Glavni cilj ulaganja je ojačati ekonomiju i društvo kroz postizanje više razine zaposlenosti i aktivnosti, kvalitetnog i dostupnog obrazovanja povezanog s tržištem rada, snažnog sustava socijalne zaštite te kvalitetnih i dostupnih zdravstvenih usluga.

Provedbom PULJP-a planira se doprinijeti nacionalnim ciljevima za 2030. godinu u okviru Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava:

- Zaposleno 75% populacije između 20 i 65 godina

- Sudjelovanje 55% svih odraslih u cjeloživotnom učenju

- Smanjenje stope rizika od siromaštva i/ili socijalne isključenosti na 15% (375.000 osoba od čega 42.000 djece)

Temeljni dokument za izradu PULJP 2021.-2027. je Nacionalna razvojna strategija do 2030. i izvješća i preporuke u okviru europskog semestra.

Program se bazira na investicijama u četiri ključna područja: ulaganje u zapošljavanje i povećanje mobilnosti, socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje te ulaganje u zdravstvenu i dugotrajnu skrb. Obzirom da je fokus programa na poboljšanje socio-ekonomskih uvjeta u Hrvatskoj, posebna pažnja se usmjerava na osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, posebice djecu u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju kao i ostale ranjive skupine kojima je potrebna podrška i pomoć. Obzirom na izvanredne okolnosti tijekom 2020. i 2021. godine koje su vezane uz pandemiju COVID 19 i dva razorna potresa u Hrvatskoj, pretpostavljamo značajan utjecaj pandemije na pojedine ranjive skupine u društvu, posebno u kontekstu pristupa zdravstvenim, socijalnim i obrazovnim uslugama. Iz tog razloga program će biti usmjeren na doprinos oporavku od krize kako bi Hrvatska nastavila predpandemijske razvojne trendove.

U provedbi ESF programa 2014.-2020. partnerstvo sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnoga društva (OCD) pokazalo je puni potencijal za ostvarivanje zadanih ciljeva programa. Kroz provedbu aktivnosti, socijalni partneri i organizacije civilnoga društva imaju mogućnost razvoja svojih kapaciteta za ostvarivanje ESF+ ciljeva. OCD-ovi su posebno aktivni u pružanju socijalnih usluga i provedbi aktivnosti za socijalno uključivanje ranjivih skupina, a socijalni partneri su ključni dionik na tržištu rada.

Obzirom da su u RH značajne regionalne razlike u potrebama u području zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja te zdravstva, ESF+ ulaganja će imati regionalni/lokalni karakter pri dizajnu intervencija, vodeći računa o specifičnim lokalnim i regionalnim potrebama u Hrvatskoj.

a. Zapošljavanje

Izazovi na tržištu radu su:

- Niska razina zaposlenosti i aktivnosti, posebice kod starijih radnika, žena, mladih, Roma, osoba s invaliditetom i osoba s nižom razinom kvalifikacija

- Neusklađenost vještina radne snage i potreba tržišta rada

Osnovni pokazatelji pokazuju kontinuirano poboljšanje situacije na tržištu rada u razdoblju 2014.-2020. Stopa zaposlenosti je narasla s 57,2% u 2013. na 66,9% u 2020. godini. Stopa aktivnosti je u istom razdoblju narasla sa 68,6% na 71,9%. Stopa nezaposlenosti je značajno snižena sa 17,3% u 2013. na 7,5% u 2020. godini. Stope aktivnosti i zaposlenosti su i dalje ispodprosječne, a stopa nezaposlenosti u prosjeku EU.

Od posebnih kategorija ističe se visoka stopa nezaposlenosti mladih (dob 15-24) koja je u 2020. godini iznosila 21,1%. Mladi (dob 15-29) u NEET statusu također imaju visoku stopu od 14,6% u 2020. godini. Strateški okvir za ulaganja u zapošljavanje mladih je Garancija za mlade.

Niska razina stope zaposlenosti je posebno prisutna kod starijih radnika (dob 55-64) te je u 2020. godini iznosila 45,5% u odnosu na prosjek EU od 59,6%. Pozitivni trendovi se vide kod stopa zaposlenosti osoba s visokim i srednjim obrazovanjem, ali stopa zaposlenosti ostaje jako niska kod osoba s nižim obrazovanjem i u 2020. godini je iznosila svega 38,5% u odnosu na prosjek EU od 55,0%. Kod stopa aktivnosti i zaposlenosti sustavno prevladava razlika između muškaraca i žena, gdje žene imaju oko 12 postotnih bodova slabije pokazatelje u odnosu na muškarce.

Unatoč padu BDP-a u 2020. godini za 8%, nije došlo do pada zaposlenosti prvenstveno zahvaljujući mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ipak došlo je do rasta stope nezaposlenosti sa 6,6% u 2019. na 7,5% u 2020. godini. Posljedice pandemije COVID-19 još uvijek predstavljaju rizik za tržište rada dok se oporavlja gospodarska aktivnost u 2021. godini.

Kako bi se adresirali izazovi na tržištu rada, iz ESF+ će se financirati mjere aktivne politike zapošljavanja (MAPZ) te mjere aktivacije posebice žena i mladih. Planiranim ulaganjima će se implementirati preporuke (CSR) iz 2019. i 2020. godine u kojima se ističe potreba za osnaživanjem mjera na tržištu rada prvenstveno kroz bolje ciljanje ranjivih skupina.

RH je suočena s velikim demografskim izazovima uzrokovanih niskim natalitetom i visokom stopom emigracije od ulaska u EU. Ulaganja u MAPZ će imati demografski učinak zbog povećanog sudjelovanja pojedinaca na tržištu rada. Financijska neovisnost nužan je preduvjet za osnivanje obitelji.

Poseban izazov je usklađenost vještina i potreba tržišta rada. Podaci o sudjelovanju odraslih osoba u cjeloživotnom obrazovanju ukazuju na nedovoljno ulaganje u stjecanje novih i unaprjeđenje postojećih vještina. U 2020. godini samo 3,2% odraslih je sudjelovalo u obrazovanju ili osposobljavanju, dok prosjek EU iznosi 9,2%. Isto utječe na zastarjelost vještina što dovodi do nižih razina sudjelovanja na tržištu rada i niže razine produktivnosti. Ovaj izazov će postati još izraženiji u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Značajnim ulaganjima u stjecanje vještina kroz obrazovne mjere MAPZ-a će se značajno povećati zapošljivost pojedinaca i mobilnost radne snage. Planirana ulaganja implementiraju preporuku (CSR) iz 2020. godine za promicanjem stjecanja vještina te preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle .

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) provode se MAPZ u području zelene i digitalne tranzicije, koje uključuju prekvalifikaciju/dokvalifikaciju za dualnu tranziciju. NPOO se provodi do 2026. godine, te će se iste mjere nakon 2026. nastaviti kroz ESF+. Dualna tranzicija je dugoročan proces i politika zapošljavanja će poticati tranziciju posebice kroz stjecanje zelenih i digitalnih vještina. Ulaganja će biti sukladna Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, Europskom zelenom planu i Europskoj digitalnoj strategiji potičući stvaranje dugoročno održivih radnih mjesta i osposobljavanje za vještine potrebne za tranziciju.

U cilju povećanja razine zaposlenosti i stvaranja novih radnih mjesta, ESF+ će ulagati u financijske instrumente za mikro i mala poduzeća i društvena poduzeća te bespovratna sredstava za jačanje društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.

Mikro i mala poduzeća zapošljavaju više od polovine svih zaposlenih u poslovnim subjektima. Prema statističkim podacima FINA-e, značajan pad u prihodima mikro-poduzeća dovodi i do pada broja zaposlenih u istima. Uzevši u obzir kako mikro i mala poduzeća imaju poteškoće u pristupu financiranju i posljedičnom održavanju poslovanja, nemogućnost financiranja može dovesti do pada broja zaposlenika, ali i gašenja samog poduzeća. Kada je riječ o mikro-financiranju mikro i malih poduzeća, posebice onih koji pripadaju kategoriji mladih poduzeća, identificirani su tržišni problemi koji ukazuju na opći nedostatak pristupa financijama. Zajmovi do 25.000,00 EUR smatraju se velikim administrativnim opterećenjem za komercijalne banke jer sama obrada takvog zahtjeva traži jednak ulog resursa kao i obrada zahtjeva za više zajmove, dok prinosi po manjim zajmovima ne nadoknađuju bankama u dovoljnoj mjeri troškove obrade takvih zahtjeva. Također, zbog strožih uvjeta financiranja komercijalnih banaka veliki broj zahtjeva za kreditiranjem (90%) završi odbijanjem. Prema analizi EK „ Microfinance in the EU “ iz 2020. godine, financijski jaz za mikro-zajmove u Hrvatskoj iznosi 160 milijuna EUR. U razdoblju 2020.-2027. prognozira se godišnji rast potražnje za mikro-zajmovima po stopi od 1,5-2,5%.

Nedostatak nacionalnog regulatornog okvira temeljni je uzrok tržišnih slabosti povezanih sa sektorom društvenog poduzetništva. Manjak formalne definicije društvenog poduzeća te s njom povezanih kriterija raspoznavanja dovodi do nerazumijevanja i neprepoznavanja tih subjekata na tržištu. Uzevši u obzir da se javno financiranje određenog sektora temelji na pravnom okviru, u nedostatku takvog okvira izostaje primjereno financiranje. Razlozi odbijanja kreditiranja društvenih poduzeća kod komercijalnih banaka su: nedovoljna kreditnu sposobnost uz tržišne kamate, nemogućnost osiguranja kolaterala, niska razinu dobiti te nepovjerenje komercijalnih banaka.

b. Obrazovanje

Izazovi u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja su:

- Niska razina sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO)

- Ispodprosječni rezultati učenika u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti, te nejednakost u odgojno-obrazovnim ishodima

- Niski udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja

- Nedovoljna zastupljenost učenja kroz rad u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) i visokom obrazovanju (VO)

- Nedostatna završnost visokog obrazovanja (VO)

- Nedostatak sustavno razvijene odgojno-obrazovne podrške ranjivim skupinama

- Ograničena znanstvena produktivnost, učinkovitost i prijenos znanja u istraživačkom sektoru

Preporuka (CSR) iz 2019. godine ističe potrebu za provedbom reforme sustava obrazovanja te poboljšanjem pristupa, kvalitete i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada.

RH ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja djece u RPOO (81,8%, 95,1% EU (2019)). Kao prepreka sudjelovanju ističu su nedostatna infrastruktura, nedostatak odgojitelja i priuštivost, osobito u manje razvijenim sredinama. Međunarodna istraživanja pokazuju statistički značajnu, pozitivnu povezanost dužine pohađanja RPOO s postignućem u PISA-i. Hrvatski 15-godišnjaci postižu ispodprosječne rezultate na PISA-i što ukazuje da se u osnovnim školama (OŠ), posebice u predmetnoj nastavi, treba promijeniti pristup stjecanju znanja i poučavanju vještina. Broj nastavnih sati je dvostruko manji od prosjeka EU (1890, 4062 EU), a 60% učenika OŠ pohađa školu u dvije smjene. Zbog kratkog trajanja obveznog obrazovanja učenici mogu imati premalo vremena za razvoj ključnih kompetencija i vještina.

Slabija postignuća učenika upućuju na potrebu unapređenju kvalitete odgojno-obrazovnog rada što uključuje unapređivanje inicijalnog i kontinuiranog obrazovanja i usavršavanja. Nepostojanje dugoročne strategije trajnoga profesionalnog razvoja (CPD) i neusklađenost sustava inicijalnog obrazovanja, pripravništva i stručnog usavršavanja (SU), kao i nedostatna uključenost sveučilišta u programe SU prepreka su poboljšanju kvalitete. Ne postoje procedure osiguravanja kvalitete programa trajnog SU i potrebno je poboljšanje kvalitete sustava mentorstva, povezivanje trajnoga SU učitelja i kompetencijskog standarda te sustava licenciranja. Nedostatne su kompetencije učitelja i stručnih suradnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija, kao i rad s djecom s posebnim potrebama i ranjivim skupinama.

U RH standardizirane procjene znanja učenika provode se samo na kraju višeg sekundarnog obrazovanja (državna matura). U svrhu povećanja učinkovitosti, praćenja i korištenja podataka u oblikovanju politika, potrebno je unaprijediti kapacitete kontinuiranog praćenja i evaluacije mjera odgojno-obrazovnih politika te informacijski sustav odgojno-obrazovnih ustanova. Za nastavak digitalne transformacije odgojno-obrazovnog sustava potrebna su daljnja ulaganja kroz infrastrukturu, alate i stručno usavršavanje kao i primjenu novih tehnoloških rješenja za unapređenje kvalitete odgojno-obrazovnog sustava.

Rezultati PISA-e ukazuju na nejednakost u usvojenosti ishoda obrazovanja, pri čemu više od polovine učenika s najlošijim rezultatima potječe iz obitelji najnižeg društveno-ekonomskog statusa. Nedovoljna je razina dostupnosti ustanova za RPOO djece s teškoćama u razvoju (TUR), te nedostatna kadrovska (stručni suradnici i pomoćnici) i programska (obrazovni materijali, asistivne tehnologije) podrška djeci/učenicima s TUR. Ulaganjima iz ESF+ planira se osigurati podrška djeci i učenicima iz ranjivih skupina.

RH ima jedan od najvećih udjela učenika na srednjoškolskog strukovnoga obrazovanja (68,5%; 48,4% EU (2019)). Veliki broj učenika često upisuje programe za stjecanje kvalifikacija za suficitarna strukovna zanimanja što posljedično otežava uspješno uključivanje na tržište rada. U proteklih nekoliko godina proveden je čitav niz mjera usmjerenih na jače povezivanje obrazovanja i tržišta rada, uključujući usmjeravanja na ishode učenja te razvoj novih metodologija, kurikuluma i kvalifikacija usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO). Pokrenuta je i reformska mjera uspostave regionalnih centara kompetentnosti u SOO, ali još nije dostignuta puna funkcionalnost centara. S obzirom da je sve teže učenicima osigurati mogućnost učenja na radnom mjestu (UTR), više od 60% učenika u SOO ne stekne radno iskustvo tijekom svoga školovanja te postoji potreba za poboljšanjem pristupa kvalitetnom UTR. Potrebno je dalje osnaživati kapacitete odgojno-obrazovnih radnika u SOO, kao i mentora kod poslodavaca.

Ulaganja u kvalitetu i dostupnost formalnog odgoja i obrazovanja doprinose demografskoj revitalizaciji. Posebni učinak očekuje se ulaganjima u dostupnost RPOO-a i cjelodnevnu školu čime se pomaže roditeljima u odgoju djece.

RH bilježi jednu od najnižih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU, posebice među niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovništvom. Ulaganjima iz ESF+ će se uspostaviti sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina, koji bi trebao omogućiti veću mobilnost te vertikalnu i horizontalnu prohodnost sustava.

RH bilježi jednu od najnižih stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja (33%, 40% EU 2019) te veliku razliku između žena i muškaraca. Brojni studenti ne završe studij ili završavaju u dužem roku od predviđenog. Nedostatnost pouzdanih podataka i evidencija u VO prepreka je učinkovitom vođenju javnih politika i strateški usmjerenom financiranju. Stope zaposlenosti osoba s VO među najnižima su u EU-u. Među osobama koje su nedavno diplomirale ovaj je stopa ispod prosjeka EU (75,8%, EU 80,9% 2019). Gotovo polovica studenata koji su završili studij u RH (46,2%) nije imala obvezatnu stručnu praksu. Razina internacionalizacije sustava VO na nacionalnoj razini nije ujednačena i potrebno je unaprijediti kroz mobilnosti, razvoj programa na stranim jezicima i umrežavanje sa stranim učilištima. Slaba je povezanost nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti kroz učinkovitiji i djelotvorniji prijenos znanja i tehnologija između VO i društva. Ulaganjima u mlade istraživače i dostupnost bazama znanstvenih članaka planira se povećati kvaliteta VO u RH.

c. Socijalno uključivanje

Izazovi u području socijalnog uključivanja su:

- Visoki udio osoba u riziku od siromaštva i/ili socijalne isključenosti, posebice kod djece, starijih osoba, žena, osoba s invaliditetom i Roma

- Segregacija pojedinih ranjivih skupina kroz institucionalnu skrb te regionalna neravnomjernost, nedostatnost i nepriuštivost usluga u zajednici.

Iako je u RH od 2013. do 2019. godine došlo do značajnog pada udjela osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, s 29,9% na 23,3%, on je i dalje iznad prosjeka EU (20,9%). Rizik je izraženiji kod određenih skupina: žena, osoba s invaliditetom, starijih osoba (33,6% starijih od 65 godina u riziku u RH; u EU 16,3%), Roma (prema istraživanju 92,3% Roma je siromašno). Zbog navedenog, potrebno je uspostaviti sustavno praćenje potreba korisnika i kapaciteta sustava socijalne skrbi te ojačati kapacitete sustava socijalne skrbi.

