO”).
Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK 2021.-2027.) postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027.
Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva. PKK 2021.-2027. provest će se u okviru Kohezijske politike (KP) Europske unije (EU) kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast, te će pridonijeti ispunjenju ciljeva politike 1 do 4 definiranih u članku 4. UZO.
PKK 2021.-2027. se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. (NRS 2030), najvišem aktu strateškog planiranja koji određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja.
Izvješće za Hrvatsku u 2019. i 2020., zajedno s Analitičkim podlogama i Sažetkom Svjetske banke za RH, pružaju opsežnu analizu socio-ekonomskih prilika i identificiraju prepreke rastu i razvojnim potrebama u RH, u kontekstu NRS 2030. i nacionalnih strategija, njihovih povezanih ciljeva i temeljnih strateških odredbi.
Intenzivnije korištenje EU fondova tijekom provedbe financijske perspektive 2014-2020 ukazuje da je većina javnih ulaganja u RH financirana iz KP, da su poduzete aktivnosti na nacionalnoj razini tijekom zdravstveno- gospodarske krize uspješno kombinirane s instrumentima EU u svrhu očuvanje radnih mjesta i zdravlja građana te da se i dalje oko 3% HR BDP-a generira iz EU fondova. Uzimajući u obzir zdravstveno-gospodarsku krizu uzrokovanu COVID-19 te 2 razorna potresa, kao i izazove upravljanja javnim financijama i dalje postoji potreba za korištenjem EU fondova općenito i to kroz veći broj različitih prioriteta. Navedeno je dovelo do recesije 2020., no potom je uslijedio nagli oporavak u 2021. (procjena rasta od 10,5%) praćenog i smanjenjem javnog duga u BDP-u na 79,6%, čime je BDP došao na razinu iznad predkrizne 2019.
RH je i izuzetno ranjiva i osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena, koje u budućnosti mogu prouzročiti učestalije i intenzivnije katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima s dugotrajnim negativnim posljedicama na njeno stanovništvo i gospodarstvo.
Ulaganja iz EU fondova doprinijet će uravnoteženom regionalnom razvoju. Ulaganja će se osim na cijelo područje RH, usmjeriti i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, područja koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom, koja su jače izložena demografskim izazovima i deprivaciji, područja razvojnih ograničenja i posebnosti i to kroz određene specifične ciljeve sukladno potrebama tih područja.
SC1(i) Trenutno je razina ulaganja u IRI u RH nedovoljna za postizanje veće produktivnosti. RH je 2020. ostvarila ulaganje u IRI od 1,3% BDP-a na IRI, dok je cilj iz Sporazuma o partnerstvu dostizanje javnih i privatnih ulaganja od u IRI od 1,4% do 2020. Učinak MSP-ova u inovacijama nizak je u usporedbi s prosjekom EU-a, dijelom i zbog nedovoljno razvijenih mogućnosti financiranja za MSP-ove za istraživanje i razvoj i komercijalizaciju inovacija. RH je među najniže rangiranim državama članicama EU-a po mnogim pokazateljima izvrsnosti istraživanja, a po EU ljestvici uspjeha u inovacijama je na 25. mjestu. Ovaj je problem djelomično posljedica nedostatka suradnje između istraživačkih organizacija i poslovnog sektora što predstavlja središnju slabost HR Nacionalnog inovacijskog sustava (NIS). Suradnja u istraživanju i razvoju te znanju i praksi TT-a nerazvijena su, a istraživanja nisu dovoljno orijentirana na proizvodnju novih proizvoda i usluga. Iako tvrtke koje ulažu u I&R i drugu nematerijalnu imovinu pokazuju veće stope rasta produktivnosti i dalje su nedostatna financiranja IRI, posebno u pogledu mogućnosti financiranja za mlađe i manje tvrtke, koje imaju najveći porast produktivnosti od ulaganja u istraživanje i razvoj.
SC1(iii) Pandemija je jasno pokazala nedostatak diverzifikacije gospodarstva i dominantnost nisko proizvodnih sektora, što gospodarstvo čini posebno ranjivim. Strukturu gospodarstva obilježava značajan udio usluga i oslanjanje na turizam te je u pravo zbog toga potrebna transformacija turizma u smjeru otpornosti i održivosti, poticanjem razvoja MSP-ova i obrta koji plasman za svoje proizvode i usluge mogu naći upravo kroz turizam. MSP-ovi u RH značajno zaostaju za prosjekom EU-a u proizvodima (20. indeks složenosti industrijske proizvodnje) i procesima, marketingu i organizacijskim inovacijama. Niska uspješnost MSP-ova povezana je i s nedostatkom investicija, posebice investicija u IRI i napredne tehnologije kao preduvjeta povećanja dodane vrijednosti i produktivnosti te stvaranja novih poduzeća temeljenih na znanju. Niža konkurentnost gospodarstva, kao i njegova veličina i snažna otvorenost, negativno utječe i na pokazatelje robne razmjene s inozemstvom, koju karakterizira izvoz roba s nižom dodanom vrijednosti. 15% poduzeća u RH koja sudjeluju u izvoznim aktivnostima, istodobno čine 51% zaposlenosti, 62% ulaganja te ostvaruju 66% ukupnih prihoda od prodaje, što ukazuje na potrebu daljnje podrške jačanju internacionalizacije i međunarodne konkurentnosti gospodarstva, posebice u uvjetima očekivanog jačanja regionalnih lanaca vrijednosti.
SC1(iv) Prisutna je stalna neusklađenost između vještina stečenih kroz formalni obrazovni sustav i potreba MSP-ova. Nefunkcionalni programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nisu usklađeni s potrebama poslodavaca i s nedostatnim su fokusom na obrazovanju odraslih čime pogoršavaju neusklađenost potreba po pitanju vještina. Nedostatno je promicanje poduzetničkih kompetencija kao ključnih u obrazovanju od osnovne škole do fakulteta. Nedostaci su vidljivi i po pitanju vještina za inovacije, poduzetničkih i tehničkih vještina nužnih za prilagodbu za pametnu i digitalnu tranziciju poduzeća te naročito vještina istraživača nužnih za transfer tehnologije. S3 naglašava važnost poboljšanja vještina za inovacije s ciljem povećanja inovacijske učinkovitosti.
Odabrane politike usmjerene su na podizanje kvalitete istraživačkih i inovacijskih rezultata te jačanje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora s ciljem širenja pozitivnih učinaka u gospodarstvo i podizanje produktivnosti. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje  ransformacijskih ciljeva i programskog okvira S3 2021.- 2029. koji se temelji na specifičnim sposobnostima i resursima RH te identificiranim prilikama u kontekstu europskog i globalnog gospodarstva. Intervencije su oblikovane u skladu sa S3 potrebnim smjerovima promjena kroz 3 segmenta: podizanje kvalitete rezultata istraživanja; jačanje povezanosti i suradnje između istraživačkog i poslovnog sektora te povećanje inovacijske učinkovitosti. Operacije su komplementarne s reformama i investicijama u NPOO-u budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Većina planiranih programa su nastavak ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus provedbe u NPOO-u. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet potpora za istraživačke i inovacijske aktivnosti te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa.
Kako bi se odgovorilo na izazove za konkurentnost gospodarstva odabrane su politike usmjerene na poticanje rasta produktivnosti MSP-ova, promicanje poduzetništva u društvu i jačanje izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciju poslovanja. Kako bi se otklonile neke od glavnih prepreka daljnjem gospodarskom razvoju, biti će podržane politike usmjerene na poticanje vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture, stjecanje ključnih kompetencija u skladu sa S3.
SC1(ii) i 1(v) RH je iznimno posvećena promicanju digitalnih tehnologija te ulaže znatne napore kako bi iskoristila potencijale koje pružaju digitalne tehnologije, osobito u područjima u kojima prema Indeksu društvene i gospodarske digitalizacije (DESI) bilježi rezultate slabije od prosjeka EU-a. RH je prema DESI-ju na 19. od 27 DČ. Internetska interakcija između tijela javne vlasti i građana je ispod prosjeka (usluge e-uprave koristi 52% korisnika, a prosjek EU je 64%). RH je ispod prosjeka EU i prema dostupnosti digitalnih internetskih usluga (za građane 60%, a prosjek EU je 75% te poduzeća 73% ,a prosjek EU 84%). RH ima dobru osnovu za daljnji razvoj svoje prisutnosti u digitalnom gospodarstvu (IKT uslužna industrija u 2018. doprinijela BDP-u s 4,07%). 82% tvrtki u industrijskom sektoru digitalnu transformaciju vidi kao priliku no nemajustrategiju digitalne transformacije niti mogućnosti za njezinu provedbu. Ukupna pokrivenost svjetlovodnom mrežom do korisnika (FTTP) povećana je sa 31% u 2019. na 36% u 2020., ali pokrivenost u ruralnim područjima iznosila je svega 7%. Kako bi se ostvarili bolji rezultati u učinkovitijoj digitalnoj tranziciji, odabrane politike usmjerene su prema digitalnoj transformaciji gospodarstva i javne uprave. Planirane intervencije usmjerene su na integraciju digitalne tehnologije u MSP kao i na povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama i kroz daljnja ulaganja u širokopojasni internet povećati će se napredak u širokopojasnoj povezivosti.
U kontekstu održivog razvoja, Europski zeleni plan postavio je ambiciozan cilj transformacije gospodarstva EU-a prema održivoj budućnosti i postavlja okvir za formuliranje putova za postizanje klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva najkasnije do 2050. U nadolazećem dijelu predstoji pregled glavnih izazova i odabranih politika koji su u funkciji postizanja otpornijeg društva:
SC2(i) Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) propisuju ambiciozne nacionalne ciljeve u zgradarstvu. Udio zgrada s najlošijim svojstvima je 19 do 82% ovisno o namjeni. Cilj je povećati godišnju stopu obnove zgrada s trenutnih 0,7 na 3% do 2030. te 4% do 2050. Odabrane politke dekarbonizacije u zgradarstvu vršiti će se kroz energetsku, sveobuhvatnu, dubinsku i kružnu obnovu te saniranje posljedica potresa u 2020. Sukladno NEKP-u postavljeni su ambiciozni nacionalni ciljevi reformi u HR energetskom sektoru. Ostvarenje ciljeva obnovljivih izvora energije od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i posebice udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Odabrane politike u okviru NEKP-a postavljaju i ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti, pri čemu će se vodit računa da se u sve projekte primjeni i princip “energetska učinkovitost prvo”. Obzirom na situaciju u industriji, posebice kada se uzme u obzir pandemija, potrebno je uložiti znatna sredstva u povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvu (industriji i uslužnim djelatnostima) koji će osigurati dostizanje navedenih ciljeva (posebice u grijanju i hlađenju).
SC2(ii) Ostvarenje ciljeva OIE od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Postoji potencijal za korištenje energije vjetra i sunca, geotermalne energije i energije vjetra s mora. Odabranim politikama potrebno je uvesti nove sustave za skladištenje energije, a samu mrežu proširiti, nadograditi, modernizirati i digitalizirati kako bi se izbjegla “uska grla“. RH ima i potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje. Promicanjem ovih aktivnosti RH bi mogla povećati udio energetske samoodrživosti.
SC2(iii) Razvoj projekata infrastrukture prijenosa i distribucije energije. Neophodno je ulagati u modernizaciju i digitalizaciju. Postoji značajan potencijal za povećanje energetske učinkovitosti razvojem zelene infrastrukture, povećanjem učinkovitosti i udjela obnovljive energije te podrškom lokalnim skladištima i mjerenjima energije kao i razvoj mogućnosti za pametne mreže. Odabrane politike doprinose razvoju novih tehnologija, istraživanju i inovacijama, održivom gradskom prometu, modernijoj, učinkovitijoj i zelenijoj infrastrukturi, uključujući ulaganja u razvoj potrebne infrastrukture, ne samo punionice goriva, već i IRI-a, infrastrukture, i razvoja tržišta.
SC2(iv) Strategija prilagodbe klimatskim promjenama te Strategija upravljanja rizicima od katastrofa RH prioritiziraju ulaganja u praćenje i procjenu klimatskih promjena, usklađeno provođenje politike prilagodbe, jačanje kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u dokumente te znanstvena rješenja. Rizik od poplava, kao jedna od negativnih posljedice klimatskih promjena, smanjit će se podizanjem funkcionalnosti sustava zaštite od poplava sa svim investicijama na razini RH koje će obuhvatiti oko 800000 stanovnika do kraja 2030. Velike nesreće i katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima ili ljudskim djelovanjem predstavljaju veliku prijetnju. Za otporniju RH na prirodne opasnosti te na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem (požari, poplave, potresi, led, klizišta itd.) nužna su značajna ulaganja u sustav upravljanja rizicima u okviru civilne zaštite, vatrogastva, sustava sigurnosti, Hrvatskih voda te u uklanjanje minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstva (oko 9000 ha). U cilju smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena potrebno je uspostaviti, osigurati te podići funkcionalnost sustava zaštite od poplava i time smanjiti rizik od poplava. Sve odabrane politike idu u smjeru ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, sprečavanje rizika i upravljanje njima.
SC2(v) Program ulaganja u razvoj javne vodoospkrbe i odvodnje utvrđen je Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. (NN 147/2021) koji ujedno predstavlja i odabir politike u ovom području ulaganja. Sa svim ulaganjima na razini RH osigurat će se dostupnost vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe za oko 98% stanovnika, gubici u sustavu smanjiti na prosječno 20 do 25% te osigurati pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja za oko 86% stanovništva do 2030. Kako bi se ojačale provedbene sposobnosti i investicijski kapacitet te financijska i tehnička samoodrživost javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU) pokrenuta je cjelovita reforma u sektoru vodnih usluga koja uključuje smanjenje postojećeg broja JIVU na 41 do kraja 2023.
SC2(vi) Sukladno izmjeni Plana gospodarenja otpadom (PGO) 2017.-2022. i njegovim nastavkom, PGO-om 2023.-2028., koji predstavljaju odabir politike u ovom području ulaganja, potiče se prelazak na kružno gospodarstvo ulaganjem u infrastrukturu za gospodarenje otpadom (postrojenja za recikliranje i oporabu u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja), poticanjem ulaganja poduzetnika u istraživanje, razvoj i/ili uvođenje inovacija usklađenih sa konceptom kružnog gospodarstva, u sprječavanje nastanka otpada edukacijom i jačanjem svijesti javnosti te uvođenjem ekološkog upravljanja u javnom sektoru. Doprinijet će se ispunjenju obveza iz Ugovora o pristupanju saniranjem lokacija onečišćenih otpadom. Dodatno, trendovi korištenja resursa u RH neodrživi su i postoji niz mjera koje se mogu poduzeti, uključujući one na upravljačkoj razini organizacije. Aktivno uvođenje sustava ekološkog upravljanja u javnom sektoru je potrebno kako bi se kontinuirano pratila potrošnja resursa i emisija stakelničkih plinova, ocjenjivalo i izvješćivalo i stalno djelovalo na poboljšanju okolišnih svojstava. U skladu s obvezama koje su preuzete u sklopu Ugovora o pristupanju ulagati će se i u sanaciju lokacija onečišćenih otpadom definiranih u sklopu PGO 2023.-2028. i Planom zatvaranja odlagališta.
SC2(vii) Prema HD i BD 54% vrsta i stanišnih tipova je u nepoznatom statusu, a 33% u nepovoljnom (za njih najmanje 30% je potrebno poboljšati status). Odabrane politike poboljšati će znanje, intenzivnije provoditi mjere očuvanja i restauracije te ostale mjere iz PAO, te povećati površinu zaštićenih i strogo zaštićenih područja. 5 od 7 najvećih gradova RH (koji čine 30% cjelokupnog stanovništva RH) ne udovoljavaju EU standardu od 26m 2 zelene javne površine po osobi, te je odabir politike podržati Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. Dodatno, značajan dio građana u urbanim područjima i dalje je izložen razinama koncentracije lebdećih čestica PM2,5 (PM2,5) koje su više od onih koje se smatraju sigurnima za ljudsko zdravlje. U 2017. je prosječni indeks izloženosti (AEI) na PM2,5 u cijeloj zemlji iznosio 20,4 μg PM2,5/m3, znatno više od 16,45 μg PM2,5/m3 koliko RH namjerava postići 2020. Ne postoje precizniji podaci o izvorima onečišćenja zraka iz emisija iz prometa i u lukama te je odabir politike usmjeren prema potrebi daljnjeg jačanja svijest javnosti i lokalne zajednice o onečišćenju zraka te poticanju suradnje između mladih i istraživačko-znanstvenih institucija u praćenju stanja okoliša.
Odabrana je i politika daljnjeg razvoja i integracije relevantnih podataka u informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) kako bi se povisila kvaliteta praćenja provedbe politika zaštite okoliša i zelenog razvoja te potaklo identifikaciju kritičnih aktivnosti za koje treba osigurati pojačanu primjenu mjera kako bi se po ciljevi. ISZO je neophodan alat za osiguranje podataka i informacija JLS za izradu planova zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite zraka, prilagodbu klimatskim promjenamate ciljanog smanjenja različitih emisija i ispunjavanje zahtjeva za izvještavanjem.
SC2(viii) RH je manje urbanizirana od EU prosjeka. 9 urbanih područja ima populaciju iznad 50000 stanovnika. Gradski prijevoz je zastario i ne može zadovoljiti postojeće potrebe, niti se nositi s povećanom potražnjom u budućnosti. U većim gradovima i pripadajućim urbanim aglomeracijama poput Zagreba, Rijeke i Splita gustoća naseljenosti dovoljna je za potporu prigradskih željezničkih usluga s obzirom na prisutnost postojeće infrastrukture, dok će u drugim gradovima biti najodrživiji autobusni, tramvajski i nemotorizirani prijevoz. Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa znatno je manji od 10% što je cilj koji se trebao ostvariti u 2020. Odabrane politike u ovom području ulaganja doprinijeti će održivoj urbanoj mobilnosti čime će se unaprijediti održivi javni urbani prijevoz i integrirani prijevoz putnika.
SC3(i) i 3(ii) Prometna mreža je neujednačena, s vrlo nerazvijenom željezničkom infrastrukturom te nema odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet. RH je izgradila tek 7% osnovne željezničke mreže TEN-T (prosjeka EU preko 60%) te je elektrificirano tek 38% pruga za međunarodni promet. Očekuje se da će se teretni promet povećati zbog nedavnih ulaganja u luke, koje mora pratiti daljnji razvoj željezničke mreže TEN-T (osnovne i sveobuhvatne). Postojeće stanje željezničke infrastrukture može se poboljšati ulaganjem u izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće željezničke mreže, modernizaciju voznog parka i rekonstrukciju željezničkih stanica. Mreža autocesta RH dobro je razvijena u odnosu na druge načine prijevoza, a ceste su prevladavajući način prijevoza u RH. Iako to nije neuobičajeno za DČ to ni na koji način ne utječe na činjenicu da su poboljšanja nužna. Jedan od najvažnijih prioriteta povezan je s poboljšanom cestovnom mrežom TEN-T i pristupom cestovnoj mreži TEN-T, podržavanjem učinkovitije raspodjele protoka u nacionalnu mrežu i uklanjanjem prepreka za kontinuitet prometa unutar HR granica (poput uskih grla, veza koje nedostaju, zaobilaznica) koje će omogućiti i poboljšati gospodarski razvoj manje razvijenih regija i spriječiti daljnje preseljenje stanovništva. Automobilska industrija usmjerava se prema zelenim rješenjima, što će također učiniti cestovni promet zelenijim. Sigurnost na cestama postala je jedan od najvažnijih prioriteta u cestovnom prometu, pa su ulaganja u prevenciju sigurnosti na cestama nužna. Promet unutarnjim plovnim putovima nije značajan šzbog nerazvijene infrastrukture (u 2017. promet unutarnjim plovnim putovima iznosio je 574.236 tona tereta (bez tranzitnog prijevoza) što je bila ekvivalentna količina tereta na cestovnoj mreži u cca 4 prosječna dana).
U pomorskom sektoru potrebna su ulaganja u izgradnju novih luka te rekonstrukciju/premještanje postojećih putničkih i trajektnih luka radi daljnjeg povećanja kapaciteta obalnog linijskog prijevoza i poboljšanja komunikacije s otocima. Javni prijevoz u obalnom linijskom prometu smatra se važnim čimbenikom u segmentu pomorske plovidbe, jer osigurava trajne i redovite veze između otoka i kopna, te međuotočne veze bez kojih ne bi bilo održivog razvoja naseljenih otoka u unutarnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Linijski prijevoz odvija se između otoka (82 otočne luke, tj. pristaništa) i obalnog područja (19 luka u obalnom području) prema utvrđenom voznom redu kao regulirana usluga.
U cilju ostvarenja veće razine prometne povezanosti te jačanja mobilnosti, odabrane su politike usmjerene na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži u skladu sa Zelenim planom i Strategijom održive i pametne mobilnosti . Odabir politike je i ulaganje u razvoj prometne povezanosti, zelenu i digitalnu tranziciju u prometnom sektoru kroz pravodoban dovršetak TEN-T mreže, daljnji razvoj pomorstva, poboljšanje povezanosti otoka te uspostave novih prometnih procesa u svim vidovima prometa što će pridonijet dekarbonizaciji prometa te prelasku na mobilnost s niskom emisijom ugljika u skladu sa Strategijom prometnog razvoja RH (2017.-2030.). Uklanjanjem otkrivenih crnih točaka i kampanjama javnog obrazovanja doprinijet će se povećanoj sigurnosti prometa.
Dodatno, sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br. 1315/2013 (TEN-T Uredba), a obzirom na novu statističku podjelu RH na NUTS 2 regije kojom se utvrđuje podjela Hrvatske na četiri statističke regije druge razine (NUTS 2), a to su: Panonska HR, Sjeverna HR, Jadranska HR i Grad Zagreb, proizlazi da će svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji biti naveden kao Gradski čvor (Urban Node) te morati donijeti Plan održive gradske mobilnosti (SUMP) i imati željezničko – cestovni terminal unutar ili u blizini čvora.
SC4(ii) RH treba unaprijediti kvalitetu, relevantnost i pristup obrazovanju za sve građane. Niska je razina sudjelovanja u ranom predškolškom odgoju i obrazovanju RPOO (HR 81,8%;EU 95%) pretežno zbog nedostatne infrastrukture. PISA pokazuje ispodprosječne rezultate HR učenika i nejednakost u ishodima obrazovanja. Broj nastavnih sati godišnje je ispod prosjeka EU (HR 473;EU 727). Vrednovanje eksperimentalnog programa kurikularne reforme pokazalo je da bi usavršavanja mogla biti bolje organizirana, za što je nužan adekvatan prostor. Potrebna su ulaganja u kapaciteta studentskog smještaja (HR9%;EU20% studenata u domovima).
