I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, br. 72/94., 74/95., 87/96., 112/12. i 110/15.) propisuje se način utvrđivanja i plaćanja javnobilježničkih pristojbi za isprave i radnje javnog bilježnika.

Izmjenama ovog Zakona pristupa se s obzirom na preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom broj POSI-1.15.4-432/21-03-03 od 27. kolovoza 2021. kojom je ukazano na sadržaj odredbe članka 10. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona iz koje proizlazi neravnopravan odnos među osobama s invaliditetom s obzirom na uzrok nastanka invaliditeta i potreba uspostave pravednog i jednakog zakonodavnog okvira za sve osobe s invaliditetom. Zbog navedenog je ovu odredbu Zakona potrebno nadopuniti, a ujedno je, u dijelu koji se odnosi na dokazivanje ove osnove, uskladiti s propisima koji uređuju provedbu jedinstvenih postupaka vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i ostvarivanja prava osoba s invaliditetom.

Navedene izmjene koriste se i kako bi se materija Tarife javnobilježničkih pristojbi izdvojila iz sadržaja samog Zakona o javnobilježničkim pristojbama te propisala Uredbom Vlade Republike Hrvatske, na način kako je to uređeno za upravne i sudske pristojbe, a što omogućuje veću fleksibilnost i jednostavnije izmjene tarifnih vrijednosti.

Radi naknadnih izmjena mjerodavnih propisa koji su stupili na snagu nakon donošenja ovoga Zakona, a koji uređuju postupke oslobođenja od plaćanja troškova postupka odnosno sudskih pristojbi, potrebno je u tekstu Zakona o javnobilježničkim pristojbama izvršiti potrebna usklađenja, a ovaj Zakon potrebno je i uskladiti s važećim prekršajnim zakonodavstvom te izostaviti njegove odredbe koje po svojem sadržaju više nisu aktualne.

Konačno, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu o javnobilježničkim pristojbama u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima sukladno odredbama zakonskog prijedloga koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U tekstu Zakona potrebno je izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Javnobilježničke pristojbe plaćaju osobe na čiji se zahtjev ili u čijem interesu poduzimaju javnobilježničke radnje pa će provedba ovoga Zakona s obzirom na širenje oslobođenja od plaćanja javnobilježničke pristojbe u manjoj mjeri utjecati na smanjenje prihoda od javnobilježničkih pristojbi, koje smanjenje nije moguće preciznije iskazati.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOBILJEŽNIČKIM PRISTOJBAMA

Članak 1.

U Zakonu o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, br. 72/94., 74/95., 87/96.,  112/12. i 110/15.) članak 1. mijenja se i glasi:

„Za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi koju uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.“.

Članak 2.

U članku 4. riječi: „100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „10,00 eura“.

Članak 3.

U članku 10. stavku 1. točki 2. riječ: „oblasti“ zamjenjuje se riječju: „ovlasti“.

Točka 3. mijenja se i glasi:

„3. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i osobe s invaliditetom, na temelju valjane isprave Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,“.

U stavku 4. riječi: „ministar rada i socijalne skrbi“ zamjenjuju se riječima: „ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.“.

Članak 4.

Članak 13. mijenja se i glasi:

„Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članka 10. i 11. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se posebni propisi koji uređuju oslobođenje od plaćanja troškova sudskih postupaka.“.

Članak 5.

U članku 26. stavku 3. riječi: „30,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3,00 eura“.

Članak 6.

U članku 28. stavku 5. riječi: „100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „10,00 eura“.

Članak 7.

U članku 29. riječi: „100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „10,00 eura“.

Članak 8.

U članku 30. stavku 1. riječi: „30,00 kune“ zamjenjuju se riječima: „3,00 eura“.

Članak 9.

Naziv glave VII. mijenja se i glasi:

„VII. PREKRŠAJNE ODREDBE“.

Članak 10.

Članak 35. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj javni bilježnik koji ne naplaćuje odnosno neuredno naplaćuje javnobilježničku pristojbu.“.

Članak 11.

Članak 36. briše se.

Članak 12.

U cijelom tekstu Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, br. 72/94., 74/95., 87/96., 112/12. i 110/15.) riječi: „Ministarstvo pravosuđa“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa“ u odgovarajućem padežu.

Članak 13.

(1) Uredbu iz članka 1. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Tarifa javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, br. 72/94., 74/95., 87/96., 112/12. i 110/15.) ostaje na snazi do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 1. ovoga Zakona.

Članak 14.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 2., 5., 6., 7., 8. i 10. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.  

Ovim se člankom utvrđuje obveza plaćanja javnobilježničkih pristojbi te se predlaže iznose javnobilježničkih pristojbi propisati Tarifom javnobilježničkih pristojbi koju uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske, na način kako je to uređeno za upravne i sudske pristojbe, a što omogućuje veću fleksibilnost i jednostavnije izmjene tarifnih vrijednosti.

Uz članak 2.

Ovim se člankom novčani iznos izražen u kunama usklađuje s iznosom u eurima sukladno odredbama zakona kojim će biti uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 3.

Ovim se člankom cjelovito propisuje oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi za sve osobe s invaliditetom, neovisno o njegovom uzroku, te način dokazivanja ostvarenja prava na ovo oslobođenje. Također se vrši i terminološko usklađivanje odredbe s odgovarajućim resorom nadležnog ministra, kao i terminološko usklađivanje unutar ovog članka.

Uz članak 4.

Ovim se člankom u odnosu na postupak oslobođenja od plaćanja javnobilježničke pristojbe u slučajevima iz članka 10. i 11. ovoga Zakona upućuje na odgovarajuću primjenu odredaba posebnih propisa koji uređuju oslobođenje od plaćanja troškova sudskih postupaka.

Uz članke 5. do 8.

Ovim se člancima novčani iznosi izraženi u kunama usklađuju s iznosima u eurima sukladno odredbama zakona kojim će biti uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 9.

Ovim se člankom naziv glave VII. prilagođava važećem prekršajnom zakonodavstvu.

Uz članak 10.

Ovim se člankom iznos prekršajne kazne izražen u kunama usklađuje s iznosom u eurima sukladno odredbama zakona kojim će biti uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 11.

Ovim se člankom iz Zakona o javnobilježničkim pristojbama briše članak 36. koji je propisivao novčano kažnjavanje čelnika ili odgovornih službenika u tijelima državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave odnosno u pravnim osobama koje imaju javne ovlasti ako ne naplaćuju javnobilježničku pristojbu utvrđenu ovim Zakonom. Odredba je bila vezana uz članak 37. ovoga Zakona kojim je, kao prijelaznom odredbom, bila propisana obveza tijela državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti da naplaćuju pristojbe u visini javnobilježničke pristojbe odnosno u visini nagrade za rad i naknade troškova javnog bilježnika propisane javnobilježničkom tarifom kada obavljaju službene radnje koje bi za njihovo područje obavljao javni bilježnik da je započeo s radom. S obzirom da su za područje Republike Hrvatske već davno imenovani svi javni bilježnici i da navedeni subjekti ne poduzimaju službene radnje iz djelokruga javnih bilježnika, potrebno je brisati i navedenu odredbu o njihovoj prekršajnoj odgovornosti.

Uz članak 12.

Ovim se člankom propisuje usklađenje teksta Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, br. 72/94., 74/95., 87/96., 112/12. i 110/15.) u odnosu na riječi: „Ministarstvo pravosuđa“ sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave.

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje obveza donošenja uredbe koja će sadržavati Tarifu javnobilježničkih pristojbi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, do kada će se primjenjivati Tarifa javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, br. 72/94., 74/95., 87/96.,  112/12. i 110/15.).

Uz članak 14.

Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio ovoga Zakona.

Članak 4.

Pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se pristojbe, ako je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbe veći od 100,00 kuna.

II. OSLOBOÐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE

Članak 10.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,

2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti,

3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatoćenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,

5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočeni u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,

6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak,

8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavljanju humanitarne djelatnosti i

9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u vezi s osnivanjem društva i članovi tog društva za isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.

U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovog članka, sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.

Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.

Članak 13.

Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članka 10. i 11. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o sudskim pristojbama.

IV. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE

Članak 26.

Kada stranka nije prisustvovala službenoj radnji za koju mora platiti pristojbu, javni bilježnik će joj poslati nalog za plaćanje dužne pristojbe u roku 15 dana od dostave naloga i upozoriti je na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).

Kada javni bilježnik primi putem pošte podnesak za koji pristojba nije plaćena ili je plaćena nedostatno, javni bilježnik pozvat će pristojbenog obveznika pisanom opomenom, da u roku 15 dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu, te će ga upozoriti na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).

Kada neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi iznos od 30,00 kuna, neće se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 28.

Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u roku propisanom člankom 26. i 27. ovoga Zakona, javni bilježnik će u daljnjem roku od 15 dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Javni bilježnik će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.

Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, javni bilježnik će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi javni bilježnik ili imovina pristojbenog obveznika.

Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje, kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku 15 dana od dana prijema rješenja plati dužnu pristojbu i 50% od te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako pristojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe i kaznene pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza od građanka.

Naplaćena redovna i kaznena pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se javni bilježnik.

Kada ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija utvrdi da je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, a pristojbeni obveznik nije javnom bilježniku odnosno ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija priložio potvrdu o plaćanju, naplatit će se samo kaznena pristojba u visini 10% od redovne pristojbe, ali ne više od 100,00 kuna.

Članak 29.

Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 100,00 kuna.

V. VRAĆANJE PRISTOJBE

Članak 30.

Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu službenu radnju, a ta radnja nije obavljena i to ukoliko plaćena pristojba prelazi iznos od 30,00 kune.

Osoba koja je platila pristojbu za službenu radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 35.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni bilježnik koji ne naplaćuje i neuredno naplaćuje javnobilježničku pristojbu.

Članak 36.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj čelnik ili odgovorni službenik u tijelu državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno u pravnim osobama koje imaju javne ovlasti kada ne naplaćuju pristojbu utvrđenu ovim Zakonom (članak 37.).