PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA |
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1. |
OPĆE INFORMACIJE |
||
1.1. |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju |
|
1.2. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: Da |
Naziv akta: Naziv akta: Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Opis mjere: C4.2. R1. Povećanje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme
Opis mjere: |
1.3. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne: Ne |
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3. |
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA |
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.2. |
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka |
|
Utvrđen je veliki socijalni učinak na posebnu osjetljivu kategoriju umirovljenika kojima će se povećanjem mirovinskih primanja osigurati veća socijalna uključenost i smanjiti rizik siromaštva. Imajući u vidu da osobe starije od 65 godina spadaju u skupinu koja je u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, novim zakonodavnim okvirom očekuje se smanjivanje siromaštva starijih osoba. Izmjenom zakonodavnog okvira, posebno u dijelu kojim se uvodi mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine nesporno će pridonijeti smanjenju rizika od siromaštva za kategorije korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine koji u slučaju smrti bračnog/izvanbračnog druga ostaju bez značajnijih prihoda kućanstva. Stoga je procijenjen veliki socijalni učinak budući da će donošenje predmetnog Zakona, odnosno uvođenje mogućnosti korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu značajno poboljšati materijalni položaj dijela umirovljenika s nižim mirovinskim primanjima, što će doprinijeti boljem socijalnom položaju osoba starije životne dobi. Imajući u vidu da osobe starije od 65 godina spadaju u skupinu koja je u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, novim zakonodavnim okvirom očekuje se smanjivanje siromaštva starijih osoba.
|
3.4. |
Analiza učinaka na rad i tržište rada |
|
Provedbom prethodne procjene utvrđeni je značajan učinak na održivost mirovinskog sustava. Naime, za provođenje mjera potrebno je osigurati znatnija dodatna sredstva, ali će se istodobno povećati razina adekvatnosti mirovina. Međutim, prema dugoročnim projekcijama očekuje se postupno smanjivanje deficita mirovinskog sustava, što otvara mogućnost za dodatna unapređenja mirovinskog sustava generacijske solidarnosti usmjerena na povećanja razine adekvatnosti mirovine, a da se pri tome ne naruši njegova financijska održivost. Utvrđen je i veliki učinak na ostvarivanje prava na mirovinu, jer se uvodi novina u mirovinski sustav generacijske solidarnosti, odnosno kumulacija dijela obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu, što do sada nije bilo moguće. Također, s obzirom na procijenjeni obuhvata korisnika kojima će se omogućiti povećanje ukupnog mirovinskog primanja, utvrđen je i veliki broj adresata. Naime, procjenjuje se de će redefiniranim modelom obiteljske mirovine biti obuhvaćeno više od 295.000 korisnika, a povećanje najniže mirovine obuhvati će više od 287.000 korisnika najniže mirovine u 2023. godini.
|
3.5. |
Analiza učinaka na zaštitu okoliša |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.6. |
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
4. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4. |
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST) Nije obvezna provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa. |
||||||||||||||||
4.1. |
Moguće opcije javnih politika |
||||||||||||||||
|
OPCIJE ZA MSP TEST 4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa« 4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti« 4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A« 4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
|
||||||||||||||||
4.2. |
Ocjena i opcije
Tablica: Analiza troškova i koristi
|
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
5. |
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE |
Navedenim propisom se ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije. S obzirom da su pitanja koja se uređuju Zakonom takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike, nema potrebe za provođenjem SCM metodologije
|
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6. |
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE |
|
U radu proširene Radne skupine za preispitivanje modela obiteljske mirovine u kojoj su, osim predstavnika državnih tijela (Ministarstvo financija i HZMO) bili uključeni i predstavnici akademske zajednice (Pravni, Ekonomski fakultet, Institut za javne financije i Ekonomski institut), predstavnici sindikata (NHS-a, SSSH i MHS), predstavnici poslodavaca (HUP) i predstavnici umirovljenika (MUH i SUH), analiziran je važeći model obiteljske mirovine te napravljena usporedna analiza modela obiteljskih mirovina država članica EU-a.
|
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
7. |
OPTIMALNO RJEŠENJE |
|
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa na temelju koje su za predmetni Zakon utvrđeni veliki izravni socijalni učinci. U postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju povećanja razine adekvatnosti mirovina za najosjetljivije kategorije umirovljenika. |
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
8. |
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE |
|
Planirano stupanja na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju je 1. siječnja 2023. godine . Procjenjivanje ishoda moguće je procijenit u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona. Osnovni indikator praćenja provedbe je broj korisnika koji će ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku te povećanje prosječnog iznosa obiteljske mirovine za 10% i najniže mirovine za 3%. |
9. PRILOZI
9. |
PRILOZI |
|
Analiza obiteljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj i modela obiteljskih mirovina drugih država članica Europske unije te financijska procjena potencijalnih modela |
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10. |
POTPIS ČELNIKA TIJELA |
|
Potpis: ministar Marin Piletić
Datum: 21. lipnja 2022.
|
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11. |
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17) |
|
|
Komentari