I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se sadržaj i način vođenja dokumentacije o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti, način stručnog vrednovanja muzejske građe radi uspostavljanja zaštite kao kulturnog dobra upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja, postupak revizije muzejske građe te uvjeti i način ostvarivanja uvida u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

Članak 2.

(1) Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka, koji je nastao tijekom procesa stručne i znanstvene obrade, zaštite i prezentacije muzejske i dokumentacijske građe te se temelji na dogovorenom i utvrđenom broju i kvaliteti podataka o predmetu, muzejskom predmetu, grupi predmeta i muzejskoj zbirci.

(2) Muzejska dokumentacija stvara se postupcima istraživanja, inventarizacije, evidentiranja, prezentacije i komunikacije koji predstavljaju trajan proces obrade i nadopunjavanja podataka.

Članak 3.

Svrha je vođenja muzejske dokumentacije pružanje točne informacije o muzejskoj građi, njezinu stanju, izložbama, drugim manifestacijama i aktivnostima muzeja, te o povijesti muzeja sa stručnog i znanstvenog aspekta.

Članak 4.

Muzeji su dužni redovito voditi primarnu, sekundarnu i drugu muzejsku dokumentaciju koja se trajno čuva.

Članak 5.

(1) Muzejska dokumentacija sastoji se od primarne, sekundarne i druge muzejske dokumentacije.

(2) Primarnu muzejsku dokumentaciju čini:

- inventarna knjiga muzejskih predmeta

- evidencija zbirki

- evidencija ulaska muzejskih predmeta

- evidencija izlaska muzejskih predmeta

- evidencija o revizijama

- evidencija o otpisu muzejskih predmeta

- evidencija pohrane predmeta.

(3) Sekundarnu muzejsku dokumentaciju čine:

- audio-vizualni zapisi - evidencija

- hemeroteka

- planoteka i dokumentacijski crteži

- evidencija o izložbama

- evidencija o izdavačkoj djelatnosti

- evidencija konzervatorsko-restauratorsko-preparatorskih postupaka

- evidencija terenskih istraživanja i prikupljanja

- evidencija o studijskim zbirkama.

(4) Ostalu muzejsku dokumentaciju čine:

- evidencija o događanjima

- evidencija interaktivnih, multimedijskih i digitalnih proizvoda

- evidencija edukativne djelatnosti

- evidencija o stručnom i znanstvenom radu

- evidencija o osnivanju i povijesti muzeja

- druge evidencije prema općem aktu muzeja.

(5) Dokumentaciju iz stavka 4. ovoga članka čine i pomagala u obliku raznovrsnih računalnih ili tiskanih kataloga i indeksa: predmetnih, autorskih, kronoloških, topografskih i drugih, primjerenih djelatnosti muzeja.

(6) U sekundarnu i ostalu muzejsku dokumentaciju upisuju se podatci prema obrascu te stručnim smjernicama koji su  dostupni na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.

Članak 6.

(1) Muzejska dokumentacija vodi se u digitalnom obliku kao računalna baza podataka.

(2) Muzejsku dokumentaciju koja nije upisana u računalnu bazu podataka muzej je dužan digitalizirati te unijeti u računalnu bazu podataka.  

Članak 7.

(1) Muzejska dokumentacija iz članka 5. ovoga Pravilnika čuva se u odgovarajućim prostorima i uvjetima.

(2) Muzejska dokumentacija u digitalnom obliku (baze podataka, cjelokupne muzejske dokumentacije i druge datoteke) čuva se na način koji osigurava pristup i mogućnost njezinog korištenja suvremenom informacijskom komunikacijskom tehnologijom.

(3) Muzejska dokumentacija u digitalnom obliku čuva se u skladu s pravilima informacijske sigurnosti, na uređajima koji nisu trajno povezani s drugim računalnim uređajima muzeja te na uređajima izvan muzeja.

(3) Za muzejsku dokumentaciju obvezno je osigurati vjerodostojnost upisanih podataka na način da je moguće praćenje izmjena podataka koje su nastale, kako bi se spriječile zlouporabe u vođenju muzejske dokumentacije.

(4) O godišnjim aktivnostima iz stavka 3. ovoga članka vodi se evidencija koju ovjerava ravnatelj odnosno voditelj muzeja.

Članak 8.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju i na upisivanje studijske zbirke  kao dijela muzejske građe namijenjene izučavanju i znanstvenomu istraživanju.

