I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru i centraliziranom obračunu plaća sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. točke 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst) .

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11) uređena je uspostava, ustroj i vođenje Registra zaposlenih u javnom sektoru. Registar zaposlenih u javnom sektoru (dalje u tekstu: Registar) je skup podataka o zaposlenima u javnom sektoru koji se vodi radi uspostave kvalitetnog i učinkovitog sustava upravljanja ljudskim potencijalima te centraliziranog obračuna plaća (dalje u tekstu: COP).

U proteklih jedanaest godina primjene Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru odnosno vođenja Registra, pojavila su se određena otvorena pitanja i uočeni određeni nedostaci u normativnom uređenju Registra.

Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru, javne službe su definirane na isti način kao u Zakonu o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, br. 27/01 i 39/09), a to su: „javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“. Ovakva definicija javnih službi nije dovoljno precizna te nije jasno spadaju li u javne službe u smislu toga Zakona i ustanove koje iz državnog proračuna primaju sredstva za plaće u neznatnom postotku u odnosu na ukupni iznos sredstava za plaće. Primjerice, domovi za starije i nemoćne osobe, čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobivaju svega 3% - 4% sredstava za plaće iz državnog proračuna, a 96% - 97% sredstava za plaće dobivaju od svojih osnivača. U samoj definiciji javnih službi ne precizira se postotak financiranja sredstava za plaće iz državnog proračuna (tj. postotak od ukupnog iznosa potrebnog za isplatu plaća) pa nije jasno da li se i ustanove koje iz državnog proračuna dobivaju manji odnosno neznatan dio sredstava za plaće trebaju smatrati javnim službama.

Drugo otvoreno pitanje proizlazi iz navedene definicije javnih službi - prema kojoj se javnom službom smatraju ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu - odnosi se na način na koji se utvrđuje o kojim je ustanovama ili pravnim osobama riječ (uvidom u državni proračun ili neku bazu podataka s popisom ustanova i pravnih osoba ili neki propis). Uvidom u državni proračun teško je s potpunom sigurnošću utvrditi ustanove i pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, jer se ta činjenica ne može za sve ustanove i druge pravne osobe utvrditi na temelju naziva aktivnosti ili odjeljka/stavke u proračunu 31-Rashodi za zaposlene (311-Plaće), jer pojedine ustanove i pravne osobe doista primaju sredstva za plaće iz državnog proračuna, a da to nije vidljivo iz naziva aktivnosti u državnom proračunu na kojima su im osigurana sredstva kao ni stavke državnog proračuna. Stoga treba jasnije definirati javne službe , kako bi se nedvojbeno mogli utvrditi obveznici korištenja Registra i Centraliziranog obračuna plaća.

Jedan od uočenih problema je činjenica da važećim Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru nije propisana obveza obračuna i isplata plaća kroz informacijski sustav za centralizirani obračun plaća (u daljnjem tekstu: COP). U članku 2. toga Zakona navodi se da se Registar vodi, između ostalog, i radi centraliziranog obračuna plaća, ali obveza korištenja COP-a za obračun plaća nije izrijekom propisana.

Nadalje, važećim Zakonom nije propisana ni obveza korištenja COP-a za isplatu drugih oblika novčanih primanja zaposlenika. Naime, zaposlenici u javnom sektoru, osim plaće, imaju pravo i na ostala materijalna prava iz rada i po osnovi rada (npr. jubilarne nagrade, jednokratne pomoći u propisanim slučajevima, božićnice, dar za djecu i ostalo), razne naknade (npr. dnevnice), pa je potrebno za sve isplate koje proizlaze iz radnog odnosa tj. službe propisati obvezu korištenja COP-a. Isto tako, potrebno je propisati i obvezu obračuna i isplate drugog dohotka i ostalih naknada koji se isplaćuju vanjskim suradnicima (naknade za rad u povjerenstvima, komisiji za provedbu državnog stručnog ispita, pravosudnog ispita ili stručnog ispita sukladno posebnom propisu). Svi oblici rashoda na ime plaća i naknada trebali bi se obračunavati i isplaćivati putem COP-a, kako bi se omogućio bolji nadzor namjenskog trošenja sredstava državnog proračuna.

Također, važeći Zakon je propisao obvezu korištenja Registra samo za tri izvanproračunska korisnika (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), ali ne i za ostale izvanproračunske korisnike.

Nadalje, u dosadašnjoj se praksi pokazalo da su česti upiti stranaka odnosno šire javnosti (građana, novinara, sindikata, znanstvene zajednice i drugih) o zaposlenima u javnom sektoru (njihovom broju, prosječnoj plaći, odrađenim prekovremenim satima, stručnoj spremi, isplaćenim bonusima itd.), a važećim Zakonom nije propisano tko je ovlašten dati podatke (resorno ministarstvo, FINA kao sadašnji izvršitelj obrade podataka ili sama ustanova). Stoga je potrebno propisati nadležnost za davanje određenih podataka iz Registra i COP-a.

Zaključno, važećim Zakonom nije predviđeno međuresorno tijelo, koje bi radi učinkovitijeg i boljeg upravljanja ljudskim potencijalima i unaprjeđenja COP-a, predlagalo Vladi Republike Hrvatske donošenje odluka i razvojnih smjernica u vezi s Registrom te davalo stručna mišljenja vezana uz moguća unaprjeđenja Registra i COP-a. Upravljački odbor je do sada bio predviđen samo Ugovorom kojega je Vlada Republike Hrvatske zaključila s FINOM – kao sadašnjim izvršiteljem obrade podataka.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026 . predviđena je investicija C2.2.R2-I1 – Novi modeli rada i plaća u državnoj i javnim službama, u okviru koje će se provesti reforma sustava plaća, ali i razviti nove funkcionalnosti za unaprjeđenje sustava upravljanja ljudskim potencijalima.

Kako bi se ljudskim potencijalima u javnom sektoru moglo kvalitetnije upravljati, posebice s aspekta predstojeće reforme sustava plaća u javnom sektoru, potrebno je zakonom jasnije propisati obveznike korištenja Registra i COP-a.

Stoga se ovim Zakonom jasnije definiraju javne službe u smislu Zakona na način da su to pravne osobe - proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji vodi Ministarstvo financija i ažurira svake godine. Iznimka su trgovačka društva kao izvanproračunski korisnici državnog proračuna kao i tijela čiji je rad propisan Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske . Ovakvom definicijom proširen je obuhvat obveznika korištenja Registra i COP-a, jer će svi proračunski korisnici državnog proračuna morati koristiti Registar i COP, neovisno o tome iz kojeg izvora državnog proračuna financiraju svoje plaće.

Javne službe u smislu ovog Zakona su i školske ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu. Javne službe su i ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu. S obzirom da nema javno dostupnih podataka o tome koje su to pravne osobe u sustavu znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, uvrštena je obveza Ministarstva znanosti i obrazovanja da svake godine dostavi popis tih pravnih osoba Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Nadalje, javnim službama smatraju se i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i u ovom dijelu nema promjena u odnosu na važeći Zakon o registru zaposlenih u javnim službama.  

Zakonom se žele bolje definirati prava i obveze korisnika Registra i COP-a - kako glede uvida u podatke iz Registra i COP-a tako i glede njihovog korištenja i daljnje obrade, pri tome vodeći posebno brigu o zaštiti osobnih podataka i povjerljivosti podataka.

Predložene izmjene Zakona temelje se u velikoj mjeri na Izvješću Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji učinkovitosti uspostave i korištenja Informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna (KLASA: 041-01/18-10/95, URBROJ: 613-22-19-10 od 11. prosinca 2019. godine) u kojemu je Državni ured za reviziju dao određene naloge i preporuke Ministarstvu pravosuđa i uprave te Ministarstvu financija.

Sukladno navedenom, ovim se Zakonom predlaže urediti sljedeća pitanja:

1. jasnijim definiranjem pojma javnih službi otkloniti dvojbe oko toga tko se smatra obveznim koristiti Registar zaposlenih u javnom sektoru te obračunavati i isplaćivati plaće putem COP-a;
2. proširiti obuhvat obveznika korisnika Registra i COP-a na sve proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna (izuzev trgovačkih društava) vodeći se Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna - kao temeljnim popisom (bazom podataka) kojeg vodi Ministarstvo financija;
3. proširiti obvezu korištenja COP-a na sve isplate koje se vrše iz državnog proračuna, a ne samo za plaće i naknade zaposlenima u javnom sektoru, te uvesti obvezu korištenja COP-a pri obračunu plaća, drugog dohotka, ostalih materijalnih prava i naknada za zaposlene u javnom sektoru te za obračun i isplatu drugog dohotka i ostalih naknada vanjskim suradnicima;
4. naglasiti odgovornost korisnika za ažurno vođenje podataka u Registru uvođenjem roka od 8 dana za unos podataka o novom zaposleniku i obveze promjene podataka o zaposleniku odmah po saznanju;
5. jasnije urediti pravo na korištenje i obradu podataka iz Registra te njihovu daljnju distribuciju;
6. definirati način na koji šira javnost može dobiti podatke iz Registra tj. čija je obveza dati analitičke podatke o zaposlenicima;
7. utvrditi vlasništvo Republike Hrvatske nad Registrom i COP-om te podacima sadržanim u njima;
8. uvesti Upravljački odbor kao tijelo zaduženo z a praćenje ostvarenja svrhe i ciljeva radi kojih su Registar i COP ustrojeni.

Sukladno tome, donošenjem ovoga Zakona osigurat će se bolje definiranje obveznika korisnika Registra i COP-a, povećat će se broj  korisnika Registra i COP-a odnosno bit će veći obuhvat proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji će postati obveznici korištenja Registra i COP-a (jer će obveznici Registra i COP-a postati i neke agencije, lučke uprave, nacionalni parkovi kao i izvanproračunski korisnici državnog proračuna), uvest će se obveza obračuna ne samo plaća već i drugog dohotka i ostalih naknada putem COP-a, bolje će se upravljati Registrom i COP-om zbog uvođenja Upravljačkog odbora kao tijela za praćenje ostvarenja svrhe i ciljeva radi kojih su Registar i COP ustrojeni, bolje će se propisati način korištenja podataka iz Registra i COP-a kao i nadzor nad ažurnim vođenjem podataka u Registru i COP-u.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Primjena ovoga Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. Sve potrebne dorade Registra i COP-a koje proizlaze iz ovoga Zakona sadašnji izvršitelj obrade podataka (FINA) obvezan je provesti u okviru ugovorene cijene sukladno ugovoru sklopljenom između Vlade Republike Hrvatske i izvršitelja obrade podataka.

PRIJEDLOG ZAKONA O REGISTRU ZAPOSLENIH

I CENTRALIZIRANOM OBRAČUNU PLAĆA U JAVNOM SEKTORU

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje ustroj i vođenje Registra zaposlenih u javnom sektoru te ustroj i korištenje informacijskog sustava Centraliziranog obračuna plaća u javnom sektoru.

Primjena Zakona

Članak 2.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na državna tijela i javne službe.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državna tijela osnovana zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske.

Pojmovi u ovom Zakonu

Članak 3.

Pojedini pojmovi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. j avni sektor su državna tijela i javne službe

2. državna tijela su tijela državne uprave, pravosudna tijela, stručna služba Hrvatskoga sabora, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Glavno tajništvo Vlade Republike Hrvatske, uredi i druge stručne službe Vlade Republike Hrvatske, Državni ured za reviziju, stručna služba Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, pravobranitelja za osobe s invaliditetom, povjerenika za informiranje, Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa i druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe.

3. j avne službe su:

a) pravne osobe koje su kao proračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

b) pravne osobe koje su kao izvanproračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, izuzev trgovačkih društava

c) osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje odgoj i obrazovanje

d) ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i

e) javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

4. zaposlenici u javnom sektoru su državni službenici i namještenici, službenici i namještenici u javnim službama, državni dužnosnici, pravosudni dužnosnici kao i osobe koje su u radnom odnosu u državnim tijelima prema posebnim propisima, a nemaju status državnih službenika

5. vanjski suradnici su osobe koje pružaju usluge državnom tijelu ili javnoj službi te osobe koje su imenovane u upravna vijeća ustanova ili su članovi stručnih radnih skupina i povjerenstava, a nisu zaposlenici državnog tijela ili javne službe

6. i zvršitelj obrade podataka je pravna osoba koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

Rodna neutralnost izraza

Članak 4.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Registar zaposlenih u javnom sektoru

Članak 5.

(1) Registar zaposlenih u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: Registar) je središnja baza podataka o zaposlenicima i vanjskim suradnicima u javnom sektoru, koja se vodi radi kvalitetnog i učinkovitog upravljanja ljudskim potencijalima i centraliziranog obračuna plaća u javnom sektoru.

(2) Registar i podaci sadržani u njemu u vlasništvu su Republike Hrvatske.

(3) Za potrebe Vlade Republike Hrvatske, državnih tijela i javnih službi Registrom upravlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

Centralizirani obračun plaća u javnom sektoru

Članak 6.

(1) Centralizirani obračun plaća u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: COP) je informacijski sustav za obračun i isplatu plaća, ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u javnom sektoru.

(2) COP i podaci sadržani u njemu u vlasništvu su Republike Hrvatske.

(3) COP koristi podatke iz Registra potrebne za obračun i isplatu plaća, ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u javnom sektoru.

Vođenje podataka u Registru

Članak 7.

(1) Registar se vodi u elektroničkom obliku.

(2) Vođenje podataka obuhvaća unos i obradu podataka u Registru.

(3) Državna tijela i javne službe obvezni su voditi podatke o svojim zaposlenicima u Registru te obračunavati i isplaćivati plaće, ostala materijalna prava, naknade i drugi dohodak svojim zaposlenicima putem COP-a, neovisno o izvorima financiranja u državnom proračunu iz kojih se isplaćuju plaće.

(4) Državna tijela i javne službe obvezni su voditi podatke o vanjskim suradnicima u Registru te obračunavati i isplaćivati drugi dohodak i ostale naknade putem COP-a.

(5) Tijelo državne uprave nadležno za znanost i obrazovanje dužno je najkasnije do 15. siječnja tekuće kalendarske godine dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose popis pravnih osoba iz članka 4. točke 3. podtočke d) ovoga Zakona, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

(6) Podatke o državnim dužnosnicima u Registru vode državna tijela, odnosno javne službe u kojima obnašaju dužnost.

(7) Podatke o pravosudnim dužnosnicima u Registru vode pravosudna tijela u kojima su imenovani na dužnost.

(8) Unos podataka u Registar obavlja se na temelju podataka iz dokumenata sadržanih u osobnim dosjeima zaposlenika odnosno iz dokumenata vanjskih suradnika te korištenjem autentičnih izvora podataka dostupnih putem državne informacijske infrastrukture.

Zaštita osobnih podataka

Članak 8.

(1) Na prikupljanje i daljnju obradu podataka iz Registra i COP-a primjenjuju se propisi kojima se uređuju zaštita osobnih podataka, tajnost podataka i informacijska sigurnost.

(2) Zaposlenik u javnom sektoru ima pravo uvida u podatke u Registru koji se na njega odnose.

Sadržaj, prikupljanje, obrada i čuvanje podataka

Članak 9.

(1) Državna tijela i javne službe prvi unos podataka o zaposleniku obavljaju, u pravilu, danom početka rada zaposlenika, a najkasnije u roku od 8 dana od početka rada zaposlenika.

(2) Sve promjene podataka o zaposleniku, a osobito one od utjecaja na ostvarivanje prava iz službe odnosno radnog odnosa, ovlaštena osoba državnog tijela odnosno javne službe dužna je unijeti u Registar, u pravilu, odmah po primitku dokumentacije iz koje su promjene vidljive.

(3) Sadržaj podataka u Registru, način njihovog prikupljanja i obrade, čuvanje podataka i mjere za zaštitu podataka propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Korisnici Registra i COP-a

Članak 10.

(1) Svako državno tijelo, odnosno javna služba korisnik je Registra i COP-a.  

(2) Državno tijelo, odnosno javna služba koristi podatke o svojim zaposlenicima i vanjskim suradnicima.

(3) Tijela državne uprave koriste podatke o zaposlenicima drugih državnih tijela i javnih službi nad kojima obavljaju nadzor sukladno posebnom zakonu.

(4) Tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije u državnom proračunu koriste podatke o zaposlenicima u proračunskim korisnicima iz svog razdjela.

(5) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, tijelo državne uprave nadležno za poslove financija i tijelo državne uprave nadležno za radne odnose korisnici su svih podataka sadržanih u Registru i COP-u.

Davanje podataka iz Registra i COP-a

Članak 11.

(1) Podaci iz Registra i COP-a daju se na temelju pisanog zahtjeva stranke, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka i tajnosti podataka.

(2) Državno tijelo i javna služba, na pisani zahtjev stranke, daje analitičke podatke o svojim zaposlenicima.

(3) Tijelo državne uprave, na pisani zahtjev stranke, daje analitičke podatke o zaposlenicima drugih državnih tijela i javnih službi nad kojima obavlja nadzor sukladno posebnom zakonu.

(4) Tijelo državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije u državnom proračunu, na pisani zahtjev stranke, daje analitičke podatke o zaposlenicima proračunskih korisnika iz svog razdjela.

Obveze i odgovornosti korisnika Registra i COP-a

Članak 12.

(1) Državna tijela i javne službe odgovorni su za pravovremeno i točno vođenje podataka o svojim zaposlenicima u Registru i COP-u.

(2) Tijela državne uprave iz članka 10. stavka 3. i 4. ovoga Zakona obvezna su izvršitelju obrade podataka dati pisanu uputu o načinu obračuna i isplate materijalnih prava koja su utvrđena posebnim propisima iz njegove nadležnosti.

Obveze i odgovornosti izvršitelja obrade podataka

Članak 13.

Obveze i odgovornosti izvršitelja obrade podataka uređuju se ugovorom koji se sklapa između Vlade Republike Hrvatske i izvršitelja obrade podataka.

Upravljački odbor

Članak 14.

(1) Za praćenje ostvarenja svrhe i ciljeva Registra osniva se Upravljački odbor.

(2) Upravljački odbor predlaže Vladi Republike Hrvatske odluke i razvojne smjernice u vezi s Registrom, radi boljeg upravljanja ljudskim potencijalima i unaprjeđenja COP-a.

(3) Predsjednika i članove Upravljačkog odbora imenuje i razrješava odlukom Vlada Republike Hrvatske.

(4) Upravljački odbor čine predsjednik Upravljačkog odbora, koji se imenuje iz tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose te po jedan član iz tijela državne uprave nadležnog službeničke odnose, tijela državne uprave nadležnog za financije, tijela državne uprave nadležnog za radne odnose i izvršitelja obrade podataka.

(5) Članovi Upravljačkog odbora iz tijela državne uprave predlažu se iz reda državnih dužnosnika, a zamjenici iz reda rukovodećih državnih službenika.

(6) Predsjednik i članovi Upravljačkog odbora imaju svoje zamjenike.

(7) Upravljački odbor sastaje se na poziv predsjednika Upravljačkog odbora po potrebi, a najmanje dva puta godišnje.

(8) Administrativne poslove za Upravljački odbor obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

Nadzor nad primjenom Zakona

Članak 15.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose obavlja nadzor nad primjenom ovoga Zakona u državnim tijelima.

(2) Tijela državne uprave obavljaju nadzor nad primjenom ovoga Zakona u javnim službama iz svoje nadležnosti.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 16.

Javne službe na koje se ne primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/01 i 39/09) dužne su unijeti podatke o zaposlenicima u Registar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a obračunavati i isplaćivati plaće, ostala materijalna prava, naknade i drugi dohodak putem COP-a u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 17.

Izvršitelj obrade podataka omogućit će u COP-u obračun i isplatu drugog dohotka i ostalih naknada kao i plaća za zaposlenike izaslane na rad u inozemstvo u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 18.

Tijelo državne uprave nadležno za znanost i obrazovanje dužno je u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose popis pravnih osoba iz članka 4. točke 3. podtočke d) ovoga Zakona, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

Članak 19.

Izvršitelj obrade podataka određen odlukom Vlade Republike Hrvatske u skladu sa Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11) nastavlja s radom do isteka roka na koji je sklopljen ugovor između Vlade Republike Hrvatske i izvršitelja obrade podataka.

Članak 20.

Vlada Republike Hrvatske će uredbu iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona donijeti najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 21.

Do stupanja na snagu uredbe iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o sadržaju, načinu prikupljanja i obrade te mjerama zaštite podataka o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 55/11 i 57/20).

Članak 22.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11).

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Određuje se predmet Zakona.

Uz članak 2.

Određuje se obuhvat Zakona. Ovaj Zakon primjenjuje se na državna tijela i javne službe. Od obveze primjene Zakona izuzeta su državna tijela čiji je rad propisan Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, a to su: Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Ured vijeća za nacionalnu sigurnost.

Uz članak 3.