Preporuka (CSR) iz 2019. godine ističu potrebu za boljim povezivanjem socijalnih službi s mjerama i institucijama na tržištu rada. Aktivnosti za socijalno uključivanje i socijalne usluge će usmjeravati korisnike prema tržištu rada koristeći prvenstveno ulogu socijalnih mentora.

Romska populacija ima visoku stopu siromaštva, nisku razinu zaposlenosti, slabo je obrazovana te je u mnogim aspektima marginalizirana zajednica suočena s diskriminacijom. Iz ESF+ će se poticati njihova ubrzana integracija i smanjenje stope siromaštva. Stopa materijalne deprivacije u 2019. u RH iznosi 19,6% (prosjek EU 12%) što ukazuje na to da velik broj osoba nije u mogućnosti priuštiti osnovne životne potrepštine. Kroz dodjelu hrane i materijalnih potrepština za najpotrebitije će se smanjiti stopa materijalne deprivacije.

Iako Hrvatska ne odstupa od prosjeka EU, određena je tematska koncentracija za adresiranje dječjeg siromaštva. U 2019. godini 20,1% mlađih od 16 godina je bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, dok je prosjek EU iznosio 23,1%. Kroz pojačane i integrirane socijalne usluge za djecu i poticaje za bavljenje izvanškolskim aktivnostima planira se smanjenje dječjeg siromaštva. Adresiranju dječjeg siromaštva će doprinositi i mjere unutar obrazovnog sektora kao što su asistenti u nastavi. Sve mjere će biti u skladu s Garancijom za djecu i sastavni dio šireg strateškog okvira za suzbijanje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti djece.

Socijalna uključenost je višedimenzionalna te se odnosi i na druga područja društvenog života u zajednici. Dostupnost i priuštivost sportskih i rekreativnih te kulturnih i umjetničkih sadržaja predstavlja jedan je od alata socijalnog uključivanja. Pristup tim sadržajima je neravnomjeran kako za društvene skupine, tako i teritorijalno. Podaci iz 2018. godine pokazuju kako je u RH zabilježen najveći porast udjela osoba koje se ne bave nikakvom tjelesnom aktivnošću u EU. Svega 36,6% posto ispitanika starijih od 16 godina sudjelovalo u nekoj od kulturnih aktivnosti, dok je prosjek EU 62,6%.

Percepcija javnosti, posebice poslodavaca u odnosu na ranjive skupine utječe na diskriminaciju te otežava njihovo socijalno uključivanje. S diskriminacijom se češće susreću osobe romskog porijekla (EU 61%, HR 53%), osobe različitog etničkog porijekla (EU 59%, HR 41%) ili seksualne orijentacije (EU 53%, HR 51%). Ranjive skupine često bivaju žrtve zločina iz mržnje i govora mržnje, a čest je problem i nedovoljno prijavljivanje diskriminacije. Širenje dezinformacija, diskriminacija i govor mržnje učestale su pojave u elektroničkim medijima i na socijalnim mrežama. Medijska pismenost omogućava građanima, posebno pripadnicima ranjivih skupina, da steknu vještine kritičkog razmišljanja te da ravnopravno sudjeluju u gospodarskom i socijalnom društva.

Hrvatska u usporedbi s mnogim državama članicama zaprima nizak broj zahtjeva za azilom i nije prepoznata kao ciljana destinacija ekonomskih migranata. Zbog rata u Ukrajini očekuje se povećani priljev izbjeglica. Iz ESF+ će se osigurati sredstva za poboljšanu integraciju državljana trećih zemalja.

d. Dugotrajna skrb

Izazovi za dugotrajnu skrb su:

- Nedostatni kapaciteti za dugotrajnu skrb

- Nedostatna integriranost sustava socijalne skrbi i zdravstva za dugotrajnu skrb.

U Hrvatskoj je dugotrajna skrb općenito nedovoljno razvijena i značajno je institucionalizirana. Hrvatska za dugotrajnu skrb izdvaja 3,03% od sveukupne potrošnje za zdravstvo, u odnosu na prosjek EU od 16,11% u 2019. godini. Ova vrsta skrbi odvija se uglavnom u zdravstvenim ustanovama, odnosno bolnicama te ustanovama za socijalnu skrb, što ju čini fragmentiranom i neučinkovitom.

Zbog nedostatnih kapaciteta za pružanje dugotrajne skrbi i porasta broja starijih osoba, potrebno je stvoriti učinkovit sustav pružanja dugotrajne skrbi i educirati osoblje za takav specifičan rad, kao i koordinaciju izvaninstitucionalnih pružatelja zdravstvene i socijalne skrbi. Također, postoji i velika potreba za formiranjem i opremanjem mobilnih timova, uz posebno izraženu potrebu za formiranjem mobilnih timova. Takva će ulaganja omogućiti bolje uvjete za pružanje dugotrajne skrbi u zajednici.

U području socijalnih usluga u proteklih desetak godina intenziviran je proces deinstitucionalizacije. Ipak, još uvijek više od 20% djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djece s problemima u ponašanju i djece s teškoćama u razvoju prima institucijski oblik skrbi. Osobe s mentalnim oštećenjima su u više od 80% slučajeva korisnici institucijske skrbi. S obzirom na velik broj starijih osoba, pružanje skrbi za ovu populaciju predstavlja poseban izazov. Smještajni kapaciteti u domovima za starije i nemoćne pokrivaju samo 3,68% starijih od 65 godina, dok pokrivenost uslugama pomoći u kući nije dostatna za sve potrebe.

Uzrok visokom stupnju institucionalizacije je nedostatak pojedinih usluga u zajednici te programa i aktivnosti za socijalno uključivanje. Iz ESF+ će se poticati širenje socijalnih usluga vodeći računa o lokalnim potrebama te dugotrajna podrška starijim i nemoćnim osobama u samostalnom životu kroz program Zaželi.

Iz ESF+ će se financirati izrada Operativnog plana za razvoj dugotrajne skrbi (2023.) te provedba njegovih aktivnosti, posebice onih usmjerenih na integraciju socijalne i zdravstvene skrbi.

e. Zdravstvo

Izazovi u zdravstvu su:

◊ Neujednačen pristup zdravstvenoj zaštiti zbog nedovoljnog broja zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na primarnoj razini

◊ Visok pobol od kroničnih nezaraznih bolesti i niska razina zdravstvene pismenosti

Udio osoba koje smatraju da im zdravstvene potrebe nisu zadovoljene niži je od prosjeka EU (EU 1,7%, HR 1,4%, 2019.). Prepreka pristupačnosti zdravstvene zaštite (s naglaskom na primarnu) je i neujednačena rasprostranjenost zdravstvenih resursa, pri čemu su u najvećoj mjeri zakinuti stanovnici otočnih područja te ruralnih i teško dostupnih mjesta, gdje inače dominira starije stanovništvo. Preporuka (CSR) za 2020. godinu ističe potrebu za jačanjem otpornosti zdravstvenog sustava, promicanjem uravnotežene zemljopisne raspodjele zdravstvenih radnika i ustanova te bližom suradnjom upravnih tijela na svim razinama i ulaganjima u e-zdravstvo. Ulaganjima iz ESF+ će se implementirati navedena preporuka kroz pojačane specijalizacije/usavršavanja zdravstvenih radnika.

Jedan od temeljnih problema razvoja ljudskih resursa u hrvatskom zdravstvenom sustavu je nepostojanje jasnog sustava upravljanja. Upravo zbog toga, postoji potreba za razvojem cjelovitog sustava praćenja ljudskih resursa u sustavu zdravstva koji bi omogućio bolje projekcije i procjene dostatnosti broja zdravstvenih radnika.

Iako se u 2019. godini broj doktora medicine sa zaposlenjem u zdravstvu povećao za 1,8% u odnosu na 2018., u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježen je manjak liječnika, posebice u ruralnim područjima i na otocima. U odnosu na 2018. godinu, u 2019. godini broj liječnika specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ukupno se smanjio za 5,1%. Ulaganja u kontinuirani profesionalni razvoj zdravstvenih radnika doprinijet će povećanju broja liječnika specijalista kojih u RH nedostaje, preopterećeni su brojem pacijenata o kojima skrbe i poseban je naglasak na njih stavljen za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa.

S obzirom na detektirane izazove, potrebno je pacijentima osigurati dostupniju zdravstvenu zaštitu bližu mjestu stanovanja. Ulaganja u stručna osposobljavanja na razini primarne zdravstvene zaštite pratit će potrebu na terenu vodeći računa o popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe, nedostatku timova i prirodnom odljevu liječnika u mirovinu.

Iako se zdravstveni status stanovništva poboljšava, smrtnost od sprječivih i izlječivih bolesti je iznad prosjeka EU. U 2019. godini očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78,6 godina, što je znatno kraće od prosjeka EU (81,3 godine). Ulaganjima u jačanje zdravstvene pismenosti posebno ranjivih skupina (osobe s invaliditetom, osobe s problemima ovisnosti, trudnice, djeca) i osoba u riziku od socijalne isključenosti (starije osobe, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi) te promicanjem zdravlja, izravno se utječe na svijest pojedinca o brizi za vlastito zdravlje. Povećanje razine zdravstvene pismenosti stanovništva dovodi do bolje kvalitete života, duljeg životnog vijeka, smanjuje socijalna isključenost, a pritom se utječe i na učinkovitost/održivost zdravstvenog sustava.

KOMPLEMENTARNOSTI

Ulaganjima u okviru NPOO-a u se u velikoj mjeri adresiraju izazovi u ESF+ područjima. Obzirom na početak provedbe NPOO (2021.), ESF+ intervencije se u značajnoj mjeri nastavljaju na aktivnosti započete u okviru NPOO-a.

U okviru ulaganja u tržište rada, kroz NPOO se provode MAPZ u području dualne tranzicije, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, koje će se od 2026. nastaviti provoditi u okviru ESF+. U okviru NPOO uspostavljen je sustav dodjele vaučera za zelene i digitalne vještine, koji će se postupno početi primjenjivati i na ostale vještine kroz ESF+ te će postojeće obrazovne mjere postupno prijeći na sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba.

U kontekstu povezivanja tržišta rada i socijalnih usluga kroz NPOO se uspostavlja nova usluga socijalnog mentorstva kao individualna potpora dugotrajno nezaposlenim korisnicima zajamčene minimalne naknade (ZMN) i teško zapošljivim skupinama. Navedena usluga će dovesti do boljeg ciljanja ranjivih skupina u mjerama APZ-a, a intervencije iz ESF+ se naslanjaju na navedenu uslugu.

U području ulaganja u obrazovni sustav, širem obuhvatu i unaprjeđenju kvalitete RPOO-a pridonijet će infrastrukturna ulaganja iz NPOO-a, te ona iz ESF+ usmjerena na povećanje kvalitete programa jačanjem kapaciteta ustanova i mogućnosti pristupa, posebno za ranjive skupine. S ciljem provedbe modela cjelodnevne nastave u osnovnoškolskom obrazovanju, kroz NPOO i EFRR predviđena je izgradnja novih i modernizacija postojećih ustanova, a kroz ESF+ će se ulagati u razvoj i provedbu pripadajućih sadržaja, te jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika.

Predviđena su značajna ulaganja u daljnji proces deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije, kao dio ulaganja u sustav dugotrajne skrbi. Kroz NPOO se jačaju kapaciteta stručnjaka za izvaninstitucijske usluge, kroz EFRR su predviđena ulaganja u socijalnu infrastrukturu, a ESF+ predviđa intervencije u razvoj i širenje socijalnih usluga.

U zdravstvu su kroz NPOO predviđena ulaganja posebno u primarnu zdravstvenu zaštitu. Uz infrastrukturna i ulaganja u opremu iz EFRR-a, te podršku specijalističkim i drugim usavršavanjima iz ESF+ za sve vrste djelatnika u zdravstvu doprinijet će se jačanju dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga.

ISKUSTVA IZ 2014.-2020.

Hrvatska je od 2014. godine prvi puta koristila punu omotnicu u okviru Kohezijske politike. Ukupna alokacija za ESF iznosila je 1,88 milijardi EUR, a kada se pribroje REACT EU dodatna sredstava program iznosi ukupno 2,4 milijarde EUR. Ugovoreno je više od 3 000 projekata, do kraja 2023. se očekuje završetak programa i završna analiza postignuća i rezultata. Do sada je u okviru programa provedeno sedam evaluacija (vrednovanja) koje su se odnosile na sustav upravljanja i kontrola i na pojedinačna područja intervencija iz ESF programa. Iz evaluacija proizašle su preporuke koje su u najvećoj mjeri ugrađene u ESF+ program 2021.-2027.

Preporuke su se odnosile na snažnije povezivanje i primjenu regionalnog pristupa u planiranju intervencija, unaprjeđenje suradnje i koordinacije različitih tijela u cilju usklađivanja sadržaja, opsega i vremenskog aspekta intervencija iz različitih izvora financiranja, potrebu za unaprjeđenjem tehničkih i administrativnih procedura provedbe projekata (IT sustav, procedure, uzorkovanje provjera i kontrola, ubrzavanje odobravanja izvještaja korisnika od tijela u sustavu, usklađivanje prakse različitih tijela). Također, naglašena je i potreba za snažnijim uvođenjem pojednostavljenih troškovnih mogućnosti (SCO) te jačanjem sustava praćenja i osiguranja održivosti rezultata provedbe projekata. Jednako tako, jedna od preporuka se odnosi i na razvoj financijskih instrumenata kroz ESF+, jačanje sustava upravljanja administrativnim kapacitetima (edukacije, planiranje i sl.).

Stečeno iskustvo u provedbi prve financijske omotnice Kohezijske politike u proteklih 7 godina će uvelike pridonijeti poboljšanju sustava za razdoblje 2021.-2027.

IZAZOVI VEZANI UZ ADMINISTRATIVNE KAPACITETE

Ključni izazov u adekvatnom upravljanju administrativnim kapacitetima je česta fluktuacija visoko specijaliziranog kadra u sustavu upravljanja i kontrole. Identificirana je potreba za dodatnim zapošljavanjem novih djelatnika, uspostavom sustava učinkovitog uvođenja novih djelatnika u posao, nadogradnjom specifičnih znanja i vještina postojećih djelatnika, razvoj poticajnog okruženja u cilju zadržavanja postojećeg kvalitetnog kadra te održavanje suradnje između svih tijela u sustavu kako bi se ostvarila ujednačenost postupanja te osigurala visoka razina profesionalnosti u sustavu.

Jedan od temeljnih alata za adresiranje izazova je razvoj i ujednačena primjena kompetencijskog okvira u svim tijela SUK-a uz ostvarenu kontinuiranu i učinkovitu suradnju sa središnjim tijelom nadležnim za ljudske kapacitete u državnoj upravi. Poseban naglasak potrebno je staviti na razvoj i usavršavanje vještina rukovodećeg kadra kojemu su uz znanja u području upravljanja fondovima, neophodne i specifične vještine za upravljanje ljudskim potencijalima, dok je za napredovanje i razvoj svih djelatnika ključan razvoj sustava mentorstva i in house edukacije, prilagođene pojedinom djelokrugu rada. Temeljem preporuka provedene evaluacije, osmislit će se i sustav edukacija posebno prilagođenih za ESF+ u suradnji s javnom ustanovom, čija je djelatnost stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika.

Smjer za adekvatno odgovaranje na identificirane izazove u predmetnom području bit će temeljen na Planu jačanja kapaciteta za korištenje EU fondova ( ACB Roadmap ) koji između ostaloga predviđa i uvođenje mehanizma praćenja i vrednovanja u području upravljanja ljudskim kapacitetima.

Cilj politike ili specifični cilj FPT-a

Specifični cilj ili posebni prioritet ^*

Obrazloženje (sažetak)

CP 4

a) veći pristup zaposlenju i aktivacijske mjere za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade, osobito provedbom Garancije za mlade, za dugotrajno nezaposlene te skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada i za neaktivne osobe, kao i promicanjem samozapošljavanja i socijalne ekonomije

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030 . u okviru strateškog cilja Konkurentno i inovativno gospodarstvo, prepoznaje prioritete na području tržišta rada i zapošljavanja kroz

◊ jačanje aktivnih politika zapošljavanja i ostalih programa za poticanje zapošljavanja, posebice osoba u nepovoljnom položaju,

◊ jačanje integriranih i individualiziranih pristupa aktivnim politikama zapošljavanja,

◊ razvoj društvenog poduzetništva.

U okviru strateškog cilja Zdrav, aktivan i kvalitetan život potiče se aktivno uključivanje hrvatskih branitelja i njihovih obitelji u gospodarski život.

Izvješće za Hrvatsku 2019. – Prilog D identificira potrebu poboljšanja pristupa zaposlenju za sve tražitelje posla posebice kroz bolju pokrivenost mjerama aktivnih politika tržišta rada i njihovu usmjerenost, uklanjanjem uzroka neaktivnosti, uključujući neprijavljeni rad, smanjenjem teritorijalnih nejednakosti na tržištu rada, osnivanjem poslovnih inkubatora i ulaganje u samozapošljavanje, mala i srednja poduzeća te otvaranje poduzeća/radnih mjesta i razvoj društvenog poduzetništva.

Preporuke Vijeća za 2019 i 2020 su osnaživanje mjera i institucija tržišta rada, povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicanje stjecanje vještina.

Europski stup socijalnih prava uključuje načelo Jednake mogućnosti te Aktivna potpora zapošljavanju.

Hrvatska se suočava s nekoliko izazova u pogledu određenih pokazatelja sadržanih u Pregledu socijalnih pokazatelja:

◊ Stopa zaposlenosti (% stanovništva u dobi 20-64 god. 2020.) – EU: 72,4%, HR: 66,9%

◊ Stopa nezaposlenosti (% stanovništva u dobi 15-74 god. 2020.) – EU: 7,1%, HR: 7,5%

◊ Stopa dugotrajne nezaposlenosti (2020.) – EU: 2,5%, HR: 2,1%

◊ Stopa aktivnosti (2020.) – EU: 72,9%, HR: 67,1%.

CP 4

b) modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore za usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. u okviru strateškog cilja Obrazovani i zaposleni ljudi, prepoznaje prioritete u provedbi javnih politika koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva na području tržišta rada i zapošljavanja kroz

◊ veću usklađenosti kompetencija radnika s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, institucija i socijalnih partnera, uključujući i sustav obrazovanja,

◊ jačanje kapaciteta institucija na tržištu rada radi pružanja kvalitetnih usluga korisnicima,

◊ mobilnost radne snage (unutar države kao i na jedinstvenom tržištu Europske unije).

U Izvješću za Hrvatsku 2019. – Prilog D: Smjernice za ulaganja financirana sredstvima iz kohezijske politike za razdoblje 2021.-2027. utvrđene su visoko prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju poboljšanja pristupa zaposlenju za sve tražitelje posla i predviđanja potreba za vještinama, među ostalim: modernizacija institucija tržišta rada, uključujući naprednu opremu i infrastrukturu; ocjena i predviđanje potreba za vještinama te razvoj strategija informiranja i sustava praćenja; smanjenje teritorijalnih nejednakosti u rezultatima tržišta rada; izrada mehanizama za brzu prilagodbu novim oblicima rada i poticanje mobilnosti radnika;

Preporuke Vijeća za 2019. i 2020. su osnažiti mjere i institucije tržišta rada, poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada, povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicati stjecanje vještina.

Europski stup socijalnih prava uključuje načela: Aktivna potpora zapošljavanju, Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje. Posebna područja kojima se posvećuje dodatna pozornost kroz Akcijski plan uključuje usklađen skup politika u području vještina potrebnih u novim sektorima i unapređenje službi za zapošljavanje.

CP 4

e) veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, među ostalim vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući poduzetničke i digitalne vještine, te promicanjem uvođenja sustavâ dvojnog osposobljavanja i naukovanja

Nacionalna razvojna strategija do 2030. u okviru strateškog cilja Obrazovani i zaposleni ljudi definira prioritete:

- povećanje kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti sustava strukovnog obrazovanja

- daljnji razvoj regionalnih centara kompetentnosti i unaprjeđenje kvalitete rada strukovnih škola te njihovo povezivanje s gospodarstvom i tržištem rada

- razvoj temeljnih kompetencija, uključujući kompetencije »učiti kako učiti« i poduzetničkih kompetencija

- poboljšanje kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih.

Izvješće za Hrvatsku 2019. – Prilog D identificira potrebu za poboljšanjem kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, posebice kroz:

- jamčenje ravnopravnog pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, a posebno u predškolski odgoj i obrazovanje, posebno za ranjive skupine i u manje razvijenim područjima

- dokvalifikaciju i prekvalifikaciju aktivnog stanovništva u okviru obrazovanja odraslih

- pružanje potpore obrazovanju i osposobljavanju nastavnika i odgojitelja.

Preporuke Vijeća za 2019. i 2020. su podizanje kvalitete i relevantnosti obrazovanja za tržište rada i promicanje stjecanja vještina.

Europski stup socijalnih prava uključuje načelo Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje koje podrazumijeva da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada.

U Pregledu socijalnih pokazatelja Hrvatska pokazuje slabije rezultate od prosjeka EU:

- Sudjelovanje odraslih u obrazovanju (2020.) – EU: 9,2%, HR: 3,2%

- Loši rezultati u obrazovanju (PISA-Matematika 2018.) – EU: 22,9%, HR: 31,2%.

CP 4

f) promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve i dostupnosti za osobe s invaliditetom

Nacionalna razvojna strategija do 2030. u okviru strateškog cilja Obrazovani i zaposleni ljudi definira prioritete:

- povećanje pristupačnosti visokokvalitetnog sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu radi ostvarivanja prava na kvalitetan odgoj i obrazovanje od najranije dobi

- osiguravanje jednakih uvjeta sustavnog odgoja i obrazovanja postupnim uvođenjem cjelodnevne nastave za učenike osnovnih škola

- razvoj cjelovite potpore za djecu i učenike i sprječavanja napuštanja sustava obrazovanja te ulaska u NEET skupinu, s naglaskom na ranjive skupine te djecu i učenike s teškoćama u razvoju

- razvoj sustava visokog obrazovanja i internacionalizacija u skladu sa suvremenim europskim trendovima kroz unaprjeđenje dostupnosti kvalitetnog visokog obrazovanja.

Izvješće za Hrvatsku 2019. – Prilog D identificira potrebu za poboljšanjem kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, posebice kroz:

- jamčenje ravnopravnog pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, a posebno u predškolski odgoj i obrazovanje, posebno za ranjive skupine i u manje razvijenim područjima

Preporuke Vijeća za 2019. i 2020. su provedba reforme sustava obrazovanja i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te podizanje kvalitete i relevantnosti obrazovanja za tržište rada.

Europski stup socijalnih prava uključuje načelo Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje koje podrazumijeva da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada.

U Pregledu socijalnih pokazatelja Hrvatska pokazuje slabije rezultate od prosjeka EU:

- Sudjelovanje odraslih u obrazovanju (2020.) – EU: 9,2%, HR: 3,2%.

- Udio stanovništva sa završenim visokim obrazovanjem (2020.) – EU: 40,9%, HR: 34,7%.

CP 4

g) promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve, uzimajući u obzir poduzetničke i digitalne vještine, bolje predviđanje promjena i novih potreba za vještinama na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030 . u okviru strateškog cilja Konkurentno i inovativno gospodarstvo, prepoznaje prioritete:

◊ postizanje veće usklađenosti kompetencija radnika s potrebama tržišta rada

◊ poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, institucija i socijalnih partnera uključujući i sustav obrazovanja

◊ razvojem ljudskih potencijala osiguravanjem potpora odraslima za uključivanje u obrazovanje i osposobljavanje te unapređenje vještina i znanja radno sposobnog stanovništva, posebno mladih i onih u NEET statusu, s naglaskom na poduzetničke i digitalne vještine, kao ključan preduvjet malog i srednjeg poduzetništva.

U Izvješću za Hrvatsku 2019. – Prilog D: utvrđene su visoko prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju poboljšanja kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, odnosno, dokvalifikacija i prekvalifikacija aktivnog stanovništva u okviru obrazovanja odraslih.

Preporuke Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. i 2020. su reforma sustava obrazovanja i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada, povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama te promicanje stjecanja vještina.

Europski stup socijalnih prava uključuje načelo Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje. Područja kojima se posvećuje dodatna pozornost kroz Akcijski plan je ulaganje u vještine i obrazovanje kako bi se otvorile nove prilike za sve.

U Pregledu socijalnih pokazatelja pokazatelj Razina digitalnih vještina pojedinca je u 2019. bio EU: 56,0%, HR: 53,0%.

CP 4

h) poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih mogućnosti, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja te poboljšanje zapošljivosti, posebno za skupine u nepovoljnom položaju

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u okviru strateških ciljeva Konkurentno i inovativno gospodarstvo, Obrazovani i zaposleni ljudi te Zdrav, aktivan i kvalitetan život definira prioritete:

- poticanje integriranog pristupa aktivnim politikama zapošljavanja i socijalne skrbi za povećanje izgleda za zapošljavanje

- bolja dostupnost socijalne skrbi za osjetljive skupine društva

- poboljšanje pristupa i kvalitete temeljnih društvenih usluga u skladu s potrebama lokalnog stanovništva

- jačanje participacije u kulturi i medijske pismenosti

- unaprjeđenje psihosocijalne pomoći za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji te civilne stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.

- promicanje ravnopravnosti i jednakih mogućnosti je horizontalni prioritet nacionalnih javnih politika

Izvješće za Hrvatsku 2019. – Prilog D identificira potrebe za poboljšanje pristupa zaposlenju za sve tražitelje i predviđanje potreba za vještinama te za poticanje aktivne uključenosti u cilju promicanja jednakih mogućnosti kroz:

- poboljšanje suradnje socijalnih i službi za zapošljavanje

- bolje socijalne usluge za ranjive skupine i obitelji

- smanjenje teritorijalne nejednakosti u socijalnim ishodima.

Preporuke Vijeća za 2019. i 2020. godinu su osnažiti mjere i institucije tržišta rada te poboljšati njihovu koordinaciju sa socijalnim službama, povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama te promicati stjecanje vještina.

Europski stup socijalnih prava uključuje načela Jednake mogućnosti ; Aktivna potpora zapošljavanju ; Skrb o djeci i potpora djeci .

U Pregledu socijalnih pokazatelja Hrvatska pokazuje slabije rezultate od prosjeka EU:

- Stopa rizika od siromaštva (2019.) – EU 20,9%, HR 23,3%

- Udio osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada (2019.) – EU 8,3%, HR 9,2%.

CP 4

i) promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u okviru strateškog cilja Zdrav, aktivan i kvalitetan život definira prioritete:

- unaprjeđenje ravnomjerne dostupnosti i kvalitete sveobuhvatne socijalne skrbi za posebno osjetljive skupine, djecu, žrtve trgovanja ljudima i azilante

- poboljšanje pristupa i kvalitete temeljnih društvenih usluga u skladu s potrebama lokalnog stanovništva.

Izvješće za Hrvatsku 2019. - Prilog D identificira potrebe za poticanje aktivne uključenost u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice kroz:

- bolje socijalne usluge za ranjive skupine i obitelji.

Europski stup socijalnih prava uključuje načela Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje koje podrazumijeva da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada; Jednake mogućnosti koje podrazumijeva da, bez obzira na spol, rasnu ili etničku pripadnost, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju, svi imaju pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti u pogledu zapošljavanja, socijalne zaštite, obrazovanja te pristupa robi i uslugama dostupnim javnosti. Potiču se jednake mogućnosti nedovoljno zastupljenih skupina.

U Pregledu socijalnih pokazatelja Hrvatska pokazuje slabije rezultate od prosjeka EU:

◊ Stopa rizika od siromaštva (2019.) – EU 20,9%, HR 23,3%.

CP 4

j) promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u okviru strateških ciljeva Obrazovani i zaposleni ljudi te Zdrav, aktivan i kvalitetan život definira prioritete:

- poboljšanje relevantnosti programa obrazovanja odraslih radi povećanja odraslog stanovništva u cjeloživotnom učenju

- poticanje integriranog pristupa aktivnim politikama zapošljavanja i socijalne skrbi za povećanje izgleda za zapošljavanje

- unaprjeđenje zdravstvene zaštite za ranjive skupine

- unaprjeđenje ravnomjerne dostupnosti i kvalitete sveobuhvatne socijalne skrbi za posebno osjetljive skupine.

Izvješće za Hrvatsku 2019. – Prilog D identificira potrebe za poboljšanje pristupa zaposlenju i predviđanja potreba za vještinama; relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada; poticanje aktivne uključenosti u promicanju jednakih mogućnosti te poboljšanje dostupnosti pružanja usluga zdravstvene skrbi kroz:

- bolju pokrivenost mjerama aktivnih politika tržišta rada

- uklanjanje uzroka neaktivnosti, uključujući neprijavljeni rad

- jamčenje ravnopravnog pristupa kvalitetnom obrazovanju posebno za ranjive skupe i u manje razvijenim područjima

- bolje socijalne usluge za potporu ranjivim skupinama i obiteljima

- uklanjanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi.

Preporuke Vijeća za 2019. i 2020. godinu su osnažiti mjere i institucije tržišta rada i poboljšati njihovu koordinaciju sa socijalnim službama, promicati uravnoteženu zemljopisnu raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova te promicati stjecanje vještina.

Europski stup socijalnih prava uključuje načela Jednake mogućnosti - jednake mogućnosti zapošljavanja, socijalne zaštite i obrazovanja posebno nedovoljno zastupljenih skupina; Zdravstvena zaštita - pravovremeni pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi

U Pregledu socijalnih pokazatelja Hrvatska pokazuje slabije rezultate od prosjeka EU:

- Stopa rizika od siromaštva (2019.) – EU 20,9%, HR 23,3%

- Udio osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada (2019.) – EU 8,3%, HR 9,2%.

CP 4

k) poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama, među ostalim uslugama kojima se promiče pristup stanovanju i skrbi usmjerenoj na osobu, među ostalim zdravstvenoj skrbi; modernizacija sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju; poboljšanje dostupnosti, uključujući za osobe s invaliditetom, djelotvornosti i otpornosti sustavâ zdravstvene skrbi i usluga dugotrajne skrbi

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u strateškom cilju Zdrav, aktivan i kvalitetan život definira prioritete:

◊ smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti

◊ unaprjeđenje ravnomjerne dostupnosti i kvalitete sveobuhvatne socijalne skrbi za posebno osjetljive skupine

◊ ravnomjerna dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite

◊ unaprjeđenje sustava za pružanje psihosocijalne i zdravstvene skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji te civilne stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih obitelji na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Preporuka Vijeća za 2019. i 2020.

Jačati primarnu zdravstvenu zaštitu kroz povećanje broja zdravstvenih radnika, povećati otpornost hrvatskog zdravstvenog sustava, omogućiti bolju geografsku dostupnost i digitalizaciju zdravstvenih usluga.

Izvješće za Hrvatsku – Prilog D

◊ potaknuti aktivnu uključenost u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice kroz bolje socijalne usluge centara za potporu ranjivim skupinama i obiteljima

◊ poboljšanje prijelaza s institucijske skrbi na skrb u obiteljskom okruženju i u zajednici te smanjenje teritorijalne nejednakosti u socijalnim ishodima

◊ poboljšanje dostupnosti, učinkovitosti i stabilnosti pružanja usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi kroz restrukturiranje bolničke skrbi i jačanje ambulantnih usluga, posebno usluga primarne i dugoročne skrbi

◊ uklanjanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi te nedostatka radne snage na temelju mapiranja potreba.

Europski stup socijalnih prava uključuje sljedeća načela:

◊ Zdravstvena zaštita

◊ Uključenost osoba s invaliditetom

◊ Dugoročna skrb te

◊ Stanovanje i pomoć beskućnicima.

Hrvatska se suočava s izazovima u pogledu pokazatelja sadržanih u Pregledu socijalnih pokazatelja :

◊ Udio osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada (2019.) – EU 8,3%, RH 9,2%.

◊ Djeca mlađa od 3 godine u sustavu formalne skrbi (2019.) – EU 35,3%, RH 15,7%.

CP 4

Zapošljavanje mladih

Prosječna stopa mladih u dobi 15-29 koje su nezaposlene te nisu u sustavu obrazovanja ili usavršavanja (NEET) u razdoblju 2017.-2019. u RH bila je viša od prosjeka EU (Eurostat) te je za financiranje aktivnosti za mlade osobe određena tematska koncentracija od 12,5%.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. u okviru strateškog cilja Obrazovani i zaposleni ljudi prepoznaje prioritete :

◊ jačanje aktivnih politika zapošljavanja i ostalih programa za poticanje zapošljavanja

◊ razvoj ljudskih potencijala kroz profesionalno usmjeravanje i unapređenje znanja i vještina radno sposobnog stanovništva posebice mladih i onih u statusu NEET s naglaskom na poduzetničke i digitalne vještine

Izvješće Vijeća za Hrvatsku 2019 identificira smanjenje stopa mladih NEET osoba (od 15 do 24 godine), ali je ona i dalje vrlo visoka. Dohvat nezaposlenih i neaktivnih mladih osoba još nije dovoljan. Premda je broj tražitelja zaposlenja u evidenciji HZZ-a među najvišima u EU, mjere uvedene programom Garancija za mlade u 2018. koristilo je samo 39% mladih u dobi od 15 do 24 godine u statusu NEET.

Preporuke Vijeća za 2019. i 2020. su osnaživanje mjera, i institucija tržišta rada, povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicati stjecanje vještina.

Europski stup socijalnih prava uključuje načelo Jednake mogućnosti te Aktivna potpora zapošljavanju. Područja kojima se posvećuje dodatna pozornost kroz Akcijski plan uključuje podršku mladima koji su posebice osjetljivi na oscilacije na tržištu rada.

Praćenje pokazatelja u odnosu na europski stup socijalnih prava upućuje da je pokazatelj Mladi koji se ne obrazuju, ne rade niti se stručno usavršavaju (% ukupnog stanovništva u dobi od 15 do 24 godine) zabrinjavajući, EU (2020.): 11,1%, HR: 12,2%.

CP 4

(m) materijalna deprivacija suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući djecu, i pružanje popratnih mjera kojima se podupire njihova socijalna uključenost.)

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u okviru strateškog cilja Zdrav, aktivan i kvalitetan život definira prioritet:

- poboljšanje kvalitete života i jačanje društvene kohezije

- smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu

- razvijanje regionalne dimenzije borbe protiv siromaštva, uz prilagodbu javnih politika posebnostima i izazovima pojedine lokalne zajednice.

Izvješće za Hrvatsku 2019. – Prilog D identificira potrebu poticanja aktivne uključenosti u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice kroz:

- suzbijanje materijalne oskudice pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći

- smanjenje teritorijalne nejednakosti u socijalnim ishodima.

Europski stup socijalnih prava uključuje načela Jednake mogućnosti koje podrazumijeva da bez obzira na spol, rasnu ili etničku pripadnost, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju, svi imaju pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti u pogledu zapošljavanja, socijalne zaštite, obrazovanja te pristupa robi i uslugama dostupnima javnosti; Skrb o djeci i potpora djeci koje podrazumijeva da djeca imaju pravo na pristupačan i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje, pravo na zaštitu od siromaštva a djeca iz ugroženih sredina pravo na posebne poticajne mjere za ostvarivanje jednakih mogućnosti.

U Pregledu socijalnih pokazatelja Hrvatska pokazuje slabije rezultate od prosjeka EU:

- Stopa rizika od siromaštva (2019.) – EU 20,9%, RH 23,3%

- Stopa teške materijalne oskudice (2019.) – EU 5,5%, RH 7,2%.

CP 4

Socijalne inovacije

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u okviru strateškog cilja Zdrav, aktivan i kvalitetan život definira prioritete:

- smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti

- unaprjeđenje ravnomjerne dostupnosti i kvalitete sveobuhvatne socijalne skrbi za posebno osjetljive skupine

- poboljšanje pristupa i kvalitete temeljnih društvenih usluga povezivanjem postojećih i ravnomjernim razvojem novih usluga usklađenih s potrebama stanovništva pojedinih lokalnih zajednica.

Izvješće za Hrvatsku 2019. – Prilog D identificira potrebu za poticanjem aktivne uključenosti u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice posebice kroz:

- promicanje socijalnih inovacija.

Europski stup socijalnih prava uključuje načelo Jednake mogućnosti – jednake mogućnosti zapošljavanja, socijalne zaštite i obrazovanja posebno nedovoljno zastupljenih skupina.

Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih

Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ ^*

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+

Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Jedan od ključnih ciljeva nacionalne politike u sljedećem razdoblju je omogućavanje pristupa tržištu rada i boljim radnim mjestima kroz kreiranje novih mogućnosti za neaktivne i nezaposlene osobe. S ciljem daljnjeg povećanja stope zaposlenosti ulagat će se u provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja (MAPZ) s posebnim naglaskom na skupine koje su ranjive na tržištu rada. Provodit će se mjere za zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta kao i obrazovne mjere koje imaju za cilj povećanje stope cjeloživotnog obrazovanja odraslih. U odnosu na prethodno razdoblje planiran je značajno veći obuhvat osoba u mjerama obrazovanja sukladno preporukama Vijeća o oblicima usavršavanja . U okviru ovog cilja provodit će se MAPZ za osobe iznad 30 godina.

U cilju osiguravanja djelotvornosti MAPZ-a, provodit će se interna godišnja analiza provedbe mjera . Rezultati analize koristit će se za unaprjeđenje postojećih i/ili osmišljavanje novih inovativnih mjera, posebno u odnosu na ranjive skupine na tržištu rada i žene.

Planira se ulagati u mjere potpora za zapošljavanje koje imaju izravan utjecaj na povećanje stope zaposlenosti. Potpore za zapošljavanje su usmjerene na ranjive skupine na tržištu rada, intenzitet i trajanje ovisi o stupnju ranjivosti korisnika. Ulagat će se i u mjeru pripravništva u okviru koje se utječe na povećanje kvalifikacija i smanjuje rizika od dugotrajne nezaposlenosti osoba bez radnog iskustva. Ulaganjem u mjeru za samozapošljavanje planira se izravno utjecati na kreiranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj. U okviru mjere za samozapošljavanje razvit će se kriteriji za identifikaciju deficitarnih djelatnosti na lokalnom tržištu, a oni će se temeljiti na podacima iz portala za praćenje tržišta rada. U cilju poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja, prednost u dodjeli potpora će se davati s obzirom na stupanj razvijenosti područja u kojem se otvara poslovni subjekt.

Do 2026. će se usporedno kroz NPOO financirati navedene tri mjere (potpore za zapošljavanje, pripravništvo i samozapošljavanje) u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Razlike između navedenih mjera u području dualne tranzicije i mjera u ostalim područjima se odnose na ciljanje gospodarske aktivnosti/djelatnosti, opisu radnog mjesta za koji se daje potpora te dodatnim pogodnostima za potpore koje doprinose dualnoj tranziciji. Nakon 2026. potpore za dualnu tranziciju će se nastaviti financirati iz ESF+ u punom opsegu.

Potpore za radna mjesta u kontekstu zelene tranzicije će se dodjeljivati za djelatnosti koje su okolišno održive te pridonose okolišnim ciljevima i za radna mjesta koja rezultiraju zelenim proizvodima/uslugama ili pridonose očuvanju prirodnih resursa. Isključene su gospodarske djelatnosti temeljem načela “Ne nanosi značajnu štetu”. Potpore za digitalna radna mjesta će se dodjeljivati za radna mjesta kod kojih zaposlenik mora posjedovati specijalizirane, napredne IKT vještine.

Iz ESF+ će se nastaviti financirati obrazovne mjere za nezaposlene koje HZZ trenutno provodi sve do punog prelaska na sustav vaučera (novi modalitet provedbe koji se uspostavlja kroz NPOO). Trenutne obrazovne mjere uključuju usavršavanje zaposlenih osoba, te osposobljavanje i obrazovanja nezaposlenih osoba.

Usavršavanje zaposlenih osoba provodi se prema unaprijed definiranom programu. Obveza je na kraju usavršavanja svakom polazniku izdati potvrdu o stečenim kompetencijama. Fokus je na financiranju troškova vanjskog predavača i/ili mentora i putnih troškova polaznika.

Za nezaposlene osobe predviđeno je financiranje mjera za osposobljavanje na radnom mjestu i/ili u ustanovama koje pružaju obrazovne programe stjecanja praktičnih znanja i vještina. Financirat će se troškovi nastave i/ili mentora, dok polaznici osposobljavanja imaju pravo na novčanu naknadu i putne troškove tijekom trajanja osposobljavanja.

U okviru mjere obrazovanja nezaposlenih, HZZ upućuje osobu u obrazovnu ustanovu. Navedeno uključuje i obrazovanje za temeljne vještine osobnog i profesionalnog razvoja, razvoj transverzalnih vještina i sl..

Dosadašnji modalitet odabira institucija za pružanje obrazovnih programa koje provodi HZZ postupno će se tijekom razdoblja zamijeniti sustavom vaučera . Ugradnjom sustava vaučera u MAPZ očekuje se značajno pojednostavljenje provedbe i povećanja učinkovitosti obrazovanja odraslih. Postupak korištenja vaučera provodit će se kroz aplikaciju HZZ-a. Programi prihvatljivi za financiranje putem vaučera odnose se na programe sukladne Zakonu o HKO-u i Zakonu o obrazovanju odraslih. Dio programa u ponudi bit će fokusiran na razvoj transverzalnih vještina. Sustav vaučera predstavlja korak u smjeru implementacije preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje. Neki elementi preporuke su već predviđeni u sustavu vaučera, a u sljedećem razdoblju će se dodatno nadograđivati sukladno evaluaciji početnog razdoblja provedbe.

U okviru NPOO predviđena je uspostava sustava vaučera i provedba obrazovnih programa isključivo za zelene i digitalne vještine. Kroz NPOO predviđeno je financiranje izravnih troškova obrazovanja (pohađanje programa), dok će se troškovi povezani sa sudionikom obrazovnog programa (novčana naknada, trošak prijevoza, trošak liječničkog pregleda i sl.) financirati kroz ESF+ sve do 2026. Od 2026. godini provedba sustava vaučera za dualnu tranziciju će se nastaviti u potpunosti financirati iz ESF+.

Osigurat će se usklađenost i komplementarnost u financiranju između ESF+ i NPOO obrazovnih mjera kroz sustav vaučera.

Kako bi se osiguralo da ranjive skupine u što većoj mjeri budu korisnici navedenih mjera, u okviru NPOO provodi se projekt Jačanje sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada kroz unaprjeđenje poslovnih procesa HZZ-a.

Doprinos zapošljavanju pripadnika ranjivih skupina i otvaranju novih radnih mjesta poticat će se provedbom financijskih instrumenata (mikro-zajmova uz kombinaciju s bespovratnim sredstvima) kojima će se financirati održavanje/proširenje mikro i malih poduzeća, s naglaskom na mlada poduzeća (poduzeća koja posluju kraće od tri godine) te poduzeća kojima su vlasnici pripadnici ranjivih skupina. Kombinacijom mikro-zajmova s bespovratnim sredstvima poduzećima će se omogućiti: (1) dodatne usluge mentorstva za jačanje poslovnih vještina, (2) u slučaju postizanja unaprijed određenih kriterija (zapošljavanje pripadnika ranjive skupine, upskilling/reskilling zaposlenika) otpis dijela zajma i (3) bespovratna sredstva za neprofitabilni dio poslovanja korisnika zajma.

Podrška sektoru društvenog poduzetništva (DP) uključivat će financiranje uspostave institucionalnog i policy okvira za razvoj DP-a. Prvi korak je uspostava policy institucionalne jedinice. Tu su planirane aktivnosti jačanja kapaciteta zaposlenika te vanjske usluge podrške razvoju policy okvira što uključuje dubinsku analizu stanja i potreba DP-a. S ciljem praćenja razvoja DP-a, financirat će se uspostava evidencije društvenih poduzeća i izrada metodologije za praćenje i vrednovanje društvenih, ekonomskih i okolišnih učinaka društvenih poduzeća.

Razvoj DP-a će se dodatno poticati dodjelom bespovratnih potpora subjektima koji bez obzira na pravni oblik žele započeti poslovanje prema društveno-poduzetničkim principima, dok će se poslovanja postojećih društvenih poduzeća financirati putem financijskih instrumenata. Putem financijskih instrumenata financirat će se i razvoj novih i širenje postojećih inovativnih društveno-poduzetničkih oblika poslovanja.

Razvoj ekosustava DP-a poticat će se jačanjem kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija za pružanje potpore društvenim poduzećima i provedbom obrazovno-promotivnih aktivnosti za društvene poduzetnike.

Osigurat će se podrška aktivaciji žena na tržištu rada kroz lokalno usmjerene projekte njihovom osnaživanju i ohrabrenju pri uključivanju na tržište rada. Aktivacija će se provoditi kroz individualno i/ili grupno savjetovanje, radionice, edukacije i informiranje žena o mogućnostima zapošljavanja.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Promicanje načela jednakosti i nediskriminacije

◊ Mjere informiranja poslodavaca o potrebama i mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi im se omogućila aktivna participacija na tržištu rada

◊ Prilikom organizacije informativnih i promotivnih aktivnosti osigurat će se informacijska i prostorna pristupačnost usuglašena prema standardima pristupačnosti te će se vodit briga o dostupnosti prostora osobama s invaliditetom.

◊ Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati rodni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne primjere

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Kod provedbe ulaganja uzet će se u obzir lokalne potrebe tržišta rada što se posebno odnosi na potpore za samozapošljavanje i obrazovne mjere.

Program Učinkoviti ljudski potencijali podržava transnacionalnu suradnju s partnerima koji se nalaze u barem još jednoj državi članici EU u skladu s člankom 15 Uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+). Potpora ove vrste transnacionalne suradnje služi promicanju europske ideje, podržavanju međusobnog učenja i povećanju europske dodane vrijednosti intervencija koje podržava ESF+.

Transnacionalna suradnja doprinosi postizanju ciljeva Strategije EU za dunavsku regiju (EUSDR) i bilo koje druge strategije relevantne za države članice. Transnacionalna suradnja će se prvenstveno provoditi kroz projektna partnerstva na razini korisnika.

Akcijski plan EUSDR iz 2020. godine u okviru prioritetnog područja 9 – Ljudi i vještine predviđa aktivnost integracija ranjivih skupina na tržište rada.

Korisnici u aktivnosti aktivacije žena na tržište rada i transformacije u društveno poduzetništvo mogu na projektima imati partnere iz EU članica iz dunavske regije.

Financiranje aktivnosti unutar SC-a 1.a. provodit će se djelomično i putem financijskih instrumenata. Financijski instrument će se koristiti za poticanje ulaganja putem mikro-zajmova, odnosno kombinacije mikro-zajmova i bespovratnih sredstava u projekte mikro i malih poduzetnika ( s naglaskom na nova poduzeća te poduzeća kojima su vlasnici pripadnici ranjivih skupina) te poduzetnika koji posluju sukladno društveno-poduzetničkim principima.

Financijski instrumenti će se koristiti i za ulaganja u socijalno inovativne oblike poslovanja, koristeći mogućnosti njihove kombinacije s bespovratnim sredstvima za financiranje projekata subjekata koji posluju sukladno društveno-poduzetničkim principima (s naglaskom na aktivnosti razvoja novih modela, proizvoda i/ili usluga i skaliranje postojećih socijalnih inovacija te aktivnosti umrežavanja).

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

a

134

80.220.828,40

1

ESF+

Slabije razvijene

a

137

206.229.171,60

1

ESF+

Slabije razvijene

a

138

27.200.000,00

1

ESF+

Slabije razvijene

a

142

10.200.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

a

01

281.350.000,00

1

ESF+

Slabije razvijene

a

03

42.500.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

a

33

323.850.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

a

01

5.220.395,72

1

ESF+

Slabije razvijene

a

02

6.028.060,93

1

ESF+

Slabije razvijene

a

04

42.500.000,00

1

ESF+

Slabije razvijene

a

10

298.350.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

a

01

10.200.000,00

1

ESF+

Slabije razvijene

a

02

313.650.000,00

Institucije na tržištu rada odlikuje zastarjeli model poslovanja koji ne koristi u dovoljnoj mjeri mogućnosti digitalne tehnologije. U tom kontekstu predviđena su ulaganja koja će osigurati digitalnu modernizaciju institucija na tržištu rada kroz izradu aplikativnih rješenja za poslovne procese te osposobljavanje zaposlenika za njihovo korištenje. Digitalna modernizacija će se prvenstveno odnositi na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), REGOS i Državni inspektorat.

HZZ će razvijati svoje kapacitete i usluge kroz sljedeća ulaganja:

◊ e-usluge za profesionalno usmjeravanje i dodatno e-usluge za poslodavce

◊ katalogizacija i standardizacija svih usluga u ponudi te licenciranje savjetnika za specifične procese ili ciljane skupine

◊ jačanje ljudskih kapaciteta kroz edukacije i osposobljavanja

◊ podrška CISOK centrima kroz širenje mreže centara na cijelom teritoriju Hrvatske te razvojem usluga, s naglaskom na digitalne usluge

◊ jačanje evaluacijskih kapaciteta kroz osposobljavanje zaposlenika

◊ jačanje usluga za međunarodno posredovanje (EURES).

HZMO će provesti modernizaciju kroz:

◊ jačanje ljudskih kapaciteta i uspostavom sustava upravljanja ljudskim potencijalima

◊ digitalizacijom arhive i osposobljavanjem zaposlenika za korištenje iste.

Digitalna modernizacija HZZ-a i HZMO-a će se financirati velikim dijelom kroz NPOO. Ulaganja iz ESF+ će biti usmjerena n komplementarne aktivnosti koje nisu obuhvaćene u NPOO-u i potrebe koje se mogu javiti daljnjim razvojem digitalne tehnologije tijekom programskog razdoblja.

S ciljem dugoročne podrške planiranju i provedbi politike zapošljavanja osigurat će se ulaganje u daljnji razvoj Portala za praćenje tržišta rada i mapiranje vještina . Portal je ključan alat za targetiranje lokalnih potreba na tržištu rada, a mapiranje će imati presudnu ulogu u promociji digitalnih i zelenih vještina kroz sustav vaučera za obrazovanje i osposobljavanje.

Predviđena su ulaganja u jačanje kapaciteta socijalnih partnera koja uključuju osposobljavanja zaposlenika, aktivnosti umrežavanja i razvoj usluga namijenjenih članovima. Za promociju socijalnog dijaloga uspostavit će se e-baza lokalnih kolektivnih ugovara . Uspostavom elektroničke dostave putem aplikativnog rješenja omogućila bi se lakša dostava i dostupnost svih relevantnih podataka nadležnim tijelima te praćenje pojedinih instituta s ciljem unaprjeđenja područja radno-pravnih odnosa. Jednostavnije bi se pratila pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima te s time u svezi djelovalo na poticanju kolektivnog pregovaranja u svim, a pogotovo u područjima u kojima je ono podzastupljeno.

S ciljem suzbijanja neprijavljenog rada financirat će se uvođenje obvezne evidencije radnog vremena u elektroničkom obliku. Kako bi se smanjila mogućnost zlouporabe prilikom vođenja evidencije, želi se uvesti jedinstveni sustav koji bi vodio evidenciju radnika svih obuhvaćenih poslodavaca na jednome mjestu. Ovakav pristup olakšao bi nadležnim inspekcijskim tijelima u nadzoru poštivanja radnog vremena, ispravnosti obračuna plaće i uvid u količinu prekovremenog rada. Poslodavcima bi se olakšalo vođenje evidencija i smanjila administrativna opterećenost. Obvezna primjena ovakve evidencije najprije bi se odnosila na građevinski sektor radi nadzora neprijavljenog rada na gradilištima, a u sustav evidencije uključili bi se i platformski radnici, kako bi se spriječile zlouporabe koje proizlaze iz platformskog načina rada.

Financirat će se edukativne i promotivne aktivnosti s ciljem osvještavanja o štetnosti neprijavljenog rada i važnosti uloge kolektivnog pregovaranja za suzbijanje istog. Aktivnosti će prvenstveno biti namijenjene mladima, zaposlenima kao i onima koji koš nisu ušli u svijet rada, a zatim i ostalom radno sposobnom stanovništvu i poslodavcima.

U području sigurnosti i zdravlja na radu potrebno je olakšati malim i srednjim poslodavcima provođenja mjera zaštite na radu , koje se temelje na procjeni rizika. Kako bi im se olakšalo poslovanje vezano uz sigurnost i zdravlje na radu te ispunjavanje zakonske obveze, izradit će se OiRA (Online interactiv Risk Assessment) e-alati za procjenu rizika. OiRA alati nalaze se na mrežnoj platformi Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu. Budući da je procjena rizika od ključne važnosti za sigurna i zdrava radna mjesta, nastavit će se njihov razvoj i prilagodba za zanimanja/djelatnosti/sektore za koje socijalni partneri pokažu najviše interesa. Uspostavit će se virtualna učionicu s programima učenja o upravljanju rizičnim situacijama u stvarnosti i provedbi primjerenih mjera za uklanjanje i/ili umanjivanje rizika na mjestima rada.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Institucije tržišta rada te ostali dionici koji sudjeluju u kreiranju i provedbi politika vezanih uz tržište rada na nacionalnoj i lokalnoj razini

◊ Socijalni partneri

◊ Promoviranje načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije bit će olakšano općim razvojem kapaciteta institucija tržišta rada

◊ Provodit će se mjere poboljšanja pristupačnosti digitalnih sadržaja i usluga u cilju povećanja neovisnosti i kvalitete života osoba s invaliditetom

◊ U slučaju da u određenoj aktivnosti sudjeluju osobe s fizičkim invaliditetom, posebna pažnja posvetit će se njihovom pristupu prostorima gdje se aktivnost organizira

◊ Edukacija zaposlenika na temu jednakih mogućnosti i nediskriminacije, komunikaciju i rad s osobama u nepovoljnom položaju u cilju prilagodbe svog rada njihovim potrebama

◊ Tijekom aktivnosti informiranja javnosti vodit će se računa o spolno rodno neutralnom jeziku, a mjerit će se kroz broj materijala/aktivnosti informiranja koji koriste rodno-spolno neutralni jezik

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Nisu predviđena m eđuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

b

139

41.862.500,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

b

01

41.862.500,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

b

33

41.862.500,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

b

07

8.500.000,00

1

ESF+

Slabije razvijene

b

10

41.862.500,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

b

02

41.862.500,00

Standardizacija zanimanja važan je element usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada. Iz jasno definiranog standarda zanimanja, odnosno skupova kompetencija koje sačinjavaju isti, razvijaju se i definiraju ishodi učenja te obrazovni programi koji će omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.

Jedna od značajnih uloga standarda zanimanja je osiguravanje relevantnog obrazovanja koje će udovoljiti aktualnim potrebama tržišta rada, kao i pružiti referentnu točku za procjenu i potvrđivanje neformalnog i informalnog učenja.

MROSP implementira HKO u području donošenja i vrednovanja standarda zanimanja te vodi Podregistar standarda zanimanja. Kako bi se u narednom razdoblju svi postojeći obrazovni programi uskladili s potrebama tržišta rada te razvili novi, nužno je temeljiti ih na standardima zanimanja u kojima gospodarstvenici iskazuju ključne kompetencije koje moraju imati osobe koje izlaze iz obrazovnog sustava. Planira se daljnje ulaganje u izradu standarda zanimanja .

Naslanjajući se na provedbu sustava vaučera kroz NPOO i kroz ESF+ posebne ciljeve 1a i 5a, planira se provedba sistemske analize i stvaranje pretpostavki za mogućnost pune implementacije preporuke Vijeća o uvođenju individualnih računa za učenje (ILA). Sustav vaučera sadrži određene elemente iz preporuka Vijeća te će kroz ulaganja u ESF+ napraviti analiza nadogradnje sustava i preporuke za njegovu implementaciju.

Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje je alat za povezivanje obrazovanja i tržišta rada te ima ključnu ulogu u sprječavanju ulaska u nezaposlenost, naročito dugotrajnu nezaposlenost. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju identificiranje vlastitih interesa, kompetencija i mogućnosti kako bi donijeli odluke o vlastitoj karijeri te obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju. Ono se odnosi na stručnu pomoć pojedincu u njegovom profesionalnom razvoju uzimajući u obzir psihofizičke osobine, znanja i vještine pojedinca, kao i karakteristike rada i mogućnosti zapošljavanja.

Ulaganja u daljnji razvoj i unaprjeđenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere odnose se na:

◊ jačanje dostupnosti usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja na svim razinama, od osnovne škole do radnog mjesta

◊ pružanje kontinuirane podrške i upoznavanje s različitim mogućnostima profesionalnog razvoja u području obrazovanja i zapošljavanja

◊ razvoj centara za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere te daljnje

◊ osnaživanje Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere kao koordinacijskog tijela za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere.

Posljednjih godina zamjetan je raskorak između vještina koje se stječu strukovnim obrazovanjem i potreba malih i srednjih poduzeća. Nedostatak radne snage sa specifičnim strukovnim vještinama ograničava poduzeća u njihovom rastu i razvoju. Istovremeno, sve je teže učenicima osigurati mogućnost učenja na radnom mjestu pa mnoge škole provode praktičnu nastavu u prostorijama škole. Više od 60% učenika u SOO ne stekne radno iskustvo tijekom svoga školovanja te postoji potreba za poboljšanjem pristupa kvalitetnom učenju temeljenom na radu. Također, nedostatak radnog iskustva odmah nakon nedovoljne obrazovanosti/stručnosti je drugi najvažniji razlog nedostatka radne snage s kojom se suočavaju poslodavci.

U cilju povećanja kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti SOO sukladno potrebama tržišta rada i gospodarstva jačat će se kapaciteti gospodarskih subjekata za provedbu učenja temeljenog na radu u trogodišnjim programima strukovnog obrazovanja koji imaju za cilj omogućiti stjecanje praktičnih vještina potrebnih za rad u struci te što brže i kvalitetnije uključivanje u tržište rada. Osigurat će se odgovarajuća podrška licenciranim gospodarskim subjektima koji provode učenje temeljeno na radu, prvenstveno kroz financijsku potporu i podršku edukaciji mentora te implementaciju strukovnih kurikuluma koji osiguravaju što je moguće veći udio učenja temeljenog na radu.

U cilju usklađivanja vještina s potrebama tržišta rada u području strukovnih zvanja, kroz ESF+ će se ulagati u Majstorsku školu, koja predstavlja oblik nadogradnje formalnog obrazovanja i jedan novi model za stjecanje statusa majstora. Uvjet za polaganje majstorskog ispita je dvogodišnje radno iskustvo, a mnogi mladi se susreću sa zaprekom u stjecanju tog iskustva s obzirom na smanjenje broja obrtnika. U takvim uvjetima otežan im je profesionalni razvoj, a istovremeno na tržištu postoji velika potražnja za majstorima obrtnicima. Pohađanjem programa Majstorske škole polaznicima bi se omogućilo da u kraćem vremenu ispune uvjete za polaganje majstorskog ispita s obzirom da program Majstorske škole traje jednu godinu, dok je trenutno jedini način za ispunjavanje uvjeta za polaganje majstorskog ispita dvije godine radnog iskustva. Podrškom uspostavi i djelovanju Majstorske škole kroz implementaciju i provedbu majstorskih programa za 62 zanimanja, potiče se stvaranje novih radnih mjesta i obrta uz aktivnosti edukacije za poduzetništvo, mentoriranje novih obrta i jačanje kapaciteta obrtnika kroz cjeloživotno obrazovanje. Aktivnosti Majstorske škole izravno su usmjerene na bržu aktivaciju na tržištu rada i sustav prekvalifikacija za deficitarna zanimanja koja zahtijevaju polaganje majstorskog ispita. Majstorska škola sa svojim je aktivnostima prepoznata i regulirana u okviru Zakona o obrtu. Infrastrukturna ulaganja će se osigurati iz drugih instrumenata, a kroz ESF+ je predviđeno financiranje:

◊ izrada i standardizacija programa koji se provode u majstorskoj školi

◊ izrada programa za majstorske ispite

◊ usklađivanje programa obrazovanja s HKO-om

◊ uvođenje sustava osiguranja kvaliteta (QA) u implementaciju i izvedbu programa

◊ jačanje kapaciteta zaposlenika majstorske škole (edukacije)

◊ edukacija za poduzetništvo, mentoriranje novih obrta i jačanje kapaciteta obrtnika kroz cjeloživotno obrazovanje.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Zaposlene osobe

◊ Studenti

◊ Učenici, gospodarski subjekti

◊ Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora

◊ Gospodarski subjekti koji provode učenje temeljeno na radu mladih (suradnja preko obrazovnih institucija vrtići/škole/fakulteti)

◊ Ustanove za strukovno obrazovanje

◊ Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati rodni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne uzore

◊ Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Ulaganje u majstorsku školu će se odvijati na teritoriju Sisačko-moslavačka županije i predstavlja jedan od projekata revitalizacije tog područja pogođenog potresom u 2020. godini.

Nisu predviđena m eđuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

g

139

12.962.500,00

1

ESF+

Slabije razvijene

g

149

51,000,000,00

1

ESF+

Slabije razvijene

g

151

8.500.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

g

01

72.462.500,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

g

33

72.462.500,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

g

10

72.462.500,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

1

ESF+

Slabije razvijene

g

02

72.462.500,00

Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih

Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ ^*

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+

Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Povećanje relevantnost SOO s obzirom na potrebe tržišta rada ostvarit će se kroz daljnju provedbu kurikularne reforme SOO i jačanje kompetencija nastavnika strukovnih predmeta i mentora kod poslodavaca. Primjenom Metodologije izrade sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma i kurikuluma ustanova za SOO dovršit će se izrada, pružiti podrška te započeti provedba novih modularnih, ishodovno orijentiranih kurikulumskih dokumenata koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, uvažavaju individualne potrebe polaznika, omogućuju stjecanje specifičnih stručnih znanja i vještina (sektorske vještine) i stjecanje transverzalnih i ključnih kompetencija potrebnih za nastavak obrazovanja, osobni razvoj i aktivni angažman u društvu. Za nove kurikulumske dokumente razvit će se obrazovni materijali u digitalnom i tiskanom obliku. Važno je naglasiti kako će se izrađivati jedan strukovni kurikulum po zanimanju koji će dovesti do smanjenja broja i okrupnjavanja strukovnih kurikuluma, a njegova diferencijacija će ovisiti o modelu učenja temeljenog na radu (kod poslodavca, u školskom praktikumu, u regionalnom centru kompetentnosti). Modernizacija SOO planira se kroz reformske intervencije koje obuhvaćaju optimizaciju, racionalizaciju i prilagodbu strukovnih obrazovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva, odnosno smanjivanje suficitarnih strukovnih programa. Intervencije će pratiti inpute cjelovite analize srednjoškolskog obrazovanja. U postupku razvoja strukovnih kurikuluma ASOO je zadužena za njihovo vrednovanje, a MZO za njihovo odobravanje. Provodit će se aktivnosti razvoja, unapređenja i vrednovanja strukovnih kurikuluma usklađenih s potrebama tržišta rada kroz primjenu HKO-a.

Za uspješnu provedbu novih kurikuluma i učenja temeljenog na radu pružit će se podrška ustanovama SOO u uvođenju novih kurikulumskih dokumenata, programskoj profilaciji i uvođenju obrazovnih sadržaja prilagođenih potrebama korisnika i gospodarstva. Veća autonomija i fleksibilnosti ustanova SOO ostvarit će se osiguravanjem kadrovskih i programskih uvjeta potrebnih za uspješnu provedbu novih kurikulumskih dokumenata koji odgovaraju na potrebe tržišta rada te osiguravaju veću horizontalnu i vertikalnu prohodnost polaznicima kroz usvajanje ključnih i transverzalnih kompetencija i specifičnih stručnih vještina. Osiguranje materijalnih i tehničkih uvjeta u ustanovama za provedbu novih kurikuluma uključuje razvoj metodičkih materijala i drugih vidova potpore potrebnih za provedbe učenje temeljeno na radu.

SOO se suočava i s izazovima koji su prisutni u području profesionalnih kompetencija kadrova u sustavu. Unatoč tome što su u području sustava trajnoga profesionalnog razvoja u SOO ostvareni važni pomaci nastavit će se provedba stručnog usavršavanja nastavnika i mentora kod poslodavaca primjenom modela stručnog usavršavanja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). Stručnim usavršavanjem jačat će se stručne i pedagoške kompetencije nastavnika, a za mentore kod poslodavaca razvit će se fleksibilan model razvoja i jačanja njihovih pedagoških kompetencija. Kako bi se odgovorilo na sve veću potrebu za visokokvalitetnim stručnjacima koji poučavaju u ustanovama SOO, pristupit će se razvoju modela u kojemu će se osigurati pretpostavke za povremeni rad stručnjaka iz svijeta rada u ustanovama SOO. ASOO provodi trajna stručna usavršavanja mentora kod poslodavaca a MINGOR inicijalno obrazovanje mentora kod poslodavaca.

Unatoč poduzetim naporima, pad broja učenika u relevantnim i tržišno opravdanim kvalifikacijama i dalje predstavlja problem. Stoga će se, pored modernizacije programa, a s ciljem podizanja vidljivosti atraktivnog i inovativnoga SOO-a te važnosti strukovnih vještina za razvoj gospodarstva i modernog društva, provoditi nacionalne i regionalne aktivnosti prilagođene različitim ciljanim skupina. Organiziranjem nacionalnih strukovnih natjecanja podizat će se konkurentnost SOO te nastaviti graditi platforma za povezivanje škola i poslodavaca, dok će sudjelovanje u međunarodnim natjecanjima (World Skills, Euro Skills) doprinijeti vidljivosti hrvatskog sustava SOO. S obzirom na dosadašnja ulaganja u regionalne centre kompetentnosti u SOO (RCK) osigurat će im se podrška za umrežavanje s partnerskim ustanovama i gospodarskim subjektima te razvijanje mehanizama povezivanja RCK-ova s europskom platformom centara izvrsnosti SOO s ciljem podizanja kvalitete i konkurentnosti SOO na lokalnoj/regionalnoj razini.

U području uvođenja mehanizama i postupaka osiguravanja kvalitete u SOO učinjeni su znatni pomaci u proteklim godinama, ali još nedostaje koherentni sustav osiguravanja kvalitete u SOO kroz utvrđivanje indikatora kvalitete, razvoj novih alata i mehanizama za unapređenje procesa samovrednovanja i njegovo povezivanje s vanjskim vrednovanjem. Uspostavit će se Hrvatski okvir osiguravanja kvalitete u SOO-u te s njime povezati indikatori kvalitete, a temeljem preporuka iz analize postojećih aktivnosti osiguravanja kvalitete te europskih smjernica. Nadalje, razvit će se i uvesti vanjsko vrednovanje ustanova SOO-a te ga povezati s unaprijeđenim postupcima samovrednovanja ustanova SOO-a. Unapređenje sustava SOO prate infrastrukturna ulaganja iz NPOO.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Ustanove za strukovno obrazovanje

◊ Učenici/polaznici

◊ Zaposlenici i suradnici ustanova za strukovno obrazovanje Zaposlenici i suradnici ustanova za strukovno obrazovanje Zaposlenici i suradnici ustanova za strukovno obrazovanje Zaposlenici i suradnici ustanova za strukovno obrazovanje

◊ Stručnjaci koji se bave razvojem i provedbom politike odgoja, obrazovanja i znanosti

◊ Ministarstvo zaduženo za obrazovanje i znanosti te druge

◊ Javne pravne osobe odgovorne za razvoj i provedbu politika obrazovanja i znanosti Javne pravne osobe odgovorne za razvoj i provedbu politika obrazovanja i znanosti

◊ Edukacija učenika i informiranje građana na temu ravnopravnosti muškaraca i žena te ukidanja stereotipa – kampanje, tribine, radionice.

◊ Usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika o načinima doprinosa načelu ravnopravnosti muškaraca i žena

◊ Organiziranje motivacijskih radionica za djecu predškolske dobi i učenike/ce osnovne škole s ciljem prevladavanja stereotipa u poimanju zanimanja

◊ Usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika o načinima doprinosa načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije

◊ Poticati motivaciju učenika u nepovoljnom položaju (koristiti Smjernice za primjenu IKT-a u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama)

◊ Razvijati prilagođene programe usavršavanja i osposobljavanja koji će omogućiti sudjelovanje svim ciljnim skupinama kao i prilagođene materijale

◊ Prilikom organizacije informativnih i promotivnih aktivnosti osigurat će se informacijska i prostorna pristupačnost usuglašena prema standardima pristupačnosti te će se voditi briga o dostupnosti prostora osobama s invaliditetom

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Program Učinkoviti ljudski potencijali podržava transnacionalnu suradnju s partnerima koji se nalaze u barem još jednoj državi članici EU u skladu s člankom 15 Uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+). Potpora ove vrste transnacionalne suradnje služi promicanju europske ideje, podržavanju međusobnog učenja i povećanju europske dodane vrijednosti intervencija koje podržava ESF+.

Transnacionalna suradnja doprinosi postizanju ciljeva Strategije EU-a za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), Strategije EU za dunavsku regiju (EUSDR) i bilo koje druge strategije relevantne za države članice. Transnacionalna suradnja će se prvenstveno provoditi kroz projektna partnerstva na razini korisnika.

Akcijski plan EUSAIR iz 2020. godine u okviru stupa 4 – Održivi turizam i teme 2 – Održivo i odgovorno upravljanje turizmom predviđa aktivnost osposobljavanja za strukovne i poduzetničke vještine u turizmu.

Akcijski plan EUSDR iz 2020. godine u okviru prioritetnog područja 9 – Ljudi i vještine predviđa aktivnost relevantne i visokokvalitetno znanje, vještine i kompetencije.

Korisnici u aktivnosti podrške regionalnim centrima kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva mogu na projektima imati partnere iz EU članica jadransko-jonske regije, a iz svih sektora partnere iz EU članica iz dunavske regije.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

e

149

45.900.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

e

01

45.900.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

e

33

45.900.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

e

10

45.900.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

e

02

45.900.000,00

U svrhu poboljšanja odgojno-obrazovnih ishoda i osiguranja pretpostavki uključenja u RPOO kao dijela obveznog odgoja i obrazovanja, ulagat će se u povećanje sudjelovanja u RPOO, posebice ranjivih skupina (RS), osiguranje kadrovske i programske podrške RS te materijalnih i tehnički uvjeta provedbe programa kao i promociju važnosti uključivanja u RPOO. Za potrebe planiranja osiguranja kadrovskih kapaciteta izrađena je procjena potreba za obrazovanjem i zapošljavanjem odgojitelja, te se u svrhu mapiranja potreba koristi baza RPOO-a. Potrebna infrastrukturna ulaganja osigurana su kroz NPOO i EFRR.

S ciljem poboljšanja odgojno obrazovnih ishoda učenika unaprijedit će se kvaliteta, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja. Prelaskom na sustav cjelodnevne škole (CDŠ) obogaćuje se i produljuje školski dan unaprjeđujući sustav poučavanja i učenja, profesionalni razvoj i otvarajući kreativni prostor odgojno-obrazovnim radnicima. Provedbom CDŠ utjecat će se na smanjenja razlika u učeničkim postignućima uvjetovanim društvenim i obiteljskim faktorima, te smanjiti zaostajanje u standardiziranim međunarodnim mjerenjima postignuća učenika. U svrhu optimalne provedbe provest će se i vrednovati eksperimentalni program CDŠ (zajam SB). Praćenje i vrednovanja stečenih iskustava i ishoda programa, predstavljat će empirijsku osnovu za prilagodbe /unapređenja, te punu implementaciju. Osigurat će se kontinuirana podrška optimizaciji i implementaciji CDŠ, kao i podrška školama. Popratna infrastrukturna ulaganja osigurana su kroz NPOO i EFRR.

Spomenute reformske aktivnosti pratit će unaprjeđenje sustava profesionalnog razvoja (CPD) odgojno-obrazovnih radnika razvojem programa profesionalnog razvoja i uvođenja početnika u odgojno-obrazovni sustav. Kao jedan od mehanizama podrške provedbi kurikuluma uvest će se standardizirani postupci opažanja nastave. U sklopu unaprjeđenja sustava CPD jačat će se kapaciteti provoditelja stručnog usavršavanja (profesionalni razvoj savjetnika, praćenje potreba, dugoročno planiranje..) te suradnja s VU. Unaprijedit će se funkcioniranje odgojno-obrazovnog sustava u pogledu profesionalnog usmjeravanja učenika. Razvit će se i provoditi program osposobljavanja odgojno-obrazovnih radnika u ovom području, te organizirati odgojno-obrazovni rad usmjeren na razvoj potencijala učenika. MRMSOSP će osmisliti model pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere sa smjernicama za profesionalno i karijerno savjetovanje i usmjeravanje učenika. S ciljem primjene inovativnih metoda učenja i poučavanja, digitalnih tehnologija i alata u nastavnom i poslovnom procesu škola, razvijat će se digitalne kompetencije dionika odgojno-obrazovnog sustava. Pružit će se podrška obrazovnim ustanovama u izradi obrazovnih materijala za učenje o digitalnim tehnologijama te osposobiti nastavnike za poučavanje o njima, kao i poticati inoviranje primjenom digitalnih tehnologija.

U svrhu unaprjeđenja praćenja odgojno-obrazovnog sustava i korištenja dostupnih podataka u oblikovanju odgojno-obrazovnih politika i provedbi reformi usmjerenih na kvalitetu, djelotvornost, učinkovitost i pravednost, ojačat će se kapaciteti za kontinuirano praćenje i evaluaciju mjera odgojno-obrazovnih politika te će se unaprijediti model sistematiziranja informacija odgojno-obrazovnih ustanova kao i model praćenja ishoda učenika i korištenja dostupnih podataka. Unaprijedit će se sustav vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnoga sustava provedbom vanjskog vrednovanja i samovrednovanja, uključujući podršku odgojno-obrazovnim radnicima i odgojno-obrazovnim ustanovama u korištenju pokazatelja vrednovanja za unaprjeđenju rada.

S ciljem omogućavanja pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovnom sustavu djeci RS, smanjenja početnih nejednakosti, eliminiranja diskriminacije, redukcije izazova s kojima se susreću, osigurat će se stručna podrška djeci/učenicima i roditeljima te kadrovski i materijalni uvjeti rane identifikacije i intervencije te provedbe programa (prijevoz, obrazovni materijali, trošak programa RPOO, oprema, prilagodba prostora), kao i praćenja i usmjeravanja. Osigurat će se programi prilagođeni sposobnostima djece/učenika (predmetni kurikulumi posebnih programa za učenike s TUR, programi odgojno-obrazovnog rada s darovitima), te pomagala potpomognute komunikacije, kao i unaprijediti sustav izvanškolske podrške RS. Uz podršku zapošljavanju relevantnih stručnjaka (odgojno-obrazovni radnici, pomoćnici..) i stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika (i mentora kod poslodavaca) za rad s učenicima RS i korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija, pružit će se dodatna potpora odgojno-obrazovnim ustanovama s većim brojem učenika pripadnika romske nacionalne manjine.

S ciljem praćenja politika temeljenih na evidencijama te uključivanja u europske inicijative digitalne transformacije unaprijedit će se informacijsko-komunikacijska infrastruktura u VO. Povezivanje s bazama u području rada i zapošljavanja omogućit će analizu ishoda i kretanja na tržištu rada osoba s kvalifikacijama te povezivanje na nacionalnoj i europskoj razini. Na provođenje javnih politika temeljem podataka utjecat će unaprjeđenje sustava osiguranja kvalitete. Daljnje unapređenje vanjskog i unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete utjecat će na povećanje relevantnosti VO, učinkovitosti i kvalitete upravljanja VU kao i poticanje istraživačke izvrsnosti, jačanje inovacijskog kapaciteta i snažniju internacionalizaciju. S ciljem povećanja dostupnosti VO i broja visokoobrazovanih, nastavit će se razvoj socijalne dimenzije kroz jačanje kapaciteta za rad s ranjivim skupinama i osiguranje ciljanih materijalnih potpora, kao i osigurati potpora tijelima za unaprjeđenje HKO-a i promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju. Na osnovi analize potreba akademske zajednice omogućit će se osiguranje otvorene dostupnosti inozemnim bazama podataka i elektroničkim časopisima koji uključuje nabavu i licenciranje elektroničkih izvora, te edukaciju korisnika u sustavu VO u svrhu učinkovitijeg korištenja elektroničkih izvora. S ciljem podizanja kvalitete visokog obrazovanja omogućit će se zapošljavanje mladih istraživača na hrvatskim znanstvenim organizacijama te provedba inovativnih i interdisciplinarnih istraživanja kako bi se poticala vrhunska znanstvena istraživanja, što uključuje i aktivnost mobilnosti mladih istraživača u cilju stjecanja relevantnog međunarodnog iskustva. Jačanjem kapaciteta mladih istraživača otvorila bi se veća mogućnost pristupa aktualnim istraživačkim temama i posljedično uključenost studenata u projektni istraživački rad kako bi po izlasku sa studija bili spremniji za bavljenje relevantnim znanstvenim radom koji odgovara na tekuće potrebe gospodarstva i društvene izazove.

Jačat će se kapaciteti OCD-ova za popularizaciju STEM-a.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika o načinima doprinosa načelu ravnopravnosti muškaraca i žena

◊ Poboljšanje kvalitete usluga koje doprinose poboljšanju kvalitete studentskog života i muškarcima i ženama (npr. podrška studentima roditeljima)

◊ Usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika o načinima doprinosa načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije

◊ Različite vrste institucionalne, izvaninstitucionalne, financijske potpore za učenike romske nacionalne manjine na razini predškolskog i osnovnog obrazovanja, obrazovanje usmjereno na ubrzanje postupka njihove integracije u redovni obrazovni sustav (npr. podučavanje hrvatskog jezika, uvođenje pomoćnika u nastavi, razvoj i provedba izvanškolskih aktivnosti- programi produženog boravka, ljetni kampovi i izvannastavni događaji usredotočeni na društvenu integraciju)

◊ Angažiranje romskih pomagača za uspješniju integraciju učenika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovne programe

◊ Posebne mjere bit će namijenjene učenicima s teškoćama i učenicima iz obitelji u lošem socio-ekonomskom statusu

◊ Dodjela stipendija studentima lošeg socio-ekonomskog statusa

◊ Senzibiliziranje poslodavaca za prihvaćanje učenika s iz rizičnih skupina (npr. učenika s teškoćama u razvoju, učenika iz domova za nezbrinutu djecu i učenika romske nacionalne manjine) na stručnu praksu (smanjivanje predrasuda poslodavaca prema ovim skupinama učenika koji imaju teškoća u pronalaženju stručne prakse

◊ Prilikom organizacije informativnih i promotivnih aktivnosti osigurat će se informacijska i prostorna pristupačnost usuglašena prema standardima pristupačnosti te će se voditi briga o dostupnosti prostora osobama s invaliditetom

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Kod objave poziva i provedbe ulaganja uzet će se u obzir lokalne potrebe za obrazovnim uslugama što se posebno odnosi na ulaganje u dostupnost RPOO-a.

Nisu predviđena m eđuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

f

148

49.130.000,00

2

ESF+

Slabije razvijene

f

149

242.165.000,00

2

ESF+

Slabije razvijene

f

150

124.355.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

f

01

424.150.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

f

33

424.150.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

f

06

149.345.000,00

2

ESF+

Slabije razvijene

f

08

8.500.000,00

2

ESF+

Slabije razvijene

f

10

424.150.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

f

02

424.150.000,00

S ciljem usklađivanja obrazovne ponude i potražnje izradit će se programi obrazovanja odraslih na svim razinama obrazovanja u skladu s HKO-om, temeljeni na potrebama gospodarstva što će dovesti do smanjenja razlika u kvaliteti ponude programa za obrazovanje odraslih i dostupnosti programa obrazovanja u pojedinim sektorima.

Planira se razvoj i provođenje programa vrednovanja neformalno i informalno stečenih ishoda učenja za unapređenje vještina i kompetencija odraslih osoba čime će se omogućiti pristup tržištu rada te napredak na njemu, kao i uključivanje u daljnje obrazovanje. Ustanovama za obrazovanje odraslih osigurat će se materijalni i tehnički uvjeti za provedbu vrednovanja. Rezultati vrednovanja poslužit će kao podloga za implementaciju preporuke Vijeća o europskom pristupu mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost. Razvoj sustava mikrokvalifikacije ima potencijal značajno unaprijediti obrazovanje odraslih kroz MAPZ-ov sustav vaučera za obrazovanje.

Sustav osiguranja kvalitete obrazovanja odraslih unaprijedit će se provedbom samovrednovanja i vanjskog vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih. Provodit će se i kontinuirano osnaživanje kapaciteta sustava obrazovanja odraslih za izgradnju i provedbu sustava osiguravanja kvalitete i jačanje kapaciteta vanjskih vrednovatelja te financiranje neovisne provedbe procesa vanjskog vrednovanja u ustanovama za obrazovanje odraslih. U sklopu ove mjere nastavlja se provedba OECD-ova istraživanja Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC, 2018.–2024. godine). Rezultati istraživanja omogućit će različitim dionicima u društvu i obrazovanju temelj za planiranje i donošenje odluka o ključnim pitanjima u obrazovanju.

Jačat će se kapaciteti andragoških djelatnika s ciljem njihovog kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada s polaznicima, što podrazumijeva razvoj suvremenih didaktičko-metodičkih postupaka, naročito u području uporabe digitalne tehnologije u nastavi (virtualna nastava, korištenje i izrada digitalnih obrazovnih sadržaja). Navedeno će omogućiti lakše uključivanje, kvalitetnije i učinkovitije sudjelovanje i zadržavanje odraslih polaznika koji se uključuju u različite programe obrazovanja odraslih.

U cilju podizanja svijesti o važnosti cjeloživotnoga učenja promovirat će se cjeloživotno učenje i niz aktivnosti usmjerenih na opću populaciju. Podizat će se svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja, promocijom različitih mogućnosti za cjeloživotno učenje te povećati uključenost odraslih u procese cjeloživotnog učenja, a kako bi se jačala njihova konkurentnost na tržištu rada i ojačali osobni kapaciteti pojedinca za aktivno djelovanje u društvu te u konačnici osigurala jednaka dostupnost učenja i obrazovanja za sve skupine društva u svim dijelovima RH.

Dosadašnji modalitet odabira institucija za pružanje obrazovnih programa postupno će se tijekom razdoblja zamijeniti sustavom vaučera (uspostavljenim kroz NPOO) te će se kroz posebne ciljeve 1a i 5a financirati obrazovni programi za vještine tražene na tržištu rada. U okviru NPOO predviđena je provedba obrazovanja putem sustava vaučera isključivo za zelene i digitalne vještine. Od 2026. godini provedba sustava vaučera za zelene i digitalne vještine će se nastaviti u potpunosti financirati iz ESF+ kroz MAPZ u okviru posebnih ciljeva 1a i 5a. Programi prihvatljivi za financiranje putem vaučera odnose se na programe sukladne Zakonu o HKO-u i Zakonu o obrazovanju odraslih. Uskladit će se NPOO i ESF+ ulaganja u provedbi obrazovnih programa kroz sustav vaučera.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Usavršavanje nastavnika o načinima doprinosa načelu ravnopravnosti muškaraca i žena

◊ Usavršavanje nastavnika o načinima doprinosa načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije

◊ Pri provedbi programa obrazovanja kao i pri realizaciji učenja temeljenog na radu te razmjene studenata voditi računa o mogućnostima sudjelovanja osoba s teškoćama (prilagodba prostora, materijala)

◊ Informativne materijale potrebno je prilagoditi ovisno o potrebama sudionika (prijevod na jezike nacionalnih manjina, zvučni zapisi za slijepe, jednostavni tekstovi i poruke za osobe s intelektualnim teškoćama, izbjegavati upotrebu stigmatizirajućih izraza i savjetovati se s udrugama za osobe s invaliditetom o prihvatljivosti izričaja)

◊ Prilagodba istraživačkih publikacija i ostalih izvora stručnih informacija za korištenje osobama u nepovoljnom položaju

◊ Prilikom organizacije informativnih i promotivnih aktivnosti osigurat će se informacijska i prostorna pristupačnost usuglašena prema standardima pristupačnosti te će se voditi briga o dostupnosti prostora osobama s invaliditetom

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Kod provedbe ulaganja uzet će se u obzir lokalne potrebe za obrazovnim uslugama i jačanjem kapaciteta pružatelja obrazovnih usluga.

Program Učinkoviti ljudski potencijali podržava transnacionalnu suradnju s partnerima koji se nalaze u barem još jednoj državi članici EU u skladu s člankom 15 Uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+). Potpora ove vrste transnacionalne suradnje služi promicanju europske ideje, podržavanju međusobnog učenja i povećanju europske dodane vrijednosti intervencija koje podržava ESF+.

Transnacionalna suradnja doprinosi postizanju ciljeva Strategije EU-a za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) i bilo koje druge strategije relevantne za države članice. Transnacionalna suradnja će se prvenstveno provoditi kroz projektna partnerstva na razini korisnika.

Akcijski plan EUSAIR iz 2020. godine u okviru stupa 4 – Održivi turizam i teme 2 – Održivo i odgovorno upravljanje turizmom predviđa aktivnost osposobljavanja za strukovne i poduzetničke vještine u turizmu.

Korisnici u aktivnosti razvoja formalnih programa obrazovanja odraslih u sektoru turizma i ugostiteljstva mogu na projektima imati partnere iz EU članica jadransko-jonske regije.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

g

151

14.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

g

01

14.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

g

33

14.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

g

10

14.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

2

ESF+

Slabije razvijene

g

02

14.450.000,00

Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih

Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ ^*

Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+

Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu

U kreiranju i provedbi socijalnih politika ključna je dostupnost statističkih podataka i informacija. RH je do sada raspolagala fragmentarnim podacima.

Uspostavom sustava sveobuhvatne dijagnostike siromaštva i socijalne isključenosti te sveobuhvatne analize/procjene potreba korisnika i kapaciteta sustava socijalne skrbi za pružanje socijalnih usluga i usporednim ulaganjem u uspostavu i rad analitičkih jedinica u tijelu državne uprave nadležnom za socijalnu politiku osigurat će se kvalitetna podloga za dugoročno planiranje socijalne politike. Jedinice će obavljati poslove koji se odnose na:

◊ razvoj alata za prilagodbu baza podataka i uspostavu mehanizma za prikupljanje podataka

◊ izradu metodologije za stvaranje jedinstvene baze podataka

◊ identifikaciju i umrežavanje tijela državne uprave, JLP(R)S-ova i drugih relevantnih institucija koja priznaju prava iz sustava socijalne zaštite/skrbi

◊ provedbu istraživanja

◊ pripremu analize stanja s pokazateljima i preporukama za unaprjeđenje javnih politika u sustavu socijalne zaštite/skrbi

◊ podršku kod zapošljavanja u sustavu socijalne skrbi u svrhu sveobuhvatne analize/procjene potreba korisnika za socijalnim uslugama i kapaciteta sustava socijalne skrbi za pružanje socijalnih usluga.

Za potrebe uspostave navedenih ustrojstvenih jedinica osigurat će se potrebna oprema, uspostava baza za praćenje navedenih aktivnosti te edukacije zaposlenika i dionika.

Na temelju nove metodologije razvijene u okviru projekta „Potpora poboljšanju socijalnih usluga u Hrvatskoj“ u suradnji s DG REFORM, pristupit će se izradi županijskih socijalnih planova te će se provesti edukacija članova savjeta za socijalnu skrb. Edukacije će se održavati kontinuirano te će pratiti faze izrade socijalnih planova. Izradit će se jedinstvena metodologija praćenja provedbe socijalnih planova i instrumentarij kojim bi se na jednoobrazan način prikupili podaci o provedbi mjera i aktivnosti. Tijekom izrade i provedbe socijalnih planova jačat će se međuresorna suradnja na nacionalnoj i regionalnoj razini u svrhu integracije socijalnih usluga održavanjem zajedničkih edukacija, sastanaka i slično.

S ciljem unaprjeđenja stručnih sposobnosti i vještina za učinkovito, standardizirano i odgovorno obavljanje djelatnosti socijalne skrbi Zakonom o socijalnoj skrbi predviđeno je osnivanje Akademije socijalne skrbi kao javne ustanove. ESF+ ulaganje u Akademiju će obuhvatiti:

◊ standardizaciju obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja

◊ organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja ravnatelja, stručnih radnika, pripravnika i drugih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, stručnih radnika Centra za posebno skrbništvo, drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod, obiteljskih medijatora, stručnih radnika u Obiteljskom centru, posebnih skrbnika i drugih stručnih radnika u Centru za posebno skrbništvo, drugih pružatelja socijalnih usluga

◊ organiziranje i provođenje organizacijske, timske i metodske supervizije u sustavu socijalne skrbi.

Pružateljima usluga zaposlenim kroz ESF projekte će se omogućiti sudjelovanje u obrazovnim aktivnostima akademije s ciljem trajnog zapošljavanja u sustavu socijalne skrbi.

S ciljem suzbijanja nasilja u obitelji, seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja provodit će se aktivnosti usmjerene podršci žrtvama kao i kampanje s ciljem razvoja svijesti o neprihvatljivosti takvih ponašanja, njegovim pojavnim oblicima i posljedicama te mogućnostima zaštite žrtava. Uspostavit će se web stranica s informacijama za žrtve. Osnovat će se Mreža specijaliziranih servisa za rad sa žrtvama, koja uključuje i usluge savjetovališta. Organizirat će se i provoditi edukativne aktivnosti namijenjene:

◊ stručnjacima koji u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama

◊ zaposlenicima i sindikalnim povjerencima zainteresiranima za ovu temu

◊ medijskim djelatnicima o načinu prikazivanja i izvještavanja javnosti u slučajevima seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja.

Financirat će se izrada analize dostupnih pružatelja usluga za podršku žrtvama seksualnog nasilja djeci, ženama i muškarcima.

Osigurat će se daljnja potpora radu Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela te provedba zaštitne mjere psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji.

Kako bi se osnažio sustav zaštite od diskriminacije, promicalo pravo na jednako postupanje i unaprijedile mogućnosti skupina u nepovoljnom položaju planirana je provedba osposobljavanja za predstavnike javnopravnih tijela, OCD-a, poslodavce te ostale relevantne skupine vezano za prevenciju nejednakog postupanja, zločina iz mržnje i govora mržnje i osiguravanje primjerenog postupanja prema žrtvama diskriminacije.

Točni i usporedivi podaci neophodni su kako bi donositelji politika i javnost mogli procijeniti učinkovitost sustava za zaštitu od diskriminacije. S tim ciljem provodit će se istraživačko-analitičke aktivnosti koji uključuje vrednovanje učinkovitosti sustava za zaštitu od diskriminacije, istraživanje diskriminacije, analizu podataka o nejednakosti kao i uspostavu alata za praćenje pojava kao što je zločin iz mržnje.

U partnerstvu s medijima, civilnim društvom, predstavnicima skupina koje imaju veću potencijalnu izloženost diskriminaciji i predstavnicima lokalnih zajednica provodit će se aktivnosti za prevenciju diskriminacije kroz podizanje svijesti i poticanja prijavljivanja nejednakog postupanja. U obrazovnim ustanovama provodit će se aktivnosti podizanja razine znanja o diskriminaciji i jednakosti za polaznike i zaposlenike. Osigurat će se podrška provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i jačanju građanske participacije pripadnika nacionalnih manjina.

Osigurat će se podrška dionicima koji rade na prevenciji nejednakog postupanja te pružanju podrške žrtvama na lokalnoj razini za:

◊ provedbu informativno-edukativnih aktivnosti za organizacije i pojedince koji pružaju pomoć žrtvama, pripadnike skupina koje su češće izložene diskriminaciji kao i poslodavce/pružatelje usluga (u javnom i privatnom sektoru)

◊ pružanje izravne pomoći i podrške žrtvama

◊ osnaživanje žrtava i potencijalnih žrtava diskriminacije

◊ istraživanja nejednakosti i pojava diskriminacije

◊ promicanje ostvarivanja prava češće diskriminiranih skupina i aktivnosti usmjerene borbi protiv stereotipa i predrasuda, posebno u lokalnim zajednicama

◊ suradnju u suzbijanju diskriminacije, uključujući suradnju među jedinicama lokalne samouprave i međunarodnu suradnju.

U kontekstu socijalnog uključivanja bit će podržane aktivnosti koje su posebno usmjerene na djecu u riziku od siromaštva i/ili socijalne isključenosti. Podržat će se sudjelovanje djece kroz izvanškolske aktivnosti i pomoć u učenju. Uspostavom i provedbom sustava za besplatno sudjelovanje djece u različitim oblicima kulturnih, umjetničkih, kreativnih, tehničkih i programa učenja stranih jezika, te pomoći u učenju izravno će se podržati socijalno uključivanje djece ciljanih skupina u aktivnosti po slobodnom odabiru.

Uz aktivnosti usmjerene na djecu u ciljanim skupinama bit će podržane aktivnosti za socijalno uključivanje ranjivih skupina važno je sudjelovanje u širokom rasponu aktivnosti koje uključuju sport i rekreaciju, turizam, kulturu, umjetnost i slično. S ciljem socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom podržat će se prilagodba javne turističkih usluga i sadržaja. Osigurat će se dostupnost sportskih i rekreativnih sadržaja za ranjive skupine. Također će se ulagati u razvoj i širenje usluga u kulturi koje doprinose socijalnom uključivanju ranjivih skupina s posebnim naglaskom na razvoj čitalačke pismenosti. Budući da je u posljednje vrijeme došlo do porasta dezinformacija u medijskom prostoru i s tim povezanim govorom mržnje, osigurat će se podrška medijskom opismenjavanju ranjivih skupina.

Jačat će se kapaciteti OCD-ova za provedbu programa aktivnog starenja, financijske pismenosti i za provedbu programa socijalnog uključivanja kroz sport.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Pripadnici ranjivih skupina (djeca, mladi, starije osobe, dugotrajno nezaposlene osobe, korisnici zajamčene minimalne naknade, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, beskućnici, žrtve nasilja, tražitelji međunarodne zaštite, osobe na postpenalnom prihvatu, skupine češće izložene riziku od diskriminacije) kao i ostali za koje se u pripremi poziva utvrdi da su nepovoljnom položaju

◊ Organizacije civilnog društva, vjerske zajednice

◊ Stručnjaci i zaposlenici ustanova i organizacija koji rade s ranjivim skupinama i koji provode aktivnosti namijenjene ranjivim skupinama

◊ Klasifikatori i treneri u sportskim programima

◊ Poslodavci

◊ Tijela državne uprave nadležna za socijalnu politiku, ljudska prava i prava nacionalnih manjina, javnopravna tijela, vijeća nacionalnih manjina, koordinacija vijeća nacionalnih manjina, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove u kulturi

◊ U svrhu zaštite jednakosti, promicanja uključenosti i sprječavanja nediskriminacije, poticat će se aktivnosti za osiguravanje odgovarajuće informacijska i komunikacijska pristupačnost osobama s različitom vrstom invaliditeta putem prilagođenih web stranica, mobilnih aplikacija, digitalnih dokumenata, i prilagođenih pisanih i online (osiguravanje odgovarajućih kanala komunikacije uz korištenje tumača znakovnog jezika i drugih pomagala i tehnika, osiguravanje materijala na Brailleovom pismu i uvećanom pismu, materijala jednostavnih i čitanje za razumijevanje za osobe s intelektualnim teškoćama)

◊ Sve aktivnosti koje uključuju društvene skupine koje su potencijalne žrtve diskriminacije (češće diskriminirane skupine) ujedno će biti usmjerene i na promicanje jednakih mogućnosti te nediskriminaciju

◊ Provedba aktivnosti u prostoru prilagođen osobama s invaliditetom, te osiguravanje pristupačnih mrežnih stranica

◊ Aktivnosti usmjerene na razvijanje edukacijskih modula/treninga za managera za digitalnu pristupačnost, testera za digitalnu pristupačnost, Web developera i dizajnera za digitalnu pristupačnost

◊ Aktivnosti usmjerene na pružanje podrške primjeni načela jednakosti i nediskriminacije u postupanju javnopravnih tijela i privatnih pružatelja usluga i poslodavaca

◊ Aktivnosti podizanja svijesti i senzibilizacije o diskriminaciji i manifestnim oblicima diskriminacije

◊ Aktivnosti usmjerene primjenu načela jednakosti i nediskriminacije kroz podršku rada nevladinih organizacija na antidiskriminaciji i borbu protiv diskriminacije na lokalnoj razini

◊ Aktivnosti medijske pismenosti te javnih kampanja u svrhu suzbijanja diskriminacije

◊ Mjere kojima se omogućava uklanjanje barijera koje priječe pristup i sudjelovanje u kulturi i umjetnosti osoba s invaliditetom, uključujući fizički pristup, kao i razvoj novih usluga kulturnih institucija

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Kod provedbe ulaganja uzet će se u obzir lokalne potrebe posebno kod osiguravanja aktivnosti uključivanja djece u izvanškolske aktivnosti i antidiskriminacijske aktivnosti.

Nisu predviđena m eđuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

h

152

133.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

h

01

133.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

h

33

133.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

h

05

10.200.000,00

3

ESF+

Slabije razvijene

h

06

34.425.000,00

3

ESF+

Slabije razvijene

h

08

15.300.000,00

3

ESF+

Slabije razvijene

h

10

133.450.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

h

01

2.550.000,00

3

ESF+

Slabije razvijene

h

02

130.900.000,00

U cilju socio-ekonomske integracije, ESF+ sredstva će se koristiti za dugoročnu integraciju državljana trećih zemalja komplementarno s AMIF programom. U Hrvatskoj se AMIF koristi za niz prvih integracijskih aktivnosti (do dvije godine) te će ESF+ financirati integraciju nakon isteka dvogodišnjeg boravka državljana trećih zemalja.

Podržat će se aktivnosti sukladno relevantnim zakonskim odredbama kojima se propisuju načela, uvjeti i postupak odobrenja statusa za državljane trećih zemalja, uključujući migrante, a koji se odnose na međunarodnu i privremenu zaštitu, status, prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom.

Uz partnerstvo s civilnim društvom osigurat će se podrška dugoročnoj integraciji kroz:

◊ programe savjetovanja i edukacija s ciljem povećanja zapošljivosti i socijalnog uključivanja

◊ jačanje kulturalnih kompetencija stručnjaka za usvajanje novih znanja o kulturalnim specifičnostima određenih grupa

◊ neformalno učenje jezika, sportske i kreativne aktivnosti, stjecanje informatičkih vještina, financijske i građanske pismenosti

◊ pomoć i podršku u ostvarivanju prava

◊ aktivnosti usmjerene senzibilizaciji javnosti na svim razinama.

S obzirom na ratna zbivanja u Ukrajini, moći će se financirati i aktivnosti kao što su:

◊ osposobljavanje osoblja koje radi s izbjeglicama

◊ troškovi prevođenja za izbjeglice

◊ tečajevi hrvatskog jezika

◊ radionice/edukacije za bolje razumijevanja hrvatskog društva i lakšu integraciju

◊ i ostale aktivnosti koje olakšavaju integraciju i dostupnost različitim uslugama.

Jačat će se i kapaciteti OCD-ova za dugoročnu integraciju državljana trećih zemalja.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Državljani trećih zemalja, tražitelji međunarodne zaštite, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom, stranci pod privremenom zaštitom (izbjeglice)

◊ Tijela državne i javne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, državni i javni službenici

◊ Stručnjaci koji rade s ranjivim skupinama, volonteri

◊ Organizacije civilnoga društva

◊ Sve će aktivnosti vezane uz azilante, strance pod supsidijarnom zaštitom, državljane trećih zemlja, pripadnike marginaliziranih zajednica poput Roma biti usmjerene ujedno i na promicanje jednakih mogućnosti te nediskriminaciji.

◊ Razvoj i provedba edukacije o djelotvornoj primjeni i provedbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima za tijela u sustavu upravljanja i kontrole za provedbu EU fondova u svrhu osiguravanja poštivanja Povelje u provedbi EU fondova

◊ Razvoj i provedba edukacije o djelotvornoj primjeni i provedbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima za korisnike projekata financiranih EU fondovima u svrhu osiguravanja poštivanja Povelje u provedbi EU fondova

◊ Pozitivne mjere za uklanjanje društvenih stereotipa, uključujući informativne i komunikacijske aktivnosti

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Kod provedbe ulaganja uzet će se u obzir lokalne potrebe s obzirom na koncentraciju državljana trećih zemalja u pojedinoj zajednici.

Program Učinkoviti ljudski potencijali podržava transnacionalnu suradnju s partnerima koji se nalaze u barem još jednoj državi članici EU u skladu s člankom 15 Uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+). Potpora ove vrste transnacionalne suradnje služi promicanju europske ideje, podržavanju međusobnog učenja i povećanju europske dodane vrijednosti intervencija koje podržava ESF+.

Transnacionalna suradnja doprinosi postizanju ciljeva Strategije EU za dunavsku regiju (EUSDR) i bilo koje druge strategije relevantne za države članice. Transnacionalna suradnja će se prvenstveno provoditi kroz projektna partnerstva na razini korisnika.

Akcijski plan EUSDR iz 2020. godine u okviru prioritetnog područja 9 – Ljudi i vještine predviđa aktivnost borbe protiv siromaštva i unaprjeđenje socijalne uključenosti za sve.

Korisnici u aktivnosti dugoročne integracije državljana trećih zemalja mogu na projektima imati partnere iz EU članica iz dunavske regije.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

i

157

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

i

01

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

i

33

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

i

08

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

i

02

7.650.000,00

Intervencije u okviru ovog specifičnog cilja planirane su u okviru Nacionalnog plana za uključivanje Roma (NPUR) za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji uvelike zrcali pristup Okvira EU za jednakost, participaciju i uključivanje Roma do 2030, a izazovi u podlozi predmetnih intervencija prepoznati su i u Nacionalnoj razvoj strategiji do 2030. i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Intervencije su planirane kao potpora aktivnostima planiranima i u okviru Akcijskog plana Unapređenja sustava socijalne skrbi te s njim povezanim dokumentima poput Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine ili Akcijskog plana Jamstva za svako dijete.

Posebna pažnja bit će dana aktivnostima koje doprinose osiguravanju jednakih mogućnosti za uključivanje u sustav odgoja i obrazovanja od najranije dobi (poput rada s roditeljima kako bi se osvijestila važnost predškolskog odgoja i obrazovanja u kontekstu ukupnih obrazovnih i životnih ishoda djece), sprečavanju ispadanja iz sustava obrazovanja (direktan rad s djecom, posebice djevojčicama u dobi u kojoj se prema rezultatima istraživanja najčešće odustaje od obrazovanja) te povećanju završnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja (motivacijske radionice s djecom i mladima uz osiguravanje potrebne stručne i vršnjačke podrške tj. „role model“ podrške). U kontekstu suzbijanja antiromskog rasizma i diskriminacije u sustavu obrazovanja nastavit će se provedbom nacionalne kampanje „Pokreni kotač znanja“ kao i edukativnim i izdavačkim aktivnostima usmjerenim jačanju kapaciteta profesionalaca za integrativan rad u sustavu obrazovanja.

Nadalje, intervencije će uključivati aktivnosti koje osnažuju nastojanja planirana u NPOO u okviru cilja jačanja sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada, kao što su informiranje ( outreach ) u romskim naseljima i koordinacija sa socijalnim mentorima i savjetnicima za zapošljavanje, osiguravanje mentorske i vršnjačke podrške za vrijeme sudjelovanja u mjeri zapošljavanja/osposobljavanja na radnom mjestu, radionice usmjerene razvoju osnovnih vještina i znanja potrebnih za ulazak na tržište rada u naseljima koja nastanjuju pripadnici romske nacionalne manjine za dugotrajno nezaposlene, s naglaskom na rad s ženama i mladima iz NEET skupine i sl. U kontekstu suzbijanja antiromskog rasizma i diskriminacije u sustavu zapošljavanja, planiran je rad s poslodavcima na izradi prilagođenih programa osposobljavanja kao i kampanja kojom se ciljano utječe na stereotipe o pripadnicima romske nacionalne manjine u području zapošljavanja.

Također, planirane intervencije čine jedan od preduvjeta ostvarivanja prioriteta Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine u području zdravstvene zaštite. Unapređenje zdravstvene zaštite pripadnika romske nacionalne manjine nije moguće bez detaljnog uvida u zdravstvenu sliku populacije, kao niti bez unapređenja dostupnosti (tj. osiguravanja preventivnih aktivnosti: od preventivnih pregleda do edukativnih aktivnosti, s naglaskom na aktivnosti povezane sa zdravstvenom zaštitom žena i djevojaka) na izoliranim lokalitetima koje nastanjuju pripadnici romske nacionalne manjine, tj. aktivnosti koje čine okosnicu planiranih intervencija. U kontekstu suzbijanja antiromskog rasizma i diskriminacije u zdravstvenom sustavu planirane su i edukativne aktivnosti (za zdravstvene djelatnike) usmjerene prepoznavanju i suzbijanju diskriminacije u pristupu zdravstvenim uslugama.

S ciljem poticanja integracije pripadnika romske nacionalne manjine na lokalnoj i regionalnoj razini, a temeljem regionalnih nalaza istraživanja baznih podataka za praćenje NPUR-a, planirana je podrška aktivnostima drugih dionika (OCD-ovi, JLP(R)S, obrazovne institucije/ustanove, pravne osobe vjerskih organizacija i dr.) za aktivnosti:

◊ kojima se osnažuje socijalna kohezija između većinskog i romskog stanovništva i naglašava integracija;

◊ kojima se pojačava borba protiv izravne i neizravne diskriminacije, uznemiravanja, stereotipiziranja, antiromske retorike, govora mržnje i nasilja prema Romima kao aktivnosti usmjerene borbi protiv romskog rasizma u školama kroz kampanje, radionice i edukativne radionice;

◊ kojima se potiče aktivno građanstvo promicanjem socijalnog, ekonomskog, političkog i kulturnog sudjelovanja, posebno Romkinja i mladih pripadnika romske nacionalne manjine;

◊ kojima se pruža besplatna pravna pomoć pripadnicima romske nacionalne manjine;

◊ kojima se promiču multikulturalne vrijednosti i podiže razina svijesti i znanja o romskoj kulturi, jeziku i povijesti uključujući sjećanje na Rome žrtve Holokausta (Samudaripen) na regionalnoj i lokalnoj razini.

Konačno, s ciljem smanjivanja broja Roma koji su doživjeli diskriminaciju i govor te zločin iz mržnje planirane intervencije uključuju aktivnosti povezane s osvještavanjem položaja Roma u RH kao i osvještavanjem uloge medija i izvještavanja koje doprinosi stereotipima, s naglaskom na izvještavanje o maloljetnicima i žrtvama pripadnicima romske nacionalne manjine, uključujući i žrtve govora i zločina iz mržnje. Predmetne intervencije pored istraživačkih i edukativnih aktivnosti uključuju i javna događanja te aktivnosti povezane s praćenjem ukupne provedbe NPUR-a na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (ponavljanje istraživanja baznih podataka/srednjoročnu (mid term), evaluaciju NPUR-a, izradu i objavu publikacija, prezentaciju nalaza istraživanja i sl.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

- Pripadnici romske nacionalne manjine

- Zaposlenici i dužnosnici u državnoj i javnoj upravi, predstavnici tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, stručno osoblje i ostali zaposlenici u obrazovnim, zdravstvenim i ustanovama/institucijama socijalne skrbi

- Poslodavci, predstavnici privatnog sektora

- Organizacije civilnoga društva

- Vijeća i predstavnici nacionalne manjine , članovi Povjerenstva i RS za praćenje NPUR-a

- Medijska zajednica (novinari, urednici i sl.)

◊ Razvoj i provedba edukacije o djelotvornoj primjeni i provedbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima za tijela u sustavu upravljanja i kontrole za provedbu EU fondova u svrhu osiguravanja poštivanja Povelje u provedbi EU fondova

◊ Razvoj i provedba edukacije o djelotvornoj primjeni i provedbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima za korisnike projekata financiranih EU fondovima u svrhu osiguravanja poštivanja Povelje u provedbi EU fondova

◊ Pozitivne mjere za uklanjanje društvenih stereotipa, uključujući informativne i komunikacijske aktivnosti

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Kod provedbe ulaganja uzet će se u obzir lokalne potrebe s obzirom na koncentraciju Roma u pojedinoj zajednici.

Nisu predviđena m eđuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

j

154

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

j

01

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

j

33

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

j

09

7.650.000,00

Prioritet br.

Fond

Kategorija regije

Specifični cilj

Kôd

Iznos (EUR)

3

ESF+

Slabije razvijene

j

02

7.650.000,00

Iz ESF+ će se podržati proces deinstitucionalizacije, transformacije postojećih institucija za pružanje usluga u zajednici i širenje mreže socijalnih usluga u zajednici, kao dio šireg plana ulaganja u područje dugotrajne skrbi.

Razvoj, širenje i unaprjeđenje kvalitete izvaninstitucijskih socijalnih usluga kao prevencija institucionalizacije i podrška procesu deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom bit će podržano širenjem usluge organiziranog stanovanja i drugih izvaninstitucijskih usluga, opremanjem prostora i nabavkom opreme nužnih za provedbu ovih usluga, dodatnim zapošljavanjem potrebnih radnika kao i edukacijom stručnjaka.

S ciljem širenja mreže usluge osobne asistencije za OSI i članove obitelji OSI-a bit će podržane aktivnosti pružanja usluge osobne asistencije i komunikacijskih posrednika, te sveobuhvatno unaprjeđenje kvalitete usluga osobne asistencije.

Kao podrška daljnjem procesu transformacije, deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije pružatelja socijalnih usluga za djecu i mlade bit će podržane aktivnosti širenja usluge organiziranog i socijalnog stanovanja i drugih izvaninstitucijskih usluga, pružanja programa usmjerenih stjecanju vještina i edukacija/programa osposobljavanja za djecu i mlade izvan redovnog obrazovnog sustava potrebnih za zapošljavanje i pronalazak posla, pružanja podrške u pripremi za samostalan život, pružanja psihosocijalne podrške, opremanja prostora i nabavke opreme, zapošljavanje dodatno potrebnih radnika i jačanje kapaciteta stručnjaka, te senzibilizacije javnosti.

Za državne domove izradit će se planovi transformacije čija provedba će biti komplementarno financirana iz EFRR i ESF+. Iz ESF će se financirati izrada individualnih planova njihove transformacije kao prvi korak prema transformaciji. Pružatelji socijalne usluge smještaja, neovisno o osnivaču i pravnom statusu, koji će provoditi proces deinstitucionalizacije iz ESF+ će primiti podršku za razvoj novih usluga, edukacije zaposlenika i troškove pružanja izvaninstitucionalnih usluga.

Starije i nemoćne osobe jedne su od najranjivijih skupina u hrvatskom društvu te su u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. SHARE studija je pokazala da 77 000 stanovnika Hrvatske starije dobi koji imaju poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti nemaju nikoga tko bi im pomogao u obavljanju dnevnih aktivnosti. Posljednje dvije godine obilježila je pandemija koja je utjecala značajno na živote starije populacije kod kojih postoji povećan rizik od socijalnog isključivanja. Upravo kako bi se adresirao rizik od daljnjeg socijalnog isključivanja starijih i nemoćnih osoba te im se omogućila svakodnevna pomoć i podruška, provodit će se program Zaželi kao sastavna mjera dugotrajne skrbi i prevencije institucionalizacije. Socijalne usluge pomoći u kući nisu ravnomjerno dostupne na cijelom teritoriju Hrvatske, a zbog manjka provoditelja, dostupnih sredstava i visoko postavljenih kriterija za korisnike obuhvaćaju uzak krug korisnika. Program Zaželi osigurat će širem krugu starijih i nemoćnih osoba dobivanje usluge koja im omogućava samostalan život i smanjenje rizika od institucionalizacije. Podrška starijim i/ili nemoćnim osobama će uključivati i partnerstvo s lokalnim socijalnim službama. Kako bi se osigurala kvaliteta usluge, propisat će se standardi i definirat će se jasni kriteriji za ciljane skupine (starije i nemoćne osobe).

U podršci razvoju socijalnih usluga posebno je izražena potreba za jačanjem usluga usmjerenih na djecu s ciljem suzbijanja dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti. Širenjem mreže socijalnih usluga za djecu podržat će se razvoj i dostupnost usluga u zajednici kao i sve aktivnosti daljnje prevencije institucionalizacije, izgradnja sustava i pružanje supervizije udomitelja u sustavu socijalne skrbi, implementacija i praćenje standarda kvalitete u području udomiteljstva, jačanje OCD-a čije područje djelovanja je udomiteljstvo.

S obzirom da se udomiteljstvom pruža najprimjerenija skrb za nezbrinutu djecu, osigurat će se podrška za promociju udomiteljstva na nacionalnoj razini kroz uspostavu web stranice, izradu i distribuciju promidžbenih materijala te organizaciju stručnih i javnih događanja. Time će se povećati dostupnost svih potrebnih informacija za potencijalne udomitelje.

S ciljem uspostave i jačanja sustava skrbi za djecu bit će provedena procjena stanja u skrbi za djecu, izrađen model integrirane skrbi za djecu i provedene edukacije i informiranje pružatelja usluga skrbi za djecu o integriranim modelu usluga.

Praćenje i evaluacijske aktivnosti ključne su sastavnice u utvrđivanju potreba i daljnjem kreiranju socijalne politike. Kroz aktivnosti će biti podržana potrebna evaluacija strateških akata kao i mjera, usluga i programa definiranih zakonodavnim i strateškim okvirom poput instituta posvojenja, udomiteljstva, učinkovitosti socijalnih transfera, deinstitucionalizacije, inovativnih usluga, te volonterstva provedbom prvog longitudinalnog istraživanja o volonterstvu na nacionalnoj razini i nadogradnjom informatičkog sustava za praćenje razvoja volonterstva u RH.

Posebno će se jačati kapaciteti organizacija civilnoga društva koje su pouzdani partner javnim tijelima u pružanju socijalnih usluga.

U skladu sa specifičnim potrebama hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji podržat će se aktivnosti vezane uz provedbu istraživanja te pružanje socijalnih i izvaninstitucionalnih usluga, a koje obuhvaćaju pružanje psihosocijalne pomoći, zdravstvenog osnaživanja, pomoći pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, edukacije, promotivne aktivnosti, osposobljavanja pružatelja usluga i sve druge aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvalitete života braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata. Podržat će se uspostava Veteranskih centara, jačanje njihovih kapaciteta te pružanje integriranih usluga skrbi hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata kao i članovima njihovih obitelji, stradalim pirotehničarima i članovima njihovih obitelji te stradalim povratnicima iz mirovnih misija i drugim kategorijama korisnika određenih zakonima i posebnim propisima.

Kao komplementarno ulaganje, iz NPOO se provodi uvođenje nove usluge socijalnog mentorstva kao spone između socijalnih službi i tržišta rada. Nakon uvodne faze i uspostave mreže socijalnih mentora, provest će se evaluacija ovog ulaganja. Iz ESF+ se može financirati daljnji razvoj usluge i širenje mreže socijalnih mentora.

Aktivnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode.

◊ Pripadnici ranjivih skupina (djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s problemima u ponašanju, djeca s teškoćama u razvoju, djeca bez pratnje-strani državljani, djeca, mladi i obitelji u riziku, braniteljsko-stradalnička populacija iz Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji, osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima, osobe s problemima ovisnosti, beskućnici, starije osobe, osobe oboljele od demencije) kao i ostali za koje se u pripremi poziva utvrdi da su nepovoljnom položaju, članovi obitelji ranjivih skupina, udomitelji, skrbnici)

◊ Stručnjaci i zaposlenici koji rade s pripadnicima ranjivih skupina - u sustavu socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, policije, civilnoga sektora i sl.

◊ Organizacije civilnoga društva, vjerske zajednice

◊ Javnopravna tijela u području socijalne politike, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

◊ Pozitivne mjere za uklanjanje društvenih stereotipa, uključujući informativne i komunikacijske aktivnosti

◊ Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije.

◊ Poboljšanje pristupačnosti digitalnih sadržaja i usluga radi povećanja neovisnosti i kvalitete života osoba s invaliditetom

◊ Sve aktivnosti koje se predlažu, a koje su usmjerene na jačanje kapaciteta civilnoga društva omogućit će razvoj većeg broja usluga, kao i pravodobni i jednak pristup održivim i visokokvalitetnim uslugama

Nije predviđeno korištenje teritorijalnih alata.

Kod objave poziva i provedbe ulaganja uzet će se u obzir lokalne potrebe za različitim socijalnim uslugama. Teritorijalna prioritizacija će se temeljiti na mapiranju već dostupnih usluga. Nove usluge ili širenje postojećih usluga će se prvenstveno usmjeriti na zajednice u kojima je utvrđen nedostatak istih.

Nisu predviđena m eđuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja.

Nije predviđena upotreba financijskih instrumenata.