Cilj politike

Prioritet

SWOT analiza (za svaki prioritet)

Obrazloženje (sažetak)

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti

Poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa

Snage

Ribolov na moru

Ribolov na slatkim vodama

 Koordinirane akcije korištenjem dronova i plovila u kontroli ribarstva

Održiva ulaganja u infrastrukturu, posebno ribarske luke i iskrcajna mjesta će omogućiti stvaranje potrebnih preduvjeta ribarima za obavljanje djelatnosti, povećati kvalitetu, kontrolu i sljedivost ulova, poboljšati sigurnosti i radne uvjete te doprinijeti jačanju održivog plavog gospodarstva. Ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta će doprinijeti usklađenosti s obvezom iskrcavanja ulova u cijelosti i ojačati strategije za stvaranje dodane vrijednosti nedovoljno iskorištenog ulova, kao i doprinijeti provedbi Direktive (EU) 2019/904 i Direktive (EU) 2019/883. U novom programskom razdoblju dosadašnji koncept ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta dodatno će se osnažiti usmjeravanjem potpore u uspostavu sabirnog centra s potrebnom logistikom za prikupljanje dijela ulova koji proizlazi iz pune provedbe obveze iskrcaja kao i pogonom za proizvodnju ribljeg brašna, kako je opisano u okviru Prioriteta 2, specifičnog cilja 2, ali i za odlaganje/prikupljanje sakupljenog morskog otpada (uključujući izgubljenih ribolovnih alata). Što se tiče ribarske flote, mjere potpore potrebne su kako bi se riješio nedostatak modernizacije koji se odražava u starosti plovila, neučinkovitoj i zastarjeloj opremi i skladištima te motorima visoke potrošnje i onečišćenja. Poseban napor potrebno je uložiti u poticanje energetske učinkovitosti na plovilima kako bi se ublažile klimatske promjene i doprinijelo dekarbonizaciji i održivom plavom gospodarstvu, uzimajući u obzir broj starih plovila koja koriste velike količine goriva s visokom razinom emisije. Nadalje, a s obzirom na starost ribarske flote, nužno je podupirati ulaganja u unaprjeđenje higijene, zdravlja i sigurnosti te uvjeta rada ribara kroz ulaganja u plovila i opremu. Konkurentnost i održivost sektora ribarstva ovisi o maksimalizaciji vrijednosti te stvaranju dodane vrijednosti proizvoda kroz promicanje kvalitete ulova te poticanju diversifikacije na povezane i komplementarne aktivnosti kako bi se stvorile nove mogućnosti prihoda u sektoru ribolova, posebno u kontekstu malog priobalnog ribolova te doprinijelo prilagodbi sektora klimatskim promjenama. Za poticanje međugeneracijske obnove i zadržavanja mladih u ribarstvu, poticat će se pokretanje poslovanja mladih ribara kroz potporu za prvo stjecanje ribarskog plovila.  

Kako bi se učinkovitije održavala ravnoteža između ribolovnog kapaciteta i mogućnosti, podupirat će se trajno povlačenje iz ribolova ribarskih plovila koja pripadaju segmentima flote koji nisu učinkovito uravnoteženi s ribolovnim mogućnostima dostupnima tom segmentu. Podupirat će se i smanjenje ribolovnog napora kroz otkup prava obavljanja ribolova određenim ribolovnim alatima.

Potporom privremenoj obustavi, kao dodatnoj mjeri drugim mjerama upravljanja resursima, kao što je mjera trajne obustave ribolovne aktivnosti, osigurat će se da njena provedba nastavi biti ograničena i usmjerena na zaštitu određenih vrsta kad se za to ukaže potreba, u svrhu zaštite ribolovnih resursa. Prvenstveno će mjera biti usmjerena na obustave ribolova radi zaštite mrjestilišta i rastilišta morskih organizama, sve na temelju znanstvenih i stručnih podloga i dokaza. Uz zaštitu resursa, ovom mjerom doprinijet će se primjerenom životnom standardu ribara, nadoknadom gubitaka uslijed ograničenja obavljanja ribolova i poticati održavanje zaposlenosti u sektoru ribolova.

Izvješće o floti i pripadajući Akcijski plan svakako su osnovni alat za usmjeravanje mjera koje za cilj imaju usklađivanje ribolovnog kapaciteta s ribolovnim mogućnostima. Obzirom da se ova analiza radi na godišnjoj razini za prethodnu godinu, Izvješće o floti za 2020. godinu, može u početnom razdoblju provedbe Programa usmjeriti mjere u one segmente flote koji su trenutno ocijenjeni kao segmenti izvan ravnoteže. Ipak, Program u tom smislu mora zadržati dovoljnu fleksibilnost za buduće razdoblje kako bi se omogućilo preusmjeravanje sredstava u one segmente gdje se takva intervencija pokaže najpotrebnijom.

Poticanjem osiguranja ribarskih plovila i naknadama za štete od predatora nanesenim ulovu i ribolovnim alatima pridonijet će se stabilizaciji prihoda ribara i održivosti sektora. Uz to, poticanjem osiguranja poticat će se kultura upravljanja rizikom s obzirom na osjetljivost ribarstva na negativne klimatske događaje te druge vanjske faktore koji mogu uzrokovati značajne gubitke, a na koje ribari ne mogu utjecati, čime će se doprinijeti prilagodbi sektora klimatskim promjenama u skladu sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama koja  proširenje kapaciteta i modela za pokrića rizika povezanih s klimatskim promjenama definira kao mjeru visoke važnosti. Iz analize, kao i iz preporuke u okviru provedenog srednjoročnog vrednovanja OP-a za 2014.-2020., proizlazi i potreba za jačanjem inovacija u sektoru ribarstva kako bi se poboljšala suradnja između istraživanja i prakse te olakšala digitalna tranzicija. Navedeno će uključivati potporu razvoju novih ili znatnom unaprjeđenju postojećih proizvoda i opreme, procesa i tehnika te upravljanja i sustava organizacije. Tu suradnju će ojačati potpora stvaranju partnerstva između znanstvenika i ribara u prikupljanju podataka i upravljanju, studijama, pilot projektima, širenju znanja, istraživanja i primjera najbolje prakse.