Određuje se značenje pojedinih pojmova koji se koriste u Zakonu. S obzirom na definiranje pojma „javne službe“, proširuje se obuhvat obveznika korištenja Registra zaposlenih u javnom sektoru i Centraliziranog obračuna plaće. Prema važećem Zakonu o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11) javne službe su javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Međutim, uvidom u državni proračun teško je s potpunom sigurnošću utvrditi ustanove i pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, jer se ta činjenica ne može za sve ustanove i druge pravne osobe utvrditi na temelju naziva aktivnosti ili odjeljka/stavke u proračunu 31-Rashodi za zaposlene (311-Plaće), jer pojedine ustanove i pravne osobe doista primaju sredstva za plaće iz državnog proračuna, a da to nije vidljivo iz naziva aktivnosti u državnom proračunu na kojima su im osigurana sredstva kao ni stavke državnog proračuna. Primjerice, u razdjelu Ministarstva znanosti i obrazovanja, na aktivnosti A622003-Ugovorno financiranje znanstvene djelatnosti , na stavci 352-Subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora osiguravaju se sredstva, između ostalog, i za plaće Znanstveno-studijskom centru Kumrovec d.o.o., čiji je osnivač Republika Hrvatska. Dakle, samim uvidom u državni proračun nije moguće nedvojbeno utvrditi da li se na nekoj aktivnosti osiguravaju i sredstva za plaće navedenom trgovačkom društvu.

Stoga se ovim Zakonom javne službe definiraju kao pravne osobe koje su proračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (kojega vodi Ministarstvo financija i ažurira svake godine). Također, obveznici korištenja Registra su svi izvanproračunski korisnici navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, izuzev trgovačkih društava. Do sada su to bili samo Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a sada to postaju i Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Centar za restrukturiranje i prodaju.

Pored toga, javne službe u smislu ovoga Zakona su i osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje odgoj i obrazovanje te ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu te javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

Preciznijim definiranjem javnih službi obvezuje se veći broj institucija na obračun i isplatu plaća kroz COP, neovisno iz kojeg izvora državnog proračuna financiraju svoje plaće, što znači da će, primjerice, sve lučke uprave (koje financiraju svoje plaće pretežito iz izvora 43 – Namjenski prihodi) morati prijeći na COP kao i tri nacionalna parka koja još uvijek ne koriste COP (NP Plitvička jezera, NP Brijuni i NP Krka) te Agencija za elektroničke medije, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Jednako tako, pojedine ustanove koje dio plaća (u pravilu, razne bonuse i stimulacije) isplaćuju s izvora 31-Vlastiti prihodi izvan COP-a, morat će sve obračune i isplate provoditi kroz COP.

Također, uvodi se obveza korištenja Registra i COP-a za vanjske suradnike kojima određeno državno tijelo ili javna služba isplaćuje drugi dohodak ili bilo koju vrstu novčane naknade.

Uz članak 4.

Zakonom se definira rodna neutralnost.

Uz članak 5.

U ovom se članku definira Registar zaposlenih u javnom sektoru kao središnja baza podataka o zaposlenicima i vanjskim suradnicima u javnom sektoru koja se vodi radi kvalitetnog i učinkovitog upravljanja ljudskim potencijalima u javnom sektoru kao i radi centraliziranog obračuna plaća. Također, definirano je i vlasništvo nad Registrom i podacima sadržanim u Registru na način da se izrijekom navodi kako su isti u vlasništvu Republike Hrvatske.

Uz članak 6.

U ovom se članku definira Centralizirani obračun plaća kao informacijski sustav u vlasništvu Republike Hrvatske, koji se koristi za obračun i isplatu plaća, ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u javnom sektoru. Zakonom se uvodi obveza obračuna i isplate drugog dohotka i ostalih naknada kroz sustav za centralizirani obračun plaća.

Uz članak 7.

Ovim se člankom uređuje način vođenja Registra i obveznici vođenja podataka o zaposlenicima u Registru. Pod vođenjem podataka podrazumijeva se unos i obrada podataka, a obveznici vođenja podataka u Registru su sva državna tijela i javne službe – za svoje zaposlenike, dok podatke o državnim dužnosnicima vode državna tijela odnosno javne službe u kojima obnašaju dužnost. Podatke o pravosudnim dužnosnicima u Registru vode pravosudna tijela u kojima su imenovani na dužnost.

Za razliku od važećeg Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11), kojim nije izrijekom propisana obveza obračuna i isplate plaća putem sustava za centralizirani obračun plaća, ovim se Zakonom navedena obveza izrijekom propisuje i odnosi se na obračun i isplatu plaća zaposlenicima kao i na obračun i isplatu ostalih materijalnih prava, drugog dohotka te ostalih naknada. Ujedno se propisuje i obveza vođenja podataka o vanjskim suradnicima kao i obračun drugog dohotka i ostalih naknada vanjskim suradnicima.

Na ovaj način bi sve isplate iz državnog proračuna na ime plaća i naknada morale biti provedene kroz COP čime bi se na jednom mjestu omogućio uvid o svim isplatama na ime rashoda za zaposlene.

Uz članak 8.

U ovom je članku naglašena obveza vođenja podataka u Registru i COP-u uz poštivanje propisa koji se odnose na zaštitu osobnih podataka, tajnost podataka i informacijsku sigurnost.

Uz članak 9.

Ovim se člankom uvodi obveza ažurnog vođenja podatka u Registru te je propisan rok od 8 dana u kojemu se najkasnije moraju unijeti podaci o zaposleniku koji se zapošljava. Isto tako se propisuje da se sve promjene podataka moraju unijeti u Registar odmah po saznanju za promjenu, a osobito one promjene podataka koje utječu na plaću i druga materijalna prava zaposlenika odnosno na ostvarivanje njihovih prava iz službe odnosno radnog odnosa (primjerice, u Registar je potrebno odmah unijeti promjene podataka koje će utjecati na plaću zaposlenika kao što je promjena koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, zatim na korištenje godišnjeg odmora zaposlenika, plaćeni dopust, stjecanje prava na jednokratnu pomoć i slično).

Uz članak 10.

Ovim se člankom definiraju korisnici Registra i COP-a (državna tijela i javne službe). Svako državno tijelo odnosno javna služba ima pravo koristiti podatke iz Registra o svojim zaposlenicima.

Tijela državne uprave koja obavljaju nadzor nad određenim državnim tijelima ili javnim službama prema posebnim propisima, imaju pravo koristiti podatke o zaposlenicima u državnim tijelima ili javnim službama nad kojima obavljaju nadzor. Isto tako, imaju pravo koristiti i podatke o zaposlenicima u proračunskim korisnicima iz svog razdjela organizacijske klasifikacije u državnom proračunu. To znači da će, primjerice, Ministarstvo zdravstva imati pravo koristiti podatke o zaposlenicima u svim zdravstvenim ustanovama, budući da nad njima obavlja nadzor sukladno posebnom propisu, kao što i Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima pravo koristiti podatke o zaposlenicima na fakultetima i institutima, budući da su isti proračunski korisnici iz razdjela Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Tri ministarstva: ministarstvo nadležno za službeničke odnose, ministarstvo nadležno za poslove financija i ministarstvo nadležno za radne odnose, radi obavljanja poslova iz svog djelokruga, imaju ovlast koristiti podatke o svim zaposlenicima u javnom sektoru.

Uz članak 11.

Ovim se člankom određuje koje državno tijelo odnosno javna služba daje određene podatke iz Registra i COP-a, na pisani zahtjev stranke (građana, novinara, sindikata, pripadnika akademske zajednice i drugih, dakle, fizičkih i pravnih osoba koje nisu korisnici Registra).

Državno tijelo i javna služba, na pisani zahtjev stranke, daje analitičke podatke o svojim zaposlenicima. Tijelo državne uprave, na pisani zahtjev stranke, daje analitičke podatke o zaposlenicima drugih državnih tijela i javnih službi nad kojima obavlja nadzor sukladno posebnom zakonu. Pored toga, tijelo državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije u državnom proračunu, na pisani zahtjev stranke, daje analitičke podatke o zaposlenicima proračunskih korisnika iz svog razdjela.

Tako će, primjerice, podatke o broju zaposlenih u određenoj zdravstvenoj ustanovi dati ta zdravstvena ustanova, dok će podatke o broju zaposlenih u resoru zdravstva ili broju prekovremenih sati liječnika i sl. dati Ministarstvo zdravstva.

Ukoliko se upit stranke odnosi, primjerice, na više zdravstvenih ustanova (npr. bolnice u određenoj županiji) ili na cijeli resor zdravstva, tada će analitičke podatke dati resorno Ministarstvo zdravstva. Isto tako, kada se upit odnosi na, primjerice, sustav osnovnih škola, tada će analitičke podatke dati resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ono vrši nadzor nad radom škola prema posebnom zakonu i ima uvid u podatke o zaposlenicima svih škola.

Uz članak 12.

Ovim se člankom propisuje da su državna tijela i javne službe obvezne voditi podatke o svojim zaposlenicima u Registru točno i pravovremeno te obračunavati i isplaćivati plaće i druga materijalna prava putem COP-a u skladu s važećim propisima.

Također, ukoliko bi iz bilo kojeg posebnog propisa (primjerice, granskog kolektivnog ugovora za određeni resor) proizišla dvojba oko načina obračuna i isplate pojedinog materijalnog prava, tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu primjena tog posebnog propisa, obvezno je izvršitelju obrade podataka dati pisanu uputu o načinu obračuna i isplate pojedinog materijalnog prava. Ovom se odredbom želi onemogućiti različito tumačenje određenog materijalnog prava od strane korisnika Registra iz određenog resora kao i njihovi različiti obračuni.

Uz članak 13.

Ovim se člankom definira da se prava i obveze izvršitelja obrade podataka uređuju ugovorom koji se sklapa između Vlade Republike Hrvatske i izvršitelja obrade podataka.

Uz članak 14.

Ovim se člankom definira Upravljački odbor, koji je do sada bio predviđen Ugovorom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i FINE kao aktualnog izvršitelja obrade podataka.

Ovim člankom se također definira sastav Upravljačkog odbora te imenovanje i razrješenje predsjednika i članova Upravljačkog odbora, koji se imenuju iz tijela državne uprave nadležnih za službeničke odnose, za financije i za radne odnose te jedan predstavnik izvršitelja obrade podataka. Članovi Upravljačkog odbora iz tijela državne uprave biraju se iz reda državnih dužnosnika, a njihovi zamjenici iz reda rukovodećih državnih službenika. Upravljački odbor ima predsjednika, koji se imenuje iz tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Predsjednika i članove Upravljačkog odbora imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske odlukom.

Uz članak 15.

Ovim se člankom propisuje koje tijelo državne uprave provodi nadzor nad primjenom ovoga Zakona. Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose provodi nadzor nad primjenom Zakona u državnim tijelima, a određena tijela državne uprave provode nadzor nad primjenom Zakona u javnim službama iz svoje nadležnosti.

Uz članak 16.

Javnim službama na koje se ne primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/01 i 39/09) propisuje se obveza unosa podataka o zaposlenicima u Registar te obveza putem COP-a obračunavati i isplaćivati plaće, ostala materijalna prava, naknade i drugi dohodak, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (rok za početak korištenja Registra i COP-a). U međuvremenu, izvršitelj obrade podataka mora osigurati uvjete za korištenje Registra i COP-a u tim javnim službama (odgovarajuća prilagodba Registra i COP-a, izdavanje certifikata i edukacija službenika koji će raditi u Registru i COP-u i dr.).

Uz članak 17.

Izvršitelju obrade podataka propisuje se obveza da u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izvrši potrebne dorade u COP-u kako bi se omogućio obračun drugog dohotka i drugih naknada vanjskim suradnicima te plaće radnicima izaslanim na rad u inozemstvo.

Uz članak 18.

Propisuje se rok od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojem je t ijelo državne uprave nadležno za znanost i obrazovanje dužno dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose popis pravnih osoba iz članka 4. točke 3. podtočke d) ovoga Zakona (ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu), sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

Radi se o pravnim osobama kojima se sredstva za plaće, u pravilu, osiguravaju temeljem ugovora i drugih pravnih akata, te je teže provjeriti jesu li te pravne osobe obveznici korištenja Registra i COP-a.

Uz članak 19.

Izvršitelj obrade podataka određen odlukom Vlade Republike Hrvatske u skladu sa Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11) nastavlja s radom do isteka roka na koji je sklopljen ugovor između Vlade Republike Hrvatske i izvršitelja obrade podataka.

Radi se o ugovoru koji je Vlada Republike Hrvatske sklopila s Financijskom agencijom (FINA) na rok od deset godina, koji počinje teći od dana sklapanja Ugovora, 29. listopada 2013. godine.

Uz članak 20.

Propisuje se da će Vlada Republike Hrvatske donijeti uredbu iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 21.

Utvrđuje se da do stupanja na snagu uredbe iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o sadržaju, načinu prikupljanja i obrade te mjerama zaštite podataka o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 55/11 i 57/20).

Uz članak 22.

Utvrđuje se prestanak važenja Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11).

Uz članak 23.

Utvrđuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona.