Prva godina

2021

Posljednja godina

2027

Prihvatljivo od

01 siječnja 2021

Prihvatljivo do

31 prosinca 2029

Broj odluke Komisije

C(20XX) XXXX

Datum odluke Komisije

XX XX 20XX

Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK 2021.-2027.) postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027.

Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva. PKK 2021.-2027. provest će se u okviru Kohezijske politike (KP) Europske unije (EU) kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast, te će pridonijeti ispunjenju ciljeva politike 1 do 4 definiranih u članku 4. UZO.

PKK 2021.-2027. se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. (NRS 2030), najvišem aktu strateškog planiranja koji određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja.

Izvješće za Hrvatsku u 2019. i 2020., zajedno s Analitičkim podlogama i Sažetkom Svjetske banke za RH, pružaju opsežnu analizu socio-ekonomskih prilika i identificiraju prepreke rastu i razvojnim potrebama u RH, u kontekstu NRS 2030. i nacionalnih strategija, njihovih povezanih ciljeva i temeljnih strateških odredbi.

Intenzivnije korištenje EU fondova tijekom provedbe financijske perspektive 2014-2020 ukazuje da je većina javnih ulaganja u RH financirana iz KP, da su poduzete aktivnosti na nacionalnoj razini tijekom zdravstveno- gospodarske krize uspješno kombinirane s instrumentima EU u svrhu očuvanje radnih mjesta i zdravlja građana te da se i dalje oko 3% HR BDP-a generira iz EU fondova. Uzimajući u obzir zdravstveno-gospodarsku krizu uzrokovanu COVID-19 te 2 razorna potresa, kao i izazove upravljanja javnim financijama i dalje postoji potreba za korištenjem EU fondova općenito i to kroz veći broj različitih prioriteta. Navedeno je dovelo do recesije 2020., no potom je uslijedio nagli oporavak u 2021. (procjena rasta od 10,5%) praćenog i smanjenjem javnog duga u BDP-u na 79,6%, čime je BDP došao na razinu iznad predkrizne 2019.

RH je i izuzetno ranjiva i osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena, koje u budućnosti mogu prouzročiti učestalije i intenzivnije katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima s dugotrajnim negativnim posljedicama na njeno stanovništvo i gospodarstvo.

Ulaganja iz EU fondova doprinijet će uravnoteženom regionalnom razvoju. Ulaganja će se osim na cijelo područje RH, usmjeriti i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, područja koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom, koja su jače izložena demografskim izazovima i deprivaciji, područja razvojnih ograničenja i posebnosti i to kroz određene specifične ciljeve sukladno potrebama tih područja.

SC1(i) Trenutno je razina ulaganja u IRI u RH nedovoljna za postizanje veće produktivnosti. RH je 2020. ostvarila ulaganje u IRI od 1,3% BDP-a na IRI, dok je cilj iz Sporazuma o partnerstvu dostizanje javnih i privatnih ulaganja od u IRI od 1,4% do 2020. Učinak MSP-ova u inovacijama nizak je u usporedbi s prosjekom EU-a, dijelom i zbog nedovoljno razvijenih mogućnosti financiranja za MSP-ove za istraživanje i razvoj i komercijalizaciju inovacija. RH je među najniže rangiranim državama članicama EU-a po mnogim pokazateljima izvrsnosti istraživanja, a po EU ljestvici uspjeha u inovacijama je na 25. mjestu. Ovaj je problem djelomično posljedica  nedostatka suradnje između istraživačkih organizacija i poslovnog sektora što predstavlja središnju slabost HR Nacionalnog inovacijskog sustava (NIS). Suradnja u istraživanju i razvoju te znanju i praksi TT-a nerazvijena su, a istraživanja nisu dovoljno orijentirana na proizvodnju novih proizvoda i usluga. Iako tvrtke koje ulažu u I&R i drugu nematerijalnu imovinu pokazuju veće stope rasta produktivnosti i dalje su nedostatna financiranja IRI, posebno u pogledu mogućnosti financiranja za mlađe i manje tvrtke, koje imaju najveći porast produktivnosti od ulaganja u istraživanje i razvoj.

SC1(iii) Pandemija je jasno pokazala nedostatak diverzifikacije gospodarstva i dominantnost nisko proizvodnih sektora, što gospodarstvo čini posebno ranjivim. Strukturu gospodarstva obilježava značajan udio usluga i oslanjanje na turizam te je u pravo zbog toga potrebna transformacija turizma u smjeru otpornosti i održivosti, poticanjem razvoja MSP-ova i obrta koji plasman za svoje proizvode i usluge mogu naći upravo kroz turizam. MSP-ovi u RH značajno zaostaju za prosjekom EU-a u proizvodima (20.  indeks složenosti industrijske proizvodnje) i procesima, marketingu i organizacijskim inovacijama. Niska uspješnost MSP-ova povezana je i s nedostatkom investicija, posebice investicija u IRI i napredne tehnologije kao preduvjeta povećanja dodane vrijednosti i produktivnosti te stvaranja novih poduzeća temeljenih na znanju. Niža konkurentnost  gospodarstva, kao i njegova veličina i snažna otvorenost, negativno utječe i na pokazatelje robne razmjene s inozemstvom, koju karakterizira izvoz roba s nižom dodanom vrijednosti. 15% poduzeća u RH koja sudjeluju u izvoznim aktivnostima, istodobno čine 51% zaposlenosti, 62% ulaganja te ostvaruju 66% ukupnih prihoda od prodaje, što ukazuje na potrebu daljnje podrške jačanju internacionalizacije i međunarodne konkurentnosti gospodarstva, posebice u uvjetima očekivanog jačanja regionalnih lanaca vrijednosti.

SC1(iv) Prisutna je stalna neusklađenost između vještina stečenih kroz formalni obrazovni sustav i potreba MSP-ova. Nefunkcionalni programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nisu usklađeni s potrebama poslodavaca i s nedostatnim su fokusom na obrazovanju odraslih čime pogoršavaju neusklađenost potreba po pitanju vještina. Nedostatno je promicanje poduzetničkih kompetencija kao ključnih u obrazovanju od osnovne škole do fakulteta. Nedostaci su vidljivi i po pitanju vještina za inovacije, poduzetničkih i tehničkih vještina nužnih za prilagodbu za pametnu i digitalnu tranziciju poduzeća te naročito vještina istraživača nužnih za transfer tehnologije. S3 naglašava važnost poboljšanja vještina za inovacije s ciljem povećanja inovacijske učinkovitosti.

Odabrane politike usmjerene su na podizanje kvalitete istraživačkih i inovacijskih rezultata te jačanje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora s ciljem širenja pozitivnih učinaka u gospodarstvo i podizanje produktivnosti. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje  ransformacijskih ciljeva i programskog okvira S3 2021.- 2029. koji se temelji na specifičnim sposobnostima i resursima RH te identificiranim prilikama u kontekstu europskog i globalnog gospodarstva. Intervencije su oblikovane u skladu sa S3 potrebnim smjerovima promjena kroz 3 segmenta: podizanje kvalitete rezultata istraživanja; jačanje povezanosti i suradnje između istraživačkog i poslovnog sektora te povećanje inovacijske učinkovitosti. Operacije su komplementarne s reformama i investicijama u NPOO-u budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Većina planiranih programa su nastavak ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus provedbe u NPOO-u. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet potpora za istraživačke i inovacijske aktivnosti te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa.

Kako bi se odgovorilo na izazove za konkurentnost gospodarstva odabrane su politike usmjerene na poticanje rasta produktivnosti MSP-ova, promicanje poduzetništva u društvu i jačanje izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciju poslovanja. Kako bi se otklonile neke od glavnih prepreka daljnjem gospodarskom razvoju, biti će podržane politike usmjerene na poticanje vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture, stjecanje ključnih kompetencija u skladu sa S3.

SC1(ii) i 1(v) RH je iznimno posvećena promicanju digitalnih tehnologija te ulaže znatne napore kako bi iskoristila potencijale koje pružaju digitalne tehnologije, osobito u područjima u kojima prema Indeksu društvene i gospodarske digitalizacije (DESI) bilježi rezultate slabije od prosjeka EU-a. RH je prema DESI-ju na 19. od 27 DČ. Internetska interakcija između tijela javne vlasti i građana je ispod prosjeka (usluge e-uprave koristi 52% korisnika, a prosjek EU je 64%). RH je ispod prosjeka EU i prema dostupnosti digitalnih internetskih usluga  (za građane 60%, a prosjek EU je 75% te  poduzeća 73% ,a prosjek EU 84%). RH ima dobru osnovu za daljnji razvoj svoje prisutnosti u digitalnom gospodarstvu (IKT uslužna industrija  u 2018.  doprinijela BDP-u s 4,07%). 82% tvrtki u industrijskom sektoru digitalnu transformaciju vidi kao priliku no nemajustrategiju digitalne transformacije niti mogućnosti za njezinu provedbu. Ukupna pokrivenost svjetlovodnom mrežom do korisnika (FTTP) povećana je sa 31% u 2019. na 36% u 2020., ali pokrivenost u ruralnim područjima iznosila je svega 7%. Kako bi se ostvarili bolji rezultati u učinkovitijoj digitalnoj tranziciji, odabrane politike usmjerene su  prema digitalnoj transformaciji gospodarstva i javne uprave. Planirane intervencije usmjerene su na integraciju digitalne tehnologije u MSP kao i na povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama i kroz daljnja ulaganja u širokopojasni internet povećati će se napredak u širokopojasnoj povezivosti.

U kontekstu održivog razvoja, Europski zeleni plan postavio je ambiciozan cilj transformacije gospodarstva EU-a prema održivoj budućnosti i postavlja okvir za formuliranje putova za postizanje klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva najkasnije do 2050. U nadolazećem dijelu predstoji pregled glavnih izazova i odabranih politika koji su u funkciji postizanja otpornijeg društva:

SC2(i) Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) propisuju ambiciozne nacionalne ciljeve u zgradarstvu. Udio zgrada s najlošijim svojstvima je 19 do 82% ovisno o namjeni. Cilj je povećati godišnju stopu obnove zgrada s trenutnih 0,7 na 3% do 2030. te 4% do 2050. Odabrane politke dekarbonizacije u zgradarstvu vršiti će se kroz energetsku, sveobuhvatnu, dubinsku i kružnu obnovu te saniranje posljedica potresa u 2020. Sukladno NEKP-u postavljeni su ambiciozni nacionalni ciljevi reformi u HR energetskom sektoru. Ostvarenje ciljeva obnovljivih izvora energije od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i posebice udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Odabrane politike u okviru NEKP-a postavljaju i ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti, pri čemu će se vodit računa da se u sve projekte primjeni i princip “energetska učinkovitost prvo”. Obzirom na situaciju u industriji, posebice kada se uzme u obzir pandemija, potrebno je uložiti znatna sredstva u povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvu (industriji i uslužnim djelatnostima) koji će osigurati dostizanje navedenih ciljeva (posebice u grijanju i hlađenju).

SC2(ii) Ostvarenje ciljeva OIE od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Postoji potencijal za korištenje energije vjetra i sunca, geotermalne energije i energije vjetra s mora. Odabranim politikama potrebno je uvesti nove sustave za skladištenje energije, a samu mrežu proširiti, nadograditi, modernizirati i digitalizirati kako bi se izbjegla “uska grla“. RH ima i potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje. Promicanjem ovih aktivnosti RH bi mogla povećati udio energetske samoodrživosti.

SC2(iii) Razvoj projekata infrastrukture prijenosa i distribucije energije. Neophodno je ulagati u modernizaciju i digitalizaciju. Postoji značajan potencijal za povećanje energetske učinkovitosti razvojem zelene infrastrukture, povećanjem učinkovitosti i udjela obnovljive energije te podrškom lokalnim skladištima i mjerenjima energije kao i razvoj mogućnosti za pametne mreže. Odabrane politike doprinose razvoju novih tehnologija, istraživanju i inovacijama, održivom gradskom prometu, modernijoj, učinkovitijoj i zelenijoj infrastrukturi, uključujući ulaganja u razvoj potrebne infrastrukture, ne samo punionice goriva, već i IRI-a, infrastrukture, i razvoja tržišta.

SC2(iv) Strategija prilagodbe klimatskim promjenama te Strategija upravljanja rizicima od katastrofa RH prioritiziraju ulaganja u praćenje i procjenu klimatskih promjena, usklađeno provođenje politike prilagodbe, jačanje kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u dokumente te znanstvena rješenja. Rizik od poplava, kao jedna od negativnih posljedice klimatskih promjena, smanjit će se podizanjem funkcionalnosti sustava zaštite od poplava sa svim investicijama na razini RH koje će obuhvatiti oko 800000 stanovnika do kraja 2030. Velike nesreće i katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima ili ljudskim djelovanjem predstavljaju veliku prijetnju. Za otporniju RH na prirodne opasnosti te na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem (požari, poplave, potresi, led, klizišta itd.) nužna su značajna ulaganja u sustav upravljanja rizicima u okviru civilne zaštite, vatrogastva, sustava sigurnosti, Hrvatskih voda te u uklanjanje minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstva (oko 9000 ha). U cilju smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena potrebno je uspostaviti,  osigurati te podići funkcionalnost sustava zaštite od poplava i time smanjiti rizik od poplava. Sve odabrane politike idu u smjeru ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, sprečavanje rizika i upravljanje njima.

SC2(v) Program ulaganja u razvoj javne vodoospkrbe i odvodnje utvrđen je Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. (NN 147/2021) koji ujedno predstavlja i odabir politike u ovom području ulaganja. Sa svim ulaganjima na razini RH osigurat će se dostupnost vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe za oko 98% stanovnika, gubici u sustavu smanjiti na prosječno 20 do 25% te osigurati pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja za oko 86% stanovništva do 2030. Kako bi se ojačale provedbene sposobnosti i investicijski kapacitet te financijska i tehnička samoodrživost javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU) pokrenuta je cjelovita reforma u sektoru vodnih usluga koja uključuje smanjenje postojećeg broja JIVU na 41 do kraja 2023.

SC2(vi) Sukladno izmjeni Plana gospodarenja otpadom (PGO) 2017.-2022. i njegovim nastavkom, PGO-om 2023.-2028., koji predstavljaju odabir politike u ovom području ulaganja, potiče se prelazak na kružno gospodarstvo ulaganjem u infrastrukturu za gospodarenje otpadom (postrojenja za recikliranje i oporabu u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja), poticanjem ulaganja poduzetnika u istraživanje, razvoj i/ili uvođenje inovacija usklađenih sa konceptom kružnog gospodarstva, u sprječavanje nastanka otpada edukacijom i jačanjem svijesti javnosti te uvođenjem ekološkog upravljanja u javnom sektoru. Doprinijet će se ispunjenju obveza iz Ugovora o pristupanju saniranjem lokacija onečišćenih otpadom. Dodatno, trendovi korištenja resursa u RH neodrživi su i postoji niz mjera koje se mogu poduzeti, uključujući one na upravljačkoj razini organizacije. Aktivno uvođenje sustava ekološkog upravljanja u javnom sektoru je potrebno kako bi se kontinuirano pratila potrošnja resursa i emisija stakelničkih plinova, ocjenjivalo i izvješćivalo i stalno djelovalo na poboljšanju okolišnih svojstava. U skladu s obvezama koje su preuzete u sklopu Ugovora o pristupanju ulagati će se i u sanaciju lokacija onečišćenih otpadom definiranih u sklopu PGO 2023.-2028. i Planom zatvaranja odlagališta.

SC2(vii) Prema HD i BD 54% vrsta i stanišnih tipova je u nepoznatom statusu, a 33% u nepovoljnom (za njih najmanje 30% je potrebno poboljšati status). Odabrane politike poboljšati će znanje, intenzivnije provoditi mjere očuvanja i restauracije te ostale mjere iz PAO, te povećati površinu zaštićenih i strogo zaštićenih područja. 5 od 7 najvećih gradova RH (koji čine 30% cjelokupnog stanovništva RH) ne udovoljavaju EU standardu od 26m ² zelene javne površine po osobi, te je odabir politike podržati Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. Dodatno, značajan dio građana u urbanim područjima i dalje je izložen razinama koncentracije lebdećih čestica PM2,5 (PM2,5) koje su više od onih koje se smatraju sigurnima za ljudsko zdravlje. U 2017. je prosječni indeks izloženosti (AEI) na PM2,5 u cijeloj zemlji iznosio 20,4 μg PM2,5/m3, znatno više od 16,45 μg PM2,5/m3 koliko RH namjerava postići 2020. Ne postoje precizniji podaci o izvorima onečišćenja zraka iz emisija iz prometa i u lukama te je odabir politike usmjeren prema potrebi daljnjeg jačanja svijest javnosti i lokalne zajednice o onečišćenju zraka te  poticanju suradnje između mladih i istraživačko-znanstvenih institucija u praćenju stanja okoliša.

Odabrana je i politika daljnjeg razvoja i integracije relevantnih podataka u informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) kako bi se povisila kvaliteta praćenja provedbe politika zaštite okoliša i zelenog razvoja te potaklo identifikaciju kritičnih aktivnosti za koje treba osigurati pojačanu primjenu mjera kako bi se po ciljevi. ISZO je neophodan alat za osiguranje podataka i informacija JLS za izradu planova zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite zraka, prilagodbu klimatskim promjenamate ciljanog smanjenja različitih emisija i ispunjavanje zahtjeva za izvještavanjem.

SC2(viii) RH je manje urbanizirana od EU prosjeka. 9 urbanih područja ima populaciju iznad 50000 stanovnika. Gradski prijevoz je zastario i ne može zadovoljiti postojeće potrebe, niti se nositi s povećanom potražnjom u budućnosti. U većim gradovima i pripadajućim urbanim aglomeracijama poput Zagreba, Rijeke i Splita gustoća naseljenosti dovoljna je za potporu prigradskih željezničkih usluga s obzirom na prisutnost postojeće infrastrukture, dok će u drugim gradovima biti najodrživiji autobusni, tramvajski i nemotorizirani prijevoz. Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa znatno je manji od 10% što je cilj koji se trebao ostvariti u 2020. Odabrane politike u ovom području ulaganja doprinijeti će održivoj urbanoj mobilnosti čime će se unaprijediti održivi javni urbani prijevoz i integrirani prijevoz putnika.

SC3(i) i 3(ii) Prometna mreža je neujednačena, s vrlo nerazvijenom željezničkom infrastrukturom te nema odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet. RH je izgradila tek 7% osnovne željezničke mreže TEN-T (prosjeka EU preko 60%) te je elektrificirano tek 38% pruga za međunarodni promet. Očekuje se da će se teretni promet povećati zbog nedavnih ulaganja u luke, koje mora pratiti daljnji razvoj željezničke mreže TEN-T (osnovne i sveobuhvatne). Postojeće stanje željezničke infrastrukture može se poboljšati ulaganjem u izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće željezničke mreže, modernizaciju voznog parka i rekonstrukciju željezničkih stanica. Mreža autocesta RH dobro je razvijena u odnosu na druge načine prijevoza, a ceste su prevladavajući način prijevoza u RH. Iako to nije neuobičajeno za DČ to ni na koji način ne utječe na činjenicu da su poboljšanja nužna. Jedan od najvažnijih prioriteta povezan je s poboljšanom cestovnom mrežom TEN-T i pristupom cestovnoj mreži TEN-T, podržavanjem učinkovitije raspodjele protoka u nacionalnu mrežu i uklanjanjem prepreka za kontinuitet prometa unutar HR granica (poput uskih grla, veza koje nedostaju, zaobilaznica) koje će omogućiti i poboljšati gospodarski razvoj manje razvijenih regija i spriječiti daljnje preseljenje stanovništva. Automobilska industrija usmjerava se prema zelenim rješenjima, što će također učiniti cestovni promet zelenijim. Sigurnost na cestama postala je jedan od najvažnijih prioriteta u cestovnom prometu, pa su ulaganja u prevenciju sigurnosti na cestama nužna. Promet unutarnjim plovnim putovima nije značajan šzbog  nerazvijene infrastrukture (u 2017. promet unutarnjim plovnim putovima iznosio je 574.236 tona tereta (bez tranzitnog prijevoza) što je bila ekvivalentna količina tereta na  cestovnoj mreži u cca 4 prosječna dana).

U pomorskom sektoru potrebna su ulaganja u izgradnju novih luka te rekonstrukciju/premještanje postojećih putničkih i trajektnih luka radi daljnjeg povećanja kapaciteta obalnog linijskog prijevoza i poboljšanja komunikacije s otocima. Javni prijevoz u obalnom linijskom prometu smatra se važnim čimbenikom u segmentu pomorske plovidbe, jer osigurava trajne i redovite veze između otoka i kopna, te međuotočne veze bez kojih ne bi bilo održivog razvoja naseljenih otoka u unutarnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Linijski prijevoz odvija se između otoka (82 otočne luke, tj. pristaništa) i obalnog područja (19 luka u obalnom području) prema utvrđenom voznom redu kao regulirana usluga.

U cilju ostvarenja veće razine prometne povezanosti te jačanja mobilnosti, odabrane su politike usmjerene na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži u skladu sa Zelenim planom i Strategijom održive i pametne mobilnosti . Odabir politike je i ulaganje u razvoj prometne povezanosti, zelenu i digitalnu tranziciju u prometnom sektoru kroz pravodoban dovršetak TEN-T mreže, daljnji razvoj pomorstva, poboljšanje povezanosti otoka te uspostave novih prometnih procesa u svim vidovima prometa što će pridonijet dekarbonizaciji prometa te prelasku na mobilnost s niskom emisijom ugljika u skladu sa Strategijom prometnog razvoja RH (2017.-2030.). Uklanjanjem otkrivenih crnih točaka i kampanjama javnog obrazovanja doprinijet će se povećanoj sigurnosti prometa.

Dodatno, sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br. 1315/2013 (TEN-T Uredba), a obzirom na novu statističku podjelu RH na NUTS 2 regije kojom se utvrđuje podjela Hrvatske na četiri statističke regije druge razine (NUTS 2), a to su: Panonska HR, Sjeverna HR, Jadranska HR i Grad Zagreb, proizlazi da će svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji biti naveden kao Gradski čvor (Urban Node) te morati donijeti Plan održive gradske mobilnosti (SUMP) i imati željezničko – cestovni terminal unutar ili u blizini čvora.

SC4(ii) RH treba unaprijediti kvalitetu, relevantnost i pristup obrazovanju za sve građane. Niska je razina sudjelovanja u ranom predškolškom odgoju i obrazovanju RPOO (HR 81,8%;EU 95%) pretežno zbog nedostatne infrastrukture. PISA pokazuje ispodprosječne rezultate HR učenika i nejednakost u ishodima obrazovanja. Broj nastavnih sati godišnje je ispod prosjeka EU (HR 473;EU 727). Vrednovanje eksperimentalnog programa kurikularne reforme pokazalo je da bi usavršavanja mogla biti bolje organizirana, za što je nužan adekvatan prostor. Potrebna su ulaganja u kapaciteta studentskog smještaja (HR9%;EU20% studenata u domovima).

Aktivnosti su u skladu s NPOO, ESF+ i nacionalnim intervencijama, a sve su obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje 2021.-2027. Odabrane politike ciljaju povećanju kvalitete i sudjelovanja u RPOO uz promicanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, primarno kod žena , povećanju obrazovnih ishoda učenika uz poboljšanje sustava podrške učenicima ranjivih skupina, te povećanju kvalitete, dostupnosti i završnosti visokog obrazovanja.

SC4(iii) Izazovi se odnose na smanjenje siromaštva i socijalnu isključenosti, te regionalnih razlika i nejednakosti u pristupu socijalnim socijalnim uslugama kao i proces deinstitucionalizacije, jer je još oko 20% djece i 80% osoba s mentalnim teškoćama u institucijskom obliku skrbi. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji te civilne žrtve rata i članovi njihovih obitelji suočeni su sa zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim problemima te imaju daljnju postoji potrebua za daljnjim razvijanjemrazvojem infrastrukture namijenjene pružanju za izvaninst. podrške. Na potpomognutim područjima između ostalog postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem pripadnika ranjivih skupina.

Odabrane politike usmjerene su na razvoj socijalnih usluga u zajednici za sve ranjive skupine, stambeno zbrinjavanje i socijalno stanovanje. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje ciljeva deinstitucionalizacije i širenje usluga u zajednici, a komplementarne su s ESF+ investicijama i očekuje se sinergijski učinak. Isto će osigurati kontinuitet provedbe OP za deinstitucionalizaciju i transformaciju domova i NPRSU 2021.-2027.

SC4(v)  Zdravstveni su ishodi uglavnom ispod prosjeka EU-a te je potrebno jačati primarnu razinu. Iako je zdravstveni sustav i dalje uglavnom usmjeren na skrb u bolnicama, isti je potrebno jačati pogotovo na primarnoj razini te u vidu pružanja skrbi za najranjiviju skupinu – djecu.

Odabrane politike usmjerene su prvenstveno na modernizaciju objekata primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, hitne medicine i bolničkog sustava te unaprjeđenje sustava za osiguranje samodostatnosti u proizvodnji pripravaka krvne plazme. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarivanje ciljeva NPRZ 2021.-2027., a komplementarne su s reformama i investicijama u ESF+ i NPOO budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Nastavak su ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus njegove provedbe. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet provedbe potpora za zdravstvo te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa  u sklopu NPOO-a.

SC4(vi) Starost i neodržavanost kulturne infrastrukture, pad izdavanja na svim razinama, pandemija COVID 19 i potresi tijekom 2020. imali su razarajući učinak na sektor kulture, što je naglasilo nužnost prilagodbe kulturne infrastrukture suvremenim zahtjevima. Odabrane politike su usmjerene na razvoj inovativnih usluga i poboljšanje pristupa kulturi koje donose širi pristup socijalnom uključivanju, a gospodarski i društveno su održive jer proizlaze iz identificiranih potreba lokalne zajednice, imaju spill over učinak na druge sektore te doprinose stvaranju otpornih radnih mjesta. Predviđenim intervencijama umanjit će se i/ili dokinuti barijera za pristup i povećati sudjelovanje u kulturi. Odgovarajućom prioritizacijom ulaganja u javnu kulturnu infrastrukturu  unaprijedit će se održivost kulturne infrastrukture i potaknuti gosp. rast.

Utjecaj turizma na gospodarstvo je značajan (16,9% u BDP, 8% izravno zaposlenih i značajni neizravni učinci) no suočava se s izrazitom sezonalnosti i nepovoljnom teritorijalnom raspoređenošću. Pandemija je dodatno otežala korištenje sadržaja, te je zabilježen je najveći porast udjela osoba koje se ne bave nikakvom tjelesnom aktivnošću uz slabu dostupnost rehabilitacijskih i preventivnih sadržaja. Odabrane politike usmjerene su na poticanje uključivog i održivog gosp. i soc. razvoja kroz razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu zdravstvenog i aktivnog turizma i sportsku infrastrukturu. Navedenim će se stvoriti kvalitetna radna mjesta i potaknuti privatna ulaganja što će izravno doprinijeti gosp. razvoju, stvaranju kvalitetnih rad. mjesta, a time i borbi protiv siromaštva i isključenosti.

Izazovi u administrativnim kapacitetima odnose se na pravilno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole, strateško planiranje kapaciteta sustava, kao i mogućnosti sustava na brzo i fleksibilno odgovaranje na promjenjive potrebe i uvjete, povećanje kapaciteta krajnjih korisnika i dionika na svim razinama za učinkovitu provedbu projekata, smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšanje i pojednostavljenje postupaka, daljnji razvoj donošenja odluka utemeljenih na dokazima, poboljšanje učinkovitosti javne nabave te bolje i učinkovitije mjere za sprječavanje i suzbijanje sukoba interesa, prijevara i korupcije. Vodeći se preporukama EK te rezultatima samoprocjene svih tijela sustava upravljanja i kontrole pristupilo se izradi jedinstvenog nacionalnog Plana za jačanje kapaciteta za korištenje fondova EU u RH, kojim će se adresirati dio izazova koje je moguće riješiti na razini institucionalnog okvira, dok drugi, koji ga prelaze rješavaju se na odgovarajući način na nacionalnoj razini. Bitan element u izgradnji tehničkih kapaciteta i pripremi zalihe zrelih projekata predstavlja suradnja sa savjetodavnim stručnim službama EK. Podrška će biti osigurana, osim u potpori za  pripremu projekata i za prijenos znanja i izgradnju tehničkih kapaciteta tijela SUK-a i korisnika strateških projekata. Definiranje područja suradnje za razdoblje 2021.-2027. je u tijeku. U odnosu na pojednostavljenja sustava, ista se temelje na naučenim lekcijama iz 2014.-2020., a odnose se na jasnu podjelu funkcija između posredničkih tijela te su glavni postupci koncentrirani u jednom tijelu. Predviđen je cijeli niz koordinativnih mehanizama i alata na razini institucionalnog okvira i SUK-a za standardizaciju i pojednostavljenje procedura u 2021.-2027. čiji će rezultati posredno utjecati i na postupanja korisnika. Pojednostavljenje procedura usmjerit će se i ka korištenju pojednostavljenih metoda financiranja i pojednostavljenjem natječajne dokumentacije (obrazaca i slično), a u svrhu ubrzanja procesa. Nakon uspostave sustava upravljanja i kontrole, te provedene analize i procjene rizika razmotrit će se uporaba Integrity pacts u postupku provedbe programa.

Većina operacija u PKK provoditi će se putem bespovratnih sredstva, dok će se za pojedine operacije u kojima postoje mjere koje ostvaruju dobit ili uštedu razmotriti i mogućnost korištenja financijskih instrumenata (primjerice zajmovi ili jamstva) kao dodatnog alata.

Makro-regionalne strategije predstavljaju integrirani oblik suradnje DČ EU i treće zemlje smještene u istom zemljopisnom području, a koji se odnosi na zajedničke izazove s kojima se suočava određeno geografsko područje koje će imati koristi od ojačane suradnje koja ima za cilj doprinijeti postizanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Makro-regionalne strategije će u programskom razdoblju 2021.-2027. nastaviti pružati DČ EU smještenim u istom geografskom području potporu pri zajedničkom rješavanju specifičnih teritorijalnih izazova poput plovnih puteva, sigurnosti, regionalne gospodarske konkurentnosti, bioraznolikosti, zagađenosti, itd. RH sudjeluje u provedbi 2 makro-regionalnih strategija: Strategija EU za dunavsku regiju  (EUSDR) i Strategija za jadransko-jonsku regiju  (EUSAIR).

RH je suočena sa brojnim izazovima te se stoga odlučila ulagati iz gotovo svih specifičnih ciljeva. Isto je vidljivo iz Tablice 1. koja se nalazi niže.

Gdje je relevantno, program će podržati ulaganja koja doprinose održivim, estetskim i uključivim načelima inicijative Novi europski Bauhaus u pogledu pronalaženja pristupačnih, uključivih, održivih i atraktivnih rješenja za klimatske izazove.

Cilj politike ili specifični cilj FPT-a

Specifični cilj ili posebni prioritet*

Obrazloženje (sažetak)

Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezivosti u području IKT-a (CP 1)

1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.)

U okviru strateškog cilja 1. NRS-a Konkurentno i inovativno gospodarstvo, prioriteti u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije obuhvatit će ciljana ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, te jačanje suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora.

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj usmjeriti investicijsku politiku, između ostalog, na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.

Prilog D identificira kako hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno inovativno i poboljšanje inovacijskih rezultata vrlo slabo napreduje. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe:

• poboljšanje inovacijskih rezultata i poticanje  rasta  produktivnosti  utvrđivanjem područja pametne specijalizacije na temelju nacionalnih i regionalnih potreba i potencijala;

• povećanje broja inovativnih poduzeća u područjima pametne specijalizacije s najvećim potencijalom rasta;

• razvoj kapaciteta sveučilišta i istraživačkih ustanova da povećaju tržišnu relevantnost svojih istraživačkih projekata, uspostave kritičnu masu istraživanja i privuku talente u područja strategije pametne specijalizacije;

• poticanje suradnje sveučilišta i poduzeća kako bi se omogućili prijenos tehnologije i komercijalizacija istraživačkih rezultata; poticanje regionalnih,  ransnacionalnih i međuregionalnih projekata;

Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako su p otrebna daljnja ulaganja u područje istraživanja i razvoja te poticanje suradnje i istraživačkih projekata s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, patenata i licenci.

1 (ii) iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti

U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030 . s ukladno strateškom cilju 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva” prioriteti provedbe politike na području digitalizacije javne uprave i pravosuđa su:

• optimizacija, digitalizacija i modernizacija javne uprave i pravosuđa kao sastavni dio politike pojednostavljenja administrativnog okruženja

• povećanje broja automatiziranih i digitaliziranih procesa i usluga javne uprave i pravosuđa

• povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima

• jačanje kapaciteta i razvoj digitalnih kompetencija zaposlenika u javnoj upravi i pravosuđu

• zaštita osobnih podataka i osiguranje javne dostupnosti svih podataka u vlasništvu javnih tijela, na jednostavan i interoperabilan način.

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019 .
Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme mjere za unaprjeđenje elektroničke komunikacije na sudovima.

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020 .
Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2020. i 2021. poduzme mjere za povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama t e da poveća učinkovitost i kapacitet javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini, kao i da unaprijedi učinkovitost pravosuđa.

Prilogom D utvrđene su prioritetne potrebe:

• podržati integraciju digitalne tehnologije u mala i srednja poduzeća, uključujući infrastrukture i usluge, uzimajući u obzir teritorijalne razlike

• promicanje raznih interoperabilnih e-usluga i njihove uporabe među građanima;

• sustavno unaprjeđenje i brže korištenje digitalnih javnih usluga.

Kako bi digitalna rješenja doprinijela procesu digitalne transformacije jedan od ciljeva Europske digitalne strategije 2020.-2025. je tehnologija u interesu građana, koja utječe na svakodnevni život građana.

1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine

U NRS-u , u strateškom cilju 1. (SC) Konkurentno i inovativno gospodarstvo prioriteti u provedbi javnih politika koje će pridonijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije su:

• poticanje razvoja kružnog gospodarstva

• poticanje ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije

U istom SC1 Prioriteti provedbe javne politike su:

• podrška rastu produktivnosti malih i srednjih poduzetnika

• podrška ženskom poduzetništvu i poduzetničkoj aktivnosti žena

• razvoj i komercijalizacija novih proizvoda i usluga

• jačanje izvoznih potencijala i podrška u internacionalizaciji poslovanja

U istom SC1 prioriteti javne politike koji će pridonijeti razvoju održivog, inovativnog i otpornog turizma su:

• povećanje multiplikacijskih učinaka turizma na područja poljoprivrede, digitalizacije, prometa, energije i okoliša te sporta i kreativnih industrija

• prijelaz prema nišama više dodane vrijednosti, uz naglasak na rast kvalitete ponude, digitalizaciju, inovacije, i povećanju ponude smještajnih kapaciteta visoke kvalitete

• pozicioniranje prema novim i velikim, brzorastućim globalnim emitivnim tržištima

Preporuka Vijeća za 2019 . je usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama.

Preporuka Vijeća za 2020 . je nastaviti provoditi mjere kojima se malim i srednjim poduzećima i samozaposlenim osobama osigurava dodatna likvidnost.

U Prilogu D stoji kako Hrvatska zauzima posljednje mjesto među usporedivim gospodarstvima kad je riječ o rezultatima poslovnog okruženja. Hrvatska poduzeća slabo su uključena u globalne lance vrijednosti.

Utvrđene su visokoprioritetne potrebe u cilju povećanja rasta i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća:

 napredovanje u globalnim lancima vrijednosti;

 identifikacija novih tržišta i mreža suradnje; poboljšanje kvalitete poduzetničkih potpornih institucija i poslovnog okruženja.

1 (iv) razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine

Prema strateškom cilju 1 “Konkurentno i inovativno gospodarstvo”, jedan od prioriteta u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju poduzetništva i obrta uključuje: poticanje cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i stjecanja poduzetničkih kompetencija.

Prioritetna područja javnih politika za strateški cilj 2. “Obrazovani i zaposleni ljudi”, prioritetna područja javnih politika na području tržišta rada i zapošljavanja su:

• postizanje veće usklađenosti vještina ljudi s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, uključujući i sustav obrazovanja

• unaprjeđenje ljudskih potencijala kroz unaprjeđivanje vještina i znanja radno sposobnog stanovništva, s naglaskom na poduzetničke i digitalne vještine .

Preporuke Vijeća za 2020.
Vijeće preporučuje Hrvatskoj da 2020. i 2021. poduzme mjere za promicanje stjecanja vještina

Prilog D
Nedostatak i neusklađenost vještina među glavnim su preprekama daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkretno sljedeće:

• prekvalifikacija i dokvalifikacija u područjima pametne specijalizacije, s posebnim naglaskom na stjecanje ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;

• Jačanje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visokoobrazovne ustanove i strukovne škole koje su odabrane kao centri izvrsnosti, radi poticanja vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture

1 (v) jačanje digitalne povezivosti

Izvješće za Hrvatsku 2020 .  
Navodi da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u području širokopojasne povezivosti.  U analitičkom dijelu ističe kako je niska stopa korištenja ultra brzog širokopojasnog interneta što je posljedica, između ostalog, i nedovoljne dostupnosti.

Preporuka Vijeća za 2020.
U djelu o digitalnoj tranziciji naglašeno je da su ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta, preduvjet za digitalnu tranziciju. Čak dvije od četiri preporuke izravno upućuju na provedbu mjera i nužnost daljnjeg djelovanja prema učinkovitijoj digitalnoj tranziciji, kako kroz povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama (CSR2), tako i kroz daljnja ulaganja u širokopojasni internet (CSR 3).

NRS 2030.
Strateški cilj 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“ kao prioritetno područje između ostalog ističe:  Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža

Uvjet koji omogućuje provedbu (ENC 2021. -2027.)
3.1. Nacionalni ili regionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa
Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2021. - 2027. (NP) i Program potpore osiguranju digitalne  povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (provedbeni program koji sadržava shemu državne potpore).

Nacionalni plan za cilj ima osiguranje dostupnosti mrežama vrlo velikog kapaciteta za sve Hrvatske građane i gospodarske subjekte.
Prioritetne politike Nacionalnog plana i predviđeni posebni ciljevi između ostalog uključuju osiguravanje potrebnih preduvjeta za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN) na cijelom području Republike Hrvatske za sva kućanstva i javne namjene, uz poticanje uvođenja VHCN mreža u dijelovima, uključujući i otoke,  u kojima pod uobičajenim tržišnim uvjetima nije moguće osigurati dostupnost VHCN mreža.  

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti (CP2)

2 (i) promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova

Izvješće za Hrvatsku 2020.  

Utvrđuje potrebu ulaganja u promicanje mjera energetske učinkovitosti i razvoj pametnih energetskih sustava, posebice u svrhu smanjenja energetske potrošnje u sektoru građevinarstva te uvođenje rješenja povezanih s opskrbom električnom energijom. Također, utvrđuje se potreba povećanja energetske učinkovitosti u gospodarstvu.

Preporuka Vijeća za 2020.

Ulaganja bi trebala doprinijeti ciljevima hrvatske dekarbonizacije i energetske tranzicije zacrtane u NEKP-u. Preporučuje se usmjeravanje ulaganja u područja zelene i digitalne tranzicije, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije.

NRS 2030

Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“ i „Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena“.

ENC 2021.-2027.

2.1 Strateški okvir politike kojim se podržava obnova stambenih i nestambenih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti, povećanja otpornosti postojećih zgrada na požar i potresna djelovanja te poboljšavanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta.

U prosincu 2020. donesena je Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine čija provedba će se  osigurati  programima energetske obnove zgrada i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, koje donosi Vlada RH. za razdoblje 2021. - 2030. godine.

2 (ii) promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj

Izvješće za Hrvatsku 2020 .  

Hrvatska je ostvarila svoj cilj za 2020. za obnovljive izvore energije (OIE), ali postoji potencijal za razvoj obnovljive energije (posebno vjetra i sunca) na troškovno efikasan način. Nužno je osigurati potrebna ulaganja u mjere promicanja obnovljivih izvora energije, posebice u svrhu:

• potpora prelasku na korištenje OIE za grijanje i hlađenje;

• jamčenje većeg korištenja održivih i čistih izvora energije, prije svega energije vjetra i sunca, s posebnim naglaskom na energetsku samoodrživost otoka u skladu s inicijativom „Čista energija za otoke EU-a”.

Preporuka Vijeća za 2020.

Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u OIE što je usklađeno sa zelenom i digitalnom tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije.

NRS 2030

Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“.

ENC 2021.-2027.

2.2 Upravljanje za energetski sektor

U skladu s Uredbom o upravljanju Energetskom unijom RH je izradila Integrirani nacionalni energetski  i klimatski plan(NEKP) koji uključuje podatke o potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za mjere promicanja niskougljučne energije s razrađenim financijskim okvirom.

2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u

Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Promjene se odnose na napredne mjerne sustave (tzv. Pametna brojila), sustave za skladištenje energije (povezane s razvojem tržišnih odnosa), mapiranje potencijala grijanja i hlađenja te usklađivanje razvoja proizvodnje OIE u postrojenjima (koja proizvode električnu i toplinsku energiju) do potencijala za grijanje i hlađenje.

2 (iii) razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)

Izvješće za Hrvatsku 2020.  

Nužna su daljnja ulaganja u mjere promicanja energetske učinkovitosti i razvoja pametnih energetskih sustava, posebno u svrhu:

• uvođenje rješenja povezanih s potražnjom i opskrbom električnom energijom koja se odnose na pametnu električnu energiju, distribucijske mreže i skladištenje.

Preporuka Vijeća za 2020 .

Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, a preporuča se usmjeravanje ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije

NRS 2030

Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“.

Posebna pozornost usmjerit će se integriranju digitaliziranog elektroenergetskog tržišta, povezivanju energetskih sustava i djelotvornijem priključivanju OIE na mrežu. Poboljšat će se povezanost elektroenergetske infrastrukture bez dodatnih opterećenja za krajnje korisnike i povećati likvidnost hrvatske burze električne energije kako bi se osigurala fleksibilnost sustava, zadovoljila vršna opterećenja, upravljalo viškovima iz OIE i osigurala stabilnost cijena energije. Poseban naglasak stavit će se na razvoj i primjenu novih tehnologija, koje su nužan preduvjet za dekarbonizaciju energetskog sektora.

ENC 2021.-2027.

2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u

Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete.

2 (iv) promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima

ENC 2021. - 2027.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu adresira klimatske rizike te daje mjere za prilagodbu u svim ranjivim sektorima fokusirajući se na jačanje nacionalnog sustava za potporu prilagodbi te ukazuje da klimatske promjene među ostalim povećavaju opasnost od poplava, olujnih uspora na obali i izlažu RH povećanom riziku od šumskih požara. Strategija identificira prioritetne potrebe za jačanje stručnih, tehničkih i operativnih kapaciteta za učinkovitu provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svim sektorima i razinama upravljanja.

Izvješće  za Hrvatsku 2019.

Hrvatska postaje sve osjetljivija na klimatske rizike, osobito poplave i šumske požare, a s obzirom na procijenjene prosječne godišnje troškove štete zbog ekstremnih vremenskih uvjeta od 80 milijuna EUR u razdoblju od 1980. do 2016., može se očekivati da će klimatske promjene biti sve veći problem. Strategija upravljanja rizicima od katastrofa izrađena na temelju Procjene rizika od katastrofa za RH, kao prioritete politike identificira 2 strateška cilja: smanjenje najvećih rizika od katastrofa te povećanje spremnosti za djelotvoran odgovor, i sadrži opis mjera za smanjenje rizika, jačanje otpornosti, smanjenje ranjivosti te poboljšanje mogućnosti reakcije i oporavka.

Preporuka Vijeća za 2019 .

Prepoznata je Hrvatska izloženost klimatskim rizicima.

NRS 2030

Strateški cilj 7 “Sigurnost za stabilan razvoj”, prioritetna područja “Jačanje otpornosti na rizike od katastrofa i unaprjeđenje sustava civilne zaštite”  i “Unaprjeđenje sustava vatrogastva” te “Jačanje unutarnje sigurnosti”..

Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.

Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša:

• prevencija rizika, promicanje otpornosti i prilagodbe na klimatske promjene

• kvalitetno i održivo upravljanje vodama

2 (v) promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama

Izvješće za Hrvatsku 2019.

Vodoopskrbne mreže relativno su dobro razvijene, ali ključni problem i dalje je visoka stopa gubitaka u sustavu od 44 % u odnosu na prosjek EU-a od 23 % (Europska komisija, 2017), a u nekim područjima nisu ispunjeni zahtjevi kvalitete za pitku vodu. Izgradnja javne kanalizacijske mreže znatno zaostaje, obzirom da je u 2015. samo 54,6 % stanovništva bilo spojeno na kanalizacijske sustave. Procjenjuje se da su za osiguravanje primjerene razine prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda potrebna znatna ulaganja, a zbog veličine izazova potrebna je učinkovita strategija određivanja prioriteta.

Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju promicanja održivog upravljanja vodama:
· ulaganje u prikupljanje i obradu otpadnih voda u aglomeracijama s 2000ES ili više;
· ulaganje u vodu za piće kako bi se smanjilo propuštanje vodoopskrbnih mreža i jamčila kvaliteta vode za piće ako zahtjevi za kvalitetu nisu ispunjeni
· povećanje kapaciteta korisnika kako bi se jamčila dugoročna održivost sektora.

Preporuka Vijeća za 2020.

Prepoznato je da RH zaostaje za prosjekom EU-a u području vodnog gospodarstva i da njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima.

NRS 2030

Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.

Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša:

• kvalitetno i održivo upravljanje vodama

ENC 2021. - 2027.

2.5 Ažurirano planiranje potrebnih ulaganja u sektore vode i otpadnih voda

Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine (NN 147/2021)definira između ostalog: pojedinačne projekte, način i razdoblje njihove provedbe, sudionike u provedbi, iznose ulaganja i izvore sredstava, prioritet provedbe i praćenje provedbe programa.

2 (vi) promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo

Izvješće za Hrvatsku 2019.

Prelazak na odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada umjesto njegova odlaganja na odlagališta sporo napreduje. Prema podacima iz 2019, komunalni otpad koji se odlaže na odlagališta čini 59% ukupnog otpada, što je znatno iznad prosjeka EU (24%). Za poboljšanje uspješnosti gospodarenja otpadom potrebna su znatna ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom.

Preporuka Vijeća za 2020.

Prepoznato je da Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a u području gospodarenja otpadom i njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima.

NRS 2030

Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.

ENC 2021. -2027.

2.6 Ažurirano planiranje za gospodarenje otpadom (PGO).

Kako bi se uključili ciljevi prelaska na kružno gospodarstvo sukladno ciljevima iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) tijekom 2021. godine donesene su Izmjene Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017-2022. Plan gospodarenja otpadom RH 2023-2028 biti će donesen tijekom 2022. godine te će predstavljati nastavak postojećeg Plana u smislu ciljeva, mjera i aktivnosti

2 (vii) jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja

Izvješće za RH 2019.

Gospodarstvo, a posebno turizam, ovisi o održivom upravljanju prirodnim resursima. Hrvatska ima drugu po veličini mrežu Natura 2000 u EU, koja obuhvaća više od trećine njezine kopnene površine i morsku površinu od 4 986 km². Za upravljanje područjima Natura 2000 bit će potrebna ulaganja u cilju povećanja bioraznolikosti i zelene infrastrukture u urbanim sredinama te smanjenja onečišćenja kroz promicanje bioraznolikosti te projekata očuvanja i obnove ekosustava, mjera za zaštitu vrsta i zelene infrastrukture.

Izvješće za RH 2020.

Onečišćenje zraka utječe na zdravlje. EEA procijenila je da u RG 2016. životni vijek bio kraći za približno 12,2 g života na 1000 stanovnika zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama (PM2,5), što je iznad prosjeka EU-a od 8 g. Smanjenje emisija i koncentracija koje onečišćuju zrak zahtijeva smanjenje emisija nastalih proizvodnjom električne i toplinske energije iz krutih goriva, promicanje učinkovitog grijanja te povećanje efikasnosti i korištenja javnog prijevoza.

Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje 2020.-2029.

Preporuka Vijeća za 2020.

RH bi trebala promicati ulaganja u sektore koji su poticajni za rast i tako doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji, pogotovo ulaganja u okolišnu infrastrukturu.

NRS 2030

Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”.

Prioriteti provedbe politike su:

• smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova

• razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova i naselja

• očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti te održivo upravljanje ekosustavima, prirodnim dobrima i bioraznolikošću.

Uvjet koji omogućuju provedbu 2021. -2027.

2.7 Prioritetni akcijski okvir (PAO) za potrebne mjere očuvanja koje uključuju sufinanciranje Unije .

2 (viii) promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika

Izvješće za Hrvatsku 2020.  

Nije ostvaren značajniji napredak u promicanju održivog gradskog prometa. Ostvaren je napredak u širenju željezničke TEN-T mreže, ali je napredak izostao u području održivog gradskog prometa. Potrebna su ulaganja u cilju promicanja održive multimodalne gradske mobilnosti.

Preporuka Vijeća za 2020.

Hrvatska bi trebala usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi internet.

NPR 2020.

Reformsko područje 1.2. Investicijska politika okrenuta budućnosti, mjera ekonomske politike 1.2.4. Ekologizacija prometa

Uvjet koji omogućuje provedbuENC 2021. -2027.

3.2 Sveobuhvatno planiranje prijevoza na odgovarajućoj razini

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)

Utvrđeni ciljevi na području održive intermodalne urbane mobilnosti su:

• opći cilj CO1 i specifični ciljevi za javni prijevoz i oblike prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova SC1- SC5

NRS 2030.

Strateški cilj 10. Održiva mobilnost sadrži između ostalog i slijedeća dva prioritetna područja javnih politika:.  

1. Modernizacija i izgradnja željezničkih pruga, promicanje integriranog urbanog prijevoza

2. Uspostava novih prometnih procesa u svim vidovima prometa i autonomnih sustava za mobilnost

Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među ostalim navodi kako je u dio ekološki prihvatljivog prijevoza malen, te su potrebni dodatni napori u pogledu razvoja održivog i integriranog javnog prijevoza, kao i gradskih i prigradskih mobilnih sustava s niskim emisijama ugljika.

Povezanija Europa jačanjem mobilnosti (CP 3)

3 (i) razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene

Prilog D

Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno:

• dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba;

Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće:

• otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama;

• razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture;

• bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži

Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju,  održiv gradski i željeznički promet.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)

Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO9 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz.

NRS 2030.

Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost” Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako se glavne cestovne linije u sklopu mreže TEN-T trebaju dodatno modernizirati te osigurati veća cestovna sigurnost, kako bi se snažnije podržalo jedinstveno europsko prostorno područje te Hrvatska postala jedan od glavnih prometnih pravaca Europe.

3 (ii) razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanje pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti

Prilog D

Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno:

• dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba;

Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće:

• otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama;

• razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture;

• bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži

Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.)

Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže koja nije TEN-T, a koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO8 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz.

NRS 2030.

Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost”.

Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među ostalim navodi kako specifičan prometni izazov za Hrvatsku predstavljaju brojni hrvatski otoci koji su loše povezani i nedovoljno dostupni.

Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (CP 4)

4 (ii) poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanje otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu

Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D : jamčenje ravnopravnog pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, uključujući ulaganja u infrastrukturu i opremu, a posebno u RPOO, posebno za ranjive skupe i u manje razvijenim područjima; pružanje potpore obrazovanju i osposobljavanju nastavnika i odgojitelja.

Preporuka Vijeća ( CSR ) za 2019 : (2) Provesti reformu sustava obrazovanja i poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada (11) Socioekonomske razlike važna su odrednica razine obrazovanja u Hrvatskoj Hrvatski su rezultati obrazovanja ispod prosjeka Unije. Hrvatska provodi eksperimentalnu kurikularnu reformu, ali će ona svoj puni potencijal ostvariti samo ako se provede u cijelosti i uz istodobno usavršavanje nastavnog osoblja. CSR za 2020: (20)  Trebalo bi poboljšati kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja i usavršavanja na svim razinama i treba nastaviti s provedbom kurikularne reforme.

NRS 2030 pod prioritetna područja javnih politika stavlja: pristupačnost RPOO, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja (VO) te usklađeno i perspektivno tržište rada, konkretnije: osiguravanje jednakih uvjeta odgoja i obrazovanja postupnim uvođenjem CDŠ; podizanje čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti; razvoj cjelovite potpore djeci/učenicima, posebice ranjivim skupinama; podizanje kvalifikacijskih standarda odgojno-obrazovnih radnika; povećanje kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti SOO i programa obrazovanja odraslih; unaprjeđenje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti VO, razvoj studentskog standarda i infrastrukture.

Europski stup socijalnih prava pod načelom Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje navodi kako svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada.

4 (iii) promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge

Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D navodi visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u soc. usluge i infrastrukturu centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, centara za posebno skrbništvo i pružatelja usluga i kako bi se potaknula aktivna uključenost u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice.

Nacionalnom razvojnom strategijom (NRS 2030) predviđeno je da će se ulaganjem u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga, pridonijeti poboljšanju kvalitete života u svim krajevima Hrvatske. Povezana prioritetna područja su: razvijanje regionalne dimenzije borbe protiv siromaštva, uz prilagodbu javnih politika posebnostima i izazovima pojedine lokalne zajednice te poboljšanje pristupa, priuštivosti i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga.

Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga 2021. do 2027. godine predviđeno je proširenje mreže pružatelja usluga što zahtijeva uspostavljanje novih mehanizama za unapređenje i kontrolu kvalitete usluga koje se pružaju na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini te osiguranje dodatnih sredstava za financiranje. Dostupnost, pristupačnost i priuštivost kvalitetnih socijalnih usluga i skrbi u rijetko naseljenim ruralnim regijama s većim udjelom starijeg stanovništva poseban je izazov.

Nacionalnom razvojnom strategijom RH ( NRS 2030.) kao jedan od prioriteta prepoznato je unaprjeđenje sveobuhvatnog sustava i infrastrukture za pružanje usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata. Postoji potreba za daljnjim razvojem infrastrukture namijenjene pružanju izvaninstitucionalne podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata te drugoj populaciji sukladno zakonskim propisima.

4 (v) osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice

Izvješće za Hrvatsku 2019. Prilog D utvrđuje visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju poboljšanja dostupnosti, učinkovitosti i stabilnosti pružanja usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi poput restrukturiranja bolničke skrbi i jačanja ambulantnih usluga, posebno usluga primarne i dugoročne skrbi, uključujući infrastrukturu i opremu, uklanjanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi te manjkavosti infrastrukture, nedostatka radne snage u zdravstvenom sektoru na temelju mapiranja potreba i daljnje uvođenje usluga e-zdravstva i bolja primjena digitalnih rješenja npr. telemedicine.

NRP 2020 . navodi kako je potrebno unaprijediti sustav zdravstvene zaštite sustavnom i učinkovitom primjenom IKT, tj. uspostaviti nacionalni sustav upravljanja zdravstvenim informacijama.

NRS 2030. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju zdravstvene infrastrukture , osiguravanje financijske održivosti zdravstvenog sustava, bržu digitalizaciju zdravstvenog sustava, unaprjeđenje upravljačkih kapaciteta uspostavom nacionalnog sustava upravljanja informacijama, unaprjeđenje zdravstvene zaštite za ranjive skupine, revitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka.

CSR 2020 . navodi kako je potrebno unaprijediti otpornost zdravstvenog sustava, promicati uravnoteženu zemljopisnu raspoređenost zdravstvenih radnika i ustanova, bližu suradnju upravnih tijela na svim razinama i ulaganja u e-zdravstvo.

NPRZ 2021.-2027. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju i funkcionalnu integraciju bolnica, modernizaciju zdravstvenih usluga cjelovitim jačanjem primarne zdravstvene zaštite prema potrebama svake zdravstvene regije, razvoj sustava za učinkovitiji transport pacijenata ili zdravstvenih resursa, uključujući helikoptersku hitnu medicinsku službu, informatičko povezivanje svih pružatelja zdravstvenih usluga rvitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka.

4 (vi) jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama

Prilog D udio izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje visok. Unatoč relativno visokoj nezaposlenosti, u nekim sektorima nedostaje radne snage.

CSR 2020 poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku te povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicati stjecanje vještina. Dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.

Nova europska agenda za kulturu koristiti snagu kulture i kulturne raznlikosti za socijalnu koheziju i dobrobit.

Europsko jamstvo za djecu važan dio učenja, odvija se kroz sport, zabavne ili kulturne aktivnosti, posebice za djecu u nepovoljnom položaju.

Europski stup socijalnih prava 3.2 Vještine i jednakost te 3.3 Socijalna zaštita i uključenost te cilj 8 dostojanstven rad i gospodarski rast.

Europski gospodarski i socijalni odbor turistička aktivnost predstavlja socijalni turizam kada su zadovoljeni određeni kriteriji.

NRS RH 2030. jačanje i promicanje participacije u kulturi kao jedan od prioriteta javne politike kojima će se pridonijeti razvoju kulture i medija te prioritet ulaganja u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete društvene infrastrukture i usluga, uključujući i kulturnu infrastrukturu i programe. Navodi se i razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija radi produljenja sezone kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu.

NP borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2021.-2027. ističe problem neujednačenog pristupa i sudjelovanja u kulturi za građane RH.

Nacrt Strategije razvoja održivog turizma 2030. će za cilj imati uravnoteženi razvoj održivog turizma na čitavom prostoru i razvoj proizvoda koji mogu učiniti odmak od principa sunce i more te osigurati razvoj kontinentalnog turizma potpomognutih područja.

 Sinergijski programi s programom Obzor Europa, odnosno komplementarno i kumulativno financiranje projekata hrvatskih korisnika te financiranje potrebno za sudjelovanje u okviru Europskih partnerstava i misija kako bi se hrvatske znanstvenike i poduzetnike dodatno potaknulo na sudjelovanje u međunarodnim kompetitivnim programima.

 Primijenjena istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) koja pomiču granice istraživanja i znanja te doprinose razvoju novih tehnologija i inovacija u područjima pametne specijalizacije. Ulaganje predstavlja nastavak financiranja uspostavljenih centara izvrsnosti, koji okupljaju i umrežuju najbolje znanstvenike na nacionalnoj razini fokusirane na specifične istraživačke teme. Cilj je pospješiti postizanje međunarodno priznatih i nacionalno relevantnih istraživačkih rezultata ZCI-ja uz fokus na razvoj novih tehnologija i njihovoj primjeni u  gospodarstvu, vodeći računa o najnovijim europskim i globalnim trendovima.  

 Poticanje tržišno orijentiranih istraživačko-razvojnih aktivnosti znanstvenih organizacija kroz pojačane aktivnosti primijenjenih istraživanja , i inovacijskih aktivnosti, povezivanje s komplementarnim istraživačkim skupinama ili poduzetnicima te prijenos tehnologije i znanja s ciljem povećanja razvoja novih proizvoda i procesa, u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije (S3). Time će se uspostaviti kritična masa primijenjenih istraživanja i povećati prijenos rezultata u gospodarstvo.

 Podrška projektima u ranoj fazi razvoja - kroz financiranje projekata provjere inovativnog koncepta. Financiranjem aktivnosti demonstracije tehničke izvedivosti, izrade funkcionalnog prototipa te provjere i zaštite intelektualnog vlasništva osigurat će se pred-komercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta i smanjiti investicijski rizik u kasnijoj fazi razvoja i komercijalizacije.

 Jačanje uloge Ureda za transfer tehnologije (UTT) – kroz aktivnosti savjetovanja i potpore inovacijskom procesu koje provode UTT. Vještine i znanja koje će poslovna zajednica i istraživači steći putem podrške i usluga od strane UTT-a uključuju npr. zaštitu prava intelektualnog vlasništva (IV), izradu analiza tržišta i poslovnih planova, pripremu strategije zaštite i marketinških aktivnosti u zaštiti IV (licenciranje, ugovaranje, realizacija sporazuma o komercijalizaciji), znanja potrebna za pristup tzv. pre-seed financiranju te podršci za razvoj proizvoda i sl. Time će se izravno unaprijediti kapaciteti inovativnih poduzeća i znanstvenih organizacija te efikasnost ulaganja u IRI.

 Pružanje stručne podrške od strane znanstveno-istraživačkih organizacija (ZIO); DIH-ova, CKOM-a  i drugih pružatelja usluga MSP-ovima za troškove testiranja, ispitivanja, demonstracijskih aktivnosti, kao i korištenja stručnih tehničkih znanja za potrebe inovativnih procesa i komercijalizacije inovacija (Inovacijski vaučeri).

 Podrška novoosnovanim MSP-ovima u znanjem intenzivnim sektorima za razvoj novih i inovativnih proizvoda/usluga/procesa temeljem transfera tehnologija sa znanstvenim organizacijama TRL 2-5. Fokus će biti na aktivnostima razvoja proizvoda s ciljem jačanja sposobnosti MSP-ova za IRI te uvođenju novih ili značajno poboljšanih procesa i proizvoda s tržišnim potencijalom za rast i izvoz.

 Podrška investicijama novoosnovanih poduzeća do 5 godina starosti, za lansiranje proizvoda i usluga koji su novi na tržištu, s naglaskom na radikalne inovacije i znatno poboljšanje u komercijalizaciji proizvoda i usluga uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva TRL 5-8.

 Ulaganje u javnu tehnološku i inovacijsku infrastrukturu usmjerenu na potrebe poslovnog i industrijskog sektora koje će omogućiti jačanje utjecajnih istraživačkih rezultata i istraživačko-poslovnu suradnju kao značajnih izazova identificiranih u S3. Fokus ulaganja bit će na razvoju infrastrukture za provođenje primijenjenih, tržišno vođenih istraživanja i na razvoju novih tehnologija s ciljem tehnološkog unaprjeđenja hrvatskog gospodarstva. Infrastruktura će odgovoriti na potrebe poslovnog sektora, odnosno velikog broja novih malih i srednjih poduzeća koja nemaju kapaciteta za vlastita ulaganja u inovacijsku infrastrukturu neophodnu za razvoj novih proizvoda i usluga. Također, omogućit će se znanstvenicima i poduzetnicima provođenje IRI aktivnosti temeljenih na novim znanstvenim postignućima kao i upoznavanje s novim svjetskim znanstveno-istraživačkim trendovima i inovacijama što je preduvjet za privlačenje istraživačkih talenata.

 Izgradnja strateške infrastrukture za uspostavu multidisciplinarnih platformi za provođenje vrhunskih kolaborativnih istraživanja i inovativne primjene u gospodarstvu i društvu. Multidisciplinarne istraživačke platforme, odgovor su na potrebu jačanja istraživačke infrastrukture identificirane u S3, a predvodit će istraživačka nastojanja u S3 prioritetnim područjima i istraživačkim temama u kojima je prepoznata postojeća sposobnost hrvatske znanosti i buduće prilike za gospodarstvo. Infrastrukturne platforme djelovati će kao funkcionalne cjeline organizirane u multidisciplinarnom okruženju, a fokusirati će se na povezivanje aktivnosti vodećih hrvatskih znanstvenika s Europskim istraživačkim prostorom te s poslovnim sektorom.

 Potporna infrastruktura za operaciju "Jačanje kompetencija istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju". Za te potrebe ulaganje uključuje popratnu aktivnost adaptacije i opremanja prostora za provedbu programa razvoja vještina na centraliziranom mjestu.

 Vlasnička i kvazi-vlasnička ulaganja u projekte  poduzetnika (posebno start-up ili scale-up tvrtki) u početnim ili ranim fazama razvoja  i fazama rasta visokotehnoloških poduzeća čiji razvoj se temelji na novim tehnologijama i inovacijama, uključujući akceleratorsku aktivnost sa mentorskom komponentom, kao i dioničko financiranje putem rizičnog kapitala u ranim fazama razvoja za komercijalizaciju inovacija.

 Jačanje Europskog centra za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina (ECINTV) će obuhvaćati širok spektar usluga koje će osigurati razvoj inovacija, podršku razvoju nacionalnog inovacijskog potpornog sustava potičući međusektorsku suradnju, odnosno suradnju svih dionika inovacijskog sustava i jačanje digitalnih vještina s ciljem digitalne transformacije poduzeća.

 Razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih procesa kroz povećanje ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj i inovacije u skladu sa S3 uključujući suradnju sa znanstvenim sektorom.

 VPZEI (Važan projekt od zajedničkog europskog interesa) u S3 tematskim područjima uključujući suradnju sa znanstvenim sektorom.

Vezano uz povezane vrste aktivnosti i njihov doprinos makroregionalnim strategijama, u  programskom razdoblju 2021.-2027., Republika Hrvatska planira doprinos Strategiji za dunavsku regiju (EUSDR) točnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a.

Također, aktivnosti doprinose i PP7 – Društvo znanja, aktivnosti promicanja sudjelovanja u EU programima za istraživanje i razvoj, posebno Obzor kroz sinergijske programe, investicije u istraživačku i inovacijsku infrastrukturu i kapacitete.

Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:

 nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode

 ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost

 ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost .

 studenti

 znanstvenici, tj. istraživači

 poduzetnici

 poduzetničke potporne institucije (DIH-ovi, inkubatori, akceleratori i dr.)

 znanstvene organizacije

Jednake mogućnosti i nediskriminacija

 Specifične mjere koje ostvaruju pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama, informacijsko-komunikacijsk u pristupačnost te razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn.

 Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti ( pristupačne/prilagođene web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije i uključivanja marginaliziranih skupina.

 Prilikom razvoja baza podataka i primjene novih tehnologija, gdje je primjenjivo, koristit će se odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere zaštite osobnih podataka (npr. enkripcija i pseudonimizacija, stroge mjere kontrole pristupa podacima, redovito brisanje osobnih podataka koji više nisu potrebni ili relevantni, primjena načela integrirane zaštite privatnosti i sl.)

Ravnopravnost spolova

 Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne uzore.

 Promicanje aktivnosti kojima se želi uspostaviti bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života u istraživačkom i inovacijskom sektoru.

 Promicanje sudjelovanja žena i nedovoljno zastupljenih skupina u istraživačkom i inovacijskom sektoru, promicanje spolne ravnoteže u istraživačkim ustanovama i upravnim odborima.

 Mjere kojima će se pratiti  kako programske aktivnosti i projekti doprinose ravnopravnosti spolova, odnosno praćenje broja žena koje sudjeluju u projektnim aktivnostima kao korisnice i unutar ciljanih grupa.

Polje za unos teksta [2 000]

Posebnim ciljem 1(i) Razvoj i  poboljšanje istraživačkih i inovacijskih  sposobnosti, te povećana primjena naprednih tehnologija podupire se  Aktivnost 1 Akcijskog plana Strategija Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR) koji se odnosi na Poticanje  suradnje i razmjene iskustva između MSP-ova, akademske zajednice, javnog sektora i civilnog društva u područjima u kojima Dunavska regija  ima značajne prednosti.

Posebnom cilju 1(i) doprinijet će se kroz aktivnosti:

 Jačanje umrežavanja, razmjena znanja unutar EUSDR kroz poticanje  suradnje i razmjenu iskustva znanstvenih institucija i gospodarskih dionika

Polje za unos teksta [1 000]

SC 1(i) će se djelomično financirati putem financijskih instrumenata. Financijski instrumenti će se koristiti za vlasnička i kvazi-vlasnička ulaganja u projekte poduzetnika (posebno start-up ili scale-up tvrtki) ) u početnim ili ranim fazama razvoja i fazama rasta visokotehnoloških poduzeća čiji razvoj se temelji na novim tehnologijama i inovacijama (aktivnih MSP-ova u ranoj fazi razvoja, koji traže dodatna sredstva ulagatelja i onih koji su u procesu osnivanja) , uključujući akceleratorsku aktivnost sa mentorskom komponentom, kao i dioničko financiranje putem rizičnog kapitala u ranim fazama razvoja za komercijalizaciju inovacija

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

004 Ulaganja u fiksnu imovinu, uključujući istraživačku infrastrukturu, u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

240.358.737

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

010 Aktivnosti istraživanja i inovacija u MSP-ovima, uključujući umrežavanje

208.717.990

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i) razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

012 Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetencija, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti)

39.445.284

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

023 Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama

9.748.428

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća

74.622.542

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

028 Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja

68.238.994

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i).

01

581.132.075

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)

02

60.000.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)

33

641.132.075

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)

02

164.544.781

1.

EFRR

Manje razvijene

1(i)

03

476.587.294

Daljnja digitalizacija i unapređenje javnih e-usluga za privatne i poslovne korisnike preduvjet je digitalne transformacije društva te stvaranja modernog i transparentnog društva  e pozitivnog poslovnog okruženja. Sve predložene aktivnosti imaju izravnu poveznicu na unaprjeđenje poslovne klime i prava građana, kao i povećanje dostupnosti javnih e-usluga za građane i poduzeća te su jedan od mehanizama osiguranja održivosti dosad započetih projekata digitalizacije, s ciljem uspješne digitalne transformacije javne uprave . Pružit će se potpora za razvoj zajedničkih rješenja na najučestalije potrebe građana i poduzeća, te su odabrani sljedeći prioriteti koji su u skladu sa Akcijskim planom eUprave:

a. modernizacija javne uprave korištenjem digitalnih rješenja u cilju pružanja visokokvalitetnih javnih e-usluga

b. administrativno rasterećenje i olakšavanje digitalne interakcije između javne uprave, građana i poduzeća

c. omogućavanje mobilnosti građana i poduzeća omogućavanjem prekogranične elektroničke interoperabilnosti.

Aktivnosti uključuj u :

a. Podršku za uvođenje učinkovitije e-uprave za pametnije pružanje javnih usluga i daljnju digitalizaciju javnih usluga, stvaranjem pouzdanih, intuitivnih, inkluzivnih i učinkovitih i sigurnih javnih e-usluga koje su vođene potrebama korisnika, jačajući usvojeni zajednički pristup kroz integriranu i koherentnu implementaciju e-uprave unutar i među različitim razinama vlasti te sukladno Akcijskom planu za eUpravu na razini EU-a (otvoreni poziv usmjeren na tijela državne uprave, sukladno prethodno navedenim prioritetima i kriterijima za dizajn e-usluga)

b. Buduća digitalna rješenja za e-upravu uz uspostavu GovTechLab ekosustava radi uvođenja naprednih tehnologija, inovativnih digitalnih proizvoda i usluga u javnu upravu, temeljem suradnje sa MSP-ovima i akademskom zajednicom

c. Digitalizaciju usluga lokalne i područne (regionalne) samouprave kao podrška zajedničkom obavljanju poslova, temeljem zajedničkih zahtjeva za interoperabilnost, uključivost, dostupnost, otvorenost, transparentnost, pouzdanost i sigurnost

d. Razvoj novih i inovativnih e-pravosudnih usluga usmjerenih na građane i poduzeća, s ciljem modernizacije i promicanja pristupačnog pravosuđa

e. Unaprjeđenje usluga povezanih sa zemljišnim knjigama za bolje poslovno okruženje

f. Eksternalizaciju Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) za potrebe gospodarstva i NGO sektora s ciljem omogućavanja prekograničnog poslovanja i osiguravanja prekogranične elektroničke interoperabilnosti sa sustavima drugih država članica (izravna dodjela)

Navedene aktivnosti obuhvatit će i podršku za jačanje kibernetičke sigurnosti javnih usluga,  razvijanje digitalnih vještina i jačanje kapaciteta za usluge e-uprave i e-pravosuđa odnosno digitalizaciju, uz jačanje sudjelovanja i uključivanje građana i poduzeća u digitalnu transformaciju. Realizacija predloženih aktivnosti rezultirat će e-upravom i e-pravosuđem koji omogućuju građanima i gospodarskim subjektima jednostavan pristup uslugama i informacijama putem interneta i drugih elektroničkih kanala komunikacije, uključujući prekogranične usluge.

Ulaganja u strateška, visokotehnološka rješenja informacijsko komunikacijskih tehnologija (machine learning, IoT i sl. na postojećim postrojenjima) i unapređenje poslovnih procesa MSP-a

 Podrška poduzećima kroz stručne usluge za izradu strategija digitalizacije, poboljšanje digitalnih vještina, digitalni marketing, kibernetičku otpornost, primjenu složenih digitalnih proizvoda i usluga

 Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova kroz uvođenje novih tehnologija i primjena rješenja elektroničkog poslovanja (i uz moguću suradnju s digitalno-inovacijskim hub-ovima)

 Jačanje digitalnih inovacijskih centara: podrška za projekte EDIH-ova - sufinanciranje uz program Digitalna Europa i podrška za aktivnosti DIH-ova

Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:

 ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost .

 Građani

 Poduzetničke potporne institucije -  E/DIH-ovi

 Poduzeća

 Istraživačke organizacije

 Tijela javne uprave (tijela državne uprave, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima) i službenici zaposleni u tijelima javne uprave

 Pravosudna tijela,suci, državni odvjetnici

Jednake mogućnosti i nediskriminacija

 Posebne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među pripadnicima manjina, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku.

 Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.

 Pristupačnost internetskih stranica, programskih rješenja, mobilnih aplikacija tijela javnog sektora – u okviru aktivnosti: podrške tijelima državne i javne uprave u razvoju i nadogradnji te ubrzavanju digitalnih javnih usluga, proizvoda i procesa

 Dostupnost sadržaja putem više od jednog osjetila (npr. alternativa za zvučne zapise, tekst jednostavan i razumljiv za čitanje i sl.) u kontekstu e-Uprave

 Primjena načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije

Ravnopravnost spolova

 Pozitivne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među ženama, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku.

 Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.

Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.

Dio sredstava planira se usmjeriti prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.

Očekuje se znatan doprinos EUSDR  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1.ii Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti , podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a:

·         Aktivnost 2: Uspostava Inovativnog digitalnog ekosustava u Dunavskoj  regiji s ciljem potpore MSP-ovima u suočavanju s izazovima digitalizacije

·         Aktivnost 4:  Poboljšanje poslovne potpore za jačanje inovativnih i digitalnih kapaciteta žena poduzetnica

·         Aktivnost 5 : Poboljšanje primjene tehnologije umjetne inteligencije u MSP-ovima u Dunavskoj regiji

Posebnom cilju 1.ii doprinijet će se kroz aktivnosti:

·         Potpora digitalnom umrežavanju dionika Dunavske makroregije

·         Doprinos ulaganjima u razvoj i primjenu pametnih digitalnih/AI rješenja u makroregionalnom  i transnacionalnom okružju

·         Potpora transformaciji poslovnih modela kroz digitalizaciju i pronalaženje novih poslovnih prilika na transnacionalnoj razini

Polje za unos teksta [1 000]

Za SC1(ii) n ije predviđeno korištenje financijskih instrumenata. O peracije iz područja javne uprave  će se provesti putem izravne dodjele bespovratnih sredstva korisniku koji je javno tijelo/tijelo državne uprave. Ulaganje neće stvoriti prihod niti uštedu. Operacija je u skladu s pravilima EU o državnim potporama i slijedi sva primjenjiva pravila i postupke. Za operacije u području gospodarstva bespovratnim sredstvima potpora će se pružiti  MSP-ovima za uvođenje novih rješenja kroz inovacije procesa i organizacije te za digitalizaciju poslovanja, ali i za olakšavanja pristupa međunarodnim tržištima te neophodno osposobljavanje i savjetovanje, zbog ublažavanja financijskih rizika povezanih s neizvjesnim budućim novčanim tokovima projekata. Bespovratnim sredstvima podržati će se i novoosnovana te poduzeća mladih i žena kao najugroženija i najizloženija društvenim i gospodarskim utjecajima.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti

016 IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije

66.000.000

1.

EFRR

Manje razvijene

1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti

013 Digitalizacija MSP-ova (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i novoosnovana poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B)

74.033.432

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(ii)

01

140.033.432

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(ii)

33

138.533.432

1.

EFRR

Manje razvijene

1(ii)

28

1.500.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(ii)

03

140.033.432

Aktivnosti koje doprinose pojačanom rastu i konkurentnosti MSP-ova, osiguranjem pristupa financiranju MSP-ova za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti, odnosno za investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu uključujući i obrtna sredstva, posebno u S3 područjima i područjima koja zaostaju u razvoju uključuju:

 Podršku ulaganjima poduzeća koja rezultiraju povećanjem produktivnosti, stvaranjem novih radnih mjesta i usvajanjima principa zelene i digitalne tranzicije (npr. industrija 4.0, kružno gospodarstvo, energetska učinkovitost), s posebnim naglaskom na tematska područja obuhvaćena S3 na  područja koja zaostaju u razvoju te radno-intenzivnim industrijama, kao i ulaganjima u modernizaciju energetski intenzivnih industrija te olakšavanje pristupa globalnom tržištu

 Pomoć poduzećima u izgradnji održivih i otpornih sustava i procesa kroz inovacije procesa i organizacije poslovanja te usavršavanja djelatnika za primjenu novih poslovnih modela

 Podršku uključivanju MSP-ova u lance vrijednosti kako bi inovacijama  procesa i/ili poslovanja uspostavili dugoročne dobavljačke odnose/lance vrijednosti sa drugim poduzećima u ciljanom strateškom segmentu

 Podrška ulaganjima MSP-ova za razvoj održivog turizma koja rezultiraju diverzifikacijom turističke ponude, produljenjem turističke sezone, smanjenjem prekomjernog turizma i većom kvalitetom turističke ponude

o Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u djelatnostima turizma, ugostiteljstva i sporta koja rezultiraju uvođenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poslovanje uključujući posredničke online platforme i tehnologije za razvoj novih oblika turističke ponude i upotrebu podataka provoditi će se kao horizontalna aktivnost prilikom pružanja podrške MSP-ovima za razvoj održivog turizma

Aktivnosti -poticanja osnivanja i poslovanja poduzeća s naglaskom na poduzetništvo žena i mladih, promicanja poduzetništva u društvu te izgradnje održivih i otpornih sustava poslovne podrške uključuju:

 Poticanje osnivanja novih poduzeća, poticanje ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih,

 Promocija ženskog poduzetništva - kroz aktivnosti koje će doprinijeti podizanju svijesti o specifičnostima poduzetništva žena u Hrvatskoj, promicanju najboljih praksi u politici ženskog poduzetništva i izgradnji kapaciteta nacionalnih i regionalnih mreža i udruga žena poduzetnica

 Pomoć MSP-ovima u izgradnji održivih i otpornih sustava kroz izradu modela „ranog upozoravanja“

Aktivnosti usmjerene prema jačanju izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciji poslovanja te uključivanju u međunarodne lance vrijednosti kroz:

 Potporu MSP-ovima povezanu s internacionalizacijom i širenjem tržišta (koja obuhvaća sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, uključujući organiziranje poslovnih susreta (gospodarskih izaslanstava, matchmaking i/ili B2B događanja  u zemlji i inozemstvu) i informativnih događanja na temu internacionalizacije

 Potporu poduzećima za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/ usluga/procesa

Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da:

 ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost .

 Poduzeća

 Samostalne stručne poslovne organizacije i udruženja

 Poduzetničke potporne institucije

 Poduzetničke mreže

 Jedinice  lokalne i područne (regionalne) samouprave

 Građani Republike Hrvatske i opća javnost

Jednake mogućnosti i nediskriminacija

 pozitivne mjere za uklanjanje društvenih stereotipa, uključujući informativne i komunikacijske aktivnosti

 Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.).

 Pozitivne mjere promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom.

 Specifičnim infrastrukturnim ulaganjima ostvarit će se pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama putem razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna, informacijsko-komunikacijsku pristupačnost te kroz pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.).

 Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti koje apostrofiraju važnost sudjelovanja ranjivih skupina u svim predviđenim aktivnostima te putem promicanja primjera dobre prakse sudjelovanja ranjivih skupina u poduzetničkim aktivnostima u sektoru. U pozivima posebno će se pratiti i broj pripadnika ranjivih skupina koji su korisnici financijskih potpora.

Ravnopravnost spolova

 Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti.

 Primjena pozitivnih mjera za  promicanje sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima.

 Promicanje sudjelovanja žena na upravljačkoj i odlučujućoj razini.

 Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti putem kojih će se eliminirati spolni stereotipi promicanjem sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima, promicanjem aktivnosti uspostavljanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u turističkom sektoru te promicanjem spolne ravnoteže na upravljačkim radnim mjestima u sektoru, a u pozivima posebno će se pratiti i broj žena koje su korisnice financijskih potpora.

Polje za unos teksta [2 000]

Očekuje se znatan doprinos Strategiji za dunavsku regiju (EUSDR)  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i  stvaranje novih radnih mjesta u MSP-ovima, uključujući produktivna ulaganja podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a:

 Aktivnost 3: Poboljšanje okvirnih uvjeta, programa potpore i izgradnje kapaciteta dionika kako bi se poboljšala suradnja između klasterskih inicijativa i regionalnih inovacijskih strategija, s naglaskom na ruralna područja

Posebnom cilju 1.iii doprinijet će se kroz aktivnosti:

 Doprinos unaprjeđenju inovativnih kapaciteta žena poduzetnica kroz potporu umrežavanju i stvaranju mreže poduzetnica Dunavske regije

 Unaprjeđenje digitalnih vještina žena poduzetnica u Dunavskoj regiji

 Potpora MSP-ovima kroz sudjelovanje na sajmovima/ B2B sastancima u svrhu olakšanja pristupa MSP-ova međunarodnom/transnacionalnom tržištu

 Potpora uključenju hrvatskih MSP-ova u transnacionalne lance vrijednosti

 Poticanje suradnje i umrežavanja MSP-ova kao potpora procesu internacionalizacije MSP-ova

Financiranjem poduzetnika iz sektora turizma i ugostiteljstva doprinijet će se Strategiji za jadransku i jonsku regiju i to četvrtom stupu Održivi turizam, gdje je kao jedna od ključnih potrebnih aktivnosti definirano: „Poboljšanje rasta i učinka MSP-a kroz - diverzifikaciju, I&R - Novi nacionalni i transnacionalni klasteri malih i srednjih poduzeća u području turizma.“

Direktna potpora poduzetnicima putem FI će se pružiti za financijski održiva ulaganja ,za koja je otežana dostupnost financiranja iz tržišnih izvora,, kroz financijske proizvode: zajmove i jamstva te moguću kombinaciju FI s bespovratnim sredstvima u sklopu jedne FI operacije i to: mali zajmovi za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, portfeljna i pojedinačna jamstva za investicijska ulaganja i obrtna sredstva , razvojni krediti veće vrijednosti za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Planirana je i široka lepeza tržišno prilagođenih dužničkih proizvoda: zajmovi te pojedinačna i portfeljna jamstva, kratkoročni zajmovi male vrijednosti kao kombinacija investicijskog i financiranja obrtnog kapitala ili financiranja isključivo obrtnog kapitala, dugoročnih razvojnih zajmova usmjerenih na investicijske projekte, zajmovi s uvjetnim bespovratnim dijelom unutar iste operacije FI za razvoj i poboljšanje poslovanja.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

021 Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja

262.955.684

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

024 Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna)

11.307.000

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća

15.077.000

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

027 Inovacijski procesi u MSP-ovima (inovacije u pogledu procesa, organizacije, marketinga, zajedničkog stvaranja, potaknute korisnicima i potražnjom)

44.636.885

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

142 - Mjere za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i smanjenje segregacije po osnovi spola na tržištu rada

1.990.000

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

01

122.768.284

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

03

138.212.487

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

04

4.274.613

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

05

70.711.184

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

033

335.966.568

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

01

1.990.000

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

02

105.788.184

1.

EFRR

Manje razvijene

1(iii)

03

228.188.384