(2) Studijske zbirke iz stavka 1. ovoga članka moraju se obraditi i popisati prema pravilima struke , a odluku o tome donosi ravnatelj, odnosno voditelj muzeja u sastavu uz prethodno mišljenje Stručnog vijeća muzeja, odnosno stručnog muzejskog osoblja, ako muzej nema stručnog vijeća.

II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE

Članak 9.

(1) Inventarna knjiga muzejskih predmeta je knjiga u koju se upisuju podaci o muzejskom predmetu, grupi muzejskih predmeta ili zbirci muzejskih predmeta te je sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

(2) U inventarnu knjigu muzejskih predmeta upisuju se muzejski predmeti koji su u vlasništvu muzeja, muzejski predmeti koji su dani muzeju na trajno upravljanje od strane osnivača radi obavljanja muzejske djelatnosti ili predmeti u vlasništvu Republike Hrvatske kojima muzej upravlja temeljem Zakona o muzejima.

(3) Upisom u inventarnu knjigu muzejskih predmeta javnog muzeja, muzejski predmet i muzejska zbirka, stječu status kulturnoga dobra.

(4) Ravnatelj muzeja odnosno voditelj muzeja u sastavu imenuje stručne osobe odgovorne za pravodoban upis u inventarnu knjigu i dodjelu inventarnih oznaka muzejskim predmetima i kontrolu upisa podataka .

(5) Pisanu potvrdu o statusu kulturnog dobra sastavlja i izdaje za muzejske predmete javnog muzeja, ravnatelj ili voditelj muzeja u sastavu na zahtjev zainteresirane stranke ili po službenoj dužnosti.

Članak 10.

Svojstvo kulturnog dobra za muzejske predmete i zbirke privatnih muzeja upisane u inventarnu knjigu utvrđuje se sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 11.

(1) U inventarnu knjigu upisuju se podaci prema Obrascu iz Priloga I. ovoga Pravilnika.

(2) Prilikom inventarizacije muzejskih predmeta u inventarnu knjigu obvezno je upisati podatke u točkama 1., 2., 3., 5., 7., 10., 11. , 12., 13., 16., 19., 31., 33., 40., 41.,  42., 43., 44. ,45., 54., 55., 57. i 58. Obrasca iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno se može odstupiti od pojedinih obveznih kategorija podataka koji su navedeni u stavku 2. ovoga članka zbog specifičnosti muzejske građe sukladno općem aktu muzeja iz članka 15. stavka 4. ovog Pravilnika.

Članak 12.

(1) Inventarizacija je postupak primarne obrade muzejskog predmeta na temelju karakteristika koje ga jednoznačno određuju u muzejskom fundusu i dodjeljivanja inventarne oznake predmetu.

(2) Inventarizacija predmeta u primjerenom roku, a najkasnije u roku od 60 dana od dana ulaska predmeta u muzej, a datum ulaska utvrđuje se aktom o nabavi predmeta.

(3) U slučaju prispijeća većeg broja muzejskih predmeta, koji se ne mogu inventarizirati u roku iz stavka 2. ovoga članka, ravnatelj odnosno voditelj muzeja utvrđuje pisani vremenski plan obrade.

Članak 13.

(1) Muzejski predmet se označava inventarnom oznakom koja predstavlja jedinstvenu vezu između predmeta i svih oblika dokumentacije o predmetu.

(2) Nanošenje inventarne oznake ne smije muzejski predmet oštetiti, a ako na muzejski predmet nije moguće izravno nanijeti inventarnu oznaku, ista se označuje na drugom mediju i pridružuje predmetu.

Članak 14.

(1) Jedna inventarna oznaka može se dodijeliti samo jednom muzejskom predmetu, odnosno grupi muzejskih predmeta koji čine cjelinu.

(2) Muzejski predmeti koji čine cjelinu ili se sastoje od dijelova, označavaju se jednom inventarnom oznakom, a svaki se dio obvezno označava podoznakom.

(3) Inventarna oznaka muzejskog predmeta koji je izlučen i otpisan iz fundusa muzeja ne može se dodijeliti drugom muzejskom predmetu.

Članak  15.

(1) Inventarna oznaka sastavljena je od slovno-brojčanih dijelova.

(2) Slovni dio inventarne oznake označava skraćenicu naziva muzeja ili zbirke, odnosno kodnu oznaku utvrđenu u stručnom registru Muzejskog dokumentacijskog centra.

(3) Brojčanim dijelom označava se redoslijed ulaska predmeta u inventarnu knjigu, po sustavu tekućih brojeva.

(4) Općim aktom muzeja propisuje se detaljniji način vođenja postupka inventarizacije.

Članak 16.

(1) Muzeji su dužni provesti digitalizaciju muzejskih predmeta koju prate svi pripadajući metapodaci u svrhu cjelovite obrade muzejskih predmeta i javne objave.

(2) Odlukom ministra nadležnog za poslove kulture uređuju se podaci iz inventarne knjige koji se javno objavljuju.

Članak 17.

(1) Ako se utvrdi da je inventarna knjiga izgubljena, otuđena, uništena ili oštećena muzej je dužan rekonstruirati ili obnoviti inventarnu knjigu muzejskih predmeta.

(2) Ako dođe do bilo kakvog gubitka podataka inventarne knjige muzejskih predmeta, muzej je dužan  obnoviti podatke te inventarne knjige.

Članak 18.

U evidenciju zbirki muzeja upisuju se podaci prema Obrascu iz Priloga II. ovoga Pravilnika.

Članak 19.

(1) U evidenciju ulaska predmeta upisuju se podaci o predmetima koji privremeno ulaze u muzej radi posudbe, ekspertize, konzervatorsko-restauratorskog postupka, ponude za otkup, ponude za dar te kao rezultat terenskih istraživanja i prikupljanja.

(2) Ako u muzej ulaze veće skupine predmeta dozvoljen je opis na razini skupine predmeta.

(3) Opis na razini skupine predmeta sadrži zbirne podatke o identifikaciji, nastanku, nalazu, nabavi i odgovornosti za skupinu predmeta.

Članak 20.

U evidenciju izlaska predmeta upisuju se podaci o predmetima koje muzej privremeno ili trajno predaje drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi u svrhu posudbe, ekspertize, restauriranja, konzerviranja, pohrane, prodaje odnosno po drugoj pravnoj osnovi.

Članak 21.

U evidenciju revizija upisuju se podaci  o provedenim revizijama muzejskih predmeta sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 22.

U evidenciju o otpisu muzejskih predmeta upisuju se podaci o otpisanim muzejskim predmetima sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 23.

(1) U evidenciju pohrane predmeta upisuju se podaci o predmetima koji su muzeju od strane vlasnika ili drugog ovlaštenika predani u svrhu privremene ili trajne pohrane.

(2) Predmeti koji se privremeno ili trajno pohranjuju u muzejima moraju po svojim svojstvima i obilježjima odgovarati tipu muzeja u koji se pohranjuju osim u izvanrednim okolnostima kada je pohrana nužna radi zaštite i očuvanja predmeta.

Članak 24.

Sadržaj i način vođenja sekundarne i druge muzejske dokumentacije pobliže se uređuje općim aktom muzeja u skladu s pravilima muzejske struke, prema podatcima iz obrazaca koji su dostupni na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.

III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA

Članak 25.

(1) Revizija muzejske građe je postupak kojim se na osnovi sravnjivanja podataka o muzejskim predmetima u muzejskoj dokumentaciji sa stvarnim stanjem utvrđuje stanje muzejskog fundusa.

(2) Revizija muzejske građe provodi se:

- za zbirke do 10.000 predmeta svakih pet godina

- za zbirke od 10.001 do 50.000 predmeta svakih  sedam godina

- za zbirke od 50.001 do 100.000 predmeta svakih  deset godina

- za zbirke od 100.001 predmeta svakih 12 godina.

(3) Neovisno o rokovima iz stavka 2. ovoga članka revizija se provodi po nalogu ravnatelja, tijela koje obavlja nadzor ili u drugim opravdanim slučajevima.

(4) Reviziju obavlja povjerenstvo od tri člana koje imenuje ravnatelj, odnosno voditelj muzeja.

(5) U muzejima u kojima su zaposleni jedna ili dvije osobe osnivač određuje stručne osobe za provedbu revizije.

Članak 26.

(1) Revizija se obavlja uz pomoć unaprijed pripremljenih popisa muzejskih predmeta pojedinih zbirki izrađenih prema inventarnoj knjizi muzejskih predmeta.

(2) Rezultati revizije iskazuju se u zapisniku koji sadrži podatke:

a. popis članova povjerenstva

b. vrijeme u kojem je revizija obavljena

c. utvrđeno brojčano stanje muzejskih predmeta i muzejske zbirke.

(3) Brojčano stanje muzejskih predmeta i muzejske zbirke po obavljenoj reviziji utvrđuje se na temelju sljedećih popisa:

a. popis muzejskih predmeta utvrđenih prema inventarnoj knjizi muzejskih predmeta

b. popis muzejskih predmeta koji nedostaju, a upisani su u inventarnu knjigu muzejskih predmeta

c. popis predmeta za koje je utvrđeno da su bez inventarnih oznaka, odnosno do revizije nisu bili upisani u inventarnu knjigu muzejskih predmeta.

(4) Popisi iz stavka 3. ovog članka moraju sadržavati sljedeće kategorije podataka:

a. redni broj

b. vrsta – naziv predmeta, naslov

c. inventarna oznaka predmeta, odnosno b. b. (bez broja) za predmete koji nisu uvedeni u inventar

d. broj sastavnica / fragmenata

e. stanje predmeta.

(5) Zapisnik o provedenoj reviziji razmatra i prihvaća upravno vijeće javnog muzeja, odnosno ravnatelj ukoliko muzej ima do pet zaposlenih, a zapisnik o reviziji trajno se čuva.

(6) Zapisnik o provedenoj reviziji muzeja u sastavu pravne osobe razmatra i prihvaća nadležno tijelo te pravne osobe sukladno statutu te pravne osobe.

(7) Zapisnik o provedenoj reviziji privatnog muzeja razmatra i prihvaća nadležno tijelo te pravne osobe.

(8) Ako se tijekom revizije utvrdi manji broj predmeta od upisanih u inventarnu knjigu muzejskih predmeta, u Zapisniku je potrebno obrazložiti razloge koji su mogli dovesti do takvog manjka i načinu na koji se takvo stanje može otkloniti, te poduzeti druge potrebne radnje u skladu s propisima.

(9) Muzeji su dužni voditi evidenciju revizije te usvojene zapisnike o reviziji iz stavka 2. ovoga članka dostaviti osnivaču i Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu.

Članak 27 .

(1) Otpis muzejskih predmeta i dijela muzejske dokumentacija je postupak njihova trajnog izdvajanja iz muzejskog fundusa i dokumentacije koji mora biti u skladu s utvrđenom politikom prikupljanja muzejske građe.

(2) Postupak otpisa provodi se nakon provedene revizije, na prijedlog kustosa zbirke.

(3) Prijedlog sadržava stručno obrazloženje razloga otpisa, specificirani popis građe (inventarna oznaka/broj, naslov predmeta, fotografija predmeta) i metode izlučivanja.

(4) Upravno vijeće odnosno ravnatelj muzeja donosi odluku o otpisu i metodi izlučivanja građe uz suglasnost ministarstva nadležnog za kulturu koju ono daje uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća.

(5) Muzejski predmeti javnog muzeja koji imaju status kulturnog dobra a trajno se predaju pravnim poslom sukladno Zakonu o muzejima drugom javnom muzeju upisuju se kao kulturno dobro u inventarnu knjigu  oga javnog muzeja.

(6) U slučaju trajne predaje pravnim poslom sukladno Zakonu o muzejima muzejskog predmeta javnog muzeja fizičkoj ili pravnoj osobi koja nije javni muzej, javni muzej je obvezan  prethodno provesti upis svojstva kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

IV. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA UVIDA U MUZEJSKU GRAĐU I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU

Članak 28.

(1) Muzejska građa i muzejska dokumentacija daje se na uvid u svrhu njezine stručne i znanstvene obrade, izlaganja, objavljivanja, u publicističke svrhe, te za potrebe nastave i u druge opravdane svrhe.

(2) Uvid u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju obuhvaća pregled građe i dokumentacije, izradu i snimaka izvornika.

(3) Odredbe ovoga Pravilnika kojim se uređuje uvid u muzejsku građu i dokumentaciju odgovarajuće se primjenjuju i na ostvarivanje prava uvida u pohranjenu građu i dokumentaciju u muzejima, ako je to predviđeno ugovorom o pohrani građe i dokumentacije ili posebnim propisom.

Članak 29.

(1) Muzeji su dužni sukladno članku 28 . ovoga Pravilnika omogućiti zainteresiranim osobama uvid u muzejsku građu i dokumentaciju, pod jednakim uvjetima.

(2) Uvid u muzejsku građu i dokumentaciju koji ima za svrhu njezino korištenje u komercijalne svrhe obvezno se uređuje posebnim ugovorom između muzeja i zainteresirane strane, sukladno općim aktima muzeja i posebnim propisima.

Članak 30.

(1) Za ostvarivanje uvida u muzejsku građu i dokumentaciju zainteresirana osoba podnosi pisani zahtjev na obrascu koji se nalazi na mrežnim stranicama muzeja,  u koji se upisuju osobni podaci korisnika, svrha uvida u građu i dokumentaciju, tema ili predmet istraživanja.

(2) Odobrenje za uvid u muzejsku građu i dokumentaciju daje ravnatelj odnosno voditelj muzeja u sastavu sukladno statutu odnosno općem aktu muzeja.

(3) Odobrenje za uvid u muzejsku građu i dokumentaciju za privatne muzeje daje tijelo određeno statutom muzeja odnosno pravnim aktom muzeja.

(4) Odobrenje za uvid u muzejsku građu i dokumentaciju vrijedi samo za osobu koja je podnijela zahtjev, te ona potpisuje da je upoznata s načinom i uvjetima uvida u muzejsku građu i dokumentaciju.

(5) Odobrenje za uvid u muzejsku građu i dokumentaciju daje se  najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Članak 31.

Uvid u muzejsku građu i dokumentaciju privremeno se može uskratiti ako obavljanje uvida nije u skladu s mjerama zaštite i očuvanja kulturne baštine, ako je ona oštećena, ako je na stručnoj obradi, ako postoje tehničke prepreke za uvid ili je uvid već odobren drugoj osobi.

Članak 32.

Muzeji vode evidenciju vanjskih korisnika sukladno općem aktu muzeja .

Članak 33.

(1) Muzejska građa i dokumentacija daje se u pravilu na uvid u digitalnom obliku.

(2) Ako ne postoje digitalni zapisi, muzej je dužan na zahtjev korisnika, a uz prethodno odobrenje ravnatelja odnosno voditelja muzeja u sastavu, organizirati snimanje izvorne građe i dokumentacije, na trošak podnositelja zahtjeva.

Članak 34.

(1) Izvorna građa i dokumentacija može se dati na uvid samo ako očuvanost građe to dopušta i ako to zahtijeva stručna i znanstvena metoda rada, pod uvjetom da se provedu posebne mjere zaštite.

(2) Muzejska građa i dokumentacija može se dati na uvid samo u prostorijama muzeja pod uvjetima kojima su zajamčeni sigurnost i primjerena uporaba povjerene građe i dokumentacije.

Članak 35.

Muzeji mogu detaljnije općim aktom urediti načine i uvjete uvida u muzejsku građu i dokumentaciju, kao i troškovnik usluga koji su dužni objaviti na mrežnim stranicama muzeja i Muzejsko dokumentacijskog centra.

Članak 36.

Ravnatelj muzeja odnosno voditelj muzeja u sastavu odbit će zahtjev za ostvarenje uvida u muzejsku građu i dokumentaciju osobi koja je prekršila uvjete za korištenje muzejske građe i dokumentacije propisane ovim Pravilnikom odnosno općim aktom muzeja.

Članak 37.

Za svaku štetu i nastalu povredu prava trećih osoba korištenjem muzejske građe i dokumentacije odgovara fizička ili pravna osoba kojoj je odobreno korištenje građe i dokumentacije, u skladu sa zakonom.

Članak 38.

(1) Korisnik je obvezan u publikacijama i stručnim radovima u kojima koristi muzejsku građu i dokumentaciju dobivenu na uvid uredno navesti izvor i podatke o vlasniku, odnosno muzeju.

(2) Sve vrste sekundarnih dokumenata (crteži, fotografije, tekstovi i slično) koji nastanu korištenjem muzejske građe ili muzejske dokumentacije korisnik je dužan predati muzeju u digitalnom obliku.

Članak 39.

(1) Za publiciranje muzejske građe i dokumentacije korisnik je obvezan pisanim putem zatražiti posebno odobrenje ravnatelja odnosno voditelja muzeja.

(2) U slučaju publiciranja korištene građe i dokumentacije, korisnik je dužan dostaviti bibliografske podatke o publikaciji u kojoj je objavljena građa ili dokumentacija.

(3) Muzeji mogu urediti međusobna prava i dužnosti s korisnikom u postupku publiciranja muzejske građe i dokumentacije posebnim ugovorom u skladu s ovim Pravilnikom, gdje se broj obveznih primjeraka publikacije određuje prema vrsti muzeja i specifičnim značajkama publikacije.

V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE

Članak 40 .

(1) Muzeji mogu na temelju pisanog ugovora povjeriti muzejsku građu i dokumentaciju na čuvanje radi izlaganja drugom muzeju, drugoj pravnoj osobi ili državnom tijelu samo pod uvjetima da im oni jamče sigurnost i primjereno čuvanje povjerene im građe i dokumentacije.

(2) Pod jamčenjem sigurnosti podrazumijeva se imovinsko osiguranje i primjereno tehničko osiguranje muzejske građe.

(3) Primjereno čuvanje muzejske građe i dokumentacije podrazumijeva smještaj u prostoru koji zadovoljava stručne i tehničke standarde (odgovarajuća toplina, vlaga, svjetlost i dr.).

Članak 41 .

(1) Muzejska građa i dokumentacija povjerava se na čuvanje i radi izlaganja na temelju ugovora o pohrani odnosno posudbi, sukladno posebnim propisima.

(2) Ugovor o posudbi muzejske građe ili dokumentacije obvezno sadrži odredbe o uvjetima posudbe s podatcima o posuditelju, popis posuđene građe i dokumentacije, naznaku o vremenu trajanja posudbe te priložen popis procjene vrijednosti posuđene građe i dokumentacije, kao i odredbe o sigurnosti i čuvanju građe i dokumentacije.

(3) Za posudbu izvorne muzejske građe obvezno je prethodno pribaviti imovinsko osiguranje za slučaj njezinog oštećenja, uništenja te gubitaka ili krađe, u pravilu, sklapanjem ugovora o osiguranju s osiguravajućim društvom na puni iznos vrijednosti ili se iznimno može pribaviti odgovarajuće bankovno odnosno državno jamstvo.

(4) Ugovor o posudbi muzejske građe i dokumentacije u državnom vlasništvu stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi muzej obvezno dostavlja na prethodni uvid i mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture.

(5) Na ugovor o pohrani odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

(6) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka trajni je muzejski dokument i obvezno se upisuje u urudžbeni zapisnik muzeja i pohranjuje u pismohranu muzeja.

Članak 42.

Muzej može povjeriti na čuvanje ili posuditi muzejsku građu i dokumentaciju drugim institucijama isključivo pod uvjetom da je ona inventarizirana i digitalizirana.

Članak 43 .

(1) Korisnik je obvezan s muzejskom građom i dokumentacijom u muzeju i izvan njega postupati pažljivo, te ih ne smije ni na koji način oštetiti ili dovesti u okolnosti koje mogu prouzročiti njihovo oštećenje, uništenje ili gubitak.

(2) Ako korisnik na bilo koji način muzejsku građu i dokumentaciju ošteti, uništi ili zagubi, dužan je nadoknaditi nastalu štetu.

(3) Ako se zagubljena muzejska dokumentacija naknadno pronađe, korisnik ju je dužan odmah predati muzeju, te će se korisniku  izvršiti povrat naknade koju je korisnik uplatio muzeju.

Članak 44.

Oštećivanje, uništenje, otuđivanje ili pokušaj otuđivanja muzejske građe i dokumentacije kazneno je djelo prema odredbama Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

VI. ZAŠTITA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE U KRIZNIM UVJETIMA

Članak 45 .

Muzeji internim aktima sustavno uspostavljaju zaštitu građe u kriznim uvjetima koja podrazumijeva provedive i učinkovite preventivne i interventne mjere, a provođenje tih mjera zaštite građe operativno se razrađuje u sklopu planova, poslovnih procedura i postupaka, a osobito kroz provedbene i operativne protokole i upute o provođenju hitnih mjera zaštite koje su objavljene na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra .

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Muzeji su dužni uskladiti muzejsku dokumentaciju i svoj rad s odredbama ovoga Pravilnika u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja uvida u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju („Narodne novine“, broj 115/01) i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi („ Narodne novine“, broj 108/02 ).

Članak 48.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb,

      MINISTRICA

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek

Prilog I.

INVENTARNA KNJIGA MUZEJSKIH PREDMETA

Prilog II.

EVIDENCIJA ZBIRKI MUZEJA