Uzimajući u obzir da ekološka mreža u Republici Hrvatskoj obuhvaća veliki dio kopnenih voda i teritorijalnog mora, postoji potreba za zaštitom i obnovom biološke raznolikosti te morskih i slatkovodnih ekosustava pomoću boljeg upravljanja i mjera očuvanja, uključujući izradu i ažuriranje planova upravljanja ribolovnim aktivnostima za lokacije Natura 2000 i posebna zaštićena područja, kao i njihovu obnovu i praćenje. U smislu ograničavanja utjecaja ribolova na morski okoliš, uključujući sprječavanje i smanjenje neželjenog ulova, podupirat će se unaprjeđenje selektivnosti ribolovnih alata te eliminacija odbačenog ulova, kao i druge aktivnosti koje doprinose zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava te jačanju plavog gospodarstva. Ove aktivnosti obuhvaćaju između ostaloga aktivnosti sakupljanja izgubljene ribolovne opreme i alata i prikupljanja morskog otpada, a što je u skladu i sa preporukom proizašlom iz srednjoročnog vrednovanja OP-a za 2014.-2020. Potrebno je podupirati i podizanje razine svijesti o zaštiti okoliša i prirode, očuvanju bioraznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi istima, a kako bi se ribarska zajednica što više uključila u zaštitu i obnovu resursa.

U svrhu poticanja provedbe ZRP-a i upravljanja ribarstvom, potrebno je osigurati i poboljšati prikupljanje kvalitetnih podatka pomoću tehnoloških poboljšanja i jačanja suradnje između uključenih dionika kroz jačanje svijesti o važnosti prikupljanja podataka.

U skladu sa stečenim iskustvima i naučenim lekcijama, kao i prema preporuci proizašloj iz srednjoročnog vrednovanja OP-a za 2014.-2020., radi dodatnog unaprjeđenja sustava kontrole u ribarstvu i jačanja održivog plavog gospodarstva kroz digitalizaciju, potrebno je dodatno podupirati poboljšanje aktivnosti praćenja, kontrole i nadzora nadležnih tijela i ostalih dionika uključenih u sustav kontrole.

S obzirom na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa i obavezu kontrole istog potreba je za nabavom većeg plovila-broda za višednevni boravak na moru jer trenutna plovila ne osiguravaju siguran izlazak i duži boravak u morskom prostoru isključivog gospodarskog pojasa. Dosadašnja iskustva  upotrebe dronova u provedbi kontrola nepobitno potvrđuju njihovu vrijednost pri operativnom planiranju i provedbi kontrola na moru. Dronovi kao pomoćni alati prilikom obavljanja kontrola pogotovo u koordinaciji sa plovilima inspekcijskih službi bitno uvećavaju operativnu sposobnost inspektora i ovlaštenih osoba, što je i primijenjeno u nekoliko slučajeva sankcioniranja nelegalnog ribolova plavoperajne tune u rekreacijskom ribolovu koji bi se teško utvrdili klasičnim postupcima  nadzora i kontrole. Uzimajući u obzir činjenicu kako je kontrola rekreacijskog ribolova gorući problem u EU, a da takva plovila nemaju obavezu opremanjem sustavima za praćenje plovila upotreba dronova i buduća nadogradnja postojećih dronova znatno će unaprijediti kontrolu svih oblika ribolova, a naročito poboljšati kontrolu rekreacijskog ribolova

Slabosti

Morski ribolov

 Ukupan ribolovni kapacitet u GSA 17 (od strane svih sudionika u ribolovu) premašuje raspoložive resurse u demerzalnom ribolovu.

Slatkovodni ribolov

Prilike

Morski ribolov

 Korist od razmjene iskustava suradnjom među sektorom (omogućavanje udruživanja u konzistentnom pružanju tehničke i administrativne podrške svojim članovim u smislu olakšavanja sudjelovanja u provedbi ZRP-a i pripadajućih mjera strukturne politike).

 Mogućnost razvijanja tehnika i alata za iskorištavanje stranih vrsta i populariziranje njihovog korištenja kroz partnerstva i suradnju znanstvenika i ribara

 Nadogradnja sustava mitigacijskih mjera za smanjenje ili potpuno izbjegavanje slučajnog ulova osjetljivih vrsta (poput morskih sisavaca, kornjača, morskih ptica i hrskavičnjača) na temelju istraživanja koja su još uvijek u tijeku

  Slatkovodni ribolov

 Daljnji razvoj i uvođenje inovativnih tehnologija za nadzor u ribarstvu te učinkovitije prikupljanje podataka  i izvještavanje

 Jačanje suradnje, koordinacije i razmjene informacija između tijela uključenih u koordinaciju usluga na moru, na nacionalnoj i transnacionalnoj razini, kroz unaprjeđenje CISE-a

 Širenje i promicanje digitalizacije u sustavu nadzora, posebno u odnosu na sljedivost

Prijetnje

Morski ribolov

 Migracija prema sjevernom Jadranu ili dubljem moru hladnoljubljivih vrsta zbog porasta temperature mora

 Porast brojnosti stranih vrsta i utjecaj na domaće vrste zbog porasta temperature mora

 Smanjenje primarne produkcije s posljedicama na brojnost pelagične ribe zbog promjene u cirkulaciji vode zbog termohalinih uzroka

 Narušena sposobnost staništa za pružanje usluga ekosustava bitnih za održavanje gospodarski važnih vrsta

 Narušena socioekonomska stabilnost sektora uslijed klimatskih promjena

Slatkovodni ribolov

 nedostatan interes ribara za sudjelovanje u prikupljanju podataka, posebno za biološku komponentu u kontekstu sudjelovanja ribara u biološkom uzorkovanju, kao i optimalne pokrivenosti ribolovnih putovanja znanstvenim promatračima na ribarskim plovila

 nedostatno razvijena regionalna koordinacija i usklađivanje metoda i procesa za prikupljanje, podnošenje i pristup podacima u okviru EU i GFCM okvira, kao i planova uzorkovanja, posebno za prikupljanje podataka o odbačenom i neželjenom ulovu te slučajnom ulovu osjetljivih vrsta, a u skladu sa novim zahtjevima Uredbe o prikupljanju podataka te preporuka GFCM-a i STECF-a

 nedostatno razvijeni zajednički alati i postupci za provjeru valjanosti za poboljšanje kvalitete podataka,  uključujući neusklađen pristup prikupljanju društveno-ekonomskih podataka i nedostatno usklađen pristup kod određivanja starosti za brojne stokove

 nedovoljno razvijen sustav prikupljanja podataka za rekreacijski i sportski, a s obzirom na opseg rekreacijskog ribolova na Mediteranu i posljedično važnosti bioloških podataka, podataka o naporu i iskrcaju za procjenu učinka ove aktivnosti na stokove

Utvrđivanje potreba na temelju SWOT analize:

Gospodarski ribolov je važna gospodarska aktivnost u RH, a bit će i u financijskom razdoblju 2021.-2027. godine. Treba uzeti u obzir važnost zapošljavanja na obali i otocima, gdje je ribarstvo jedna od rijetkih aktivnosti koje pružaju izvor prihoda tijekom cijele godine.

U tom smislu, uzimajući u obzir SWOT analizu, identificirane su slijedeće potrebe:

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti

Poticanje održivih aktivnosti akvakulture te prerada i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture čime se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji

Snage

Marikultura i slatkovodna akvakultura (horizontalno)

Marikultura

 Porast proizvodnje novih vrsta

 Primjena modernih tehnologija u uzgoju tuna

 Raspoloživost visoko kvalificirane radne snage u uzgoju tuna

 Dobra i transparentna suradnja uzgajivača tuna sa znanstvenim institucijama i aktivno sudjelovanje u radu EU i ostalih strukovnih organizacija  

Slatkovodna akvakultura

 Uspostavljeno domaće tržište za svježu ribu i školjkaše.

 Porast prihvaćanja i konzumacije bijele ribe iz uzgoja

 Napredak u jačanju svijesti dionika sektora o trženju proizvoda ribarstva i mehanizmima trženja.

 Postojanje stalnih kanala prodaje na tržište EU (Italija, Španjolska, Mađarska, Češka, Njemačka) u  nekim segmentima.

 Dobro uspostavljeno tržište plavoperajne tune u Japanu.

 Domaća i inozemna potražnja za toplovodnim vrstama iz uzgoja često je veća od ponude ključnih vrsta

 Dugogodišnja tradicija u prerađivačkoj industriji.

 Dostupnost sirovina za prerađivačku industriju

Sektori marikulture i slatkovodne akvakulture značajni su u ukupnom sektoru ribarstva i akvakulture u Republici Hrvatskoj te su ujedno i povijesno važni. Međutim, sektoru je potrebna modernizacija i poboljšanje uvjeta zdravlja i sigurnosti, kao i ulaganja u postizanje energetski i resursno učinkovitije akvakulture kako bi se, između ostaloga, minimalizirala potrošnja vode. Uz to, ulaganjima u mrjestilišta doprinjet će se pokrivanju potreba uzgojnih kapaciteta, a s obzirom da su trenutni kapaciteti nedostatni i pokrivaju manje od 50% potreba.

Također, kako bi se doprinijelo povećanju konkurentnosti i prilagodbi klimatskim promjenama, postoje značajne potrebe za ulaganjima u povećanje dodane vrijednosti kroz uvođenje novih proizvoda, kao što je uzgoj algi, i razvoj komplementarnih djelatnosti.  

Nadalje, prijelaz na ekološko upravljanje i poticanje ekološkog uzgoja će doprinijeti zaštiti biološke raznolikosti i jedinstvenosti ekosustava u Republici Hrvatskoj. Također, u skladu sa SWOT analizom, akvakulturna uzgajališta mogu pružiti važne ekološke usluge, posebno s obzirom na prisutnost uzgajališta u kopnenim i morskim područjima Natura 2000 te zaštićenim područjima. Kod slatkovodne akvakulture navedeno može obuhvaćati potporu šaranskim ribnjacima kao područjima prepoznatima kao važnim staništima vrsta. Prema tome, slatkovodna uzgajališta koja se većinom nalaze u Natura 2000 područjima zahtijevaju posebnu pažnju te će povezana ulaganja imati utjecaj, ne samo na proizvodnju, već i na zaštitu okoliša i očuvanje tih važnih staništa.

Kao važna potreba utvrđeno je i daljnje unaprjeđenje uvjeta zdravlja i dobrobiti životinja na uzgajalištima, uključujući razvoj najbolje prakse koja se posebno odnosi na zdravlje i potrebe dobrobiti životinja u akvakulturi, inicijative s ciljem smanjivanja ovisnosti akvakulture o veterinarskim lijekovima.

Nadalje, analizom, kao i preporukama proizašlima iz srednoročnog vrednovanja OP 2014.-2020., je utvrđeno da je razina znanja, osobito u pogledu uvođenja inovacija, niska u sektoru akvakulture te je utvrđena potreba za provedbu aktivnosti koje će ojačati širenje i primjenu suvremenih znanja, primjenu održivih i resursno učinkovitih praksi i suvremenih tehnologija proizvodnje s malim negativnim učinkom te praksi i tehnologija uzgoja prilagođenih klimatskim promjenama i zahtjevima Direktive 60/2000/EZ u kontekstu gospodarenja otpadnim vodama, kao što su RAS sustavi, integrirani multitrofički oblici akvakulture i režimi prehrane prilagođeni uvjetima povišene temperature vode. U tom pogledu dodatno postoji potreba i za savjetodavnim i edukativnim uslugama koje će poduprijeti postizanje usklađenosti sa zakonodavnim okvirom na području zaštite okoliša, standarda u području zdravlja i dobrobiti te promicati mjere prilagodbe klimatskim promjenama.

Također, u svrhu rješavanja pitanja manjka dostupnih podataka i informacija o ključnim pokazateljima vezanim uz okoliš/klimatske uvjeta koja proizlaze iz analize,  utvrđena je potreba za podupiranje unaprjeđenja alata za prikupljanje podataka, platformi za integrirano upravljanje podacima te sustava za prijenos znanja i informacija koji su usmjereni na korisnika (uzgajivače).

Kroz poticanje osiguranja u akvakulturi poticat će se kultura upravljanja rizikom s obzirom na osjetljivost akvakulture na negativne klimatske događaje te druge vanjske faktore koji mogu uzrokovati značajne gubitke, a na koje uzgajivači ne mogu utjecati, čime će se doprinijeti prilagodbi sektora klimatskim promjenama. Akvakultura je prepoznata kao sektor osobito ranjiv u odnosu na klimatske promjene te Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, kao jedan od odgovora  na smanjenje visoke ranjivosti, identificira i  proširenje kapaciteta i modela za pokrića rizika povezanih s klimatskim promjenama, kao mjeru visoke važnosti.

Također, naknadama za štete od predatora pridonijet će se stabilizaciji prihoda i održivosti sektora akvakulture.

U odnosu na stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, u skladu sa SWOT analizom, mjere potpore bit će usmjerene na nalaženje novih tržišta i poboljšanje uvjeta za stavljanje na tržište te promicanje kvalitete, dodane vrijednosti i održivosti, a kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio značajni potencijal za stavljanje na tržište i brendiranje visoko kvalitetnih proizvoda ribarstva i akvakulture.

Nadalje, postoji potreba za daljnjim poticanjem osnivanja organizacija proizvođača te provedbe njihovih planova proizvodnje i stavljanja na tržište, a čime će se promovirati konkurentno restrukturiranje sektora ribarstva i akvakulture.

U skladu s analizom, mjere potpore će biti usmjerene također i ka jačanju i modernizaciji prerade proizvoda ribarstva i akvakulture, uključujući potporu modernizaciji postojećih te potporu izgradnji novih objekata za preradu, s naglaskom na resursnu i energetsku učinkovitost, postupanje s otpadom, standarde kvalitete, zdravlje i sigurnost i dodanu vrijednost proizvoda te preradu nusproizvoda, a s ciljem konsolidiranja održive, inovativne, okolišno prijateljske i visoko kvalitetne prerađivačke industrije. Navedeno će unaprijediti učinkovitost i konkurentnost sektora, doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama i povećati mogućnost iskorištavanja potencijala ekonomskih operatora, a istovremeno će ublažavati negativne utjecaje na okoliš i unaprjeđivati energetsku učinkovitost.

Nadalje, ulaganja u preradu novih proizvoda od neželjenog ulova, nusproizvoda i proizvoda ekološke akvakulture će povećati potencijal prerade i potencijalno proširiti tržište. Uz to, unaprjeđenjem prikupljanja i upravljanja nusproizvodima i otpadom ribarstva kroz uspostavu odnosno izgradnju i opremanje objekta za preradu nusproizvoda i otpada koji nastaje u okviru ribolova, akvakulture i prerade proizvoda ribarstva, doprinijet će se prijelazu na kružno gospodarstvo, a time i ublažavanju klimatskih promjena i učinkovitom korištenju resursa .

Slabosti

Marikultura i akvakultura (horizontalno)

 Nedovoljna diversifikacija vrsta i proizvoda.

 Nepostojanje organizacija proizvođača.

 Nedovoljna suradnja između znanosti i sektora te nedostatak primijenjenih znanstvenih i istraživačkih projekata.

 Mogućnost bijega jedinki stranih vrsta iz uzgajališta u prirodu što može dovesti do njihovog križanja s jedinkama iz prirode i izmjene genetskih obilježja.

 Nedostatni financijski kapaciteti i ograničeni pristup sredstvima poslovnih banaka za ulaganja u osiguranje od rizika. Uzgajivači, posebno manji, imaju općenito male financijske kapacitete i imaju ograničen pristup kreditima jer ih poslovne banke i dalje smatraju prerizičnim i slabo unosnim prilikama, te je mali izbor instrumenata osiguranja koji su prilagođeni sektoru akvakulture, a postoji potreba za ulaganje u osiguranje od rizika koji su izazvani klimatskim promjenama, bolestima, nepogodama i promjenama tržišta

Marikultura

 Potpuna ovisnost o uvozu hrane

 Proizvodnja tune uvelike ovisi o kvotama za ulov tune.

 Nedovoljna specijalizacija proizvodne tehnologije u uzgoju bijele ribe: manjak genetske selekcije i upotreba RAS sustava

 U uzgoju školjkaša dominiraju mali (obiteljski) proizvođači i zastarjele prakse te nezainteresiranost za korištenje modernih tehnologija, što ograničava status i napredak ovog podsektora. Uzgajivači školjkaša, kao i drugi manji uzgajivači, nemaju dostatnu logistiku i tehnologiju kao odgovor na potražnju potrošača (prvenstveno hotelijeri i ugostitelji te „napredni“ – dobro informirani krajnji potrošači) za praktičnim i visokokvaltetnim proizvodima, koji su svježi i lako dostupni proizvodi, te uz bioekonomsku imaju i dodanu tržišnu vrijednost

 Ograničenja za provedbu liječenja ribe u uzgoju i nedostatak lijekova registriranih u RH za liječenje riba.

Slatkovodna akvakultura

 Nedovoljna količina dostupne vode u pojedinim razdobljima proizvodnog ciklusa.

Stavljanje na tržište i prerada proizvoda ribarstva i akvakulture

 Nedovoljan broj proizvoda dodane vrijednosti.

 Niska potrošnja per capita.

 Ograničena inovativnost u proizvodnji i stvaranju dodane vrijednosti.

 Nedostatak robnih marki i brendiranja.

 Neprikladni rashladni i skladišni kapaciteti te otežan iskrcaj.

 Nerazvijenost infrastrukture vezane uz trženje.

 Nedostatan broj organizacija proizvođača.

 Proizvodnja, prodaja i cjelokupan poslovni model u uzgoju tuna trenutačno ovise samo o jednom tržištu, a povećanje ponude, tj. ulovnih kvota, uzrokuju pad cijena na tržištu

 Kod toplovodnih vrsta iz uzgoja potražnja je koncentrirana u dvije kratke sezone godišnje

 Nedostatno razvijene marketinške strategije i vještine proizvođača te nedostatno brendiranje i licenciranje/certificiranje proizvoda i nepostojanje ciljane promocije. U svojem poslovanju ili za oglašavanje ove industrije i promidžbu proizvoda, samo se veći uzgajivači koriste internetom i društvenim medijima

Prilike

Marikultura i akvakultura (horizontalno)

 Jačanje istraživačkih kapaciteta na području selektivnog uzgoja, hranidbe riba i uzgoja u RAS sustavima

 Razvoj ekološkog uzgoja: mogućnost rasta proizvodnje u segmentu vrhunskih i posebnih (nišnih, npr. ekoloških) proizvoda, uključujući i mogućnost korištenja segmenta školjkaša za prirodne/ekološke proizvode s eko-oznakama i visokom dodanom vrijednošću

Marikultura

 Uspostava) RAS sustava na kopnu.

 Uvođenje novih tehnika upravljanja kvalitetom i unaprjeđenje postojećih.

Slatkovodna akvakultura

 Povećanje otpornosti akvakulture na smanjenu dostupnost protočne vode, promjene fizikalno kemijskih parametara vode te pojavu i širenje bolesti

 Mogućnost korištenja prirodno vrijednih toplovodnih (ciprinidnih) uzgajališta u turističko-rekreativne svrhe temeljene na zaštiti prirode (novi vidovi posjetiteljskih sadržaja).

 Mogućnost ostvarivanja veće proizvodnje po jedinici uzgojne površine na postojećim uzgajalištima. Veća ulaganja u bolje hranidbene režime i intenzivnu kulturu mogu povećati šaransku proizvodnost na više od 1 tone po hektaru

Stavljanje na tržište i prerada proizvoda ribarstva i akvakulture

 Modernizacija prerađivačke industrije.

 Uvođenje energetski učinkovitih tehnologija u prerađivačku industriju.

 Vertikalno integrirana poduzeća s modernim tehnologijama koja proizvode širok asortiman proizvoda, uključujući pripremljene proizvode i gotova jela od školjkaša s dužim rokom trajanja.

 Diversifikacija proizvoda i nova tržišta.

 Istraživanje tržišta u EU-u i hrvatskih tržišta za vrhunske proizvode uzgojene tune (potrošači veće kupovne moći, hoteli i restorani).

 Razvoj hladnih lanaca i prerade proizvoda ribarstva iz uzgoja.

 Rastući turistički sektor s potencijalnim povećanjem tržišne potražnje.

 Domaći je ulov divlje komarče, lubina i hame neznatan, što ostavlja dosta prostora za marketing ribe iz uzgoja čija potražnja na domaćem tržištu raste, a i turistički potencijal plasmana još uvijek nije maksimalno iskorišten

 Maloprodajni sektor u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno opskrbljen svježim domaćim proizvodima od školjkaša iz uzgoja i nudi prostor za širu distribuciju i porast prodaje, a povećana potražnja za školjkašima za vrijeme turističke sezone omogućuje višu cijenu.

 Povećanje broja velikih prodajnih mjesta.

 Rast svijesti potrošača o kakvoći proizvoda ribarstva, daljnji razvoj marketinških kampanja i ciljane promidžbe u područjima gdje je konzumacija nedostatna (npr. šaran iz uzgoja).

 Brendiranje, certificiranje i promocija proizvoda ribarstva i akvakulture

 Povećanje potrošnje proizvoda ribarstva.

 Uspostava organizacija proizvođača-a i međugranskih organizacija.

Prijetnje

Marikultura i akvakultura (horizontalno)

Marikultura

 Degradacija prirode i okoliša uslijed ljudskih i klimatskih utjecaja.

 Potencijalna obeshrabrenost ulagača u RAS sustave zbog razmjerno visokih kapitalnih ulaganja u tehnologiju koja nije dokazana u RH.

 Kod RAS sustava potrebno je integrirati pravilno dizajniranu hardversku opremu s tehnikama upravljanja koje će se razvijati paralelno, a te dvije vještine nisu često dostupne u RH

Stavljanje na tržište i prerada proizvoda ribarstva i akvakulture

 Rast troškova sirovina i energenata.

 Pritisak na cijene vrši konkurencija europskih i međunarodnih  proizvođača s nižim troškovima proizvodnje koji su cjenovno povoljniji te jeftiniji uvoz v.

 Ograničena kupovna moć domaćih potrošača

 Visoka cijena proizvoda ribarstva u odnosu na cijene mesa

 Nestabilnost i poremećaji na tržištu (posebno nemogućnost plasiranja odnosno stavljanja na tržište proizvoda ribarstva), uzrokovani vanjskim faktorima kao što je pandemija COVID-19

Utvrđivanje potreba na temelju SWOT analize:

Glavni ciljevi uključuju poboljšanje socijalnog te poslovnog i političkog okruženja u razvoju akvakulture, povećanje nacionalne potrošnje proizvoda akvakulture, kao i povećanje zaposlenosti u akvakulturi uz istovremeno poticanje razvoja lokalnih zajednica. Sektor marikulture prevladava u cjelokupnom sektoru akvakulture u RH i vezan je isključivo uz priobalna i otočna područja RH. Ipak, potencijal za iskorištavanje i povećanje sektora slatkovodne akvakulture postoji u svim dijelovima RH, stoga identificirane potrebe i odgovarajuće mjere imaju potencijalnu važnost za cijeli teritorij:

 povećanje ekonomske održivosti uzgajališta i bolje korištenje/veća učinkovitost postojećih kapaciteta

 smanjenje administrativnih opterećenja i ubrzavanje postupaka kroz razvoj institucionalnih odgovora, u cilju privlačenja više mladih proizvođača i novopokrenutih poduzeća ( startup-ova ) u sektor akvakulture i pružanje više prilika poduzetnicama, uključujući usluge pružanja podrške u razvoju poslovanja.

 jačanje konkurentskog položaja sektora akvakulture, prvenstveno uzgajivača školjkaša i drugih manjih uzgajivača, kroz unaprjeđenje poslovanja i tehnologije s ciljem usmjeravanjem na one tržišne segmente koji obuhvaćaju „napredne“ (dobro informirane) krajnje potrošače koji preferiraju praktične i visokokvalitetne proizvode, koji su svježi i lako dostupni proizvodi, te uz bioekonomsku imaju i dodanu tržišnu vrijednost

 povećanje proizvodnje mlađi i riblje hrane radi ostvarenja boljeg pristupa cjenovno konkurentnim ulaznim sirovinama

 povećanje inovativnog i organizacijskog kapaciteta sektora u svim segmentima proizvodnje, uključujući standarde kvalitete i unaprjeđenje uvjeta zdravlja i sigurnosti, posebice kroz uspostavu organizacija proizvođača i provođenje njihovih planova proizvodnje i stavljanja na tržište

 poticanje inovacija usmjerenih na aktivnosti koje se bave primijenjenim istraživanjima i uvođenje novih tehnologija i proizvoda, poticanje unaprjeđenja praksi upravljanja i inovativnih rješenja proizvođača u akvakulturi, kao i uvođenje uzgojnih programa za razvijanje otpornosti prema bolestima i selektivni uzgoj u cilju unaprjeđenja prilagodbe na promjenjive uvjete u okolišu, prvenstveno za nove vrste

 ulaganje u vještine i znanje savjetodavnih službi, osobito zbog zahtjeva za sukladnost i transformativne inovacije (digitalne tehnologije, klimatski pametna i održiva akvakultura, razmjena informacija i podataka).

 potreba za uvođenjem integriranog upravljanja i planiranja. Nepotpuna sinkronizacija kao i nedovoljna svijest dionika o postupcima i podrška na lokalnoj razini (pogotovo u slatkovodnoj akvakulturi) mogu onemogućiti uspostavu novih uzgajališta u određenim proizvodnim okruženjima i povećavati sukobe s drugim sektorima/korisnicima u ruralnim i obalnim područjima (npr. turizam, graditeljstvo, ribolov itd.).

 povećanje kapaciteta ekološkog uzgoja

 promicanje brendiranja i potencijala EU standarda kvalitete

 nove tehnike trženja (on-line, izravno) i promicanje korištenja proizvoda akvakulture (edukacija potrošača u svrhu otklanjanja sumnjičavosti i slabog shvaćanja proizvoda iz uzgoja)

 koordinacija s turističkim i rekreacijskim aktivnostima u svrhu iskorištavanja diversifikacijskog potencijala

 diversifikacija proizvodnje uvođenjem novih vrsta

 unaprjeđenje i provedba mjera na nacionalnoj razini s ciljem sprječavanja bolesti izazvanih širenjem određenih bakterijskih i virusnih patogena, kao i jačanje dobrog upravljanja, kontrola i postupaka koji se provode u cilju biosigurnosti

 daljnji razvoj prakse upravljanja rizicima, uključujući osiguranje od rizika koji su izazvani klimatskim promjenama, bolestima, nepogodama i promjenama tržišta

U području stavljanja na tržište i prerade proizvoda ribarstva i akvakulture, identificirane su sljedeće potrebe:

 novi i/ili poboljšani proizvodni procesi i/ili sustavi upravljanja

 povećanje primjene boljih praksi i sustava upravljanja u skladu s javnim i privatnim standardima kvalitete i certifikacijskim programima, posebice onima kojima se uređuje ekološka hrana, zaštita i očuvanje okoliša, sigurnost hrane i hrane za životinje, higijena hrane, zdravlje i dobrobit životinja, označavanje hrane i informacije o hrani (njezinu podrijetlu), sljedivost proizvodnje, prerade i marketinga.

 unaprjeđenje rashladnih/skladišnih kapaciteta u svrhu povećanja učinkovitosti, zdravlja i sigurnosti te kvalitete proizvoda

 jačanje povezanosti s istraživačkim institucijama i razmjena tehnologija s ciljem jačanja inovacija

 povećanje ponude na tržištu s proizvodima ribarstva visoke kvalitete i stvaranje dostupnijih tržišta, te jačanje konkurentnosti proizvođača kroz stvaranje OP-a

 nove tehnike trženja kao direktno trženje ili on-line trženje, jačanje povezanosti s turističkim sektorom te mogućnosti brendiranja, osobito u okviru malog priobalnog ribolova

 poticanje uspostave organizacija proizvođača i sustava njihovog priznavanja čak i na regionalnoj/prekograničnoj razini

 širenje znanja potrošača o ribi i ribljim proizvodima i održivom ribarstvu i akvakulturi kroz promicanje važnosti o konzumaciji tih proizvoda i promicanje potrošnje  uvođenjem u redovitu prehranu djece

Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa

Omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica

Snage

 Postojanje atraktivnih obalnih područja s razvedenom obalom i mnoštvom otoka za srodne gospodarske aktivnosti.

 Postojanje uspostavljenih lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu.

 Postojanje zaštićenih morskih područja i područja ekološke mreže Natura 2000.

 Povoljni okolišni uvjeti.

 Visoki osjećaja tradicije i znanja o morskom okolišu i hrvatskom ribarstvu.

 Snažan osjećaj lokalnog identiteta i zajednice.

 Visoka kvaliteta lokalnih proizvoda.

 Iskustvo u pružanju turističkih usluga.

U skladu sa SWOT analizom, potrebno je poduzeti posebne mjere za potporu održivog i dugoročnog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica, njihove socijalne kohezije i potpomaganja strateškog planiranja unaprjeđenjem njihove uloge u donošenju odluka i osiguranjem ravnoteže između sukobljenih interesa u mnogim područjima. Aktivnosti u okviru lokalnih razvojnih strategija će doprinijeti stvaranju dodane vrijednosti, radnih mjesta i promicanju međugeneracijskog obnavljanja u ribarskim i akvakulturnim zajednicama kroz ulaganja u inovacije i diversifikaciju te kapitalizaciju okolišne i kulturne baštine ribarstvenih i akvakulturnih područja.

Ovisno o lokalnim potrebama i potencijalu te relevantnim sociokulturnim značajkama, podupirat će se lokalne razvojne strategije koje mogu biti usmjerene na ribarstvo, ali i na diversifikaciju pdoručja i poticanje održivog plavog gospodarstva, uključujući kroz sinergije i komplementarnosti sa strategijama pametne specijalizacije (S3) relevantnima za pojedino područje, ako je primjenjivo i uzumajući u obzir potrebe i ciljeve tih područja.

Uz provedbu operacija u okviru lokalnih razvojnih strategija, potrebno je dodatno podupirati izgradnju kapaciteta i pripremne radnje kojima se pruža potpora izradi i budućoj provedbi strategija, posebno jer je Republika Hrvatska u programskom razdoblju 2014.-2020. po prvi puta započela sa primjenom pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. Također, potrebno je poticati i aktivnosti suradnje s drugim teritorijalnim dionicima, a u svrhu umrežavanja, razmjene iskustava i primjera dobre prakse.

Slabosti

 Nezaposlenost, sezonska zaposlenost i ograničena alternativa zapošljavanja koja posebno pogađa obalne i otočke zajednice što rezultira starenjem i depopulacijom zajednica.

 Nestabilnost u prihodima ribarskih zajednica koja doprinosi i nemogućnosti ulaganja u infrastrukturu i strojeve za preradu.

 Nedostatak međugeneracijskog obnavljanja u ribolovu i nedostatak interesa mladih, kvalificiranih i poduzetnih osoba za rad u ribarskoj industriji.

 Nedovoljna lokalna suradnja između različitih gospodarskih dionika koji predstavljaju različite interesne skupine u  lokalnim  zajednicama.

 Niska razina ili nedostatak sudjelovanja ribarskih zajednica u lokalnim razvojnim strategijama.

 Nedovoljno razvijeni i skupi kanali distribucije.

 Slaba diversifikacija, nizak stupanj finalizacije i promocije lokalnih proizvoda.

 Slaba međuotočna povezanost.

 Manjak inovativnosti i poduzetništva.

 Nedostatak studija i smjernica za održivi razvoj ribarstvenih područja.

 Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih mjesta.

Prilike

 Iskorištavanje razvojnog potencijala ribarstvenih područja kroz pripremu i provedbu lokalnih razvojnih strategija.

 Povećanje svijesti o okolišu i održivosti prirodnih resursa.

 Povećanje svijesti o održivom upravljanju i razvojnim mogućnostima (npr. kulturna baština, turizam).

 Horizontalna integracija, razvoj više-sektorskog pristupa unutar istog područja te odgovarajuće sinergije s ESI fondovima.

 Diversifikacija turističke ponude i jača integracija sa sektorom.

 Cjeloživotno obrazovanje i mogućnosti strukovnog obrazovanja kroz pristup EU fondovima (odgovarajuća sinergija s ESI fondovima).

 Diversifikacija i dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva.

 Jačanje postojećih lokalnih inicijativa za suradnju.

 Daljnji razvoj ribarskih zajednica kroz suradnju (lokalna, granična, prekogranična).

 Povećanje potražnje za ribom i ribljim proizvodima na domaćem tržištu.

 Smanjenje nezaposlenosti kroz razvoj područja i stvaranjem novih radnih mjesta.

Prijetnje

 Negativni demografski trendovi: rizik od starenja stanovništva, iseljavanja aktivne radne snage, nedostatak interesa mladih, poduzetnih i kvalificiranih ljudi za rad u ribarskoj industriji, odljev visokoobrazovanog stanovništva, gubitak identiteta ribarskih zajednica.

 Visoki troškovi energenata i ostali ulazni troškovi.

 Kompeticija i konflikti za prostor u obalnim područjima, uključujući pritiske za izgradnju zbog turističke potrošnje.

 Nesklonost promjenama i inovacijama među tradicionalnim ribolovnim aktivnostima.

 Socijalna isključenost ugroženih skupina društva (starenje, niski prihodi i slaba edukacija u ribarskim zajednicama)

 Klimatske promjene i njihov utjecaj na okoliš.

 Sukobi interesa između različitih pripadnika sektora te različiti prioriteti  u ribarskim zajednicama i među različitim interesnim skupinama u ribarstvenim područjima.

 Nedostatak sinergije u lokalnom strateškom planiranju.

 Zemljopisna obilježja za provedbu CLLD-a, uključujući niz obalnih područja i otoke te moguća dislociranost pojedinih dijelova FLAG-ova.

Utvrđivanje potreba na temelju SWOT analize

Uzimajući u obzir SWOT analizu, identificirane su sljedeće potrebe:

 Jačanje uravnoteženog gospodarskog razvoja zajednica ovisnih o ribarstvu i akvakulturi kako bi se osigurala održivost prihoda i razine aktivnih ribara i uzgajivača te kako bi se povećao potencijal tih zajednica dodavanjem više vrijednosti aktivnostima vezanim uz ribarstvo i akvakulturu te diversifikacijom u druge sektore, kao što su pomorske, turističke i rekreativne aktivnosti, čime bi se proširile i mogućnosti prihoda i zapošljavanja.

 Podrška razvoju male infrastrukture

 Smanjenje ovisnosti prihoda i radnih mjesta o djelatnostima primarnog sektora u cilju obnove lokalnog gospodarstva i unaprjeđenja uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima.

 Omogućavanje kolektivnog razmišljanja i strateške odgovornosti ribarskih zajednica u oblikovanju njihove ekonomske budućnosti.

 Povećanje razine sudjelovanja sektora ribarstva i akvakulture kroz promociju aktivnog sudjelovanja ribara  u upravljanju i donošenju odluka u strateškom planiranju lokalnog razvoja.

 Integracija i optimizacija sudjelovanja sektora ribarstva u lokalnom razvoju s ciljem maksimalizacije sinergije i smanjenja mogućih sukoba interesa u ribarstvenim područjima.

 Promicanje socijalne kohezije u lokalnim zajednicama.

 Jačanje svijesti o okolišu, zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti kako bi se ribarske zajednice angažirale u zaštiti i obnovi resursa te povećala otpornost i smanjila ranjivost.

 Pružanje smjernica i jačanje kapaciteta za provedbu CLLD pristupa.

 Uspostava odgovarajućih mehanizama za postizanje komplementarnosti i sinergije s ostalim EU fondovima.

 Razmjena iskustava i primjera dobre prakse u okviru projekata suradnje.

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti

jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i omogućivanje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Snage

 Čistoća, prozirnost i krajobrazna raznolikost Jadranskog mora.

 Raznolikost flore i faune u obalnim područjima, uključujući mnoge endemske vrste.

 Utvrđena Natura 2000 morska područja kao dio procesa uspostave ekološke mreže Natura 2000.

 Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

U skladu sa SWOT analizom, kao i mjerama predviđenima u PAO-u, a s ciljem jačanja održivog plavog gospodarstva, mjere potpore će biti usmjerene na promicanje zaštite morskog okoliša, uključujući prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u svrhu unaprjeđenja znanja o morskom okolišu s posebnim naglaskom na postizanje dobrog stanja okoliša u skladu sa Direktivom 2008/56/EZ. Nadalje, postoji potreba za djelovanjima za ispunjavanje upravljačkih zahtjeva za praćenje i utvrđivanje područja u skladu sa Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ, odnosno za djelovanja povezana s upravljanjem Natura 2000 područjima i zaštićenim područjima.

Uz navedeno, potrebno je podupirati i pomorsko prostorno planiranje u skladu sa Direktivom 2014/89/EU.

Nadalje, analizom je utvrđeno da je potrbeno unaprjeđivati i zajedničke baze podataka s obzirom na različite aspekte morskog okoliša, uključujući i potporu za poboljšanje kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet)

Osim navedenog, aktivnosti koje doprinose poboljšanju znanja o morskom okolišu će uključivati i jačanje svijesti te potporu istraživačkim aktivnostima na području ublažavanja i prilagodbe klimatski promjenama, a u svrhu promicanja prevencije i/ili ublažavanja utjecaja prirodnih rizika na okoliš, uključujući klimatske promjene, koji mogu biti prouzročeni prirodnim pojavama ili ljudskim aktivnostima. Navedenim će se doprinijeti uklanjanju nedostataka u znanju i poticati inovacije za veću otpornost na klimatske promjene, a time jačati i održivo plavo gospodarstvo.

Slabosti

 Nedostatak uređaja za pročišćavanje urbanih i industrijskih otpadnih voda.

 Povećana mogućnost uvođenja štetnih vodenih organizama i patogena u Jadran putem balastnih voda zbog internacionalnog prijevoza roba u Europu: neadekvatno obrađene balastne vode koje se ispuštaju u Jadran mogu značajno doprinijeti promjenama u domaćoj populaciji morske biote te ozbiljno ugroziti bioraznolikost i na lokalnoj i na (sub)regionalnoj razini.

 Pretjerana gradnja na obalnom području koja utječe na ekosustave.

 Smanjenje populacije brojnih vrsta (veliki broj nalazi se na Crvenom popisu ugroženih riba Jadranskog mora). Prema podacima iz Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora ugroženi su i neki žarnjaci, kao i morski gmazovi i sisavci.

 Nedostatak zajedničkih baza podataka s obzirom na različite aspekte morskog okoliša.

 Nedostatak financijskih sredstava za provedbu Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora kao sastavnog dijela Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.