Aktivnosti su u skladu s NPOO, ESF+ i nacionalnim intervencijama, a sve su obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje 2021.-2027. Odabrane politike ciljaju povećanju kvalitete i sudjelovanja u RPOO uz promicanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, primarno kod žena , povećanju obrazovnih ishoda učenika uz poboljšanje sustava podrške učenicima ranjivih skupina, te povećanju kvalitete, dostupnosti i završnosti visokog obrazovanja.
SC4(iii) Izazovi se odnose na smanjenje siromaštva i socijalnu isključenosti, te regionalnih razlika i nejednakosti u pristupu socijalnim socijalnim uslugama kao i proces deinstitucionalizacije, jer je još oko 20% djece i 80% osoba s mentalnim teškoćama u institucijskom obliku skrbi. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji te civilne žrtve rata i članovi njihovih obitelji suočeni su sa zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim problemima te imaju daljnju postoji potrebua za daljnjim razvijanjemrazvojem infrastrukture namijenjene pružanju za izvaninst. podrške. Na potpomognutim područjima između ostalog postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem pripadnika ranjivih skupina.
Odabrane politike usmjerene su na razvoj socijalnih usluga u zajednici za sve ranjive skupine, stambeno zbrinjavanje i socijalno stanovanje. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje ciljeva deinstitucionalizacije i širenje usluga u zajednici, a komplementarne su s ESF+ investicijama i očekuje se sinergijski učinak. Isto će osigurati kontinuitet provedbe OP za deinstitucionalizaciju i transformaciju domova i NPRSU 2021.-2027.
SC4(v) Zdravstveni su ishodi uglavnom ispod prosjeka EU-a te je potrebno jačati primarnu razinu. Iako je zdravstveni sustav i dalje uglavnom usmjeren na skrb u bolnicama, isti je potrebno jačati pogotovo na primarnoj razini te u vidu pružanja skrbi za najranjiviju skupinu – djecu.
Odabrane politike usmjerene su prvenstveno na modernizaciju objekata primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, hitne medicine i bolničkog sustava te unaprjeđenje sustava za osiguranje samodostatnosti u proizvodnji pripravaka krvne plazme. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarivanje ciljeva NPRZ 2021.-2027., a komplementarne su s reformama i investicijama u ESF+ i NPOO budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Nastavak su ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus njegove provedbe. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet provedbe potpora za zdravstvo te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa u sklopu NPOO-a.
SC4(vi) Starost i neodržavanost kulturne infrastrukture, pad izdavanja na svim razinama, pandemija COVID 19 i potresi tijekom 2020. imali su razarajući učinak na sektor kulture, što je naglasilo nužnost prilagodbe kulturne infrastrukture suvremenim zahtjevima. Odabrane politike su usmjerene na razvoj inovativnih usluga i poboljšanje pristupa kulturi koje donose širi pristup socijalnom uključivanju, a gospodarski i društveno su održive jer proizlaze iz identificiranih potreba lokalne zajednice, imaju spill over učinak na druge sektore te doprinose stvaranju otpornih radnih mjesta. Predviđenim intervencijama umanjit će se i/ili dokinuti barijera za pristup i povećati sudjelovanje u kulturi. Odgovarajućom prioritizacijom ulaganja u javnu kulturnu infrastrukturu unaprijedit će se održivost kulturne infrastrukture i potaknuti gosp. rast.
Utjecaj turizma na gospodarstvo je značajan (16,9% u BDP, 8% izravno zaposlenih i značajni neizravni učinci) no suočava se s izrazitom sezonalnosti i nepovoljnom teritorijalnom raspoređenošću. Pandemija je dodatno otežala korištenje sadržaja, te je zabilježen je najveći porast udjela osoba koje se ne bave nikakvom tjelesnom aktivnošću uz slabu dostupnost rehabilitacijskih i preventivnih sadržaja. Odabrane politike usmjerene su na poticanje uključivog i održivog gosp. i soc. razvoja kroz razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu zdravstvenog i aktivnog turizma i sportsku infrastrukturu. Navedenim će se stvoriti kvalitetna radna mjesta i potaknuti privatna ulaganja što će izravno doprinijeti gosp. razvoju, stvaranju kvalitetnih rad. mjesta, a time i borbi protiv siromaštva i isključenosti.
Izazovi u administrativnim kapacitetima odnose se na pravilno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole, strateško planiranje kapaciteta sustava, kao i mogućnosti sustava na brzo i fleksibilno odgovaranje na promjenjive potrebe i uvjete, povećanje kapaciteta krajnjih korisnika i dionika na svim razinama za učinkovitu provedbu projekata, smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšanje i pojednostavljenje postupaka, daljnji razvoj donošenja odluka utemeljenih na dokazima, poboljšanje učinkovitosti javne nabave te bolje i učinkovitije mjere za sprječavanje i suzbijanje sukoba interesa, prijevara i korupcije. Vodeći se preporukama EK te rezultatima samoprocjene svih tijela sustava upravljanja i kontrole pristupilo se izradi jedinstvenog nacionalnog Plana za jačanje kapaciteta za korištenje fondova EU u RH, kojim će se adresirati dio izazova koje je moguće riješiti na razini institucionalnog okvira, dok drugi, koji ga prelaze rješavaju se na odgovarajući način na nacionalnoj razini. Bitan element u izgradnji tehničkih kapaciteta i pripremi zalihe zrelih projekata predstavlja suradnja sa savjetodavnim stručnim službama EK. Podrška će biti osigurana, osim u potpori za pripremu projekata i za prijenos znanja i izgradnju tehničkih kapaciteta tijela SUK-a i korisnika strateških projekata. Definiranje područja suradnje za razdoblje 2021.-2027. je u tijeku. U odnosu na pojednostavljenja sustava, ista se temelje na naučenim lekcijama iz 2014.-2020., a odnose se na jasnu podjelu funkcija između posredničkih tijela te su glavni postupci koncentrirani u jednom tijelu. Predviđen je cijeli niz koordinativnih mehanizama i alata na razini institucionalnog okvira i SUK-a za standardizaciju i pojednostavljenje procedura u 2021.-2027. čiji će rezultati posredno utjecati i na postupanja korisnika. Pojednostavljenje procedura usmjerit će se i ka korištenju pojednostavljenih metoda financiranja i pojednostavljenjem natječajne dokumentacije (obrazaca i slično), a u svrhu ubrzanja procesa. Nakon uspostave sustava upravljanja i kontrole, te provedene analize i procjene rizika razmotrit će se uporaba Integrity pacts u postupku provedbe programa.
Većina operacija u PKK provoditi će se putem bespovratnih sredstva, dok će se za pojedine operacije u kojima postoje mjere koje ostvaruju dobit ili uštedu razmotriti i mogućnost korištenja financijskih instrumenata (primjerice zajmovi ili jamstva) kao dodatnog alata.
Makro-regionalne strategije predstavljaju integrirani oblik suradnje DČ EU i treće zemlje smještene u istom zemljopisnom području, a koji se odnosi na zajedničke izazove s kojima se suočava određeno geografsko područje koje će imati koristi od ojačane suradnje koja ima za cilj doprinijeti postizanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Makro-regionalne strategije će u programskom razdoblju 2021.-2027. nastaviti pružati DČ EU smještenim u istom geografskom području potporu pri zajedničkom rješavanju specifičnih teritorijalnih izazova poput plovnih puteva, sigurnosti, regionalne gospodarske konkurentnosti, bioraznolikosti, zagađenosti, itd. RH sudjeluje u provedbi 2 makro-regionalnih strategija: Strategija EU za dunavsku regiju (EUSDR) i Strategija za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).
RH je suočena sa brojnim izazovima te se stoga odlučila ulagati iz gotovo svih specifičnih ciljeva. Isto je vidljivo iz Tablice 1. koja se nalazi niže.
Gdje je relevantno, program će podržati ulaganja koja doprinose održivim, estetskim i uključivim načelima inicijative Novi europski Bauhaus u pogledu pronalaženja pristupačnih, uključivih, održivih i atraktivnih rješenja za klimatske izazove.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Za cilj „Ulaganje u radna mjesta i rast”:
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 1
Cilj politike ili specifični cilj FPT-a
Specifični cilj ili posebni prioritet*
Obrazloženje (sažetak)
Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezivosti u području IKT-a (CP 1)
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.)
U okviru strateškog cilja 1. NRS-a Konkurentno i inovativno gospodarstvo, prioriteti u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije obuhvatit će ciljana ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, te jačanje suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora.
Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj usmjeriti investicijsku politiku, između ostalog, na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.
Prilog D identificira kako hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno inovativno i poboljšanje inovacijskih rezultata vrlo slabo napreduje. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe:
• poboljšanje inovacijskih rezultata i poticanje rasta produktivnosti utvrđivanjem područja pametne specijalizacije na temelju nacionalnih i regionalnih potreba i potencijala;
• povećanje broja inovativnih poduzeća u područjima pametne specijalizacije s najvećim potencijalom rasta;
• razvoj kapaciteta sveučilišta i istraživačkih ustanova da povećaju tržišnu relevantnost svojih istraživačkih projekata, uspostave kritičnu masu istraživanja i privuku talente u područja strategije pametne specijalizacije;
• poticanje suradnje sveučilišta i poduzeća kako bi se omogućili prijenos tehnologije i komercijalizacija istraživačkih rezultata; poticanje regionalnih,  ransnacionalnih i međuregionalnih projekata;
Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako su p otrebna daljnja ulaganja u područje istraživanja i razvoja te poticanje suradnje i istraživačkih projekata s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, patenata i licenci.
1 (ii) iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030 . s ukladno strateškom cilju 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva” prioriteti provedbe politike na području digitalizacije javne uprave i pravosuđa su:
• optimizacija, digitalizacija i modernizacija javne uprave i pravosuđa kao sastavni dio politike pojednostavljenja administrativnog okruženja
• povećanje broja automatiziranih i digitaliziranih procesa i usluga javne uprave i pravosuđa
• povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima
• jačanje kapaciteta i razvoj digitalnih kompetencija zaposlenika u javnoj upravi i pravosuđu
• zaštita osobnih podataka i osiguranje javne dostupnosti svih podataka u vlasništvu javnih tijela, na jednostavan i interoperabilan način.
Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019 .
Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme mjere za unaprjeđenje elektroničke komunikacije na sudovima.
Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020 .
Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2020. i 2021. poduzme mjere za povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama t e da poveća učinkovitost i kapacitet javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini, kao i da unaprijedi učinkovitost pravosuđa.
Prilogom D utvrđene su prioritetne potrebe:
• podržati integraciju digitalne tehnologije u mala i srednja poduzeća, uključujući infrastrukture i usluge, uzimajući u obzir teritorijalne razlike
• promicanje raznih interoperabilnih e-usluga i njihove uporabe među građanima;
• sustavno unaprjeđenje i brže korištenje digitalnih javnih usluga.
Kako bi digitalna rješenja doprinijela procesu digitalne transformacije jedan od ciljeva Europske digitalne strategije 2020.-2025. je tehnologija u interesu građana, koja utječe na svakodnevni život građana.
1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine
U NRS-u , u strateškom cilju 1. (SC) Konkurentno i inovativno gospodarstvo prioriteti u provedbi javnih politika koje će pridonijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije su:
• poticanje razvoja kružnog gospodarstva
• poticanje ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije
U istom SC1 Prioriteti provedbe javne politike su:
• podrška rastu produktivnosti malih i srednjih poduzetnika
• podrška ženskom poduzetništvu i poduzetničkoj aktivnosti žena
• razvoj i komercijalizacija novih proizvoda i usluga
• jačanje izvoznih potencijala i podrška u internacionalizaciji poslovanja
U istom SC1 prioriteti javne politike koji će pridonijeti razvoju održivog, inovativnog i otpornog turizma su:
• povećanje multiplikacijskih učinaka turizma na područja poljoprivrede, digitalizacije, prometa, energije i okoliša te sporta i kreativnih industrija
• prijelaz prema nišama više dodane vrijednosti, uz naglasak na rast kvalitete ponude, digitalizaciju, inovacije, i povećanju ponude smještajnih kapaciteta visoke kvalitete
• pozicioniranje prema novim i velikim, brzorastućim globalnim emitivnim tržištima
Preporuka Vijeća za 2019 . je usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.
Preporuka Vijeća za 2020 . je nastaviti provoditi mjere kojima se malim i srednjim poduzećima i samozaposlenim osobama osigurava dodatna likvidnost.
U Prilogu D stoji kako Hrvatska zauzima posljednje mjesto među usporedivim gospodarstvima kad je riječ o rezultatima poslovnog okruženja. Hrvatska poduzeća slabo su uključena u globalne lance vrijednosti.
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe u cilju povećanja rasta i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća:
napredovanje u globalnim lancima vrijednosti;
identifikacija novih tržišta i mreža suradnje; poboljšanje kvalitete poduzetničkih potpornih institucija i poslovnog okruženja.
1 (iv) razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine
Prema strateškom cilju 1 “Konkurentno i inovativno gospodarstvo”, jedan od prioriteta u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju poduzetništva i obrta uključuje: poticanje cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i stjecanja poduzetničkih kompetencija.
Prioritetna područja javnih politika za strateški cilj 2. “Obrazovani i zaposleni ljudi”, prioritetna područja javnih politika na području tržišta rada i zapošljavanja su:
• postizanje veće usklađenosti vještina ljudi s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, uključujući i sustav obrazovanja
• unaprjeđenje ljudskih potencijala kroz unaprjeđivanje vještina i znanja radno sposobnog stanovništva, s naglaskom na poduzetničke i digitalne vještine .
Preporuke Vijeća za 2020.
Vijeće preporučuje Hrvatskoj da 2020. i 2021. poduzme mjere za promicanje stjecanja vještina
Prilog D
Nedostatak i neusklađenost vještina među glavnim su preprekama daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkretno sljedeće:
• prekvalifikacija i dokvalifikacija u područjima pametne specijalizacije, s posebnim naglaskom na stjecanje ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;
• Jačanje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visokoobrazovne ustanove i strukovne škole koje su odabrane kao centri izvrsnosti, radi poticanja vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture
1 (v) jačanje digitalne povezivosti
Izvješće za Hrvatsku 2020 .
Navodi da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u području širokopojasne povezivosti. U analitičkom dijelu ističe kako je niska stopa korištenja ultra brzog širokopojasnog interneta što je posljedica, između ostalog, i nedovoljne dostupnosti.
Preporuka Vijeća za 2020.
U djelu o digitalnoj tranziciji naglašeno je da su ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta, preduvjet za digitalnu tranziciju. Čak dvije od četiri preporuke izravno upućuju na provedbu mjera i nužnost daljnjeg djelovanja prema učinkovitijoj digitalnoj tranziciji, kako kroz povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama (CSR2), tako i kroz daljnja ulaganja u širokopojasni internet (CSR 3).
NRS 2030.
Strateški cilj 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“ kao prioritetno područje između ostalog ističe: Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža
Uvjet koji omogućuje provedbu (ENC 2021. -2027.)
3.1. Nacionalni ili regionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa
Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2021. - 2027. (NP) i Program potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (provedbeni program koji sadržava shemu državne potpore).
Nacionalni plan za cilj ima osiguranje dostupnosti mrežama vrlo velikog kapaciteta za sve Hrvatske građane i gospodarske subjekte.
Prioritetne politike Nacionalnog plana i predviđeni posebni ciljevi između ostalog uključuju osiguravanje potrebnih preduvjeta za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN) na cijelom području Republike Hrvatske za sva kućanstva i javne namjene, uz poticanje uvođenja VHCN mreža u dijelovima, uključujući i otoke, u kojima pod uobičajenim tržišnim uvjetima nije moguće osigurati dostupnost VHCN mreža.
Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti (CP2)
2 (i) promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
Izvješće za Hrvatsku 2020.
Utvrđuje potrebu ulaganja u promicanje mjera energetske učinkovitosti i razvoj pametnih energetskih sustava, posebice u svrhu smanjenja energetske potrošnje u sektoru građevinarstva te uvođenje rješenja povezanih s opskrbom električnom energijom. Također, utvrđuje se potreba povećanja energetske učinkovitosti u gospodarstvu.
Preporuka Vijeća za 2020.
Ulaganja bi trebala doprinijeti ciljevima hrvatske dekarbonizacije i energetske tranzicije zacrtane u NEKP-u. Preporučuje se usmjeravanje ulaganja u područja zelene i digitalne tranzicije, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije.
NRS 2030
Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“ i „Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena“.
ENC 2021.-2027.
2.1 Strateški okvir politike kojim se podržava obnova stambenih i nestambenih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti, povećanja otpornosti postojećih zgrada na požar i potresna djelovanja te poboljšavanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta.
U prosincu 2020. donesena je Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine čija provedba će se osigurati programima energetske obnove zgrada i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, koje donosi Vlada RH. za razdoblje 2021. - 2030. godine.
2 (ii) promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
Izvješće za Hrvatsku 2020 .
Hrvatska je ostvarila svoj cilj za 2020. za obnovljive izvore energije (OIE), ali postoji potencijal za razvoj obnovljive energije (posebno vjetra i sunca) na troškovno efikasan način. Nužno je osigurati potrebna ulaganja u mjere promicanja obnovljivih izvora energije, posebice u svrhu:
• potpora prelasku na korištenje OIE za grijanje i hlađenje;
• jamčenje većeg korištenja održivih i čistih izvora energije, prije svega energije vjetra i sunca, s posebnim naglaskom na energetsku samoodrživost otoka u skladu s inicijativom „Čista energija za otoke EU-a”.
Preporuka Vijeća za 2020.
Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u OIE što je usklađeno sa zelenom i digitalnom tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije.
NRS 2030
Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“.
ENC 2021.-2027.
2.2 Upravljanje za energetski sektor
U skladu s Uredbom o upravljanju Energetskom unijom RH je izradila Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan(NEKP) koji uključuje podatke o potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za mjere promicanja niskougljučne energije s razrađenim financijskim okvirom.
2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u
Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Promjene se odnose na napredne mjerne sustave (tzv. Pametna brojila), sustave za skladištenje energije (povezane s razvojem tržišnih odnosa), mapiranje potencijala grijanja i hlađenja te usklađivanje razvoja proizvodnje OIE u postrojenjima (koja proizvode električnu i toplinsku energiju) do potencijala za grijanje i hlađenje.
2 (iii) razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)
Izvješće za Hrvatsku 2020.
Nužna su daljnja ulaganja u mjere promicanja energetske učinkovitosti i razvoja pametnih energetskih sustava, posebno u svrhu:
• uvođenje rješenja povezanih s potražnjom i opskrbom električnom energijom koja se odnose na pametnu električnu energiju, distribucijske mreže i skladištenje.
Preporuka Vijeća za 2020 .
Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, a preporuča se usmjeravanje ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije
NRS 2030
Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“.
Posebna pozornost usmjerit će se integriranju digitaliziranog elektroenergetskog tržišta, povezivanju energetskih sustava i djelotvornijem priključivanju OIE na mrežu. Poboljšat će se povezanost elektroenergetske infrastrukture bez dodatnih opterećenja za krajnje korisnike i povećati likvidnost hrvatske burze električne energije kako bi se osigurala fleksibilnost sustava, zadovoljila vršna opterećenja, upravljalo viškovima iz OIE i osigurala stabilnost cijena energije. Poseban naglasak stavit će se na razvoj i primjenu novih tehnologija, koje su nužan preduvjet za dekarbonizaciju energetskog sektora.
ENC 2021.-2027.
2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u
Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete.
2 (iv) promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
ENC 2021. - 2027.
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu adresira klimatske rizike te daje mjere za prilagodbu u svim ranjivim sektorima fokusirajući se na jačanje nacionalnog sustava za potporu prilagodbi te ukazuje da klimatske promjene među ostalim povećavaju opasnost od poplava, olujnih uspora na obali i izlažu RH povećanom riziku od šumskih požara. Strategija identificira prioritetne potrebe za jačanje stručnih, tehničkih i operativnih kapaciteta za učinkovitu provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svim sektorima i razinama upravljanja.
Izvješće za Hrvatsku 2019.
Hrvatska postaje sve osjetljivija na klimatske rizike, osobito poplave i šumske požare, a s obzirom na procijenjene prosječne godišnje troškove štete zbog ekstremnih vremenskih uvjeta od 80 milijuna EUR u razdoblju od 1980. do 2016., može se očekivati da će klimatske promjene biti sve veći problem. Strategija upravljanja rizicima od katastrofa izrađena na temelju Procjene rizika od katastrofa za RH, kao prioritete politike identificira 2 strateška cilja: smanjenje najvećih rizika od katastrofa te povećanje spremnosti za djelotvoran odgovor, i sadrži opis mjera za smanjenje rizika, jačanje otpornosti, smanjenje ranjivosti te poboljšanje mogućnosti reakcije i oporavka.
Preporuka Vijeća za 2019 .
Prepoznata je Hrvatska izloženost klimatskim rizicima.
NRS 2030
Strateški cilj 7 “Sigurnost za stabilan razvoj”, prioritetna područja “Jačanje otpornosti na rizike od katastrofa i unaprjeđenje sustava civilne zaštite” i “Unaprjeđenje sustava vatrogastva” te “Jačanje unutarnje sigurnosti”..
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša:
• prevencija rizika, promicanje otpornosti i prilagodbe na klimatske promjene
• kvalitetno i održivo upravljanje vodama
2 (v) promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
Izvješće za Hrvatsku 2019.
Vodoopskrbne mreže relativno su dobro razvijene, ali ključni problem i dalje je visoka stopa gubitaka u sustavu od 44 % u odnosu na prosjek EU-a od 23 % (Europska komisija, 2017), a u nekim područjima nisu ispunjeni zahtjevi kvalitete za pitku vodu. Izgradnja javne kanalizacijske mreže znatno zaostaje, obzirom da je u 2015. samo 54,6 % stanovništva bilo spojeno na kanalizacijske sustave. Procjenjuje se da su za osiguravanje primjerene razine prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda potrebna znatna ulaganja, a zbog veličine izazova potrebna je učinkovita strategija određivanja prioriteta.
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju promicanja održivog upravljanja vodama:
· ulaganje u prikupljanje i obradu otpadnih voda u aglomeracijama s 2000ES ili više;
· ulaganje u vodu za piće kako bi se smanjilo propuštanje vodoopskrbnih mreža i jamčila kvaliteta vode za piće ako zahtjevi za kvalitetu nisu ispunjeni
· povećanje kapaciteta korisnika kako bi se jamčila dugoročna održivost sektora.
Preporuka Vijeća za 2020.
Prepoznato je da RH zaostaje za prosjekom EU-a u području vodnog gospodarstva i da njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima.
NRS 2030
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša:
• kvalitetno i održivo upravljanje vodama
ENC 2021. - 2027.
2.5 Ažurirano planiranje potrebnih ulaganja u sektore vode i otpadnih voda
Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine (NN 147/2021)definira između ostalog: pojedinačne projekte, način i razdoblje njihove provedbe, sudionike u provedbi, iznose ulaganja i izvore sredstava, prioritet provedbe i praćenje provedbe programa.
2 (vi) promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
Izvješće za Hrvatsku 2019.
Prelazak na odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada umjesto njegova odlaganja na odlagališta sporo napreduje. Prema podacima iz 2019, komunalni otpad koji se odlaže na odlagališta čini 59% ukupnog otpada, što je znatno iznad prosjeka EU (24%). Za poboljšanje uspješnosti gospodarenja otpadom potrebna su znatna ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom.
Preporuka Vijeća za 2020.
Prepoznato je da Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a u području gospodarenja otpadom i njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima.
NRS 2030
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
ENC 2021. -2027.
2.6 Ažurirano planiranje za gospodarenje otpadom (PGO).
Kako bi se uključili ciljevi prelaska na kružno gospodarstvo sukladno ciljevima iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) tijekom 2021. godine donesene su Izmjene Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017-2022. Plan gospodarenja otpadom RH 2023-2028 biti će donesen tijekom 2022. godine te će predstavljati nastavak postojećeg Plana u smislu ciljeva, mjera i aktivnosti
2 (vii) jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
Izvješće za RH 2019.
Gospodarstvo, a posebno turizam, ovisi o održivom upravljanju prirodnim resursima. Hrvatska ima drugu po veličini mrežu Natura 2000 u EU, koja obuhvaća više od trećine njezine kopnene površine i morsku površinu od 4 986 km². Za upravljanje područjima Natura 2000 bit će potrebna ulaganja u cilju povećanja bioraznolikosti i zelene infrastrukture u urbanim sredinama te smanjenja onečišćenja kroz promicanje bioraznolikosti te projekata očuvanja i obnove ekosustava, mjera za zaštitu vrsta i zelene infrastrukture.
Izvješće za RH 2020.
Onečišćenje zraka utječe na zdravlje. EEA procijenila je da u RG 2016. životni vijek bio kraći za približno 12,2 g života na 1000 stanovnika zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama (PM2,5), što je iznad prosjeka EU-a od 8 g. Smanjenje emisija i koncentracija koje onečišćuju zrak zahtijeva smanjenje emisija nastalih proizvodnjom električne i toplinske energije iz krutih goriva, promicanje učinkovitog grijanja te povećanje efikasnosti i korištenja javnog prijevoza.
Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje 2020.-2029.
Preporuka Vijeća za 2020.
RH bi trebala promicati ulaganja u sektore koji su poticajni za rast i tako doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji, pogotovo ulaganja u okolišnu infrastrukturu.
NRS 2030
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.
Prioriteti provedbe politike su:
• smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova
• razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova i naselja
• očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti te održivo upravljanje ekosustavima, prirodnim dobrima i bioraznolikošću.
Uvjet koji omogućuju provedbu 2021. -2027.
2.7 Prioritetni akcijski okvir (PAO) za potrebne mjere očuvanja koje uključuju sufinanciranje Unije .
2 (viii) promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika
Izvješće za Hrvatsku 2020.
Nije ostvaren značajniji napredak u promicanju održivog gradskog prometa. Ostvaren je napredak u širenju željezničke TEN-T mreže, ali je napredak izostao u području održivog gradskog prometa. Potrebna su ulaganja u cilju promicanja održive multimodalne gradske mobilnosti.
Preporuka Vijeća za 2020.
Hrvatska bi trebala usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi internet.
NPR 2020.
Reformsko područje 1.2. Investicijska politika okrenuta budućnosti, mjera ekonomske politike 1.2.4. Ekologizacija prometa
Uvjet koji omogućuje provedbuENC 2021. -2027.
3.2 Sveobuhvatno planiranje prijevoza na odgovarajućoj razini
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)
Utvrđeni ciljevi na području održive intermodalne urbane mobilnosti su:
• opći cilj CO1 i specifični ciljevi za javni prijevoz i oblike prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova SC1- SC5
NRS 2030.
Strateški cilj 10. Održiva mobilnost sadrži između ostalog i slijedeća dva prioritetna područja javnih politika:.
1. Modernizacija i izgradnja željezničkih pruga, promicanje integriranog urbanog prijevoza
2. Uspostava novih prometnih procesa u svim vidovima prometa i autonomnih sustava za mobilnost
Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među ostalim navodi kako je u dio ekološki prihvatljivog prijevoza malen, te su potrebni dodatni napori u pogledu razvoja održivog i integriranog javnog prijevoza, kao i gradskih i prigradskih mobilnih sustava s niskim emisijama ugljika.
Povezanija Europa jačanjem mobilnosti (CP 3)
3 (i) razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
Prilog D
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno:
• dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba;
Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće:
• otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama;
• razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture;
• bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži
Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet.
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)
Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO9 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz.
NRS 2030.
Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost” Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako se glavne cestovne linije u sklopu mreže TEN-T trebaju dodatno modernizirati te osigurati veća cestovna sigurnost, kako bi se snažnije podržalo jedinstveno europsko prostorno područje te Hrvatska postala jedan od glavnih prometnih pravaca Europe.
3 (ii) razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanje pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
Prilog D
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno:
• dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba;
Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće:
• otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama;
• razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture;
• bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži
Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet.
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)
Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže koja nije TEN-T, a koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO8 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz.
NRS 2030.
Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost”.
Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među ostalim navodi kako specifičan prometni izazov za Hrvatsku predstavljaju brojni hrvatski otoci koji su loše povezani i nedovoljno dostupni.
Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (CP 4)
4 (ii) poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanje otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D : jamčenje ravnopravnog pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, uključujući ulaganja u infrastrukturu i opremu, a posebno u RPOO, posebno za ranjive skupe i u manje razvijenim područjima; pružanje potpore obrazovanju i osposobljavanju nastavnika i odgojitelja.
Preporuka Vijeća ( CSR ) za 2019 : (2) Provesti reformu sustava obrazovanja i poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada (11) Socioekonomske razlike važna su odrednica razine obrazovanja u Hrvatskoj Hrvatski su rezultati obrazovanja ispod prosjeka Unije. Hrvatska provodi eksperimentalnu kurikularnu reformu, ali će ona svoj puni potencijal ostvariti samo ako se provede u cijelosti i uz istodobno usavršavanje nastavnog osoblja. CSR za 2020: (20) Trebalo bi poboljšati kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja i usavršavanja na svim razinama i treba nastaviti s provedbom kurikularne reforme.
NRS 2030 pod prioritetna područja javnih politika stavlja: pristupačnost RPOO, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja (VO) te usklađeno i perspektivno tržište rada, konkretnije: osiguravanje jednakih uvjeta odgoja i obrazovanja postupnim uvođenjem CDŠ; podizanje čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti; razvoj cjelovite potpore djeci/učenicima, posebice ranjivim skupinama; podizanje kvalifikacijskih standarda odgojno-obrazovnih radnika; povećanje kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti SOO i programa obrazovanja odraslih; unaprjeđenje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti VO, razvoj studentskog standarda i infrastrukture.
Europski stup socijalnih prava pod načelom Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje navodi kako svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada.
4 (iii) promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D navodi visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u soc. usluge i infrastrukturu centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, centara za posebno skrbništvo i pružatelja usluga i kako bi se potaknula aktivna uključenost u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice.
Nacionalnom razvojnom strategijom (NRS 2030) predviđeno je da će se ulaganjem u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga, pridonijeti poboljšanju kvalitete života u svim krajevima Hrvatske. Povezana prioritetna područja su: razvijanje regionalne dimenzije borbe protiv siromaštva, uz prilagodbu javnih politika posebnostima i izazovima pojedine lokalne zajednice te poboljšanje pristupa, priuštivosti i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga.
Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga 2021. do 2027. godine predviđeno je proširenje mreže pružatelja usluga što zahtijeva uspostavljanje novih mehanizama za unapređenje i kontrolu kvalitete usluga koje se pružaju na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini te osiguranje dodatnih sredstava za financiranje. Dostupnost, pristupačnost i priuštivost kvalitetnih socijalnih usluga i skrbi u rijetko naseljenim ruralnim regijama s većim udjelom starijeg stanovništva poseban je izazov.
Nacionalnom razvojnom strategijom RH ( NRS 2030.) kao jedan od prioriteta prepoznato je unaprjeđenje sveobuhvatnog sustava i infrastrukture za pružanje usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata. Postoji potreba za daljnjim razvojem infrastrukture namijenjene pružanju izvaninstitucionalne podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata te drugoj populaciji sukladno zakonskim propisima.
4 (v) osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice
Izvješće za Hrvatsku 2019. Prilog D utvrđuje visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju poboljšanja dostupnosti, učinkovitosti i stabilnosti pružanja usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi poput restrukturiranja bolničke skrbi i jačanja ambulantnih usluga, posebno usluga primarne i dugoročne skrbi, uključujući infrastrukturu i opremu, uklanjanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi te manjkavosti infrastrukture, nedostatka radne snage u zdravstvenom sektoru na temelju mapiranja potreba i daljnje uvođenje usluga e-zdravstva i bolja primjena digitalnih rješenja npr. telemedicine.
NRP 2020 . navodi kako je potrebno unaprijediti sustav zdravstvene zaštite sustavnom i učinkovitom primjenom IKT, tj. uspostaviti nacionalni sustav upravljanja zdravstvenim informacijama.
NRS 2030. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju zdravstvene infrastrukture , osiguravanje financijske održivosti zdravstvenog sustava, bržu digitalizaciju zdravstvenog sustava, unaprjeđenje upravljačkih kapaciteta uspostavom nacionalnog sustava upravljanja informacijama, unaprjeđenje zdravstvene zaštite za ranjive skupine, revitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka.
CSR 2020 . navodi kako je potrebno unaprijediti otpornost zdravstvenog sustava, promicati uravnoteženu zemljopisnu raspoređenost zdravstvenih radnika i ustanova, bližu suradnju upravnih tijela na svim razinama i ulaganja u e-zdravstvo.
NPRZ 2021.-2027. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju i funkcionalnu integraciju bolnica, modernizaciju zdravstvenih usluga cjelovitim jačanjem primarne zdravstvene zaštite prema potrebama svake zdravstvene regije, razvoj sustava za učinkovitiji transport pacijenata ili zdravstvenih resursa, uključujući helikoptersku hitnu medicinsku službu, informatičko povezivanje svih pružatelja zdravstvenih usluga rvitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka.
4 (vi) jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama
Prilog D udio izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje visok. Unatoč relativno visokoj nezaposlenosti, u nekim sektorima nedostaje radne snage.
CSR 2020 poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku te povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicati stjecanje vještina. Dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Nova europska agenda za kulturu koristiti snagu kulture i kulturne raznlikosti za socijalnu koheziju i dobrobit.
Europsko jamstvo za djecu važan dio učenja, odvija se kroz sport, zabavne ili kulturne aktivnosti, posebice za djecu u nepovoljnom položaju.
Europski stup socijalnih prava 3.2 Vještine i jednakost te 3.3 Socijalna zaštita i uključenost te cilj 8 dostojanstven rad i gospodarski rast.
Europski gospodarski i socijalni odbor turistička aktivnost predstavlja socijalni turizam kada su zadovoljeni određeni kriteriji.
NRS RH 2030. jačanje i promicanje participacije u kulturi kao jedan od prioriteta javne politike kojima će se pridonijeti razvoju kulture i medija te prioritet ulaganja u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete društvene infrastrukture i usluga, uključujući i kulturnu infrastrukturu i programe. Navodi se i razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija radi produljenja sezone kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu.
NP borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2021.-2027. ističe problem neujednačenog pristupa i sudjelovanja u kulturi za građane RH.
Nacrt Strategije razvoja održivog turizma 2030. će za cilj imati uravnoteženi razvoj održivog turizma na čitavom prostoru i razvoj proizvoda koji mogu učiniti odmak od principa sunce i more te osigurati razvoj kontinentalnog turizma potpomognutih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.Prioriteti
Upućivanje: članak 22. stavak 2. i članak 22. stavak 3. točka (c) UZO-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.Prioriteti osim tehničke pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.Naslov prioriteta [300] (ponavlja se za svaki prioritet)– 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.Specifični cilj (ponavlja se za svaki odabrani specifični cilj, za prioritete osim tehničke pomoći) – 1 (i) R azvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Sinergijski programi s programom Obzor Europa, odnosno komplementarno i kumulativno financiranje projekata hrvatskih korisnika te financiranje potrebno za sudjelovanje u okviru Europskih partnerstava i misija kako bi se hrvatske znanstvenike i poduzetnike dodatno potaknulo na sudjelovanje u međunarodnim kompetitivnim programima.
Primijenjena istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) koja pomiču granice istraživanja i znanja te doprinose razvoju novih tehnologija i inovacija u područjima pametne specijalizacije. Ulaganje predstavlja nastavak financiranja uspostavljenih centara izvrsnosti, koji okupljaju i umrežuju najbolje znanstvenike na nacionalnoj razini fokusirane na specifične istraživačke teme. Cilj je pospješiti postizanje međunarodno priznatih i nacionalno relevantnih istraživačkih rezultata ZCI-ja uz fokus na razvoj novih tehnologija i njihovoj primjeni u gospodarstvu, vodeći računa o najnovijim europskim i globalnim trendovima.
Poticanje tržišno orijentiranih istraživačko-razvojnih aktivnosti znanstvenih organizacija kroz pojačane aktivnosti primijenjenih istraživanja , i inovacijskih aktivnosti, povezivanje s komplementarnim istraživačkim skupinama ili poduzetnicima te prijenos tehnologije i znanja s ciljem povećanja razvoja novih proizvoda i procesa, u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije (S3). Time će se uspostaviti kritična masa primijenjenih istraživanja i povećati prijenos rezultata u gospodarstvo.
Podrška projektima u ranoj fazi razvoja - kroz financiranje projekata provjere inovativnog koncepta. Financiranjem aktivnosti demonstracije tehničke izvedivosti, izrade funkcionalnog prototipa te provjere i zaštite intelektualnog vlasništva osigurat će se pred-komercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta i smanjiti investicijski rizik u kasnijoj fazi razvoja i komercijalizacije.
Jačanje uloge Ureda za transfer tehnologije (UTT) – kroz aktivnosti savjetovanja i potpore inovacijskom procesu koje provode UTT. Vještine i znanja koje će poslovna zajednica i istraživači steći putem podrške i usluga od strane UTT-a uključuju npr. zaštitu prava intelektualnog vlasništva (IV), izradu analiza tržišta i poslovnih planova, pripremu strategije zaštite i marketinških aktivnosti u zaštiti IV (licenciranje, ugovaranje, realizacija sporazuma o komercijalizaciji), znanja potrebna za pristup tzv. pre-seed financiranju te podršci za razvoj proizvoda i sl. Time će se izravno unaprijediti kapaciteti inovativnih poduzeća i znanstvenih organizacija te efikasnost ulaganja u IRI.
Pružanje stručne podrške od strane znanstveno-istraživačkih organizacija (ZIO); DIH-ova, CKOM-a i drugih pružatelja usluga MSP-ovima za troškove testiranja, ispitivanja, demonstracijskih aktivnosti, kao i korištenja stručnih tehničkih znanja za potrebe inovativnih procesa i komercijalizacije inovacija (Inovacijski vaučeri).
Podrška novoosnovanim MSP-ovima u znanjem intenzivnim sektorima za razvoj novih i inovativnih proizvoda/usluga/procesa temeljem transfera tehnologija sa znanstvenim organizacijama TRL 2-5. Fokus će biti na aktivnostima razvoja proizvoda s ciljem jačanja sposobnosti MSP-ova za IRI te uvođenju novih ili značajno poboljšanih procesa i proizvoda s tržišnim potencijalom za rast i izvoz.
Podrška investicijama novoosnovanih poduzeća do 5 godina starosti, za lansiranje proizvoda i usluga koji su novi na tržištu, s naglaskom na radikalne inovacije i znatno poboljšanje u komercijalizaciji proizvoda i usluga uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva TRL 5-8.
Ulaganje u javnu tehnološku i inovacijsku infrastrukturu usmjerenu na potrebe poslovnog i industrijskog sektora koje će omogućiti jačanje utjecajnih istraživačkih rezultata i istraživačko-poslovnu suradnju kao značajnih izazova identificiranih u S3. Fokus ulaganja bit će na razvoju infrastrukture za provođenje primijenjenih, tržišno vođenih istraživanja i na razvoju novih tehnologija s ciljem tehnološkog unaprjeđenja hrvatskog gospodarstva. Infrastruktura će odgovoriti na potrebe poslovnog sektora, odnosno velikog broja novih malih i srednjih poduzeća koja nemaju kapaciteta za vlastita ulaganja u inovacijsku infrastrukturu neophodnu za razvoj novih proizvoda i usluga. Također, omogućit će se znanstvenicima i poduzetnicima provođenje IRI aktivnosti temeljenih na novim znanstvenim postignućima kao i upoznavanje s novim svjetskim znanstveno-istraživačkim trendovima i inovacijama što je preduvjet za privlačenje istraživačkih talenata.
Izgradnja strateške infrastrukture za uspostavu multidisciplinarnih platformi za provođenje vrhunskih kolaborativnih istraživanja i inovativne primjene u gospodarstvu i društvu. Multidisciplinarne istraživačke platforme, odgovor su na potrebu jačanja istraživačke infrastrukture identificirane u S3, a predvodit će istraživačka nastojanja u S3 prioritetnim područjima i istraživačkim temama u kojima je prepoznata postojeća sposobnost hrvatske znanosti i buduće prilike za gospodarstvo. Infrastrukturne platforme djelovati će kao funkcionalne cjeline organizirane u multidisciplinarnom okruženju, a fokusirati će se na povezivanje aktivnosti vodećih hrvatskih znanstvenika s Europskim istraživačkim prostorom te s poslovnim sektorom.
Potporna infrastruktura za operaciju "Jačanje kompetencija istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju". Za te potrebe ulaganje uključuje popratnu aktivnost adaptacije i opremanja prostora za provedbu programa razvoja vještina na centraliziranom mjestu.
Vlasnička i kvazi-vlasnička ulaganja u projekte poduzetnika (posebno start-up ili scale-up tvrtki) u početnim ili ranim fazama razvoja i fazama rasta visokotehnoloških poduzeća čiji razvoj se temelji na novim tehnologijama i inovacijama, uključujući akceleratorsku aktivnost sa mentorskom komponentom, kao i dioničko financiranje putem rizičnog kapitala u ranim fazama razvoja za komercijalizaciju inovacija.
Jačanje Europskog centra za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina (ECINTV) će obuhvaćati širok spektar usluga koje će osigurati razvoj inovacija, podršku razvoju nacionalnog inovacijskog potpornog sustava potičući međusektorsku suradnju, odnosno suradnju svih dionika inovacijskog sustava i jačanje digitalnih vještina s ciljem digitalne transformacije poduzeća.
Razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih procesa kroz povećanje ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj i inovacije u skladu sa S3 uključujući suradnju sa znanstvenim sektorom.
VPZEI (Važan projekt od zajedničkog europskog interesa) u S3 tematskim područjima uključujući suradnju sa znanstvenim sektorom.
Vezano uz povezane vrste aktivnosti i njihov doprinos makroregionalnim strategijama, u programskom razdoblju 2021.-2027., Republika Hrvatska planira doprinos Strategiji za dunavsku regiju (EUSDR) točnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a.
Također, aktivnosti doprinose i PP7 – Društvo znanja, aktivnosti promicanja sudjelovanja u EU programima za istraživanje i razvoj, posebno Obzor kroz sinergijske programe, investicije u istraživačku i inovacijsku infrastrukturu i kapacitete.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost .
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
studenti
znanstvenici, tj. istraživači
poduzetnici
poduzetničke potporne institucije (DIH-ovi, inkubatori, akceleratori i dr.)
znanstvene organizacije
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Specifične mjere koje ostvaruju pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama, informacijsko-komunikacijsk u pristupačnost te razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn.
Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti ( pristupačne/prilagođene web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije i uključivanja marginaliziranih skupina.
Prilikom razvoja baza podataka i primjene novih tehnologija, gdje je primjenjivo, koristit će se odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere zaštite osobnih podataka (npr. enkripcija i pseudonimizacija, stroge mjere kontrole pristupa podacima, redovito brisanje osobnih podataka koji više nisu potrebni ili relevantni, primjena načela integrirane zaštite privatnosti i sl.)
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne uzore.
Promicanje aktivnosti kojima se želi uspostaviti bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života u istraživačkom i inovacijskom sektoru.
Promicanje sudjelovanja žena i nedovoljno zastupljenih skupina u istraživačkom i inovacijskom sektoru, promicanje spolne ravnoteže u istraživačkim ustanovama i upravnim odborima.
Mjere kojima će se pratiti kako programske aktivnosti i projekti doprinose ravnopravnosti spolova, odnosno praćenje broja žena koje sudjeluju u projektnim aktivnostima kao korisnice i unutar ciljanih grupa.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Posebnim ciljem 1(i) Razvoj i poboljšanje istraživačkih i inovacijskih sposobnosti, te povećana primjena naprednih tehnologija podupire se Aktivnost 1 Akcijskog plana Strategija Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR) koji se odnosi na Poticanje suradnje i razmjene iskustva između MSP-ova, akademske zajednice, javnog sektora i civilnog društva u područjima u kojima Dunavska regija ima značajne prednosti.
Posebnom cilju 1(i) doprinijet će se kroz aktivnosti:
Jačanje umrežavanja, razmjena znanja unutar EUSDR kroz poticanje suradnje i razmjenu iskustva znanstvenih institucija i gospodarskih dionika
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]
SC 1(i) će se djelomično financirati putem financijskih instrumenata. Financijski instrumenti će se koristiti za vlasnička i kvazi-vlasnička ulaganja u projekte poduzetnika (posebno start-up ili scale-up tvrtki) ) u početnim ili ranim fazama razvoja i fazama rasta visokotehnoloških poduzeća čiji razvoj se temelji na novim tehnologijama i inovacijama (aktivnih MSP-ova u ranoj fazi razvoja, koji traže dodatna sredstva ulagatelja i onih koji su u procesu osnivanja) , uključujući akceleratorsku aktivnost sa mentorskom komponentom, kao i dioničko financiranje putem rizičnog kapitala u ranim fazama razvoja za komercijalizaciju inovacija
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO01
Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)*
poduzeća
277
3207
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 02
Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava*
poduzeća
49
1107
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 03
Poduzeća s primljenom potporom financijskim instrumentima*
poduzeća
28
100
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO04
Poduzeća koja primaju nefinancijsku potporu
poduzeća
200
2000
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO05
Nova poduzeća koja su primila potporu*
poduzeća
39
552
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO07
Istraživačke ustanove koje sudjeluju u zajedničkim istraživačkim projektima
istraživačke institucije
0
75
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO08
Nominalna vrijednost opreme za istraživanje i inovacije
euro
0
45.195.096
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 10
Poduzeća koja surađuju s istraživačkim ustanovama
poduzeća
0
104
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RSO1.1.1
Specifični pokazatelj: Broj kolaborativnih IRI projekata
Broj projekata
20
209
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata6
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR 01
Stvorena radna mjesta u subjektima s primljenom potporom*
broj radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena
0
2020
345
MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR 02
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti)
Euro
0
2020
166.930.000
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava , MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR03*
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koji uvode inovacije u proizvode ili postupke
poduzeća
0
2022
420
MIS,
, Post-provedbeno izviješće
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR04*
MSP-ovi koji uvode tržišne ili organizacijske inovacije
poduzeća
0
2020
146
MIS,
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR06*
Podneseni zahtjevi za izdavanje patenta
zahtjevi za patent
0
n/p
25
Post-provedbeno izvješće; Europski patentni ured
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR 07
Zahtjevi za žigove i registraciju dizajna*
zahtjevi za žigove i za registraciju dizajna
0
2020
178
MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR08
Publikacije iz projekata za koje je dodijeljena potpora
publikacije
0
n/p
160
Post-provedbeno izvješće; Scopus
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR102*
Istraživačka radna mjesta stvorena u objektima s primljenom potporom
godišnji full time equivalent
0
n/p
125
Post-provedbeno izvješće
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR98
Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga)1*
zaposleni
0
2020
4.000
MIS
1.
1(i)
EFRR
Manje razvijene
RSR 1.1.1.
Specifični pokazatelj: Broj istraživača u poboljšanim objektima istraživačke infrastrukture
Ekvivalent punom radnom vremenu
0
n/p
618
Završno izvješće
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
004 Ulaganja u fiksnu imovinu, uključujući istraživačku infrastrukturu, u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija
240.358.737
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
010 Aktivnosti istraživanja i inovacija u MSP-ovima, uključujući umrežavanje
208.717.990
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i) razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
012 Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetencija, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti)
39.445.284
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
023 Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama
9.748.428
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća
74.622.542
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
028 Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja
68.238.994
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i).
01
581.132.075
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)
02
60.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)
33
641.132.075
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)
02
164.544.781
1.
EFRR
Manje razvijene
1(i)
03
476.587.294
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 1 (ii) Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Daljnja digitalizacija i unapređenje javnih e-usluga za privatne i poslovne korisnike preduvjet je digitalne transformacije društva te stvaranja modernog i transparentnog društva  e pozitivnog poslovnog okruženja. Sve predložene aktivnosti imaju izravnu poveznicu na unaprjeđenje poslovne klime i prava građana, kao i povećanje dostupnosti javnih e-usluga za građane i poduzeća te su jedan od mehanizama osiguranja održivosti dosad započetih projekata digitalizacije, s ciljem uspješne digitalne transformacije javne uprave . Pružit će se potpora za razvoj zajedničkih rješenja na najučestalije potrebe građana i poduzeća, te su odabrani sljedeći prioriteti koji su u skladu sa Akcijskim planom eUprave:
a. modernizacija javne uprave korištenjem digitalnih rješenja u cilju pružanja visokokvalitetnih javnih e-usluga
b. administrativno rasterećenje i olakšavanje digitalne interakcije između javne uprave, građana i poduzeća
c. omogućavanje mobilnosti građana i poduzeća omogućavanjem prekogranične elektroničke interoperabilnosti.
Aktivnosti uključuj u :
a. Podršku za uvođenje učinkovitije e-uprave za pametnije pružanje javnih usluga i daljnju digitalizaciju javnih usluga, stvaranjem pouzdanih, intuitivnih, inkluzivnih i učinkovitih i sigurnih javnih e-usluga koje su vođene potrebama korisnika, jačajući usvojeni zajednički pristup kroz integriranu i koherentnu implementaciju e-uprave unutar i među različitim razinama vlasti te sukladno Akcijskom planu za eUpravu na razini EU-a (otvoreni poziv usmjeren na tijela državne uprave, sukladno prethodno navedenim prioritetima i kriterijima za dizajn e-usluga)
b. Buduća digitalna rješenja za e-upravu uz uspostavu GovTechLab ekosustava radi uvođenja naprednih tehnologija, inovativnih digitalnih proizvoda i usluga u javnu upravu, temeljem suradnje sa MSP-ovima i akademskom zajednicom
c. Digitalizaciju usluga lokalne i područne (regionalne) samouprave kao podrška zajedničkom obavljanju poslova, temeljem zajedničkih zahtjeva za interoperabilnost, uključivost, dostupnost, otvorenost, transparentnost, pouzdanost i sigurnost
d. Razvoj novih i inovativnih e-pravosudnih usluga usmjerenih na građane i poduzeća, s ciljem modernizacije i promicanja pristupačnog pravosuđa
e. Unaprjeđenje usluga povezanih sa zemljišnim knjigama za bolje poslovno okruženje
f. Eksternalizaciju Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) za potrebe gospodarstva i NGO sektora s ciljem omogućavanja prekograničnog poslovanja i osiguravanja prekogranične elektroničke interoperabilnosti sa sustavima drugih država članica (izravna dodjela)
Navedene aktivnosti obuhvatit će i podršku za jačanje kibernetičke sigurnosti javnih usluga, razvijanje digitalnih vještina i jačanje kapaciteta za usluge e-uprave i e-pravosuđa odnosno digitalizaciju, uz jačanje sudjelovanja i uključivanje građana i poduzeća u digitalnu transformaciju. Realizacija predloženih aktivnosti rezultirat će e-upravom i e-pravosuđem koji omogućuju građanima i gospodarskim subjektima jednostavan pristup uslugama i informacijama putem interneta i drugih elektroničkih kanala komunikacije, uključujući prekogranične usluge.
Ulaganja u strateška, visokotehnološka rješenja informacijsko komunikacijskih tehnologija (machine learning, IoT i sl. na postojećim postrojenjima) i unapređenje poslovnih procesa MSP-a
Podrška poduzećima kroz stručne usluge za izradu strategija digitalizacije, poboljšanje digitalnih vještina, digitalni marketing, kibernetičku otpornost, primjenu složenih digitalnih proizvoda i usluga
Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova kroz uvođenje novih tehnologija i primjena rješenja elektroničkog poslovanja (i uz moguću suradnju s digitalno-inovacijskim hub-ovima)
Jačanje digitalnih inovacijskih centara: podrška za projekte EDIH-ova - sufinanciranje uz program Digitalna Europa i podrška za aktivnosti DIH-ova
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost .
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Poduzetničke potporne institucije - E/DIH-ovi
Poduzeća
Istraživačke organizacije
Tijela javne uprave (tijela državne uprave, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima) i službenici zaposleni u tijelima javne uprave
Pravosudna tijela,suci, državni odvjetnici
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Posebne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među pripadnicima manjina, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku.
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Pristupačnost internetskih stranica, programskih rješenja, mobilnih aplikacija tijela javnog sektora – u okviru aktivnosti: podrške tijelima državne i javne uprave u razvoju i nadogradnji te ubrzavanju digitalnih javnih usluga, proizvoda i procesa
Dostupnost sadržaja putem više od jednog osjetila (npr. alternativa za zvučne zapise, tekst jednostavan i razumljiv za čitanje i sl.) u kontekstu e-Uprave
Primjena načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među ženama, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku.
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Dio sredstava planira se usmjeriti prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Očekuje se znatan doprinos EUSDR  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1.ii Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti , podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a:
· Aktivnost 2: Uspostava Inovativnog digitalnog ekosustava u Dunavskoj regiji s ciljem potpore MSP-ovima u suočavanju s izazovima digitalizacije
· Aktivnost 4: Poboljšanje poslovne potpore za jačanje inovativnih i digitalnih kapaciteta žena poduzetnica
· Aktivnost 5 : Poboljšanje primjene tehnologije umjetne inteligencije u MSP-ovima u Dunavskoj regiji
Posebnom cilju 1.ii doprinijet će se kroz aktivnosti:
· Potpora digitalnom umrežavanju dionika Dunavske makroregije
· Doprinos ulaganjima u razvoj i primjenu pametnih digitalnih/AI rješenja u makroregionalnom i transnacionalnom okružju
· Potpora transformaciji poslovnih modela kroz digitalizaciju i pronalaženje novih poslovnih prilika na transnacionalnoj razini
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]
Za SC1(ii) n ije predviđeno korištenje financijskih instrumenata. O peracije iz područja javne uprave će se provesti putem izravne dodjele bespovratnih sredstva korisniku koji je javno tijelo/tijelo državne uprave. Ulaganje neće stvoriti prihod niti uštedu. Operacija je u skladu s pravilima EU o državnim potporama i slijedi sva primjenjiva pravila i postupke. Za operacije u području gospodarstva bespovratnim sredstvima potpora će se pružiti MSP-ovima za uvođenje novih rješenja kroz inovacije procesa i organizacije te za digitalizaciju poslovanja, ali i za olakšavanja pristupa međunarodnim tržištima te neophodno osposobljavanje i savjetovanje, zbog ublažavanja financijskih rizika povezanih s neizvjesnim budućim novčanim tokovima projekata. Bespovratnim sredstvima podržati će se i novoosnovana te poduzeća mladih i žena kao najugroženija i najizloženija društvenim i gospodarskim utjecajima.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO14
Javne institucije s primljenom potporom za razvoj digitalnih usluga i aplikacija
Javne institucije (broj)
19
43
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 01
Poduzeća koja su primila potporu
poduzeća
250
5333
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 02
Poduzeća koja su primila potporu u obliku bespovratnih sredstava*
poduzeća
293
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 04
Poduzeća koja su primila nefinancijsku potporu*
poduzeća
250
5040
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 05
Nova poduzeća koja su primila potporu*
poduzeća
45
785
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR11
Korisnici novih javnih digitalnih usluga i aplikacija*
korisnici/godina (broj)
0
2021
925.500
izvješće o projektu / statistika e-Građani
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 02
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori
EUR
0
46.020.971
ZNS
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 03
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode ili procese*
poduzeća
0
756
ZNS
1.
1(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 13
Poduzeća koja su postigla visok digitalni intenzitet*
poduzeća
0
797
ZNS
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
016 IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije
66.000.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
013 Digitalizacija MSP-ova (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i novoosnovana poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B)
74.033.432
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)
01
140.033.432
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)
33
138.533.432
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)
28
1.500.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(ii)
03
140.033.432
ti. *
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Aktivnosti koje doprinose pojačanom rastu i konkurentnosti MSP-ova, osiguranjem pristupa financiranju MSP-ova za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti, odnosno za investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu uključujući i obrtna sredstva, posebno u S3 područjima i područjima koja zaostaju u razvoju uključuju:
Podršku ulaganjima poduzeća koja rezultiraju povećanjem produktivnosti, stvaranjem novih radnih mjesta i usvajanjima principa zelene i digitalne tranzicije (npr. industrija 4.0, kružno gospodarstvo, energetska učinkovitost), s posebnim naglaskom na tematska područja obuhvaćena S3 na područja koja zaostaju u razvoju te radno-intenzivnim industrijama, kao i ulaganjima u modernizaciju energetski intenzivnih industrija te olakšavanje pristupa globalnom tržištu
Pomoć poduzećima u izgradnji održivih i otpornih sustava i procesa kroz inovacije procesa i organizacije poslovanja te usavršavanja djelatnika za primjenu novih poslovnih modela
Podršku uključivanju MSP-ova u lance vrijednosti kako bi inovacijama procesa i/ili poslovanja uspostavili dugoročne dobavljačke odnose/lance vrijednosti sa drugim poduzećima u ciljanom strateškom segmentu
Podrška ulaganjima MSP-ova za razvoj održivog turizma koja rezultiraju diverzifikacijom turističke ponude, produljenjem turističke sezone, smanjenjem prekomjernog turizma i većom kvalitetom turističke ponude
o Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u djelatnostima turizma, ugostiteljstva i sporta koja rezultiraju uvođenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poslovanje uključujući posredničke online platforme i tehnologije za razvoj novih oblika turističke ponude i upotrebu podataka provoditi će se kao horizontalna aktivnost prilikom pružanja podrške MSP-ovima za razvoj održivog turizma
Aktivnosti -poticanja osnivanja i poslovanja poduzeća s naglaskom na poduzetništvo žena i mladih, promicanja poduzetništva u društvu te izgradnje održivih i otpornih sustava poslovne podrške uključuju:
Poticanje osnivanja novih poduzeća, poticanje ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih,
Promocija ženskog poduzetništva - kroz aktivnosti koje će doprinijeti podizanju svijesti o specifičnostima poduzetništva žena u Hrvatskoj, promicanju najboljih praksi u politici ženskog poduzetništva i izgradnji kapaciteta nacionalnih i regionalnih mreža i udruga žena poduzetnica
Pomoć MSP-ovima u izgradnji održivih i otpornih sustava kroz izradu modela „ranog upozoravanja“
Aktivnosti usmjerene prema jačanju izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciji poslovanja te uključivanju u međunarodne lance vrijednosti kroz:
Potporu MSP-ovima povezanu s internacionalizacijom i širenjem tržišta (koja obuhvaća sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, uključujući organiziranje poslovnih susreta (gospodarskih izaslanstava, matchmaking i/ili B2B događanja u zemlji i inozemstvu) i informativnih događanja na temu internacionalizacije
Potporu poduzećima za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/ usluga/procesa
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost .
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Poduzeća
Samostalne stručne poslovne organizacije i udruženja
Poduzetničke potporne institucije
Poduzetničke mreže
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Građani Republike Hrvatske i opća javnost
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
pozitivne mjere za uklanjanje društvenih stereotipa, uključujući informativne i komunikacijske aktivnosti
Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.).
Pozitivne mjere promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Specifičnim infrastrukturnim ulaganjima ostvarit će se pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama putem razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna, informacijsko-komunikacijsku pristupačnost te kroz pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.).
Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti koje apostrofiraju važnost sudjelovanja ranjivih skupina u svim predviđenim aktivnostima te putem promicanja primjera dobre prakse sudjelovanja ranjivih skupina u poduzetničkim aktivnostima u sektoru. U pozivima posebno će se pratiti i broj pripadnika ranjivih skupina koji su korisnici financijskih potpora.
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Primjena pozitivnih mjera za promicanje sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima.
Promicanje sudjelovanja žena na upravljačkoj i odlučujućoj razini.
Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti putem kojih će se eliminirati spolni stereotipi promicanjem sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima, promicanjem aktivnosti uspostavljanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u turističkom sektoru te promicanjem spolne ravnoteže na upravljačkim radnim mjestima u sektoru, a u pozivima posebno će se pratiti i broj žena koje su korisnice financijskih potpora.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Očekuje se znatan doprinos Strategiji za dunavsku regiju (EUSDR)  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i stvaranje novih radnih mjesta u MSP-ovima, uključujući produktivna ulaganja podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a:
Aktivnost 3: Poboljšanje okvirnih uvjeta, programa potpore i izgradnje kapaciteta dionika kako bi se poboljšala suradnja između klasterskih inicijativa i regionalnih inovacijskih strategija, s naglaskom na ruralna područja
Posebnom cilju 1.iii doprinijet će se kroz aktivnosti:
Doprinos unaprjeđenju inovativnih kapaciteta žena poduzetnica kroz potporu umrežavanju i stvaranju mreže poduzetnica Dunavske regije
Unaprjeđenje digitalnih vještina žena poduzetnica u Dunavskoj regiji
Potpora MSP-ovima kroz sudjelovanje na sajmovima/ B2B sastancima u svrhu olakšanja pristupa MSP-ova međunarodnom/transnacionalnom tržištu
Potpora uključenju hrvatskih MSP-ova u transnacionalne lance vrijednosti
Poticanje suradnje i umrežavanja MSP-ova kao potpora procesu internacionalizacije MSP-ova
Financiranjem poduzetnika iz sektora turizma i ugostiteljstva doprinijet će se Strategiji za jadransku i jonsku regiju i to četvrtom stupu Održivi turizam, gdje je kao jedna od ključnih potrebnih aktivnosti definirano: „Poboljšanje rasta i učinka MSP-a kroz - diverzifikaciju, I&R - Novi nacionalni i transnacionalni klasteri malih i srednjih poduzeća u području turizma.“
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Direktna potpora poduzetnicima putem FI će se pružiti za financijski održiva ulaganja ,za koja je otežana dostupnost financiranja iz tržišnih izvora,, kroz financijske proizvode: zajmove i jamstva te moguću kombinaciju FI s bespovratnim sredstvima u sklopu jedne FI operacije i to: mali zajmovi za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, portfeljna i pojedinačna jamstva za investicijska ulaganja i obrtna sredstva , razvojni krediti veće vrijednosti za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, u sektoru turizma i ugostiteljstva.
Planirana je i široka lepeza tržišno prilagođenih dužničkih proizvoda: zajmovi te pojedinačna i portfeljna jamstva, kratkoročni zajmovi male vrijednosti kao kombinacija investicijskog i financiranja obrtnog kapitala ili financiranja isključivo obrtnog kapitala, dugoročnih razvojnih zajmova usmjerenih na investicijske projekte, zajmovi s uvjetnim bespovratnim dijelom unutar iste operacije FI za razvoj i poboljšanje poslovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO01
Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)*
poduzeća
0
2704
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO02
Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava*
poduzeća
0
1268
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO03
Poduzeća s primljenom potporom financijskim instrumentima*
poduzeća
0
1436
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO05
Novoosnovana poduzeća s primljenom potporom*
poduzeća
0
1053
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO103
Poduzeća s velikim rastom koja su primila potporu*
poduzeća
0
340
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSOG 1.3.1.
Poduzeća u pretežitom vlasništvu žena koja su primila bespovratna sredstva
poduzeća
0
38
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSOG 1.3.2.
Sudjelovanje institucionalnih dionika u specifičnim aktivnostima u svrhu poticanja razvoja ženskog poduzetništva
Sudjelovanje institucionalnih dionika
0
5
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 01
Stvorena radna mjesta u subjektima s primljenom potporom*
godišnji FTE
0
2020
480
MIS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 02
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti)*
Euro
0
2020
97.831.418
ZNS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 03
MSP-ovi koji uvode inovacije u proizvode ili postupke*
poduzeća
0
2020
28
MIS, ZNS, završna izvješća projekta
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 04
MSP-ovi koji uvode inovacije u stavljanje na tržište ili organizaciju*
poduzeća
0
2020
48
ZNS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 17
Nova poduzeća koja preživljavaju na tržištu
poduzeća
0
2020
264
FINA
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 19
Poduzeća s većim prometom
poduzeća
0
2020
1903
ZNS,
MIS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 25
MSP-ovi s višom dodanom vrijednosti po zaposleniku
poduzeća
0
2020
1035
FINA, ZNS,
MIS
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSRG 1.3.1.
Novoosnovana poduzeća u pretežitom vlasništvu žena koja su primila bespovratna sredstva
poduzeća
0
13
1.
1(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSRG 1.3.2.
Broj žena poduzetnica sudionica u promotivnim aktivnostima
broj
0
300
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
021 Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja
262.955.684
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
024 Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna)
11.307.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća
15.077.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
027 Inovacijski procesi u MSP-ovima (inovacije u pogledu procesa, organizacije, marketinga, zajedničkog stvaranja, potaknute korisnicima i potražnjom)
44.636.885
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
142 - Mjere za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i smanjenje segregacije po osnovi spola na tržištu rada
1.990.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
01
122.768.284
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
03
138.212.487
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
04
4.274.613
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
05
70.711.184
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
033
335.966.568
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
01
1.990.000
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
02
105.788.184
1.
EFRR
Manje razvijene
1(iii)
03
228.188.384
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.1 (iv) Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Programi obrazovanja i osposobljavanja za razvoj vještina i kompetencija za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju (prekvalificiranje i usavršavanje)
Jačanje kompetencija poduzetnika za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju
Osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje posebnih stručnih vještina potrebnih malim i srednjim poduzećima (edukacija poduzetnika i njihovih zaposlenika) (Vještine za pametnu specijalizaciju)
Aktivnosti poboljšanja okvira poslovne podrške kao i poboljšanja kvalitete usluga potpornih poduzetničkih institucija (PPI)
o Poboljšanje kvalitete usluga PPI za poduzetnike s naglaskom na kompetencije iz područja istraživanja i razvoja, digitalizacije i primjene zelenih principa poslovanja uključujući jačanje kapaciteta članova uspostavljene mreže PPI
o Podrška poduzećima kroz usluge poslovnog savjetovanja i mentorstva u procesu inkubacije za novoosnovana poduzeća te usluge poslovnog savjetovanja i mentorstva u kasnijim fazama razvoja poduzeća
Jačanje kompetencija studenata i mladih istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju uključenjem ustanova za visoko obrazovanje u inovacijski ekosustav kroz programe razvoja vještina za transfer tehnologije i znanja u gospodarstvo, inkubacijske aktivnosti studentskog poduzetništva u specifičnim nišama S3 (s ciljem akceleracije poduzetništva) te aktivnosti razmjene znanja kroz financiranje pripravništva i stručne prakse (preddiplomska razina i doktorandi) u MSP-ovima. ..
Jačanje institucija za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visoko obrazovanje i centre za strukovnu izvrsnost, radi promicanja vještina za inovacije i poticanja poduzetničke kulture  e poticanje poduzetničke kulture na svim razinama obrazovanja kroz obrazovne metode poput učeničkog zadrugarstva
o Promocija i poticanje poduzetničke kulture mladih na svim razinama obrazovanja, uključujući visoko obrazovanje i centre za strukovnu izvrsnost, kroz obrazovne metode poput učeničkog zadrugarstva, vježbovnih tvrtki i studentskih inkubatora.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost .
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
poduzetnici
učenici i studenti
stručnjaci koji sudjeluju u obrazovnom procesu
visoka učilišta
istraživači
građani RH i šira javnost
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Mjere koje za cilj imaju obuku, odnosno jačanje vještina, kroz pozitivan pristup će osigurati dostupnost vještina i obuka osobama s invaliditetom.
Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (pristupačne/prilagođene web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije i uključivanja marginaliziranih skupina.Promicanje informacijsko komunikacijske pristupačnosti te razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna.
Ravnopravnost spolova
Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.
Promicanje većeg uključivanja poduzetnica u programe obrazovanja i osposobljavanja te razvoja vještina.
Promicanje i praćenje sudjelovanja studentica, znanstvenica te poduzetnica u programima razvoja vještina.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]
U SC 1(iv) nije predviđeno korištenje financijskih instrumenata. Operacije će se provoditi kroz dodjelu bespovratnih sredstava kao otvoreni pozivi ili ograničeni pozivi za podnošenje prijedloga (izravni postupci dodjele). Operacije u sklopu ovog posebnog cilja podrazumijevaju aktivnosti komplementarne s ostalim specifičnim ciljevima unutar ovog cilja politike te ne uključuju projekte koji ostvaruju prihode ili uštede u poslovanju, a utječu na društvene i gospodarske učinke tranzicije, na primjer jačanjem kompetencija poduzetnika, prekvalifikacijom i usavršavanjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO101
MSP-ovi koji ulažu u razvoj vještina
poduzeća
389
7.771
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSO1,4,1
Specifični pokazatelj: Broj osoba koje sudjeluju u usavršavanju
osobe
0
500
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR 17
Poduzeća stara tri godine koja preživljavaju na tržištu*
poduzeća
0
2020
320
DZS
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR 98
Osoblje MSP-ova koje završava trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga)
osobe
0
2020
21.168
ZNS
1.
1(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSR 1.4.1
Specifični pokazatelj: Broj osoba koje primjenjuju nova znanja
osobe
0
n/p
350
Post-provedbeno izvješće
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
012 Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetencija, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti)
15.000.000
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
023 Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama
31.800.000
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
024 Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna)
3.200.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
01
50.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
033
50.000.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
02
15.000.000
1
EFRR
Manje razvijene
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
03
35.000.000
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 2. Jačanje digitalne povezivosti
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+
* Ako je označeno, idite na dio 2.1.1.2.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 1 (v) jačanje digitalne povezivosti
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Kroz Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021.-2027. Republika Hrvatska strateški se opredijelila za uvođenje VHCN i 5G mreža, kao temeljne komunikacijske infrastrukture i poluge koja omogućava daljnji gospodarski i društveni razvoj cijele države, stvarajući preduvjete da se svi dijelovi Republike Hrvatske pravovremeno i ravnopravno priključe u suvremene gospodarske i društvene tokove temeljene na digitalnim tehnologijama. Niže navedenim ulaganjima doprinijeti će se i ciljevima Digitalnog kompasa 2030 i Europskog gigabitnog društva. Slijedom navedenog, a sukladno NRS-u i NPŠP-a, dodatno na ulaganja iz NPOO-a, planirana su sljedeća ulaganja:
Ulaganja u izgradnju širokopojasnih agregacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta i povezivanje javnih ustanova na VHCN mreže, u NGA bijelim i sivim područjima u okviru projekta Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika
U slučaju da se gornja aktivnost provede uz uštede preostala sredstva preusmjeriti će se prema izgradnji pristupne širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta u NGA bijelim i sivim područjima do krajnjih korisnika u skladu s Programom potpore osiguranju digitalne povezivosti VHCN
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
· ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
· ocijenjene su kompatibilne na temelju provedene strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2021-2027 .
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Izravne ciljne skupine: Operatori, JL(R)S
Neizravne ciljne skupine: građani, poduzeća, socio-ekonomski pokretači, svi gospodarski sektori
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
U okviru projekata koji će se provoditi s ciljem jačanja digitalne povezanosti u RH bit će uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije te ravnopravne mogućnosti osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe.
Na projektnoj razini uspostavit će se politika upravljanja ljudskim potencijalima na načelima zabrane diskriminacije i pružanja jednakih mogućnosti. Svi materijali izrađeni i korišteni u okviru projekta biti će zasnovani na konceptu univerzalnog dizajna kako se ne bi isključila mogućnost korištenja istih od strane određenih skupina osoba s invaliditetom.
Ciljana područja projekata karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjetu u odnosu na nacionalni prosjek kao što su ruralna i prigradska područja. Provedbom istih osigurat će se infrastrukturni preduvjeti za prijelaz na digitalno utemeljenu ekonomiju te smanjenje regionalnih razlika i ravnomjeran razvoj unutar RH što će posljedično pozitivno utjecati na trendove vezane za ravnopravnost, uključenost i nediskriminaciju po više društvenih osnova.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Obzirom da ciljana područja ulaganja u izgradnju širokopojasnih agregacijskih mreža karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti i trendovi, dio sredstava planira se usmjeriti prema potpomognutim područjima čime će se potaknuti razvoj potpomognutih područja kroz osiguravanje preduvjeta za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta i ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika na tržištu te povezati javne institucije na širokopojasnu agregacijsku mrežu, u skladu s NRS i NPŠP .
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U skladu s mjerom P1. „Analiza potencijala primjene dodatnih oblika financijske pomoći (osim bespovratnih sredstava) za izgradnju mreža vrlo velikog kapaciteta“ Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2021-2027. provedena je detaljna analiza potencijala primjene financijskih instrumenata. Temeljem ove analize, u sektoru ulaganja u VHCN mreže u Republici Hrvatskoj, a posebice temeljem ocjene zainteresiranosti tržišnih dionika za korištenje takvih oblika pomoći, ne može se preporučiti uspostava dodatnih oblika financijske pomoći poput financijskih instrumenata za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao niti modeli njihove primjene.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
2.
1(v)
EFRR
Manje razvijene
RSO1.5.1
Broj čvorova širokopojasne agregacijske mreže vrlo velikog kapaciteta u NGA bijelim i sivim područjima
Broj čvorova
100
175
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
2.
1.(v)
EFRR
Manje razvijene
RSR 1.5.1
Povezivanje javnih korisnika na mrežu vrlo velikog kapaciteta
Broj javnih korisnika povezanih na mrežu vrlo velikog kapaciteta
0
2021.
745
MMPI, podržani projekt, janvi korisnici na obuhvaćenom području
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
2.
EFRR
Manje razvijene
1(v)jačanje digitalne povezivosti
032 IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (glavna / posrednička mreža)
50.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
2.
EFRR
Manje razvijene
1(v) jačanje digitalne povezivosti
01
50.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
2.
EFRR
Manje razvijene
1(v)jačanje digitalne povezivosti
33
27.500.000
2.
EFRR
Manje razvijene
1(v)jačanje digitalne povezivosti
28
22.500.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
2.
EFRR
Manje razvijene
1(v) jačanje digitalne povezivosti
03
50.000.000
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (i) promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Potpora za provedbu programa energetske i sveobuhvatne obnove u zgradama javnog sektora i višestambenih zgrada, ( NEKP i LTRS MEN-2/ENU-3, MEN-4/ENU-5). Cilj ovih programa je smanjenje energetskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog sektora i stambenim zgradama te povećanje korištenja OIE te posljedično smanjenje emisija CO2. Uz mjere na ovojnici, poticati će se visokoučinkoviti alternativni sustavi, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo, te će se poticati mjere za poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Posebno će se poticati dubinska i sveobuhvatna obnova zgrada. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Financirat će se aktivnosti kao što su: energetski pregled i certifikat, projektna dokumentacija, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje i zamjena tehničkih sustava zgrade energetski učinkovitijim koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgradom ili njenim dijelom, uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, zeleni krov/fasada, pojačanje otpornosti postojeće zgrade od potresa i požara, poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade te osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (horizontalne mjere), stručni nadzor/projektantski nadzor/koordinator zaštite na radu.
Potpora za provedbu Programa energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra ( NEKP MEN-5/ENU-6) kojim se potiču tri modela obnove: primjena pojedinačnih mjera energetske obnove, integralna energetska obnova te sveobuhvatna obnova. Cilj Programa je pokretanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj, pritom osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Sufinancirati će se paket mjera koje su se pokazale troškovno optimalne i nužno potrebne, a koje uključuju poboljšanje energetskih svojstava ili zamjenu vanjske stolarije/ bravarije energetski učinkovitijom, izvedbu toplinske izolacije vanjskih zidova (gdje je to omogućeno konzervatorskim uvjetima), izvedbu toplinske izolacije krova/stropa prema negrijanom potkrovlju, primjenu regulacije i balansiranja sustava grijanja, centralizaciju i modernizaciju sustava grijanja, hlađenja, pripreme potrošne tople vode uz primjenu OIE te modernizaciju sustava rasvjete, zeleni krov/fasada, pojačanje otpornosti postojeće zgrade od potresa i požara, poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade te osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (horizontalne mjere), stručni nadzor/projektantski nadzor/koordinator zaštite na radu.
Provedba Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama ( NEKP MS-9/MCC-9) kroz:
- evidentiranje napuštenih prostora i zgrada te onih koji su obuhvaćeni kružnom obnovom
- izradu strateških dokumenata na lokalnoj i regionalnoj razini
- razvoj i izradu digitalne baze projekata za praćenje provedbe
- provedbu pilot projekata i projekata ponovnog korištenja napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada uz smanjenje količine građevinskog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Cilj Programa je razviti i uspostaviti sustav kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Rezultat ove aktivnosti je smanjenje građevinskog otpada, sprečavanje nekontrolirane urbanizacije, poticanje inovacija i ekodizajna, smanjenje toplinskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog i stambenog sektora, povećanje korištenja OIE, smanjenje emisija CO2 i dr..
Potpora za održivu, energetski učinkovitu i sveobuhvatnu obnovu zgrada oštećenih tijekom potresa u Hrvatskoj u skladu sa „Build Back Better“ principom. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove.
Usvajanje i provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva (NEKP).
Povećanje ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvo (industrija, uslužne djelatnosti, turizam, komercijalni sektor i ostala poduzeća u cilju povećanja energetske učinkovitosti, dekarbonizacije i smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari.
Ulaganja u nove, napredne tehnologije za postizanje visokih ušteda energije.
Potpora provođenju aktivnosti promocije i vidljivosti tranzicije prema „čistim tehnologijama“ i obnovljivim izvorima energije (NEKP) u vidu organiziranje edukacija, seminara, radionica i sl. s ciljem promocije razvoja i korištenja novih tehnologija koje doprinose dekarbonizaciji i povećanju učinkovitosti za sve ciljane skupine.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Polje za unos teksta [1 000]
Građani,
Upravitelji zgrada i predstavnici stanara
Vlasnici/korisnici zgrada javnog sektora,
Pravne osobe svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva
Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
ESCO tvrtke
Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti
Organizacije civilnog društva
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir, posebno u području prostornog planiranja i gradnje, a koji integrira načela definirana Europskim stupom socijalnih prava..
Jednake mogućnosti pristupa potpori iz ESI fondova osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti te poticanjem dodatnih aktivnosti u projektnim prijedlozima u odnosu na propisani minimum zakonskih odredbi za horizontalna načela „Pristupačnost za osobe s invaliditetom“ i „Održivi razvoj“.
Tijekom otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga poštivat će se sva pravila ravnopravnosti spolova i jednake mogućnosti za sve. Prihvatljiv trošak bit će osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13), ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade (horizontalne mjere). Osim toga, energetskom obnovom višestambenih zgrada utjecat će se na smanjenje energetskog siromaštva suvlasnika višestambenih zgrada, koji su u teškom socio-ekonomskom statusu odnosno u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
Sve aktivnosti vezane za ulaganja u energetsku učinkovitost u gospodarstvo, posebice komercijalni sektor poticat će korištenje sredstava u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Dio sredstava vezanih za energetsku, sveobuhvatnu i kružnu obnovu zgrada javnog sektora kao i za sveobuhvatnu obnovu zgrada javnog sektora oštećenih u potresu usmjeriti će se prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Operacije u sklopu ovog posebnog cilja provode se u potpunosti u Republici Hrvatskoj te se ne predviđa izravno uključivanje prijavitelja/korisnika iz drugih država članica EU kao ni zemalja koje nisu članice EU.
Međutim, Operacije koje se planiraju provoditi u sklopu ovog posebnog cilja doprinose EUSDR kako slijedi:
Aktivnost pružanja podrške svakoj EUSDR zemlji da postigne zadani nacionalni cilj do 2030 u korištenju obnovljivih izvora energije, istodobno poštujući nacionalne gornje granice (PA 2 EUSDR, Akcija 1).
Aktivnosti promicanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama i sustavima grijanja, uključujući grijanje i hlađenje i kombinirana postrojenja za grijanje i električnu energiju (PA 2 EUSDR, Akcija 2).
Aktivnosti razmjene najbolje prakse i razvoj aktivnosti za smanjenje energetskog siromaštva, povećanje zaštite ranjivih potrošača i osnaživanje potrošača da se uključe na tržište energije (PA 2 EUSDR, Akcija 6).
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Za sufinanciranje obnove višestambenih zgrada i povećanja energetske učinkovitosti u industriji i uslužnim djelatnostima planira se uspostava financijskog instrumenta koji bi se dodjeljivao u ukupnoj vrijednosti projekta (100%), uz mogućnost otpisa dijela glavnice ukoliko se ostvare ciljevi projekta.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO18
Stambeni objekti s poboljšanim energetskim svojstvima
kućanstva
0
1.750
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO19
Javne zgrade s poboljšanim energetskim svojstvima
kvadratni metri
0
281.000
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.1.1
Ulaganje u energetsku učinkovitost u industriji, uslužnim djelatnostima i ostalim poduzećima, energetska obnova
broj poduzeća
0
95
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR26
Godišnja potrošnja primarne energije (od čega: stambeni objekti, javne zgrade, poduzeća, drugo)
MW/h/godina
21.788.932
n/r
21.562.406
glavni projekt, izvješća o provedbi projekata, MIS
3.
2(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR29
Procijenjene emisije stakleničkih plinova
tCO2/godini
0
n/r
8.300
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
040 Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima ili velikim poduzećima te mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
150.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
042 Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
60.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
045 Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
185.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
01
185.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
03
210.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
33
310.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
28
85.000.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
03
395.000.000
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (ii) promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Ulaganje u OIE za krajnje korisnike
Ulaganje u mikrosolare, dizalice topline i sl. za građane i ustanove, ulaganje u male projekte opskrbe obnovljivom energijom.
Potpora obuhvaća povećanje kapaciteta za iskorištavanje obnovljivih izvora energije za električnu i termalnu energiju ( NEKP )
Polazeći od snažne povezanosti energetske politike i smanjivanja ugljičnog intenziteta gospodarstva i društva, cilj je osigurati pristupačnu, sigurnu i kvalitetnu opskrbu energijom na način koji će poduprijeti smanjivanju upotrebe fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova i pridonijeti ublažavanju rizika od klimatskih promjena kroz povećanje kapaciteta kod svih dionika tržišta (proizvođači energije, distributeri, opskrbljivači energijom, aktivni kupci, energetske zajednice, zajednice obnovljive energije, operatori sustava i sl.).
Ulaganje u geotermalnu toplinsku i električnu energiju, u pripremu projekata vezanih uz geotermalnu energiju
Pružanje podrške dionicima u poslovima vezanim za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda za energetske svrhe, razvoj geotermalnih projekata, te proizvodnja energije iz drugih oblika obnovljivih izvora)
Razvoj novih OIE tehnologija i pilot-projekti vezani uz oporabu otpada, uključujući mulj iz pročišćivača otpadnih voda. Ulaganje u pripremu pilot projekata vezanih uz nove tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te ulaganje u projekte skladištenja CO2
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Polje za unos teksta [1 000]
Građani,
Komunalna poduzeća,
Proizvođači električne energije
Energetski subjekti
Regionalna i lokalna zajednica,
Tijela državne i javne uprave, poput ministarstava, škola, bolnica, vrtića.
Javna tijela,
Vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti,
Institucije,
Pravne osobe svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva
Vlasnici/korisnici javnih zgrada,
Ustanove u vlasništvu JLS-a
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir.
Jednake mogućnosti pristupa potpori osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti.
Sve aktivnosti i operacije poticat će se u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Aktivnost pružanja podrške svakoj EUSDR zemlji da postigne zadani nacionalni cilj do 2030 u korištenju obnovljivih izvora energije, istodobno poštujući nacionalne gornje granice (EUSDR i EUSAIR).
Aktivnosti promicanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja, uključujući grijanje i hlađenje i kombinirana postrojenja za grijanje i električnu energiju (EUSDR i EUSAIR).
Aktivnosti vezane za diverzifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe (EUSAIR)..
Aktivnosti razmjene najbolje prakse i razvoj aktivnosti za smanjenje energetskog siromaštva, povećanje zaštite ranjivih potrošača i osnaživanje potrošača da se uključe na tržište energije (EUSDR i EUSAIR).
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je cilj poduprijeti provedbu razvoja novih tehnologija putem pilot projekata vezanih za korištenje OIE i oporabu otpada, nužno je voditi računa o trošku razvoja novih tehnologija za korisnike. Također, budući da je planirano iskorištavanje potencijala geotermalne energije za proizvodnju toplinske energije, potrebno je voditi računa o tome da je priprema lokacije za privođenje geotermalne energije u funkciju iznimno skupi proces. Stoga je potrebno ove aktivnosti financirati isključivo putem bespovratnih sredstava. Kod ulaganja u mjere kojima se potiču ulaganja u povećanje kapaciteta proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora (mikrosolari, dizalice topline) potrebno je u proces uključiti niz malih pojedinačnih korisnika/investitora koji nisu u mogućnosti sami vlastitim sredstvima financirati ukupne troškove ulaganja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO22
Dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije (od čega: električna energija, toplinska energija)*
MW
0
65
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.2.1.
Priprema projekata za razvijanje obnovljivih izvora energije povezanih sa novim tehnologijama
broj projekata
0
2
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.2.2.
Razvoj novih OIE tehnologija i priprema pilot-projekata vezanih uz oporabu otpada
broj projekata
0
5
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR32
Ugrađeni dodatni operativni kapaciteti za obnovljivu energiju*
MW
0
0
90
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
048 Obnovljiva energija: solarna energija
45.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
052 Ostala obnovljiva energija (uključujući geotermalnu energiju)
30.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
01
75.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
33
75.000.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
03
75.000.000
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (iii) Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Ulaganje u pohranu energije i pametne energetske mreže, u sustave za pohranu energije, u digitalizaciju potrebnu za optimalnije i kvalitetnije korištenje energije
Ulaganje u razvoj vodikove ekonomije, uključujući jačanje kapaciteta elektrolizatora (razvoj tehnologija proizvodnje obnovljivog vodika, postupaka obrade, skladištenja i uporabe vodika)
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Komunalna poduzeća,
Lokalna i regionalna samouprava
Lokalne vlasti
Poduzeća svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva
Energetski subjekti
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Polje za unos teksta [2 000]
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir.
Jednake mogućnosti pristupa potpori osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti.
Sve aktivnosti i operacije poticat će se u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da povećanje udjela obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu utječe na način njegovog vođenja, nužno je kreirati rješenja za pohranu viška energije pri čemu se nameće kao moguće rješenje nameće upotreba baterijskih spremnika. Obzirom da je radi negativnih makroekonomskih učinaka na hrvatsko gospodarstvo izostalo pokretanje pilot projekata vezanih za infrastrukturu za pohranu energije (baterija) i implementaciju pametnih energetskih mreža i IKT sustava, nužno je ovakvu vrstu aktivnosti financirati isključivo putem bespovratnih sredstava. Budući da u RH ne postoji razvijena ekonomija vodika, a njen razvoj bi značajno doprinio dekarbonizaciji, nužno je putem bespovratnih sredstava poduprijeti ovakvu vrstu ulaganja u svrhu uključivanja potencijalnih korisnika prema ulaganju u razvoj tehnologije obnovljivog vodika.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(iii)
EFRR
Manje razvijene
RCO105
Rješenja za pohranu električne energije
MWh
0
20
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(iii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.3.1.
Dodatni instalirani kapaciteti elektrolizatora
MW
0
2
20
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iii) Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
053 Pametni energetski sustavi (uključujući pametne mreže i IKT sustave) i povezano skladištenje
23.500.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
01
23.500.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
33
23.500.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
03
23.500.000
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (iv) promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
U skladu sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u RH predviđaju se slijedeće aktivnosti:Aktivnosti jačanja sustava za praćenje i procjenu klimatskih promjena
Aktivnosti uspostave nacionalnog centra za usklađenu provedbu politike prilagodbe klimatskim promjenama kroz unapređenje i jačanje infrastrukturnih, računalnih, digitalnih, stručno-znanstvenih i ljudskih kapaciteta neophodnih za razvoj visokokvalitetnog, pouzdanog i pravovremenog sustava potpore prilagodbi Republike Hrvatske na klimatske promjene
Aktivnosti ulaganja u primijenjena istraživanja za rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i upravljanju rizicima od katastrofa
Aktivnosti jačanja institucionalnih kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u projekte i strateške i planske dokumente
Aktivnosti podrške nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj samoupravi u izradi procjena rizika od katastrofa i klimatskih promjena i podizanju otpornosti na katastrofe, kao i u poduzimanju rješenja kojima će se jačati otpornost na klimatske promjene
Aktivnosti podrške u provedbi mjera iz Strategije upravljanja rizicima od katastrofa
Aktivnosti podizanja javne svijesti i provedba edukativnih aktivnosti građana, JLP(R)S i TDU na temu smanjenja rizika od katastrofa
Aktivnosti jačanja sposobnosti upravljanja rizicima od poplava, uključujući izgradnje brana i poticanje prirodnih rješenja za obranu od poplava:
-Prilagodba i povećanje otpornosti postojeće vodne infrastrukture na povećanja rizika od poplava uzrokovanih prvenstveno klimatskim promjenama.
-Dalji razvoj prikupljanja i sistematizacije podataka i podloga – monitoring voda (oprema za provođenje terenskih istraživanja, oprema uspostave informacijskih sustava i automatsko i on- line praćenje podataka)
-Razvoj infrastrukture za smanjenje rizika od poplava prioritetno za smanjenje rizika vezanih uz tri izdvojena izvora plavljenja: izlijevanje rijeka (uslijed intenzivnih oborina), bujičnih poplava (mali vodotoci i intenzivne oborine kratkih intenziteta i s njima povezani rizici pojave erozija odnosno gubitka tala i klizišta) i poplave uzrokovane visokim razinama mora (olujni uspori i šćige i s njima povezani problemi zaslanjenja tala u području niskih obala odnosno ušća rijeka tipa delte).
Aktivnosti jačanja sposobnosti upravljanja rizicima od požara otvorenog tipa, uključujući IKT sustave za rano otkrivanje požara
Aktivnosti jačanja kapaciteta za vatrogastvo i protupožarnu zaštitu kroz ulaganje u izgradnju/obnovu vatrogasnih domova i ostalu vezanu vatrogasnu infrastrukturu, opremanje izgrađenih/obnovljenih objekata te opremanje vatrogasnih službi kroz nabavu vatrogasnih vozila i ostale opreme na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
Aktivnosti jačanja sposobnosti upravljanja rizicima od potresa
Aktivnosti upravljanja rizicima uzrokovanim ljudskim djelovanjem, posebice aktivnosti razminiranja preostalog minski sumnjivog područja RH
Aktivnosti povećanja spremnosti za upravljanje katastrofama, odnosno poboljšanju pripravnosti i kapaciteta za odgovor u sustavu civilne zaštite kroz razvijanje operativnih sposobnosti za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama:
-Izgradnja i opremanje kapaciteta sustava CZ uključujući izgradnju, opremanje i stavljanje u funkciju Nastavnog nacionalnog središta CZ, Operativnog centra CZ – situacijsko središte, izgradnju i opremanje regionalnih centara CZ, razvoj i unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta svih operativnih snaga sustava CZ
-Razvoj i modernizacija informacijsko-komunikacijskog sustava civilne zaštite uključujući razvoj i modernizaciju jedinstvenog sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja, IT infrastrukture i programskih rješenja za uspostavu jedinstvene platforme i sustava upravljanja intervencijama svih operativnih snaga CZ i sustava sigurnosti
-Razvijanje operativnih sposobnosti za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama uključujući školovanje, obuku i vježbe svih operativnih snaga CZ, obnovu i proširenje voznog parka i nabavu strojeva, nabavu skupne i osobne zaštitne opreme te opreme i potrepština za zbrinjavanje unesrećenih
Jačanje institucionalnih kapaciteta za čišćenje vodenih površina (kopnenih voda, mora i podmorja) onečišćenih minsko-eksplozivnim sredstvima (ronilački centar Specijalne policije Mali Lošinj)
Aktivnosti koje će doprinjeti smanjenju zagađenja vodenih površina uklanjanjem mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Poljoprivrednici, ribari i druge osobe koje rade u sektorima osjetljivim na klimatske promjene
Djeca i mladi u obrazovnim ustanovama izloženi prijetnjama
Poslovni sektor
Znanstvena zajednica
Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
Vatrogasna organizacija
Pravne osobe u vlasništvu RH ili JL(P)RS, javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, javno-privatna partnerstva
Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti
Predstavnici iz privatnog sektora, kao što su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada, upravitelji zgrada i sl.
Organizacije civilnog društva
Operativne snage sustava civilne zaštite (stožeri civilne zaštite, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska gorska služba spašavanja, Crveni Križ, Hrvatski zavod za hitnu medicinu) i sustava sigurnosti,
Ostali sudionici sustava civilne zaštite
Državni hidrometeorološki zavod,
Odgojno-obrazovne institucije, znanstveno-istraživačke institucije, opća javnost
Komunalna društva.
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Text field [2 000]
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Općenito se smatra da projekti ulaganja u jačanje sustava za praćenje i procjenu klimatskih promjena, usklađeno provođenje politike prilagodbe klimatskim promjenama uz jačanje institucionalnih kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u projekte, strateške i planske dokumente kroz znanstveno utemeljena rješenja neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Procesi pripreme i provedbe operacija biti će u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Jedno od vodećih načela sustava sigurnosti i sustava upravljanja rizicima od katastrofa u Republici Hrvatskoj je načelo nepristranosti. Sustav je otvoren za sve koji svojim entuzijazmom, znanjem i vještinama žele doprinijeti aktivnostima, a što će se primjenjivati i u operacijama u okviru ovog specifičnog cilja. Ulaganja će imati pozitivan ili neutralan utjecaj na promicanje ravnopravnosti spolova, promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminaciju. Operacije će se provoditi na način da se omogući jednaka participacija žena i muškaraca, vodeći računa o osobama starije životne dobi i obiteljima s malom djecom.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Na potpomognuta i brdsko-planinska područja usmjeriti će se sredstva za jačanje kapaciteta za vatrogastvo i protupožarnu zaštitu.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka postizanju relevantnih javnih nacionalnih i EU politika u području prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od klimatskih katastrofa koje nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava .
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljna vrijednost (2029.)
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO24
Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih katastrofa*
euro
8.862.608
140.526.080
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO25
Novoizgrađena ili učvršćena zaštita od poplava na obali mora, rijeka i jezera
km
0
89
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO26
Zelena infrastruktura izgrađena ili poboljšana za prilagodbu klimatskim promjenama*
hektri
0
10.933
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO28
Područje obuhvaćeno mjerama zaštite od požara
hektri
0
756.915
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCO 122
Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima
EUR
200.000
5.000.000
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.4.1.
Područje očišćeno od minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava
hektri
6.391
9.130
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorija regije
Oznaka [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Osnovna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljna vrijednost (2029.)
Izvor podataka [200]
Napomene [200]
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR35
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava
osobe
0
2021.
20.204
Karte opasnosti od poplava (https://www.voda.hr/hr/karte-opasnosti-od-poplava-karte-rizika-od-poplava-2019), procjena broja stanovništva za 2018. godinu prema Državnom zavodu za statistiku i obuhvati pojedinih projekata.
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR 36
Stanovništvo koje ima koristi od mjera zaštite od požara
Broj osoba
0
2021
222.400
MIS
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR37
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara)
osobe
0
2021.
3.663
Izvješća o provedbi projekata
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RCR96
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima*
osobe
0
2021.
1.797.522
MUP RH
3.
2(iv)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.4.1.
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara)
osobe
0
2021.
3.805.000
MUP RH
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
029 Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sveučilištima usmjerenima na niskougljično gospodarstvo, otpornost i prilagodbu klimatskim promjenama
4.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
058 Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: poplave i klizišta (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima)
166.484.150
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
059 – Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: požari (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima)
63.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
060 Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: ostalo, npr. oluje i suša (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima)
85.515.850,00
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
061 Sprečavanje rizika i upravljanje neklimatskim prirodnim rizicima (primjerice potresima) i rizicima povezanima s ljudskim aktivnostima (primjerice tehnološke nezgode), uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima
8.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura
110.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
01
437.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
28
61.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
33
376.000.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
02
2.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
03
435.000.000
*
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (v) Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Projekti ulaganja u sustave javne vodoosprkbe i javne odvodnje proizlaze iz Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine. Prioriteti ulaganja ovise o veličini aglomeracije i osjetljivosti područja pri čemu se prioritet stavlja na aglomeracije s kraćim prijelaznim razdobljem za usklađenje s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Aglomeracije s kasnijim prijelaznim razdobljem odobravaju se uz uvjet vrlo visoke razine spremnosti u slučaju da aglomeracije s kraćim prijelaznim razdobljem nisu bile spremne. Prioriteti ulaganja u sustave javne vodoospkrbe (samostalani projekti ili projekti u obuhvatu agloomeracije) usklađeni su s ciljevima postizanja standarda obavljanja usluge javne vodoopskrbe odnosno opskrbe vodom namijenjenoj za ljudsku potrošnju (ocjena rizika zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju; smanjenje gubitaka; povećanje dostupnosti vodi za ljudsku potrošnju, osobito vodeći računa o ranjivim i marginaliziranim skupinama) u skladu sa svim parametrima propisanim Direktivom o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
U skladu s gore navedenim u sklopu ovog posebnog cilja predviđaju se ulaganja u:
Ulaganja u nove ili rekonstruirane/sanirane cjevovode sustava javne vodoopskrbe s ciljem osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe vodom za ljudsku potrošnju, smanjenja gubitaka i povećanja stope priključenja (EU tablica pokazatelja)
Ulaganja u uređaje za kondicioniranje vode u svrhu ljudske potrošnje i uređaja za desalinizaciju
Ulaganja u nova ili nadograđena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda uključujući i građevine za obradu mulja (EU tablica pokazatelja)
Ulaganja u nove ili rekonstruirane/sanirane cjevovode sustava javne odvodnje (EU tablica pokazatelja)
Ulaganja u provedbu ne infrastrukturnih mjera koje doprinose poboljšanju cjelokupnog upravljanja vodama, uključujući mjere utvrđene u Planu upravljanja vodnim područjima kako bi se postigli zahtjevi ciljeva Okvirne direktive o vodama (priprema projektno studijske dokumentacije, monitoring, jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata,..)
Ulaganja u smanjenje gubitaka vode u javnim vodoopskrbnim sustavima kroz investicijske (rekonstrukcije, sanacije) i ne investicijske mjere (uvođenje NUS i GIS sustava, ugradnja mjernih uređaja, mjere za unaprjeđenje poslovanja)
Ulaganja u mjere koje doprinose smanjenju rizika i povećanju sigurnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji u javnim vodoopskrbnim sustavima (uključujući sigurnost informacijskih sustava javnih isporučitelja vodnih usluga)
Ulaganja u osiguravanje alternativnih izvora opskrbe vodom za veće aglomeracije i mogućnost povezivanja sustava radi osiguranja pouzdanosti vodoopskrbe
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Potencijalni prijavitelji (Ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo),
Javni isporučitelji vodnih usluga, Hrvatske vode
Stanovništvo
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Ravnopravnost spolova
Općenito se smatra da u Republici Hrvatskoj projekti ulaganja u javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Naime, nova ili rekonstruirana / sanirana infrastruktura sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje bit će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Obzirom da ciljana područja ulaganja u (područje ulaganja) karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti i trendovi, dio sredstava ukupne alokacije za specifični cilj planira se usmjeriti prema potpomognutim i brdsko planinskim područjima čime će se potaknuti njihov razvoj .
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Određena ciljana područja ulaganja nalaze se u pograničnoj zoni te će dio sredstava ukupne alokacije doprinjeti razvoju prekograničnih regija odnosno smanjenju njihovih gospodarskih nejednakosti i ujednačavanju njihovog razvoja. Izravna prekogranična suradnja u provedbi ulaganja u sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje moguća je u sklopu pojedinih programa prekogranične suradnje INTERREG ili INTERREG IPA u kojima sudjeluje i RH.
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o javnoj infrastrukturi za vodoopskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te smanjenje gubitaka vode u sustavima javne vodopskrbe, riječ je o vrlo skupim i dugotrajnim ulaganjima koja nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području. Slijedom rečenog, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCO30
Duljina novih ili poboljšanih cijevi distribucijskih sustava javne vodoopskrbne mreže
km
0
404
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCO31
Duljina novih ili poboljšanih cijevi za javnu mrežu za prikupljanje otpadnih voda
km
0
981
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCO32
Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda
Ekvivalent stanovnika (ES)
0
588.084
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCR41
Stanovništvo povezano na poboljšanu javnu vodoopskrbnu mrežu
osobe
1.337.004
2021.
1.418.349
Prikupljanje podataka - izvještaji Korisnika
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCR42
Stanovništvo povezano barem na sekundarnu javnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda
osobe
1.505.675
2021.
1.720.822
Prikupljanje podataka - izvještaji Korisnika
3.
2(v)
KF
Manje razvijene
RCR43
Gubici vode u distribucijskim sustavima javne vodoopskrbne mreže
kubični metri na godinu
460.000
2018.
440.879
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
063 Osiguravanje vode za ljudsku upotrebu (infrastruktura za crpljenje, obradu, skladištenje i distribuciju, mjere za učinkovitost, opskrba pitkom vodom) u skladu s kriterijem učinkovitosti
160.384.615
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
064 Vodno gospodarstvo i očuvanje vodnih resursa (uključujući upravljanje riječnim slivovima, specifične mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, ponovnu upotrebu i smanjenje propuštanja)
56.606.335
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
065 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
216.990.950
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
*066 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti
*u tijeku je provjera financijske i tehničke izvedivosti primjene ovog koda s obrirom da su projekti u vrlo visokom stupju pripremljenosi te neki već u provedbi
261.018.100
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
01
695.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
33
625.500.000
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
28
69.500.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
KF
Manje razvijene
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
03
695.000.000
*
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (vi) Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
• Operacije koje se planiraju u sklopu ovog specifičnog cilja ukslađene su s ciljevima prelaska na kružno gospodarstvo koji proizlaze iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom odnosno s Izmjenom PGO 2017.-2022. kao i s budućim PGO 2023.-2028. koji predstavlja nastavak planiranja mjera i aktivnosti vezanih uz prelazak na kružno gospodarsvo. Predviđene su sljedeće operacije:Edukacija, komunikacija i informiranje kampanjama o gospodarenju otpadom u kružnom gospodarstvu usmjerenim na ciljne skupine na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
• Omogućavanje geoprostornog prikaza podataka i informacija prilagođeno na mobilne aplikacije uključujući komponente "good governence" i "closer to the citizens“
• Digitalizacija procesa i osiguranje transparentnosti podataka o kvaliteti zraka, emisijama onečišćujućih tvari u zrak i stakleničkih plinova
• Digitalna transformacija sustava iz područja gospodarenja otpadom i sektorskih pritisaka
• Aktivnosti koje doprinose unaprjeđenju i modernizaciji digitalne infrastrukture informacijskog sustava zaštite okoliša, te time i digitalnoj tranziciji društva i gospodarstva
• Aktivnosti izračuna okolišnog i ugljičnog otiska u javnom sektoru
• Aktivnosti uvođenja ekološkog upravljanja u organizacije u javnom sektoru
• Promicanje ulaganja malih i srednjih poduzetnikau:
o istraživanje, razvoj i inovacije s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga koji su usklađeni s načelima i doprinose prelasku na kružno gospodarstvo
o uvođenje inovacija i prijenos tehnologije za konverziju proizvodnih i poslovnih procesa prema načelima kružnog gospodarstva
• Sanacija područja onečišćenih otpadom definiranih u budućem PGO 2023.-2028. i Planom zatvaranja odlagališta
• Izgradnja i opremanje nove infrastrukture za gospodarenje otpadom kao doprinos prelasku na kružno gospodarstvo
• Postrojenja za recikliranje i oporabu koji su svojim konceptom u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
• ocijenjene kompatibilnima prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
• ocijenjene su kompatibiln ima prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani i organizacije civilnog društva
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove iz područja održivog gospodarenja otpadom, za klimatske aktivnosti i za informacijski sustav zaštite okoliša i ostala tijela državne uprave
Javno tijelo koje obavlja poslove zaštite okoliša i energetske učinkovitosti
Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave
Mikro , mala, srednja i velika poduzeća u javnom ili privatnom vlasništvu
Znanstvene organizacije i organizacije za istraživanje i razvoj
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Općenito se smatra da projekti ulaganja u promicanje prelaska na kružnog gospodarstvo neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Rezultati operacija biti će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Dodatno, komponentom transparentnosti „closer to citizens“ osigurat će se informacije za sve građane, bez obzira na rasnu, vjersku, spolnu ili drugu pripadnost.
Informatička će rješenja biti prilagođena svim korisnicima bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće sukladno Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.
Mrežne stranice za unos, pohranu i/ili pregled podataka napravit će se na „user friendly“ principima. Podaci i informacije pohranjeni i dostupni kroz informacijske sustave pridonijet će praćenju provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvoja.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka postizanju relevantnih javnih nacionalnih i EU politika u području prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo kroz unaprjeđenje informacijskih sustava zaštite okoliša koje nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava .
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RCO14
Javne institucije koje su primile potporu za razvoj digitalnih usluga, proizvoda i procesa*
Broj institucija
1
1
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RCO34
Dodatni kapacitet za recikliranje otpada
t/god
18.000
180.000
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.6.1.
Smanjena količina odloženog otpada
postotak
0
40
3.
2(vi)
KF
Manje razvijene
RSO 2.6.2.
Broj saniranih lokacija onečišćenih otpadom
broj
1
5
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RCR47
Reciklirani otpad
t/god
0
2020.
90.000
Godišnje izvješće o otpadu
3.
2(vi)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.6.1.
Broj postrojenja za sprječavanje nastanka otpada i jačanja kružnosti
broj
0
2020.
4
Godišnje izvješće o otpadu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
046 Potpora subjektima koji pružaju usluge koje
doprinose niskougljičnom gospodarstvu i otpornosti
na klimatske promjene, uključujući mjere za
podizanje svijest
319.470
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
067 Gospodarenje kućanskim otpadom: mjere za sprečavanje nastanka, smanjivanje količine, odvajanje, ponovnu upotrebu, recikliranje
99.645.068
3.
KF
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
073 Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta
47.223.826
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
075 Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u MSP-ovima
16.300.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
179 Informiranje i komunikacija
2.735.462
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
01
119.000.000
3.
KF
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
01
47.223.826
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
33
119.000.000
3.
KF
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
33
47.223.826
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
03
119.000.000
3.
KF
Manje razvijene
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
03
47.223.826
*
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (vii) Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja (ZP/Natura 2000) i vrstama kroz izradu planova upravljanja (PU) vrstama i područjima te provedbu prioritetnih upravljačkih aktivnosti sukladno PU i PAO (aktivnosti, između ostaloga, uključuju izradu i provedbu planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, izradu i provedbu planskih dokumenata za IAS, izradu i provedbu planova upravljanja s akcijskim planom za strogo zaštićene vrste, jačanje kapaciteta upravljača područjima Natura 2000, otkup zemljišta s ciljem doprinosa cilju Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030..
Provedba prioritetnih restauracijskih aktivnosti, uključujući i restauraciju zelene infrastrukture izvan urbanih područja (aktivnosti, između ostaloga, uključuju restauraciju degradiranih ekosustava, prioritetno šumskih ekosustava u cilju očuvanja stanišnih tipova od EU interesa, uklanjanje i/ili modifikaciju pregrada u vodotocima s ciljem osiguravanja migracija te postizanja longitudinalne povezanosti vodotoka, u skladu s ciljem Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030, uspostavu riparijske zone uz vodotoke, restauraciju poplavnih područja s ciljem povećanja učinkovitosti rješenja temeljenih na prirodi).
Prilagodba sustava zaštite prirode za postizanje ciljeva Strategije EUa za bioraznolikost do 2030. (aktivnosti, između ostaloga, uključuju kartiranje staništa i ekosustava, jačanje sektora zaštite prirode u korištenju daljinskih istraživanja s ciljem ažuriranja cjelovite karte staništa, kartiranja pritisaka na ekosustave te razvoja računa prirodnog kapitala, identifikaciju novih područja za zaštitu i strogu zaštitu, razradu i provedbu praćenja učinkovitosti upravljanja ZP/EM, razradu protokola za monitoring, provedbu programa edukacije u zaštiti prirode, ažuriranje i doradu ISZP s ciljem postizanja pune funkcionalnosti za praćenje stanja prirode RH).
Provedba praćenja stanja prirode RH (aktivnosti, između ostaloga, uključuju provedbu nacionalnog monitoringa za najmanje 200 vrsta i stanišnih tipova od EU interesa).
Provedba primijenjenih istraživanja u svrhu povećanja znanja o očuvanju prirode (aktivnosti, između ostaloga, uključuju organizaciju i provedbu primijenjenih istraživanja koja doprinose ciljevima Strategije EU za bioraznolikost do 2030., osiguranje javnosti i dostupnosti podataka i rezultata, jačanje kapaciteta za provedbu istraživanja uključujući nabavu opreme)
Podizanje znanja, razumijevanja i podrške javnosti o zaštiti prirode i bioraznolikosti (Aktivnosti, između ostalog uključuju, izradu promotivnih i informativno-edukativnih materijala te provedbu edukacija i informiranja, provedbu oglasnih kampanja i konferencija i sl.)
Praćenje i analiza onečišćenje zraka iz emisija iz prometa (općenito)
edukacija i jačanje svijesti opće javnosti i lokalne zajednice o onečišćenju zraka i promicanje kvalitete zraka te jačanje suradnje između mladih i istraživačko-znanstvenih institucija kroz Citizen Science in Environmental Monitoring aktivnosti
Praćenje kvalitete zraka u lukama
Jačati kapacitete relevantnih dionika razvojem i pružanjem kontinuirane mogućnosti izgradnje kapaciteta stručnjacima i široj javnosti
Provedba Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima (NEKP MS-9) u svrhu osim prilagodbe klimatskim promjenama, kroz:
• evidentiranje zelene infrastrukture
• izradu akata strateškog planiranja razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini
• provedba pilot projekata i projekata uređenja, i izgradnje zelene infrastrukture, kao što su perivoj, centralni park, šuma u urbanom području, obale jezera i vodotoka, preobrazba postojeće nefunkcionalne zelene/plave površine u zelenu infrastrukturu, zelena biciklistička infrastruktura, drvored, urbana mreža, senzorni vrt, kišni vrt, urbani vrt na terenu ili na zgradi, zelene parkirališne površine, zeleni krov, zelena fasada, uređenje okoliša zgrade i dr.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Javna tijela koja se bave zaštitom prirode
Javna tijela za upravljanje zaštićenim područjima na nacionalnoj i regionalnoj / lokalnoj razini
Javna tijela koja se bave upravljanjem vodama i šumskim ekosustavima
Stručna i znanstvena tijela
Nacionalna, regionalna i lokalna vlast
Šira javnost
Stanovništvo na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
Stanovništvo urbanih područja
Javna tijela koja se bave nadzorom kvalitete zraka i zaštitom zdravlja ljudi
Stanovništvo koje ostvaruje korist od čišćenja onečišćenog tla
Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije,
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti
Predstavnici iz privatnog sektora, kao što su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada, upravitelji zgrada i sl.
Mala, srednja i velika poduzeća u privatnom ili javnom vlasništvu
Organizacije civilnog društva
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Općenito se smatra projekti ulaganja u jačanje zaštite i očuvanja prirode i bioraznolikosti neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Rezultati operacija biti će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije i biti će u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12).
Tijekom otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga poštivat će se sva pravila ravnopravnosti spolova i jednake mogućnosti za sve. Financiranjem mjera uređenja postojeće i izgradnje nove zelene infrastrukture potiču se horizontalne mjere iz područja pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Projekti razvoja zelene infrastrukture doprinose smanjenju segregacije na način da će zelena infrastruktura biti dostupna svim građanima pod jednakim uvjetima. Zelena infrastruktura povezuje različite društvene skupine i potiče njihovu interakciju te je protumjera otuđenju suvremenog urbaniteta. Indirektan prostorni učinak na specifična područja nije moguće utvrditi u fazi programiranja aktivnosti, već će se moći identificirati kroz zasebne projekte koji će se prijaviti na poziv.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Dio projekata koji se odnose na jačanje zaštite i očuvanja prirode i bioraznolikosti, uključujući i restauraciju će se provoditi u ruralnim područjima koja su ujedno zaštićena i Natura 2000 područja. Dodatno, dio sredstava u kontekstu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima usmjeriti će se prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Operacije u sklopu ovog posebnog cilja provode se u potpunosti u Republici Hrvatskoj te se ne predviđa izravno uključivanje prijavitelja/korisnika iz drugih država članica EU kao ni zemalja koje nisu članice EU.
Provedbom Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.- 2030. godine u svrhu osim prilagodbe klimatskim promjenama doprinijeti će se akcijama i ciljevima PA 6 EUSDR i Stupa III EUSAIR koji se odnose na razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, unaprjeđenje kvalitete i očuvanje tla i vode, očuvanje kopnenih i vodenih staništa, poboljšanu kvalitetu zraka i smanjenje ugljičnog dioksida u atmosferi, zaštitu bioraznolikosti, smanjenje ekološkog otiska i dr.
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka izradi karti staništa, ekosustava i njihovih usluga i računovodstva za usluge ekosustava, kao takve nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCO36
Zelena infrastruktura za koju je primljena potpora za druge svrhe osim prilagodbe klimatskim promjenama
hektri
0
40
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCO37
Površina područja mreže Natura 2000 obuhvaćena mjerama zaštite i obnove
hektri
0
30.000
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCO39
Područje obuhvaćeno postavljenim sustavima za praćenje onečišćenja zraka
zone kvalitete zraka
0
4
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCR50
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka*
broj stanovnika
0
2021.
1.700.000
Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka, Izvješće o provedbi projekta
3.
2(vii)
EFRR
Manje razvijene
RCR95
Stanovništvo koje ima pristup novoj ili poboljšanoj zelenoj infrastrukturi*
osobe
0
2021.
10.000
MPGI, glavni projekt, izvješća o provedbi projekata
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
077 Mjere za kvalitetu zraka i smanjivanje buke
6.138.222
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
078 Zaštita, obnova i održiva upotreba područja Natura 2000
122.229.703
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura
71.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
01
199.367.925
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
33
183.000.000
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
28
16.367.925
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
3.
EFRR
Manje razvijene
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
03
199.367.925
*
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 4. Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo
This is a Prioritet dedicated to urban mobility specific objective set out in point (viii) of Article 3(1)(b) of the ERDF and Cohesion Fund Regulation
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 2 (viii) Promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Prometnu mrežu Republike Hrvatske karakterizira izostanak odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet. Ulaganja u nove tramvajske, željezničke gradske i prigradske linije neophodna su za postizanje održive mobilnosti te pružanje pristupačnijih i čišćih načina prijevoza korisnicima. Kroz uključivanje željeznice u javni gradski i prigradski prijevoz putnika ostvaruje se integracija željeznice u lokalne prometne sustave na područjima čija gustoća naseljenosti može podržavati usluge željezničkog prijevoza. Uvođenje novih tramvajskih linija zahtijeva ozbiljne zahvate u svim segmentima tramvajske mreže.
Trenutna tramvajska i željeznička infrastruktura je zastarjela, podkapacitirana i neadekvatna, što rezultira problemima u sigurnosti odvijanja prometa. Loše stanje tramvajske infrastrukture uzrokuje zastoje i prometne nesreće povezane s tramvajskim vozilima, pritužbe građana i radnika te onemogućuje uvođenje novih tramvaja. Obzirom na navedeno nužno je pristupiti rekonstrukciji i modernizaciji tramvajskih, željezničkih gradskih i prigradskih linija uslijed dotrajalosti infrastrukture. Razvoj i poboljšanje tramvajske i željezničke infrastrukture su nužni za dugoročnu održivost i kvalitetu javnog prijevoza u većim gradovima i pripadajućim urbanim aglomeracijama. Obnova infrastrukture ujedno je nužna kako bi se omogućila nabavka novih tračničkih vozila i potaknulo korištenje oblika prijevoza sa smanjenom emisijom CO2.
Vozni parkovi operatora u javnom prijevozu su visoke prosječne starosti, s manjim udjelom vozila koja zadovoljavaju najviše ekološke norme. U javnom prijevozu nisu u širokoj upotrebi vozila koja za pogon koriste alternativna goriva, a koja zahtijevaju prateću infrastrukturu čiju izgradnju operatori nisu u mogućnosti financirati. Kako bi se provedbom dekarbonizacije u prometnom sektoru slijedila politika Europske komisije u smislu ekološke održivosti, a ulaganja mora pratiti pripadajući razvoj infrastrukture na alternativna goriva (punionice) u gradovima i na glavnim cestovnim pravcima, kao i na mjestima gdje još uvijek nema ekonomske isplativosti za ovu vrstu investicije.
Ulaganje u pilot projekte vezane uz razvoj infrastrukture za električna vozila (punionice i sl.)
Razvoj korištenja vodika u prometu, razvoj infrastrukture za transport vodika
U Strategiji prometnog razvoja definirane su funkcionalne regije odnosno aglomeracije u kojima je planirano uvođenje ITS-a. Ulaganje u postavljanje novih ili modernizaciju postojećih digitaliziranih i / ili inteligentnih gradskih i prigradskih sustava javnog prijevoza za putnike ima izravan pozitivni učinak na prometni sustav većih gradova jer vodi do poboljšanja performansi prometnog sustava u vidu smanjenja prometnih zagušenja i čepova, povećanja sigurnosti, efikasnosti i održivosti prometa kroz racionalnije korištenje pogonskih goriva, što će rezultirati smanjenjem emisije štetnih plinova te doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka. Uvođenjem ITS-a ujedno se kroz određivanje prioriteta u javnom prometu poboljšava integracija prometnih modova.
Uz definirane funkcionalne regije te izrađene masterplanove istih, planira se daljnje definiranje strateških ciljeva razvoja urbane mobilnosti u gradovima, kroz izradu planova održive urbane mobilnosti gradova (SUMP), a koji će sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br. 1315/2013 (TEN-T Uredba) morati imati svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji obzirom da će biti definiran kao Gradski čvor (Urban Node).
Učinkovitost javnog gradskog prijevoza ugrožava i postojanje uskih grla koja uzrokuju svakodnevne dugotrajne zastoje i učestale blokade prometa u gradskim središtima Uklanjanje uskih grla na infrastrukturi u funkciji javnog prijevoza putnika (npr. mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, obilaznice i sl.) smanjit će udio putovanja automobilom u korist javnog gradskog prijevoza uz smanjenje vremena putovanja. Eliminacijom uskih grla uspostavit će se i karike koje nedostaju između izoliranih dionica biciklističkih staza, a čija isprekidanost i necjelovitost mreže predstavljaju osnovnu prepreku za sigurno i brzo putovanje biciklom. Posljedično će se smanjiti zastoji i vršna opterećenja, ubrzati promet i protočnost prometa te povećati sigurnost prometa, sigurnost i zdravlje svih sudionika u prometu, uz smanjenje buke i razine emisije CO2 u okoliš.
Najniža gustoća naseljenosti, kao i najveći pad broja stanovnika, vidljivi su u dijelu Republike Hrvatske sa slabom prometnom povezanošću, otoci i područja duž državne granice. Uvođenjem usluge javnog prijevoza na zahtjev kao fleksibilnijeg i specifičnostima područja prilagođenijeg oblika prijevoza djelomice se rješava postojeća demografska situacija na navedenim pordučjima.
Uspostava kvalitetnog javnog prijevoza nailazi na problem nedovoljnog broja autobusnih stajališta, neadekvatno opremljenih autobusnih stajališta. Ulaganjem u izgradnju, modernizaciju i opremanje autobusnih kolodvora i autobusnih stajališta se značajno podiže kvaliteta, sigurnost, dostupnost i atraktivnost javnog autobusnog prijevoza.
Javni prijevoz u Hrvatskoj trenutno nije integriran jer ne postoje usuglašeni redovi vožnje, kao ni sustavi za prodaju jedinstvenih karata za prijevoz raznim oblicima javnog prijevoza. Intermodalni terminali, koji omogućuju prelazak s jedne na drugu vrstu prijevoza, ne postoje, odnosno iznimno su rijetki. Razvojem intermodalnih terminala uspostavit će se mreža koja će putnicima omogućiti jednostavan prelazak iz jednog u drugi vid prijevoza. Istima se omogućuje korištenje potencijala svakog vida prijevoza, a osobito se potiče modalni prijelaz na nemotorizirani prijevoz, javni prijevoz i prema shemama zajedničke mobilnosti kako bi se smanjilo onečišćenje u gradovima
Rekonstrukcija i modernizacija postojećih okretišta, terminala i stajališta potrebna je kako bi se uklonili nedostaci u segmentima: potrebna duljina i visina stajališta, pristup peronima, izvedene nadstrešnice, info stupovi za najavu dolaska vozila, te usklađena visina s podom vozila. Stajališta moraju biti uređena i obilježena na način koji putnicima omogućava siguran i nesmetan ulazak i izlazak iz vozila javnoga prijevoza, a opremu stajališta čine stajališne oznake, displeji za dinamičko obavještavanje putnika, nadstrešnica za putnike, zaštitna ograda itd.
Postojeća spremišta javnog prijevoza svojim prometno-tehničkim karakteristikama i veličinom neprikladna su za prihvat i servisiranje vozila. Rekonstrukcija i modernizacija postojećih spremišta otklonit će rastuće probleme s osiguravanjem prometne sigurnosti i kontinuitetom usluge, a izgradnjom novih spremišta (garaža) javnog prijevoza prevladat će se ograničenja daljnjeg širenja i modernizacije na postojećim lokacijama.
'Park & Ride' i 'Bike & Ride' sustavi, kao i mreža čvorišta za putnički promet (autobusi na regionalnim linijama, vlakovi, sustavi javnog prijevoza) u Republici Hrvatskoj nisu dovoljno razvijeni. Proširenjem postojećih i izgradnjoma novih 'Park & Ride' i 'Bike & Ride' terminala uspostavit će se mreža koja će putnicima omogućiti jednostavan prelazak s jednog u drugi vid prijevoza. Povećanje interoperabilnosti doprinosi iskorištenosti potencijala svakog vida prijevoza, a osobito potiče modalni prijelaz prema aktivnoj mobilnosti, javnom prijevozu i shemama zajedničke mobilnosti.
Rekonstrukcija i modernizacija pothodnika za pješake povećat će sigurnost za sve sudionike u prometu i osigurati pristup različitim modovima putničkog prijevoza prilagođavanjem postojeće infrastrukture za osiguranje pristupačnosti pojedinim kategorijama pješaka (osobe s invalidnošću, osobe smanjene pokretljivosti, roditelji s djecom, biciklisti) i ugradnjom platformi u zatvorenom oknu.
Dodatno, budući da stanovništvo potpomognutih i brdsko-planinskih područja, osim automobila koji su dominantno prijevozno sredstvo, koristi bicikle u obavljanju svakodnevnih obaveza poput odlaska na posao ili školu, ulaganja u biciklističku infrastrukturu su nesumnjivo od iznimnog značaja. Ovakvom vrstom ulaganja potiče se korištenje bicikla u obavljanju svakodnevnih poslova te istovremeno utječe na povećanje sigurnosti u prometu, posebno djece učeničke dobi, kao i smanjenje negativnih ekoloških utjecaja prometa.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani, putnici (opća javnost)
Upravitelji infrastrukture
Jedinice lokalne i regionalne samouprave
Poduzeća
Operateri koji obavljaju javni prijevoz putnika
Javna tijela za upravljanje prometom na nacionalnoj i regionalnoj / lokalnoj razini
Organizacije civilnog društva
Komunalna društva
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
U svim vidovima gradskog prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi i obitelji s malom djecom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi.
Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, na autobusnim ili tramvajskim stajalištima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika, izgrađeni objekti moraju biti dostupni osobama s invaliditetom, osobama starije životne dobi i dječjim kolicima, mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji i autobusi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom, usluge prijevoza moraju biti što je moguće bliže bolnicama, školama, vrtićima i sličnim objektima itd.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Putem ovog specifičnog cilja ulagati će se u biciklističku infrastrukturu na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima na lokalnoj razini, uzimajući u obzir urbano-ruralno prometne poveznice u kontekstu obavljanja svakodnevnih obaveza poput odlaska na posao ili školu. Aktivnosti će uzimati u obzir i aspekt sigurnost na navedenim prometnim poveznicama.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Za planirana ulaganja u infrastrukturu za alternativni prijevoz te razvoj ekonomije vodika obzirom na karakter ulaganja, nije primjenjiva upotreba financijskih instrumenata. Budući da preostala planirana ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu te nabavu vozila za javni prijevoz te kao takva nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO55
Duljina novih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice
km
0
2
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 56
Duljina obnovljenih i moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice
km
9,50
13,50
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO57
Kapacitet okolišno prihvatljivih željezničkih vozila za kolektivni javni prijevoz*
Broj vozila
0
40
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO58
Infrastruktura namijenjena vožnji biciklom za koju je primljena potpora*
km
20
100
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO59
Infrastruktura za alternativna goriva (točke za punjenje/napajanje)
km
0
69
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCO60
Gradovi s novim ili poboljšanim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza
Broj gradova
1
4
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.8.1.
Broj uklonjenih uskih grla
Broj
0
5
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 2.8.2.
Broj obnovljenih i izgrađenih ispravljačkih stanica
Broj
1
2
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 50
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka
Broj stanovnika
0
2021
0
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 62
Godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevozs
Godišnji broj putnika
0
2021
580.000
Terensko istraživanje
Ugrađene tehnologije
Operateri
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR63
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice
Godišnji broj putnika
5.512.000
2021
39.632.000
Terensko istraživanje
Ugrađene  ehnologije
Operateri
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 64
Godišnji broj korisnika infrastrukture namijenjene vožnji biciklom
broj
0
2021
22.000
3.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.3.1.
Dodatni instalirani kapaciteti elektrolizatora
MW
0
2
20
4.
2(viii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 2.3.2.
Dodatni instalirani kapaciteti
Broj korisnika punjača
0
2021
3.000
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
081 Infrastruktura čistoga gradskog prometa
31.355.263
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
081 Infrastruktura čistoga gradskog prometa
2.458.232
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
082 Vozni park čistoga gradskog prometa
67.673.147
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
082 Vozni park čistoga gradskog prometa
10.000.000
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
083 Biciklistička infrastruktura
16.000.000
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
084 Digitalizacija gradskog prometa
13.289.532
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
086 Infrastruktura za alternativna goriva
10.500.000
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
093 Ostale obnovljene ili modernizirane ceste (autoceste, nacionalne, regionalne ili lokalne)
55.000.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
01
193.817.943
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
01
12.458.232
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
33
177.817.943
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
33
12.458.232
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
28
16.000.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
4.
EFRR
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
03
193.817.943
4.
KF
Manje razvijene
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika
03
12.458.232
*
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 3. (i) Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Hrvatska je izgradila tek 7% osnovne željezničke mreže TEN-T, za razliku od prosjeka EU-a koji iznosi preko 60%. Ulaganje u izgradnju nove ili nadogradnju postojeće TEN-T željezničke mreže neophodno je za povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima. Ulaganje u rekonstrukciju i modernizaciju željezničke mreže TEN-T nužno je radi prevladavanja postojećih uskih grla u Hrvatskoj TEN-T mreži i ispunjavanja zahtjeva utvrđenih Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 Nadalje, opremanje željeznica europskim sustavom upravljanja prometom (ERTMS) potrebno je da bi se omogućila potrebna razina interoperabilnosti na željezničkim linijama u sklopu TEN-T mreže.
Ulaganja se vrše u skladu sa 4. radnim planom Mediteranskog koridora te će dovesti do poboljšanja tehničkih parametara pruge, poglavito parametara koji su kroz 4. Radni plan evidentirani kao nedostatni. Dodatno, kroz reviziju TEN-T Uredbe, koja bi trebala biti donesena tijekom 2023. godine ,dolazi do povećanja duljine koridora Osnovne TEN-T mreže, dok su na dijelu budućeg koridora Zapadni Balkan u pripremi projekti ukupne duljine više od 180 km. Pojednostavljenjem procedura ishođenja dozvola te implementacijom Uredbe 2021/1187 “Smart TEN-T“ planira se skratiti vrijeme potrebno za provedbu projekata.
Nadalje, ulaganje u izgradnju novih ili nadogradnju postojećih TEN-T cesta (autoceste i druge klase) podržava stvaranje integriranog prometnog sustava kroz gradnju cestovnih veza prema TEN-T mreži, što osigurava povezanost postojeće sekundarne i tercijarne mreže s glavnom mrežom i intermodalnim čvorovima i poboljšava sigurnost na cestama.
Ulaganje u uklanjanje uskih grla (npr. putem izgradnje obilaznica) i premošćivanje veza koje nedostaju na TEN-T mreži (željeznica i cesta) važan je element u izgradnji pouzdane, neprekinute i kvalitetne trans-europske prometne mreže koja jamči održivu povezanost. Razvoj intermodalnog prometnog sustava koji dobro funkcionira promiče ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju teritorija EU i doprinosi ciljevima iz Europskog zelenog plana. Također, kroz reviziju TEN-T Uredbe, koja bi trebala biti donesena tijekom 2023. godine, revidiraju se karte TEN-T mreže te će određene cestovne dionice postati sastavni dio TEN-T mreže. Dodatno, uz rastuću svijest o utjecaju klimatskih promjena, razmatranje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe istima između ostaloga kroz ulaganja u punionice i cestovna vozila na alternativni pogon, cestovni promet pristupa ozelenjavanju. Tako primjerice cestovna infrastruktura može biti glavna infrastruktura sa 0 emisija (pješaci, biciklisti, skuteri, vozila na alternativni pogon itd.) i e-mikro mobilnost (e-skuteri, e-bicikli, itd.).
Budući da je sustav upravljanja prometom i signalizacije neujednačen, dio mreže koji pripada mreži TEN-T imat će prioritet pri osuvremenjivanju u pogledu provedbe prioriteta EU-a vezanih za interoperabilnost. Uvođenje novih ili modernizacija postojećih sustava upravljanja prometom i sustava elektroničke naplate cestarine na TEN-T cestovnoj mreži stvorit će uvjete za brzo i efikasno prikupljanje podataka i njihovu analizu. Očekivani rezultati poboljšanog upravljanja informacijama o cestovnom prometu i prometnim tokovima su bolja integracija među oblicima prijevoza te povećana sigurnost i pouzdanost sustava. Sekundarne koristi uključuju pozitivne učinke na emisije CO2 te doprinos zelenoj tranziciji.
Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) su križanja dvaju zasebnih prometnih sustava koja predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. S pogleda sigurnosti prometa na cestama veliki utjecaj imaju opasna mjesta koja su utvrđena korištenjem statističkih tehnika i evidentirana. Ulaganje u sigurnosne mjere na cesti i željeznici (npr. uklanjanje opasnih mjesta /“crnih točaka“) obuhvaća ove prioritetne lokacije čije osiguranje ima najveći utjecaj na smanjenje broja prometnih nezgoda, uključujući nezgode s ljudskim žrtvama, te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama. Ulaganje uključuje i druge mjere uklanjanja nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja.
Dodatno, na povećanju sigurnosti na cestama se planira provoditi u skladu s definiranim mjerama u Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2021-2030.
Na konkurentnost teretnog i javnog putničkog prijevoza utječe odsustvo mogućnosti multimodalnog prijevoza te, prema tome, ekološki prihvatljivijih i sigurnijih prijevoznih sredstava. Ključno je stoga poticati ulaganje u aktivnosti poboljšanja multimodalnog prijevoza kao što su mjesta fizičke integracije, integrirane karte, a koje zahvaljujući optimalnom kombiniranju različitih načina prijevoza postiže višu kvalitetu i veću efikasnost.
Intermodalni terminali, koji omogućuju prelazak s jedne na drugu vrstu prijevoza, iznimno su rijetki u Republici Hrvatskoj. Ulaganja u izgradnju i razvoj multimodalnih terminala i logističkih centara preduvjet je za ostvarenje viših stopa rasta teretnog prijevoza i širenje logističke ponude. Aktivnost je u skladu s razvojnim planovima logističkih čvorišta koji ističu potrebu za modernizacijom tehnoloških procesa i povezivanjem postojećih kapaciteta s drugim modalitetima prijevoza u moderne multimodalne logističke čvorove.
Nadalje, obzirom da je Republika Hrvatska pomorska država, potrebno je ostvariti ulaganja u sigurnost plovidbe na morskim plovnim putovima Republike Hrvatske za provedbu najviših sigurnosnih standarda hrvatskih plovnih i plutajućih objekata prema utvrđenim prioritetima. Obalni linijski putnički promet osigurava stalnu i redovitu povezanost otoka i kopna i između samih otoka te je za održivi razvoj naseljenih otoka nužno osigurati sigurnost, redovitost i pouzdanost plovidbe. Dodatno, zastarjela, nedostatna te okolišno neprihvatljiva lučka infrastruktura ne odgovara potrebama pomorskog sektora i sektora unutarnje plovidbe. Vrstu ulaganja u izgradnju, nadogradnju ili modernizaciju lučke infrastrukture (morske i luke unutarnjih plovnih putova) i pristupne infrastrukture – državne lučke uprave (luke osnovne i sveobuhvatne TEN-T mreže) treba prilagoditi razvojnoj orijentaciji pojedine luke po načelu specijalizaciji te je sukladno tome potrebno planirati adekvatnu infrastrukturu u smislu pristupačnosti. Isplativost i prioritet mjera utvrdit će se analizom, uzimajući u obzir zahtjeve zaštite okoliša, stvarne potrebe te potencijal prema očekivanoj potražnji. Također, morske i luke unutarnjih plovnih putova povezane sa željeznicom će daljnjim razvojem doprinijeti razvoju intermodalnosti.
Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) utvrđena je važnost donošenja mjera koje će omogućiti opstanak i osuvremenjivanje hrvatske flote namijenjene javnom prijevozu te je kao mjera određena modernizacija flote stimuliranjem nabave/izgradnje novih ekobrodova i prilagođavanjem postojećih brodova u skladu s najvišim ekološkim standardima, kako bi se razvilo energetski učinkovito ekobrodarstvo. Provedbom ulaganja u obnovu flote na ekološki prihvatljiv pogon i pripadajuću infrastrukturu značajno se podiže kvaliteta usluge javnog, održivog prijevoza te se osigurava smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Putnici
Opća javnost
Upravitelji infrastrukture
Lučke uprave
Jedinice lokalne i regionalne samouprave
Poduzeća
Javne službe
Operateri željezničkog prijevoza
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
U svim vidovima prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi.
Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, u izgrađenim i rekonstruiranim objektima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika (bez stepenica), kolodvori i stajališta moraju biti dostupni osobama s invaliditetom i dječjim kolicima (pristupne rampe i liftovi) te imati odgovarajući zaklon (nadstrešnice i čekaonica), mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji, autobusi i brodovi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom itd.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu koja je dijelom TEN-T mreže te kao takva nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
22.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
5.
3(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO 43
Duljina novih ili poboljšanih cesta – TEN-T
km
0
4,15
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCO 44
Duljina novih ili poboljšanih cesta – izvan mreže TEN-T
km
0
20
5.
3(i)
EFRR
Manje razvijene
RCO49
Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – TEN-T
km
0
40
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCO49
Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – TEN-T
km
0
44
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSO 3.1.1.
Broj multimodalnih terminala
Broj
0
2
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSO 3.1.2.
Željezničko cestovni prijelazi s poboljšanom sigurnošću
broj
0
73
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSO 3.1.3.
Duljina novih i nadograđenih obala luke
m
240
240
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCR56
Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture
Broj godišnjih putničkih sati
0
2020
519.395
HC d.o.o.
5.
3(i)
EFRR
Manje razvijene
RCR58
Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, poboljšanih, obnovljenih ili moderniziranih željeznica
Godišnjih putničkih kilometara
40.000.000
2018
40.100.000
Operater infrastrukture
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RCR58
Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, poboljšanih, obnovljenih ili moderniziranih željeznica
Godišnjih putničkih kilometara
44.000.000
2018
44.100.000
Operater infrastrukture
5.
3(i)
KF
Manje razvijene
RSR 3.1.1.
Povećanje korištenja multimodalnog prometa
Povećanje korištenja multimodalnog prometa (%) u ukupnom prometu
0
2024
10
EUROSTAT
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
087 Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste - osnovna mreža TEN - T
109.990.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
087 Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste - osnovna mreža TEN - T
80.000.000
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
100 Obnovljene ili modernizirane željeznice – osnovna mreža TEN-T
271.940.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
100 Obnovljene ili modernizirane željeznice – osnovna mreža TEN-T
208.298.692
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
101 Obnovljene ili modernizirane željeznice – sveobuhvatna mreža TEN-T
6.666.188
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
102 Ostale obnovljene ili modernizirane željeznice
13.130.119
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
108 Multimodalni promet (TEN-T)
80.000.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
115 Unutarnji plovni putovi i luke (TEN-T)
10.065.789
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
01
381.930.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
01
398.160.789
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
33
381.930.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
33
398.160.789
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
03
381.930.000
5.
KF
Manje razvijene
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
03
398.160.789
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 3 (ii) Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Velika potražnja lokalnog i tranzitnog prometa, uz izražen udio prometa teških teretnih vozila, rezultira stalnom prometnom zasićenosti unutar naseljenih mjesta. Stvaraju se dodatni zastoji, rastu vremenski gubici, povećava se emisija štetnih plinova u okoliš i smanjuje sigurnost. Obilaznice na državnim i županijskim cestama imaju funkciju preusmjeravanja tranzitnog prometa i prometnog rasterećenja samih središta naselja. Ulaganjem se također planira poboljšanje pristupačnosti manjih regionalnih središta i ruralnih područja i povećanje sigurnosti prometovanja.
Zahvaljujući nezadovoljavajućim svojstvima trase, opremljenosti signalno-sigurnosnim uređajima i tehničko-uporabnim stanjem željezničkih infrastrukturnih podsustava, promet na lokalnoj i regionalnoj željezničkoj mreži odvija se u uvjetima ograničenja brzine i smanjenog kapaciteta pruge. Ulaganje u regionalnu željezničku mrežu, uključujući izgradnju, nadogradnju, elektrifikaciju, rekonstrukciju i obnovu preduvjet je bolje iskoristivosti pruge u putničkom i teretnom prometu. Unaprjeđenje regionalne mreže poboljšalo bi dostupnost urbanim središtima za korisnike i razinu putničkih usluga, te omogućilo uključenje u logističke lance za luke i operatore u prijevozu tereta.
Na dijelovima prometne mreže zabilježeni su efekti uskih grla koji se očituju kao usporavanje i zastoji u odvijanju prometa, te produljenje vremena putovanja korisnika. Uska grla u gradskom prometu obično uzrokuju zastoje sredstava javnog prijevoza pa čak mogu dovesti u pitanje i cestovnu sigurnost. Ulaganjem u uklanjanje uskih grla na prometnoj infrastrukturi znatno se smanjuju zastoji prilikom vršnih opterećenja prometa i iskoristivost infrastrukture približava se projektiranom kapacitetu. Spomenuto povećanje učinkovitosti povezano je s većom sigurnošću prometa i boljim funkcioniranjem sustava javnog prijevoza
Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) su križanja dvaju zasebnih prometnih sustava koja predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. S pogleda sigurnosti prometa na cestama veliki utjecaj imaju opasna mjesta koja su utvrđena korištenjem statističkih tehnika i evidentirana. Ulaganje u sigurnosne mjere na cesti i željeznici (npr. uklanjanje opasnih mjesta/„crnih točaka“) obuhvaća ove prioritetne lokacije čije osiguranje ima najveći utjecaj na smanjenje broja prometnih nezgoda, uključujući nezgode s ljudskim žrtvama, te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama. Ulaganje uključuje i druge mjere uklanjanja nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja
Zastarjela, nedostatna te okolišno neprihvatljiva lučka infrastruktura ne odgovara potrebama pomorskog sektora i sektora unutarnje plovidbe. Vrstu ulaganja u izgradnju, nadogradnju ili modernizaciju lučke infrastrukture (morske i luke unutarnjih plovnih putova) i pristupne infrastrukture treba prilagoditi razvojnoj orijentaciji pojedine luke po načelu specijalizacije, te je sukladno tome potrebno planirati adekvatnu infrastrukturu u smislu pristupačnosti. Isplativost i prioritet mjera utvrdit će se analizom, uzimajući u obzir zahtjeve zaštite okoliša, stvarne potrebe te potencijal prema očekivanoj potražnji
Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) utvrđena je važnost donošenja mjera koje će omogućiti opstanak i osuvremenjivanje hrvatske flote namijenjene javnom prijevozu te je kao mjera određena modernizacija flote stimuliranjem nabave/izgradnje novih ekobrodova i prilagođavanjem postojećih brodova u skladu s najvišim ekološkim standardima, kako bi se razvilo energetski učinkovito ekobrodarstvo. Provedbom ulaganja u obnovu flote na ekološki prihvatljiv pogon i pripadajuću infrastrukturu značajno se podiže kvaliteta usluge javnog, održivog prijevoza te se osigurava smanjenje negativnog utjecaja na okoliš
Povezanost postojeće sekundarne i tercijarne mreže prometnica s glavnom mrežom i intermodalnim čvorovima podrazumijeva integraciju sustava upravljanja. Uvođenje novih ili modernizacija sustava upravljanja prometom izvan TEN-T mreže stvorit će uvjete za brzo i efikasno prikupljanja podataka i njihovu analizu. Očekivani rezultati poboljšanog upravljanja informacijama o prometu i prometnim tokovima su bolja integracija među oblicima prijevoza te povećana sigurnost i pouzdanost sustava. Sekundarne koristi uključuju pozitivne učinke na emisije CO2 te doprinos zelenoj tranziciji
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani
Putnici, opća javnost
Upravitelji infrastrukture
Lučke uprave
Jedinice lokalne i regionalne samouprave
Poduzeća
Javne službe
Operateri željezničkog prijevoza
Sudionici u prometu
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
U svim vidovima prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi.
Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, u izgrađenim i rekonstruiranim objektima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika (bez stepenica), kolodvori i stajališta moraju biti dostupni osobama s invaliditetom i dječjim kolicima (pristupne rampe i liftovi) te imati odgovarajući zaklon (nadstrešnice i čekaonica), mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji, autobusi i brodovi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom itd.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000]
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu s ciljem pristupa TEN-T mreži te kao takva nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO44
Duljina novih ili poboljšanih cesta - izvan mreže TEN-T
km
0
11
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 3.2.1.
Izgrađeni i dograđeni komunalni vezovi
broj komunalnih vezova
100
1.000
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 3.2.2.
Nadograđene luke koje pružaju usluge vezane za otoke
broj
0
1
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 3.2.3.
Nove ili premještene luke
broj
0
1
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna godina
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
Comments [200]
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR56
Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture
Godišnjih putničkih sati
0
2021
727.445
HC d.o.o.
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 3.2.1.
Korišteni komunalni vezovi
Broj korištenih komunalnih vezova
0
2021
950
Lučka uprava
5.
3(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 3.2.2.
Godišnji broj putnika
Broj putnika
1.397.925
2019/2021
1.593.281
Lučka uprava
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
090 Novoizgrađene ili poboljšane ostale nacionalne, regionalne i lokalne pristupne ceste
112.150.271
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
112 Ostale morske luke
87.758.940
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
01
199.909.211
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
33
199.909.211
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
5.
EFRR
Manje razvijene
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
03
199.909.211
*
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 6. Jačanje zdravstvenog sustava; promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 4 (ii) Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Kako bi se osigurala povećana dostupnost i kvaliteta RPOO, uz promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, posebice žena, ulagat će se u povećanje i unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta ustanova koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja.
U svrhu provedbe CDŠ i uspostave odgovarajućeg okruženja za odgoj i obrazovanje učenika ulagat će se u unaprjeđenje uvjeta za izvođenje nastave ustanova koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući uspostavu i unaprjeđenje infrastrukture potrebne za osiguranje uvjeta za zdrav život djece.Navedeno ulaganje podrazumjeva i ulaganje u energetsku obnovu što će predstavljati horizontalni zahtjev na razini gore spomenute aktivnosti.
S ciljem podizanja kvalitete usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, maksimizacije dosadašnjih ulaganja, te osiguranja efikasnije organizacije trajnog stručnog usavršavanja uspostavit će se centar za jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika.
Kako bi što veći broj studenata slabijeg socioekonomskog statusa imao smještaj, osiguravajući jedan od bitnih preduvjeta za povećanje stope završnosti u visokom obrazovanju, povećat će se i unaprijediti infrastrukturni kapaciteti studentskog smještaja.
Sve aktivnosti provodit će se u skladu s načelima zelene i digitalne tranzicije.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja
javne ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja
studentski domovi
javna ustanova koja obavlja djelatnost stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (centar)
djeca, učenici i studenti, roditelji
odgojno-obrazovni radnici, djelatnici obrazovnih institucija na svim razinama
vjerske zajednice
raseljene osobe
jedinice lokalne i regionalne samouprave
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija :
Kod infrastrukturnih ulaganja provest će se razumna prilagodba na temelju analize potreba, problema i očekivanja ciljnih skupina (npr. osiguravanje čitača ekrana odnosno govorne jedinice ili tiskanje radnih materijala na Brailleovu pismu, osiguravanje digitalizirane nastavne literature, mogućnost prilagodbe nastavnog procesa). Također će se provesti prilagodba prostora kako bi se osobama s invaliditetom omogućio pristup ustanovama, kao i korištenje univerzalnog dizajna roba, usluga, opreme i objekata te edukacija zaposlenika o načinima doprinosa načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije.
Ravnopravnost muškaraca i žena :
Provest će se analize omjera spolova u ciljnoj skupini projekta, procjene učinaka na spolove, uključujući statističke podatke i kvalitativno istraživanje i analizu. Dodatno će se pratiti broj žena koje sudjeluju u projektnim aktivnostima unutar ciljnih skupina (studenticce, učenice). Također će se provesti edukacija zaposlenika provedbenih tijela i korisnika vezano uz elemente ostvarivanja i zaštitu ravnopravnosti muškaraca i žena, uključenosti i nediskriminacije u svrhu boljeg razumijevanja i konkretizacije elemenata ravnopravnosti spolova.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.
Na potpomognuta i gdje je to primjenjivo na brdsko-planinska područja usmjerit će se sredstva za unaprjeđenje uvjeta za izvođenje nastave ustanova koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja uključujući uspostavu i unaprjeđenje infrastrukture potrebne za osiguranje uvjeta za zdrav život djece.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Podrška se pruža putem bespovratnih sredstava te se ne planira korištenje financijskih instrumenata. Kroz ovaj specifični cilj će se pružati potpora projektima čija je namjena opće, a ne privatno dobro, te njihova realizacija ne dovodi do ostvarivanja profita koji bi osigurao povrat uloženih sredstava u periodu kraćem od 20 godina. Projekti će se provoditi na potpomognutim područjima koja u svom razvoju zaostaju za drugim područjima u Republici Hrvatskoj što se očituje u manjoj gospodarska razvijenosti, nedostatku i lošem stanju infrastrukture namijenjene javnoj uporabi te demografskom pražnjenju ovih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1. 2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Ciljana vrijednost (2029)
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 4.2.1
Broj moderniziranih obrazovnih objekata
Broj
0
185
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 4.2.2
Broj obnovljenih/prilagođenih/ opremljenih objekata centra
Broj
0
5
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSO 4.2.3
Broj kreveta u izgrađenim/obnovljenim studentskim domovima
Broj
0
1.662
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCO 66
Kapacitet učionica novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci
broj
0
4.500
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specific objective
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Source of data [200]
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR 70
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci
Broj
133.687
2021
138.187
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/e-Matica/šer
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RCR71
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih obrazovnih objekata
Broj
0
2021
36.052
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/e-Matica/šer
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSR 4.2.1
Uspostavljen centar za jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika
Broj
0
2021
1
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/šef
6
4(ii)
EFRR
Manje razvijene
RSR4.2.2.
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih studentskih domova
Broj
13.021
2021
14.68
3
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specific objective
Kod
Iznos (EUR)
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
121 -Infrastruktura za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
38.813.040
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
122 -Infrastruktura za osnovno i sekundarno obrazovanje
158.569.110
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
123 Infrastruktura za tercijarno obrazovanje
47.617.850
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
01
245.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
33
217.000.000
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
28
28.000.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
6
EFRR
Manje razvijene
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
02
245.000.000
*
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. 6. Jačanje zdravstvenog sustava; promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1. 4. (iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Proces deinstitucionalizacije i transformacije socijalnih ustanova provest će se sukladno Operativnom planu za deinstitucionalizaciju i transformaciju domova. Za svaki od državnih domova izradit će se plan transformacije uz financijsku podršku iz ESF+. Od ukupno 69 državnih domova, njih 24 su u postupku transformacije, a kroz 2021. – 2027. će se proces proširiti i na preostalih 45 domova. Kako bi se osigurala podrška državnim domovima planira se korištenje tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domova za provedbu planova transformacije i korištenje sredstava iz kohezijske politike.
Ključno ulaganje će biti nabava i opremanja socijalnih stanova u kojima bi bivši institucionalizirani korisnici mogli nastaviti samostalan život uz stručnu podršku.
Prije početka infrastrukturnih ulaganja, osnaživat će se pružatelje socijalnih usluga za pružanje izvaninstitucionalnih usluga u zajednici iz ESF+. Mreža socijalnih usluga u zajednici omogućit će deintitucionaliziranim korisnicima jednaku ili višu kvalitetu života i podrške kao što su je imali dok su bili smješteni u instituciji.
Osim državnih domova, kroz financijske instrumente se planira podrška privatnim pružateljima socijalnih usluga u mreži i izvan mreže kojima nije osnivač Republika Hrvatska (posebno se to odnosi na obiteljske domove) kao i za udomiteljske obitelji, u poboljšanju infrastrukture kao važnim akterima socijalnog uključivanja i pružanja socijalnih usluga.
Također, kako bi se odgovorilo na potrebe braniteljsko-stradalničke populacije, Hrvatska će investirati u izgradnju nove, dogradnju ili rekonstrukciju postojeće društvene infrastrukture za braniteljsko-stradalničku populaciju iz Domovinskog rata (poput veteranskih centara i ostalih ustanova za pružanje skrbi navedenoj populaciji).
Infrastrukturna ulaganja će se provoditi sukladno zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Za navedena infrastrukturna ulaganja predviđena su komplementarna ulaganja u razvoj i pružanje usluga iz ESF+.
Dodatno, planira se ulaganje u izgradnju i obnovu/modernizaciju javne stambene infrastrukture na potpomognutim područjima. Stambeno zbrinjavanje predstavlja važnu sastavnicu socijalne kohezije te bi trebalo biti uključeno u programe socijalnog uključivanja ranjivih društvenih skupina, posebno mladih i obitelji koje se doseljavaju zbog poslovnih/radnih okolnosti. Aktivnosti usmjerene na stambeno zbrinjavanje mladih i obitelji koje se doseljavaju zbog poslovnih/radnih okolnosti je nužno provoditi u cilju demografskog razvoja. To se posebno odnosi na mlade i obitelji u ruralnim i udaljenim područjima, kako bi se spriječilo njihovo masovno iseljavanje u urbana područja ili u inozemstvo. U cilju osiguravanja stambenog zbrinjavanja za ranjive skupine, provoditi će se program stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima.
Aktivnosti koje će se provoditi su sljedeće:
Popravak, sanacija ili rekonstrukcija obiteljskih kuća u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS (popravci ili zamjene, prije svega krovišta, vanjske stolarije, limarije i sl., instalacija (struja, vodovod, odvodnja uključujući sanitarnu opremu).
Izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća gdje nije moguć program obnove i popravka
Obnova više stambenih zgrada u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS (konstruktivna sanacija objekta, što uključuje krovište, vanjsku stolariju, limariju, vanjske zidove, unutarnja stubišta te gdje je primjenjivo i ekonomično uvesti sustave zajedničkog grijanja stambenih jedinica).
Izgradnja više stambenih zgrada u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS u područjima gdje nema dostatan broj raspoloživih stambenih jedinica a značajne su potrebe obitelji za stambenim zbrinjavanjem
Ulaganja u povećanje stambenog fonda u javnom vlasništvu za najam mladim obiteljima
izgradanja, dogradnja ili rekonstrukcija infrastrukture s ciljem uspostave veteranskih centara
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:
ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe i obrtnici koji pružaju socijalne usluge i udomitelji sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi te njihovi djelatnici, korisničke skupine
Središnja tjela državne uprave, jedinice lokalne samouprave
Organizacije civilnog društva, strukovne komore
Veteranski centri kao pružatelji socijalnih usluga propisanim kategorijama korisnika prema zakonu, posebnim propisima i Statutu
Korisnici stambenih jedinica u vlasništvu države ili JLS i osobe koje zbog izvanrednih okolnosti ostanu bez jedine stambene jedinice uvjetne za stambeno zbrinjavanje
Studenti s prebivalištem na potpomognutim područjima i otocima
Žrtve nasilja u obitelji kojima SDUOSZ osigurava smještaj na području cijele RH
Višečlane obitelji s malom djecom, mlade obitelji i one koje se doseljavaju zbog poslovno/radno uvjetovanih okolnosti
Socijalno ugrožene i raseljene osobe
Ustanove i komunalna društva, javne ustanove i tvrtke
Građani
Drugi osobni statusi prema posebnim propisima
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija:
Provest će se niz infrastrukturnih ulaganja s ciljem poboljšanja životnih uvjeta za skupine kojima prijeti socijalna isključenost i ranjive skupine. Te intervencije uključuju rehabilitaciju i izgradnju socijalne/javne infrastrukture kako bi se smanjilo siromaštvo i uravnotežio lokalni i regionalni pristup javnim uslugama, kao i infrastrukturna ulaganja koja podupiru prelazak na usluge u zajednici.
Kako bi se promicale jednake mogućnosti i spriječila diskriminacija na temelju invaliditeta tijekom pripreme programa te u fazama planiranja i provedbe infrastrukturnih projekata, pristupačnost za osobe s invaliditetom.
Pristup proizvodima i uslugama, opremi i objektima bit će omogućen primjenom univerzalnog dizajna. Također, aktivnosti će se provoditi na način da doprinose smanjenju postojeće segregacije te onemogućavaju daljnju segregaciju i socijalnu isključenost. Provođenje pozitivnih mjera za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije. Jačanje kapaciteta zaposlenika u sustavima upravljanja i kontrole korištenja EU fondova u razdoblju 2021.-2027. u području suzbijanja diskriminacije.
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, na potpomognuta područja i gdje je primjenjivo na brdsko-planinska.
Kroz ovaj specifični cilj planira se ulaganje u izgradnju i obnovu/ modernizaciju javne stambene infrastrukture na potpomognutim područjima te su za iste predviđa unaprijed određena sredstva.
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000]
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici djeci, mladima, obiteljima u riziku, osobama s invaliditetom, CZSS, te izgradnje veteranskih centara (proces deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije) planira se iz bespovratnih sredstva. Ustanove socijalne skrbi ne ostvaruju profit (državni proračun), a usluge za korisnike su besplatne. Pored ustanova socijalne skrbi, djelatnost socijalne skrbi mogu obavljati udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe i ostali s kojima je ministarstvo sklopilo ugovor. Potreban broj i vrsta usluga određuje se mrežom socijalnih usluga, koje se mogu pružati u i izvan mreže. F inancijski instrument (FI) će obuhvaćati pružatelje socijalnih usluga u zajednici koji se nalaze na tržištu bez obzira na tip plaćanja (državni proračun ili od korisnika) i biti će namijenjen privatnim pružateljima socijalnih usluga u obliku zajmova. Prednost u korištenju FI će imati pružatelji usluga s područja gdje je utvrđen nedostatak socijalnih usluga.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Ključna etapa (2024.)
Target (2029)
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski zajednički pokazatelj
RCO 65
Kapacitet novih ili moderniziranih socijalnih ustanova
maksimalni broj korisnika koji će koristiti nove ili modernizirane kapacitete
1.645
5.300
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski specifični pokazatelj
RSO 4.3.1
Broj podržanih pružatelja socijalnih usluga
broj pružatelja socijalnih usluga koji su primili potporu iz EFRR za jačanje svojih infrastrukturnih kapaciteta
0
262
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet
Specifični cilj
Fond
Kategorije regija
ID [5]
Pokazatelj [255]
Mjerna jedinica
Polazišna ili referentna vrijednost
Referentna godina
Ciljana vrijednost (2029)
Izvor podataka [200]
Comments [200]
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski zajednički pokazatelj
RCR 67
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih socijalnih stanova
korisnici/godina
0
2020
5.333
MIS/statistički podaci MROSP
6
4(iii)
EFRR
Manje razvijena regija
Programski specifični pokazatelj
RSR4.3.1
Godišnji broj korisnika socijalnih usluga
korisnici/godina
32.308
2019
39.736
MIS/statistički podaci MROSP
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim primanjima i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirane akcije, uključujući stanovanje i socijalne usluge
126 Stambena infrastruktura (osim za migrante, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu)
50.000.000
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim primanjima i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirane akcije, uključujući stanovanje i socijalne usluge
127 - Ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi uključivanju u zajednicu
131.500.000
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
01
153.500.000
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
03
28.000.000
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br.
Fond
Kategorije regija
Specifični cilj
Kod
Iznos (EUR)
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
33
131.500.000
6.
EFRR
Manje razvijene
4(iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
28
50.000.000
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije
Specifični cilj
Kôd
Iznos (EUR)
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br.
Fond
Kategorija regije