PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. |
Naziv zakona: |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz |
|
1.2. |
Broj "Narodnih novina" |
94/2018 |
|
1.3. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne:
|
Naziv akta:
Opis mjere: |
1.4. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne:
|
Naziv pravne stečevine EU: Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 20115. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP)(SL L 239) |
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1. |
Direktiva (EU) 2015/1513 ili direktiva o indirektnoj promjeni namjene zemljišta donesena je 2015. godine, a za njenu implementaciju države su dobile rok do 10. rujna 2017. godine. Odrednice direktive su prenesene u Zakon o zaštiti zraka i u ovaj Zakon. Zakonom je uređena proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike te mjere poticanja korištenja biogoriva u prijevozu.
|
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona |
|
Izmjene i dopune Zakona su napravljene i u cilju uspostavljanja funkcionalnijeg tržišta biogoriva. Cilj je bio uspostaviti ponudu i potražnju uključivo nastavak proizvodnje biogoriva u Republici Hrvatskoj tržišnim mehanizmima. Uveden je model penalizacije obveznika stavljanja biogoriva na tržište, koji su osim naknada zbog nestavljanja biogoriva na tržište dužni plaćati i dodatnu naknadu ako nisu smanjene emisije stakleničkih plinova. Ova mjera je rezultirala značajnim povećanjem udjela tekućih biogoriva u neposrednoj potrošnji energije u prometu od 2017. do 2020. godine: - 2017. iznosio je 0,02 PJ, - 2018. iznosio je 1,13 PJ, - 2019. iznosio je 2,62 PJ, - 2020. iznosio je 2,70 PJ. Tijekom 2019. na tržište Republike Hrvatske stavljeno je ukupno 61.392,96 tona biogoriva, a u 2020. ukupno 64.646,76 tona biogoriva. U 2019. na tržištu Republike Hrvatske udio biogoriva u ukupnim benzinima i plinskim uljima stavljenim u promet iznosio je 5,26 %, a u 2020. udio biogoriva se povećao na 5,45%. U sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Problem tijekom provedbe ovoga Zakona je nedostatna količina biogoriva druge generacije te nepovoljna cijena za iste. Cijena biokomponente iz uljane repice na tržištu tijekom razdoblja 2018.-2020. blago se mijenjala, a u 2021. naglo se povećala te iznosila: - 2018. – 1.000 USD/t - 2019. – 970 USD/t - 2020. – 960 USD/t - 2021. – 1.730 USD/t Obzirom da je postavljani cilj od 10% (do 2020.), s ugrađenim ograničenjima proizvodnje biogoriva prve generacije i minimalnog udjela naprednih biogoriva prisutnih na tržištu, teško doseziv, naglasak je dan i na korištenje električne energije u prijevozu. Donošenjem ovoga Zakona u javni gradski prijevoz uvedeno je korištenje električne energije iz obnovljivih izvora u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Tako su direktivom povećani faktori kojima se množi električna energija iz obnovljivih izvora i potrošena u cestovnom prijevozu (s 2,5 na 5) i željezničkom prijevozu (1 na 2,5). Sukladno tome uvedena je i obveza obveznicima korisnika goriva u javnom prijevozu što uključuje i željeznicu da za potrebe prijevoza koriste isključivo obnovljivu električnu energiju za koju je izdano jamstvo podrijetla. Mjera je na tragu tranzicije koja se događa u Europskoj uniji, a gdje se posebice povećava uporaba električne energije u gradskom i prigradskom prijevozu te se razvija željeznički i intermodalni prijevoz. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa (cestovni, željeznički i ostali) povećavala se na godišnjoj bazi: - 2018. – 38,33 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 53,18 (s multiplikatorima) - 2019. – 73,71 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 126,15 (s multiplikatorima) - 2020. – 76,40 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 125,93 (s multiplikatorima) |
3.2. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Primjena ovoga Zakona nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja. |
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona |
|
Primjena ovoga Zakona nema socijalnih učinaka. |
3.4. |
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada |
|
Primjena ovoga Zakona nema učinka na rad i tržište rada. |
3.5. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša |
|
Primjenom ovoga Zakona smanjena je emisija stakleničkih plinova i povećano korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru prometa. U sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Nadalje, potrošnjom električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u javnom, cestovnom i željezničkom prijevozu, također je smanjena emisija stakleničkih plinova. Ukupno izbjegnute emisija stakleničkih plinova u prijevozu (cestovni, željeznički, ostale vrste prijevoza te biogoriva u prijevozu) zbog korištenja obnovljivih izvora, iznosila je: - 2018. – 123.557 tCO 2e - 2019. – 234.794 tCO 2e - 2020. – 243.184 tCO 2e Broj vozila na električni i hibridni pogon (sve kategorije cestovnih vozila) se povećavao: - 2018. – 802 - 2019. – 1.331 - 2020. – 1.440 Početkom 2021. broj električnih bicikla iznosi je 1.437 komada što je također pridonijelo ostvarenju cilja dekarbonizacije prometnog sektora. |
3.6. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava |
|
Primjena ovoga Zakona nema utjecaja na zaštitu ljudskih prava. |
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
|
Sukladno odredbi Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 44/17) javno savjetovanje provedeno od 24. veljače 2021. do 24. ožujka 2021. u trajanju mjesec dana. Tijekom javnog savjetovanja očitovale se dvije fizičke osobe g. Šime Validžić i g. Marijan Kalea. Kako su se očitovanja odnosila na opća razmišljanja o postupcima i načinu korištenja biogoriva, Ministarstvo je očitovanja primilo na znanje. |
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
|
Kako je Ured za zakonodavstvo u svom očitovanje od 18. veljače 2021. pod KLASA: 002-02/21-07/04, URBROJ: 50501-4/3-21-02, ukazao za potrebu manje korekcije u Obrascu naknadne procjene učinaka propisa isti je ovo Ministarstvo prema uputama izvršilo. Slijedom upute Ureda za zakonodavstvo, Obrazac naknadne procjene učinaka propisa ide na ponovno javno savjetovanje u trajanju od mjesec dana, uz istovremenu provedbu postupka mišljenja nadležnih resora. |
6. PRILOZI
|
-mišljenje Ureda za zakonodavstvo od 18. veljače 2021. -Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
|
Komentari