NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Ovršnim zakonom („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 i 131/20, dalje: OZ) uređuje se postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak), postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja) te materijalnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
OZ i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, br. 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20) čine zakonodavni okvir za provedbu izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima koju provode Financijska agencija (dalje: Agencija), poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO). Navedeno uređenje predstavlja administrativni teret za poslodavce i HZMO te se pokazalo da nije moguće uspostaviti jedinstveni prednosni red u izvansudskoj ovrsi te da su poslodavci često u nedoumici na koji način postupati kad se provodi izvansudska ovrha pred Agencijom uz istovremeni zahtjev drugog ovrhovoditelja da se nezaštićeni dio plaće uplati na račun ovrhovoditelja iskazan u zahtjevu za izvansudsku ovrhu dostavljen poslodavcu.
Analizom postojećeg sustava ovrhe utvrđeno je da postoje različita tumačenja o prednosnom redu kad se provodi izvansudska ovrha na novčanim sredstvima kod Agencije te na plaći kod poslodavaca i mirovini kod HZMO-a. Stoga je zakonodavnom intervencijom potrebno administrativno rasteretiti poslodavce uz uvažavanje zaštite dostojanstva ovršenika na način da će nakon stupanja na snagu ovoga Zakona poslodavci i drugi isplatitelji novčanih primanja nastaviti provoditi ovrhu samo na temelju isprava po kojima već provode ovrhu, dok nove ovršne isprave neće zaprimati. U skladu s navedenim poslodavci i HZMO oslobađaju se dužnosti provedbe ovrhe na plaći i mirovini te u trenutku kad se iscrpe prava po već zaprimljenim ovršnim ispravama, prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu. S obzirom na to da je kod ovrhe na novčanoj tražbini po računu i ovrsi na plaći ili drugom stalnom novčanom primanju riječ o različitim predmetima ovrhe, za koje se prednosni red založnih prava formira prema različitim pravilima te nije moguće formirati jedinstveni redoslijed za provedbu ovršnih isprava u izvansudskoj ovrsi, rješenje je da se ubuduće sve ovrhe provode prema jedinstvenom prednosnom redu na novčanim sredstvima kod Agencije. Kako bi se osigurala zaštita prava vjerovnika u situacijama kad se plaća ili drugo stalno novčano primanje ne isplaćuje na račun, predviđen je mehanizam otvaranja posebnog namjenskog računa za provedbu ovrhe. Dodatno, zakonodavac je zaštitio vjerovnike tražbina s osnove zakonskog uzdržavanja za dijete koji sukladno odredbama Obiteljskog zakona imaju prednost pred ostalim tražbinama pri namirenju na način da je iznimno omogućeno predlaganje i određivanje ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima i ubuduće, kako bi ova tražbina mogla biti namirena u situacijama kada se ovrha na plaći već provodi.
Odredbe OZ-a propisuju da potrošač, da bi uspio ostvariti svoja potrošačka prava za koja smatra da mu pripadaju, mora u ovršnom postupku u relativno kratkim rokovima podnijeti veći broj pravnih lijekova (žalbu na rješenje o ovrsi, žalbu nakon proteka roka, prijedlog za odgodu ovrhe, tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom), a da unatoč tome ne može biti siguran da će ishoditi odgodu ili obustavu ovrhe na temelju ništetne ugovorne odredbe potrošačkog ugovora ili potrošačkog ugovora koji je ništetan u cijelosti. Sve i ako ishodi odgodu ovrhe još uvijek je izložen opasnosti da mu ovrhovoditelj prisilno osigura tražbinu proizašlu iz nepoštenog potrošačkog ugovora. Takvo normativno uređenje protivno je ustaljenoj praksi Suda EU. U skladu s navedenim u ovršnim postupcima koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti tijekom cjelokupnog postupka preispitati sadrži li potrošački ugovor iz kojeg proizlazi ovrha nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, u kojem slučaju je dužan po službenoj dužnosti odbiti prijedlog za ovrhu protiv potrošača, odnosno odgoditi ovrhu, kao i obustaviti ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
Mijenjaju se i odredbe o ovrsi na motornim vozilima u svrhu usklađivanja s trenutnim rješenjem iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20) koje propisuje da se produljenje važenja prometne dozvole vrši u stanicama za tehnički pregled, odnosno da stanice za tehnički pregled upisuju podatke u evidenciju o motornim vozilima na području Republike Hrvatske, dok Centar za vozila Hrvatske pritom predstavlja centralno mjesto koje objedinjuje rad svih stanica za tehnički pregled.
Republika Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala je stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro. Osim donošenja zakona kojim se uređuju najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, potrebno je izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom pa tako i OZ.
Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.
b) Posljedice donošenja Zakona
Predvidive posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona sastoje se prije svega u uravnoteženju postojećeg sustava ovrhe, kao i njegovom dodatnom unaprjeđenju uz uvažavanje potrebe da se ovršni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da se štiti dostojanstvo ovršenika i osigura da provedba ovrhe bude što manje nepovoljna.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona sredstva su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2024., u okviru redovne djelatnosti razdjela 109 – Ministarstvo pravosuđa i uprave.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
Članak 1.
Ovršnom zakonu (''Narodne novine'', br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17. i 131/20.) u članku 2. iza točke 14. dodaje se točka 15. koja glasi:
„15. izraz »sustav elektroničke ovrhe« označava mrežnu aplikaciju za zaprimanje prijedloga za ovrhu, poslužno mjesto (usluge.pravosudje.hr) sustava eSpis te informacijski sustav Hrvatske javnobilježničke komore i Agencije koji su neposredno s njime povezani.“.
Članak 2.
U članku 8. stavku 8. riječ: „dostavlja“ zamjenjuje se riječju: „otprema“.
Iza stavka 14. dodaje se stavak 15. koji glasi:
„(15) Sud i Agencija pismena u postupku razmjenjuju elektroničkim putem.“.
Članak 3.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„(1) Protiv rješenja žalbenog suda u ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija je dopuštena u skladu s pravilima zakona koji uređuje parnični postupak.
(2) Protiv pravomoćne odluke donesene u ovršnom postupku i postupku osiguranja nije dopušteno ponavljanje postupka, osim u slučaju iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.“.
Članak 4.
Članak 14. stavak 11. mijenja se i glasi:
„(11) Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka u roku koji odredi javni bilježnik. Javni bilježnik će rješenjem odbaciti prijedlog za ovrhu ako troškovi postupka ne budu predujmljeni u roku.“.
Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. do 14. koji glase:
„(12) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavka 11. ovoga članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi donošenja odluke.
(13) Ovrhovoditelj nema pravo na naknadu troškova odvjetničkog zastupanja za dostavu pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji i drugim sudionicima u provođenju ovrhe.
(14) Troškovima postupka ne smatraju se troškovi naplate troškova izravne naplate.“.
Članak 5.
U članku 16. stavku 1. riječi: „1.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „130,00 do 3.980,00 eura“ te se riječi: „10.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju riječima: „1.320,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 8. riječi: „5.000,00 kuna“ i „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 eura“ i „2.650,00 eura“.
Članak 6.
U članku 18. stavku 1. podstavku 2. riječi: „Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je“ zamjenjuju se riječima: „Centar za vozila Hrvatske dužan je“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Tijelo nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima omogućit će tijelu koje vodi sustav elektroničke ovrhe dohvat podataka iz evidencije osobnih identifikacijskih brojeva radi provjere točnosti podataka unesenih prilikom poduzimanja radnji kroz sustav elektroničke ovrhe.“.
Članak 7.
Članak 20. mijenja se i glasi:
„(l) Na imovini strane države u Republici Hrvatskoj može se odrediti i provesti ovrha ili osiguranje samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
1) da je strana država izričito pristala na poduzimanje mjera koje su predložene;
2) da je strana država dodijelila ili namijenila imovinu radi namirenja tražbine koja je predmet postupka: ili
3) da je riječ o imovini strane države koja se ne koristi niti je namijenjena za upotrebu u nekomercijalne svrhe.
(2) Imovinom strane države koja se koristi ili je namijenjena za uporabu u nekomercijalne svrhe odnosne države između ostaloga smatra se:
1) imovina, uključujući bilo koji bankovni račun, koja se koristi ili je namijenjen korištenju u obavljanju funkcija diplomatske misije države ili njezinih konzularnih predstavništava, posebnih misija, misija kod međunarodnih organizacija ili izaslanstava u organima međunarodnih organizacija ili na međunarodnim konferencijama;
2) imovina vojnog karaktera ili korištena ili namijenjena korištenju u obavljanju vojnih funkcija:
3) imovina središnje banke ili drugog monetarnog tijela strane države;
4) imovina koja čini dio kulturne baštine države ili dio njezinog arhiva, a nije stavljena niti se namjerava staviti na prodaju;
5) imovina koja čini dio izložbe predmeta od znanstvenog, kulturnog ili povijesnog interesa, a nije stavljena niti se namjerava staviti na prodaju.
(3) U pogledu postupanja u skladu s odredbama ovog članka vrijede pravila međunarodnog prava. U slučaju sumnje o postojanju i opsegu prava imuniteta od izvršenja objašnjenje daje ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
Članak 8.
U članku 32. stavcima 1. i 3. iza riječi: „ispravom“ dodaju se riječi: „ili ispravom o prijenosu tražbine danom kroz sustav elektroničke ovrhe“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Ispravom iz stavaka 1. i 3. ovoga članka danom kroz sustav elektroničke ovrhe potpisanom kvalificiranim elektroničkim potpisom prvobitni vjerovnik prenosi tražbinu iz ovršne isprave na novog vjerovnika odnosno nove vjerovnike.“.
Članak 9.
U članku 39. stavku 1. podstavku 3. riječi: „zastupnika i punomoćnika“ zamjenjuju se riječima: „zastupnika ili punomoćnika“.
Članak 10.
U članku 39.a stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem sustava elektroničke ovrhe, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Ako je ovršenik Republika Hrvatska prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se putem sustava elektroničke ovrhe općinskom sudu na čijem području ovrhovoditelj ima prebivalište ili sjedište. Ako ovrhovoditelj nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike Hrvatske nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji podnosi fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost može se fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije koja će ga elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti nadležnom općinskom sudu putem sustava elektroničke ovrhe.“.
Članak 11.
U članku 41. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) U rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave:
1. naložit će se ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,
2. odredit će se ovrha radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim troškovima,
3. odmjerit će se troškovi ili priznati troškovi naznačeni u prijedlogu.
(3) Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:
- upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,
- upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. ovoga Zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. ovoga Zakona, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju.“.
Članak 12.
U članku 62. stavku 3. riječi: „400,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „50,00 eura“.
Članak 13.
U članku 65. stavku 1. točka 11. briše se.
Članak 14.
Iza članka 73. dodaje se odjeljak 3. s nazivom i članak 73.a koji glase:
3. Posebne odredbe o zaštiti potrošača u ovršnom postupku
Članak 73.a.
(1) U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, sud će po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka paziti na to da se ovrha ne provede na temelju ništetnih odredaba potrošačkog ugovora.
(2) Sud će odbiti prijedlog za ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
(3) U povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave i prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud po službenoj dužnosti pazi na ništetne odredbe potrošačkog ugovora.
(4) Sud će odgoditi ovrhu protiv potrošača, dok ne ocijeni jesu li odredbe potrošačkog ugovora na temelju kojeg je pokrenuta ovrha ništetne.
(5) Sud će obustaviti ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
Članak 15.
U članku 80.b stavku 1. riječi: „40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.300,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.300,00 eura“.
Članak 16.
U članku 99. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Svim uplatiteljima jamčevine koji su potpisali prijavu za sudjelovanje i unijeli broj računa za povrat jamčevine koji pripada uplatitelju jamčevine, osim uplatitelju koji je dao najvišu valjanu ponudu i uplatitelju koji je dao drugu najvišu valjanu ponudu, Agencija će vratiti jamčevinu na račun koji je naveden u prijavi za sudjelovanje u roku od osam dana od završetka dražbe.“.
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. do 7. koji glase:
„(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Agencija će uplatiteljima jamčevine koji nisu potpisali prijavu za sudjelovanje vratiti jamčevinu u roku od osam dana od dostave zahtjeva za povrat jamčevine na račun koji je naveden u zahtjevu, ako navedeni račun pripada uplatitelju jamčevine.
(6) U slučaju da račun iz stavka 4. i 5. ovoga članka ne pripada uplatitelju, Agencija će o navedenom obavijestiti nadležni sud radi donošenja naloga za raspolaganje s novčanim sredstvima.
(7) U ostalim slučajevima Agencija raspolaže uplaćenim jamčevinama na posebnom računu Agencije otvorenom za tu namjenu prema nalogu suda.“.
Članak 17.
U članku 103. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako kupac koji je ponudio najvišu cijenu, a ni prvi sljedeći kupac koji je ponudio drugu najvišu cijenu ne polože kupovninu u roku, sud će rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti ponavljanje dražbe, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom. U tom slučaju sud će odrediti da kupci koji prethodno nisu položili kupovninu ne mogu sudjelovati u ponovljenoj dražbi.“.
Članak 18.
U članku 132.e stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4 .
Članak 19.
U članku 161. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Primjerak rješenja o ovrsi sud će dostaviti Centru za vozila Hrvatske radi uknjižbe založnog prava, odnosno zabilježbe ovrhe.“.
U stavku 5. riječi: „policijskoj upravi“ zamjenjuju se riječima: „Centru za vozila Hrvatske.“.
Članak 20.
U članku 164. stavku 2. riječi: „policijske uprave“ zamjenjuju se riječima: „Centra za vozila Hrvatske“.
U stavku 5. riječi: „policijske uprave“ zamjenjuju se riječima: „Centra za vozila Hrvatske“.
Članak 21.
U članku 169. stavku 1. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.
Članak 22.
U članku 181. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. do 6. koji glase:
„(4) Ovršenikovu poslodavcu, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sud će na prijedlog ovrhovoditelja zabraniti ispunjenje novčanih obveza ovršeniku u gotovom novcu i naložiti mu da do drukčije obavijesti suda sve novčane obveze prema ovršeniku mora ispunjavati uplatom novčanih sredstva na račun ovršenika otvoren kod banke u Republici Hrvatskoj.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako ovršenik nema otvoren račun kod banke u Republici Hrvatskoj, sud će u slučaju iz stavka 4. ovoga članka na zahtjev ovrhovoditelja naložiti Agenciji da naloži banci otvaranje namjenskog računa za potrebe provedbe ovrhe te će naložiti ovršenikovu poslodavcu, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da iznos primanja koji nije izuzet od ovrhe uplaćuje na taj račun.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način otvaranja, vođenja i zatvaranja računa iz stavka 5. ovoga članka.“.
Članak 23.
Naziv odjeljka 4. iznad članka 196. te članci 196. do 203. brišu se.
Članak 24.
U nazivu odjeljka iznad članka 204. broj: „5“ zamjenjuje se brojem: „4“.
Članak 25.
Članak 213. mijenja se i glasi:
„(1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži banci isplatu svih obroka koje je propustila obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.
(2) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži Agenciji da provede ovrhu za koju ovrhovoditelj tvrdi da ju je Agencija propustila provesti.
(3) Prijedlog iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka.
(4) Sud će u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zatražiti očitovanje Agencije i/ili banke.
(5) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv Agencije ili banke u istom ovršnom postupku.
(6) Agencija, odnosno banka koja nije postupila prema rješenju o ovrsi ili je propustila postupiti u skladu s odredbama ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.“.
Članak 26.
U nazivu odjeljka iznad članka 214. broj: „6“ zamjenjuje se brojem: „5“.
Članak 27.
U nazivu odjeljka iznad članka 217. broj: „7“ zamjenjuje se brojem: „6“.
Članak 28.
U nazivu odjeljka iznad članka 218. broj: „8“ zamjenjuje se brojem: „7“.
Članak 29.
U članku 244. stavku 1. riječi: „kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koja ona ima na deviznom računu“ zamjenjuju se riječima: „deviznim sredstvima koja ona ima na deviznom računu u protuvrijednosti u eurima“.
U stavku 2. riječi: „kunskoj vrijednosti deviznih sredstava“ zamjenjuju se riječima: „vrijednosti deviznih sredstava u eurima“.
Članak 30.
Članak 278. mijenja se i glasi:
„Javni bilježnici su u određivanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave povjerenici suda te u tom postupku imaju sve ovlasti suda, osim ako ovim Zakonom nije izrijekom drugačije propisano.“.
Članak 31.
Članak 281. mijenja se i glasi:
„(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, otpremit će prijedlog za ovrhu ovršeniku u roku od tri dana od primitka prijedloga za ovrhu te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu,
2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem slučaju će sud staviti izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga,
3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka otpremit će se na adresu iz članka 8. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovoga Zakona.
(4) Ako nakon otpreme obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(5) Ako prijedlog za ovrhu nije dopušten ili uredan, javni bilježnik će ovrhovoditelju naložiti da prijedlog za ovrhu ispravi ili dopuni u skladu s danom uputom.
(6) Ako ovrhovoditelj ne postupi u skladu s danom uputom ili u roku određenom uputom iz stavka 5. ovoga Zakona, javni bilježnik će predmet proslijediti nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka sud će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan.
(8) Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već će predmet proslijediti nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(9) Javni bilježnik će donijeti i dostaviti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili će spis proslijediti sudu, najkasnije u roku od 30 dana, računajući od isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, odnosno u roku od 30 dana od dana proteka roka za ispravak ili dopunu ili zaprimanja prijedloga za ovrhu u slučajevima iz stavka 6. i 8. ovoga članka.
(10) Ako ovrhovoditelj povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu u dijelu u kojem je povučen prijedlog za ovrhu.
(11) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(12) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi odlučivanja o žalbi.“.
Članak 32.
U članku 284. stavci 1. do 4. mijenjaju se i glase:
„(1) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je određena ovrha na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za naplatu.
(2) Za rješenja iz stavka 1. ovoga članka koja su ovrhovoditelju dostupna u sustavu elektroničke ovrhe zahtjev za naplatu podnosi se Agenciji putem tog sustava, osim kad ne postoje tehničke mogućnosti za podnošenje elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
(3) Dostavom naloga Agencije banci iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj do iznosa zaplijenjene tražbine stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika prema banci za isplatu novčanih sredstava na računu.
(4) Agencija je u povodu rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka dužna postupati kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.“.
Članak 33.
U članku 287. stavku 1. riječi: „članka 281. stavaka 2. i 8.“ zamjenjuju se riječima: “članka 14. stavka 12., članka 281. stavaka 6., 8. i 12.“.
Članak 34.
U članku 290. stavku 3. riječi: „40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.300,00 eura“.
Članak 35.
U članku 301. stavku 3. riječi: „kunskoj protuvrijednosti“ zamjenjuju se riječima: „protuvrijednosti u eurima“.
,,Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.“
Članak 37.
U članku 365. stavku 1. riječi: „10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: ,,260,00 do 1.320,00 eura“.
Članak 38.
U članku 366. stavku 1. riječi: „10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
Članak 39.
U članku 367. stavku 1. riječi: „10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
(1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredaba Ovršnog zakona (''Narodne novine'', br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 i 131/20).
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 6., 14., 19., 20. i 36. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut postupak radi određivanja ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, a do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješenje o ovrsi nije doneseno, postupak će se obustaviti ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 16. do 18. ovoga Zakona primjenjuju se na sve elektroničke javne dražbe u kojima se poziv na sudjelovanje objavljuje na mrežnim stranicama Agencije nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 41.
(1) Ovrha na plaći, odnosno drugim stalnim novčanim primanjima na temelju rješenja o ovrsi odnosno privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ili drugo stalnom novčano primanje, koje je poslodavac ili isplatitelj stalnog novčanog primanja zaprimio dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme kad ih je poslodavac zaprimio.
(2) Kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi odnosno privatna izjava kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ne djeluju prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, a prijašnji poslodavac nije dužan preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi odnosno privatnu izjavu kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća novom poslodavcu.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka prijašnji poslodavac će rješenje o ovrsi odnosno privatnu izjavu kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća vratiti sudu odnosno ovrhovoditelju.
(4) Isplatitelj plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja nastavit će plijeniti i isplaćivati plaću, odnosno drugo stalno primanje na temelju privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, a koju je zaprimio do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje vjerovnik može dostaviti Agenciji na izravnu naplatu prema odredbi članka 209. ovoga Zakona, koja će po njima postupati kao po zadužnici.
(5) Iznimno, na prijedlog ovrhovoditelja, u slučaju kad poslodavac provodi ovrhu na plaći, odnosno drugom stalnom novčanom primanju, sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja za dijete, isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju.
(6) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na plaći, odnosno drugim stalnim novčanim primanjima, a koje sadrži nalog za ispunjenje određene novčane tražbine i ima potvrdu ovršnosti, ovrhovoditelj može dostaviti Agenciji na izravnu naplatu prema odredbi članka 209. ovoga Zakona.
(7) Ako pravo na zakonsko uzdržavanje za dijete prema istom ovršeniku ima više osoba, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio plaće koji može biti predmet ovrhe, ovrha se određuje i provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina.
(8) U postupku naplate novčane tražbine prema odredbama ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave trinaeste, odjeljaka 1. do 3. ovoga Zakona.
Članak 42.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik iz članka 22. ovoga Zakona.
Članak 43.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, osim odredbe članka 22. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. rujna 2023.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se definicija pojma sustava elektroničke ovrhe (e-Ovrhe).
Uz članak 2.
U članku 8. stavku 8. riječ dostava zamijenjena je riječju otprema jer dostava podrazumijeva dostavu prema pravilima dostave sadržanim u članku 8. stavcima 1-7., dok se obavijest iz ovoga stavka samo otprema u osobni korisnički pretinac. Dodanim stavkom 15. određuje se pitanje dostave u ovršnom postupku između suda i Agencije.
Uz članak 3.
Odredbom članka 12. usklađuju se odredbe Ovršnog zakona o reviziji s odredbama Zakona o parničnom postupku, dok se odredba o ponavljanju postupku zbog veće preglednosti premješta u zaseban stavak. Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.
Uz članak 4.
Ovim člankom uređuje se postupanje javnog bilježnika kad ovrhovoditelj po njegovom pozivu ne uplati predujam u danom roku s obzirom na to da nije bilo propisano koju pravnu radnju je javni bilježnik ovlašten poduzeti u slučaju da ne budu predujmljeni troškovi. Javi bilježnik sad može u tom slučaju odbaciti prijedlog za ovrhu te povodom eventualne žalbe proslijediti spis nadležnom sudu radi donošenja odluke. Ujedno se propisuje da se troškovima postupka ne smatraju troškovi zastupanja po odvjetniku za sastav prijedloga radi dostave pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji i drugim sudionicima u provođenju ovrhe te da ovrhovoditelj ima pravo samo jednom zahtijevati donošenje rješenja o ovrsi za trošak provedbe izvansudske ovrhe, a sve kako bi se spriječilo perpetuirano zahtijevanje troškova ovršnog postupka.
Uz članak 5.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 6.
Odredba se usklađuje s činjenicom da od 1. siječnja 2018. godine registraciju vozila umjesto policijske postaje prometne policije obavljaju isključivo stanice za tehnički pregled vozila koje tom prilikom upisuju određene propisane podatke o registriranim vozilima, a koji se elektroničkim putem automatski unose u evidenciju o registriranim i označenim vozilima.
Uz članak 7.
Odredbom se uređuje postupak ovrhe na imovini strane države, pritom vodeći računa o mjerodavnim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o jurisdikcijskom imunitetu država i njihove imovine iz 2004., koja iako još nije stupila na snagu i Republika Hrvatska nije njezina potpisnica, u velikoj mjeri predstavlja kodifikaciju međunarodnog običajnog prava te se u om smislu primjenjuje bez obzira što je država nije ratificirala, a što je u svojim presudama potvrdio i Europski sud za ljudska prava. U skladu s navedenim, uređuju se uvjeti za postupak ovrhe ili osiguranja na imovini strane države koji pritom trebaju biti ispunjeni. Stavkom 2., a polazeći od pravila međunarodnog prava, utvrđuje se imovina strane države koja ne može biti predmetom ovrhe, pri čemu se ne ograničava samo na u ovoj odredbi istaknutu imovinu. Stavkom 3. se ureduje kako prilikom postupanja u slučajevima ovrhe na imovini strane države sudovi primjenjuju pravila međunarodnog prava te je također propisno kako u slučaju postojanja sumnje u pogledu postojanja i opsega prava imuniteta od izvršenja, objašnjenje daje ministar nadležan za vanjske poslove.
Uz članak 8.
S obzirom na to da je od 15. rujna 2021. u funkciji sustav elektroničke ovrhe koji omoguće slanje Agenciji zahtjeva za naplatu, normirani su slučajevi promjene stranaka u postupku u slučaju izravne naplate putem informacijskog sustava.
Uz članak 9.
Intencija predmetne izmjene je pojednostavljivanje podnošenja prijedloga za ovrhu ako stranka ima zakonskog zastupnika i punomoćnika, budući da je u slučaju postojanja punomoćnika suvišno da se navode i zakonski zastupnici.
Uz članak 10.
Predloženom odredbom propisuje se posebna nadležnost u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave kad je ovršenik Republika Hrvatska. Primjenom dosadašnje odredbe članka 39.a stavka 2. sustav elektroničke ovrhe je kao nadležan sud utvrđivao općinski sud na području grada Zagreba te je ovlast za zastupanje u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave uvijek bila u nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. U stavku 2. i 3. riječi informacijski sustav zamijenjene su pojmom sustav elektroničke ovrhe te je u stavku 3. jasnije naznačeno da samo fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost može podnijeti prijedlog za ovrhu fizički na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije.
Uz članak 11.
Odredbom stavaka 2. i 3. ovoga članka vrši se nomotehničko usklađenje, budući da ovrhovoditelji nemaju pravo na predvidive troškove.
Uz članak 12.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 13.
Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 131/20.) je povodom presude Suda Europske Unije (dalje: Sud EU) C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank dodana odredba koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi. S obzirom na to da se predloženim izmjenama predlaže propisati sveobuhvatniju zaštitu potrošača u ovršnim postupcima, radi pravne sigurnosti i sprječavanja dupliranja istovrsnih instituta predlaže se brisati članak 65. stavak 1. točku 11. OZ-a.
Uz članak 14.
Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. godine o nepoštenim uvjetima potrošačkim ugovorima (dalje: Direktiva) stvorila je novi pravni temelj potrošačkog procesnog prava jer je propisala da sudovi tijela država članica moraju na raspolaganju imati odgovarajuća i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalne primjene nepoštenih odredaba u potrošačkim ugovorima. Sud EU-a je predmetnu direktivu detaljno o razradi u bogatoj praksi (npr., predmeti: C-49/14 Finanmadrid, C-377/14 Radlinger i Radlingerova c/a Finway S.A., C-407/18 Kuhar v. Addiko Bank d.d. i dr.) što je dijelom integrirano u dopunjene zakonske odredbe. U skladu s navedenim u ovršnim postupcima koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud po službenoj dužnosti preispituje sadrži li potrošački ugovor iz kojeg proizlazi ovrha nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, u kojem slučaju je sud po službenoj dužnosti dužan odbiti prijedlog za ovrhu protiv potrošača, odnosno privremeno odgoditi ovrhu, kao i po službenoj dužnosti obustaviti ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
Uz članak 15.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 16.
U cilju ubrzanja postupka povrata jamčevine i rasterećenja suda, i to u nespornim slučajevima predviđeno je da se jamčevina vraća automatski na račun uplatiteljima koji sukladno članku 103. stavka 6. ne mogu biti kupci. Agencija će uplatiteljima jamčevine koji nisu potpisali prijavu za sudjelovanje, vratiti jamčevinu u roku od osam dana od dostave zahtjeva za povrat jamčevine na račun koji je naveden u zahtjevu, ako navedeni račun pripada uplatitelju jamčevine. U slučaju da račun ne pripada uplatitelju, Agencija će o navedenom obavijestiti nadležni sud radi donošenja naloga za raspolaganje s novčanim sredstvima. U ostalim slučajevima Agencija raspolaže uplaćenim jamčevinama na posebnom računu otvorenom za tu namjenu prema nalogu suda.
Uz članak 17.
Predloženom odredbom sprječavaju se moguće zloupotrebe prilikom provedbe elektroničke javne dražbe koje su posljedica toga da se pred kraj dražbe učini dražbeni korak koji obeshrabri ostale sudionike dražbe u daljnjem nadmetanju isključivo s ciljem da se postigne što manja cijena nekretnine. U skladu s navedenim omogućuje se samo drugom ponuditelju da položi kupovninu i da odustajanjem prvog i drugog potencijalnog kupca, isti ne mogu sudjelovati na idućoj dražbi.
Uz članak 18.
S obzirom na izmjenu članka 99. stavka 4. brisan je stavak 4. članka 132.e kao suvišan.
Uz članak 19.
Odredba se usklađuju s činjenicom da od 1. siječnja 2018. godine registraciju vozila umjesto policijske postaje prometne policije obavljaju isključivo stanice za tehnički pregled vozila koje tom prilikom upisuju određene propisane podatke o registriranim vozilima, a koji se elektroničkim putem automatski unose u evidenciju o registriranim i označenim vozilima.
Uz članak 20.
Odredba se usklađuju s činjenicom da od 1. siječnja 2018. godine registraciju vozila umjesto policijske postaje prometne policije obavljaju isključivo stanice za tehnički pregled vozila koje tom prilikom upisuju određene propisane podatke o registriranim vozilima, a koji se elektroničkim putem automatski unose u evidenciju o registriranim i označenim vozilima.
Uz članak 21.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 22.
S obzirom na to da poslodavci i HZMO prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu, predmetnim odredbama regulira se situacija kad poslodavci ili isplatitelji stalnih novčanih primanja isplaćuju ovršeniku određeno primanje za koje je određena ovrha u gotovini. U skladu s navedenim predlaže se da prema nalogu suda isplatitelj primanja uplaćuje banci to primanje te je banka dužna otvoriti takav račun za takva primanja. Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa.
Uz članak 23.
Posebne odredbe o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima sadržane u odjeljku 4., člancima 196. do 203. se brišu, budući da poslodavci i HZMO prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu. Brisanjem predmetnih odredbi administrativno se rasterećuju poslodavci i HZMO te se osigura jedinstveni prednosni red u izvansudskoj ovrsi na novčanim sredstvima.
Uz članak 24.
Predmetnom odredbom vrši se nomotehnička dorada, budući da je brisan odjeljak 4. o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Uz članak 25.
Uslijed brisanja posebnih odredbi o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima pa tako i članka 201. koji uređuje odgovornost zbog nepostupanja po rješenju o ovrsi, na tom tragu dodatno je raspisan članak 213. koji se ranije pozivao na članak 201.
Uz članak 26. do 28.
Predmetnim odredbama vrši se promjena u numeraciji odjeljaka, budući da je brisan odjeljak 4. o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Uz članak 29.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 30.
Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 131/20.) javnom bilježniku dana je uloga povjerenika suda. Navedena uloga javnog bilježnika pritom nije definirana odnosno javnom bilježniku nisu dane mogućnosti da upravlja postupkom u povodu prijedloga na temelju vjerodostojne isprave, nego da predmet prosljeđuje sudu na daljnje postupanje pa je ovom odredbom jasnije definiran okvir za postupanje javnog bilježnika.
Uz članak 31.
Postojeća odredba nomotehnički je dorađena, u stavku 1. dodan je rok od tri dana za postupanje javnog bilježnika po zaprimanju dopuštenog i urednog prijedloga za ovrhu, renumerirano je pozivanje u stavcima te je dodan novi stavak 5. Stavkom 5. pojednostavljeno je postupanje javnog bilježnika kao povjerenika suda u slučaju kad zaprimi nedopušten ili neuredan prijedlog za ovrhu, na način da u tom slučaju pozove ovrhovoditelja na ispravak ili dopunu prijedloga za ovrhu, a tek potom proslijedi nedopušten ili neuredan prijedlog za ovrhu sudu. Novim stavkom 7. uređuje se postupanje suda u slučaju zaprimanja dopuštenog i urednog prijedloga za ovrhu od strane javnog bilježnika, budući da su u praksi postojale nedoumice o tome vraća li sud u tom slučaju prijedlog za ovrhu javnom bilježniku. Stavkom 10. proširena je mogućnost javnog bilježnika da može rješenjem obustaviti ovrhu i ako je ovrhovoditelj povukao prijedlog za ovrhu prije donošenja rješenja o ovrsi, a ne samo nakon donošenja rješenja o ovrsi kao u ranijem uređenju.
Uz članak 32.
Predmetnom odredbom vrši se usklađenje sa člankom 14. stavkom 12. koji predlaže da se troškovima postupka ne smatraju troškovi zastupanja po odvjetniku za sastav prijedloga radi dostave pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave na izravnu naplatu Agenciji i drugim sudionicima u provođenju ovrhe. U stavcima 3. i 4. izvršeno je normativno usklađenje uslijed brisanja odjeljka 4. o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Uz članak 33.
Odredbom ovoga članka vrši se nomotehnička dorada s obzirom na to da rješenja o ovrsi donose javni bilježnici kao povjerenici suda.
Uz članak 34.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 35.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 36.
Ovom odredbom omogućuje se sudu da po službenoj dužnosti obustavi postupak osiguranja i ukine provedene radnje ako predlagatelj osiguranja u određenom roku nije podnio tužbu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere te kada je postupak osiguranja izgubio smisao jer je o spornoj stvari već donesena pravomoćna odluka. S obzirom na to da se prema dosadašnjem uređenju privremena mjera ukida na prijedlog stranke i da sud ne može po službenoj dužnosti ukinuti privremene mjere koje su izgubile svoj ratio postojanja. Smisao postupka osiguranja jest da se na predmet spora radi kojeg se pokreće parnica osigura od utjecaja stranaka u tolikoj mjeri da jedna od stranaka ne stekne nepripadnu prednost, u smislu da samo vođenje postupka postane bespredmetno. U skladu s navedenim sudu se mora dati mogućnost da u slučaju kad se za predmet osiguranja ne pokrene parnica, odnosno kad je predlagatelj osiguranja izgubio interes za vođenje parnice ili kad je spor pravomoćno riješen da po službenoj dužnosti pokrene postupak ukidanja privremene mjere.
Uz članak 37.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 38.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 39.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 40.
Stavkom 1. predloženog članka propisana je primjena odredbi Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 i 131/20) na postupke u tijeku. Stavkom 2., 3. i 4. predloženog članka propisana je primjena određenih odredbi ovoga Zakona na postupke koji su pokrenuti prije njegova stupanja na snagu, a primjena navedenih odredbi neće utjecati na prava stranaka jer se radi o procesnim odredbama, odredbama o zaštiti potrošača kako se ovrha ne bi provela na temelju ništetnih odredaba potrošačkog ugovora ili se radi o postupku pokrenutom radi određivanja ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, ako do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješenje o ovrsi nije doneseno.
Uz članak 41.
Predložena odredba uređuje provedbu ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima pokrenute prije stupanja na snagu ovog zakona, kao i ovrhu na temelju privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje. S obzirom na to da predloženim izmjenama i dopunama poslodavci i drugi isplatitelji stalnih novčanih primanja prestaju biti sudionici u postupcima izvansudske ovrhe, potrebno je regulirati prijelazne situacije, tj. kad dođe do prekida radnog odnosa kod poslodavca koji je prema trenutno važećim odredbama provodio izvansudsku ovrhu, dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na plaći, odnosno drugim stalnim novčanim primanjima, a koje sadrži nalog za ispunjenje određene novčane tražbine i ima potvrdu ovršnosti Agenciji na izravnu naplatu te zakonsko uzdržavanje djeteta.
Uz članak 42.
Odredbom ovoga članka određuje se rok u kojem ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi podzakonski akt (pravilnik) propisan ovim Zakonom.
Uz članak 43.
Odredbom se propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, osim odredbe članka 22. koja stupa na snagu 1. rujna 2023. uslijed razvijanja potrebnog sustava od strane Agencije.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Značenje pojedinih izraza
Članak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja:
1. izraz »tražbina« označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje,
2. izraz »ovrhovoditelj« označava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
3. izraz »predlagatelj osiguranja« označava osobu koja je pokrenula postupak radi osiguranja neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
4. izraz »ovršenik« označava osobu protiv koje se tražbina ostvaruje,
5. izraz »protivnik osiguranja« označava osobu protiv koje se tražbina osigurava,
6. izraz »stranka« označava ovrhovoditelja i ovršenika te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja,
7. izraz »sudionik« označava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njezinu pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes,
8. izraz »rješenje o ovrsi« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen ovršni prijedlog ili kojim se ovrha određuje po službenoj dužnosti,
9. izraz »rješenje o osiguranju« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za osiguranje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje osiguranje,
10. izraz »sudski ovršitelj« označava sudskoga službenika koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja,
11. izraz »poljodjelac« označava osobu kojoj je poljoprivredna proizvodnja pretežni izvor prihoda,
12. izraz »banka« označava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa,
13. izrazi »javno ovjerovljena isprava« ili »ovjerovljena isprava« označavaju ispravu na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima,
14. izraz »Financijska agencija« (u daljnjem tekstu: Agencija) označava pravnu osobu koja provodi ovrhu prema odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na
novčanim sredstvima.
Dostava
Članak 8.
(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni bilježnici, odvjetnici, liječnici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću.
(4) Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava se obavlja na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.
(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.
(7) Kada se dostava obavlja isticanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, na adresu iz stavaka 4. do 6. ovoga članka dostavit će se obavijest o danu isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova ubacivanjem u poštanski sandučić.
(8) Kada je to moguće, obavijest iz stavka 7. ovoga članka dostavlja se i u osobni korisnički pretinac fizičke osobe kojemu se pristupa putem središnjeg internetskog mjesta za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske (Središnji državni portal).
(9) Iznimno od odredbi ovoga članka, kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije, ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku.
(10) U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu protivniku osiguranja može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove javnobilježničke dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu.
(11) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku osiguranja tražbine, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa protivnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno tijelo nije poznato, vratit će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih javnih bilježnika.
(12) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnoga bilježnika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni bilježnik, na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela, putem davatelja poštanskih usluga ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.
(13) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih bilježnika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaćaju javnobilježničke pristojbe. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove postupka.
(14) Javni bilježnik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. Javnog bilježnika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik.
Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijašnje stanje
Članak 12.
(1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka. Ponavljanje postupka nije dopušteno, osim u slučaju iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.
Troškovi postupka
Članak 14.
(1) Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
(2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti.
(3) Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava.
(4) Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
(5) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.
(6) Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka.
(7) O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja.
(8) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun.
(9) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(10) Iznos, rokove te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz stavka 9. ovoga članka utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(11) Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.
Novčana kazna i kazna zatvora
Članak 16.
(1) Kad je ovim Zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna. Zatvorska kazna predviđena ovim Zakonom izriče se od petnaest dana do tri mjeseca. Sud tijekom postupka može istoj osobi izreći više zatvorskih kazni za različita kažnjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku ovrhe ili osiguranja ne može prijeći šest mjeseci.
(2) Ako se novčana kazna izriče pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.
(3) Ako se osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ne pokori nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.
(4) Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se zatvorska kazna može izreći kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može pojedinačno izreći u trajanju do tri mjeseca, s time da ukupni zbroj pojedinačno izrečenih zatvorskih kazni u istome ovršnom postupku ne može prijeći šest mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Sud može zaprijetiti novčanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizičkim osobama novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili kazniti novčanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizičke osobe:
1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu određene radnje s ciljem skrivanja, oštećenja ili uništenja imovine ovršenika ili protivnika osiguranja,
2. ako poduzmu čine nasilja ili čine kojima mogu teško oštetiti ili ugroziti prava, sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja,
3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja,
4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovršitelj ili druge ovlaštene osobe ometaju u provedbi ovršnih radnji ili radnji osiguranja,
5. te u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
(7) Zatvor iz stavka 6. ovoga članka može, na temelju jedne odluke kojom je određen, trajati najduže trideset dana. Tijekom istoga postupka može se, u slučaju potrebe, protiv iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora određenoga protiv neke osobe tijekom istoga postupka ne može biti duže od šest mjeseci.
(8) Sud će kazniti novčanom kaznom do 5.000,00 kuna fizičku osobu, odnosno do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke ako je on odgovoran za vrijeđanje suda. Na tu novčanu kaznu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka.
(9) Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.
(10) Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.
(11) Novčana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga članka bez utjecaja su na kaznenu odgovornost osoba koje su u ovršnom postupku ili postupku osiguranja kažnjene novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali će se kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.
(12) Sud može zaprijetiti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz stavka 6. ovoga članka i u slučaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili fizička osoba mogla počiniti kažnjivu radnju iz stavka 6. točke 1. do 5. ovoga članka, pri čemu može tim osobama naložiti ili zabraniti poduzimanje određenih radnji.
(13) Sud će pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne, primijeniti blažu kaznu ako se njome može ostvariti ista svrha.
(14) O kažnjavanju novčanom kaznom i zatvorskom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.
(15) Žalba iz stavka 14. ovoga članka odgađa ovršnost rješenja.
Dužnost davanja podataka o dužniku
Članak 18.
(1) Na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva
− Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je dati podatke o tome je li neka fizička osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog tjelesnog oštećenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju,
− Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je dati podatke o tome je li neka osoba u evidenciji o registriranim i označenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta na tom vozilu,
– Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu rođenja, dati podatak o broju osobne iskaznice,
− Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri, dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji dužno je dati podatke o tome ima li neka osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima,
− lučka kapetanija dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i očevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,
− tijelo nadležno za katastarsku evidenciju dužno je dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu,
− poslodavac ili isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je dati podatak o tome na koji način osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje,
− drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili očevidniku koji vodi upisana kao imatelj određenog prava.
(2) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.
(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu namjerava pokrenuti ovršni postupak, dati podatke iz članka 217. ovoga Zakona.
(4) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka nisu dužne postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje.
(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji.
(6) Osobe i tijela iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ne smiju obavijestiti dužnika o tome da su podaci traženi.
(7) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede dužnosti iz stavaka 1. do 3. i 6. ovoga članka.
Ovrha na imovini strane države
Članak 20.
(1) Na imovini strane države u Republici Hrvatskoj ne može se odrediti ni provesti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za vanjske poslove, osim ako je strana država pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.
(2) Ako uz prijedlog kojim se pokreće postupak na imovini strane države u Republici Hrvatskoj nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak strane države, sud će prijedlog odbaciti.
Prijenos tražbine ili obveze
Članak 32.
(1) Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.
(3) Ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.
Prijedlog za ovrhu
Članak 39.
(1) Prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati:
– oznaku suda,
– ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka,
– ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj,
– naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu,
– ovršni zahtjev i
– potpis podnositelja.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave uz podatke iz stavka 1. ovoga članka mora prije ovršnog zahtjeva sadržavati nalog ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima (platni nalog).
(3) Ovršni zahtjev mora sadržavati:
– naznaku ovršne isprave, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave,
– tražbinu čije se ostvarenje traži,
– sredstvo kojim ovrhu treba provesti,
– prema potrebi predmet u odnosu na koji ovrhu treba provesti i
– druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovršenika, sud ili javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovršenika ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kojoj osobni identifikacijski broj nije određen u ovršnoj ispravi, ako su ovršenici suvlasnici zgrade, a ovrha se određuje isključivo na sredstvima zajedničke pričuve ili ako je ovršenik stečajna masa iza stečajnog dužnika koja nije upisana u sudski registar, a ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovrhovoditelja, sud ili javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovrhovoditelja ako su ovrhovoditelji suvlasnici zgrade, a radi se o tražbini koja se naplaćuje u korist sredstava zajedničke pričuve ili ako je ovrhovoditelj stečajna masa iza stečajnog dužnika koja nije upisana u sudski registar.
Članak 39.a
(1) Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji podnosi fizička osoba može se fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije koja će ga elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava.
(4) Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.
(5) Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora se opisati tražbina iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojna isprava na temelju koje se predlaže ovrha.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom obrasce iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku.
Rješenje o ovrsi
Članak 41.
(1) U rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni ovršna isprava, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
(2) Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će:
1. naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,
2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima,
3. odmjeriti nastale troškove,
4. posebno naznačiti predvidive troškove.
(3) Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:
− upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,
− upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku iz stavka 2. točke 1. ovoga članka nije dužan namiriti predvidive troškove postupka,
− upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. ovoga Zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. ovoga Zakona, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju.
(4) Rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu.
(5) Rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku.
(6) Sud neće po službenoj dužnosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomoćnoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi, javnobilježničkoj odluci ili javnobilježničkoj ispravi samo zato što na tim ispravama nije bilo potvrde o ovršnosti u vrijeme odlučivanja, odnosno neće odbiti ovršni zahtjev samo zato što tražbina utvrđena tim ispravama nije stekla svojstvo ovršivosti.
(7) Rješenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.
Razlozi za protuovrhu
Članak 62.
(1) Nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio:
1. ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka,
2. ako je tijekom ovrhe namirio ovrhovoditelju novčanu tražbinu izvan ovrhe tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je rješenje o ovrsi pravomoćno ukinuto i prijedlog za ovrhu odbačen ili odbijen, odnosno ako je rješenje o ovrsi pravomoćno preinačeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe pravomoćno proglašena nedopuštenom.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka sud neće prihvatiti ako se u pogledu onoga što je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraćanje više nije moguće, a u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka i ako ovršenik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže da je ovrhovoditeljevu tražbinu namirio izvan ovrhe, odnosno ako ta činjenica nije općepoznata ili se njezino postojanje ne može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
(3) Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio određeni novčani iznos, ovršenik u prijedlogu za protuovrhu može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa, a u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka i posebnu naknadu u visini od 400,00 kuna ako je pozvao ovrhovoditelja da mu iznos plaćen izvan ovrhe vrati u roku od osam dana od poziva na povrat, a ovrhovoditelj to nije učinio.
(4) Prava na naknadu štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može ostvarivati u posebnoj parnici.
(5) Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana provedbe ovrhe.
(6) Ovršenik ne može prije proteka roka iz stavka 5. ovoga članka svoju tražbinu ostvarivati u parničnom postupku, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Ako je ovršni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, protuovrha nije dopuštena, već ovršenik svoja moguća prava može ostvarivati u posebnoj parnici.
(8) Ako je ovrha provedena bez sudjelovanja suda, prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može podnijeti sudu koji bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe protiv ovršenika.
Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika
Članak 65.
(1) Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,
2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,
5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenikje uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,
11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
(3) Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno.
(4) Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe.
(5) Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe.
(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.
Posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini
Članak 80.b
(1) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
(2) Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
Davanje osiguranja
Članak 99.
(1) U elektroničkoj javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu.
(2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje osiguranje u sudski, odnosno javnobilježnički polog.
(3) U prodaji elektroničkom javnom dražbom ne primjenjuje se odredba članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena Agencija će vratiti jamčevinu na temelju naloga suda za prijenos novčanih sredstava.
Završetak elektroničke javne dražbe i dosuda
Članak 103.
(1) Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje.
(2) Nakon završetka elektroničke javne dražbe Agencija je dužna bez odgode obavijestiti sud o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi, prikupljenim ponudama i drugim potrebnim podacima, osim u slučaju iz članka 102. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Nakon primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga članka sudac utvrđuje koji je kupac ponudio najveću cijenu i da su ispunjene pretpostavke da mu se dosudi nekretnina.
(4) O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama Agencije.
(5) Smatrat će se da je rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećega dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči. Te osobe imaju pravo tražiti da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rješenja.
(6) U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen ili koji će im biti određen. U tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.
Jamčevina
Članak 132.e
(1) U elektroničkoj dražbi, kao ponuditelji, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu i podnijele prijavu za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Jamčevina se uplaćuje na poseban račun iz članka 132.c stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Prijava za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi mora sadržavati: broj predmeta ovrhe, podatke o ponuditelju, podatke potrebne za kontakt, način plaćanja jamčevine, kao i druge potrebne podatke.
(3) Nakon uplate jamčevine, a prilikom prve prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi Agencija će ponuditelju dodijeliti i dostaviti identifikator pod kojim je ponuditelj ovlašten anonimno sudjelovati u elektroničkoj dražbi.
(4) Novčana sredstva s osnova jamčevine Agencija će vratiti uplatitelju jamčevine na temelju naloga za prijenos novčanih sredstava koji će Agenciji dostaviti sud.
(5) Iznos, način uplate i način povrata jamčevine, oblik i sadržaj prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi te postupak dodjele identifikatora iz stavka 3. ovoga članka propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Stjecanje založnog prava
Članak 161.
(1) Ovrha radi naplate novčane tražbine na vozilu određuje se na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave i izvatka iz evidencije o registriranim i označenim vozilima.
(2) Primjerak rješenja o ovrsi sud dostavlja policijskoj upravi kod koje se vodi evidencija o registriranim i označenim vozilima radi provedbe zabilježbe ovrhe.
(3) Primjerak rješenja o ovrsi sud će dostaviti i Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima radi provedbe odgovarajućeg upisa.
(4) Zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe založno pravo na vozilu.
(5) Prednosni red založnog prava iz stavka 3. ovoga članka računa se od dana dostave rješenja o ovrsi policijskoj upravi.
(6) Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva na vozilu niti upis tereta na tom vozilu na temelju raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta. Raspoložbe učinjene protivno ovoj zabrani nemaju pravnog učinka.
Predaja vozila kupcu
Članak 164.
(1) Kupac je dužan položiti kupovninu i preuzeti vozilo odmah nakon zaključenja dražbe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Odredbe članka 151. stavaka 2., 3., 4. i 6. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će zaključkom ovlastiti kupca da na temelju toga zaključka zatraži od policijske uprave svoga prebivališta ili sjedišta izdavanje knjižice vozila i prometne dozvole. Zaključak treba sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje knjižice vozila i prometne dozvole.
(3) Zaključak iz stavka 2. ovoga članka neće se dostaviti ovršeniku ako je kupac u kupnji sudjelovao anonimno, izdvojit će se iz spisa i čuvati kao i ostale isprave u sudu koje su pokrivene službenom tajnom.
(4) Kupac postaje vlasnikom vozila njegovom predajom.
(5) Sud će posebnim zaključkom odrediti brisanje prava vlasništva ovršenika na prodanom vozilu u evidenciji o registriranim i označenim vozilima policijske uprave u kojemu je ono bilo upisano, te brisanja založnog prava u Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima. Tim će zaključkom odrediti i brisanje prava drugih osoba na vozilu koja prestaju prodajom.
Vođenje očevidnika
Članak 169.
(1) Agencija vodi očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku. Očevidnik se vodi o svim nekretninama koje se prodaju u ovršnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna.
(2) Očevidnik o nekretninama iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o strankama, katastarskoj čestici, katastarskoj općini, površini i adresi nekretnine, što u naravi predstavlja, koje su veličine pojedini njezini dijelovi, procijenjenoj vrijednosti nekretnine i drugim uvjetima prodaje.
(3) Očevidnik o pokretninama iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o strankama, podatke kojima se ona može identificirati ako se radi o pojedinačno određenoj stvari, odnosno o njezinoj vrsti, količini i kvaliteti ako se radi o stvarima određenima po rodu i količini prema podacima iz zapisnika o pljenidbi, o procijenjenoj vrijednosti pokretne stvari, drugim uvjetima prodaje i ročištu za dražbu.
(4) U očevidniku će se naznačiti i gdje se, kada i kako stvar može razgledati.
(5) Očevidnik je javan. Dostupnost podataka upisanih u očevidnik osigurat će se preko interneta.
(6) Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja očevidnika iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, način i rokove dostave podataka, obrasce za dostavu podataka te način zaštite identiteta stranke propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Izjašnjenje ovršenikova dužnika
Članak 181.
(1) Sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, zatražiti od ovršenikova dužnika da se u roku koji odredi sud očituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu tražbinu i je li voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu tražbinu uvjetovana ispunjenjem neke druge obveze.
(2) Prijedlog za očitovanje ovršenikova dužnika ovrhovoditelj može spojiti s ovršnim prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do prijenosa tražbine.
(3) Očitovanje ovršenikova dužnika dostavit će se ovrhovoditelju bez odgode.
4. Posebne odredbe o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima
Primjena odredaba ove glave
Članak 196.
U ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe odjeljaka 1. do 3. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno.
Rješenje o ovrsi
Članak 197.
(1) Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
(3) Rješenje o ovrsi odnosi se i na povećanje plaće do kojega dođe nakon dostave rješenja o ovrsi.
Ovrha kada pravo na uzdržavanje ima više osoba
Članak 198.
(1) Ako pravo na zakonsko uzdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja prema istom ovršeniku ima više osoba, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio plaće koji može biti predmet ovrhe, ovrha se određuje i provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina.
(2) Ako nakon započete provedbe ovrhe na plaći, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi prijedlog za ovrhu na tražbini iz stavka 1. ovoga članka, sud će prije doneseno rješenje o ovrsi izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stavka 1. ovoga članka i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim ovrhovoditeljima.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, rješenje o ovrsi dostavlja se i ranijem ovrhovoditelju koji protiv rješenja ima pravo žalbe.
Mjesto isplate
Članak 199.
(1) Tražbine za koje nije propisano bezgotovinsko plaćanje ovrhovoditelj naplaćuje neposredno na blagajni na kojoj se ovršeniku isplaćuje plaća.
(2) Ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplaćuje putem davatelja poštanskih usluga, na adresu koju naznači ili na određeni račun kod banke, uz odbitak troškova za obavljenu poštansku uslugu.
Prestanak rada
Članak 200.
(1) Kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi.
(2) Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
(3) Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti ovrhovoditelja, određujući mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu.
(4) Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud u roku koji mu je određen o novom poslodavcu, sud će obustaviti ovrhu.
Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih obroka
Članak 201.
(1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka.
(3) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku.
(4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 200. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.
Zapljena po pristanku dužnika
Članak 202.
(1) Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.
(2) Isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona, a poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset dana od dana njezina primitka.
(3) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.
(5) Isprava iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.
(6) Odredbe stavaka 1. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na jamca ako je dao suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Za dopuštenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka mjerodavni su činjenično stanje i podaci iz članka 173. stavka 3. ovoga Zakona u vrijeme potvrde te izjave kod javnog bilježnika.
(8) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(9) Poslodavac će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao vjerovnik, odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(10) Poslodavac će nastaviti provoditi ovrhu na zahtjev i u korist osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao vjerovnik u slučaju iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona na način da će zastati s isplatama, a presliku isprave kojom se dokazuje da je tražbina prenesena ili da je na drugi način prešla na novog vjerovnika dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona.
(11) Poslodavac će provoditi ovrhu na zahtjev ovrhovoditelja protiv osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona, na način da će u odnosu na novog ovršenika postupiti kao da mu je dostavljeno rješenje o ovrsi kojim je određena pljenidba određenog dijela plaće.
(12) Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 210. ovoga Zakona.
(13) Ako poslodavac u roku od 60 dana od dana kada mu je dostavljena isprava iz stavka 10. ili 11. ovoga članka ne zaprimi drukčiju odluku suda, nastavit će s isplatama plaća u korist novog ovrhovoditelja.
Primjena odredaba ovoga odjeljka
Članak 203.
Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim novčanim primanjima ovršenika.
5. Posebne odredbe o ovrsi na novčanoj tražbini po računu
Odgovornost Agencije i banke
Članak 213.
Na odgovornost Agencije ili banke zbog nepostupanja po rješenju o ovrsi, zadužnici ili zahtjevu za izravnu naplatu na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 201. ovoga Zakona.
6. Zadužnica i bjanko zadužnica
7. Provedba ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu
8. Mjerodavne odredbe u postupcima za naplatu novčane tražbine na novčanim sredstvima na računu
Opseg ovrhe na novčanim sredstvima na računu pravne osobe
Članak 244.
(1) Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine prema pravnoj osobi može se provesti na svim sredstvima na njezinim računima kod banke, a i na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koja ona ima na deviznom računu.
(2) Ovrha na novčanim sredstvima na računu države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kod banaka te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koje te osobe imaju na deviznom računu, ne može se odrediti ako su ta sredstva nužna za obavljanje osnovnih zadaća tih pravnih osoba.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na pravne osobe tih tijela iz navedene odredbe.
(4) Sud će, na prigovor pravne osobe, odnosno tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, saslušati stranke, a po potrebi provesti i druge dokaze o okolnostima od kojih zavisi primjena odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Nakon provjera iz stavka 4. ovoga članka sud će rješenjem odrediti iznose do kojih se u određenim razmacima može provoditi ovrha radi naplate tražbine ovrhovoditelja.
(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka ne odgađa njegovu provedbu.
Nadležnost javnih bilježnika
Članak 278.
(1) Javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Javni bilježnik provodi postupovne radnje u ovršnom postupku, u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda.
Postupanje u povodu prijedloga
Članak 281.
(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu,
2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici,
3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka otpremit će se na adresu iz članka 8. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovoga Zakona.
(4) Ako nakon otpreme obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(5) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijedit će predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(6) Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(7) Javni bilježnik će donijeti i dostaviti rješenje o ovrsi sukladno odredbama stavka 4. ovoga članka, ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbama stavaka 5. i 6. ovoga članka, najkasnije u roku od 30 dana, računajući od isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, odnosno od dana zaprimanja prijedloga u slučaju stavaka 5. i 6. ovoga članka.
(8) Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.
(9) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(10) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 8. i 9. ovoga članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe.
Izvansudska ovrha
Članak 284.
(1) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.
(2) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.
(3) Predajom rješenja o ovrsi isplatitelju stalnoga novčanog primanja, odnosno dostavom naloga Agencije banci iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika prema banci za isplatu novčanih sredstava na računu, odnosno na novčanoj tražbini ovršenika prema isplatitelju stalnoga novčanog primanja.
(4) Agencija je u povodu rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka dužna postupati kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud, a isplatitelj stalnoga novčanog primanja je u povodu rješenja o ovrsi iz stavka 2. ovoga članka dužan postupati kao po ispravi iz članka 202. ovoga Zakona.
(5) Tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
(6) Ako tijekom izvansudske ovrhe dođe do promjene vjerovnika odnosno dužnika, Agencija će na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 209. stavka 8. do 12. ovoga Zakona.
Nadležni sud
Članak 287.
(1) U slučajevima iz članka 281. stavka 2. i 8., članka 282. stavaka 2., članka 284. stavka 5. i članka 286. stavka 5. ovoga Zakona javni bilježnik će spis proslijediti sudu koji bi bio stvarno i mjesno nadležan da je ovrha predložena na temelju ovršne isprave. Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika, pravne osobe i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeđuje općinskom sudu mjesno nadležnom prema adresi sjedišta iz upisnika. Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeđuje općinskom sudu mjesno nadležnom prema adresi iz prijedloga. Kada je ovršenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim ovlastima koja djeluje na cijelom državnom području, spis se prosljeđuje općinskom sudu na čijem području ovrhovoditelj ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj. Ako ovrhovoditelj nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike Hrvatske spis se prosljeđuje općinskom sudu u Zagrebu, a za ovrhu protiv drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na čijem je području njihovo sjedište.
(2) U slučaju iz članka 282. stavka 3. ovoga Zakona javni bilježnik će spis proslijediti sudu koji bi bio stvarno nadležan u parničnom postupku.
(3) Dostava prema odredbi članka 8. stavka 6. ovoga Zakona obavlja se na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik.
Primjena odredaba o ovrsi
Članak 290.
(1) Na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.
(2) Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b ovoga Zakona.
(3) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos glavnice od 40.000,00 kn, bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima.
Ročište u povodu prijedloga i sporazum stranaka
Članak 301.
(1) Na prijedlog jedne ili obiju stranaka sud će odrediti ročište, na kojem će u zapisnik utvrditi sporazum stranaka o postojanju tražbine predlagatelja osiguranja i vrijeme njezina dospijeća te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz članka 300. ovoga Zakona, u ovisnosti o predmetu osiguranja, osigura ta novčana tražbina zasnivanjem založnoga prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta osiguranja koja će u ovršnom postupku biti osnova za utvrđivanje vrijednosti predmeta osiguranja radi njegova unovčenja.
(2) Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stavka 1. ovoga članka ima snagu sudske nagodbe.
(3) Novčana tražbina iz stavka 1. ovoga članka može biti izražena i u kunskoj protuvrijednosti određenoga iznosa utvrđenoga u stranoj valuti.
(4) Stranke mogu osigurati i nenovčanu tražbinu predlagatelja osiguranja tako da u sporazumu iz stavka 1. ovoga članka utvrde njegovu novčanu protuvrijednost. Osiguranje će se odrediti i provesti radi osiguranja novčane protuvrijednosti nenovčane tražbine. Ako stranke u sporazumu iz stavka 1. ovoga članka drukčije ne odrede, nenovčana tražbina ne prestaje sklapanjem toga sporazuma.
(5) Nakon dospijeća nenovčane tražbine iz stavka 4. ovoga članka predlagatelj osiguranja može, po svom izboru, tražiti ovrhu radi ostvarenja nenovčane tražbine ili ovrhu radi naplate njegove nenovčane protuvrijednosti. Ako se u postupku ovrhe radi naplate novčane protuvrijednosti nenovčane tražbine predlagatelj osiguranja makar i djelomice namiri, prestaje u cijelosti njegova nenovčana tražbina i smatrat će se da predlagatelj osiguranja ima prema protivniku samo novčanu tražbinu koja odgovara nenamirenom dijelu novčane protuvrijednosti nenovčane tražbine.
Ukidanje privremene mjere
Članak 353.
(1) Ako predlagatelj osiguranja u određenom roku nije podnio tužbu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je određena privremena mjera proteklo, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.
(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.
Prekršaji
Članak 365.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbi članka 212. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prekršaji osoba i tijela koje su dužne davati podatke o dužniku
Članak 366.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako u roku od osam dana ne dostavi podatke iz članka 18. stavka 1. i 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u tijelu ili u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Prekršaji ovršenikova dužnika, odnosno osobe kod koje se nalazi ovršenikova imovina
Članak 367.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o činjenicama iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o činjenicama iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Ovršnim zakonom („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 i 131/20, dalje: OZ) uređuje se postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak), postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja) te materijalnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
OZ i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, br. 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20) čine zakonodavni okvir za provedbu izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima koju provode Financijska agencija (dalje: Agencija), poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO). Navedeno uređenje predstavlja administrativni teret za poslodavce i HZMO te se pokazalo da nije moguće uspostaviti jedinstveni prednosni red u izvansudskoj ovrsi te da su poslodavci često u nedoumici na koji način postupati kad se provodi izvansudska ovrha pred Agencijom uz istovremeni zahtjev drugog ovrhovoditelja da se nezaštićeni dio plaće uplati na račun ovrhovoditelja iskazan u zahtjevu za izvansudsku ovrhu dostavljen poslodavcu.
Analizom postojećeg sustava ovrhe utvrđeno je da postoje različita tumačenja o prednosnom redu kad se provodi izvansudska ovrha na novčanim sredstvima kod Agencije te na plaći kod poslodavaca i mirovini kod HZMO-a. Stoga je zakonodavnom intervencijom potrebno administrativno rasteretiti poslodavce uz uvažavanje zaštite dostojanstva ovršenika na način da će nakon stupanja na snagu ovoga Zakona poslodavci i drugi isplatitelji novčanih primanja nastaviti provoditi ovrhu samo na temelju isprava po kojima već provode ovrhu, dok nove ovršne isprave neće zaprimati. U skladu s navedenim poslodavci i HZMO oslobađaju se dužnosti provedbe ovrhe na plaći i mirovini te u trenutku kad se iscrpe prava po već zaprimljenim ovršnim ispravama, prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu. S obzirom na to da je kod ovrhe na novčanoj tražbini po računu i ovrsi na plaći ili drugom stalnom novčanom primanju riječ o različitim predmetima ovrhe, za koje se prednosni red založnih prava formira prema različitim pravilima te nije moguće formirati jedinstveni redoslijed za provedbu ovršnih isprava u izvansudskoj ovrsi, rješenje je da se ubuduće sve ovrhe provode prema jedinstvenom prednosnom redu na novčanim sredstvima kod Agencije. Kako bi se osigurala zaštita prava vjerovnika u situacijama kad se plaća ili drugo stalno novčano primanje ne isplaćuje na račun, predviđen je mehanizam otvaranja posebnog namjenskog računa za provedbu ovrhe. Dodatno, zakonodavac je zaštitio vjerovnike tražbina s osnove zakonskog uzdržavanja za dijete koji sukladno odredbama Obiteljskog zakona imaju prednost pred ostalim tražbinama pri namirenju na način da je iznimno omogućeno predlaganje i određivanje ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima i ubuduće, kako bi ova tražbina mogla biti namirena u situacijama kada se ovrha na plaći već provodi.
Odredbe OZ-a propisuju da potrošač, da bi uspio ostvariti svoja potrošačka prava za koja smatra da mu pripadaju, mora u ovršnom postupku u relativno kratkim rokovima podnijeti veći broj pravnih lijekova (žalbu na rješenje o ovrsi, žalbu nakon proteka roka, prijedlog za odgodu ovrhe, tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom), a da unatoč tome ne može biti siguran da će ishoditi odgodu ili obustavu ovrhe na temelju ništetne ugovorne odredbe potrošačkog ugovora ili potrošačkog ugovora koji je ništetan u cijelosti. Sve i ako ishodi odgodu ovrhe još uvijek je izložen opasnosti da mu ovrhovoditelj prisilno osigura tražbinu proizašlu iz nepoštenog potrošačkog ugovora. Takvo normativno uređenje protivno je ustaljenoj praksi Suda EU. U skladu s navedenim u ovršnim postupcima koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti tijekom cjelokupnog postupka preispitati sadrži li potrošački ugovor iz kojeg proizlazi ovrha nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, u kojem slučaju je dužan po službenoj dužnosti odbiti prijedlog za ovrhu protiv potrošača, odnosno odgoditi ovrhu, kao i obustaviti ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
Mijenjaju se i odredbe o ovrsi na motornim vozilima u svrhu usklađivanja s trenutnim rješenjem iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20) koje propisuje da se produljenje važenja prometne dozvole vrši u stanicama za tehnički pregled, odnosno da stanice za tehnički pregled upisuju podatke u evidenciju o motornim vozilima na području Republike Hrvatske, dok Centar za vozila Hrvatske pritom predstavlja centralno mjesto koje objedinjuje rad svih stanica za tehnički pregled.
Republika Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala je stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro. Osim donošenja zakona kojim se uređuju najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, potrebno je izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom pa tako i OZ.
Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
b) Posljedice donošenja Zakona
Predvidive posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona sastoje se prije svega u uravnoteženju postojećeg sustava ovrhe, kao i njegovom dodatnom unaprjeđenju uz uvažavanje potrebe da se ovršni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da se štiti dostojanstvo ovršenika i osigura da provedba ovrhe bude što manje nepovoljna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona sredstva su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2024., u okviru redovne djelatnosti razdjela 109 – Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
Ovršnom zakonu (''Narodne novine'', br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17. i 131/20.) u članku 2. iza točke 14. dodaje se točka 15. koja glasi:
„15. izraz »sustav elektroničke ovrhe« označava mrežnu aplikaciju za zaprimanje prijedloga za ovrhu, poslužno mjesto (usluge.pravosudje.hr) sustava eSpis te informacijski sustav Hrvatske javnobilježničke komore i Agencije koji su neposredno s njime povezani.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 8. stavku 8. riječ: „dostavlja“ zamjenjuje se riječju: „otprema“.
Iza stavka 14. dodaje se stavak 15. koji glasi:
„(15) Sud i Agencija pismena u postupku razmjenjuju elektroničkim putem.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„(1) Protiv rješenja žalbenog suda u ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija je dopuštena u skladu s pravilima zakona koji uređuje parnični postupak.
(2) Protiv pravomoćne odluke donesene u ovršnom postupku i postupku osiguranja nije dopušteno ponavljanje postupka, osim u slučaju iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
Članak 14. stavak 11. mijenja se i glasi:
„(11) Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka u roku koji odredi javni bilježnik. Javni bilježnik će rješenjem odbaciti prijedlog za ovrhu ako troškovi postupka ne budu predujmljeni u roku.“.
Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. do 14. koji glase:
„(12) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavka 11. ovoga članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi donošenja odluke.
(13) Ovrhovoditelj nema pravo na naknadu troškova odvjetničkog zastupanja za dostavu pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji i drugim sudionicima u provođenju ovrhe.
(14) Troškovima postupka ne smatraju se troškovi naplate troškova izravne naplate.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 16. stavku 1. riječi: „1.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „130,00 do 3.980,00 eura“ te se riječi: „10.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju riječima: „1.320,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 8. riječi: „5.000,00 kuna“ i „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 eura“ i „2.650,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
U članku 18. stavku 1. podstavku 2. riječi: „Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je“ zamjenjuju se riječima: „Centar za vozila Hrvatske dužan je“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Tijelo nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima omogućit će tijelu koje vodi sustav elektroničke ovrhe dohvat podataka iz evidencije osobnih identifikacijskih brojeva radi provjere točnosti podataka unesenih prilikom poduzimanja radnji kroz sustav elektroničke ovrhe.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
Članak 20. mijenja se i glasi:
„(l) Na imovini strane države u Republici Hrvatskoj može se odrediti i provesti ovrha ili osiguranje samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
1) da je strana država izričito pristala na poduzimanje mjera koje su predložene;
2) da je strana država dodijelila ili namijenila imovinu radi namirenja tražbine koja je predmet postupka: ili
3) da je riječ o imovini strane države koja se ne koristi niti je namijenjena za upotrebu u nekomercijalne svrhe.
(2) Imovinom strane države koja se koristi ili je namijenjena za uporabu u nekomercijalne svrhe odnosne države između ostaloga smatra se:
1) imovina, uključujući bilo koji bankovni račun, koja se koristi ili je namijenjen korištenju u obavljanju funkcija diplomatske misije države ili njezinih konzularnih predstavništava, posebnih misija, misija kod međunarodnih organizacija ili izaslanstava u organima međunarodnih organizacija ili na međunarodnim konferencijama;
2) imovina vojnog karaktera ili korištena ili namijenjena korištenju u obavljanju vojnih funkcija:
3) imovina središnje banke ili drugog monetarnog tijela strane države;
4) imovina koja čini dio kulturne baštine države ili dio njezinog arhiva, a nije stavljena niti se namjerava staviti na prodaju;
5) imovina koja čini dio izložbe predmeta od znanstvenog, kulturnog ili povijesnog interesa, a nije stavljena niti se namjerava staviti na prodaju.
(3) U pogledu postupanja u skladu s odredbama ovog članka vrijede pravila međunarodnog prava. U slučaju sumnje o postojanju i opsegu prava imuniteta od izvršenja objašnjenje daje ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 32. stavcima 1. i 3. iza riječi: „ispravom“ dodaju se riječi: „ili ispravom o prijenosu tražbine danom kroz sustav elektroničke ovrhe“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Ispravom iz stavaka 1. i 3. ovoga članka danom kroz sustav elektroničke ovrhe potpisanom kvalificiranim elektroničkim potpisom prvobitni vjerovnik prenosi tražbinu iz ovršne isprave na novog vjerovnika odnosno nove vjerovnike.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
U članku 39. stavku 1. podstavku 3. riječi: „zastupnika i punomoćnika“ zamjenjuju se riječima: „zastupnika ili punomoćnika“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 39.a stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem sustava elektroničke ovrhe, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Ako je ovršenik Republika Hrvatska prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se putem sustava elektroničke ovrhe općinskom sudu na čijem području ovrhovoditelj ima prebivalište ili sjedište. Ako ovrhovoditelj nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike Hrvatske nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji podnosi fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost može se fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije koja će ga elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti nadležnom općinskom sudu putem sustava elektroničke ovrhe.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 41. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) U rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave:
1. naložit će se ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,
2. odredit će se ovrha radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim troškovima,
3. odmjerit će se troškovi ili priznati troškovi naznačeni u prijedlogu.
(3) Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:
- upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,
- upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. ovoga Zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. ovoga Zakona, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
U članku 62. stavku 3. riječi: „400,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „50,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
U članku 65. stavku 1. točka 11. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
Iza članka 73. dodaje se odjeljak 3. s nazivom i članak 73.a koji glase:
3. Posebne odredbe o zaštiti potrošača u ovršnom postupku
Članak 73.a.
(1) U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, sud će po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka paziti na to da se ovrha ne provede na temelju ništetnih odredaba potrošačkog ugovora.
(2) Sud će odbiti prijedlog za ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
(3) U povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave i prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud po službenoj dužnosti pazi na ništetne odredbe potrošačkog ugovora.
(4) Sud će odgoditi ovrhu protiv potrošača, dok ne ocijeni jesu li odredbe potrošačkog ugovora na temelju kojeg je pokrenuta ovrha ništetne.
(5) Sud će obustaviti ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
U članku 80.b stavku 1. riječi: „40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.300,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.300,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
U članku 99. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Svim uplatiteljima jamčevine koji su potpisali prijavu za sudjelovanje i unijeli broj računa za povrat jamčevine koji pripada uplatitelju jamčevine, osim uplatitelju koji je dao najvišu valjanu ponudu i uplatitelju koji je dao drugu najvišu valjanu ponudu, Agencija će vratiti jamčevinu na račun koji je naveden u prijavi za sudjelovanje u roku od osam dana od završetka dražbe.“.
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. do 7. koji glase:
„(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Agencija će uplatiteljima jamčevine koji nisu potpisali prijavu za sudjelovanje vratiti jamčevinu u roku od osam dana od dostave zahtjeva za povrat jamčevine na račun koji je naveden u zahtjevu, ako navedeni račun pripada uplatitelju jamčevine.
(6) U slučaju da račun iz stavka 4. i 5. ovoga članka ne pripada uplatitelju, Agencija će o navedenom obavijestiti nadležni sud radi donošenja naloga za raspolaganje s novčanim sredstvima.
(7) U ostalim slučajevima Agencija raspolaže uplaćenim jamčevinama na posebnom računu Agencije otvorenom za tu namjenu prema nalogu suda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
U članku 103. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako kupac koji je ponudio najvišu cijenu, a ni prvi sljedeći kupac koji je ponudio drugu najvišu cijenu ne polože kupovninu u roku, sud će rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti ponavljanje dražbe, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom. U tom slučaju sud će odrediti da kupci koji prethodno nisu položili kupovninu ne mogu sudjelovati u ponovljenoj dražbi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
U članku 132.e stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4 .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
U članku 161. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Primjerak rješenja o ovrsi sud će dostaviti Centru za vozila Hrvatske radi uknjižbe založnog prava, odnosno zabilježbe ovrhe.“.
U stavku 5. riječi: „policijskoj upravi“ zamjenjuju se riječima: „Centru za vozila Hrvatske.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
U članku 164. stavku 2. riječi: „policijske uprave“ zamjenjuju se riječima: „Centra za vozila Hrvatske“.
U stavku 5. riječi: „policijske uprave“ zamjenjuju se riječima: „Centra za vozila Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
U članku 169. stavku 1. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
U članku 181. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. do 6. koji glase:
„(4) Ovršenikovu poslodavcu, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sud će na prijedlog ovrhovoditelja zabraniti ispunjenje novčanih obveza ovršeniku u gotovom novcu i naložiti mu da do drukčije obavijesti suda sve novčane obveze prema ovršeniku mora ispunjavati uplatom novčanih sredstva na račun ovršenika otvoren kod banke u Republici Hrvatskoj.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako ovršenik nema otvoren račun kod banke u Republici Hrvatskoj, sud će u slučaju iz stavka 4. ovoga članka na zahtjev ovrhovoditelja naložiti Agenciji da naloži banci otvaranje namjenskog računa za potrebe provedbe ovrhe te će naložiti ovršenikovu poslodavcu, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da iznos primanja koji nije izuzet od ovrhe uplaćuje na taj račun.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način otvaranja, vođenja i zatvaranja računa iz stavka 5. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 23.
Naziv odjeljka 4. iznad članka 196. te članci 196. do 203. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 24.
U nazivu odjeljka iznad članka 204. broj: „5“ zamjenjuje se brojem: „4“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 25.
Članak 213. mijenja se i glasi:
„(1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži banci isplatu svih obroka koje je propustila obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.
(2) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži Agenciji da provede ovrhu za koju ovrhovoditelj tvrdi da ju je Agencija propustila provesti.
(3) Prijedlog iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka.
(4) Sud će u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zatražiti očitovanje Agencije i/ili banke.
(5) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv Agencije ili banke u istom ovršnom postupku.
(6) Agencija, odnosno banka koja nije postupila prema rješenju o ovrsi ili je propustila postupiti u skladu s odredbama ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
U nazivu odjeljka iznad članka 214. broj: „6“ zamjenjuje se brojem: „5“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 27.
U nazivu odjeljka iznad članka 217. broj: „7“ zamjenjuje se brojem: „6“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 28.
U nazivu odjeljka iznad članka 218. broj: „8“ zamjenjuje se brojem: „7“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 29.
U članku 244. stavku 1. riječi: „kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koja ona ima na deviznom računu“ zamjenjuju se riječima: „deviznim sredstvima koja ona ima na deviznom računu u protuvrijednosti u eurima“.
U stavku 2. riječi: „kunskoj vrijednosti deviznih sredstava“ zamjenjuju se riječima: „vrijednosti deviznih sredstava u eurima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 30.
Članak 278. mijenja se i glasi:
„Javni bilježnici su u određivanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave povjerenici suda te u tom postupku imaju sve ovlasti suda, osim ako ovim Zakonom nije izrijekom drugačije propisano.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 31.
Članak 281. mijenja se i glasi:
„(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, otpremit će prijedlog za ovrhu ovršeniku u roku od tri dana od primitka prijedloga za ovrhu te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu,
2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem slučaju će sud staviti izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga,
3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka otpremit će se na adresu iz članka 8. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovoga Zakona.
(4) Ako nakon otpreme obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(5) Ako prijedlog za ovrhu nije dopušten ili uredan, javni bilježnik će ovrhovoditelju naložiti da prijedlog za ovrhu ispravi ili dopuni u skladu s danom uputom.
(6) Ako ovrhovoditelj ne postupi u skladu s danom uputom ili u roku određenom uputom iz stavka 5. ovoga Zakona, javni bilježnik će predmet proslijediti nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka sud će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan.
(8) Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već će predmet proslijediti nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(9) Javni bilježnik će donijeti i dostaviti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili će spis proslijediti sudu, najkasnije u roku od 30 dana, računajući od isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, odnosno u roku od 30 dana od dana proteka roka za ispravak ili dopunu ili zaprimanja prijedloga za ovrhu u slučajevima iz stavka 6. i 8. ovoga članka.
(10) Ako ovrhovoditelj povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu u dijelu u kojem je povučen prijedlog za ovrhu.
(11) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(12) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi odlučivanja o žalbi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 32.
U članku 284. stavci 1. do 4. mijenjaju se i glase:
„(1) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je određena ovrha na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za naplatu.
(2) Za rješenja iz stavka 1. ovoga članka koja su ovrhovoditelju dostupna u sustavu elektroničke ovrhe zahtjev za naplatu podnosi se Agenciji putem tog sustava, osim kad ne postoje tehničke mogućnosti za podnošenje elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
(3) Dostavom naloga Agencije banci iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj do iznosa zaplijenjene tražbine stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika prema banci za isplatu novčanih sredstava na računu.
(4) Agencija je u povodu rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka dužna postupati kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 33.
U članku 287. stavku 1. riječi: „članka 281. stavaka 2. i 8.“ zamjenjuju se riječima: “članka 14. stavka 12., članka 281. stavaka 6., 8. i 12.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 34.
U članku 290. stavku 3. riječi: „40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.300,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 35.
U članku 301. stavku 3. riječi: „kunskoj protuvrijednosti“ zamjenjuju se riječima: „protuvrijednosti u eurima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 36.
U članku 353. stavku 1. riječi: ,,na prijedlog protivnika osiguranja,“ brišu se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
,,Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 37.
U članku 365. stavku 1. riječi: „10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: ,,260,00 do 1.320,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 38.
U članku 366. stavku 1. riječi: „10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 39.
U članku 367. stavku 1. riječi: „10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „2.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 1.320,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 40.
(1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredaba Ovršnog zakona (''Narodne novine'', br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 i 131/20).
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 6., 14., 19., 20. i 36. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut postupak radi određivanja ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, a do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješenje o ovrsi nije doneseno, postupak će se obustaviti ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 16. do 18. ovoga Zakona primjenjuju se na sve elektroničke javne dražbe u kojima se poziv na sudjelovanje objavljuje na mrežnim stranicama Agencije nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 41.
(1) Ovrha na plaći, odnosno drugim stalnim novčanim primanjima na temelju rješenja o ovrsi odnosno privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ili drugo stalnom novčano primanje, koje je poslodavac ili isplatitelj stalnog novčanog primanja zaprimio dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme kad ih je poslodavac zaprimio.
(2) Kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi odnosno privatna izjava kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ne djeluju prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, a prijašnji poslodavac nije dužan preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi odnosno privatnu izjavu kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća novom poslodavcu.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka prijašnji poslodavac će rješenje o ovrsi odnosno privatnu izjavu kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća vratiti sudu odnosno ovrhovoditelju.
(4) Isplatitelj plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja nastavit će plijeniti i isplaćivati plaću, odnosno drugo stalno primanje na temelju privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, a koju je zaprimio do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje vjerovnik može dostaviti Agenciji na izravnu naplatu prema odredbi članka 209. ovoga Zakona, koja će po njima postupati kao po zadužnici.
(5) Iznimno, na prijedlog ovrhovoditelja, u slučaju kad poslodavac provodi ovrhu na plaći, odnosno drugom stalnom novčanom primanju, sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja za dijete, isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju.
(6) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na plaći, odnosno drugim stalnim novčanim primanjima, a koje sadrži nalog za ispunjenje određene novčane tražbine i ima potvrdu ovršnosti, ovrhovoditelj može dostaviti Agenciji na izravnu naplatu prema odredbi članka 209. ovoga Zakona.
(7) Ako pravo na zakonsko uzdržavanje za dijete prema istom ovršeniku ima više osoba, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio plaće koji može biti predmet ovrhe, ovrha se određuje i provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina.
(8) U postupku naplate novčane tražbine prema odredbama ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave trinaeste, odjeljaka 1. do 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 42.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik iz članka 22. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 43.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, osim odredbe članka 22. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. rujna 2023.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se definicija pojma sustava elektroničke ovrhe (e-Ovrhe).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
U članku 8. stavku 8. riječ dostava zamijenjena je riječju otprema jer dostava podrazumijeva dostavu prema pravilima dostave sadržanim u članku 8. stavcima 1-7., dok se obavijest iz ovoga stavka samo otprema u osobni korisnički pretinac. Dodanim stavkom 15. određuje se pitanje dostave u ovršnom postupku između suda i Agencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Odredbom članka 12. usklađuju se odredbe Ovršnog zakona o reviziji s odredbama Zakona o parničnom postupku, dok se odredba o ponavljanju postupku zbog veće preglednosti premješta u zaseban stavak. Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovim člankom uređuje se postupanje javnog bilježnika kad ovrhovoditelj po njegovom pozivu ne uplati predujam u danom roku s obzirom na to da nije bilo propisano koju pravnu radnju je javni bilježnik ovlašten poduzeti u slučaju da ne budu predujmljeni troškovi. Javi bilježnik sad može u tom slučaju odbaciti prijedlog za ovrhu te povodom eventualne žalbe proslijediti spis nadležnom sudu radi donošenja odluke. Ujedno se propisuje da se troškovima postupka ne smatraju troškovi zastupanja po odvjetniku za sastav prijedloga radi dostave pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji i drugim sudionicima u provođenju ovrhe te da ovrhovoditelj ima pravo samo jednom zahtijevati donošenje rješenja o ovrsi za trošak provedbe izvansudske ovrhe, a sve kako bi se spriječilo perpetuirano zahtijevanje troškova ovršnog postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Odredba se usklađuje s činjenicom da od 1. siječnja 2018. godine registraciju vozila umjesto policijske postaje prometne policije obavljaju isključivo stanice za tehnički pregled vozila koje tom prilikom upisuju određene propisane podatke o registriranim vozilima, a koji se elektroničkim putem automatski unose u evidenciju o registriranim i označenim vozilima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
Odredbom se uređuje postupak ovrhe na imovini strane države, pritom vodeći računa o mjerodavnim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o jurisdikcijskom imunitetu država i njihove imovine iz 2004., koja iako još nije stupila na snagu i Republika Hrvatska nije njezina potpisnica, u velikoj mjeri predstavlja kodifikaciju međunarodnog običajnog prava te se u om smislu primjenjuje bez obzira što je država nije ratificirala, a što je u svojim presudama potvrdio i Europski sud za ljudska prava. U skladu s navedenim, uređuju se uvjeti za postupak ovrhe ili osiguranja na imovini strane države koji pritom trebaju biti ispunjeni. Stavkom 2., a polazeći od pravila međunarodnog prava, utvrđuje se imovina strane države koja ne može biti predmetom ovrhe, pri čemu se ne ograničava samo na u ovoj odredbi istaknutu imovinu. Stavkom 3. se ureduje kako prilikom postupanja u slučajevima ovrhe na imovini strane države sudovi primjenjuju pravila međunarodnog prava te je također propisno kako u slučaju postojanja sumnje u pogledu postojanja i opsega prava imuniteta od izvršenja, objašnjenje daje ministar nadležan za vanjske poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
S obzirom na to da je od 15. rujna 2021. u funkciji sustav elektroničke ovrhe koji omoguće slanje Agenciji zahtjeva za naplatu, normirani su slučajevi promjene stranaka u postupku u slučaju izravne naplate putem informacijskog sustava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Intencija predmetne izmjene je pojednostavljivanje podnošenja prijedloga za ovrhu ako stranka ima zakonskog zastupnika i punomoćnika, budući da je u slučaju postojanja punomoćnika suvišno da se navode i zakonski zastupnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Predloženom odredbom propisuje se posebna nadležnost u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave kad je ovršenik Republika Hrvatska. Primjenom dosadašnje odredbe članka 39.a stavka 2. sustav elektroničke ovrhe je kao nadležan sud utvrđivao općinski sud na području grada Zagreba te je ovlast za zastupanje u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave uvijek bila u nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. U stavku 2. i 3. riječi informacijski sustav zamijenjene su pojmom sustav elektroničke ovrhe te je u stavku 3. jasnije naznačeno da samo fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost može podnijeti prijedlog za ovrhu fizički na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Odredbom stavaka 2. i 3. ovoga članka vrši se nomotehničko usklađenje, budući da ovrhovoditelji nemaju pravo na predvidive troškove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 131/20.) je povodom presude Suda Europske Unije (dalje: Sud EU) C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank dodana odredba koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi. S obzirom na to da se predloženim izmjenama predlaže propisati sveobuhvatniju zaštitu potrošača u ovršnim postupcima, radi pravne sigurnosti i sprječavanja dupliranja istovrsnih instituta predlaže se brisati članak 65. stavak 1. točku 11. OZ-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. godine o nepoštenim uvjetima potrošačkim ugovorima (dalje: Direktiva) stvorila je novi pravni temelj potrošačkog procesnog prava jer je propisala da sudovi tijela država članica moraju na raspolaganju imati odgovarajuća i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalne primjene nepoštenih odredaba u potrošačkim ugovorima. Sud EU-a je predmetnu direktivu detaljno o razradi u bogatoj praksi (npr., predmeti: C-49/14 Finanmadrid, C-377/14 Radlinger i Radlingerova c/a Finway S.A., C-407/18 Kuhar v. Addiko Bank d.d. i dr.) što je dijelom integrirano u dopunjene zakonske odredbe. U skladu s navedenim u ovršnim postupcima koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud po službenoj dužnosti preispituje sadrži li potrošački ugovor iz kojeg proizlazi ovrha nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, u kojem slučaju je sud po službenoj dužnosti dužan odbiti prijedlog za ovrhu protiv potrošača, odnosno privremeno odgoditi ovrhu, kao i po službenoj dužnosti obustaviti ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
U cilju ubrzanja postupka povrata jamčevine i rasterećenja suda, i to u nespornim slučajevima predviđeno je da se jamčevina vraća automatski na račun uplatiteljima koji sukladno članku 103. stavka 6. ne mogu biti kupci. Agencija će uplatiteljima jamčevine koji nisu potpisali prijavu za sudjelovanje, vratiti jamčevinu u roku od osam dana od dostave zahtjeva za povrat jamčevine na račun koji je naveden u zahtjevu, ako navedeni račun pripada uplatitelju jamčevine. U slučaju da račun ne pripada uplatitelju, Agencija će o navedenom obavijestiti nadležni sud radi donošenja naloga za raspolaganje s novčanim sredstvima. U ostalim slučajevima Agencija raspolaže uplaćenim jamčevinama na posebnom računu otvorenom za tu namjenu prema nalogu suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17.
Predloženom odredbom sprječavaju se moguće zloupotrebe prilikom provedbe elektroničke javne dražbe koje su posljedica toga da se pred kraj dražbe učini dražbeni korak koji obeshrabri ostale sudionike dražbe u daljnjem nadmetanju isključivo s ciljem da se postigne što manja cijena nekretnine. U skladu s navedenim omogućuje se samo drugom ponuditelju da položi kupovninu i da odustajanjem prvog i drugog potencijalnog kupca, isti ne mogu sudjelovati na idućoj dražbi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 18.
S obzirom na izmjenu članka 99. stavka 4. brisan je stavak 4. članka 132.e kao suvišan.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 19.
Odredba se usklađuju s činjenicom da od 1. siječnja 2018. godine registraciju vozila umjesto policijske postaje prometne policije obavljaju isključivo stanice za tehnički pregled vozila koje tom prilikom upisuju određene propisane podatke o registriranim vozilima, a koji se elektroničkim putem automatski unose u evidenciju o registriranim i označenim vozilima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 20.
Odredba se usklađuju s činjenicom da od 1. siječnja 2018. godine registraciju vozila umjesto policijske postaje prometne policije obavljaju isključivo stanice za tehnički pregled vozila koje tom prilikom upisuju određene propisane podatke o registriranim vozilima, a koji se elektroničkim putem automatski unose u evidenciju o registriranim i označenim vozilima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 21.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 22.
S obzirom na to da poslodavci i HZMO prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu, predmetnim odredbama regulira se situacija kad poslodavci ili isplatitelji stalnih novčanih primanja isplaćuju ovršeniku određeno primanje za koje je određena ovrha u gotovini. U skladu s navedenim predlaže se da prema nalogu suda isplatitelj primanja uplaćuje banci to primanje te je banka dužna otvoriti takav račun za takva primanja. Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 23.
Posebne odredbe o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima sadržane u odjeljku 4., člancima 196. do 203. se brišu, budući da poslodavci i HZMO prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu. Brisanjem predmetnih odredbi administrativno se rasterećuju poslodavci i HZMO te se osigura jedinstveni prednosni red u izvansudskoj ovrsi na novčanim sredstvima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 24.
Predmetnom odredbom vrši se nomotehnička dorada, budući da je brisan odjeljak 4. o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 25.
Uslijed brisanja posebnih odredbi o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima pa tako i članka 201. koji uređuje odgovornost zbog nepostupanja po rješenju o ovrsi, na tom tragu dodatno je raspisan članak 213. koji se ranije pozivao na članak 201.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 26. do 28.
Predmetnim odredbama vrši se promjena u numeraciji odjeljaka, budući da je brisan odjeljak 4. o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 29.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 30.
Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 131/20.) javnom bilježniku dana je uloga povjerenika suda. Navedena uloga javnog bilježnika pritom nije definirana odnosno javnom bilježniku nisu dane mogućnosti da upravlja postupkom u povodu prijedloga na temelju vjerodostojne isprave, nego da predmet prosljeđuje sudu na daljnje postupanje pa je ovom odredbom jasnije definiran okvir za postupanje javnog bilježnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 31.
Postojeća odredba nomotehnički je dorađena, u stavku 1. dodan je rok od tri dana za postupanje javnog bilježnika po zaprimanju dopuštenog i urednog prijedloga za ovrhu, renumerirano je pozivanje u stavcima te je dodan novi stavak 5. Stavkom 5. pojednostavljeno je postupanje javnog bilježnika kao povjerenika suda u slučaju kad zaprimi nedopušten ili neuredan prijedlog za ovrhu, na način da u tom slučaju pozove ovrhovoditelja na ispravak ili dopunu prijedloga za ovrhu, a tek potom proslijedi nedopušten ili neuredan prijedlog za ovrhu sudu. Novim stavkom 7. uređuje se postupanje suda u slučaju zaprimanja dopuštenog i urednog prijedloga za ovrhu od strane javnog bilježnika, budući da su u praksi postojale nedoumice o tome vraća li sud u tom slučaju prijedlog za ovrhu javnom bilježniku. Stavkom 10. proširena je mogućnost javnog bilježnika da može rješenjem obustaviti ovrhu i ako je ovrhovoditelj povukao prijedlog za ovrhu prije donošenja rješenja o ovrsi, a ne samo nakon donošenja rješenja o ovrsi kao u ranijem uređenju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 32.
Predmetnom odredbom vrši se usklađenje sa člankom 14. stavkom 12. koji predlaže da se troškovima postupka ne smatraju troškovi zastupanja po odvjetniku za sastav prijedloga radi dostave pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave na izravnu naplatu Agenciji i drugim sudionicima u provođenju ovrhe. U stavcima 3. i 4. izvršeno je normativno usklađenje uslijed brisanja odjeljka 4. o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 33.
Odredbom ovoga članka vrši se nomotehnička dorada s obzirom na to da rješenja o ovrsi donose javni bilježnici kao povjerenici suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 34.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 35.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 36.
Ovom odredbom omogućuje se sudu da po službenoj dužnosti obustavi postupak osiguranja i ukine provedene radnje ako predlagatelj osiguranja u određenom roku nije podnio tužbu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere te kada je postupak osiguranja izgubio smisao jer je o spornoj stvari već donesena pravomoćna odluka. S obzirom na to da se prema dosadašnjem uređenju privremena mjera ukida na prijedlog stranke i da sud ne može po službenoj dužnosti ukinuti privremene mjere koje su izgubile svoj ratio postojanja. Smisao postupka osiguranja jest da se na predmet spora radi kojeg se pokreće parnica osigura od utjecaja stranaka u tolikoj mjeri da jedna od stranaka ne stekne nepripadnu prednost, u smislu da samo vođenje postupka postane bespredmetno. U skladu s navedenim sudu se mora dati mogućnost da u slučaju kad se za predmet osiguranja ne pokrene parnica, odnosno kad je predlagatelj osiguranja izgubio interes za vođenje parnice ili kad je spor pravomoćno riješen da po službenoj dužnosti pokrene postupak ukidanja privremene mjere.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 37.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 38.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 39.
Odredbom se vrši usklađenje s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 40.
Stavkom 1. predloženog članka propisana je primjena odredbi Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 i 131/20) na postupke u tijeku. Stavkom 2., 3. i 4. predloženog članka propisana je primjena određenih odredbi ovoga Zakona na postupke koji su pokrenuti prije njegova stupanja na snagu, a primjena navedenih odredbi neće utjecati na prava stranaka jer se radi o procesnim odredbama, odredbama o zaštiti potrošača kako se ovrha ne bi provela na temelju ništetnih odredaba potrošačkog ugovora ili se radi o postupku pokrenutom radi određivanja ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, ako do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješenje o ovrsi nije doneseno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 41.
Predložena odredba uređuje provedbu ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima pokrenute prije stupanja na snagu ovog zakona, kao i ovrhu na temelju privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje. S obzirom na to da predloženim izmjenama i dopunama poslodavci i drugi isplatitelji stalnih novčanih primanja prestaju biti sudionici u postupcima izvansudske ovrhe, potrebno je regulirati prijelazne situacije, tj. kad dođe do prekida radnog odnosa kod poslodavca koji je prema trenutno važećim odredbama provodio izvansudsku ovrhu, dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na plaći, odnosno drugim stalnim novčanim primanjima, a koje sadrži nalog za ispunjenje određene novčane tražbine i ima potvrdu ovršnosti Agenciji na izravnu naplatu te zakonsko uzdržavanje djeteta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 42.
Odredbom ovoga članka određuje se rok u kojem ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi podzakonski akt (pravilnik) propisan ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 43.
Odredbom se propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, osim odredbe članka 22. koja stupa na snagu 1. rujna 2023. uslijed razvijanja potrebnog sustava od strane Agencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Značenje pojedinih izraza
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja:
1. izraz »tražbina« označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje,
2. izraz »ovrhovoditelj« označava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
3. izraz »predlagatelj osiguranja« označava osobu koja je pokrenula postupak radi osiguranja neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
4. izraz »ovršenik« označava osobu protiv koje se tražbina ostvaruje,
5. izraz »protivnik osiguranja« označava osobu protiv koje se tražbina osigurava,
6. izraz »stranka« označava ovrhovoditelja i ovršenika te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja,
7. izraz »sudionik« označava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njezinu pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes,
8. izraz »rješenje o ovrsi« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen ovršni prijedlog ili kojim se ovrha određuje po službenoj dužnosti,
9. izraz »rješenje o osiguranju« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za osiguranje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje osiguranje,
10. izraz »sudski ovršitelj« označava sudskoga službenika koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja,
11. izraz »poljodjelac« označava osobu kojoj je poljoprivredna proizvodnja pretežni izvor prihoda,
12. izraz »banka« označava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa,
13. izrazi »javno ovjerovljena isprava« ili »ovjerovljena isprava« označavaju ispravu na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima,
14. izraz »Financijska agencija« (u daljnjem tekstu: Agencija) označava pravnu osobu koja provodi ovrhu prema odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na
novčanim sredstvima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dostava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni bilježnici, odvjetnici, liječnici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću.
(4) Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava se obavlja na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.
(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.
(7) Kada se dostava obavlja isticanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, na adresu iz stavaka 4. do 6. ovoga članka dostavit će se obavijest o danu isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova ubacivanjem u poštanski sandučić.
(8) Kada je to moguće, obavijest iz stavka 7. ovoga članka dostavlja se i u osobni korisnički pretinac fizičke osobe kojemu se pristupa putem središnjeg internetskog mjesta za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske (Središnji državni portal).
(9) Iznimno od odredbi ovoga članka, kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije, ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku.
(10) U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu protivniku osiguranja može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove javnobilježničke dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu.
(11) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku osiguranja tražbine, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa protivnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno tijelo nije poznato, vratit će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih javnih bilježnika.
(12) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnoga bilježnika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni bilježnik, na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela, putem davatelja poštanskih usluga ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.
(13) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih bilježnika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaćaju javnobilježničke pristojbe. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove postupka.
(14) Javni bilježnik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. Javnog bilježnika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijašnje stanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
(1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka. Ponavljanje postupka nije dopušteno, osim u slučaju iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Troškovi postupka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
(1) Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
(2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti.
(3) Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava.
(4) Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
(5) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.
(6) Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka.
(7) O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja.
(8) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun.
(9) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(10) Iznos, rokove te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz stavka 9. ovoga članka utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(11) Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Novčana kazna i kazna zatvora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
(1) Kad je ovim Zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna. Zatvorska kazna predviđena ovim Zakonom izriče se od petnaest dana do tri mjeseca. Sud tijekom postupka može istoj osobi izreći više zatvorskih kazni za različita kažnjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku ovrhe ili osiguranja ne može prijeći šest mjeseci.
(2) Ako se novčana kazna izriče pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.
(3) Ako se osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ne pokori nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.
(4) Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se zatvorska kazna može izreći kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može pojedinačno izreći u trajanju do tri mjeseca, s time da ukupni zbroj pojedinačno izrečenih zatvorskih kazni u istome ovršnom postupku ne može prijeći šest mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Sud može zaprijetiti novčanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizičkim osobama novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili kazniti novčanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizičke osobe:
1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu određene radnje s ciljem skrivanja, oštećenja ili uništenja imovine ovršenika ili protivnika osiguranja,
2. ako poduzmu čine nasilja ili čine kojima mogu teško oštetiti ili ugroziti prava, sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja,
3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja,
4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovršitelj ili druge ovlaštene osobe ometaju u provedbi ovršnih radnji ili radnji osiguranja,
5. te u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
(7) Zatvor iz stavka 6. ovoga članka može, na temelju jedne odluke kojom je određen, trajati najduže trideset dana. Tijekom istoga postupka može se, u slučaju potrebe, protiv iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora određenoga protiv neke osobe tijekom istoga postupka ne može biti duže od šest mjeseci.
(8) Sud će kazniti novčanom kaznom do 5.000,00 kuna fizičku osobu, odnosno do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke ako je on odgovoran za vrijeđanje suda. Na tu novčanu kaznu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka.
(9) Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.
(10) Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.
(11) Novčana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga članka bez utjecaja su na kaznenu odgovornost osoba koje su u ovršnom postupku ili postupku osiguranja kažnjene novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali će se kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.
(12) Sud može zaprijetiti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz stavka 6. ovoga članka i u slučaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili fizička osoba mogla počiniti kažnjivu radnju iz stavka 6. točke 1. do 5. ovoga članka, pri čemu može tim osobama naložiti ili zabraniti poduzimanje određenih radnji.
(13) Sud će pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne, primijeniti blažu kaznu ako se njome može ostvariti ista svrha.
(14) O kažnjavanju novčanom kaznom i zatvorskom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.
(15) Žalba iz stavka 14. ovoga članka odgađa ovršnost rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost davanja podataka o dužniku
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
(1) Na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva
− Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je dati podatke o tome je li neka fizička osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog tjelesnog oštećenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju,
− Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je dati podatke o tome je li neka osoba u evidenciji o registriranim i označenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta na tom vozilu,
– Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu rođenja, dati podatak o broju osobne iskaznice,
− Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri, dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji dužno je dati podatke o tome ima li neka osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima,
− lučka kapetanija dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i očevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,
− tijelo nadležno za katastarsku evidenciju dužno je dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu,
− poslodavac ili isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je dati podatak o tome na koji način osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje,
− drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili očevidniku koji vodi upisana kao imatelj određenog prava.
(2) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.
(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu namjerava pokrenuti ovršni postupak, dati podatke iz članka 217. ovoga Zakona.
(4) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka nisu dužne postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje.
(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji.
(6) Osobe i tijela iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ne smiju obavijestiti dužnika o tome da su podaci traženi.
(7) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede dužnosti iz stavaka 1. do 3. i 6. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ovrha na imovini strane države
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
(1) Na imovini strane države u Republici Hrvatskoj ne može se odrediti ni provesti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za vanjske poslove, osim ako je strana država pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.
(2) Ako uz prijedlog kojim se pokreće postupak na imovini strane države u Republici Hrvatskoj nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak strane države, sud će prijedlog odbaciti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijenos tražbine ili obveze
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 32.
(1) Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.
(3) Ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijedlog za ovrhu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 39.
(1) Prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati:
– oznaku suda,
– ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka,
– ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj,
– naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu,
– ovršni zahtjev i
– potpis podnositelja.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave uz podatke iz stavka 1. ovoga članka mora prije ovršnog zahtjeva sadržavati nalog ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima (platni nalog).
(3) Ovršni zahtjev mora sadržavati:
– naznaku ovršne isprave, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave,
– tražbinu čije se ostvarenje traži,
– sredstvo kojim ovrhu treba provesti,
– prema potrebi predmet u odnosu na koji ovrhu treba provesti i
– druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovršenika, sud ili javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovršenika ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kojoj osobni identifikacijski broj nije određen u ovršnoj ispravi, ako su ovršenici suvlasnici zgrade, a ovrha se određuje isključivo na sredstvima zajedničke pričuve ili ako je ovršenik stečajna masa iza stečajnog dužnika koja nije upisana u sudski registar, a ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovrhovoditelja, sud ili javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovrhovoditelja ako su ovrhovoditelji suvlasnici zgrade, a radi se o tražbini koja se naplaćuje u korist sredstava zajedničke pričuve ili ako je ovrhovoditelj stečajna masa iza stečajnog dužnika koja nije upisana u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 39.a
(1) Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji podnosi fizička osoba može se fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije koja će ga elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava.
(4) Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.
(5) Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora se opisati tražbina iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojna isprava na temelju koje se predlaže ovrha.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom obrasce iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rješenje o ovrsi
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 41.
(1) U rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni ovršna isprava, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
(2) Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će:
1. naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,
2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima,
3. odmjeriti nastale troškove,
4. posebno naznačiti predvidive troškove.
(3) Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:
− upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,
− upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku iz stavka 2. točke 1. ovoga članka nije dužan namiriti predvidive troškove postupka,
− upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. ovoga Zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. ovoga Zakona, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju.
(4) Rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu.
(5) Rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku.
(6) Sud neće po službenoj dužnosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomoćnoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi, javnobilježničkoj odluci ili javnobilježničkoj ispravi samo zato što na tim ispravama nije bilo potvrde o ovršnosti u vrijeme odlučivanja, odnosno neće odbiti ovršni zahtjev samo zato što tražbina utvrđena tim ispravama nije stekla svojstvo ovršivosti.
(7) Rješenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Razlozi za protuovrhu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 62.
(1) Nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio:
1. ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka,
2. ako je tijekom ovrhe namirio ovrhovoditelju novčanu tražbinu izvan ovrhe tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je rješenje o ovrsi pravomoćno ukinuto i prijedlog za ovrhu odbačen ili odbijen, odnosno ako je rješenje o ovrsi pravomoćno preinačeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe pravomoćno proglašena nedopuštenom.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka sud neće prihvatiti ako se u pogledu onoga što je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraćanje više nije moguće, a u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka i ako ovršenik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže da je ovrhovoditeljevu tražbinu namirio izvan ovrhe, odnosno ako ta činjenica nije općepoznata ili se njezino postojanje ne može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
(3) Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio određeni novčani iznos, ovršenik u prijedlogu za protuovrhu može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa, a u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka i posebnu naknadu u visini od 400,00 kuna ako je pozvao ovrhovoditelja da mu iznos plaćen izvan ovrhe vrati u roku od osam dana od poziva na povrat, a ovrhovoditelj to nije učinio.
(4) Prava na naknadu štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može ostvarivati u posebnoj parnici.
(5) Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana provedbe ovrhe.
(6) Ovršenik ne može prije proteka roka iz stavka 5. ovoga članka svoju tražbinu ostvarivati u parničnom postupku, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Ako je ovršni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, protuovrha nije dopuštena, već ovršenik svoja moguća prava može ostvarivati u posebnoj parnici.
(8) Ako je ovrha provedena bez sudjelovanja suda, prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može podnijeti sudu koji bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe protiv ovršenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 65.
(1) Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,
2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,
5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenikje uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,
11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
(3) Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno.
(4) Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe.
(5) Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe.
(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 80.b
(1) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
(2) Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Davanje osiguranja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 99.
(1) U elektroničkoj javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu.
(2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje osiguranje u sudski, odnosno javnobilježnički polog.
(3) U prodaji elektroničkom javnom dražbom ne primjenjuje se odredba članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena Agencija će vratiti jamčevinu na temelju naloga suda za prijenos novčanih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Završetak elektroničke javne dražbe i dosuda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 103.
(1) Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje.
(2) Nakon završetka elektroničke javne dražbe Agencija je dužna bez odgode obavijestiti sud o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi, prikupljenim ponudama i drugim potrebnim podacima, osim u slučaju iz članka 102. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Nakon primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga članka sudac utvrđuje koji je kupac ponudio najveću cijenu i da su ispunjene pretpostavke da mu se dosudi nekretnina.
(4) O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama Agencije.
(5) Smatrat će se da je rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećega dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči. Te osobe imaju pravo tražiti da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rješenja.
(6) U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen ili koji će im biti određen. U tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Jamčevina
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 132.e
(1) U elektroničkoj dražbi, kao ponuditelji, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu i podnijele prijavu za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Jamčevina se uplaćuje na poseban račun iz članka 132.c stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Prijava za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi mora sadržavati: broj predmeta ovrhe, podatke o ponuditelju, podatke potrebne za kontakt, način plaćanja jamčevine, kao i druge potrebne podatke.
(3) Nakon uplate jamčevine, a prilikom prve prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi Agencija će ponuditelju dodijeliti i dostaviti identifikator pod kojim je ponuditelj ovlašten anonimno sudjelovati u elektroničkoj dražbi.
(4) Novčana sredstva s osnova jamčevine Agencija će vratiti uplatitelju jamčevine na temelju naloga za prijenos novčanih sredstava koji će Agenciji dostaviti sud.
(5) Iznos, način uplate i način povrata jamčevine, oblik i sadržaj prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi te postupak dodjele identifikatora iz stavka 3. ovoga članka propisat će pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Stjecanje založnog prava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 161.
(1) Ovrha radi naplate novčane tražbine na vozilu određuje se na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave i izvatka iz evidencije o registriranim i označenim vozilima.
(2) Primjerak rješenja o ovrsi sud dostavlja policijskoj upravi kod koje se vodi evidencija o registriranim i označenim vozilima radi provedbe zabilježbe ovrhe.
(3) Primjerak rješenja o ovrsi sud će dostaviti i Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima radi provedbe odgovarajućeg upisa.
(4) Zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe založno pravo na vozilu.
(5) Prednosni red založnog prava iz stavka 3. ovoga članka računa se od dana dostave rješenja o ovrsi policijskoj upravi.
(6) Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva na vozilu niti upis tereta na tom vozilu na temelju raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta. Raspoložbe učinjene protivno ovoj zabrani nemaju pravnog učinka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Predaja vozila kupcu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 164.
(1) Kupac je dužan položiti kupovninu i preuzeti vozilo odmah nakon zaključenja dražbe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Odredbe članka 151. stavaka 2., 3., 4. i 6. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će zaključkom ovlastiti kupca da na temelju toga zaključka zatraži od policijske uprave svoga prebivališta ili sjedišta izdavanje knjižice vozila i prometne dozvole. Zaključak treba sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje knjižice vozila i prometne dozvole.
(3) Zaključak iz stavka 2. ovoga članka neće se dostaviti ovršeniku ako je kupac u kupnji sudjelovao anonimno, izdvojit će se iz spisa i čuvati kao i ostale isprave u sudu koje su pokrivene službenom tajnom.
(4) Kupac postaje vlasnikom vozila njegovom predajom.
(5) Sud će posebnim zaključkom odrediti brisanje prava vlasništva ovršenika na prodanom vozilu u evidenciji o registriranim i označenim vozilima policijske uprave u kojemu je ono bilo upisano, te brisanja založnog prava u Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima. Tim će zaključkom odrediti i brisanje prava drugih osoba na vozilu koja prestaju prodajom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vođenje očevidnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 169.
(1) Agencija vodi očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku. Očevidnik se vodi o svim nekretninama koje se prodaju u ovršnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna.
(2) Očevidnik o nekretninama iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o strankama, katastarskoj čestici, katastarskoj općini, površini i adresi nekretnine, što u naravi predstavlja, koje su veličine pojedini njezini dijelovi, procijenjenoj vrijednosti nekretnine i drugim uvjetima prodaje.
(3) Očevidnik o pokretninama iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o strankama, podatke kojima se ona može identificirati ako se radi o pojedinačno određenoj stvari, odnosno o njezinoj vrsti, količini i kvaliteti ako se radi o stvarima određenima po rodu i količini prema podacima iz zapisnika o pljenidbi, o procijenjenoj vrijednosti pokretne stvari, drugim uvjetima prodaje i ročištu za dražbu.
(4) U očevidniku će se naznačiti i gdje se, kada i kako stvar može razgledati.
(5) Očevidnik je javan. Dostupnost podataka upisanih u očevidnik osigurat će se preko interneta.
(6) Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja očevidnika iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, način i rokove dostave podataka, obrasce za dostavu podataka te način zaštite identiteta stranke propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izjašnjenje ovršenikova dužnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 181.
(1) Sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, zatražiti od ovršenikova dužnika da se u roku koji odredi sud očituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu tražbinu i je li voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu tražbinu uvjetovana ispunjenjem neke druge obveze.
(2) Prijedlog za očitovanje ovršenikova dužnika ovrhovoditelj može spojiti s ovršnim prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do prijenosa tražbine.
(3) Očitovanje ovršenikova dužnika dostavit će se ovrhovoditelju bez odgode.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
4. Posebne odredbe o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Primjena odredaba ove glave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 196.
U ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe odjeljaka 1. do 3. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rješenje o ovrsi
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 197.
(1) Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
(3) Rješenje o ovrsi odnosi se i na povećanje plaće do kojega dođe nakon dostave rješenja o ovrsi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ovrha kada pravo na uzdržavanje ima više osoba
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 198.
(1) Ako pravo na zakonsko uzdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja prema istom ovršeniku ima više osoba, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio plaće koji može biti predmet ovrhe, ovrha se određuje i provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina.
(2) Ako nakon započete provedbe ovrhe na plaći, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi prijedlog za ovrhu na tražbini iz stavka 1. ovoga članka, sud će prije doneseno rješenje o ovrsi izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stavka 1. ovoga članka i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim ovrhovoditeljima.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, rješenje o ovrsi dostavlja se i ranijem ovrhovoditelju koji protiv rješenja ima pravo žalbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Mjesto isplate
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 199.
(1) Tražbine za koje nije propisano bezgotovinsko plaćanje ovrhovoditelj naplaćuje neposredno na blagajni na kojoj se ovršeniku isplaćuje plaća.
(2) Ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplaćuje putem davatelja poštanskih usluga, na adresu koju naznači ili na određeni račun kod banke, uz odbitak troškova za obavljenu poštansku uslugu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prestanak rada
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 200.
(1) Kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi.
(2) Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
(3) Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti ovrhovoditelja, određujući mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu.
(4) Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud u roku koji mu je određen o novom poslodavcu, sud će obustaviti ovrhu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih obroka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 201.
(1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka.
(3) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku.
(4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 200. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zapljena po pristanku dužnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 202.
(1) Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.
(2) Isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona, a poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset dana od dana njezina primitka.
(3) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.
(5) Isprava iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.
(6) Odredbe stavaka 1. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na jamca ako je dao suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Za dopuštenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka mjerodavni su činjenično stanje i podaci iz članka 173. stavka 3. ovoga Zakona u vrijeme potvrde te izjave kod javnog bilježnika.
(8) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(9) Poslodavac će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao vjerovnik, odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(10) Poslodavac će nastaviti provoditi ovrhu na zahtjev i u korist osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao vjerovnik u slučaju iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona na način da će zastati s isplatama, a presliku isprave kojom se dokazuje da je tražbina prenesena ili da je na drugi način prešla na novog vjerovnika dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona.
(11) Poslodavac će provoditi ovrhu na zahtjev ovrhovoditelja protiv osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona, na način da će u odnosu na novog ovršenika postupiti kao da mu je dostavljeno rješenje o ovrsi kojim je određena pljenidba određenog dijela plaće.
(12) Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 210. ovoga Zakona.
(13) Ako poslodavac u roku od 60 dana od dana kada mu je dostavljena isprava iz stavka 10. ili 11. ovoga članka ne zaprimi drukčiju odluku suda, nastavit će s isplatama plaća u korist novog ovrhovoditelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Primjena odredaba ovoga odjeljka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 203.
Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim novčanim primanjima ovršenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5. Posebne odredbe o ovrsi na novčanoj tražbini po računu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost Agencije i banke
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 213.
Na odgovornost Agencije ili banke zbog nepostupanja po rješenju o ovrsi, zadužnici ili zahtjevu za izravnu naplatu na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 201. ovoga Zakona.
6. Zadužnica i bjanko zadužnica
7. Provedba ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
8. Mjerodavne odredbe u postupcima za naplatu novčane tražbine na novčanim sredstvima na računu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Opseg ovrhe na novčanim sredstvima na računu pravne osobe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 244.
(1) Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine prema pravnoj osobi može se provesti na svim sredstvima na njezinim računima kod banke, a i na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koja ona ima na deviznom računu.
(2) Ovrha na novčanim sredstvima na računu države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kod banaka te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koje te osobe imaju na deviznom računu, ne može se odrediti ako su ta sredstva nužna za obavljanje osnovnih zadaća tih pravnih osoba.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na pravne osobe tih tijela iz navedene odredbe.
(4) Sud će, na prigovor pravne osobe, odnosno tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, saslušati stranke, a po potrebi provesti i druge dokaze o okolnostima od kojih zavisi primjena odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Nakon provjera iz stavka 4. ovoga članka sud će rješenjem odrediti iznose do kojih se u određenim razmacima može provoditi ovrha radi naplate tražbine ovrhovoditelja.
(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka ne odgađa njegovu provedbu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nadležnost javnih bilježnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 278.
(1) Javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Javni bilježnik provodi postupovne radnje u ovršnom postupku, u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupanje u povodu prijedloga
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 281.
(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu,
2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici,
3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka otpremit će se na adresu iz članka 8. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovoga Zakona.
(4) Ako nakon otpreme obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(5) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijedit će predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(6) Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.
(7) Javni bilježnik će donijeti i dostaviti rješenje o ovrsi sukladno odredbama stavka 4. ovoga članka, ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbama stavaka 5. i 6. ovoga članka, najkasnije u roku od 30 dana, računajući od isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, odnosno od dana zaprimanja prijedloga u slučaju stavaka 5. i 6. ovoga članka.
(8) Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.
(9) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(10) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 8. i 9. ovoga članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvansudska ovrha
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 284.
(1) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.
(2) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.
(3) Predajom rješenja o ovrsi isplatitelju stalnoga novčanog primanja, odnosno dostavom naloga Agencije banci iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika prema banci za isplatu novčanih sredstava na računu, odnosno na novčanoj tražbini ovršenika prema isplatitelju stalnoga novčanog primanja.
(4) Agencija je u povodu rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka dužna postupati kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud, a isplatitelj stalnoga novčanog primanja je u povodu rješenja o ovrsi iz stavka 2. ovoga članka dužan postupati kao po ispravi iz članka 202. ovoga Zakona.
(5) Tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
(6) Ako tijekom izvansudske ovrhe dođe do promjene vjerovnika odnosno dužnika, Agencija će na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 209. stavka 8. do 12. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nadležni sud
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 287.
(1) U slučajevima iz članka 281. stavka 2. i 8., članka 282. stavaka 2., članka 284. stavka 5. i članka 286. stavka 5. ovoga Zakona javni bilježnik će spis proslijediti sudu koji bi bio stvarno i mjesno nadležan da je ovrha predložena na temelju ovršne isprave. Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika, pravne osobe i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeđuje općinskom sudu mjesno nadležnom prema adresi sjedišta iz upisnika. Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeđuje općinskom sudu mjesno nadležnom prema adresi iz prijedloga. Kada je ovršenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim ovlastima koja djeluje na cijelom državnom području, spis se prosljeđuje općinskom sudu na čijem području ovrhovoditelj ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj. Ako ovrhovoditelj nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike Hrvatske spis se prosljeđuje općinskom sudu u Zagrebu, a za ovrhu protiv drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na čijem je području njihovo sjedište.
(2) U slučaju iz članka 282. stavka 3. ovoga Zakona javni bilježnik će spis proslijediti sudu koji bi bio stvarno nadležan u parničnom postupku.
(3) Dostava prema odredbi članka 8. stavka 6. ovoga Zakona obavlja se na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Primjena odredaba o ovrsi
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 290.
(1) Na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.
(2) Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b ovoga Zakona.
(3) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos glavnice od 40.000,00 kn, bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ročište u povodu prijedloga i sporazum stranaka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 301.
(1) Na prijedlog jedne ili obiju stranaka sud će odrediti ročište, na kojem će u zapisnik utvrditi sporazum stranaka o postojanju tražbine predlagatelja osiguranja i vrijeme njezina dospijeća te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz članka 300. ovoga Zakona, u ovisnosti o predmetu osiguranja, osigura ta novčana tražbina zasnivanjem založnoga prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta osiguranja koja će u ovršnom postupku biti osnova za utvrđivanje vrijednosti predmeta osiguranja radi njegova unovčenja.
(2) Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stavka 1. ovoga članka ima snagu sudske nagodbe.
(3) Novčana tražbina iz stavka 1. ovoga članka može biti izražena i u kunskoj protuvrijednosti određenoga iznosa utvrđenoga u stranoj valuti.
(4) Stranke mogu osigurati i nenovčanu tražbinu predlagatelja osiguranja tako da u sporazumu iz stavka 1. ovoga članka utvrde njegovu novčanu protuvrijednost. Osiguranje će se odrediti i provesti radi osiguranja novčane protuvrijednosti nenovčane tražbine. Ako stranke u sporazumu iz stavka 1. ovoga članka drukčije ne odrede, nenovčana tražbina ne prestaje sklapanjem toga sporazuma.
(5) Nakon dospijeća nenovčane tražbine iz stavka 4. ovoga članka predlagatelj osiguranja može, po svom izboru, tražiti ovrhu radi ostvarenja nenovčane tražbine ili ovrhu radi naplate njegove nenovčane protuvrijednosti. Ako se u postupku ovrhe radi naplate novčane protuvrijednosti nenovčane tražbine predlagatelj osiguranja makar i djelomice namiri, prestaje u cijelosti njegova nenovčana tražbina i smatrat će se da predlagatelj osiguranja ima prema protivniku samo novčanu tražbinu koja odgovara nenamirenom dijelu novčane protuvrijednosti nenovčane tražbine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ukidanje privremene mjere
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 353.
(1) Ako predlagatelj osiguranja u određenom roku nije podnio tužbu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je određena privremena mjera proteklo, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.
(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prekršaji
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 365.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbi članka 212. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prekršaji osoba i tijela koje su dužne davati podatke o dužniku
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 366.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako u roku od osam dana ne dostavi podatke iz članka 18. stavka 1. i 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u tijelu ili u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prekršaji ovršenikova dužnika, odnosno osobe kod koje se nalazi ovršenikova imovina
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 367.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o činjenicama iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o činjenicama iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave