Državni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu: DUUDI) treću godinu zaredom izrađuje i predlaže Vladi Republike Hrvatske Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od godine dana. Donošenje Plana upravljanja utvrđeno je člankom 12. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013). Također, u razradi aktivnosti Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016.godinu akceptirane su i odredbe Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na svojoj 256. sjednici održanoj dana 24. rujna 2015. godine.
Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, Plan upravljanja i Izvješće o provedbi Plana upravljanja, tri su ključna i međusobno povezana dokumenta upravljanja i raspolaganja državnom imovinom (čl. 10. Zakona u upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske). Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) koju je donio Hrvatski sabor 14. lipnja 2013. godine (dalje u tekstu i kao Strategija upravljanja) određeni su srednjoročni ciljevi i smjernice upravljanja državnom imovinom uvažavajući pri tome gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske. Pojedinačnim godišnjim planovima upravljanja imovinom u vlasništvu RH koje je DUUDI prethodno izradio za 2014. i 2015. godinu određeni kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja, te su operacionalizirane provedbene mjere, a sve u svrhu provođenja Strategije. Planovi upravljanja imovinom u vlasništvu RH su dakle usklađeni sa Strategijom, sadrže detaljnu analizu stanja i razrađene planirane aktivnosti u upravljanju pojedinim oblicima imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Izvješće o provedbi Plana, kao treći ključni dokument upravljanja imovinom, dostavlja se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu Vladi Republike Hrvatske koja ga daje Hrvatskome saboru na usvajanje. S tim u svezi, DUUDI je u rujnu 2015. godine po prvi puta izradio obiman materijal Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2014. godinu. Riječ je o prvom i jedinstvenom dokumentu sveobuhvatnog prikaza transparentnog upravljanja državnom imovinom kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na svojoj 256. sjednici održanoj dana 24. rujna 2015. godine. Isti dodatno uključuje i sistematizirane aktivnosti u vezi s provedbom ciljeva za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine.
U smislu smjernica Strategije, a time i odrednica godišnjih planova, upravljanje imovinom Republike Hrvatske podrazumijeva pronalaženje optimalnih rješenja koja će dugoročno očuvati imovinu, čuvati interese Republike Hrvatske i generirati gospodarski rast. U tom pogledu vlasništvo države osigurava kontrolu, javni interes i pravično raspolaganje nad prirodnim bogatstvima, kulturnom i drugom baštinom, važnim trgovačkim društvima i drugim resursima u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i prihode koji se mogu koristiti za opće dobro, dok upravljanje imovinom kao ekonomski proces podrazumijeva evidenciju imovine, odnosno uvid u njen opseg i strukturu, računovodstveno priznavanje i procjenu njene vrijednosti, razmatranje varijantnih rješenja uporabe imovine, odlučivanje o uporabi, i analizu mogućnosti njene utrživosti u kratkom i dugom roku, odnosno upravljanje učincima od njene uporabe. Kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju državnom imovinom jedan je od ciljeva definiranih u Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine. Pretpostavka za to je da se donošenje odluka o uporabi državne imovine zasniva na prikupljanim i obrađenim pravodobnim i vjerodostojnim fizičkim, pravnim, ekonomskim i financijskim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama.
Slijedom kazanog, planovi upravljanja imovinom u vlasništvu RH sagledavaju vlasništvo države i učinkovito upravljanje državnom imovinom kao snažnu polugu realizacije strateških razvojnih ciljeva usmjerenih na poticanje gospodarskog prosperiteta i ekonomske stabilnosti i provedbu projekata od javnog interesa.
Plan upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016. godinu (dalje u tekstu i kao Plan upravljanja 2016.), koji je pred Vama, sastoji se od petnaest poglavlja prateći u tome strukturu planova upravljanja imovinom u vlasništvu RH prošlih godina, odnosno strukturu utvrđenu Uredbom o propisanom sadržaju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 24/2014). Poglavljima godišnjih planova definiraju se kratkoročni ciljevi, pružaju izvedbene mjere, odnosno specificiraju se aktivnosti za ostvarenje ciljeva, te određuju smjernice upravljanja, a sve u svrhu učinkovitog upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske s ciljem njezina očuvanja i važnosti za život i rad sadašnjih i budućih generacija, te njezine funkcije u službi gospodarskog rasta i zaštite nacionalnih interesa.
Tijekom godina strukture planova i posljedično izvješća o provedbi planova usavršavaju se, u svrhu primjenjivosti metoda usporedbe i učinkovitije mjerljivosti rezultata provedbe plana. Nastavno na dosadašnju uspješnu suradnju, koncept izradePlana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016.godinu, koji između ostalog uključuje i proaktivno djelovanje na provedbi aktivnost Europskog semestra, strukturno se dograđuje u dijelu sažetaka svakog pojedinog poglavlja, odnosno pojedine cjeline Plana. Spomenuti sažeci se u ovom Planu upravljanja 2016. izrađeni na način da su pojedini obveznici izrade Plana za svaki strateški cilj zasebno definirali mjere/aktivnosti koje vode prema ispunjenju pojedinog cilja. Naime, 2016. godina jest četvrta i pretposljednja godina provođenja strateškog dokumenta te se u istoj očekuju strukturirane poveznice aktivnosti Plana i ciljeva Strategije.
Aktivnosti i smjernice definirane i obrađene Planom upravljanja imovinom u vlasništvu RH operativno se provode u sektorima, službama i odjelima DUUDI-ja, Centru za restrukturiranje i prodaju (dalje u tekstu: CERP), društvu Državne nekretnine d.o.o., te u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u portfelju Republike Hrvatske, a koji su u nadležnosti DUUDI-ja. Način upravljanja državnom imovinom transparentan je, proaktivan, antikoruptivno orijentiran, a temelji se na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti. Uvažavajući temeljne odrednice upravljanja državnom imovinom, planirane aktivnosti se kontinuirano i fleksibilno prilagođavaju aktualnim datostima - uvjetima u domaćem i međunarodnom okruženju.
DUUDI kontinuirano, iz svoje nadležnosti i kroz članstvo u Radnoj skupini za provedbu Europskog semestra, a u suradnji s Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i ostalim tijelima državne uprave sudjeluje u izradi i provedbi mjera Nacionalnog programa reformi 2015. (reformska mjere vezane za javna poduzeća i preporuku 4 CSRcountry-specific recommendations) i Programa konvergencije Republike Hrvatske u sklopu provedbe programa gospodarskih i strukturnih reformi država članica EU i fiskalne konsolidacije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka (doprinos u dijelu koji se odnosi na transfer dobiti strateških trgovačkih društava), a koje aktivnosti će se nastaviti i tijekom 2016. godine. Slijedom navedenog, u pripremi izrade Plana upravljanja za 2016. godinu, kao operativno-upravljačkog dokumenta analizirane su strategije i sektorske politike Europske unije te strategije drugih tijela državne uprave u RH. Također, u cilju praćenja implementacije i realizacije planiranih aktivnosti kao i provedbe zakonskih promjena temeljenih na Nacionalnom programu reformi 2015. (provedba programa Europa 2020.) i Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015.-2018. u pojedinim su poglavljima Plana akceptirane i aktivnosti DUUDI –ja u EU semestru. Riječ je poglavlju godišnjeg plana korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te poglavlju godišnjeg plana vođenja Registra državne imovine, budući su uspostava sustava izvještavanja o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više JLPRS, smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava, definiranje i objava specifičnih ciljeva trgovačkih društava s ciljem odgovornijeg poslovanja i jačanja ocjenjivanja uspješnosti društava, jačanje zahtjeva za stručnost kandidata i transparentnost u postupcima imenovanja upravljačkih odbora trgovačkih društava u državnom vlasništvu, te vrlo važno redefiniranje pojma i opsega evidencije državne imovine u sklopu podatkovne i programske nadogradnje Središnjeg registra državne imovine, prioritetne mjere u sklopu ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a.
Smjernicama Europske unije u upravljanju državnom imovinom ukazuje se i na nužnost sveobuhvatne evidencije državne imovine kao infrastrukturnu pretpostavku učinkovitog upravljanja državnom imovinom.Važna smjernica Strategije je da svi podaci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, a kako bi predstavljali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Nastavno na razumijevanje da se donošenje odluka o uporabi državne imovine treba zasnivati na prikupljanim i obrađenim pravodobnim i vjerodostojnim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama, DUUDI je u 2015.godini pokrenuo javno objavljen međunarodni natječaj za izradu projekta Informacijskog sustava za upravljanje državne imovine (ISUDIO) kao srednjoročne i fazne podatkovne i programske nadogradnje ranije uspostavljenog Registra državne imovine, koja će biti nositelj velikog dijela aktivnosti u dijelu godišnjeg plana vođenja Registra državne imovine u 2016.godini (aktivnosti Odjela za registar Državnog ureda), i kojom se namjerava osigurati veća vjerodostojnost i validnost ali i sistemska kontrola podataka u Registru.
Uspostava središnjeg registra državne imovine i njegova podatkovna i programska nadogradnja složeni su procesi, te u skladu sa ciljevima Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine pretpostavljaju u srednjem roku rezultirati u funkcionalnoj uspostavi sveobuhvatnog središnjeg registra državne imovine. Upravo je uspostava nacionalnih registara imovine, odnosno informacijskih sustava o stanju, vrijednosti i uporabi državne imovine, kao i centralizacija nadzora nad i upravljanja s državnom imovinom česta pojava u sklopu međunarodnih reformi javnog sektora.
Osim navedenih reformskih aktivnosti, DUUDI kao sunositelj u međuresornoj suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i Ministarstvom pravosuđa sudjeluje u ostvarenju reformskih mjera Europskog semestra za poglavlja kojim se uređuje pitanje rješavanja slabosti u upravljanju javnog sektora i povećanje njegove učinkovitosti i antikorupcije.Smjernicama Europske unije u upravljanju državnom imovinom ukazuje se na transparentno upravljanje i sustavno sprečavanje korupcije u javnoj upravi i trgovačkim društvima koja su u državnom vlasništvu, uključivanjem i povećanjem kontrolnih ovlasti vezano za sukob interesa u vezi s članovima uprava i nadzornih odbora. U svrhu transparentnog i antikoruptivnog djelovanja, nastavljajući dobru praksu iz prethodnih godina DUUDI na svojim internetskim stranicama i stranicama Digitalnog informacijsko – dokumentacijskog ureda kontinuirano ažurira i objavljuje Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske. Nadalje, kako bi se stvorili preduvjeti za sprečavanje korupcije na svim razinama, na internetskim stranicama DUUDI-ja objavljuju se podaci iz Središnjeg registra državne imovine, informacije o upravljanju nekretninama u državnom vlasništvu, kao i podaci o upravljanju udjelima strateških društava. Značajan doprinos i novitet aktivnostima suzbijanja korupcije i sprječavanja sukoba interesa predstavlja i donesena Odluka Vlade Republike Hrvatske o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora, koju je u suradnji s Europskom komisijom predložio DUUDI kao stručni nositelj, a kojom se između ostalog nalaže javna objava imena predloženih kandidata za članove nadzornih odbora na internetskim stranicama DUUDI-ja i CERP-a radi informiranja i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, izrada izvješća o provedenom savjetovanju Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za strateška trgovačka društva i javna objava izabranih/imenovanih članova na internetskim stranicama
Multidisciplinarnost upravljanja državnom imovinom očituje se kroz različite aspekte gospodarskih, socijalnih, društveno-ekonomskih i drugih aktualnosti pri tome razvijajući i ostvarujući značajnu međuresornu suradnju . Upravljanje državnom imovinom ekonomsko je, pravno i političko pitanje, te se provodi fleksibilno i promptno prilagođavajući se i akceptirajući sve promjene u društveno-gospodarskom kako domaćem tako i svjetskom okruženju. DUUDI je tako tijekom 2014. godine na zahtjev Ministarstva socijalne politike i mladih dodijelio na korištenje istom četiri bivše vojne nekretnine u sklopu Programa saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, a za potrebe skladištenja humanitarne pomoći i smještaj stradalnika s područja zahvaćenih poplavom.
Vezano na aktualnu međunarodnu problematiku migracija i krizu izbjeglica i azilanata na svjetskom nivou, Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 16. srpnja 2015. godine donijela je dvije odluke u svezi provedbe Operativnog plana za provedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Navedenim Odlukama Vlade Republike Hrvatske u okviru provedbe EU programa i postojeće zakonske regulative (Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Narodne novine, 70/15) Republika Hrvatska se obvezala prihvatiti 550 državljana trećih zemalja ili bez državljanstva i to: 150 osoba po osnovi preseljenja i 400 osoba po osnovi premještaja. Također navedenim Odlukama osniva se Međuresorna radna skupina za provedbu gore navedenih aktivnosti u čijem radu i članstvu sudjeluje DUUDI. U okviru međuresorne suradnje, a temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) i Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba DUUDI će dodijeliti na korištenje bivše vojne nekretnine i poslovne prostore Ministarstvu unutarnjih poslova radi smještaja izbjeglih osoba. Također, Operativnim planom za provedu navedenih Odluka Vlade Republike Hrvatske koji će se provoditi i tijekom 2016. godine predviđeno je da DUUDI u suradnji sa Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja osigura smještajne kapacitete za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom i izradi registar raspoloživih stambenih jedinica za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom uz uključenje vjerskih zajednica i nevladinih organizacija.
U dolazećem razdoblju, DUUDI će razvijati i suradnju s civilnim društvima surađujući u pitanjima socijalne ugroženosti i socijalne osjetljivosti. S Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje nalazi dodirne točke u davanju suglasnosti na ugovore o kupoprodaji i darovanju koje taj ured sklapa s korisnicima. U sklopu Strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2014.-2020., DUUDI je naveden kao sunositelj mjera koje se tiču dodjele prostora za razne svrhe, poput prenošenja na upravljanje pogodnih nekretnina koje bi bile pogodne za tražene svrhe u Ministarstvu socijalne politike i mladih, dok se istovremeno kroz Nacionalni program za mlade predlaže dodjela nekretnina u državnom vlasništvu za razne programe za mlade. Nastavit će se aktivna provedba navedene strategije i programa.
Disperziranost i multidisciplinarni aspekt upravljanja DUUDI-ja razvidan je kroz članstvo u različitim radnim tijelima, poput aktivnosti u Radnoj skupini vezano za administrativnu provjeru dokumentacije za projekte koji su prijavljeni kao strateški projekti – Ministarstvo gospodarstva, Koordinaciji za socijalni dijalog – Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Radnoj skupini vezano za Uredbu o golf terenima na šumskom zemljištu – Ministarstvo poljoprivrede, Radnoj skupini vezana za izradu Zakona o obnovljivim izvorima energije i Pregovaračkom timu za sklapanje ugovora o eksploataciji ugljikovodika – Ministarstvo gospodarstva i dr.
Imovina Republike Hrvatske u službi gospodarskog rasta ima pokretačku snagu razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dajući priliku inovatorima, poduzetnicima, investitorima, županijama i općinama, nadahnjujući ljude s vizijama i idejama. Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013.-2017. godine jasno je naglašeno da je kod mehanizma darovanja koje Republika Hrvatske vrši u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno uspostaviti učinkoviti mehanizam kontrole kojim bi se u svakom trenutku znalo u koju svrhu je darovanje vršeno i je li tu svrhu obdarenika ispunio, čime se u konačnici ostvaruje načelo učinkovitosti i odgovornosti. Nastavno na, u proteklom razdoblju vršena značajna darovanja u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez provedbe stvarnog nadzora, a osobito radi utvrđivanja jesu li predmetne nekretnine uopće stavljene u funkciju i je li funkcija u skladu sa svrhom darovanja, ustrojstvom Odjela za nadzor korištenja i raspolaganja državnom imovinom, unutar Službe za koordinaciju i harmonizaciju kriterija i nadzor upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, stvorene su pretpostavke za nadzor nad privođenjem svrsi i stupnju dovršenosti darovanog zemljišta po predmetnim ugovorima o darovanju koje je zaključio DUUDI ili njegovi pravni prednici. Tijekom 2015. godine uspostavljena je evidencija sklopljenih ugovora o darovanju za razdoblje od 2004.-2014. godine, te je sukladno raskidnim klauzulama predmetnih ugovora, Odjel za nadzor DUUDI-ja uputio zahtjeve za očitovanjem o stupnju dovršenosti darovanog zemljišta svim obdarenicima. Tijekom 2016. godine DUUDI će putem Odjela za nadzor i Odjela procjene, a u suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i obrta, kao tijelom nadležnim za nadzor nad izvršenjem obveza iz Ugovora o darovanju izvršiti terenski i upravni nadzor nad svim nekretninama koje su darovane u svrhu izgradnje ili proširenja poduzetničkih zona, te predmete proslijediti na daljnje postupanje sukladno utvrđenom nalazu.
Osim toga, DUUDI u 2016. godini planira nastaviti proaktivno djelovati u cilju traženja novih putova spajanjem privatnog i javnog financiranja. Potencijal za razvoj su ostvarenje projekata brownfield investicija. Tako je u tijeku provedba pripremne faze za realizaciju investicijskog projekta predviđenog Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine Ministarstva turizma na bivšoj vojnoj nekretnini Muzil, Pula koji je nekadašnji vojno regrutni centar (Poglavlje 10.).
Trgovačka društva u državnom vlasništvu imaju značajnu ulogu u gospodarstvima mnogih zemalja članica EU-a. Stoga DUUDI uvažavajući važnost navedene tematike, primjenjujući OECD pravila, a u suradnji sa Ekonomskom komisijom (DG ECFIN) i drugim tijelima državne uprave razvija sveobuhvatan, širi i transparentan pregled poduzeća u državnom vlasništvu kako bi se dosljedno ostvarivale planirane aktivnosti, anticipirao utjecaj na državni proračun, te omogućila financijsku stabilnost i reforme djelotvornoga tržišnoga natjecanja. DUUDI u suradnji s Ministarstvom financija, uz svoje aktivnosti, mjere i analize te praćenje poslovanja, objavljuje godišnja i polugodišnja financijska izvješća za strateška trgovačka društva. Također, DUUDI je po drugi puta po uzoru na međunarodnu praksu publicirao podatke o poslovanju navedenih društava na temelju podataka o poslovanju iz prethodne godine (za 2013. i 2014. godinu) na hrvatskom i engleskom jeziku, a sve u cilju obavještavanja potencijalnih investitora i zainteresirane javnosti.
Trgovačkim društvima od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski dio za koja je Strategijom predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala pristupa se pojedinačno, razmatrajući pritom ukupan gospodarski učinak za državu ili budućeg vlasnika, stimulirajući konkurenciju i osiguravajući ravnopravne tržišne utakmice.
Planirani prihodi upravljanja državnom imovinom za proračun Republike Hrvatske prikazani su kako slijedi:
DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
Planirani prihodi proračuna 2016. godine
Iznos
NEKRETNINE
520.000.000 HRK
DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o.
25.000.000 HRK
DOBIT TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
435.000.000 HRK
PRODAJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U TIJEKU (JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA)
315.000.000 HRK
PRODAJA NA UREĐENOM TRŽIŠTU KAPITALA (ZSE)
405.000.000 HRK
UKUPNO
1.700.000.000 HRK
Vlada Republike donijela je dokument Smjernice Ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.-2018. godine, a koji se temelji na strateškim planovima za trogodišnje razdoblje proračunskih korisnika te Nacionalnom programu reformi i kao i Programu konvergencije. Svrha ovog dokumenta je prevođenje srednjoročne fiskalne strategije definirane Programom konvergencije u nacionalnu proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i trgovačkih društava u vlasništvu RH (portfelj DUUDI-ja) koji ulaze u statistički obuhvat opće države (izražena prilagodba uslijedila je zbog prelaska na uporabu metodologije ESA 2010). Navedenim Smjernicama Smjernice Ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.-2018. godine predviđeno je i u narednim godinama, zbog postupka prekomjernog proračunskog manjka nastavak prakse povlačenja dobiti trgovačkih društava u vlasništvu države u državni proračun, a koje će biti regulirano odlukom Vlade. Pored navedenog DUUDI iz svoje nadležnosti nastavlja proaktivno surađivati s resornim ministarstvima i svim drugim institucijama u pridonošenju financiranja projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te instrumenata za pretpristupnu pomoć za razdoblje od 2014. do 2020. Dosta projekata trgovačkih društava bit će financirano iz fondova EU-a.
Zaključno, Planom upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016.godinu predviđa se učinkovito upravljanje i raspolaganje imovinom Republike Hrvatske, u maniri dobrog gospodara pronalaženje optimalnih rješenja za njezino, Strategijom pretpostavljeno, dugoročno očuvanje za buduće naraštaje, generiranje gospodarskog rasta kao i ostvarenje strateških razvojnih ciljeva na nacionalnom nivou, a pri tome akceptirajući aktualnost vremena i nova znanja - „best practice“ ostalih zemalja članica Europske unije, ali i šireg okruženja, te multidisciplinarni ali prvenstveno ekonomski pristup upravljanja državnom imovinom.
Godišnji plan korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Trgovačka društva predstavljaju važan dio bruto društvenog proizvoda, zaposlenosti te je njihovo poslovanje vrlo značajno za građane i dijelove poslovnog sektora.
Podizanje kvalitete korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima izuzetno je važno za osiguravanje njihova pozitivnog doprinosa cjelokupnoj ekonomskoj učinkovitosti i konkurentnosti države.
Iz navedenih razloga, Vlada Republike Hrvatske u okviru Plana korporativnog upravljanja trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa objavljuje vlasničku politiku koja utvrđuje ciljeve poslovanja, razvoja i restrukturiranja trgovačkog društva.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su ciljevi korporativnog upravljanja trgovačkim društvima.
1.Učinkovito ostvarivanje vlasničkih prava Republike Hrvatske putem Vlade Republike Hrvatske i centraliziranih vlasničkih tijela odgovornih Vladi Republike Hrvatske.
2. Država, kao aktivan vlasnik, provodeći vlasničku politiku, osigurat će da se upravljanje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i učinkovito u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom RH i principima korporativnog upravljanja – primjena smjernica OECD-a – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (The OECD guidelines on Corporate Governance at State – Owned Enterprises, 2005.), kao do sada najšire prihvaćene u praksi europskih država.
3. Nastojati da trgovačka društva od posebnog interesa, djelomično ili u cijelosti, uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burze).
4. Privatizirati trgovačka društva, osim dijela trgovačkih društava koja su od strateškog značenja.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno korporativno upravljanje trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku:
1.Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2.Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013)
3.Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (NN 112/10)
4.Odluka o donošenju akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz strategiju suzbijanja korupcije 2015-2020 (NN79/15)
5.Odluka o izmjeni i dopuni odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine 120/2013, Narodne novine, broj 74/2015)
6.Odluka o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015)
7.Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013)
8.Uredba o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj 129/2013, 66/2014)
9.Uredba o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima (Narodne novine, broj 130/2013)
10.Uredba o registru državne imovine (NN55/2011)
11.Odluka Vlade Republike Hrvatske o određivanju uvjeta za kandidate za članove nadzornih, odnosno upravnih odbora, te uprava trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (Narodne novine, broj 19/2012)
12.Odluka o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (NN 91/15)
13.Odluka o smjernicama za postupanje članova skupština, Nadzornih odbora i Uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun Republike Hrvatske za 2015. Godinu (NN76/2015)
14.Odluka Vlade Republike Hrvatske o izmjeni i dopunama Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava (Narodne novine, broj 83/2009, 03/2011, 03/2012, 46/2012, 22/2013, 25/2014 i 77/2014)
15.Uredba o osnivanju Hrvatske lutrije d.o.o. (NN 12/92)
16.Uputa za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH.
17.Odluka o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdrastva Imunološki zavod
18.Uredba o osnivanju Imunološkog zavoda (NN 91/2015)
19.Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 174/2004, 92/2005, 02/2007, 107/2007, 65/2009, 137/2009, 146/2010, 55/2011, 140/2012, 33/2013, 148/2013 i 92/2014)
20.Zakon o sprečavanju sukoba interesa (NN48/2013)
21.Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012)
22.Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/2009, 130/2011, 56/2013 i 14/2014)
23.Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013 i 92/2014)
24.Zakon o željeznici (Narodne novine, broj 94/2013, 148/2013)
25.Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. (Narodne novine, broj 153/2005, 57/2012)
26.Pomorski zakonik (Narodne novine, broj 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013)
27.Zakon o Plovputu (Narodne novine, broj 73/97)
28.Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (Narodne novine, broj 19/98, 20/2000, 51/2013)
29.Zakon o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 22/2013)
30.Zakon o tržištu plina (Narodne novine, broj 28/2013 i 14/2014)
31.Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 120/2012)
32.Zakon o rudarstvu (Narodne novine, broj 56/2013, 14/2014)
33.Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/2005, 82/2006, 129/2008, 80/2010, 124/2010, 145/2011, 25/2012, 68/2012, 148/2013, 94/2014)
34.Zakon o igrama na sreću (Narodne novine, broj NN 87/2009, 35/2013, 158/2013, 41/2014)
35.Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine, broj 88/2008, 146/2008, 74/2009, 54/2013, 159/2013)
36.Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (Narodne novine, broj 138/2006, 25/2013)
37.Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, broj 44/94, 79/98, 19/99, 35/2000, 60/2004, 12/2012, 15/2013)
38.Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, broj 19/2014)
39.Zakon o financijskoj agenciji (Narodne novine, broj 117/2001)
40.Zakon o zračnom prometu (Narodne novine, broj 69/2009, 84/2011, 54/2013, 127/2013, 92/2014)
41.Zakon o Jadroliniji Rijeka (Narodne novine, broj 11/96)
51.Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (Narodne novine, broj 163/2003, 40/2007)
52.Odluka Vlade RH o osnivanja Zrakoplovno-tehničkog centra d.d., Velika Gorica (Narodne novine, broj 53/2009, 57/2012, 69/2014)
53.Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine, broj 109/2007, 132/2007, 51/2013)
54.Zakon o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, broj 68/2007, 88/2010, 31/2014, 89/2014)
55.Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 138/2006, 43/2009, 88/2010, 50/2012, 80/2013, 30/2014, 89/2014)
DUUDI će kao središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom nastaviti koordinirati i unapređivati korporativno upravljanje u suradnji s resornim ministarstvima.
PORTFELJ REPUBLIKE HRVATSKE
U portfelju Republike Hrvatske koji je u nadležnosti DUUDI-ja nalazi se 54 trgovačkih društva i pravnih osoba podijeljenih u tri kategorije, a sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 74/2015).
U suradnji s resornim ministarstvima DUUDI kontinuirano preispituje kriterije o podjeli društava na strateška trgovačka društva i pravne osobe te trgovačka društva od posebnog interesa.
Također je potrebno naglasiti da podjela društva na strateška trgovačka društva i pravne osobe te trgovačka društva od posebnog interesa je promjenjivog karaktera jer svakodnevno dolazi do promjena zbog promjena statusa društva, usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima, prodaje ili kupnje dionica/poslovnog udjela , dokapitalizacije i sl.
VLASNIČKA STRUKTURA PORTFELJA REPUBLIKE HRVATSKE
U nastavku se nalazi vlasnička struktura portfelja Republike Hrvatske.
Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za RepublikuHrvatsku (28)za kojima postoji dugoročna društvena potreba iza koja Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. (Narodne novine, broj 76/2013) ne predviđa privatizaciju.
Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku
Temeljni kapital u kn
Vlasništvo RH i državnih imatelja koje zastupa DUUDI
Vlasništvo ostalih državnih imatelja
Trgovačka društva
1.
Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb
107.384.800
100%
2.
Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb
131.140.100
100%
3.
Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o., Zagreb
88.440.400
49%
4.
Autocesta Rijeka – Zagreb d.d., Zagreb
2.152.000.000
100%
5.
Bina Istra d.d., Zagreb
25.641.720
HAC - 14,78%
6.
HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb
224.188.000
100%
7.
Plovput d.o.o., Split
111.546.200
100%
8.
Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb
138.568.200
100%
9.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., Velika Gorica
412.759.600
100%
10.
Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb
19.792.159.200
100%
11.
Plinacro d.o.o., Zagreb
912.022.000
100%
12.
JANAF d.d., Zagreb
2.851.672.140
52,22% (RH - 10,66%; HZMO - 37,26%; DAB - 4,3%)
CERP - 26,28%
13.
Podzemno skladište plina d.o.o., Zagreb
535.020.100
Plinacro d.o.o - 100%
14.
Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb
9.300.000
100%
15.
Hrvatske šume d.o.o., Zagreb
1.171.670.000
100%
16.
Hrvatska lutrija d.o.o., Zagreb
50.000.000
100%
17.
HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb
75.627.300
100%
18.
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb
232.000.000
74,03%
DAB - 25,97%
19.
Agencija Alan d.o.o., Zagreb
1.305.000
100%
20.
Pomorski centar za elektroniku d.o.o., Split
14.954.900
100%
21.
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Zagreb
86.925.000
40,85%
Fina - 45,28%
22.
Brodarski institut d.o.o., Zagreb
74.265.200
100%
Pravne osobe
Temeljni kapital
Vlasništvo RH
23.
Hrvatske vode
Zakon o vodama (NN 153/09)
100%
24.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Zakon o HBOR-u (NN 138/06)
100%
25.
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB)
Zakon o DAB-u (NN 44/94)
100%
26.
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA)
Zakon o HAND-i (NN 19/14)
100%
27.
Financijska agencija (FINA)
Zakon o FINI (NN 117/01)
100%
28.
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP)
Zakon o CERP-u (NN 94/13)
100%
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio (26)za koja je Strategijom predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala.
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio
Temeljni kapital u kn
Vlasništvo RH i državnih imatelja koje zastupa DUUDI ili CERP
Vlasništvo ostalih državnih imatelja
29.
Državne nekretnine d.o.o.
20.000
DUUDI - 100%
30.
ACI d.d., Opatija
399.816.000
78,91% (DAB - 74,47%; RH - 4,12%; HZMO - 0,33%)
31.
Croatia Airlines d.d., Zagreb
277.879.530
97,79% (RH - 97,02%; DAB - 0,77%)
Janaf d.d., Hrvatska pošta d.d., Hrvatska lutrija d.o.o. ukupno - 0,29%
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50%ičije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala (4)za koja je Strategijom predviđena moguća i daljnja prodaja, ali i eventualno kupnja od trećih.
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50% i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala
Temeljni kapital u kn
Vlasništvo RH i državnih imatelja koje zastupa DUUDI ili CERP
Republika Hrvatska pokušava dosegnuti primarno gospodarske ciljeve, i to najčešće s drugim dioničarima u vlasništvu, pod istim uvjetima kao i ostali dioničari, vodeći se istim interesom.
S obzirom na to da je udio Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu ovih društava manjinski, to utječe na mogućnost provedbe odluka vezanih za upravljanje društvom kroz tijela društva: skupštinu, nadzorni odbor i upravu društva, a odluke se donose razmjerno vlasničkom udjelu Republike Hrvatske.
Financijska izvješća i propisane informacije, sukladno propisima, za ova dionička društva objavljuju se na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Zagrebačke burze i na internetskim stranicama trgovačkog društva.
REGISTAR IMENOVANIH ČLANOVA - NADZORNI ODBORI I UPRAVE
DUUDI na svojim internetskim stranicama kontinuirano objavljuje Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je temeljen na postojećim podacima iz sudskog registra.
U nastavku su podaci na 25.09.2015.
Napomena:
Podaci su prikazani temeljem provedenih upisa u sudski registar na dan izrade registra imenovanih članova, stoga postoji mogućnost neusklađenosti za podatke i promjene koje nisu provedene, odnosno za koje nije zatražen upis promjene u sudskom registru.
Nadležno ministarstvo
Društvo/tvrtka
Nadzorni odbor (03.09.2015.)
spol
Uprava/Osoba za zastupanje ( 03.09.2015.)
spol
MPPI
Hrvatske ceste d.o.o.
Irena Miličević,predsjednica Nadzornog odbora
ž
Jurica Krleža, predsjednik Uprave
m
Ivica Martinić, zamjenik
m
Edo Kos, član
m
Ingo Kamenar, član
m
Nenad Maljković, član
m
Tihomir Barišić, član
m
Edo Kos, član
Zlatko Rugan, član
m
MPPI
Hrvatske autoceste d.o.o.
Hrvoje Livaja, predsjednik Nadzornog odbora
m
Davor Mihovilić, predsjednik Uprave
m
Darko Liović, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
m
Marijan Sente, član
m
Karlo Rukavina, član
m
Ivan Dadić, član
m
Dražen Antolović, član
m
MPPI
Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o.
Thomas Werner Höfner,predsjednik Nadzornog odbora
m
Miloš Savić, predsjednik Uprave
m
Dražen Antolović , zamjenik
m
Dominik Sugnetić, član
m
Ivan Sadaić, član
m
m
Wolfgang Sommerbauer, član
m
Goran Korolija, član
m
-
MPPI
Bina Istra d.d.
Charles Andre Gilbert Paradis, predsjednik Nadzornog odbora
m
Dario Silić, direktor
m
Anita Mikulandra Svajger, zamjenica
ž
Christian Thournie, član
m
Dijana Stopnišek, članica
ž
Mauro Hervet, član
m
Sébastien Pejoan, član
m
Nicolas Eric Marie Mallet, član
m
Josip Draženović, član
m
David Gabelica, član
m
MPPI
Autocesta Rijeka - Zagreb d.d
Renata Blažević, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Josip Šala, predsjednik Uprave
m
Krunoslav Šams, zamjenik
m
Boško Jolić, član
m
MPPI
HŽ Infrastruktura d.o.o.
Milan Stojanović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Renata Suša, predsjednica Uprave
ž
Ratko Zelenika, zamjenik
m
Ivan Vuković, član
m
Ljudevit Krpan, član
m
Željko Kopčić, član
m
Ivan Žilić, član
m
Marko Gašpar, član
m
MPPI
Plovput d.o.o.
Rade Bobanac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Darko Meštrović, član Uprave
m
Stipe Krželj, zamjenik
m
Ivica Grga, član
m
MPPI
Odašiljači i veze d.o.o.
Marijan Crnjak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Aleksandar Golub, predsjednik Uprave
m
Mislav Peričić, zamjenik
m
Vlatka Dokoza, članica Uprave
ž
Damir Vuk, član
m
Boris Klenović, član
m
Lora Čurković, članica
ž
Pavao Vitaljić, član
m
MPPI
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o.
Darko Prebežac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Dragan Bilać, direktor
Dinko Staničić, zamjenik
m
m
Hrvoje Filipović, član
m
Marijana Müller, član
ž
Željko Gojko, član
m
MINGO
HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d.
Nikola Bruketa, predsjednik Nadzornog odbora
m
Perica Jukić, predsjednik Uprave
m
Juraj Bukša, član
m
Zvonko Ercegovac, član
m
Igor Džajić, član
m
Saša Dujmić, član
m
Žarko Primorac, član
m
Tomislav Rosandić, član
m
Ivo Uglešić, član
m
Mirko Žužić, član
m
Dubravka Kolundžić, članica
ž
MINGO
JANAF- Jadranski naftovod d.d.
Marija Bilman, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Dragan Kovačević, predsjednik Uprave
m
Stjepan Čuraj, zamjenik
m
Jakša Marasović, član
m
Tihomir Ivčević, član
m
Bruno Šarić, član
m
Krešimir Komljenović, član
m
Goran Vojković, član
m
MINGO
Podzemno skladište plina - PSP d.o.o.
Krešimir Malec, direktor
MINGO
Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. - HROTE
Žarko Stilin, predsjednik Nadzornog odbora
m
Boris Abramović, direktor
m
Valentin Dujmović, zamjenik
m
Zdenko Lucić, član
m
Milan Devčić, član
m
Pavao Pavlić, član
m
MPS
Hrvatske šume d.o.o
Doris Srnec, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Ivan Pavelić, predsjednik Uprave
m
Vicko Njavro, zamjenik
m
Marija Vekić, članica
ž
Mijo Prgomet, član
m
Ivan Ištok, član
m
Ivan Martinić, član
m
Neven Voća, član
m
Dalibor Georgievski, član
m
Željka Šikić, članica
ž
MFIN
Hrvatska lutrija d.o.o.
Mato Crkvenac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Danijel Ferić, predsjednik Uprave
m
Hrvoje Mršić, zamjenik
m
Dražen Kovač, član
m
Ivica Prlender, član
m
Oleg Valjalo, član
m
Viktor Peršić, član
m
Jasminka Lojen, članica
ž
MPPI
HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
Snježana Josipović, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Dražen Ratković, predsjednik Uprave
m
Marijan Drempetić, zamjenik
m
Robert Frdelja, član
m
Dalibor Obradović, član
m
Siniša Balent, član
m
Hrvoje Livaja, član
m
m
Dalibor Petrović, član
m
MUP
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. - AKD
Zlatko Koštić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Anita Perković-Škalic, direktorica
ž
Vitomir Bijelić, zamjenik
m
Željko Renić, član
m
Ines Grković, članica
ž
Barbara Ilijaš Juranić, članica
ž
MORH
Agencija Alan d.o.o.
Ruža Vučić, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Ivica Nekić, predsjednik Uprave
m
Niko Raič, zamjenik
m
Milan Knežević, član
m
Ivan Matić, član
m
Ante Modrić, član
m
Ljudevit Herceg, član
m
MORH
Pomorski centar za elektroniku d.o.o.
Zdenko Simičić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Ivan Brković, član Uprave
m
Nino Stapić, zamjenik
m
Tihomir Mandac, član
m
MFIN
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. - SKDD
Tanjica Liktar, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Vesna Živković, predsjednica Uprave
ž
Ivo Balen, zamjenik
m
Stjepko Čičak, član
m
Zrinka Vrhovski, član
ž
Anđelka Buneta, članica
ž
Saša Drezgić, član
m
Mirana Koljatić, članica
ž
Ivana Gažić, članica
ž
Željko Pavić, član
m
MPS
Hrvatske vode
Tihomir Jakovina, predsjednik Upravnog vijeća
m
Ivica Plišić generalni direktor
m
Venko Ćurlin, zamjenik
m
Danko Holjević, zamjenik
m
Predrag Štromar, član
m
Siniša Kukić, zamjenik
m
Boris Šuvak, član
m
Roberto Lujić, član
m
Milan Stojanović, član
m
Zoran Čavlović, član
m
MFIN
Hrvatska banka za obnovu i razvitak -HBOR
Boris Lalovac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Dušan Tomašević, predsjednik Uprave
m
Ivan Vrdoljak, zamjenik
m
Martina Jus, članica
ž
Branko Grčić, član
m
Goran Filipić, član
m
Tihomir Jakovina, član
m
Darko Lorencin, član
m
Gordan Maras, član
m
Dragica Zgrebec, članica
ž
Luka Burilović, član
m
Srđan Gjurković, član
m
Ivan Šuker, član
m
MFIN
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - DAB
Boris Lalovac, predsjednik Upravnog odbora
m
Srđan Gjurković, član
m
Ivo Jelušić, član
m
Marija Hrebac, direktorica
ž
MINGO
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata - HANDA
Tomislav Barada, predsjednik Upravnog vijeća
m
Srđan Vlaović, ravnatelj
m
Dragica Radojčević, zamjenica
ž
Davor Katalinić, član
ž
Vilim Floridan, član
m
Božica Makar, članica
ž
MFIN
Financijska agencija - FINA
Igor Rađenović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Anđelka Buneta, predsjednica Uprave
ž
Zrinka Vrhovski, članica
ž
Ivna Šegon, članica
ž
Ana Dorić Škeva, članica
ž
Željko Pavić, član
m
Ivo Jelušić, član
m
Zlatko Mičetić, član
m
DUUDI
Centar za restrukturiranje i prodaju - CERP
Mladen Pejnović, predsjednik Upravnog vijeća
m
Milan Dejanović, v.d. ravnatelja
m
Igor Rađenović, član
m
Daglas Koraca, član
m
Vesna Nađ, članica
ž
Snježana Španjol, članica
ž
Alen Leverić, član
m
Zdenko Antešić, član
m
Mladen Novosel, član
m
Davor Majetić, član
m
MPPI
Adriatic Croatia International Club - ACI d.d.
Dražen Ivanušec, Predsjednik Nadzornog odbora
ž
Doris Peručić, zamjenica člana Uprave
ž
Tedi Chiavalon, zamjenik
m
Tamara Martinčić, članica
ž
Ivan Mladinić, član
m
Mladen Mijač, član
m
MPPI
Croatia Airlines d.d.
Siniša Petrović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Krešimir Kučko, predsjednik Uprave
m
Darko Prebežac, zamjenik
m
Zlatko Širac, član
m
Vjekoslav Jelić, član
m
Hrvoje Kujundžić, član
m
Marko Lesić, član
m
Goran Becker, član
m
MPPI
Jadrolinija
Pavao Komadina, predsjednik Nadzornog odbora
m
Alan Klanac, predsjednik Uprave
m
Slavko Lončar, zamjenik
m
Miljenko Antić, član
m
Zoran Čumbelić, član
m
Marko Čičin Šain, član
m
Ante Mađerić, član
m
Grgo Dujmović, član
m
MPPI
Luka Rijeka d.d.
Nikola Mendrila, predsjednik Nadzornog odbora
m
Vedran Devčić, predsjednik Uprave
m
Loris Rak, zamjenik
m
Nenad Janjić, član
m
Katarina Drakulić, članica
ž
Linda Sciucca, članica
ž
Darko Peričić, član
m
Krešimir Trtanj, član
m
MPPI
Zračna luka Osijek d.o.o.
Dinko Staničić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Domagoj Marinić, direktor
m
Zlatko Franjić, zamjenik
m
Željko Bugarić, član
m
Damir Vrban, član
m
Ivica Bilac, član
m
MPPI
Zračna luka Pula d.o.o.
Valerio Drandić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Svemir Radmilo, član Uprave
m
Renata Blažević, zamjenica
ž
Robert Zenzerović, član
m
Davor Ravnić, član
m
Damir Prhat, član
m
Elio Štifanić, član
m
Dajana Bubola, članica
ž
MPPI
Zračna luka Rijeka d.o.o.
Zdravko Čupković, predsjednik nadzornog odbora
m
Tomislav Palalić, član Uprave
m
Nataša Zrilić, zamjenica
ž
Branko Fibinger, član
m
Marinella Matić, članica
ž
Marija Žarković -Turak, članica
ž
Aldo Simper, član
m
Juraj Bukša, član
m
MPPI
Zračna luka Zadar d.o.o.
Nediljko Pavlović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Irena Ćosić, član Uprave
ž
Nada Brekalo, zamjenica
ž
Jure Buljat, član
m
Mario Pešut, član
m
Jelena Tot Škrbić, članica
ž
MPPI
Zračna luka Split d.o.o.
Matko Kuzmanić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Lukša Novak, član Uprave
m
Dalibor Obradović, zamjenik
m
Ferdo Kurtović, član
m
Marin Šalov, član
m
Marko Parčina, član
m
Zoran Maršić, član
m
Mihovil Biočić, član
m
MPPI
Zračna luka Dubrovnik d.o.o
Božidar Memed, predsjednik Nadzornog odbora
m
Roko Tolić, član Uprave
m
Romana Palčić, član
ž
Luka Klaić, član
m
Vilma Kosović, članica
ž
Ivica Martić, član
m
MPPI
Zračna luka Zagreb d.o.o.
Miroslav Drljača, direktor
m
MINGO
Imunološki zavod d.d.
Mladen Belicza, predsjednik Nadzornog odbora
m
Mario Meštrović, predsjednik Uprave
Ljiljana Klarin, članica
ž
Milena Protega Vesović, član
ž
Željka Mihelić-Grlić, članica
ž
MINGO
Narodne novine d.d.
Tomislav Stojak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Davor Čović, predsjednik Uprave
m
Magda Ivančić, zamjenica
ž
Nikola Sila, član Uprave
m
Stanko Borić, član
m
Svebor Marion, član Uprave
m
Đuro Kordić, član
m
Andrej Poropat, član
m
MORH
Zrakoplovno-tehnički centar d.d.
Boško Pribičević, predsjednik Nadzornog odbora
m
Pavao Krpan, predsjednik Uprave
m
Ivan Beneta, zamjenik
m
Tomislav Babić, član
m
Niko Rimac, član
m
Marijo Dokupil, član
m
Alan Rukavina, član
m
Vildana Megla, članica
ž
MZOS
Brodarski insitut d.o.o
Roko Dejhalla , predsjednik Nadzornog odbora
m
Ognjen Kuljača, direktor
m
Tihomir Erceg, zamjenik
m
Bojan Pečnik, član
m
Ivo Radković, član
m
Blaž Mešin, član
m
MPPI
HP - Hrvatska pošta d.d.
Tihomir Hunjak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Alen Premužak, predsjednik Uprave
m
Drago Davidović, zamjenik
m
Ranko Marinović, član
m
Drago Šerić, član
m
Ivica Kranjčić, član
m
Hrvoje Crnić, član
m
Želimir Piberčnik, član
m
Milan Jukić, član
m
Željko Vidaković, član
m
MFIN
Croatia banka d.d.
Mladen Duliba, predsjednik Nadzornog odbora
ž
Suzana Brenko, predsjednica Uprave
ž
Branka Grabovac, članica
ž
Stjepan Mandić, član
m
Maruška Vizek, članica
ž
Ivan Šverko, član
m
Josip Lozančić, član
m
MFIN
Croatia osiguranje d.d.
Ante Vlahović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Sanel Volarić, predsjednik Uprave
m
Mladen Blažević, zamjenik
m
Nikola Mišetić, član
m
Miroslav Hrašćanec, član
m
Andrej Koštomaj, član
m
Branko Zec, član
m
Marijan Kralj, član
m
Vitomir Palinec, član
m
Roberto Škopac, član
m
Josip Tica, član
m
MFIN
Hrvatska poštanska banka d.d.
Dražen Kobas, predsjednik Nadzornog odbora
m
Tomislav Vuić, predsjednik Uprave
m
Nada Karaman Aksentijević, zamjenica
ž
Dubravka Kolarić, članica Uprave
ž
Marin Palada, član
m
Mladen Mrvelj, član
m
Niko Raič, član
m
Domagoj Karadjole, član
m
MPPI
HŽ Cargo d.o.o.
Hrvoje Livaja, predsjednik Nadzornog odbora
m
Danijel Krakić, predsjednik Uprave
m
Borna Abramović, zamjenik
m
Alen Ambrimac, član
m
Marija Stefanov, članica
ž
Krešimir Rendeli, član
m
Tomislav Ostojić, član
m
MPPI
Luka Vukovar d.o.o.
Krešimir Dragić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Tomislav Mihaljević, član Uprave
m
Zoran Turuk, zamjenik
m
Davorka Knežević, članica
ž
Davor Bogojević, član
m
Katarina Mustafagić, članica
ž
MFIN
Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) d.o.o.
Slavica Pezer Blečić, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Hrvoje Somun, predsjednik Uprave
m
Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica
ž
Denis Hrestak, član
m
Ana Stavljenić-Rukavina, članica
ž
Lovro Mateš, član
m
Ivan Rašeta, član
m
Dragica Bando, članica
ž
MINT
Brijuni Rivijera d.o.o
Ivan Glušac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Sanja Švarc, članica Uprave
ž
Giordano Škuflić, zamjenik
m
Jadranka Čengija Šarić, članica
ž
Alen Damijanić, član
m
Mirko Herceg, član
m
MINGO
INA d.d.
Siniša Petrović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Zoltán Áldott, predsjednik Uprave
m
György Imre Mosonyi, zamjenik
m
Niko Dalić, član
m
Mladen Proštenik, član
m
Ivan Krešić, član
m
Željko Perić, član
m
Davor Mayer, član
m
Oszkár Világi, član
m
Péter Ratatics, član
m
József Molnár , član
m
József Gábor Horváth, član
m
István Szabolcs Ferencz, član
m
Ferenc Zoltán Horváth, član
m
Maja Rilović, članica
ž
MINGO
Končar elektroindustrija d.d.
Nenad Filipović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Darinko Bago, predsjednik Uprave
m
Jasminka Belačić, zamjenica
ž
Davor Mladina, član
m
Dragan Marčinko, član
m
Miroslav Poljak, član
m
Boris Draženović, član
m
Jozo Miloloža, član
m
Ivan Rujnić, član
m
Marina Kralj Miliša, članica
ž
Vicko Ferić, član
m
Petar Vlaić, član
m
Nikola Plavec, član
m
Petar Mišura, član
m
Tomislav Pokaz, predsjednik nadzornog odbora
m
Nenad Zečević, predsjednik Uprave
m
Branimir Fleković, zamjenik
m
Tamara Pernar, članica
ž
MINGO
Petrokemija d.d.
Sonja Ivoš, članica
ž
Vladimir Fresl, član
m
Davor Rakić, član
m
Antonija Perošević-Galović, članica
ž
Željko Klaus, član
m
Krešimir Huljev, član
m
MINGO
Podravka d.d.
Dubravko Štimac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave
m
Mato Crkvenac, zamjenik
m
Miroslav Klepač, član
m
Ivo Družić, član
m
Hrvoje Kolarić, član
m
Milan Stojanović, član
m
Olivija Jakupec, članica
ž
Ivana Matovina, članica
ž
Dinko Novoselec, član
m
Petar Vlaić, član
m
Petar Miladin, član
m
Ksenija Horvat, članica
ž
MINGO
Đuro Đaković Holding d.d.
Vjekoslav Leko, predsjednik Nadzornog odbora
m
Tomislav Mazal, predsjednik Uprave
m
Domagoj Bartek, zamjenik
m
Marko Bogdanović, član
m
Vjekoslav Galzina, član
m
Miroslav Karamarković, član
m
Blaženka Luketić
ž
Igor Žonja, član
m
Milan Stanić, član
m
Alen Čičak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Katarina Čop Bajde, predsjednica Uprave
ž
DUUDI
Državne nekretnine d.o.o.
Josip Tica, zamjenik
m
Javor Marović, član
m
Branko Vignjević, član
m
DUUDI u 2016. godini planira nastaviti ažurirati objavljene podatke u Registru najmanje jedanput mjesečno, te će u suradnji s društvima nastojati da se pravovremeno podnose prijedlozi za upis promjena u Sudski registar, budući da upis promjene podataka o nadzornom odboru i upravi u javnom sudskom registru nadležnog trgovačkog suda može zatražiti jedino društvo, te je tek nakon takva upisa podatak službeno verificiran i valjan za javnu upotrebu i objavu.
OPERATIVNE MJERE KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Tijekom 2016. godine DUUDI će u okviru upravljanja vlasničkim udjelom strateških i trgovačkih društvima od posebnog interesa obavljati sljedeće poslove:
Kontinuirano prikupljati i analizirati izvješća o poslovanju dostavljana od trgovačkih društava sukladno preporukama Europske komisije i Uputi za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu Uputa) u suradnji sa Ministarstvom financija.
Uputa se odnosi na dostavu tromjesečnih, polugodišnjih, devetomjesečnih i godišnjih financijskih izvješća, a obavezni sadržaj svih izvješća je sljedeći:
1. Bilanca
2. Račun dobiti i gubitka
3. Ostvareni financijski rezultati u zadanom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i u odnosu na plan
4. Ostvareni financijski rezultati po djelatnostima/sektorima
5. Ostvareni troškovi rada za razdoblje
6. Ostvarenje proizvodnje - naturalni pokazatelji
7. Obujam i struktura zaliha (ukoliko je primjenjivo i od većeg utjecaja na poslovanje)
8. Investicije za tekuće razdoblje (ostvareno i planirano)
9. Plan restrukturiranja (plan i ostvarenje)
10. Planirani projekti za poslovnu godinu i ostvarenje
11. Ostvareni rezultati poslovanja za trogodišnje razdoblje, usporedba sa
planom i ostvarenja (Napomena: u godišnjem izvješću)
12. Struktura vlasništva
Analizirani podaci objavljuju se na internetskim stranicama Vlade RH, DUUDI-ja i Ministarstva financija
Sudjelovati u radu skupština trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja DUUDI, kroz zakonske alate (Vlada Republike Hrvatske odredit će predstavnike u skupštini trgovačkog društva, kao i predlagati članove uprava i nadzornih odbora društava – ako zakonom nije drugačije određeno)
U suradnji s resornim ministarstvima, upravama i nadzornim odborima strateških i trgovačkih društava od posebnog interesa iskazivati interese i smjernice u ime Republike Hrvatske kao vlasnika za budući razvoj trgovačkog društva. Nastojati, tamo gdje je to moguće, da trgovačka društva djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burze).
Na temelju prikupljenih konačnih poslovnih rezultata strateških trgovačkih društava i pravnih osoba, te društava od posebnog intersa za 2015. godinu, tijekom 2016. godine izradit će se i dati u proceduru nacrt prijedloga Odluke o smjernicama za postupanje članova skupština, nadzornih odbora i Uprava trgovačkih društava te pravnih osoba u vlasništvu republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun republike Hrvatske
U suradnji s resornim ministarstvima i drugim nadležnim tijelima izradit će se po potrebi i izmjena i dopuna Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 120/2013, NN 74/2015).
Nastaviti uređivati i popunjavati baze podataka portfelja Republike Hrvatske (strateška trgovačka društva, trgovačka društva od posebnog interesa i pravne osobe te društva koja kotiraju na burzi a Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50%) koja sadrži sve opće, posebne i financijske podatke o istima.
Publicirati godišnja izvješća o poslovanju društava koja je prvi put kao publikacija objavljena u 2014. godini, a sadržani podaci će se odnositi na podatke nakon održanih skupština društava.
Izraditi Izvješće o provedbi korporativnog plana upravljanja
Popunjavati i ažurirati Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava društava, tj. upravnih vijeća, objavljivati podatke na internetskim stranicama DUUDI-ja te slati podatke u središnji javni registar imenovanja pri Ministarstvu uprave (DIDU – Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured), www.digured.hr.
Nastaviti slanje podataka u Registar državne imovine, koji se odnosi na promjene u trgovačkim društvima (vlasničkim udjelima državnog portfelja) radi ažuriranja podataka koji se kao javno dostupni podaci vode o sveukupnoj državnoj imovini.
MJERE UNAPREĐENJA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Provođenje natječaja za izbor Uprava trgovačkih društava, uz mogući angažman i head hunting agencija sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja je upućena na radna tijela Vlade RH na usvajanje
Implementacija i praćenje primjene Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima i pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u cilju održavanja i daljnjeg unapređenja visokih standarda korporativnog upravljanja.
Nakon analize stanja i poslovnih rezultata trgovačkih društava i održanih glavnih godišnjih skupština trgovačkih društava, DUUDI će u suradnji s Ministarstvom financija kontinuirano unapređivati način, opseg, analizu i objavljivanje podataka za potrebe korporativnog upravljanja.
Nastavak obavljanja prethodnih radnji, praćenja, objava i sudjelovanja na skupštinama trgovačkih društava iz portfelja DUUDI-ja, uz unapređivanje praćenja provedbi odluka skupština trgovačkih društava (kroz Sudski registar, Središnje klirinško depozitarno društvo, samo trgovačko društvo...).
Tijekom 2016. g. nastavit će se usklađivanje regulativne uloge resornih ministarstava bitnih za djelatnost kojoj trgovačko društvo pripada, a s posebnim naglaskom uloge resornog ministarstva u pripremi i provedbi procesa restrukturiranja društava.
Nastavak dorade kriterija za procjenu efikasnosti trgovačkih društava, te će se kao osnovni pokazatelj uspješnosti implementirati učinkovitost. Naime, s obzirom na to da je država specifičan vlasnik koji mora voditi računa o širem kontekstu i javnom interesu, dobit ili smanjenje gubitka neće biti jedini kriterij kod postavljanja planova ni kod procjene njihova ostvarenja, kao ni kod ocjenjivanja uspješnosti uprava i nadzornih odbora.
Nastavno na doradu kriterija za procjenu efikasnosti društava dorađivat će se sustav nagrađivanja uprava i nadzornih odbora, sukladno preporukama Europske komisije i OECD-ovim smjernicama. Izradit će se smjernice o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava uvođenjem novih elemenata nagrađivanja, poštujući tržišne principe, Zakon o trgovačkim društvima i statut određenog društva.
U tom smislu trgovačka društva koja pretežno ostvaruju prihode na tržištu ili dominantno ostvaruju prihode od izvoza roba ili usluga, nisu korisnici državnih subvencija, a kojima ni država ni neki od nacionalnih regulatora ne određuje cijene njihovih usluga te u znatnijoj mjeri ne koriste usluge tih trgovačkih društava, bit će izuzeta od ograničavanja plaće. Trgovačka društva koja primaju subvenciju države ili kojima država ili nacionalni regulator određuje cijene proizvoda ili su država te državne ustanove i poduzeća pretežiti naručitelji njihovih usluga ostat će ograničena. Načini određivanja plaća, regulirat će se Odlukom Vlade Republike Hrvatske. U navedenoj Odluci odredit će se smjernice za postupanje predstavnika države u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu plaća.
Donošenjem Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015) te Uredbe o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja je upućena na radna tijela Vlade RH na usvajanje približili smo se praksi korporativnog upravljanja u drugim zemljama Europske unije te će se ista u 2016. godini provoditi i unapređivati.
Vlada Republike Hrvatske zadržala je pravo predlaganja članova Nadzornih odbora u smislu slobode upravljanja vlasničkim pravima i potrebe da ima nadzor nad svojom imovinom, dok se u pogledu Uprava nastojalo na nov način utvrditi jasnije i detaljnije kriterije za kandidate, ali i omogućiti tržišne principe i pronalaženje najboljih kandidata za uprave društava, kako bi ostvarila bolje rezultate poslovanja. Donošenjem i provođenjem Odluke i Uredbe inzistira se na sposobnostima članova uprava i nadzornih odbora imenovanih od RH.
U sklopu uvođenja javnog registra imenovanja DUUDI će unapređivati svoj postojeći način obavještavanja i interni registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava, uz poboljšanje ažurnosti. Na internetskim stranicama DUUDI-ja (www.duudi.hr) ustanovljen je i objavljen Registar imenovanih članova nadzornih odbora, uprava i upravnih vijeća, koji se redovito ažurira i stalno je na uvidu javnosti.
DUUDI će i u 2016. godini publicirati Izvješće o strateškim i društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje će sadržavati podatke o poslovanju navedenih društava na temelju podataka o poslovanju iz prethodne godine, a sve u cilju obavještavanja potencijalnih investitora i zainteresirane javnosti. Slijedom navedenog, DUUDI će po održanim skupštinama trgovačkih društava objavljivati navedene publikacije o poslovanju trgovačkih društava u prethodnoj godini („Godišnji izvještaj o poslovanju strateških trgovačkih društava i trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“), a na internetskim stranicama kvartalne analize.
SUDJELOVANJE U EU SEMESTRU ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Europski semestar je ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a. Dio je okvira Europske unije za gospodarsko upravljanje.
U sklopu Europskog semestra države članice Europske unije podnose Nacionalni program reformi do kraja travnja svake godine. Europski semestar je mehanizam nadzora u sklopu strategije Europa 2020. koji objedinjava praćenje nacionalnih fiskalnih i strukturnih politika.
DUUDI u svojoj nadležnosti sudjeluje u procesima poboljšanja upravljanja javnim poduzećima te u suradnji sa ostalim tijelima je aktivan sunositelj ostalih planova, programa i smjernica gdje će se i dio mjera odnositi i na 2016. godini.
Nacionalni program reformi za 2015.
Uspostaviti sustav izvještavanja o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više JLP(R)S – Ministarstvo financija u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom.
-Utvrditi model izvještavanja
-Izrada Upute o izvještavanju o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više JLP(R)S
-Priprema izvješća o poslovanju sukladno uputi
Definirati i objaviti specifične ciljeve trgovačkih društava s ciljem odgovornijeg poslovanja i jačanja ocjenjivanja uspješnosti društava
-Osigurati tehničku pomoć za provođenje pilot projekta za postavljanje transparentnih srednjoročnih ciljeva poslovanja za manji broj (1-2) trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu koji će se temeljiti na usporedbi indikatora uspješnosti u ispunjavanju ciljeva sličnih trvtki
-Provedba pilot projekta
-Usvajanje Akcijskog plana za uspostavu srednjoročnih ciljeva poslovanja u većini trgovačkih drušrava u većinskom državnom vlasništvu
Ojačati zahtjeve za stručnostima kandidata i transparentnost u postupcima imenovanja upravljačkih odbora trgovačkih društava u državnom vlasništvu
-Donošenje nove Uredbe o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od starteškog i posebnog interesa
-Donošenje Odluke o uvjetima i postupku za izbor kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima RH ili pravne osobe koje je osnovala RH imaju udio u temeljnom kapitalu
-Donošenje kodeksa korporativnog upravljanja
Program konvergencije RH za razdoblje 2015-2018
Dokument je rezultat procesa tijekom kojeg su sve države članice EU obvezne izvještavati i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama EU.
-U svrhu učinkovitije kontrole nad rashodima sva javna poduzeća u sektoru države bit će uključena u izvanproračunske korisnike od 2016
-od ključne važnosti je nastavak provedbe procesa restrukturiranja poslovanja među korisnicima državnih jamstava kako bi se povećala učinkovitost i održivost njihova poslovanja te tako smanjili potencijalni rizici aktiviranja državnih jamstava koji se ogledaju u negativnom učinku na fiskalne agregate odnosno proračunski manjak i javni dug.
-Postupak prodaje manjinskih paketa dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava nastoji se pojednostaviti i ubrzati. Također, nastoji se smanjiti broj trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa.
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016-2018, nositelj Ministarstvo financija
Svrha ovog dokumenta je provođenje srednjoročne fiskalne strategije definirane Programom konvergencije u nacionalnu proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i trgovačkih društava u vlasništvu RH koji ulaze u statistički obuhvat opće države.
Velike uštede očekuju se i kod javnih trgovačkih društava u sektoru države kroz ubrzano restrukturiranje te preusmjeravanje izvora financiranja investicija kroz EU fondove.
Javne investicije biti će ograničene procesom razduživanja kod mnogih javnih poduzeća, kod kojih se očekuje i preusmjeravanje izvora financiranja na sredstva EU fondova, dok će bruto investicije u fiksni kapital od strane opće države kočiti potreba fiskalne konsolidacije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Obzirom da su ranije poduzete mjere štednje na rashodima za zaposlene, koje je Vlada RH poduzela, u proteklom razdoblju dale rezultate, iste se nastavljaju dalje provoditi u
narednom trogodišnjem razdoblju do izlaska RH iz postupka prekomjernog proračunskog
manjka.
Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje 2015-2016, nositelj Ministarstvo pravosuđa
-Izrada analize za uređenje zakonskog okvira za lobiranje, DUUDI je sunositelj
-Izrada Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu JLP(R)S za razdoblje 2016.-2018., DUUDI je jedan od sunositelja
-Izrada Antikorupcijskog programa (program 2016.-2018.) za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu (uključuje naputak za izradu kataloga pravila o sprječavanju sukoba interesa koja sadrže upute za postupanje članova upravnih odbora trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu u situacijama koje mogu dovesti do sukoba interesa i njegovo ugrađivanje u etičke kodekse i interne akte trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu) , DUUDI je jedan od sunositelja
-Izrada smjernica i uputa o sprječavanju sukoba interesa i o pravilnom upravljanju sukobom interesa prilikom imenovanja članova uprave i nadzornih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, DUUDI je sunositelj
-Donošenje Odluke o smjernicama za postupanje predstavnika države u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu u pogledu politike plaća, DUUDI je nositelj
-Objava i ažuriranje podataka o sponzorstvima i donacijama koje su trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu dodijelila fizičkim i pravnim osobama (uzimajući u obzir načela otvorenih podataka), DUUDI je jedan od sunositelja
-Provedba programa edukacije trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva, DUUDI je jedan od sunositelja
-Izrada Smjernica o pristupu informacijama u postupcima provedbe javnih natječaja za zapošljavanje te postupka izbora i imenovanja putem javnih poziva u tijelima javne vlasti,DUUDI je jedan od sunositelja
-Izrada analize korupcijskih rizika u prodaji nekretnina, stanova, poslovnih prostora u većinskom državnom vlasništvu te dionica i udjela u trgovačkim društvima, DUUDI je nositelj
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u RH za razdoblje 2014-2016, nositelj Povjerenica za informiranje
-Izraditi i objaviti uputu za objavu godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, lokalnih i regionalnih jedinica, DUUDI je sunositelj
-Pratiti redovitost i potpunost objavljivanja godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, lokalnih i regionalnih jedinica, DUUDI je sunositelj
Akcijski plan za uspostavu sustava plaća te usklađivanje plaća sa produktivnošću 2015-2016, nositelj Ministarstvo rada i međugeneracijske solidarnosti
-Analiza kolektivnih ugovora javnih poduzeća u pretežito državnom vlasništvu, nositelji su ministarstvo rada i mirovinskog sustava, resorna tijela u čijoj su nadležnosti javna poduzeća i DUUDI
-Prijedlog preporuka o promjenama pojedinih postupovnih odredbi kolektivnih ugovora u cilju ujednačavanja postupovnih normi, nositelji su ministarstvo rada i mirovinskog sustava, resorna tijela u čijoj su nadležnosti javna poduzeća i DUUDI
-Uspostaviti kordinaciju javnih poduzeća u procesu kolektivnog pregovaranja, nositelji su ministarstvo rada i mirovinskog sustava, resorna tijela u čijoj su nadležnosti javna poduzeća i DUUDI
PROVEDBENE MJERE TIJEKOM 2016. VEZANE ZA SMJERNICE ODREĐENE STRATEGIJOM, A KOJE SE ODNOSE NA STRATEŠKA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Nastaviti proces privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu, osim dijela trgovačkih društava koja su od strateškog značenja, čime će se dovršiti nedovršeni procesi privatizacije.
U okviru daljnje privatizacije državnog portfelja ostvarit će se djelomična privatizacija i modelom radničkog dioničarstva (ESOP) na temelju nove Uredbe prema članku 47. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013). U planu je da se raspolaganje odnosi na državni portfelj do 25% temeljnog kapitala društva u vlasništvu Republike Hrvatske za ona društva za koja radnici iskažu potreban interes.
Prikupljati i pripremati materijale za rad Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, posebice izvješća o poslovanju trgovačkih društava i planove restrukturiranja uz suradnji s resornim Ministarstvima i s Ministarstvom financija. Država, kao aktivan vlasnik, provodeći vlasničku politiku, osigurat će da se upravljanje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i učinkovito u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i principima korporativnog upravljanja zemalja OECD-a, što će se osiguravati kroz rad i izvještavanje predstavnika vlasnika (tj. Republike Hrvatske) u nadzornim odborima i skupštinama trgovačkih društava te uspostavom unutarnjih revizija i nadzora.
Restrukturiranje poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem povećanja njihove učinkovitosti i kvalitete javnih usluga, kao i osiguranja neto-doprinosa državnom proračunu, odvijat će se u skladu s pravilima EU-a i dobrom praksom. Pratit će se smjernice Europske komisije u skladu s pravilima EU-a i dobrom praksom. Kriteriji i metodologija donošenja odluka o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja bit će usklađeni s važećim pravilima o državnim potporama.
U suradnji s resornim ministarstvima uvest će se jasniji kriteriji i smjernice u redefiniranju što je strateško trgovačko društvo, a što društvo od posebnog interesa.
Kod trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, država će svoju vlasničku funkciju provoditi uglavnom putem Vlade i centraliziranih vlasničkih tijela odgovornih Vladi. DUUDI će u suradnji s resornim ministarstvima pripremati dokumentaciju Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima koje donosi Zaključke i predlaže ih Vladi Republike Hrvatske na donošenje. U smislu jačanja sprečavanja korupcije u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske povećat će se provjera ovlasti glede provjere sukoba interesa članova uprava i nadzornih odbora.
Vlada Republike Hrvatske, ministarstva i DUUDI nastojat će jasno odvojiti vlasničke i regulatorne funkcije države ostvarivanjem vlasničkih prava, kao i ostali vlasnici sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
Treba imati u vidu da su to društva kapitala, pri čemu će se minimizirati utjecaj politike te osigurati ravnopravnost na tržištu kako bi se izbjegli tržišni poremećaji, a ostvarili poslovni ciljevi društava.
U pripremi provedbenih propisa intenzivirat će se suradnja sa socijalnim partnerima kao zainteresiranim stranama.
U cilju bolje informiranosti javnosti, nastaviti će se s praksom objavljivanja informacija na internetskim stranicama DUUDI-ja, nastaviti će se praksa organiziranja savjetovanja prilikom donošenja novih propisa i objaviti skraćeni planovi trgovačkih društava u Planu upravljanja i raspolaganja državnom imovinom.
Vlada Republike Hrvatske i ministarstva trebaju osigurati uvjete na tržištu za razvoj konkurencije privatnih trgovačkih društava i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kroz dublju suradnju s Agencijom za konkurentnost i relevantnim tijelima.
Putem mjera korporativnog upravljanja poticat će se uprave i nadzorni odbori strateških trgovačkih društava i društava od posebnog interesa te pravne osobe na primjenu odredbi Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice i/ili udjele (Narodne novine, broj 112/2010). U slučaju potrebe, pojedina društva su izradila a i mogu izraditi i usvojiti vlastite Etičke kodekse kao interni akt.
Preporučiti trgovačkim društvima javnu objavu bitnih informacija o svim pitanjima opisanim u OECD principima korporativnog upravljanja te da se dodatno fokusiraju na područja važna za Republiku Hrvatsku kao vlasnika i opću javnost.
Primjeri takvih informacija uključuju:
-jasnu izjavu za javnost o ciljevima društva i njihovu ispunjavanju
-vlasničku i glasačku strukturu trgovačkog društva
-sve značajne faktore rizika i poduzete mjere za upravljanje rizikom
-svaku financijsku pomoć (garancije, subvencije, preuzete obveze)
-sve značajne transakcije s povezanim tijelima.
DUUDI će u suradnji s resornim ministarstvima i ubuduće predlagati Vladi Republike Hrvatske odluke o dokapitalizaciji ili prodaji/kupovini dionica trgovačkih društava koja su sada u državnom vlasništvu.
Poticati trgovačka društva u vlasništvu države, kao i trgovačka društva koja provode važne ciljeve javne politike, na izvještavanje o odnosima sa zainteresiranim stranama.
U suradnji s nadležnim ministarstvima, nastavit će se aktivnosti vezane uz razlikovanje industrijske politike države i funkcije države kao vlasnika, s ciljem unapređivanja u prepoznavanju države kao vlasnika. Na taj se način želi postići transparentnost pri utvrđivanju ciljeva i praćenja rezultata. Takvom odvojenošću neće se sprječavati neophodna koordinaciju između tih dviju funkcija države, vodeći računa o mogućim i stvarnim sukobima interesa.
Sve eventualne buduće obaveze i odgovornosti koje strateško trgovačko društvo treba preuzeti u smislu pružanja javnih usluga mimo tržišnih principa propisat će se zakonom ili regulatornim propisima. Takve obaveze i odgovornosti moraju također biti transparentno objavljene općoj javnosti i s tim povezani troškovi morali bi se pokriti na transparentan način.
POSEBNI CILJEVI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U 2016. GODINI
Pored navedenih planiranih operativnih mjera, mjera unapređenja korporativnog upravljanja, provedbenih mjera sukladno Strategiji i ciljeva i smjernica koji se trebaju ostvarivati u suradnji s resornim ministarstvima, DUUDI planira ostvariti i posebne ciljeve kojima će omogućiti učinkovito suzbijanje korupcije te istaknuti važnost transparentnosti poslovanja, stručnost, brzinu, i to:
Donošenjem Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015) te upućene u proceduru Vlade RH Uredbe o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku cilj je u brzom i efikasnom postupku osigurati kvalitetne kadrove za upravljanje trgovačkim društvima.
Urediti zakonski okvir za nov način vrednovanja i nagrađivanja predsjednika i članova uprava, uz razrađivanje kriterija za nagrađivanje te primjenu poznatih, dobrih praksa korporativnog upravljanja, posebice vezano za poslovne rezultate društva.
Odrediti smjernice koje bi omogućile društvima da na kvalitetniji način, također u skladu s dobrom poslovnom praksom te zakonskim okvirima, utvrde način nagrađivanja članova nadzornih odbora.
Osigurati zakonski i podzakonski okvir koji bi omogućio bolju kontrolu sukoba interesa za kandidate za članove i predsjednike uprava i članove nadzornih odbora.
Osigurati izmjenu zakonskog okvira koji bi omogućio ubrzanje procesa privatizacije dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava iz državnog portfelja s obzirom na planirane postupke u 2016. godini i s obzirom na dosadašnje postupanje koje se pokazalo nedovoljno efikasnim.
Restrukturiranje društava u većinskom državnom vlasništvu na način da se provede poslovno-organizacijski preustroj, odnosno restrukturiranje u cilju razdvajanja djelatnosti od javnog interesa od djelatnosti koja nije od strateškog ili razvojnog značenja za Republiku Hrvatsku. Provođenjem procesa restrukturiranja društava prije privatizacije će se osigurati dugoročni opstanak te će isti biti proveden u skladu s pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja, odnosno pravilima o državnim potporama.
Promicanje i unapređivanje provođenja antikorupcijskog programa za trgovačka društva i pravne osobe u većinskom državnom vlasništvu. DUUDI će sudjelovati kao sunositelj u akcijskom planu za 2015. i 2016. godinu vezano uz strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Provođenje akcijskog plana i postavljanje ciljeva trgovačkim društvima kao što su jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u radu, te stvaranje preduvjeta za sprečavanje korupcije na svim razinama.
Ojačati transparentnost države u korporativnom upravljanju proširivanjem opsega i kvalitete informacija dostupnih stručnoj i općoj javnosti putem DUUDI-ja, posebice putem redovitih zbirnih Izvještaja o poslovanju društava, Registra imenovanih članova nadzornih odbora, uprava i upravnih vijeća, godišnje publikacije izvješća o poslovanju trgovačkih društava.
PLANOVI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U 2016. GODINI PREMA NADLEŽNOSTI MINISTARSTAVA
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Institut se u 2015. godini našao u teškoćama, te su resorna ministarstva - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo obrane - pokrenula inicijativu za financijsku stabilizaciju i restrukturiranje Instituta.
Imajući na umu značaj Instituta u razdoblju od 1990.-2000., ali i potencijale za daljnji razvoj kao ključne karike u transferu znanja iz znanstvene zajednice u gospodarstvo, Institut je prema Odluci o izmjeni i dopuni odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku od 2. srpnja 2015. godine, promijenio status u trgovačko društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.
Ministarstvo je na temelju zahtjeva Instituta uputilo molbu za izdavanje državnog jamstva Ministarstvu financija, te je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 82. Zakona o proračunu (Narodne novine, broj: 87/2008, 136/2012 i 15/2015) na sjednici održanoj 30. srpnja 2015. godine, donijela Odluku o davanju suglasnosti Institutu za kreditno zaduženje kod HBOR-a (u daljnjem tekstu: Odluka) radi provedbe financijske konsolidacije i restrukturiranja Instituta. Sukladno Odluci, Ministarstvo financija i DUUDI su imenovali po jednog povjerenika za kontrolu izvršenja svih plaćanja i mjera koje se odnose na razdoblje do izrade programa restrukturiranja i provedbe svih mjera restrukturiranja Instituta.
Nastavno na navedene aktivnosti kontrole poslovanja te provođenje mjera restrukturiranja za koje je nadležno Povjerenstvo iz točke VI. Odluke, Ministarstvo će nastaviti pratiti i aktivno sudjelovati u usmjeravanju revitalizacije poslovanja Instituta.
Ministarstvo smatra da Institut treba fokusirati poslovanje u nišama u kojima može ostvariti konkurentsku prednost na tržištu, pri čemu je nužno ostvariti bolju suradnju s javnim znanstvenim organizacijama kako bi se zajedničkim resursima povećala komercijalizacija rezultata istraživanja, razvoja i inovacija
Ministarstvo turizma
Brijuni Rivijera d.o.o. Pula – ne predviđa se privatizacija odnosno prodaja udjela Republike Hrvatske.
Ministarstvo unutarnjih poslova
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. Zagreb – nije predviđena privatizacija, restruktuiranje, dokapitalizacija te izlazak na tržište kapitala
Ministarstvo obrane
Zrakoplovno-tehnički centar d.d. Velika Gorica – nije predviđena privatizacija.
Agencija Alan d.o.o. Zagreb – nije predviđena privatizacija
Pomorski centar za elektroniku d.o.o. Split – nije predviđena privatizacija.
Ministarstvo poljoprivrede
Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama – nije predviđena privatizacija. Prema Odluci Vlade republike Hrvatske od 22.travnja 2015. Godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju Povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, započet je postupak pripajanja Agencije za vodne putove Hrvatskim vodama. Postupak će biti završen prema rokovima predviđenim u predmetnoj odluci.
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – nije predviđena privatizacija ni restrukturiranje.
Ministarstvo gospodarstva
Jadranski naftovod d.d. - Planovi restruktuiranja u 2016. Godini:
Temeljem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi JANAF nema obvezu provođenja financijskog restrukturiranja, budući da likvidno posluje, ostvaruje pozitivni novčani tijek te ima nizak stupanj zaduženosti. Međutim, obzirom na sve teže uvjete poslovanja koje obilježava pad potražnje za derivatima, prijetnje zatvaranjem rafinerija kojim se transportira nafta JANAF d.d. provodi kontinuirano mjere i aktivnosti s ciljem uspješnog poslovanja i daljnjeg razvoja sukladno ciljevima poslovanja definiranim u poslovnim planovima.
JANAF je u lipnju 2013. godine za potrebe restrukturiranja i racionalizacije poslovanja, utvrdio Projekt operativnog restrukturiranja za razdoblje 2013. - 2017., koji sadrži operativnu analizu i prijedloge mjera operativno-organizacijskog restrukturiranja i dugoročni plan njihove implementacije.
Planom restrukturiranja za 2016. godinu planira se nastaviti s provedbom sljedećih ključnih mjera operativnog restrukturiranja koje je u tijeku:
promjena strukture zaposlenih u odnosu na kompetencije i stupanj obrazovanja te prosječnu dob zaposlenih (pomlađivanje radne snage);
racionalizacija broja zaposlenih kroz redefiniranje poslovnih aktivnosti te alokaciju potrebnih resursa u pojedinim organizacijskim jedinicama;
smanjenje troškova poslovanja kroz smanjenje ukupne mase plaća.
Pomorski centar za elektroniku d.o.o. - Planovi restruktuiranja u 2016. Godini:
Tijekom 2013. godine završeno je kompletno restrukturiranje PCE te je donesen novi Pravilnik o radu PCE-a, organizaciji i sistematizaciji poslova i plaćama.
Đuro Đaković Holding d.d.
Društvo nema planove za privatizaciju, restrukturiranje, dokapitalizaciju, izlazak na tržište kapitala, radničko dioničarstvo te prodaju odnosno kupnju dionica tijekom 2016. godine.
Hrvatska elektroprivreda d.d. Planovi restruktuiranja u 2016. Godini:
Aktivna transformacija poslovanja HEP grupe započela je u 2013. godine strukturnim i procesnim promjenama operatora prijenosnog sustava HOPS-a usklađivanjem s energetskom zakonskom regulativom.
Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) trenutno je u finalnoj fazi certificiranja prema ITO modelu (usuglašavanje s regulatorom-Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom) te se kontinuirano provodi usklađivanje određenih poslovnih funkcija.
Proces restrukturiranja HEP grupe odnosno društava koja ne podliježu legislativi koja se odnosi na regulirane djelatnosti poput prijenosa i distribucije električne energije započet u 2014. godine te predstavlja aktivnost koja se kontinuirano provodi kroz identificirane i definirane ciljeve i mjere unapređenja poslovanja.
Otvaranje domaćeg tržišta električne energije te niz zakonskih i regulatornih izmjena koje bitno utječu na poslovanje HEP grupe uvjetovali su i dodatno ubrzali potrebu prilagodbe poslovnog sustava i redefiniranje poslovnih ciljeva.
Zbog kompleksnosti i specifičnosti svih djelatnosti HEP grupe, restrukturiranje predstavlja kontinuiranu aktivnost koja će se nastaviti i u 2016. godini a sve u cilju kvalitetne transformacije i pripreme za sve veću i izazovniju tržišnu utakmicu uz poštivanje svih regulatornih aspekata koji se odnose na cjelokupno poslovanje Grupe.
Obzirom da je restrukturiranje i transformacija proces koji HEP simultano provodi te obzirom na više zastupljenih osnovnih djelatnosti poslovanja odnosno djelatnosti koje su regulirane i koje su tržišne, od aktivnosti koje su obilježile 2015. godinu, a dijelom koje će se nastaviti i u 2016. godini, potrebno je izdvojiti sljedeće:
u kontekstu započete implementacije, izvršena je reorganizacija društava obuhvaćena procesom transformacije započete u 2014. god. što ujedno predstavlja osnovni temelj i preduvjet provođenja svih ostalih definiranih mjera unapređenja poslovanja čiji će efekti biti vidljivi u narednoj poslovnoj godini
započele su aktivnosti prema definiranim prioritetnim segmentima u svrhu transformacije grupe u segmentima poslovanja gdje je identificirana mogućnost unapređenja (Proizvodnja, Prodaja/Marketing, Trgovina, Opskrba)
u dijelu reguliranih djelatnosti, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) provodi aktivnosti odvajanja opskrbne od mrežne djelatnosti te je započeo izdvojeni proces restrukturiranja s odabranim vanjskim savjetnicima - trenutno se provode dubinske analize poslovanja s ciljem identificiranja potencijala za unapređenje.
U 2016. godini predviđa se izrada i implementacija programa restrukturiranja s ciljem unaprjeđenja postojeće poslovne strategije, organizacije i poslovnog modela te poslovnih procesa. Predviđeni završetak projekta je listopad 2016. god.
Provedbom određenih interventnih mjera utvrđenih u okviru Projekta restrukturiranja krajem 2014. godine već su ostvarene određene uštede u troškovima poslovanja dok se s punom operativnom uspostavom nove organizacijske strukture i daljnjim optimiranjem poslovnih procesa, u 2016. godini, i narednim razdobljima očekuju značajne, dugoročno održive uštede u poslovanju kao i troškovna djelotvornost HEP grupe u cjelini.
Končar – Elektroindustrija d.d. - Planovi restrukturiranja u 2016. Godini:
Osnovna djelatnost Končara je Energetika i transport te je planovima Končara predviđeno restrukturiranje i izdvajanje svih ostalih djelatnosti. Končar restrukturira trajno svoj portfelj a tijekom 2014. godine izdvojena su društva Končar - Ugostiteljska oprema, Končar-Alati i dio kućanskog programa. U portfelju je za sada ostala trgovina kućanskim aparatima koja je komercijalno interesantna posebno zbog zaštite brenda.
Sukladno ranije donesenim odlukama u 2015.godini završit će se postupak likvidacije društva Končar Kones AG u Švicarskoj.
Ministarstvo financija
APIS IT d.o.o.
U ovom trenutku nije u planu provođenje procesa restrukturiranja. Također se ne planira ni dokapizalizacija društva s obzirom da je udio kapitala u ukupnim izvorima dostatan pa nema potrebe za daljnjim povećanjem kapitala.
Glede izlaska na tržište kapitala ponudom svojih financijskih instrumenata APIS IZ d.o.o. nema takvih planova jer pokazatelji i stanje likvidnosti ne sugeriraju da će postojati takva potreba u 2016. godini.
Croatia banka d.d.
Ne planira se provođenje mjera restrukturiranja u 2016. Godini. Naime, plan restrukturiranja Croatia banke obuhvaća razdoblje od 2010-2015. Godine te će uspješno biti proveden do kraja 2015. godine.
Banka ne planira prodaju/kupnji dionica i poslovnih udjela i izlazak na tržište kapitala.
Planira se povećanje regulatornog kapitala putem instrumenata dopunskog kapitala krajem 2015. Godine, odnosno početkom 2016. Godine kako bi ispunila mjeru iz Rješenja Hrvatske narodne banke u vezi povećanja kapitala.
FINA
Financijska agencija trenutno nema program restrukturiranja kojeg će provoditi. Također se ne planira ni dokapitalizacija, prodaja/kupnja dionica i slično.
Hrvatska lutrija d.o.o.
U tijeku je izrada strategije razvoja za naredno trogodišnje razdoblje od 2016.-2018. Godine te je rok za izradu dokumenta planiran za početak rujna 2015. Godine, nakon čega će se proslijediti na razmatranje i usvajanje NO Hrvatske lutrije d.o.o.
Hrvatska lutrija d.o.o. u proteklom razdoblju je provodila aktivnosti restruktuiranja nužne za realizaciju ciljeva utvrđenih strategijom razvoja i Planom restruktuiranja Hrvatske lutrije d.o.o. za razdoblje od 2013. – 2015. Godine. Strateški ciljevi provodili su se kroz dvije faze restruktuiranja, od kojih je 1. Faza restruktiranja završena do kraja 2013. Godine, dok je planirani rok završetka 2. Faze kraj 2015. Godine odnosno početak 1 kvartala 2016. Godine.
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.
SKDD mora tijekom 2016. godine započeti postupak usklade s Uredbom (EU) br. 909/2014. Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.
U skladu s donesenim provedbenim tehničkim standardima, kapitalni zahtjevi vezani su uz raspoloživost visoko likvidne imovine. Na osnovi do sada objavljenih Tehničkih standarda SKDD je izradio okvirni izračun visine potrebnog kapitala te će on iznositi okvirno 50 mil kn.
U odnosu na trenutna raspoloživa financijska sredstva SKDD-a koja udovoljavaju kriterijima navedene Uredbe, SKDD-u će za ispunjenje uvjeta minimalnog potrebnog kapitala nedostajati okvirno 35 mil kn.
Kako bi SKDD udovoljio potrebnim kapitalnim zahtjevima, bit će nužna dokapitalizacija Društva, odnosno pribavljanje dodatnog kapitala i to će biti u fokusu Društva u 2016. godini.
Smatramo važnim naglasiti da u 2016. godini SKDD planira i završetak postupka usklade s Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR). U skladu s EMIR-om, poslovi središnje druge ugovorne strane moraju biti izdvojeni iz poslovanja SKDD-a u novo društvo.
Zbog toga je SKDD u prosincu 2013. godine osnovao društvo SKDD-CCP Smart Clear d.d. s namjerom da na njega prenese poslove poravnanja transakcija financijskih instrumenata, u svojstvu središnje druge ugovorne strane. Radi ispunjavanja kapitalnih zahtjeva koji su skladu s odredbama EMIR-a te u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 152/2013 za SKDD-CCP iznosili minimalno 10.125.000 eura, Glavna skupština SKDD-a u lipnju 2014. godine je donijela Odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih redovnih dionica. Temeljni kapital povećan je s iznosa od 57.000.000 kn za iznos od 29.925.000 kn na iznos od 86.925.000 kn izdavanjem novih 31.500 dionica.
Nakon izvršene dokapitalizacije SKDD-a, Glavna skupština SKDD-CCP-ja u studenom 2014. godine donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala. Temeljni kapital povećan je s iznosa od 300.000,00 kn za iznos od 78.700.000,00 kn izdanjem 787.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A. Temeljni kapital SKDD-CPP-ja nakon provedenog povećanja iznosi 79.000.000,00 kn i podijeljen je na 790.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A bez nominalnog iznosa. SKDD je kao jedini dioničar sudjelovao u povećanju temeljnog kapitala kako bi tvrtka kći, SKDD-CCP, ispunila kapitalne zahtjeve vezane za EMIR.
Uspješan završetak postupka licenciranja društva SKDD-CCP te početak pružanja usluga poravnanja SKDD-CCP-ja u ulozi središnje druge ugovorne strane tijekom prvog polugodišta 2016. godine trenutno je primami cilj SKDD-a i SKDD-CCP-ja.
PROCJENA PRIHODA/BRUTO DOBITI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ZA 2015. I 2016. GODINU
Za 2015. godinu Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o smjernicama za postupanje članova skupština, nadzornih odbra i Uprava trgovačkih društava te pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu (Narodne novine, broj 76/15).
Navedenom odlukom određuju se smjernice za postupanje u pogledu donošenja odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava s osnove dobiti trgovačkih društava nakon oporezivanja odnosno viška prihoda nad rashodima pravnih osoba za 2014. godinu, a koja će biti uplaćena u Državni proračun Republike Hrvatske u 2015. godini.
Procjena prihoda/bruto dobiti za 2015. i 2016. godinu ne sadrži podatke za društva koja kotiraju na tržištu kapitala, pravne osobe te koncesijska društva i koja nisu na vrijeme dostavila planove poslovanja. Također su isključena društva Državne nekretnine d.o.o. koje će biti posebno obrađeno u poglavlju 11 te Plinacro d.o.o. za čije upravljanje je nadležan Centar za restrukturiranje i prodaju.
U nastavku prikaz procjene prihoda/bruto dobiti za 2014, 2015. i 2016. godinu.
Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera za godišnji plan korporativnog upravljanja za 2016. Godinu
Izmjena, provedba ili unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno upravljanje trgovačkim društvima
Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (NN 112/10)
Novi kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele je izrađen te se donošenje očekuje krajem 2015. Godine
Odluka o izmjeni i dopuni odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 124/13, Narodne novine, broj 74/2015)
Na temelju rasprave s resornim ministarstvima i drugim nadležnim tijelima izradit će se po potrebi i izmjena i dopuna Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Odluka o smjernicama za postupanje članova skupština, Nadzornih odbora i Uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun Republike Hrvatske za 2015. Godinu (NN76/2015)
Provođenje Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015)
Provođenje natječaja za izbor Uprava trgovačkih društava, uz mogući angažman i head hunting agencija sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Kontinuirano prikupljati i analizirati planove i izvješća o poslovanju dostavljanu od trgovačkih društava sukladno preporukama Europske komisije i Uputi za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u suradnji sa Ministarstvom financija.
Uputa se odnosi na dostavu tromjesečnih, polugodišnjih, devetomjesečnih i godišnjih financijskih izvješća.
Po eventualnoj potrebi unaprijediti istu.
Implementacija i praćenje primjene Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkih društava i pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u cilju održavanja i daljnjeg unapređenja visokih standarda korporativnog upravljanja.
Odluka o smjernicama za postupanje predstavnika države u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu politike plaća
Uredba je u proceduri Vlade Republike Hrvatske
Uredba o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i s tim u vezi jačanje povjerenja građana u državne institucije
DUUDI će i u 2016. godini publicirati Godišnje Izvješće o strateškim i društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje će sadržavati podatke o poslovanju navedenih društava na temelju podataka o poslovanju iz prethodne godine, a sve u cilju obavještavanja potencijalnih investitora i zainteresirane javnosti. Slijedom navedenog, DUUDI će po održanim skupštinama trgovačkih društava objavljivati navedenu publikaciju o poslovanju trgovačkih društava u prethodnoj godini („Godišnji izvještaj o poslovanju strateških trgovačkih društava i trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku – 2015g. godina“), a na internetskim stranicama kvartalne analize.
Popunjavati i ažurirati Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava društava, tj. upravnih vijeća, objavljivati podatke na internetskim stranicama DUUDI-ja te slati podatke u središnji javni registar imenovanja pri Ministarstvu uprave (DIDU – Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured), www.digured.hr
Izrada Izvješća o Planu korporativnog upravljanja imovinom Republike Hrvatske
PREGLED PLANIRANOG POSLOVANJA ZA 2016. GODINU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Projekcije planova poslovanja trgovačkih društava za 2016. godinu izradile su Uprave trgovačkih društava od strateškog, posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima udio u vlasništvu.
Naglašavamo da prikazani podaci za 2016. godinu predstavljaju trenutačnu projekciju poslovanja u sljedećoj poslovnoj godini.
Prikaz ne sadrži podatke za dio društava, s obzirom da čine koncesijska društva u većinskom privatnom vlasništvu te su podaci klasificirani u kategoriju poslovne tajne. Dio društava kotira na tržištu kapitala te je kao takvo dužno i postupati sukladno Zakonu o tržištu kapitala te pravilima Zagrebačke burze (ZSE).
Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o.
Bina Istra d.d.
Luka Rijeka d.d.
Đuro Đaković Holding d.d.
INA – Industrija nafte d.d.
Končar elektroindustrija d.d.
Podravka d.d.
Petrokemija
Croatia osiguranje d.d.
Jadranski naftovod d.d.
Adriatic Croatia International Club d.d.
Imunološko zavod d.d.
Hrvatska poštanska banka d.d.
Croatia Airlines d.d.
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) je obrađen u poglavlju 2. Plana upravljanja državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Državne nekretnine d.o.o kao društvo od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio biti će posebno obrađeno u poglavlju 11. Plana upravljanja imovinom u 2016. godini
Plinacro d.o.o. kao društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, ne smatra se u pogledu upravljanja društvom od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i za njegovo upravljanje je nadležan Centar za restrukturiranje i prodaju sukladno odluci Vlade RH o izmjeni i dopuni o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 74/15). Također, prikaz ne sadrži planove poslovanja za društva koja ih nisu na vrijeme dostavila.
TRGOVAČKA DRUŠTVA OD STRATEŠKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU:
Osnovna djelatnost Društva je upravljanje, građenje, rekonstrukcija i održavanje državnih cesta
Temeljni kapital: 107.384.800,00 kn
Uprava:
Jurica Krleža, dipl. ing. prom., predsjednik Uprave
Mr.sc. Edo Kos, dipl.ing.građ., član Uprave
Nenad Maljković, dipl. oecc., član Uprave
Nadzorni odbor:
Irena Miličević, dipl. iur., Predsjednica Nadzornog odbora
Mr.sc. Ivica Martinić, dipl.ing.prom., Zamjenik predsjednika
Ingo Kamenar, dipl. ing. Građ., član Nadzornog odbora
Tihomir Barišić, dipl. ing.prom., član Nadzornog odbora
Zlatko Rugan, ekonomist, član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
428
444
458
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
165.678
176.800
181.270
103
Ukupni rashodi
165.678
176.800
181.270
103
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
0
0
0
0
* podaci u 000 kn
Napomena: Hrvatske ceste d.o.o. zbog kapitalnog pristupa prema Zakonu o cestama u računu dobiti i gubitka i bilanci ne iskazuju dobit niti gubitak, već se razlika između prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini nadoknađuje na teret javnog kapitala.
Plan restrukturiranja u 2016. godini:
Hrvatske ceste d.o.o. su tijekom 2014. I 2015. Godine provele reorganizaciju.
Aktivnosti koje se planiraju provoditi u 2016. Godini su sljedeće:
-Uvođenje ISO standarda kao temelja za uspostavu i održavanje sustava upravljanja kvalitetom odnosno uspješno vođenje i rad organizacije
-Provođenje centralizacije informacijskog sustava kako bi se lakše planiralo, pratilo i normiralo sve poslovne procese
-Definiranje pojedinačne odgovornosti, a time i adekvatni motivacijski sustav kako bi se povećala efikasnost rada i razvio poduzetnički duh te kompetitivnost zaposlenika
Najvažnija načela kojima se Uprava vodila pri izradi reorganizacije su poboljšanje efektivnosti i povećanje efikasnosti u izvršenju poslovnih procesa, uspostava i održavanje standarda kvalitete, a sve u svrhu razvoja boljeg i suvremenijeg poslovnog sustava.
Planirane investicije:
Investicija
2014. godina
2015. godina
2016. godina
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Investicije u izgradnju
626.873
968.574
1.201.451
Betterment
252.972
100.000
0
Investicijsko održavanje
178.522
300.000
476.129
Investicijski ciklus ŽUC
3.418
0
0
Nabava osnovnih sredstava
15.265
30.000
35.000
UKUPNO INVESTICIJE
1.077.049
1.398.574
1.712.580
* podaci u 000 kn
U 2016. godini planira se ukupno uložiti 1.712,58 milijuna kuna, što je 22,45% više od planiranih investicija u 2015. Godini, odnosno 59,01% više od realiziranih u 2014. Godini.
Navedeno povećanje u većem dijelu se odnosi na projekte financirane iz EU fondova i investicijsko održavanje.
Od planiranih investicija najveći dio (70,15%) se odnosi na investicije u izgradnju državnih cesta po programima (spojevi na autoceste, program gradnje i rekonstrukcije brzih cesta, uređenje cesta na otocima, ostali programi zahvata na državnim cestama, rekonstrukciju i uređenje cesta i mostova uz granicu, program denivelacije i osiguranja cestovno-željezničkih prijelaza i ostali internentni projekti).
Trgovačko društvo Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) osnovano je temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, (NN 27/01.), Odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli i preoblikovanju Hrvatske uprave za ceste u društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.
Društvo je osnovano s ciljem i u svrhu upravljanja, građenja i održavanja autocesta u Hrvatskoj, osim onih kojima upravlja koncesionar, a započelo je s obavljanjem djelatnosti 11. travnja 2001. godine.
Predmet poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. definiran je Člankom 81. Zakona o cestama, a obuhvaća:
aktivnosti na izradi stručnih podloga za četverogodišnji program građenja i održavanja autocesta;
investicijske aktivnosti kroz obavljanje poslova građenja i rekonstrukcije, izvanrednog održavanja, autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama i s tim povezano rješavanje imovinskopravnih odnosa;
poslovne aktivnosti vezano za poslove upravljanja i redovnog održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine;
financijske aktivnosti, vezano za financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja autocesta sukladno strateškom planovima Vlade Republike Hrvatske, a čiji ciljevi i aktivnosti su definirani četverogodišnjim programima građenja i održavanja javnih cesta.
Sukladno Zakonu o cestama, zbog specifične uloge Društva i načina vrednovanja te financiranja temeljnih aktivnosti Društva, HAC u svojim poslovnim knjigama vodi paralelnu evidenciju za HAC kao trgovačko društvo i za Javno dobro (autoceste), odnosno imovinu Republike Hrvatske.
Autoceste, kao Javno dobro nad kojima se ne može stjecati pravo vlasništva, dane su HAC-u na upravljanje i nisu upisane u temeljni kapital Društva, već se iskazuju kao javni kapital na upravljanju u poslovnim knjigama HAC-a.
Temeljni kapital: 131.140.100,00 kn
Uprava:
Davor Mihovilić, predsjednik Uprave
Marijan Sente, član Uprave
Nadzorni odbor:
Hrvoje Livaja, predsjednik
Darko Liović, zamjenik
Ivan Dadić, član
Dražen Antolović, član
Karlo Rukavina, član, predstavnik zaposlenika
Skupština:
Vlada Republike Hrvatske, koju zastupa ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Siniša Hajdaš Dončić
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
213
213
205
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.510.416
1.521.622
1.557.364
102
Ukupni rashodi
1.504.367
1.521.622
1.557.364
102
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
6.049
0
0
* podaci u 000 kn
Napomena: Sukladno Zakonu o cestama primjenjuje se kapitalni pristup
Dugoročno planiranje poslovnih aktivnosti (upravljanje i redovno održavanje autocesta) i investicijskih aktivnosti Društva, sukladno Zakonu o cestama, temelji se na strateškim ciljevima utvrđenim u Strategiji razvitka javnih cesta koju donosi Hrvatski sabor i četverogodišnjim programima građenja i održavanja javnih cesta koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture temeljem stručnih podloga Hrvatskih autocesta d.o.o.
Ciljevi definirani Strategijom i četverogodišnjim programima ostvaruju se kroz godišnje planove građenja i održavanja autocesta koje uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donose Hrvatske autoceste d.o.o.
Polazne osnove za projekciju planiranog poslovanja HAC-a u 2016. godini je projekcija plana građenja i održavanja autocesta za 2016. godinu, planirani kontinuitet poslovnih aktivnosti u funkciji upravljanja i redovnog održavanja te refinanciranje kredita koji dospijevaju u 2016. godini, a sve sukladno važećoj nacionalnoj regulativi.
Godišnji Plan poslovanja, HAC donosi nakon dobivanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske na godišnji Plan građenja i održavanja autocesta pod upravljanjem HAC-a, sukladno Zakonu o cestama.
Zakonom o cestama, u člancima 94., 95. i 96., određen je način evidentiranja poslovnih promjena uz primjenu kapitalnog pristupa, što podrazumijeva dvije paralelne evidencije poslovnih promjena u poslovnim knjigama Društva, za HAC kao trgovačko društvo i za Javno dobro (autoceste) koje je imovina Republike Hrvatske.
HAC iz vlastitih prihoda Društva (cestarina i ostali vlastiti prihodi) u cijelosti pokriva rashode poslovanja Društva (upravljanje i redovno održavanje autocesta).
Sukladno Članku 96. Zakona o cestama HAC u rashode poslovanja Društva uključuje amortizaciju javnih cesta kojima upravlja do visine koja se može pokriti iz vlastitih prihoda. Dio amortizacije koji nije pokriven iz vlastitih prihoda obračunava se na teret sredstava javnog kapitala na upravljanju.
Glavninu prihoda Društva čini 95% prihoda od naplate cestarine, a 44% prihoda od cestarine u cijelosti pokriva rashode poslovanja Društva (upravljanje i redovno održavanje).
Sveukupne rashode Društva čini: 35% naknada za pružanje usluga redovnog održavanja i naplate cestarine koju HAC-u pruža društvo kćer HAC ONC; 8% rashodi poslovanja HAC-a (plaće, materijalni i ostali rashodi Društva u funkciji upravljanja); 57% trošak amortizacije autocesta, dio koji se obračunava na teret poslovnih rashoda Društva.
Restrukturiranje:
U Hrvatskim autocestama d.o.o. restrukturiranje je započeto u 2013. godini provedbom Programa restrukturiranja čija svrha je korporativno i operativno restrukturiranje, radi daljnje racionalizacije i usklađivanja poslovanja HAC-a s europskim standardima.
Sukladno ciljevima iz Programa restrukturiranja, HAC je u 2013. godini izdvojio poslovne cjeline za pružanje usluga redovnog održavanja autocesta i naplate cestarine na društvo kćer Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. (HAC ONC) i prenio ugovore o radu radnika Sektora za održavanje i Sektora za naplatu cestarine te zajedničkih službi vezanih za obavljanje djelatnosti (ukupno 2.264 radnika).
U sklopu restrukturiranja u HAC-u je proveden i Program zbrinjavanja viška radnika, što je utjecalo na smanjenje troškova poslovanja na godišnjoj razini od oko 45 milijuna kuna.
Od 01.01.2012. do danas broj zaposlenih u HAC-u smanjen je za 271 radnika kroz Program zbrinjavanja viška radnika, a 85 radnika napustilo je tvrtku kroz ostale vidove prestanka radnog odnosa (redovna mirovina, osobno i poslovno uvjetovani otkazi), što čini ukupno smanjenje za 356 radnika.
U siječnju 2014. godine izvršeno je pripajanje društva kćeri Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ) ARZ-ON-a društvu preuzimatelju HAC ONC-u, u cilju racionalizacije poslovanja, povećanja kvalitete usluge korisnicima autocesta i efikasnosti upravljačke funkcije te smanjivanje troškova upravljanja i održavanja autocesta.
Ciljevi procesa restrukturiranja u sljedećem razdoblju su daljnja racionalizacija upravljanja te optimizacija procesa održavanja i naplate cestarine, sukladno mjerama iz Programa restrukturiranja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija
Procjena iznosa
Investicijska ulaganja u izgradnju autocesta
446.461
Investicijska ulaganja u izvanredno održavanje
83.656
UKUPNO INVESTICIJE
530.117
* podaci u 000 kn
Izvori sredstava za investicije
Procjena iznosa
Naknada iz trošarina na energente
348.269
Krediti razvojnih banaka
140.201
Bespovratna sredstva EU fondova
41.647
UKUPNO
530.117
* podaci u 000 kn
Za 2016. godinu predviđa se ukupno uložiti 530,117 mil. kuna, što se odnosi na investicijska ulaganja u izgradnju autocesta i nekih državnih cesta kao nastavak investicijskog ciklusa započetog u proteklom razdoblju te na izvanredno održavanje autocesta u cilju produljenja vijeka trajanja imovine i poboljšanja kvalitete i sigurnosti cestovnog prometa.
Planirani izvori sredstava za financiranje ulaganja predviđaju se: 66% iz kapitalnih pomoći iz proračuna temeljem naknade iz trošarina (0,20 kuna po litri goriva sukladno Zakonu o cestama); 26% iz kredita razvojnih banaka ugovorenih u prethodnim godinama za financiranje izgradnje dionica na pravcima A5 i A10; 8% iz bespovratnih sredstava EU fondova za financiranje izgradnje projekta Ulaza u luku Ploče .
Konačan plan ulaganja HAC-a u autoceste i plan financiranja bit će donesen nakon suglasnosti Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Planirana zaduženost:
Stanje zaduženosti
Procjena iznosa
Početno stanje
23.631.110
Novo zaduženje
3.635.000
Otplate
3.535.260
STANJE ZADUŽENOSTI NA KRAJU GODINE
23.730.850
* podaci u 000 kn
Državna jamstva:
Za 2016. godinu planiraju se u visini procjene potrebnog ugovaranja za 2016. godinu od 3 milijarde kuna.
Sredstva iz proračuna:
Sukladno Zakonu o cestama HAC planira primitak sredstava iz proračuna, temeljem naknade iz trošarina na energente od 0,20 kuna po litri goriva, kojima Republika Hrvatska financira izvlaštenje nekretnina, građenje i održavanje javnih cesta te povrat kredita kojima se financira građenje autocesta sukladno programima građenja i održavanja javnih cesta.
Za 2016. godinu sredstva temeljem naknade planiraju se u iznosu od 440 mil. kuna.
Donacije:
Za 2016. godinu planiraju se u iznosu od oko 340 tisuća kuna, a najvećim dijelom se odnose na odobravanje besplatnih prolazaka autocestom humanitarnim udrugama.
Gospodarska svrha društva Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. je zatvaranje financijske konstrukcije, građenje, gospodarenje i održavanje autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu.
Temeljni kapital: 2.152.000.000 kn
Uprava:
Josip Šala, direktor Društva
Nadzorni odbor:
Renata Blažević, predsjednica
Krunoslav Šams, zamjenik predsjednice
Boško Jolić, član-predstavnik radnika
Skupština:
Republika Hrvatska djeluje u Skupštini Društva putem Vlade Republike Hrvatske, s tim da sada vlasnika glede ostvarivanja dioničarskih i upravljačkih prava predstavlja dr. se. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
44
42
41
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
703.015
580.773
586.362
101
Ukupni rashodi
627.017
577.681
586.185
101
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
75.998
3.092
177
6
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,12
1,01
1,00
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,37
0,23
0,22
96
* podaci u 000 kn
Sukladno Ugovoru o koncesiji, na Društvo je prenijeto pravo gospodarenja i upravljanja autocestom, nekretninama, kao i pokretninama.
Prihodi
Najveći dio planiranih prihoda Društvo ostvaruje prihodom od naplate cestarine koji predstavljaju poslovne prihode društva, naplaćuju se od korisnika javnih cesta.
Osim cestarine Društvo ostvaruje prihode od naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti s osnova ustupanja na korištenje cestovnog zemljišta. Navedeni prihodi služe za pokriće troškova održavanja autoceste i podmirenje financijskih obveza Društva.
Rashodi
Planirani rashodi predstavljaju sve rashode nastale pružanjem usluga ili isporuke dobara. Najveći dio rashoda odnosi se na financijske rashode Društva koji se odnose na kamate po dugoročnim kreditima korištenih za izgradnju prometne infrastrukture. Najveći dio planiranih poslovnih rashoda odnosi se na naknadu za pružanje usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine te ostalih rashoda.
Cilj društva je osigurati stabilnost u poslovanju podmirenjem financijskih obveza u narednim godinama, osigurati racionalno upravljanje troškovima te provođenje EU projekata za koje društvo ima sklopljene Ugovore.
Daljini nastavak poslovanja Društva u 2016. godini, godine ovisiti će prije svega o strateškim odlukama Vlade Republike Hrvatske, vezanim uz provođenje postupka smanjenja javnog duga.
Restrukturiranje:
Od 1. siječnja 2015. godine u primjeni je novi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Autoceste Rijeka- Zagreb d.d. kojim je povećana efikasnost svakog radnog mjesta, te je ukidanjem pojedinih
ustrojstvenih jedinica i spajanjem sektora došlo do smanjenja troškova osoblja od 10% na razini Društva.
Daljnji proces restrukturiranja Društva biti će uvjetovan Odlukama Vlade Republike Hrvatske i resornog ministarstva u cilju monetizacije javnog duga RH .
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija
Procjena iznosa
Projektiranje
4.324.750
Izvlaštenja, zaključci, upis vlasništva, geodetske snimke i priprema za upis u katastar
7.000.000
Ostale investicije
3.500.000
Investicije u informatičke sustave i opremu
14.800.000
UKUPNO INVESTICIJE
29.624.750
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. nema strateških projekata budući da je Društvo završilo svoj investicijski ciklus izgradnje autoceste, a težište poslovanja usmjerilo na proces održavanja autoceste i naplate cestarine i podizanja služnosti autoceste.
U cilju podizanja služnosti autoceste Društvo iz vlastitih sredstava i sredstava EU projekata, planirana financirati slijedeće investicijske projekte:
1.projektiranje zidova za zaštitu od buke u iznosu od 700.000 kuna i strateška procjena utjecaja na okoliš u iznosu od 200.000 kuna te EU projekti u iznosu od 3.424.750;
2.Izvlaštenja zaključci, upis vlasništva, geodetske snimke i priprema za upis u katastar iz prethodnih faza građenja i za postupak izvlaštenja za D-6 Novigrad-Lišnica u iznosu od 7.000.000 kuna;
3.Izgradnja objekata vatrogasnih postaja temeljem izrada procjene sigurnosti u planiranom iznosu od 3.500.000 kuna;
4.Investicije u informatičke sustave i opremu u iznosu 14.800.000 kuna koje obuhvaćaju zamjenu dotrajale opreme i informatičke sustave te nadogradnju i sanaciju sustava neophodnih za funkcionalnost i sigurnost na autocesti.
Društvo je apliciralo i nositelj je tri projekta koji su financirani većim dijelom iz sredstava Europskih fondova i to:
Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac kao preduvjet za razvoj regije - Izrada studije izvodljivosti projekta
Cilj projekta je izraditi Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac kao preduvjet za razvoj regije u sklopu kojega će se izraditi studija izvodljivost, analiza troškova i koristi, studija utjecaja na okoliš te idejno rješenje proširenja autoceste s a ostalim prihvatljivim projektima. Navedeni projekt uvršten je u Strategiju prometnog razvoja-pod točkom Ro.12 Povećanje kapacitet - namjenska traka za javni prijevoz između Zagreba-Karlovca (kodeks boje-žuta). Planirana vrijednost troškova navedenog projekta u planu za 2016. godinu iznosi 3.307.150 kuna.
Studija izvodljivosti za državnu cestu D6, od čvora Novigrad do Lisnice
Cilj projekta je izrada studije izvodljivosti koja uključuje analizu troškova i koristi za ovaj projekt kao preduvjet za razvoj regije, uklanjanje uskih grla, olakšanje prekograničnog prometa. Planirani iznos za projekt u 2016. godini je 117.600 kuna.
Projekt LIFE DINALP BEAR „Upravljanje populacijom i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama“, u okviru EU programa LIFE+
Cilj projekta za koje je odgovorna Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. prvenstveno su povećanje sigurnosti prometa i poboljšanje utjecaja autoceste na prirodu, stoga se kroz konkretne aktivnosti projekta dodatno zatvara ograđeni koridor autoceste za pristup životinjama u prirodi i uvodi sustavno rješavanje kriznih situacija sa životinjama na autocesti. Aktivnosti povezane sa tehničkim uvjetima trebale bi biti dovršene tijekom 2015. godine te se u 2016. godini planira monitoring predmetnog projekta.
Za planirane investicije u 2016. godini Društvo će koristiti bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU, dio sredstava Društvo potražuje iz Državnog proračuna Republike Hrvatske temeljem članka 90. Zakona o cestama; temeljem članka 16. stavak 7. i članka 17. stavak 1. Ugovora o koncesiji; temeljem članka 23. IV. izmjena i dopuna Ugovora o koncesiji; a dio investicija će se financirati iz vlastitih sredstava Društva.
Planirana zaduženost:
Sva kreditna sredstva za financiranje izgradnje autoceste su iskorištena, odnosno iskorišten je ukupan iznos odobrenih kredita u visini EUR-a. Povrat svih kredita osiguran je državnim jamstvima izdanim od strane Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Kredit
Ugovoreni iznos kredita
Otplata u 2016. godini
Dug po glavnici
Banka
EIB
60.000.000
4.000.000
28.551.669
EBRD
60.000.000
4.000.000
12.000.000
EIB
210.000.000
10.576.923
164.901.923
EBRD
50.000.000
2.380.952
34.523.812
KFW
133.500.000
6.981.250
76.253.750
KFW
110.000.000
2.750.000
94.600.000
DEXIA C & KOMMUNALKREDIT
200.000.000
18.181.818
100.000.000
KOMMUNALKREDIT & INTESA
140.000.000
12.727.273
76.363.636
ZABA
177.000.000
16.090.910
160.909.090
ZABA/HAAB/OTP
55.000.000
0
55.000.000
UKUPNO
1.195.500.000
77.689.126
803.103.880
Državna jamstva:
Budući da Društvo nije u mogućnosti iz prihoda od naplate cestarine podmiriti kreditne obveze u 2016. godini imati će potrebu osigurati novo kreditno zaduženje u visini 70 milijuna EUR-a uz jamstva Vlade Republike Hrvatske.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ne prima subvencije za obavljanje gospodarske djelatnosti iz Državnog proračuna RH, međutim ima potraživanja temeljem Zakona o cestama, Zakona o otocima i Ugovora o koncesiji. Temeljem članka 10. stavak 3. Zakona o otocima pravne i fizičke osobe koje imaju prebivalište i/sjedište na premoštenom otoku oslobođeni su plaćanja mostarine mosta Krk člankom 90. stavak 2. Zakona o cestama regulirano je pravo refundacije besplatnog prolaza mostom. Društvo sredstva na ime naplaćene mostarine potražuje iz Državnog proračuna republike Hrvatske.
-Temeljem članka 23. IV. izmjena i dopuna Ugovora o koncesiji Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ima pravo na refundaciju troškova održavanja Riječke obilaznice, te iste potražuje iz Državnog proračuna RH
-Temeljem članka 16. stavak 7. i članka 17. stavak 1. Ugovora o koncesiji, Društvo potražuje sredstva iz Državnog proračuna RH na ime refundacije troškova upisa vlasništva, projektiranja i komunalnih doprinosa
Red. Broj
Namjena sredstva
2016. godina
a)
Čl. 16. st.7 i čl.17. st.1. ugovora o koncesiji te čl.2 st. 5. III Ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji - izvlaštenja i projektiranja
10.424.750
b)
Čl. 23. IV. Ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji - održavanje obilaznice grada Rijeke, D 404 i Orehovica-Križišće
41.048.983
I
Ukupne obveze temeljem Ugovora o koncesiji (a+b)
51.473.733
II
Mostarina mosta Krk
21.000.000
UKUPNO POTRAŽIVANJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA RH
72.473.733
Donacije:
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ne planira donacije u 2016. godini.
Djelatnost društva je upravljanje željezničkom infrastrukturom; organiziranje i reguliranje željezničkog prijevoza; održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, njenu zaštitu, te poslove izgradnje željezničke infrastrukture.
Temeljni kapital: 224.188.000,00 kn
Uprava:
Renata Suša, predsjednica Uprave
Željko Kopčić, član Uprave
Mr.sc. Ivan Vuković, član Uprave
Nadzorni odbor:
Mr.sc.Milan Stojanović, predsjednik Nadzornog odbora
Dr.sc. Ratko Zelenika, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Marko Gašpar, član Nadzornog odbora
Dr.sc. Ljudevit Krpan, član Nadzornog odbora
Ivan Žilić, član Nadzornog odbora
Skupština:
Dr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Proizvodnja i regeneracija d.o.o. – 23% vlasništvo HŽ Infrastrukture d.o.o., pridruženo društvo, u zajedničkom vlasništvu sa HŽ Putničkim prijevozom d.o.o.
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih krajem godine bez radnika u Željezničkom fondu
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
5086
5060
4827
Planirano poslovanje 2016. Godine:
Napomena: . S obzirom da je na snazi privremena mjera Ministarstva financija za financiranje u 1. kvartalu 2016. prema kojoj je iznos budžeta za 1. kvartal 2016. jednak četvrtini budžeta iz 2014. i naputku da se ne započinju novi projekti u 2016., društvo nije u mogućnosti dostaviti konačan plan za 2016.
Ovaj plan nije razmatran ni odobren od strane Nadzornog odora i Skupštine te su moguća odstupanja od konačnog plana poslovanja za 2016.
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.473.000
1.271.000
1.334.000
105
Ukupni rashodi
1.473.000
1.271.000
1.334.000
105
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
0
0
0
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,00
1,00
1,00
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-0,057
-0,003
0,001
* podaci u 000 kn
Financiranje redovnog poslovanja - održavanje željezničke infrastrukture, organiziranje i regulacija prometa te upravljanje društvom, predviđeno je iz prihoda koje upravitelj ostvari pružajući usluge korištenja željezničke infrastrukture prijevoznicima te prihoda iz Državnog proračuna.
Planirani prihodi upravitelja od pružanja usluga minimalnog pristupnog paketa prijevoznicima u 2016. godini umanjeni su primjenom koeficijenta korekcije K=0,5 i iznose 113,9 milijuna kuna.
Ovi prihodi su veći u odnosu na 2015. godinu za 10,4 milijuna kuna, budući da se u 2016. godini očekuje lagani porast putničkog i teretnog prijevoza u odnosu na prethodnu godinu.
Moguća su i značajnija povećanja prihoda od pružanja željezničkih usluga, no o tome ovisi završetak investicije proširenja kapaciteta u Luci Rijeka.
Sukladno članku 24. Zakona o željeznici postepeno se provodi izdvajanje pojedinih usluga iz minimalnog pristupnog paketa, kao što su pristup uslužnim objektima, dodatne i prateće usluge, tako da se od 2015. iz minimalnog paketa izdvajaju usluge korištenja putničkih kolodvora.
U narednim godinama planiraju su značajne aktivnosti na povećanju prihoda od komercijalizacije nekretnina i objekta koji nisu u funkciji osnovne djelatnosti. U 2016. godini predviđa se povećanje prihoda po toj osnovi za 2 milijuna kuna u odnosu na rebalans plana 2015. godine i povećanje za 10,1 milijuna kuna u odnosu na ostvarenje 2014. Godine.
Planirani troškovi u 2016. godini za materijal i vanjske usluge na održavanju kapaciteta čine 33,8% poslovnih rashoda i povećani su u odnosu na 2015. godinu za 12% tj. za 48,07 mil. kuna. U cilju racionalizacije ukupnih  roškova i u 2016. godini će se nastaviti sa smanjenjem broja radnika.
U Planu 2016. godine trošak zaposlenih čini 52,7 % ukupnih rashoda.
Smanjenjem troškova radnika na razinu oko 50% rashoda, HŽ Infrastruktura d.o.o. dostiže većinu europskih infrastrukturnih tvrtki: Italija, Francuska, Poljska, Slovačka, Belgija, Austrija koje imaju udio ovih troškova u ukupnim rashodima između 40-50%.
Planom za 2016. godinu planira se poslovanje bez gubitka. Sukladno čl. 21. Zakona o željeznici prihodi i rashodi upravitelja su uravnoteženi.
Restrukturiranje:
Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture d.o.o. usvojen je u lipnju 2012. uz izmjene koje su uslijedile 2013. godine. U cilju racionalizacije troškova, optimizacije poslovnih procesa i prilagodbe EU direktivama provedene su statusne promjene društva prikazane na Grafikonu 1.
U periodu od 2012. do kraja 2014. smanjen je broj zaposlenika na razini HŽ Infrastruktura grupe za 612 (matica i društva kćeri).
Sedmim Aneksom Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture d.o.o. od 16. srpnja 2014. za 2015. godinu smanjena su prava iz kolektivnog ugovora (regres, božićnica, broj dana godišnjeg odmora itd.).
Na temelju Odluke Vlade RH o potrebnom smanjenju deficita HŽ Infrastrukture u 2015. godini, pokrenute su dodatne mjere za uštede. U Rebalansu plana troškovi redovnog poslovanja smanjeni su za 60 milijuna kuna i na investicijama za 87,9 milijuna kuna u odnosu na inicijalni Plan.
Trenutno su u tijeku pregovori sa socijalnim partnerima oko smanjenja prava iz kolektivnog ugovora. Predložene izmjene rezultirale bi godišnjim uštedama na trošku zaposlenika u iznosu 80 milijuna kuna.
Odobren je plan restrukturiranja tvrtke kćeri Pružne građevine d.o.o. prema kojem se planira smanjiti broj zaposlenika u 2015. godini za 790. Smanjenje je već djelomično provedeno, trenutno je u tijeku izrada plana zbrinjavanja preostalog viška zaposlenika. Restrukturiranjem Pružnih građevina očekuje se smanjenje troškova poslovanja te smanjenje jediničnih cijena održavanja koje tvrtka kćer izvodi za HŽ Infrastrukturu.
Financijsko restrukturiranje HŽ Infrastrukture u najvećem se dijelu odnosi na promjene u izvorima financiranja.
Planira se da će najveći generator rasta investicija u narednim godinama biti projekti financirani bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Trenutno je u pripremi nekoliko takvih projekata čija je vrijednost radova veća od 2 milijarde EUR-a.
Ostali projekti koji ne zadovoljavaju kriterije za financiranje iz EU fondova planiraju se financirati iz kredita razvojnih banaka s vrlo niskim troškovima financiranja.
U svibnju 2015. potpisan je ugovor o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) u iznosu od 79 milijuna EUR-a po trenutnoj kamatnoj stopi od 0,44%. Uštede na kamatama koje se ostvaruju na ovom kreditu iznose 97 milijuna kuna za cijelo vrijeme trajanja kredita u odnosu na uvjete komercijalnih banaka po kojima se do sada Društvo zaduživalo.
U cilju povećanja udjela financiranja iz vlastitih izvora povećane su aktivnosti vezane uz komercijalizaciju nekretnina. Ažuriraju se cijene najma stanova, poslovnih prostora i zemljišta kako bi se izjednačile s tržišnim cijenama te se planira dugoročan najam određenih nekretnina (Hotel Dora, Vila Toplice, Dom zdravlja u Zagrebu, Dom zdravlja u Varaždinu i Hotel u Kraljevici), objavljuju se natječaji za poslovne prostore u kolodvorima kao i za sve ostale nekretnine koje su slobodne za komercijalizaciju. Planirana je i djelomično provedena prodaja nedovoljno iskorištenih nekretnina (zgrada na Trgu Kralja Tomislava i određenih zemljišta).
Planirane investicije:
R.br
Programi i projekti za željezničku infrastrukturu
Ostvarenje 2014
Rebalans Plan 2015.
Plan 2016.
1.
Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet
714.627
442.430
481.570
1.1.
Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor - bivši ogranak V.b.)
322.969
290.035
158.030
1.2.
Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin – Knin/Split/Zadar/Šibenik
93.277
18.396
115.000
1.3.
Modernizacija pruge na koridoru RH3 (bivši ogranak V. c)
20.890
11.900
1.4.
Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor)
277.491
118.219
159.140
1.5.
Obnova ostalih pruga za međunarodni promet
3.880
49.400
2.
Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet
50.970
19.335
111.200
3.
Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet
18.240
4.934
2.000
4.
Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb
18.472
4.421
5.
Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline
174.308
192.067
176.000
5.1.
Informatika
15.089
17.915
15.000
5.2.
Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge
29.175
32.602
28.000
5.3.
Zaštita okoliša
185
300
1.000
5.4.
Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada
69.622
21.130
14.650
5.7.
Zgrade i strojarski objekti
9.181
4.942
2.850
5.8.
Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo - Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo
18.344
146.210
266.300
6.5.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb Gk - Rijeka
140
300
7.000
6.6.
Izgradnja nove željezničke pruge na dionici Goljak-Skradnik, pruga Zagreb Gk -Rijeka
1.082
1.000
1.000
6.7.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km)
23.655
101.800
6.8.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo
46
8.000
84.000
6.10.
Izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb Gk - Rijeka
2.000
6.12.
Izgradnja pruga u čvoru Zagreb
6.13.
Izgradnja pruge za prigradski promet Split-Trogir
SVEUKUPNO OBNOVA, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA
998.470
928.667
1.354.070
* podaci u 000 kn
U 2016. godini planira se uložiti u obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture 1.354.070 milijuna kuna.
Najznačajnija ulaganja u obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture su:
1.Ulaganja u modernizaciju, obnovu i elektrifikaciju pruga i pružnih dionica i rekonstrukciju kolodvora koja se predlažu za financiranje iz sredstava EU fondova
Ulaganja se odnose na:
Rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica
Modernizaciju, obnovu i elektirfikaciju pruge Vinkovci - Vukovar (18,5 km)
3.Ulaganja u osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima – 28 milijuna u 2016. godini.
4.Ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin-Knin-Split/Zadar/Šibenik (Projekt Lika)- ukupno 115 milijuna kuna - nastavak radova na građevinskoj obnovi prugeOštarije-Knin –Split i rekonstrukcija i obnova kolodvora  e modernizacija signalno-sigurnosnih uređaja (u vrijednosti investicije sadržana je i vrijednost robe u iznosu oko 13 milijuna kuna koja će se ugraditi, a koja je nabavljena u razdoblju do 2009.).
5.Ulaganja neophodna za sigurnost željezničkog prometa – sanacija usjeka, zamjena, obnova mostova i tunela.
Planirani izvori sredstava za investicije:
Izvori financiranja
Ostvarenje 2014.
Rebalans Plana 2015.
Plan 2016.
Proračun
31.294
15.665
79.265
EU fondovi*
34.388
235.719
453.776
Račun posebne namjene (povučeno iz Proračuna do 31.12.2015.)
2.000
EP potpore (NAPA projekt)
4.500
Krediti
863.909
623.949
220.710
Ostalo (vlastita sredstva, zalihe, interni rad, ostalo)
68.879
48.834
58.350
- Od toga zalihe
22.694
50.000
Nedostajući izvori
539.969
UKUPNO:
998.470
928.667
1.354.070
* podaci u 000 kn
EU fondovi – prema dopisu MPPI od 28.11.2014. izvršavanje rashoda iz izvora financiranja 563, iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu (Državnom proračunu) moguće je uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
Sredstva državnog proračuna:
Elementi Proračuna
Ostvareno 2014.
Plan 2015.
Plan 2016.
Sredstva Proračuna RH za redovno poslovanje
952
956
956
Sredstva DP za održavanje željezničke infrastrukture i regulaciju prometa
516
516
516
Sredstva DP iz trošarine na gorivo u iznosu 20 lipa
436
440
440
Sredstva Proračuna RH za investicije
66
106
529
Sredstva RH za pripremu EU projekata i udjeli RH u EU fondovima i zajmovima (izvori DP 11. i 12)
31
16
79
Fondovi EU izvor 563*
34
91
449
Ukupno sredstva iz Državnog proračuna RH pozicije u MPPI
1.018
1.062
1.484
* podaci u 000 kn
Planirana zaduženost i državna jamstva u 2016. godini:
Kreditna zaduženja
U 2014. odobren je krediti u iznosu 1.000.000.000,00 kn koji će se koristiti za financiranje investicija u 2014., 2015. i 2016. godini, uključujući i nacionalnu komponentu za EU projekte (za osuvremenjivanje i izgradnja željezničke infrastrukture)
Odobreni kredit za financiranje otpremnina u razdoblju 2012.-2018. u iznosu 250.000.000 kn, će pokriti troškove otpremnina koje su se u 2012. 2013. i dijelom u 2014. financirale iz tekuće likvidnosti (155 mil kn). preostali dio kredita će se koristit za otpremnine u razdoblju do 2019.
Ugovoreni Kredit EBRD za restrukturiranje HŽ Infrastrukture, namijenjen je za otpremnine i financiranje nabave mjernog vlaka. Za otpremnine je namijenjeno 19,5 mil EUR kojim se pokriva samo neto iznos otpremnina za razdoblje do 2015. godine i dio troškova otpremnina u 2016. godinu Za ovu namjenu je u 2014. iskorišteno 15 mil EUR te je ostalo za korištenje u 2015. i 2016. godini 4,5 milijuna EUR.
U lipnju 2015. godine odobren je kredit od svjetske banke - IBRD za financiranje projekata održivih hrvatskih željeznica u Europi u iznosu od 79 milijuna eura.
Temeljna djelatnost Plovputa (sigurnost plovidbe na moru) je sukladno Pomorskom zakoniku (N.N. br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) i Zakonu o Plovputu (NN br. 73/97) od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, a obavlja se kao javna ovlast kroz slijedeće usluge sigurnosti plovidbe:
1.uređivanje i održavanje pomorskih plovnih putova,
2.postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske,
3.obavljanje radioslužbe obalnih radijskih postaja bdijenjem na frekvencijama pogibelji i sigurnosti na pomorskim plovnim putovima Republike Hrvatske (VHF DSC eh 70 i VHF eh 16), radi zaštite ljudskih života i imovine na moru.
Temeljni kapital: 111.546.200 kn
Uprava:
Darko Meštrović, dipl. ing, direktor Društva
Nadzorni odbor:
Rade Bobanac, predsjednik Nadzornog odbora
Stipe Krželj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Ivica Grga, član Nadzornog odbora
Skupština:
Vlada Republike Hrvatske u ime vlasnika Društva utvrđuje broj i sastav članova Skupštine Društva.
Skupštinu Društva predstavlja gosp. Zdenko Antešić.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
279
280
280
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
78.202
70.020
75.820
108
Ukupni rashodi
76.517
69.490
75.490
109
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
1.281
530
330
62
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,02
1,01
1,00
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,60%
0,60%
0,60%
100
* podaci u 000 kn
Ciljevi Društva su povećanje razine sigurnosti plovidbe i plovnosti u određenim područjima što potiče razvoj gospodarstva i uravnotežen regionalni razvoj pri čemu Društvo planira poslovati pozitivno te zadržati likvidnost i profitabilnost uloženog kapitala.
U 2016. godini Društvo planira dobit od 330.000 kn.
Planirana dobit sastoji se od planiranih prihoda koji su za 8% veći u odnosu na plan prihoda prethodne godine i planiranih rashoda koji su za 9% veći u odnosu na planirane rashode prethodne godine.
Očekuje se donošenje novog Tarifnog pravilnika koji će omogućiti procjenjene prihode Društva što je još uvijek neizvjesno, pošto je donošenje istog u proceduri.
Procijenjeni rashodi 2016. godine povećani su za troškove novog broda betonare u iznosu od 8.000.0000 kn budući se primopredaja istog očekuje u prosincu 2015. godine.
Navedeni troškovi uključuju otplatu kamate za kredit u iznosu od 940.000 kn, amortizaciju broda u iznosu 3.400.000 kn, te ostale troškove eksploatacije broda tj. trošak posade, gorivo, mazivo i održavanje u iznosu 3.660.000 kn.
Financijski rezultat od 330.000 kn neminovan je i zbog smanjenih prihoda Društva obzirom da prihodi od naknade sigurnosti plovidbe za jahte i brodice, do donošenja izmjena Pomorskog zakonika bili su izvorni prihodi Društva
Donošenjem izmjena Pomorskog zakonika navedeni prihodi su prihodi Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Ta izmjena značajno utječe na poslovanje Društva, obzirom da Plovput održava objekte sigurnosti plovidbe jednako za sva plovila kako za brodove tako i za jahte i brodice
Restrukturiranje:
Društvo ne planira provoditi plan restrukturiranja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Za 2016. godinu planirane su investicije iz vlastitih sredstava u iznosu 4.000.000 kn
Planirana zaduženost:
Ne planira se novo zaduženje već otplata anuiteta (glavnica + kamata ) u iznosu 3.550.000 kn po kreditnom zaduženju od 26.000.000 kn iz 2015. godine za izgradnju radnog broda.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Društvo ne planira subvencije.
Donacije:
Troškovi za donacije u 2016. godini kretati će se u okviru planiranih troškova donacija za 2015. godinu, odnosno 350.000 kn, a odobravat će se isključivo u skladu sa Zakonom o porezu na dobit, odnosno za zdravstvene, sportske, znanstvene, odgojno obrazovne, kulturne te vjerske donacije i to za područje cijele Hrvatske.
Odašiljači i veze pružaju usluge zemaljskog i satelitskog odašiljanja radijskih i televizijskih programa, grade i daju u zakup elektroničke komunikacijske mreže, vodove i infrastrukturu, pružaju multimedijske usluge, kao i druge profesionalne i komunikacijske usluge iz područja elektroničkih komunikacija.
Temeljni kapital: 138.568.200,00 kn
Uprava:
Aleksandar Golub, Predsjednik Uprave
Vlatka Dokoza, Članica Uprave
Boris Klenović, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Marijan Crnjak, Predsjednik Nadzornog odbora
Mislav Peričić, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Lora Čurković, Član Nadzornog odbora
Damir Vuk, Član Nadzornog odbora
Pavao Vitaljić, Član Nadzornog odbora, predstavnik zaposlenika
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
292
300
300
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
253.465
252.459
257.363
102
Ukupni rashodi
240.812
238.574
237.635
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
12.652
13.885
19.728
142
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,05
1,06
1,08
102
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,10
0,07
0,10
143
* podaci u 000 kn
Planirano poslovanje u 2016. godini nastavit će se u skladu s predviđanjima i procjenama očekivanih kretanja na tržištu i u gospodarstvu Republike Hrvatske, uz očuvanje sigurnosti i stabilnosti te racionalizaciju poslovanja.
Uz odašiljanje radijskih i televizijskih programa, kao temeljne poslovne djelatnosti Društva, glavnina aktivnosti usmjerena je na razvoj novih usluga i uvođenje novih tehnologija što se prvenstveno odnosi na:
◊razvoj svjetlovodne infrastrukture u okviru „Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA)“ (NP-BBI program)
◊Izgradnju Nacionalne radiokomunikacijske mreže za potrebe tijela državne uprave, javnih služba i drugih tijela javne vlasti na cijelom području Republike Hrvatske
◊multimedijske usluge.
Planirani ukupni prihodi u 2016. godini veći su za 1,9% u odnosu na plan za 2015. godinu, dok su planirani ukupni rashodi u 2016. godini nešto manji u odnosu na plan za 2015. godinu. Posljedično navedenom ekonomičnost ukupnog poslovanja u 2016. godini povećana je za 2,3%, a EBIT marža za 33,6%.
Kao trgovačko društvo u 100% vlasništvu Republike Hrvatske, OiV će odgovorno i u potpunosti i nadalje izvršavati obveze koje proizlaze iz usvojenih dokumenata Vlade RH i ostalih tijela i institucija RH, a koje se referiraju na djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Društvo ne planira restrukturiranje. Kontinuirano se provode mjere racionalizacije te organizacijske prilagodbe potrebama izvršenja projekata, zadaća i preuzetih obveza.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Društvo za 2016. godinu planira oko 65 mil. kuna ulaganja, najvećim dijelom u obnovu infrastrukture i opreme odašiljačkih objekata, sustave za svjetlovodne komunikacije te profesionalnu radiokomunikacijski mrežu (PMR).
Financiranje investicijskih projekata planira glavninom iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost:
Društvo nema u planu zaduživati se u 2016. godini.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Na temelju dva dugoročna kredita HBOR-a Društvu je 2010. godine odobrena subvencionirana kamata. U 2016. godini navedena subvencionirana kamata iznositi će oko 260 tis. kuna.
Donacije:
U skladu s Pravilnikom o sponzoriranju i doniranju u 2016. godini za donacije i sponzorstva planira se iznos do 150.000 kn.
Osnovna zadaća Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o. je pružanje usluga u zračnoj plovidbi, poštujući osnovni princip - visoki stupanj sigurnosti zračnog prometa.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. je, sukladno međunarodnom standardu ISO 9001:2008, certificirana za sljedeći opseg usluga:
1.Pružanje operativnih usluga u zračnom prometu (ATS),
2.Pružanje usluga komunikacije, navigacije i nadzora (CNS),
Projekcije za 2016. temeljene su na smjernicama koje su dio su sveobuhvatnih projekcija trenutno sadržanih u RH Performance planu za RP2 razdoblje, odobrenom od Europske komisije.
Ciljevi su sljedeći:
-Sigurnost: Primjenom RAT metodologije za sve događaje u kojima je sudjelovao ATM zemaljski element - podizati do 2017. na nivo od 80% i više.
-Kapacitet: Rutna kašnjenja u minutama po letu da ne prelaze 0,22. Održati nisko dolazno kašnjenje pri pružanju ANS usluga na terminalima i zračnim lukama u minutama po letu koje ne prelazi 0,05.
-Okoliš: Implementacija FRA unutar FAB CE, implementacija FRA u susjednim ANSP- ovima, te razviti i optimizirati ATS rutnu mrežu.
-Troškovna efikasnost: Pružanje usluga koje su sigurne i ekološki prihvatljive vodeći računa o determiniranim troškovima i determiniranim jediničnim troškovima.
-Organizacijska poboljšanja: Osigurati pozitivno, motivirajuće radno okruženje u kojem su svi zaposlenici stekli potrebne kompetencije i vještine. Nadalje, osigurati da se sve usluge pružaju na siguran i učinkovit način, neprekidno uz osiguravanje inter- operabilnosti.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Društvo ne planira restrukturiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan realizacije investicija u 2016. iznosi 99,7 milijuna kuna, a vlastiti izvori planiraju se kao ekskluzivan izvor financiranja plana.
Plan investicija
Planirani iznos u 2016. godini
Projekti DATA-COM domene
4.860
Projekti VOICE-COM domene
14.000
Projekti NAV domene
10.202
Projekti nadogradnje SUR sustava
1.625
Projekti AWOS/MET domene
7.850
Projekti nadogradnje ATM sustava
28.928
Projekti rekontrukcije građevina i infrastrukture
11.050
Projekt jedinstvenog nadzora i upravljanja uređajima i sustavima
1.500
Projekt fleksibilnog korištenja zračnog prostora
500
Projekt povećanja stupnja sigurnosti i zaštite objekata HKZP
500
Projekti modernizacije ICT sustava
1.812
Projekti MET-ATM domene
7.600
Ostala investicijska ulaganja
2.000
Ukupno pojedinačna nabava
7.250
UKUPNO PLAN INVESTICIJA
99.677
* podaci u 000 kn
Planirana zaduženost:
HKZP je zadužen po dugoročnim kreditima koji su korišteni za financiranje realizacije planiranih investicija. Tijekom 2016. planirano je uredno podmirivanje glavnice kredita u iznosu od 7,1 milijun eura, dok je krajem 2016. planirano stanje duga po kreditima u iznosu od 38,6 milijuna eura.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
HKZP nije u dosadašnjem poslovanju koristio sredstva državnih subvencija bilo koje vrste, a isto ne planira i ubuduće
Donacije:
Sukladno Pravilniku o sponzoriranju i doniranju, tijekom 2016. Društvo planira na donacije utrošiti oko 200 tisuća kuna.
Hrvatska elektroprivreda (HEP grupa) je nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina.
HEP d.d. je osnivač i jedini vlasnik novoosnovanih društava, on objedinjuje vođenje ovisnih društava HEP grupe i zadržava vlasništvo nad imovinom, koju ugovorno prenosi na upravljanje ovisnim društvima ili tvrtkama-kćerkama. Jedini izuzetak je društvo Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., koje je vlasnik imovine prijenosnog sustava u skladu s odredbama Zakona o tržištu električne energije.
Unutar HEP grupe jasno su odvojena (upravljački, računovodstveno i pravno) društva koja obavljaju regulirane djelatnosti (prijenos i distribucija) od nereguliranih djelatnosti (proizvodnja i opskrba).
Misija:
Sigurna i kvalitetna opskrba kupaca energijom, uz visoki stupanj društvene odgovornosti.
Vizija:
HEP grupa kao snažna regionalna, moderna i društveno odgovorna korporacija, prepoznata kao primjer učinkovite proizvodnje i isporuke energije kupcima
Projekcija plana poslovanja za 2016. Godinu se odnosi na HEP grupu na temelju aktualnih pretpostavki.
Temeljni kapital: 19.792.159.200 kn
Uprava:
Perica Jukić –predsjednik Uprave
Zvonko Ercegovac, član Uprave
Šaša Dujmić, član Uprave
Tomislav Rosandić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Nikola Bruketa - predsjednik Nadzornog odbora
Igor Džajić - član Nadzornog odbora
Žarko Primorac - član Nadzornog odbora
Juraj Bukša - član Nadzornog odbora
Ivo Uglešić- član Nadzornog odbora
Mirko Žužić - član Nadzornog odbora
Dubravka Kolundžić - član Nadzornog odbora - predstavnik radnika
Predsjednik i jedini član Glavne skupštine je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva Republike Hrvatske.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
OVISNA DRUŠTVA U STOPOSTOTNOM VLASNIŠTVU HEP-a d.d.
HEP Proizvodnja d.o.o. obavlja djelatnosti proizvodnje električne energije i proizvodnje toplinske energije za centralne toplinske sustave gradova Zagreba, Osijeka i Siska. Na području BiH nalazi se C.S. Buško blato d.o.o., tvrtka-kći HEP Proizvodnje d.o.o.
HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. ima zadaću pouzdane opskrbe kupaca. Obavlja razdiobu električne energije preuzete iz prijenosne mreže, prodaju, mjerenje, obračun i naplatu isporučene električne energije. Odgovoran je za održavanje i vođenje distribucijske mreže i postrojenja.
HEP Opskrba d.o.o. registrirana je za obavljanje opskrbe električnom i toplinskom energijom te plinom.
HEP Trgovina d.o.o. obavlja djelatnosti kupnje i prodaje električne energije, optimiranja rada elektrana te trgovinskog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, a registrirana je i za djelatnost opskrbe plinom. Tvrtke-kćeri imaju zadaću trgovanja električnom energijom na tržištima zemalja u kojima su osnovane i na tržištima trećih zemalja.
HEP Toplinarstvo d.o.o. bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom, a djeluje na području gradova Zagreba, Osijeka i Siska te dijela Zagrebačke županije. Registrirano je za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije.
HEP Plin d.o.o., sa sjedištem u Osijeku, obavlja djelatnosti distribucije i opskrbe kupaca prirodnim plinom
HEP Opskrba plinom d.o.o. nositelj je poslovnih aktivnosti koje se odnose na obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, provođenje postupaka ugovaranja nabave energenata - plina te prodaje za potrebe korisnika javne usluge, za potrebe društava unutar HEP grupe i ostalih krajnjih kupaca, trgovine plinom, opskrbe plinom, pružanjem usluga u trgovini. Društvo obavlja poslove optimiranja plinskog portfelja HEP grupe.
HEP ESCO d.o.o. tvrtka je za pružanje usluga u energetici koja razvija, izvodi i financira tržišno utemeljene projekte energetske učinkovitosti.
HEP Upravljanje imovinom d.o.o. društvo je za upravljanje neposlovnom imovinom i turizam.
Program Sava d.o.o. zadužen je za razvoj i upravljanje višenamjenskim Programom zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska.
Ustanova HEP Nastavno-obrazovni centar, uz stručno osposobljavanje i usavršavanje za rad pod naponom, provodi programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih te organizira stručna savjetovanja, seminare i tečajeve.
Plomin Holding d.o.o. razvija lokalne infrastrukturne i poduzetničke projekte uz TE Plomin.
TE Plomin d.o.o. u upravlja termoelektranom snage 210 MW (u prijašnjem suvlasništvu HEP-a d.d. i RWE Powera (50%:50%), dok je od 28. svibnja 2015.g. je jedini osnivač HEP d.d.)
DRUŠTVO U STOPOSTOTNOM VLASNIŠTVU HEP-a d.d. S POSEBNIM STATUSOM
Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) sukladno Zakonu o tržištu električne energije, razdvojen je u odnosu na HEP grupu prema modelu neovisnog operatora prijenosa (ITO - Independent Transmission Operator).
DRUŠTVA U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU
HEP Telekomunikacije d.o.o., u suvlasništvu HEP-a d.d., HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o., osnovano je u studenome 2013. radi pružanja informatičke i telekomunikacijske potpore poslovanju HEP grupe.
LNG Hrvatska d.o.o. u suvlasništvu HEP-a d.d. i Plinacroa d.o.o. (50%:50%), osnovan je radi razvoja projekta terminala za tekući prirodni plin.
DRUŠTVO IZVAN HEP GRUPE
NE Krško d.o.o. (Nuklearna elektrana Krško), Republika Slovenija, u suvlasništvu je HEP-a d.d. i GEN Energije (50%:50%).
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
12061
12030
Napomena: Planirani broj zaposlenika za 2016. godinu utvrditi će se tijekom rujna.
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
14.032.845
13.671.721
13.922.072
102
Ukupni rashodi
10.955.302
12.539.985
12.530.452
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
3.077.543
1.131.736
1.391.620
123
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,28
1,09
1,11
102
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,24
0,11
0,12
109
* podaci u 000 kn
Trenutačno projicirani financijski plan za 2016. godinu na temelju aktualnih pretpostavki bazira se na očekivanom obimu potrošnje električne energije u Hrvatskoj uz umjereni rast, te na planiranoj potrošnji toplinske energije i plina, uz umjereni rast potrošnje, u gradovima i regijama koje pokriva HEP Toplinarstvo i HEP Plin. Konačni plan poslovanja za narednu poslovnu godinu usvojit će se u listopadu.
Za djelatnosti prijenosa i distribucije to je okvir za planiranje poslovnih aktivnosti, dok je u djelatnostima proizvodnje i opskrbe cilj zadržati što veći tržišni udio u opskrbi hrvatskih kupaca električnom energijom, toplinskom energijom i plinom, iskoračiti na maloprodajno tržište susjednih zemalja te trgovati na regionalnom i europskom tržištu električne energije.
Plan za 2016.g. također uvažava financijsku projekciju djelatnosti opskrbe plinom na veleprodajnom tržištu. U periodu od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2017. godine je HEP, sukladno odluci Vlade RH, po reguliranim uvjetima dužan prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge opskrbe plinom za potrebe kupaca iz kategorije kućanstvo te osigurati pouzdanu i sigurnu opskrbu plinom.
Planirani osnovni financijski pokazatelji za HEP grupu pokazuju ukupne prihode u 2016.g. na razini od 13,9 mlrd. kn, te ukupne rashode na razini 12,5 mlrd kn. Dobit prije oporezivanja iznosila bi 1,4 mlrd. kn dok bi operativna dobit uvećana za amortizaciju u 2015. iznosila oko 3,75 milijarde kuna.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Aktivna transformacija poslovanja HEP grupe započela je u 2013. godine strukturnim i procesnim promjenama operatora prijenosnog sustava HOPS-a usklađivanjem s energetskom zakonskom regulativom. Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) trenutno je u finalnoj fazi certificiranja prema ITO modelu (usuglašavanje s regulatorom HERA) te se kontinuirano provodi usklađivanje određenih poslovnih funkcija.
Proces restrukturiranja HEP grupe odnosno društava koja ne podliježu legislativi koja se odnosi na regulirane djelatnosti poput prijenosa i distribucije električne energije započet u 2014.g. te predstavlja aktivnost koja se kontinuirano provodi kroz identificirane i definirane ciljeve i mjere unapređenja poslovanja. Otvaranje domaćeg tržišta električne energije te niz zakonskih i regulatornih izmjena koje bitno utječu na poslovanje HEP grupe uvjetovali su i dodatno ubrzali potrebu prilagodbe poslovnog sustava i redefiniranje poslovnih ciljeva.
Zbog kompleksnosti i specifičnosti svih djelatnosti HEP grupe, restrukturiranje predstavlja kontinuiranu aktivnost koja će se nastaviti i u 2016.g. a sve u cilju kvalitetne transformacije i pripreme za sve veću i izazovniju tržišnu utakmicu uz poštivanje svih regulatornih aspekata koji se odnose na cjelokupno poslovanje Grupe.
Obzirom da je restrukturiranje i transformacija proces koji HEP simultano provodi te obzirom na više zastupljenih osnovnih djelatnosti poslovanja odnosno djelatnosti koje su regulirane i koje su tržišne, od aktivnosti koje su obilježile 2015.g. a dijelom koje će se nastaviti i u 2016.g., potrebno je izdvojiti sljedeće:
-u kontekstu započete implementacije, izvršena je reorganizacija društava obuhvaćena procesom transformacije započete u 2014.g. što ujedno predstavlja osnovni temelj i preduvjet provođenja svih ostalih definiranih mjera unapređenja poslovanja čiji će efekti biti vidljivi u narednoj poslovnoj godini
-započele su aktivnosti prema definiranim prioritetnim segmentima u svrhu transformacije grupe u segmentima poslovanja gdje je identificirana mogućnost unapređenja (Proizvodnja, Prodaja/Marketing, Trgovina, Opskrba)
-u dijelu reguliranih djelatnosti, HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) provodi aktivnosti odvajanja opskrbne od mrežne djelatnosti te je započeo izdvojeni proces restrukturiranja s odabranim vanjskim Savjetnicima - trenutno se provode dubinske analize poslovanja s ciljem identificiranja potencijala za unapređenje. U 2016.g. predviđa se izrada i implementacija programa restrukturiranja s ciljem unaprjeđenja postojeće poslovne strategije, organizacije i poslovnog modela te poslovnih procesa. Predviđeni završetak projekta je listopad 2016.g.
Provedbom određenih interventnih mjera utvrđenih u okviru Projekta restrukturiranja krajem 2014. godine već su ostvarene određene uštede u troškovima poslovanja dok se s punom operativnom uspostavom nove organizacijske strukture i daljnjim optimiranjem poslovnih procesa, u 2016.g. i narednim razdobljima očekuju značajne, dugoročno održive uštede u poslovanju kao i troškovna djelotvornost HEP grupe u cjelini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Razvojno investicijski ciklus jedan je od stupova razvoja poslovnog sustava HEP grupe. Osnovne odrednice plana investicija HEP grupe za 2016.g. proizlaze iz djelatnosti i obveza koje su određene postojećom energetskom zakonskom regulativom te činjenice da je HEP sudionik na tržištu električne energije.
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske koja je donesena za razdoblje do 2020.g, Zaključak Vlade RH o utvrđivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih građevina, Program rada Uprave HEP d.d. i višegodišnji planovi razvoja i izgradnje (trogodišnji, desetogodišnji) društava HEP grupe, predstavljaju strateški okvir za investicijska ulaganja u HEP grupi kojim se slijedom načela iz Strategije nastoje ispuniti sljedeći ciljevi:
-sigurnost opskrbe energijom
-konkurentnost HEP-a kao poslovnog sustava, a time i doprinos konkurentnosti energetskog sustava
-doprinos održivosti energetskog razvoja države
Slijedom navedenog, plan investicija za 2016.g. za redovne investicije u postojeće objekte (revitalizacije, zamjene i rekonstrukcije hidroelektrana i termoelektrana, investicijski programi razvoja distribucijske i prijenosne mrežne infrastrukture, ulaganja u energetske sustave toplinarstva i distribucije plina, nadgradnja informatičke i telekomunikacijske infrastrukture kao i ostala ulaganja) i izgradnju postrojenja na biomasu (BE-TO Osijek i BE-TO Sisak) se trenutno procjenjuje na razini od 2,5 mlrd. kn.
Isti će biti precizno određen procjenom potreba za investicijska ulaganja, preuzetim ugovornim obvezama iz prethodnog razdoblja te utvrđivanjem prioriteta investicijskog ulaganja u okviru mogućnosti financiranja u 2016.g.
Naglašavamo da ova projekcija za 2016.g. predstavljaju trenutnu projekciju plana investicija u narednoj poslovnoj godini. Konačni plan investicija usvojit će se u listopadu.
Napomena: novi izvori predstavljaju potencijalno novo zaduženje ili slobodna dostatna novčana sredstva HEP grupe iz poslovanja
Napominjemo kako donošenje investicijskih odluka za pokretanje aktivnosti izgradnje novih kapitalnih, strateških projekata može značajnije utjecati na planiranu razinu investicija u 2016.g.
Odlukom Vlade RH od 15. svibnja projekt TE Plomin C proglašen je strateškim projektom prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.
HEP je također uputio prijave za proglašenje projekata strateškim i za:
-KKE Osijek 500
-CCCGT novi blok EL-TO Zagreb
-BE-TO Osijek
-BE-TO Sisak,
od kojih su projekti BE-TO Osijek i BE-TO Sisak u prvom dijelu 2015.g. uvršteni na listu strateških projekata.
Po utvrđivanju visine konačnog plana investicija za 2016.g. definirat će se izvori sredstava za financiranje a koji mogu biti vlastita sredstva (dio ukupnog investicijskog portfelja se može financirati i iz dobiti uvećane za slobodni dio amortizacije) i zaduženja (za investicije koje su manje po opsegu i manje rizične, koristi se korporativno financiranje gdje puno zaduženje ostaje u bilanci HEP-a, dok se za neke kapitalne projekte traže partneri koji mogu preuzeti zaduženje u svoju bilancu).
Po utvrđivanju konačnog plana investicija, biti će moguće odrediti i visinu i strukturu zaduženja u narednoj poslovnoj godini.
Državna jamstva, subvencije i donacije:
Hrvatska elektroprivreda d.d. i ovisna društva u njenom vlasništvu nisu korisnici proračunskih sredstava niti su korisnici državnih subvencija i potpora u bilo kojem obliku. Planirane donacije biti će utvrđene naknadno prilikom izrade konačne verzije financijskog plana za 2016.g.
Društvo je, sukladno odredbama Zakona o energiji, operator plinskog skladišnog sustava te obavlja energetsku djelatnost kao javnu uslugu, koja je dostupna u svako vrijeme svim kupcima i energetskim subjektima, po reguliranoj cijeni i prema reguliranim uvjetima pristupa. Energetska djelatnost skladištenja plina, uređena je i odredbama Zakona o tržištu plina te Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti.
Temeljni kapital: 535.020.100,00 kn
Uprava:
Krešimir Malec, direktor
Skupština:
Marin Zovko, predsjednik Plinacra d.d.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Plinacro d.o.o.
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
75
73
72
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
175.117
167.969
177.199
105
Ukupni rashodi
100.221
109.072
107.954
99
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
74.896
58.897
69.245
118
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,75
1,54
1,64
106
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,41
0,38
0,36
95
* podaci u 000 kn
Planom poslovanja u 2016. godini osigurava se provođenje svih aktivnosti koje će omogućiti realizaciju ciljeva Društva, a koje su utvrđene:
-Obvezama operatera sustava skladišta plina u skladu sa zakonskom regulativom,
-Opredjeljenjem za društveno odgovornim poslovanjem
-Normama i standardima po kojima je društvo certificirano: sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2008), sustava upravljanja zaštitom okoliša (ISO 14001:2004) i sustavima upravljanja zdravljem i sigurnošću (OHSAS 18001:2007)
-Odobrenim Planom poslovanja od 2014.-2016.g. od strane nacionalnog regulatora (HERA)
Sukladno ulozi koju Društvo ima na energetskom tržištu RH osnovni dugoročni ciljevi koji se žele postići temelj su za izradu plana poslovanja za 2016.g., a to su:
-Održivost djelatnosti skladištenja plina na području RH
-Sigurnost opskrbe plinom koje se očituje u potpunom ispunjavanju svih preuzetih obveza temeljem ugovora sa korisnicima
-Konstantno ulaganje u tehnološke procese kojim se povećava operativna efikasnost te omogućava implementiranje novih proizvoda sa ciljem unaprjeđenje te podizanja konkurentnosti energetskog tržišta
-Provođenje istražnih radnji na potencijalnim novim lokacijama u cilju povećavanja ukupnih kapaciteta, ali i raspoloživosti plina kao energenta u svakom trenutku ovisno o potrebama tržišta
Navedeni osnovni ciljevi društva planiraju se ostvariti kroz sljedeće aktivnosti:
-Održavanje postojećih tehnoloških objekata sustava skladišta u Okolima u stanju stalne raspoloživosti vodeći računa o sigurnosnim i ekološkim aspektima rada
-Postepena modernizacija i nadogradnja postojećeg sustava skladišta putem planiranih investicija koja će rezultirati poboljšanjem tehnoloških mogućnosti i pri tome ne ugrožavajući ugovorne obveze
-Implementiranje novih strateških planova prilikom monitoriranja ponašanja „ležišta“ kako bi se budući kapaciteti koji će se nuditi na tržištu u što većoj mjeri oslanjali na egzaktne i dokazive istražne radnje
-Konstantna analiza stanja tržišta plina kako bi se pravovremeno mogle donijeti strateške odluke o eventualnim proširivanjima kapaciteta te potrebama ulaganja u poboljšanje tehnoloških mogućnosti, a pod time prije svega podrazumijevamo postizanje veće fleksibilnosti u odazivu na zahtjeve potencijalnih korisnika.
U veljači 2014.g. Hrvatska energetska regulatorna agencija je donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za skladištenje plina i Metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za skladištenje plina za prvo regulacijsko razdoblje koje traje od 01. travnja 2014. - 31. prosinca 2016.g. i temeljni je dokument za planiranje prihoda od djelatnosti skladištenja plina.
Planirane investicije u 2016. Godini:
Naziv projekta
Plan u 2016. godini
Dogradnja kompresorske stanice
70.000
Integrirani računalni model PSP Okoli
5.000
Spojni plinovodi
7.500
EP Grubišno polje
15.000
Kapitalni remonti bušotina
7.500
UKUPNO INVESTICIJE
105.000
* podaci u 000 kn
Planirani izvori sredstava za investicije:
Dio projekta „Dogradnja kompresorske stanice“ koji se odnosi na aktivnosti u 2016.g. će se u potpunosti financirati iz eksternih izvora (kreditno zaduženje kod HBOR-a koje će biti ugovoreno do kraja 2015.g.) dok će se svi ostali navedeni projekti financirati iz vlastitih financijskih sredstava. Financijska konstrukcija neophodna za provedbu planiranih aktivnosti u 2016.g. u potpunosti je zatvorena.
U kolovozu 2015.g. Društvo je zaprimilo odluku Vlade Republike Hrvatske kojom se daje suglasnost tvrtki majki PLINACRO-u za izdavanjem jamstva po kreditnom plasmanu čime je otklonjena posljednja prepreka za zaključivanje ugovora sa HBOR-om koji bi trebao uslijediti u mjesecu rujnu.
Prema inicijalnoj Odluci o odobrenju kreditnog plasmana od strane HBOR-a Društvu je odobren dugoročni kredit u iznosu od 230 mil. kn. uz valutnu klauzulu sa rokom korištenja od tri godine te rokom povrata od devet godina.
Do kraja 2016.g. planirano je korištenje, odnosno povlačenje sredstava iz ranije odobrenog dugoročnog kredita u maksimalnom iznosu do 200 mil.kn.
Izdana jamstva, subvencije i donacije:
Donacije u 2016.g. planirane su na razini planiranih donacija u 2015.g. odnosno u maksimalnom iznosu do 300 tis.kn.
Društvo do sada nije koristilo subvencije niti izdavalo jamstva te nema planova za navedenim niti u 2016.g.
Društvo je osnovano za obavljanje javne usluge organiziranja tržišta električne energije u skladu s odredbama energetskih propisa i to Zakona o energiji (NN 120/12) i Zakona o tržištu električne energije (NN 22/13). U okviru svoje nadležnosti Društvo pokriva pet područja- organiziranje i praćenje tržišta električne energije, tržišta plina, sustava poticaja obnovljivih izvora energije i kogeneracije , sustav poticanja proizvodnje biogoriva te sustav registra jamstva podrijetla.
Temeljni kapital: 9.300.000,00 kn
Uprava:
Boris Abramović, direktor
Nadzorni odbor:
Žarko Stilin, Predsjednik Nadzornog odbora
Valentin Dujmović, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Zdenko Lučić, Član Nadzornog odbora
Milan Devčić, Član Nadzornog odbora
Pavao Pavlić, Član Nadzornog odbora
Skupština:
Sabina Škrtić
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske.
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
28
30
37
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
34.440
14.053
104.445
743
Ukupni rashodi
34.167
13.641
103.865
761
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
273
411
579
141
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,01
1,03
1,01
98
* podaci u 000 kn
Vezano na ostvarene ukupne prihode i rashode u 2015. godini u usporedbi s planom za 2015. godinu i realizacijom u 2014. godini posebno naglašavamo da su u okviru evidentiranih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda uključeni i poslovni prihodi evidentirani po osnovi usluga posredovanja prilikom obračuna prekoračenja dozvoljenih ukupnih odstupanja na tržištu plina koji su u tom dijelu popraćeni i povećanjem rashoda u istoj visini.
S obzirom na sljedeće aktivnosti po odjelima predviđeni prihodi i rashodi za 2016. godinu podložni su promjenama.
- Odjel obnovljivih izvora energije: U tijeku je donošenje novog zakona „Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije“ koji će definirati obveze operatora tržišta od 2016. godine na dalje. Stoga je vrlo teško procijeniti rashode Odjela, na koje može utjecati novi Zakon. Ukoliko će operator tržišta biti odgovoran za planiranje rada postrojenja u postojećem sustavu poticanja, isto može znatno utjecati na troškove, jer takvi poslovi zahtijevaju profesionalne software-e koji se nabavljaju na međunarodnom tržištu (bit će potrebno provesti postupak javne nabave).
- Odjel tržišta plina: 26. lipnja 2015. godine HROTE je uputio zahtjev Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji za povećanjem mjesečne naknade organiziranja tržišta plina. Do današnjeg dana nismo dobili odgovor. Ukoliko navedeni Zahtjev bude odobren, prihodi na tržištu plina će se povećati za 1.200.000,00 kuna.
Odjel tržišta električne energije: U 2016. godini očekuje se primjena odredbi iz Izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije i Pravila organiziranja tržišta električne energije (u daljnjem tekstu: Pravila) te ostalih podzakonskih akata. Na aktivnosti odjela u 2016. godini najviše utjecaja imat će odredbe iz Pravila koja donosi HROTE, uz mišljenje HOPS-a i HEP- (HEP-ODS-a, i uz suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije (dalje: Agencija). Postojeći informacijski sustav će se u potpunosti prilagoditi novim Pravilima krajem 2015. godine.
Glavni ciljevi u 2016. Godini su aktivno sudjelovanje u razvoju tržišta električne energije i plina te vođenje sustava potpora za obnovljive izvore energije i kogeneracije, u stalnoj interakciji s Ministarstvom gospodarstva, Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, operatorom prijenosnog sustava (HOPS) i operatorom distribucijskog sustava (HEP - ODS), operatorom plinskog transportnog sustava, operatorom sustava skladišta plina te ostalim državnim institucijama i tržišnim sudionicima kao i ostalim poduzetnicima koji kroz propisane sustave ostvaruju različite privatne interese.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
U cilju smanjenja troškova poslovanja u 2015. godini, Društvo je provelo daljnje aktivnosti:
-Društvo je sklopilo ugovor za najam printera, korištenje tonera i papira, te održavanje i servis printera i time će ostvariti uštedu od 46.000,00 kuna za razini godine. Također, stare printere Društvo planira prodati putem interne licitacije u Društvu, te će Društvo tu ostvariti određene prihode.
-Društvo koristi sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 11.842,99 kn za jednog djelatnika koji je na ugovoru o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa na godinu dana i time nema trošak tog zaposlenika (godišnji trošak bi bio 50.300,00 kn)
-Društvo je raskinulo ugovor koji je bivša Uprava sklopila s Institutom za inovacije i time će Društvo uštediti 88.000,00 kn.
-Društvo zapošljava 6 zaposlenika na neodređeno radno vrijeme, koji su mlađi od 30 godina te sukladno Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN 143/14) narednih 5 godina je oslobođeno od plaćanja doprinosa na plaću, o U 2014. godini Društvo je smanjilo plaće za 4% te ih u 2015. godini nije povećavalo.
Navedene mjere koje se provede u 2015. godini, provodit će se i u 2016. godini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Investicije u 2016.godini će biti do 1.000.000,00 kn (uglavnom investicije u IT infrastrukturu).
Društvo je poslovanje financiralo iz vlastitih izvora financiranja temeljem važećih zakonskih i podzakonskih akata.
Planirana zaduženost:
Društvo svoje poslovanje financira vlastitim sredstvima te višak sredstava oročava u poslovnim bankama (rok oročenja 9-12 mjeseci)
Državna jamstva:
Društvo ne koristi državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo namjerava koristiti subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću gospodare šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Temeljni kapital: 1.171.670.000,00 kn
Uprava:
mr.sc. Ivan Pavelić, predsjednikUprave
mr.sc. Marija Vekić, član
Ivan Ištok, dipl.ing.šum., član
Nadzorni odbor:
Doris Srnec, dipl.iur., predsjednica
prof.dr.se. Ivan Martinić, član
Goran Knežević, prof., član
Dalibor Georgievski, MBA, dipl.ing.agr., član
Vicko Njavro, dipl.ing.šum., član
Mijo Prgomet, dipi.oec., član
mr.sc. Željka Šikić, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
7961
7897
7800
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
2.109.296
1.955.454
2.000.000
102
Ukupni rashodi
1.957.986
1.859.120
1.850.000
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
151.310
96.334
150.000
156
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,08
1,05
1,08
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,09
0,05
* podaci u 000 kn
Temeljni ciljevi HŠ proizlaze iz zadaće i uloge definirane Zakonom o šumama i Izjavom o ustroju, tj. ispunjenje obveza zbog kojih je Društvo i osnovano.
To prije svega znači osigurati gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u RH prema sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje uz izvršavanje svih ostalih obveza.
Poslovno upravljanje HŠ u funkciji je racionalizacije općih troškova i povećanje gospodarske učinkovitosti, Naime, u postojećim uvjetima, gospodarske ciljeve moguće je ostvariti samo s povećanom učinkovitosti svih čimbenika proizvodnje i poslovanja.
Povećana učinkovitost i konsolidacija provodi se da se bavimo osnovnom djelatnošću i onim djelatnostima koje pomažu osnovnoj s ciljem ostvarenja još boljeg poslovnog rezultata.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. ne provodi se u 2015. godini i nema niti potrebe provoditi ga, jer Društvo posluje s dobiti.
Također, u 2016, godini poduzimati će se mjere za unaprjeđenje poslovanja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Opis
Iznos u 2016. godini
Prometnice
55.000
Objekti niskogradnje
1.000
Hidrograđevinski objekti
8.000
Objekti visokogradnje
36.000
Strojevi
55.000
Oprema
45.000
UKUPNO INVESTICIJE
200.000
* podaci u 000 kn
Planirane investicije financirat će se 50% iz vlastitih sredstava, a 50% iz ostalih izvora.
Planirana zaduženost:
Konzervativna i štedljiva ekonomska i financijska politika, kao i ostvareni poslovni rezultati, omogućuju HŠ i nadalje stabilno financiranje. Nema kreditnih zaduženja kod poslovnih banaka za redovno poslovanje.
Organiziranje i priređivanje igara na sreću te zabavnih igara
Temeljni kapital: 50.000.000,00 kn
Uprava:
Danijel Ferić, predsjednik Uprave
dipl. iur. Dražen Kovač, član Uprave
Oleg Valjalo, član Uprave
Nadzorni odbor:
prof.dr. sc. Mato Crkvenac, predsjednik Nadzornog odbora
Hrvoje Mršić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
doc.dr.sc. Ivica Prlender, član Nadzornog odbora
prof.dr.se. Viktor Peršić, član Nadzornog odbora
dr. med., Jasminka Lojen, član Nadzornog odbora
Skupština:
mr.se. Boris Lalovac, predsjednik Skupštine
prof. dr. sc. Vedran Mornar, član
prof.Berislav Šipuš, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
1345
1377
1358
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
484.271
468.829
484.617
103
Ukupni rashodi
462.232
449.648
459.052
102
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
22.039
19.181
25.565
133
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,05
1,04
1,06
101
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
4,60%
4,10%
5,30%
129
* podaci u 000 kn
Napomena: U gornjoj tablici iskazana je procjena ukupnih prihoda i rashoda Hrvatske Lutrije d.o.o. za 2016. godinu, koji će u cijelosti biti razrađeni prilikom izrade Godišnjeg plana poslovanja za 2016. Godinu. Ovi podaci nisu konačni.
Hrvatska Lutrija d.o.o. je tvrtka okrenuta tržištu, te svoje razvojne potencijale usmjerava ka jačanju tržišne pozicije, s posebnim naglaskom u segmentu klađenja i igara na sreću u automat klubovima i casinu, s posebnim naglaskom na jačanje interaktivnih kanala.
U prilog tome govori podatak da je Hrvatska Lutrija d.o.o. u II. kvartalu 2015. godine implementirala projekte iCasino i live klađenje od kojih se očekuju značajniji prihodi u 2016. godini.
I u narednom razdoblju, nastavit će se sa aktivnom ulogom kao članica udruženja europskih i svjetskih lutrijskih organizacja.
Svojim radom, te promicanjem društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, Hrvatska Lutrija d.o.o. nastojat će i dalje doprinositi široj društvenoj zajednici.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Hrvatska Lutrija d.o.o. u proteklom je razdoblju provodila aktivnosti nužne za realizaciju ciljeva utvrđenih Strategijom razvoja i Planom restrukturiranja Hrvatske Lutrije d.o.o. za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Strateški ciljevi provodili su se kroz dvije faze restrukturiranja, od kojih je 1. faza restrukturiranja završena do kraja 2013. godine,dok je planirani rok završetka 2. faze kraj 2015. godine odnosno početak 1Q 2016. godine
Hrvatska Lutrija d.o.o. u tijeku je izrade Strategije razvoja za naredno trogodišnje razdoblje, točnije razdoblje od 2016. do 2018. godine.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Procjenjuje se da će investicijska ulaganja u 2016. godini iznositi 22 mil. kuna te će se financirat iz vlastitih sredstava, a samo po potrebi iz kreditnih zaduženja.
Najznačajnije investicijske aktivnosti usmjerit će se na nabavu informatičke opreme, opreme za priređivanje igara na sreću, informacijsku i tehničku infrastrukturu nužnu za poslovanje Hrvatske Lutrije d.o.o.
Planirana zaduženost:
Hrvatska Lutrija d.o.o. ne planira kreditna zaduženja, a dugoročne obveze nastaju s osnova financijskog leasinga te se za 2016. godinu procjenjuju na 725,9 tisuća kn.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Hrvatska Lutrija d.o.o. ne koristi subvencije iz državnog proračuna.
Donacije:
Sredstva za donacije u 2016. godini procjenjuju se na iznos od 100 tisuća kn.
Prijevoz putnika u unutarnjem i međunarodnom prometu.
Temeljni kapital: 75.627.300,00 kn
Uprava:
Dražen Ratković, predsjednik Uprave
Robert Frdelja, član Uprave
Siniša Balent, član Uprave
Nadzorni odbor:
Snježana Josipović, predsjednica
Marijan Drempetić, zamjenik predsjednice
Hrvoje Livaja, član
Dalibor Obradović, član
Dalibor Petrović, član, predstavnik radnika
Skupština:
Siniša Hajdaš Dončić (MPPI)
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
1906
1884
1897
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.001
980
891
91
Ukupni rashodi
998
977
888
91
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
3
3
3
100
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,00
1,00
1,00
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,06
0,04
0,06
150
* podaci u 000 kn
Glavni ciljevi su:
Povećanje broja prevezenih putnika za 3%
•Povećanje vlastitih prihoda od prijevoza putnika za 2,4%
U 2016 godini ukupni prihodi planiraju se u iznosu od 891,2 milijuna kuna. Vlastiti prihodi od prijevoza planiraju se u iznosu od 275,0 milijuna kuna. Prihodi iz Proračuna za poticanje putničkog prijevoza za 2016. godinu planiraju se na razini 2015. godine (505 milijuna kuna).
Ukupni rashodi za 2016. godinu planiraju se u iznosu 888,7 milijuna kuna. Troškovi energije planiraju se u iznosu od 115,5 milijuna kuna.
Trošak usluga je povećan za 10,4 milijuna kuna, ponajviše temeljem povećanja troška najma trase za 21,9 milijuna kuna (promjena koeficijenta obračuna HŽ Infrastrukture).
Financijski rashodi su povećani ponajviše temeljem kamata na kredite za nabavu novih vlakova.
Planovi restruktuiranja i ponovna uspostava dugoročne održivosti u 2016. godini:
U slučaju pružatelja usluge od općeg gospodarskog interesa kao što je HŽPP, svrha je osigurati kontinuitet pružanja te usluge u skladu sa člankom 106. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Drugim riječima, za poduzetnike koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa kao što je to HŽPP, ocjena o mogućnosti uspostave dugoročne likvidnosti (održivosti) temeljit će se na pretpostavci da će, uz potporu za PSO koja ispunjava uvjete iz Uredbe (EK) br. 1370/2007, HŽPP biti u stanju ispunjavati svoje obveze odnosno osiguravati kontinuitet pružanja usluge i ispunjenje obveza koje predviđa spomenuta Uredba, odnosno javna obveza definirana Ugovorom između HŽPP-a i države.
Polazeći od činjenice da se većina usluga željezničkog prijevoza putnika ne može obavljati na komercijalnoj osnovi, mehanizam koji država može koristiti je dodjela financijskih naknada operateru, HŽ PP-u, sukladno Zakonu o željeznici (NN 94/13), članak 61, za obavljanje usluge javnog prijevoza putnika potrebne u smislu općeg gospodarskog interesa za RH. Osim financijskih naknada države, operater može istu tražiti i od jedinica lokalne i regionalne samouprave kao lokalnih nadležnih tijela zainteresiranih u organiziranju usluga javnog prijevoza putnika.
Navedene financijske naknade osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske i/ili proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Obzirom da je na svim prugama predviđena obveza obavljanja javne usluge te se istima smatraju usluge željezničkog prijevoza putnika na nacionalnom i prekograničnom području (Uredba EK br. 1370/2007, čl.1), predviđeno je sklapanje PSO-a.
Temeljem iskustava drugih država članica na području željezničkog prijevoza putnika, i to mjera koje se poduzimaju za rješavanje problema s kojima se suočavaju nacionalni prijevoznici, ali i mjera kojima se ulaganjima velikih materijalnih sredstava upravo u ovaj oblik prijevoza povećava njegova konkurentnost, čime se korisnicima pruža još veća sigurnost i točnost te postiže pozitivan učinak na okoliš, ažurirani
Program ima za cilj da, kroz mjere koje sadrži, doprinese povećanju kvalitete pružanja usluge željezničkog prijevoza u RH, ali i povećanju kvalitete i efikasnosti pružanja ove usluga u europskim razmjerima. Kroz provedbu ovog Programa, stvorit će se preduvjeti da HŽPP poboljša svoje poslovanje odnosno smanji troškove i poveća produktivnost, osigura neophodnu modernizaciju voznog parka i time doprinese kvaliteti usluge koju pruža građanima RH i građanima EU, da stvori uvjete za ulazak u konkurentsku „bitku“ koja će uslijeditiliberalizacijom tržišta,ali i da postane sposoban za povlačenje značajnijih sredstava iz ESI fondova kojima će se osigurati daljnja ulaganja
podizanje kvalitete i pouzdanosti usluge koju pruža, osobito na području osiguranja većih standarda zaštite okoliša.
Ulaganje u restrukturiranje, razvoj i modernizaciju željeznice opravdano je i činjenicom da je željeznica ekološki najprihvatljiviji prijevoznik, a u usporedbi s drugim prometnim granama ima niz prednosti u pogledu energetske učinkovitosti, ekološke održivosti i ekonomske isplativosti.
Naime, prednosti željezničkog prometa vezane su uz manju emisiju štetnih plinova u atmosferu u usporedbi s drugim prometnim granama, manju potrošnju energije, stvaranje manje buke i manje narušavanje prirodnog okoliša prilikom izgradnje željezničke infrastrukture.
Komuniciranje ekoloških prednosti željeznice kao što je manje zagađenje (4% svih vrsta prijevoza), manja potrošnja energije (5,7% svih vrsta prijevoza), emisija manje buke (50% manje nego u cestovnom ili zračnom) i zauzimanje manje prostora (9,5 puta manje nego u cestovnom), pozicionirat će željeznicu na visoko mjesto u svijesti korisnika.
Briga za okoliš također smanjuje ulaganja države u sanaciju možebitnih zagađenja.
S obzirom na sve navedeno, restrukturiranje poduzetnika HŽ PP putem mjera koje će biti sadržane u Programu nesporno doprinosi ostvarivanju ciljeva od zajedničkog interesa kako su oni navedeni u odjeljku 3.1. Smjernica o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama.
Budući da će se ulaganja navedena u Programu restrukturiranja u ažuriranoj varijanti smanjiti za (cca. 450 mil. HRK), pripremili smo novi poslovni koncept.
Polazne pretpostavke restrukturiranja:
Financijsko restruktuiranje postojećeg stanja u 2016. godini:
Dokapitalizacija ( preuzimanje dugoročnih obveza od Vlade RH u iznosu od 766 mil.kn.):
- 250 mil.kn - plan veljača 2016.
-516 mil.kn - plan veljača 2016 . ( dio kredita HBOR i za nabavu novih vlakova)
Reprogram kredita HABOR I u iznosu od 816,2 mil. kuna na način da 516 ,0 mil. kuna preuzme država kroz dokapitalizaciju (plan veljača 2016.) , dok preostalih 300 mil. kuna ostaje na teret Društva po komercijalnim uvjetima ( prijedlog - kombinacija HBOR + komercijalne banke minimalno 20%)
Nova ulaganja i zaduženja
Novo zaduženje vezano uz Plan nabave novih 11 motornih vlakova (nabava smanjena s 44 na 32 vlaka) uz novo kreditno zaduženje 360 mil. kn kod komercijalnih banaka;
-21 motorni vlak ugovoren (2014.) HŽPP s proizvođačem Končar električna vozila d.o.o.
- 11 diesel vlakova planira se ugovoriti do konca 2015., procjena vrijednosti nabave 360 mil kn; izvor financiranja putem kredita od komercijalnih banka ili kombinacija HBOR + komercijalne banke
-novo zaduženje 360,0 mil.kn ( prethodno planirano 815,4 mil.kn)
Prodaja (prijenos) ovisnog društva Tersus Eko d.o.o. u portfelj DUUDI( djelatnost društva Čišćenje poslovnih prostora )
Podjelom bivšeg društva HŽ Holding d.o.o., HŽPP je naslijedio društvo za čišćenje i održavanje poslovnih prostora . Kako navedeno društvo ne spada u djelatnost željezničkog prijevoza, planom restrukturiranja predviđena je prodaja 100 % poslovnog udjela.
-tijekom svibnja 2014. godine raspisan je javni natječaj, nije bilo zainteresiranih ponuditelja za kupnju.
-tijekom srpnja 2015. godine raspisan je II javni natječaj, nije bilo zainteresiranih ponuditelja za kupnju.
-u međuvremenu, Društvo je objavilo i natječaj za prodaju viška nekretnina, ponovno nije bilo zainteresiranih ponuditelja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Programi i projekti za putnički prijevoz
Plan u 2016. godini
br. Vozila
Iznos
Održavanje prijevoznih kapaciteta
98.500
Putnički vagoni
35
34.500
Lokomotive/motorni vlakovi
6
64.000
Program nabave prijevoznih kapaciteta
4
215.992
Nabava motornih vlakova
4
215.992
Program modernizacije i izgradnje objekata u funkciji putničkog prijevoza
7.500
Ulaganja u modernizacije objekata za prihvat i otpremu putnika
500
Ulaganja u pobošljanje uvjeta rada
2.000
Ulaganja u modernizaciju i izgradnju objekata za održavanje prijevoznih kapaciteta
5.000
Program informatizacije društva
25.020
ISPRO - uvođenje integralnog sustava za prodaju i rezervacije željezničkih karata
3.000
Logis (Sustav za upravljanje voznim parkom i pratećim resursima)
22.020
Upravljanje energetskom potrošnjom vozila
0
Ostali identificirani projekti
0
Kontinuirani razvoj ICT servisa
0
UKUPNO
347.012
* podaci u 000 kn
Katalog potrebnih investicija čine četiri programa:
1.Održavanje prijevoznih kapaciteta,
2.Program nabave novih motornih vlakova,
3.Program investicijskog održavanja i izgradnje objekata,
4.Program informatizacije društva.
Prvi program odnosi se na održavanje prijevoznih sredstava (putničkih vagona, motornih vlakova i lokomotiva) u obujmu koji jamči prometnu sigurnost i osiguranje potrebnog broja vozila tijekom realizacije drugog programa - nabave novih motornih vlakova, koji predstavlja ključ dugoročno održivog poslovanja poduzeća, obzirom na izravan utjecaj na troškove, a potencijalno i prihode.
Trećim i četvrtim investicijskim programom obuhvaćena su ulaganja proistekla iz snimke postojećeg stanja, a odnose se na objekte i ostala osnovna sredstva nužna za realizaciju plana prodaje. Trenutno stanje prijevoznih kapaciteta je, obzirom na broj elektromotornih i dizel motornih vlakova te putničkih vagona, nezadovoljavajuće. Broj vagona raspoloživih za promet ne ispunjava osnovne potrebe, a uzevši u obzir vrijeme povećanih tržišnih potreba i pojačane ¡mobilizacije (ljetna sezona, vikendi i blagdani, zimsko razdoblje u kojem su kvarovi učestaliji i si.), nastaju situacije kada ni postojeće potrebe prijevoznog tržišta ne mogu biti zadovoljene, a planirano povećanje obujma prijevoza u potpunosti nije moguće.
Nabavom novih vlakova ostvarit će se značajan iskorak u postizanju konkurentnosti na prijevoznom tržištu što će zajedno sa ostalim investicijama i inovacijama značajno pridonijeti ostvarenju utvrđenih strateških ciljeva. Za nabavku novih motornih vlakova predviđena je realizacija do 2017. godine. Rebalansom plana investicija ukupna količina novih vlakova smanjenja je sa 44 vlaka na ukupno 32 vlaka od kojih je 17 isporučeno u 2015. godini dok za 2016. godinu predviđeno isporuka 4 nova EMV- a.
Program investicijskog održavanja i izgradnje objekata se sastoji od ulaganja u održavanje i modernizaciju objekata za prihvat i otpremu putnika, ulaganja u modernizaciju i izgradnju objekata za održavanje prijevoznih kapaciteta, ulaganja u poboljšanja uvjeta rada, u tehničku dokumentaciju te ostala osnovna sredstva i obveze iz prethodnih razdoblja.
U 2016. godini u programu informatizacije društva, očekuje se daljnji nastavak ISPRO projekta te započinjanje Logis projekta za upravljanje voznim parkom i pratećim resursima, kao i daljnja modernizacija ICT sustava HŽ Putničkog prijevoza
Vezano uz izvore financiranja, očekuje se 20 milijuna kuna iz državnog proračuna za modernizaciju željezničkih prijevoznih kapaciteta dok je nabavka novih motornih vlakova financirana iz kredita poslovnih banaka. Ostale stavke investicijskog programa financiraju se iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost:
U 2016. godini predviđa se dokapitalizacija po kreditima:
-PBZ d.d. 250 mil kn
-HBOR u iznosu 516,2 mil kn.
Planirano je novo zaduženje u ožujku 2016. godine u iznosu 360 mil kn.
Državna jamstva:
HŽ Putnički prijevoz ne planira ishoditi nova državna jamstava u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Planirana sredstva državnog proračuna u 2016. godini:
-505 mil. kuna temeljem PSO ugovora (Ugovor o uslugama od općeg gospodarskog interesa u javnom željezničkom prijevozu u RH)
-20 mil. kuna za modernizaciju željezničkih vozila
Donacije:
HŽ Putnički prijevoz ne planira izdatke po osnovi donacija u 2016. godini.
Osnovna djelatnost AKD je tisak visoko zaštićenih dokumenata, komercijalno zaštićenih dokumenata i komercijalni tisak.
Temeljni kapital: 232.000.000 kn
Uprava:
Mr.sc. Anita Perković-Škalic, glavna direktorica
Nadzorni odbor:
Zlatko Koštić, predsjednik
Vitomir Bijelić, zamjenik predsjednika
Željko Renić, član
Ines Grković, član
Barbara Ilijaš Juranić, član
Skupština:
Ranko Ostojić – potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH, član
Marija Hrebac - direktorica Državne Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, član
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
308
308
318
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
195.637
198.748
202.723
102
Ukupni rashodi
163.240
173.200
174.932
101
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
32.397
25.548
27.791
109
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,20
1,15
1,16
101
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,03
0,05
0,05
100
* podaci u 000 kn
Napomena:U dosadašnjoj praksi izrade Plana poslovanja, izrada plana za narednu godinu započinjala je krajem rujna. Pojedinačni planovi izrađuju se prema prethodno utvrđenoj dinamici nakon čega se objedinjuje jednistveni Plan poslovanja.
Strateški ciljevi poslovanja u 2016. godini su:
-Samostalno ili u suradnji s državnim, znanstvenim institucijama i poslovnim partnerima razvijati nove grafičke proizvode te ICT rješenja u segmentu elektroničkih dokumenata, kartica i identifikacije te u ostalim segmentima gdje se procijeni da je takav razvoj tvrtki dugoročno isplativ.
-Inovativnim rješenjima, dodavanjem novih karakteristika, stjecanjem certifikata i potrebnih dokaza sigurnosti unaprjeđivati postojeće proizvode i usluge kako bi se zadržala njihova konkurentnost.
Održati stečene certifikate za proizvode i sustave upravljanja
Pružiti uslugu centra sljedivosti
-Vlastitim razvojem povećavati dodanu vrijednost postojećim proizvodima i uslugama.
Učiniti višestruko primjenjivim razvijeni model upravljanja subvencijama najrazličitijih kategorija usluga i korisnika.
-Izraditi plan aktivnosti u cilju daljnje specijalizacije u području strateškog programa i ostalih proizvoda i usluga iz područja sigurnosti i identiteta, te postepenog napuštanja neprofitabilnih dijelova, a u cilju postizanja konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
-Osigurati stabilnost poslovanja na domaćem tržištu po uzoru na proizvođače u razvijenim zemljama europske unije.
Uspostaviti suradnju s nacionalnim nadzornim i akreditacijskim tijelima u području ict sigurnosti radi davanja nacionalnih certifikata važećih na području EU.
-Stvarati cjelovite razvojne, proizvodne, marketinške i prodajne koncepte u cilju generiranja potreba kupaca za novim proizvodima i rješenjima.
-Osigurati poslovnu prisutnost, širiti poslovanje, te povećavati ekonomsku uspješnost na inozemnim tržištima.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Agencija za komercijalnu djelatnost nema klasični model restrukturiranja kojem je zadatak „spašavanje tvrtke“ već provodi restrukturiranje kako bi povećala konkurentnost na domaćem i stranom tržištu s obzirom na činjenicu ulaska u EU, napuštanja određenih proizvoda i usluga te potrebe novih e-rješenja za tržište.
Tvrtka ne koristi mjere koje uključuju aktivnu ulogu države niti je korisnik državnih potpora.
1. Mjere i aktivnosti
1.1.plan racionalizacije i mjere smanjenja troškova poslovanja
striktna kontrola troškova poslovanja
restrukturiranje kadrovske profilacije zaposlenih kroz zapošljavanje stručnih, visoko obrazovanih i IT kadrova
kontinuirana edukacija zaposlenih
2.2.restrukturiranje tvrtke u cilju povećanja konkurentnosti
kontinuirana optimizacija poslovnih procesa
jačanje organizacijske grupe poslova razvoja: Sektora informatike , Sektora strategije razvoja portfelja i projekata u cilju povećanja inovativnih i razvojnih zahtjeva u području identiteta i sigurnosti kao core businessa AKD-a te , u skladu s tim, prihoda sa tržišta
jačanje organizacijskih jedinica i kadrovske ekipiranosti za praćenje regulative i zahtjeva EU iz područja identiteta i sigurnosti (nove generacije dokumenata i traženih certifikata)
intenzivniji izlazak na svjetska tržišta u suradnji sa kompatibilnim poslovnim partnerima
razvoj dva nova zahtjevna i složena e-rješenja koja se dalje nude na tržištu (rezultat osnivanja jedinice razvoja poslovnih rješenja)
povećanje broja zaposlenih IT struke te intenzivnija promocija vlastitih aplikacijskih rješenja (domaće pameti)
Optimizacija poslovnih procesa :
- analiza i modeliranje poslovnih procesa s ciljem postavljanja procesne organizacije i zaokruživanja AKD portfelja s vlastitim proizvodima, stalno organizacijsko prilagođavanje i projektno funkcioniranje.
- stručne edukacije iz područja IT razvoja softvera i softverske podrške koje bi osigurale zaokruživanje ponude vlastitih rješenja iz segmanta identifikacije i sigurnosti, a što je potvrđeno međunarodnim certifikacijama
stjecanje međunarodnih certifikata kao potvrda sigurnosti i reference za nadmetanje na međunarodnim tenderima
nabavu strojeva, računalne opreme i nematerijalne imovine za strateške projekte
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicijskih ulaganja za 2016. godinu izrađen je u skladu sa strategijom tvrtke.
Ukupan plan investicijskih ulaganja u 2016. godini iznosi 14.850 tisuća kuna.
Planirana zaduženost:
AKD d.o.o. je u 2011. godini s Privrednom bankom Zagreb sklopio Ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 4.693 tisuća kuna za nabavu opreme.
Na dan 31.08.2015. godini ostatak duga iznosi 939 tisuća kuna. Zadnja rata dospijeva na naplatu 31.03.2016. godine.
AKD d.o.o. ne planira nova zaduženja kod kreditnih institucija tijekom 2016.godine.
Državna jamstva:
Agenciji za komercijalnu djelatnost nisu izdana državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. nije korisnik subvencija.
Donacije:
Ukupan plan donacija za 2016. godinu iznosi 400 tisuća kuna.
uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova
prodaja neperspektivnog naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova
izdavanje prethodne suglasnosti za proizvodnju naoružanja i vojne opreme za potrebe izvoza, uz konzultaciju s Ministarstvom obrane, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom gospodarstva
sklapanje ugovora o proizvodnji naoružanja i vojne opreme za potrebe izvoza
uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme za komercijalne svrhe
marketing i istraživanje inozemnih tržišta radi izvoza naoružanja i vojne opreme
konzalting i posredovanje u području proizvodnje i prometa naoružanja i vojne opreme
logističke usluge, opskrba, održavanje, transport, posredovanje i carinsko otpremništvo
Temeljni kapital: 1.305.000,00 kn
Uprava:
Ivica Nekić, Predsjednik Uprave
Milan Knežević, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Ruža Vučić, Predsjednica Nadzornog odbora
Niko Raič, Zamjenik predsjednice Nadzornog odbora
Ljudevit Herceg, Član Nadzornog odbora
Ante Modrić, Član Nadzornog odbora
Skupština:
Ante kotromanović, ministar obrane, predsjednik
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, član
Boris lalovac, ministar financija, član
Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, član
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
19
19
19
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
301.809
164.200
109.760
67
Ukupni rashodi
202.138
163.750
109.310
67
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
99.671
450
450
100
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,50
1,01
1,01
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,33
0,01
0,01
100
* podaci u 000 kn
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Učinkovito i produktivno funkcioniranje poslovnog sustava Agencije ALAN d.o.o. postignuto je zalaganjem visoko obrazovanih i educiranih zaposlenika koji kontinuiranim stjecanjem i primjenom novih znanja adekvatno prate promjene i zahtjeve poslovnog okruženja. U Agenciji ALAN d.o.o. postignuti su najviši koeficijenti ostvarenih prihoda i neto dobiti u odnosu na broj zaposlenih, pa se stoga u 2016. godini ne planira restruktuiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, u opremu koja služi u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti u iznosu od 1.050 tisuća HRK iz vlastitih sredstava.
Vlastita obrtna sredstava, Agencija ALAN d.o.o. kontinuirano investira u financiranje domaće proizvodnje vojne opreme namijenjene izvozu. Ostvarenim izvozom domaćih proizvoda, Agencija ALAN d.o.o. kroz nabavnu vrijednost izvezenih proizvoda, izravno investira u domaću proizvodnju i potporu hrvatskim proizvođačima u području vojne, kožarske i obućarske industrije. I u 2016. godini Agencija ALAN d.o.o. će ostvarenjem planiranog izvoza, iz vlastitih sredstava investirati u domaću vojnu proizvodnju.
Planirana zaduženost:
Agencija ALAN d.o.o. sve je obveze podmirivala u rokovima dospijeća a isto planira i za 2016. godinu
Državna jamstva:
Agencije ALAN d.o.o. nije koristiladržavna jamstva a isto planira i za 2016. godinu.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Agencije ALAN d.o.o. nije koristila subvencije iz državnog proračunaa isto planira i za 2016. godinu.
Donacije:
U 2016. godini planirane su donacije u iznosu od 34.000,00 kn.
Pomorski centar za elektroniku d.o.o. osnovan je s temeljnom zadaćom tehničkog održavanja i razvoja visokosofisticiranih elektroničkih uređaja i sustava za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i civilnog tržišta.
Temeljni kapital: 14.954.900,00 kn
Uprava:
Mr.sc. Ivan Brković, direktor
Nadzorni odbor:
Zdenko Simičić, predsjednik Nadzornog odbora
Nino Stapić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Tihomir Mandac, član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
70
70
65
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
7.914
14.000
15.000
107
Ukupni rashodi
12.521
14.200
14.300
101
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-4.606
-200
700
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,63
0,99
1,05
106
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-0,655
-0,038
0,027
* podaci u 000 kn
Najvažnije smjernice plana rada za 2016.godinu odnose se na sljedeće:
Plan rada tehničkog sektora PCE-a na području:
1.Razvoj
Certiflcirati Kripto uređaj za SOA RH i započeti proizvodnju istog
Započeti radove na programu Peregrin (radari)
Definiranje ponudbene platforme za OB, te započeti sa ugradnjom (ugovor)
2.Tehničko održavanje
Uspostavljanje suradnje sa MORH-m na tehničkom održavanju opreme, temeljene na planskom pristupu ugovaranja poslova (okvirni sporazum za 5 godina)
Pregled i defektacija sustava za upravljanje naoružanjem na brodovima RTOP 41 i 42
Izrada prijedloga plana servisnih aktivnosti
Servisne intervencije na sustavima upravljanja naoružanjem na RTOP 41 i 42
Godišnje održavanje komercijalnih elektronskih uređaja za potrebe HRM-a
Godišnje servisne intervencije elektroničkih uređaja na brodovima trgovačke mornarice i jahting programa.
3.Mjeriteljski laboratorij
Tijekom godine prema zahtjevima vanjskih korisnika pružati usluge umjeravanja opreme sukladno zahtjevu međunarodne norme HRN EN ISO 9001.2008 i 17025.
4.Sektor inozemne proizvodnje PCE-a
Osnovni cilj je definiranje volumena proizvodnje sa menadžerima Robertshow-a, te postojeću proizvodnju pokušati što duže zadržati, a po mogućnosti i povećati.
5.Odjel kvalitete PCE-a
Daljnji razvoj sustava kvalitete kao osnove kvalitetnog izvršenja poslova:
-Potrebno je u pismenoj formi napraviti plan obuke radnika koji su na stručnom osposobljavanju kako bi se od prvog radnog dana mogao pratiti napredak istih.
-Podrška mjeriteljskom laboratoriju u ostvarenju zahtjevne sljedivosti opreme, kako bi se ostvarila puna potpora ostalim odjelima PCE-a u nastupu prema korisnicima.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Ne planira se restruktuiranje u 2016. Godini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Investicije se odnose na kupnju opreme kao dugotrajne imovine za potrebe tekućeg poslovanja, a imovina će biti kupljena isključivo iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost, državna jamstva, subvencije i donacije u 2016. godini:
Društvo nema obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama niti planira zaduženja u 2016. Godini.
Također, društvo nema državnih jamstava, donacija i subvencija od strane države.
upravlja sustavom poravnanja i namire transakcija vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ili izvan uređenog tržišta i MTP-a (OTC transakcije),
U 2016. godini zbog planiranog izdvajanja poslova poravnanja na društvo kćer (u travnju iduće godine) očekuje se i do 30% niži prihod u dijelu ovih usluga.
Međutim, imajući u vidu da će u skladu s Ugovorom između SKDD-a i SKDD-CCP-ja, SKDD nastaviti pružati usluge poravnanja u skladu s dogovorenom naknadom, ukupan efekt na razini svih planiranih prihoda SKDD-a nije značajan.
Važno je reći, da zbog nastavka trenda smanjenja aktivnosti na tržištu kapitala u smislu volumena trgovanja na organiziranom tržištu te svih ostalih aktivnosti koji su vezani i za poslove depozotorija, i prihodi od ovih usluga očekuju se u manjim iznosima.
Strateški ciljevi:
SKDD mora tijekom 2016. godine započeti postupak usklade s Uredbom (EU) br. 909/2014. Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.
U skladu s donesenim provedbenim tehničkim standardima, kapitalni zahtjevi vezani su uz raspoloživost visoko likvidne imovine. Na osnovi do sada objavljenih Tehničkih standarda SKDD je izradio okvirni izračun visine potrebnog kapitala te će on iznositi okvirno 50 mil kn.
U odnosu na trenutna raspoloživa financijska sredstva SKDD-a koja udovoljavaju kriterijima navedene Uredbe, SKDD-u će za ispunjenje uvjeta minimalnog potrebnog kapitala nedostajati okvirno 35 mil kn. Kako bi udovoljio potrebnim kapitalnim zahtjevima, bit će nužna dokapitalizacija Društva, odnosno pribavljanje dodatnog kapitala i to će biti u fokusu Društva u 2016. godini.
Smatramo važnim naglasiti da se u 2016. godini planira završetak postupka usklade s Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR).
U skladu s EMIR-om, poslovi središnje druge ugovorne strane moraju biti izdvojeni iz poslovanja SKDD-a u novo društvo. Zbog toga je SKDD u prosincu 2013. godine osnovao društvo SKDD-CCP Smart Clear d.d. s namjerom da na njega prenese poslove poravnanja transakcija financijskih instrumenata, u svojstvu središnje druge ugovorne strane. Radi ispunjavanja kapitalnih zahtjeva koji su skladu s odredbama EMIR-a te u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 152/2013 za SKDD-CCP iznosili minimalno 10.125.000 eura, Glavna skupština SKDD-a u lipnju 2014. godine je donijela Odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih redovnih dionica. Temeljni kapital povećan je s iznosa od 57.000.000 kn za iznos od 29.925.000 kn na iznos od 86.925.000 kn izdavanjem novih 31.500 dionica.
Nakon izvršene dokapitalizacije SKDD-a, Glavna skupština SKDD-CCP-ja u studenom 2014. godine donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala.
Temeljni kapital povećan je s iznosa od 300.000,00 kn za iznos od 78.700.000,00 kn izdanjem 787.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A. Temeljni kapital SKDD-CPP-ja nakon provedenog povećanja iznosi 79.000.000,00 kn i podijeljen je na 790.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A bez nominalnog iznosa.
SKDD je kao jedini dioničar sudjelovao u povećanju temeljnog kapitala kako bi tvrtka kći, SKDD-CCP, ispunila kapitalne zahtjeve vezane za EMIR.
Uspješan završetak postupka licenciranja društva SKDD-CCP te početak pružanja usluga poravnanja SKDD-CCP-ja u ulozi središnje druge ugovorne strane tijekom prvog polugodišta 2016. godine trenutno je primami cilj SKDD-a i SKDD-CCP-ja.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
U 2016. godini se ne planira restruktuiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Opis
Iznos u 2016. godini
nabava i instalacija novih poslužitelja radi razvijanja poslovne inteligencije
70.000
uvođenje tzv. “log managementa”
70.000
testiranje najnovije inačice Oracle baze podataka na Intel tehnologiju
60.000
razvoj internetskih stranica
60.000
redovita zamjena računala radi dotrajalosti postojećih
70.000
testni server za potrebe testiranja aplikativne podrške
60.000
unapređenje sigurnosti unutarnje mreže
75.000
povećanje sigurnosti i zadovoljavanje europskih standarda informatičke sigurnosti (IPS) - „intrusion prevention system“
60.000
zamjena dotrajalog printera za ispise iz korporativnih akcija
25.000
unapređenje energetskog sustava sistem sobe
5.000
UKUPNO INVESTICIJE
555.000
Vlastita sredstva za financiranje.
Planirana zaduženost:
Društvo nije zaduženo i nema u planu zaduživati se u 2016. godini.
Državna jamstva:
Društvo nije primatelj državnih jamstava.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo ne prima subvencije i financira se isključivo vlastitim prihodima.
Donacije:
Donacije u 2016. Godini se planiraju u iznosu od 50.000 kn.
Brodarski institut je institut tehničkih znanosti u području pomorskih i zelenih tehnologija. Kao istraživačka i razvojno tehnološka organizacija ima 65 godina tradicije i iskustva.
Eksperimentalni razvoj proizvoda do izrade prototipa, poslovi po sistemu ključ u ruke, projektiranje, nadzori, proračuni, mjerenja i ispitivanja glavne su aktivnosti Instituta.
Brodarski institut dominantno podupire domaću industriju, a strani ga partneri prepoznaju kao pouzdanog partnera u razvojnim projektima i transferu tehnologija.
Temeljni kapital: 74.265.200,00 kn
Uprava:
Ognjen Kuljača, predsjednik Uprave
Nadzorni odbor:
Roko Dejhalla, predsjednik Nadzornog odbora
Tihomir Erceg, član Nadzornog odbora
Blaž Mešin, član Nadzornog odbora
Bojan Pećnik, član Nadzornog odbora
Ivo Radković, član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
40.017
48.774
192.000
394
Ukupni rashodi
39.831
46.184
175.557
380
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
186
2.590
16.443
635
* podaci u 000 kn
Ciljevi:
Pozicionirati se kao jedan od tri ključna čimbenika u implementaciji tehnologija održivog razvoja
Osigurati kontinuirani rast prihoda od 4% i poslovne dobiti od 5%
Ostvariti veću iskoristivost unutarnjih materijalnih i ljudskih potencijala za 20%
Zadržati postojeće kvalitetne kadrove, spriječiti odlazak mlađih generacija i privući nove mlade snage koji će u BI-u prepoznati mogućnosti za svoj daljnji razvoj
Povećati udjel na tržištu zelenih tehnologija za 10% u odnosu na sadašnji promet
Održati postojeći udjel na tržištu pomorskh tehnologija.
Planovi restruktuiranja:
Plan restrukturiranja je u tijeku i biti će dovršen do 30.10.2015. godine. Planom je predviđeno preusmjeravanje pojedinih djelatnosti posebno u komercijalnom dijelu.
Predviđeno je veće iskorištenje unutarnjih prednosti (laboratorija) u odnosu na konkurenciju, te kadrovska preraspodjela postojećih kadrova uz jačanje kadrovske strukture zapošljavanjem novih stručnjaka.
Restrukturiranje se u prodajnom (komercijalnom) dijelu najviše odnosi na jaču zastupljenost na tržištu, otvaranje novih područja djelovanja koji do sada nisu bili dovoljno zastupljeni (izrada poslovnih studija, studija izvodljivosti, konzorcijskog nastupa).
Planom restrukturiranja postići će se bolja usmjerenost Instituta na novonastale tržišne promjene te osigurati Čvršće osnove za provedbu strategijske politike Društva u narednih 5 godina.
Osnovni cilj restrukturiranja je postići dugoročnu financijsku održivost poslovanja, te jačanje znanstvene i razvojne note Instituta.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Tijekom 2016. Godine planiramo ostvariti investicije u obnovu infrastrukturne mreže, objekte, informatičku oppremu i programsku podršku ukupne vrijednosti 13.050.000,00 kn.
Cilj ulaganja je obnoviti postojeću infrastrukturnu mrežu i objekte stare između 30-40 godina, poboljšati informatičku opremljenost kao glavni preduvjet daljnjeg razvoja Instituta, te omogućiti znanstvenicima u Institutu kvalitetniji pristup postojećim inovacijama i stvaranje novih tehnoloških poboljšanja.
Planirane investicije financirale bi se iz prodaje postojeće neaktivne imovine (zemljišta) koja se nalazi izvan Instituta (ali u vlasništvu BI-a). Na taj bi se način neaktivna imovina pretvorila u aktivnu čime bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj Instituta i održanje visoke znanstvene razine.
Navedenim ulaganjima osigurala bi se bolja iskoristivost unutarnjih resursa BI-a, te otvorila mogućnost povećanja prihoda.
Zaduženost:
Zadužunost Brodarskog instituta u 2016. godini uvjetovana je postojećim zaduženjem kod Croatia banke u visini 13.000.000,00 kn i HBOR-a u visini 19.422.000,00 kn. Nova kreditna opterećenja se ne planiranju, osim u području nabavke nužne opreme na operativni leasing. Izdavanje bankarskih garancija za dobro izvršenje posla i kratkoročna operativna zaduženja (obveze) prema dobavljačima opreme i obrtnih sredstava dio su redovnog operativnog poslovanja Društva.
Donacije:
Brodarski institut ne koristi niti planira koristiti donacijska sredstva u svom poslovanju.
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama osnovane Zakonom o vodama („Narodne novine“ br. 107/95, 150/05, 153/09 i 130/11 i 14/14) koji je njihov osnivački akt. Osnovane su radi trajnog i nesmetanog obavljanja javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima.
Temeljni kapital: 9.222.484.839,66 kn
Uprava:
Mr.sc. Ivica Plišić, Generalni direktor
Upravno vijeće:
Tihomir Jakovina
Venko Ćurlin
prof.dr.sc. Roberto Lujić
mr.sc. Milan Stojanović
Predrag Štromar
Boris Šuvak
Zoran Čavlović
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
840
891
plan nije donesen
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
2.250.037
2.625.795
3.428.453
131
Ukupni rashodi
2.240.772
2.625.795
3.428.453
131
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
9.265
0
0
* podaci u 000 kn
U provedbi vlastite misije i ostvarenju vlastite vizije Hrvatske vode će nadalje i u 2016. godini:
kontinuirano podizati i tražiti kvalitetu;
približiti svoje poslovanje korisnicima voda, dionicima voda, zainteresiranoj javnosti i ukupnoj javnosti;
nastaviti ostvarivati uravnoteženo, pravilno, svrhovito, učinkovito, ekonomično i transparentno financijsko poslovanje koje se prvenstveno temelji na izvornim i autonomnim prihodima iz vodnih naknada, poštivajući njihovu namjenu i namjenu proračunskih sredstava, provodeći propisane zabrane i ograničenja zaduživanja i poštivajući opseg ugovaranja u granicama važećega financijskoga plana i plana upravljanja vodama;
povećati učinkovitost kroz svrhovito unutarnje ustrojstvo, upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, uključujući i stalno stručno usavršavanje, pravilnu i pravičnu preraspodjelu radnih poslova i zadataka, vodeći računa o načelu supsidijarnosti;
unaprjeđivati ukupno poslovanje kroz uvođenje suvremenih informatičkih rješenja, te kroz unaprjeđenje poslovnih procesa.
Svoje financijske planove Hrvatske vode izrađuju u konsolidaciji sa Državnim proračunom sukladno odredbama Zakona o proračunu („Narodne novine“ 87/08, 136/12, 15/15), te na iste svoju suglasnost daje Sabor Republike Hrvatske.
Projekcija za 2016. godinu, sačinjena je na temelju procjene realizacije izvornih prihoda – vodnih naknada, odobrenih kapitalnih transfera iz Državnog proračuna sa razdjela Ministarstva poljoprivrede, te mogućih ostalih prihoda i zaduživanja za investicijske aktivnosti.
Izvorni prihodi planirani su s povećanjem od 7% u odnosu na 2015. godinu prvenstveno planiranim povećanjem naplate vodnog doprinosaradi povećanog broja predmeta legalizacije bespravno izgrađenih građevina. Također, u 2016. godini se očekuje porast prihoda iz Državnog proračuna za projekte financirane bespovratnim sredstvima iz EU fondova, te se temeljem toga planira i srazmjerno povećanje rashodovne strane za investicijske aktivnosti financirane tim sredstvima.
Očekivani planirani prihodi
Iznos u 2016. godini
Izvorni prihodi - vodne naknada
2.085.000
Prihodi iz Državnog proračuna i EU sredstva
1.133.979
Ostali prihodi (JLS, javni isporučitelji vodnih usluga, darovnice, sufinanciranja, refundacije sekundarnih dužnika za otplate kredita i dr.)
209.474
UKUPNO
3.428.453
* podaci u 000 kn
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske od 22.04.2015. godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava agencija, zavoda fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima započet je postupak pripajanja Agencije za vodne putove Hrvatskim vodama. Postupak će biti završen prema rokovima predviđenim u predmetnoj odluci.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
U 2016. godini planira se provedba investicijskih aktivnosti i obim investicijskih programa u ukupnom iznosu od 2.183,903 mil.kn što je više za 33% nego 2015. godine prvenstveno radi povećanog intenziteta u provedi projekata financiranih bespovratnim sredstvima iz EU fondova.
Kroz investicijski program u 2016. godini planira se slijedeće:
Investicijske aktivnosti
Iznos u 2016. godini
Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu (zemljište, inform. Oprema, posl. Objekti, laboratorij)
51.199
Kapitalni rashodi i transferi u području zaštite od štetnog djelovanja voda i navodnjavanja (Gradnja regulacijsko-zaštinih vodnih građevina i građevina osnovne melioracijske odvodnje)
230.000
Ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe (Ulaganja u gradnju komunalmnih građevina za javnu vodoopskrbu)
80.000
Ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zagađenja (Ukupno IBRD,HVP - jadran) (Ulaganja u gradnju komunalnih građevina za javnu odvodnju)
80.000
Projekt Jadran
52.000
Projekti navodnjavanja (Ulaganja u gradnju građevina za navodnjavanje)
96.000
IPA projekti i projekti iz EU fondova
1.279.000
Švicarsko -hrvatski program suradnje
7.704
Projekti EIB CEB
308.000
UKUPNO
2.183.903
* podaci u 000 kn
Izvori financiranja investicijskih aktivnosti u 2016. godini su vodne naknade, krediti IBRD, EIB-a/CEB-a, EU pomoći, sredstva Državnog proračuna i JLS/javni isporučitelji vodnih usluga.
Realizacija planiranog investicijskog programa odnosi se na:
-ulaganja u objekte zaštite od štetnog djelovanja voda – 230,000 mil.kn (građevine za obranu od poplava; nasipi, retencije, akumulacije, obaloutvrde, brane, ustave). Financiranje će biti provedeno iz izvornih sredstava i sredstvima kredita CEB u iznosu od 102,000 mil.kn.
-ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe – 80,000 mil.kn (izgradnja glavnih i magistralnih cjevovoda, zdenaca, crpnih stanica, vodospremnika, vodoopskrbnih sustava, vodocrpilišta, priprema projekata i dr. na različitim vodoopskrbnim zonama). Financiranje će biti provedeno iz izvornih sredstava.
-ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zagađenja – 80,000 mil.kn (izgradnja kolektora, sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, izgradnja fekalne kanalizacije, sabirnih kanala, uređaja za pročišćavanje, priprema projekata i dr. na područjima aglomeracija). Financiranje će biti provedeno iz izvornih sredstava.
-ulaganja u Projekt Jadran II faza – 52,000 mil.kn (program zaštite priobalja od onečišćenja kroz 21 projekt duž Jadranske obale). Financiranje se provodi sredstvima Zajma IBRD-a, državnog proračuna i izvornim sredstvima, te sredstvima investitora (javnih isporučitelja vodnih usluga).
-ulaganja u projekte navodnjavanja – 96,000 mil.kn (izgradnja sustava navodnjavanja i priprema projekata sa županijama). Financiranje će se provoditi sredstvima državnog proračuna i sredstvima JLS-a.
-ulaganja u IPA i ostale EU projekte – 1.279,000 mil.kn (projekti sa međunarodnim sastavnicama sa povlačenjem sredstava EU za poboljšanje vodnogospodarske infrastrukture). Financiranje će se provoditi sredstvima EU 864,665 mil.kn, izvornim sredstvima 164,493 mil.kn, sredstvima državnog proračuna 127,231 mil.kn, te sredstvima JLS-a i investitora (javni isporučitelji vodnih usluga) 122,611 mil.kn.
-ulaganja u projekte vodnokomunalne infrastrukture – 308,000 mil.kn (projekti sa međunarodnim sastavnicama, financiranje iz kredita EIB-a i CEB-a, izgradnja sustava odvodnje sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, te izgradnja vodoopskrbnih sustava).
-ostala ulaganja – 58,903 mil.kn (Švicarsko-hrvatski program suradnje, zemljište za investicijska ulaganja, informatizacija, nabava opreme za obranu od poplava, laboratorij i dr.) Sredstva su osigurana u vlastitim izvorima, te za projekt Švicarsko-hrvatskog programa švicarskim doprinosom (85%), vlastitim sredstvima 5% i sredstvima javnog isporučitelja vodnih usluga 10%.
Obzirom da se u 2016. godini, kao i u budućnosti, stavlja naglasak na povećano povlačenje sredstava iz EU fondova i da HV najveći dio investicijskih aktivnosti planiraju realizirati baš iz sredstava EU fondova, u nastavku se daje kratak opis istih:
Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, 78/12, 143/13 i 157/13) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, 97/12) određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja strukturnih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 („Narodne novine“ 92/14) te pripadajućom Uredbom o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištena europskog socijalnog fonda, europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ koja je u postupku donošenja Hrvatske vode određene su za Posredničko tijelo razine 2 za pripadajuće prioritete kojima se osigurava okvir za sufinanciranje projekata sektora voda, projekata kojima se postiže usklađenost s Direktivom o pitkoj vodi, Direktivom o komunalnim otpadnim vodama, Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o poplavama i ostalim sektorskim direktivama.
Prethodno navedenim pravnim okvirom Posredničko tijelo razine 2 obavlja funkcije koje im je prenijelo Upravljačko tijelo i te funkcije ukratko, uključuju: osiguranje financijskih sredstava EU i nacionalnog dijela kroz Plan upravljanja vodama, provjeru da li su troškovi stvarno nastali na projektima i da li udovoljavaju europskim pravilima i nacionalnim pravilima tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta, sudjeluje s Posredničkim tijelom razine 1 u odabiru projekata, pripremi ugovora o sufinanciranju odabranih projekata, provjerava nastale troškove na projektima (provjere na licu mjesta), provjerava eventualne nepravilnosti na provedbi projekata i izvještavanje o istima ostalim odgovornim tijelima, praćenje napretka projekata i izvještavanje o napretku ostalim tijelima.
Europska komisija dala je 10. travnja 2014. godine pozitivnu ocjenu za sustav upravljanja i kontrole Operativnog programa „Zaštita okoliša“, kojega su Hrvatske vode sastavni dio, odnosno dobivena je „akreditacija“ za obavljanje naprijed navedenih poslova.
Udio europskih bespovratnih sredstava za projekte koji će se sufinancirati u okviru navedenih Operativnih programa iznosi cca 60% ukupne vrijednosti investicije, udio se izračunava za svaki projekt pojedinačno temeljem određene metodologije.
U tijeku je postupak akreditacije za sustav upravljanja i kontrole Operativnog programa „Kohezija i Konkurentnost“ za proračunsko razdoblje 2014-2020, u kojem Hrvatske vode zadržavaju ulogu Posredničkog tijela razine 2 za tematske cjeline: 5.2 Poplave i 6.2. Vodnokomunalni projekti.
ZAVRŠETAK PROVEDBE “IPA” PROJEKATA
Prva skupina ulaganja, predstavlja nastavak/završetak aktivnosti na provedbi projekata koji su započeli kao „IPA“ projekti. Planirani iznos ulaganja za ove projekte u 2016. godini je 85 milijuna kuna, a odnosi se na projekte Drniš, Knin i Sisak.
EU PROJEKTI PRORAČUNSKO RAZDOBLJE 2007-2013
Za proračunsko razdoblje Operativnog programa Zaštite okoliša 2007-2013. planira se provedba 9 projekata: Poreč, Osijek, Vukovar, Čakovec, Županja, Vodice, Nova Gradiška, Virovitica i RVS Osijek, projekt tzv. „Malih intervencija“ (manji radovi na više aglomeracija) kao i priprema studijsko-projektne dokumentacije za EU fondove za proračunsko razdoblje 2014-2020. Planirani iznos ulaganja za ove projekte u 2016. godini je 827 milijuna kuna.
PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA EU FONDOVE 2014-2020
Stavka je predviđena za kontinuirano pripremu projektne dokumentacije za apliciranje novih projekata za EU fondove. Planira se 80 milijuna kuna u 2016 godini.
PROJEKT „MALE INTERVENCIJE“
Svrha projekta je provedba investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove javnog vodoopskrbnog/kanalizacijskog sustava u cilju doprinosa za postizanje cjelovitog rješenja aglomeracija sukladno Planu provedbe vodnokomunalnih direktiva i postizanju usklađenosti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktivom o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju.
Pozvano je ukupno 164 unaprijed odabrana prijavitelja koji na području identificiranih aglomeracija većih od 2000 ES i na vodoopskrbnim područjima definiranima u Planu provedbe vodnokomunalnih direktiva obavljaju djelatnost javnog isporučitelja vodnih usluga.
Sredstva planirana u 2016. godini iznose 90 milijuna kuna.
EU PROJEKTI PRORAČUNSKO RAZDOBLJE 2014-2020 – OP Konkurentnost i kohezija
Za proračunsko razdoblje Operativnog programa Zaštite okoliša 2014-2020 planira se početak provedbe 14 vodnokomunalnih projekata: Petrinja, Rovinj, Krk, Đakovo, Varaždin, Jastrebarsko, Split, Umag, Lipik-Pakrac, Novalja, Valpovo-Belišće, Betina-Murter, Pleternica i Pitomača; kao i početak provedbe projekata po tematskoj cjelini 5.2 Poplave. Planirani iznos ulaganja za ove projekte u 2016. godini je 307 milijuna kuna.
PRIPREMA I PROVEDBA EU VODNOKOMUNALNIH PROJEKATA 2014-2020
U 2016. godini planira se:
1.nastavak sufinanciranja studijsko projektne dokumentacije iz prethodnih godina za projekte koji će se sufinancirati EU sredstvima
2.novelacija, izmjena i izrada nove projektne dokumentacije zbog novog OP 2014-2020 ili novih zakonskih obveza
3.izrada nove studijsko projektne dokumentacije za projekte koji će se sufinancirati EU sredstvima
4.izrada tender dokumentacije za pripremu provedbe projekata
5.pružanje tehničke pomoći pri provedbi EU projekata
6.izrada revizija, stručnih mišljenja na studijsko projektnu dokumentaciju, elaborata za imovinsko pravna pitanja,…
PRIPREMA I PROVEDBA EU PROJEKATA ZAŠTITE OD POPLAVA 2014-2020
Projekti zaštite od poplava će se sufinancirati iz strukturnih fondova EU kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“ (OPKK), u sklopu prioritetne osi 5: Klimatske promjene i upravljanje rizicima, investicijskog prioriteta 5b: Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama, specifičnog cilja 5b1: Jačanje sustava upravljanja katastrofama.
U 2016. godini planira se ukupna realizacija od 40.000.000 kn na pripremi i provedbi projekata zaštite od poplava koji će se sufinancirati iz strukturnih fondova EU kroz OPKK, od čega je 85% (34.000.000 kn) sufinanciranje EU, a 15% (6.000.000 kn ) sufinanciranje RH odnosno Hrvatskih voda.
Projekti koji se pripremaju i čija će provedba započeti u 2016. godini mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:
1.Projekti kojima će se provesti ključne negrađevinske mjere planiranja, te preventivne i pripremne mjere navedene u OPKK
2.Projekti kojima će se povećati sigurnost postojeće infrastrukture za obranu od poplava, konkretno projekti kojima će se kroz provedbu mjera dogradnje drenažnih sustava, balastnih bermi i pristupnih putova povećati sigurnost postojećih nasipa u uvjetima pojave razina velikih voda koje prelaze razine na koje su sustavi projektirani i izvedeni
3.Projekti kojima će se na razini riječnih podslivova provesti optimalne građevinske mjere za preventivno upravljanje rizicima od poplava (u kombinaciji s mjerama za prirodno zadržavanje vode i drugim negrađevinskim mjerama).
Planirana zaduženost:
Važno je naglasiti da se u Hrvatskim vodama zaduživanje provodi isključivo i jedino u svrhu financiranja investicijskih aktivnosti, pretežito programa vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, solidarno za projekte na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Zaduživanje se provodi uz suglasnost Vlade RH. Najznačajniji kreditori su Svjetska banka, HBOR, EIB/CEB i Erste&Steiermarkische banka. Krediti su dugoročni, s rokovima otplate od 6 do 15 godina, sa prosječnim troškom financiranja od 3%.
U 2016. godini planirano zaduživanje iznosi 425,000 mil.kn i zapravo je nastavak korištenja kredita započetih u 2013. godini ili ranije. Tako je planirano zaduživanje iz Zajma Svjetske banke za Projekt Jadran II u iznosu od 15,000 mil.kn (nastavak projekta iz 2010. godine), a najveći iznos zaduženja planira se temeljem međunarodnih ugovora s financijskim institucijama EIB-om i CEB-om u iznosu od 308,00 mil.kn za financiranje vodnokomunalne infrastrukture. Također je predviđeno i novo zaduživanje kod CEB-a u iznosu od 102,000 mil.kn za program obrane od poplava.
Planirane subvencije i donacije u 2016. Godini:
Hrvatske vode ne dodjeljuju donacije, odnosno subvencije u „klasičnom“ smislu, iako bi se zbog sastavljanja dva financijska izvještaja po različitim nomenklaturama (proračunsko i neprofitno) moglo zaključiti da daju, obzirom da se evidentiraju na zakonom propisanim kontima: kto donacije, kto pomoći itd.
Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama su osnovane Zakonom o vodama, kao pravna osoba „sui generis“, na koju se podredno primjenjuju odredbe koje vrijede za ustanove. U stvarnosti to znači da se računovodstvo Hrvatskih voda vodi prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine, broj 10/2008, 7/2009, 158/2013, 1/2014 i 44/14). Istovremeno, Hrvatske vode kao izvanproračunski korisnik državnog proračuna obveznik su podnošenja financijskog izvještaja u skladu s odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu („Narodne novine, broj 32/11).
Hrvatske vode temeljem odredaba članak 22.-37. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva („Narodne novine“, broj 153/09, 90/11 i 56/13 ) prikupljaju vodne naknade od kojih – naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda predstavljaju namjenske naknade kojima Hrvatske vode sufinanciraju programe korištenja i zaštite voda, čiji su investitori isporučitelji vodnih usluga (trgovačka društva vodovodi i kanalizacije) i koji rashodi se evidentiraju na kontima tumačenjem čijih naziva se može izvesti pogrešan zaključak o svrsi sredstava koji se računovodstveno na njima prikazuju.
Konkretno, u stvarnosti se, sa svakim pojedinim isporučiteljom vodne usluge (vodovodom i kanalizacijom – investitorom) sklapa godišnji ugovor o sufinanciranju radova na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak Zelinska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska
OIB: 26702280390
www.hbor.hr
Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od političkih i komercijalnih rizika, izdavanjem garancija te poslovnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove između poduzetničkih ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Temeljni kapital: Temeljni kapital utvrđen je Zakonom u visini od 7 milijardi kuna čiju dinamiku uplate iz Državnog proračuna određuje Vlada Republike Hrvatske.
Uprava:
Dušan Tomašević, predsjednik Uprave
Martina Jus, članica Uprave
Goran Filipić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Mr.sc. Boris Lalovac, ministar financija, predsjednik NO
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, zamjenik predsjednika NO
Prof.dr.sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede
Darko Lorencin, ministar turizma
Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta
Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore
Dragica Zgrebec, potpredsjednica Hrvatskog sabora
Mr.sc. Srđan Gjurković, saborski zastupnik
Ivan Šuker, saborski zastupnik
Vlasnička struktura:
Osnivač i 100%-tni vlasnik HBOR-a je Republika Hrvatska.
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
Tijelo koje upravlja Agencijom je Uprava koju čine:
-ministar financija, koji je po položaju predsjednik Uprave,
-predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, član Uprave,
-predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, član Uprave.
Agencija nema Nadzorni odbor.
Sukladno odredbama članka 1. stavka 2. Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (N.N. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12), Agencija je specijalizirana financijska institucija, koja osigurava depozite u kreditnim institucijama te je provodila postupak sanacije banaka do prestanka važenja Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka (N.N. 52/00). Osnovana je temeljem posebnog Zakona koju je donio Hrvatski sabor i kao takva je upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu.
Agencija nije osnovana kao agencija Vlade Republike Hrvatske niti je trgovačko društvo.
Obavljanjem djelatnosti za koje je osnovana Agencija upravlja imovinom Fonda osiguranja depozita i imovinom preuzetom u postupku sanacije i privatizacije banaka. Početkom 2015. godine donesen je Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava kojim je Agencija postala jedno od sanacijskih tijela i to tijelo koje samostalno donosi odluku o sanaciji institucije, provodi u praksi postupak sanacije institucije te upravlja sanacijskim fondom.
Obzirom da je Agencija neprofitna institucijana kraju poslovne godine ne utvrđujedobit ili gubitak već višak ili manjak prihoda nad rashodima
Plan prihoda i rashoda Agencije za 2016. godinu je u izradi.
Agencija ne koristi sredstva državnog proračuna pa tako ni subvencije niti državna jamstva. Također, Agencija nema dospjelih neplaćenih obveza, sve svoje obveze Agencija izvršava u skladu s rokovima plaćanja.
Dana 31.12.2014. godine Agencija je imala 20 zaposlenih radnika. Isti broj radnika ima i danas. Obzirom na novu ulogu koju je dobila temeljem Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Agencija će provesti proces restrukturiranja te prilagoditi broj radnika novoj organizacijskoj strukturi.
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Trg Nikole Šubica Zrinskog 10/III, 10 000 ZAGREB
OIB: 50608088890
www.handa.hr
HANDA je osnovana Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata kao Središnje tijelo u Republici Hrvatskoj za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata koje je jedino obvezno i ovlašteno formirati, održavati i prodavati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata.
Od 01. siječnja 2013. godine HANDA je uvrštena u korisnike državnog proračuna te se sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga HANĐA-e u potpunosti osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Uprava:
Radom HANDA-e upravlja Upravno vijeće od pet članova koje imenuje Vlada RH na prijedlog Ministarstva gospodarstva. Upravno vijeće čine po jedan predstavnik Ministarstva gospodarstva i ministartsva nadležnog za financije te tri neovisna stručnjaka.
Vlasnička struktura:
HANDA je javna ustavona čiji osnivač je Republika Hrvatska
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
7
7
9
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.292.988
436.324
383.936
88
Ukupni rashodi
1.303.976
488.966
384.791
79
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-
-
-
* podaci u 000 kn
Napomena: HANDA je proračunski korisnik i nije obveznik porezna na dobitte ne ostvaruje dobit/gubitak
Glavni ciljevi u 2016. Godini:
Nastavno na energetsku politiku Europske unije i prihvaćene energetske direktive. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata te postojanje HANDA-e, vizija je sigurna i pouzdana opskrba naftom i naftnim derivatima tržišta Republike Hrvatske u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države uslijed izvanrednih poremećaja opskrbe.
Misija HANDA-e je, sukladno odredbama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, formirati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata u propisanoj količini i strukturi te iste skiadištiti i njima upravljati.
Cilj HANDA-e je formiranje, skladištenje i upravljanje obveznim zalihama nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske u količini i strukturi određenoj važećim propisima (90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno 0 tome koja je količina veća) čime se osigurava sigurna i pouzdana opskrba tržišta Republike Hrvatske u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države uslijed izvanrednih poremećaja opskrbe.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Planirane investicije u 2016. godini predstavljaju Zakonom 0 tržištu nafte i naftnih derivata namjensko trošenje sredstava a odnositi će se na:
-kupnju nafte i naftnih derivata radi formiranja i održavanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata u količini, strukturi i rokovima utvrđenim važećim propisima, sukladno odluci 0 količini i strukturi obveznih zaliha nafte i naftnih derivata
-podmirenje troškova osiguranja, skladištenja i zanavljanja obveznih zaliha
-podmirenje troškova kontrole količine i kvalitete obveznih zaliha
-podmirenje pratećih troškova u vezi sa stvaranjem preduvjeta za prihvat i skladištenje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, kao i osiguranja dugoročno potrebnih skladišnih kapaciteta te upravljanje njima
HANDA je korisnik državnog proračuna Republike Hrvatske. Sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga HANDA-e osigurat će se u državnom proračunu.
Financijska agencija - Fina Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb
Financijska agencija (Fina) vodeća je hrvatska tvrtka na području financijskog posredovanja. Nacionalna pokrivenost, informatički sustav prokušan na najzahtjevnijim poslovima od nacionalne važnosti te visoka profesionalna razina stručnih timova omogućuju pripremu i provedbu različitih projekata, od jednostavnih financijskih transakcija do najsofisticiranijih poslova u elektroničkom poslovanju.
Uprava:
Anđelka Buneta, predsjednica Uprave
Ivna Šegon, članica Uprave
Željko Pavić, član Uprave
Zlatko Mičetić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Igor Rađenović, predsjednik Nadzornog odbora
Zrinka Vrhovski, članica Nadzornog odbora
Ana Dorić Škeva, članica Nadzornog odbora
Ivo Jelušić, član Nadzornog odbora
Revizorski odbor:
Ana Dorić Škeva, predsjednica Revizorskog odbora
Slavka Malenica, zamjenica predsjednice Revizorskog odbora
Ivana Matovina, članica Revizorskog odbora
TRGOVAČKA DRUŠTVA OD POSEBNOG INTERESA U KOJIMA REPUBLIKA HRVATSKA IMA VEĆINSKI UDIO:
Državne nekretnine d.o.o.
Dežmanova ulica 6, 10000 Zagreb
OIB: 79058504140
www.hr-nekretnine.hr
Djelokrug poslovanja:
Upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
-upravljanje i raspolaganje fondom stanova i poslovnih prostora od komercijalne djelatnosti te održavanje rezidencijalnih objekata i ostalih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom
-društvo je ovlašteno sklapati sve poslove u svezi sa svojim poslovanjem, kao i osnivati nova društva ili podružnice
Temeljni kapital: 20.000 kn
Uprava:
mr.sc. Katarina Čop Bajde - predsjednica uprave/ zastupa društvo pojedinačno i samostalno
Javor Marović - član Uprave/zastupa društvo zajedno s predsjednicom uprave
Nadzorni odbor:
Alen Čičak – predsjednik NO
Josip Tica – član, zamjenik predsjednika NO
Branko Vignjević - član
Skupština:
Mladen Pejnović – predsjednik
Društvo će biti detaljnije obrađeno u poglavlju 11.
Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta. Povezivanjem otoka s kopnom i održavanjem dužobalne linije na hrvatskoj strani Jadrana, Jadrolinija ostvaruje svoju osnovnu zadaću. Djelatnost Jadrolinije, prijevoz putnika i vozila, izrazito je sezonskog karaktera i pod velikim utjecajem turizma
Temeljni kapital: 209.054.147,81kn
Uprava:
Alan Klanac, Predsjednik Uprave
Miljenko Antić, Članica Uprave
Marko Čićin-Šain, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Pavao Komadina, predsjednik
Slavko Lončar, zamjenik predsjednika
Zoran Čumbelić, član
Grgo Dujmović, član
Ante Mađerić, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
1.689
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
840.792
834.002
859.022
103
Ukupni rashodi
832.615
819.350
852.796
104
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
8.178
14.653
6.227
42
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,01
1,02
1,01
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,02
0,03
0,03
100
* podaci u 000 kn
Planirane investicije u 2016. godini:
Investicije
Iznos u 2016. godini
Brod za međunarodnu plovidbu
152.000
Putnički brod
53.200
UKUPNO INVESTICIJE
205.200
* podaci u 000 kn
Izvori financiranja:
Kredit, rok otplate 10 godine za brod za međunarodnu plovidbu 106.400.000,00kn, te za putnički brod 37.240.000,00 kn;
Vlastito učešće za brod za međunarodnu plovidbu 45.600.000,00kn, te za putnički brod 15.960.000,00 kn;
Subvencije:
Iznosi subvencija planirani su temeljem projiciranih iznosa iz 2015 godine, a s obzirom da su koncesijski ugovori važeći do kraja 2016 godine, planirani prihodi po osnovi koncesijskih ugovora iznose 255.830.901,12kn.
Društvo se bavi uslužnom djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
Temeljni kapital: 81.400.000,00 kn
Uprava:
Svemir Radmilo, član Uprave
Nadzorni odbor:
Valerio Drandić, predsjednik Nadzornog odbora
Renata Blažević, zamjenica
Robert Zenzerović, član
Davor Ravnić, član
Damir Prhat, član
Elio Štifanić, član
Dajana Bubola, članica
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
123
117
117
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
51.230
53.722
53.722
100
Ukupni rashodi
51.125
52.916
52.916
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
104
807
807
100
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,00
1,02
1,02
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
12,17%
16,32%
16,32%
100
* podaci u 000 kn
U 2016.g. se ne očekuje značajnija promjena strukture putnika u odnosu na procjenu realizacije 2015.g.
U 2015.g. u odnosu na prijašnje razdoblje promijenio se udio u prometu po pojedinim zrakoplovnim kompanijama, promijenio se udio u prometu po pojedinim zemljama odredišta, promijenio se udio u prometu po pojedinim regijama odredišta kao i promijenio se udio u prometu po pojedinim odredištima.
U ovom je trenutku teško govoriti o detaljnoj prognozi prometa putnika u narednom razdoblju. Pregovori sa postojećim i novim kompanijama su u tijeku, ali prema dosadašnjoj realizaciji prometa u 2015.g., očekivanom trendu uvođenja novih letova i linija, tijekom 2016.g. ne očekuje se povećanje, ali ni smanjenje prometa putnika, već bi promet trebao ostati na razini projekcije prometa u 2015.g. (cca 385.000 putnika).
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Društvo nije u fazi restrukturiranja.
Planirane investicije:
Još nije definirano koje će se investicije u opremu i radove planirati u 2016 godini
Planirana zaduženost:
Društvo se ne namjerava dodatno zaduživati u 2016. godini.
U 2016. Završava otplata dugoročnog kredita podignutog 2009. za kupnju opreme.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
1.Preobrazba Zračne luke Rijeka u zračnu luku dostupnu svim korisnicima zračnog prijevoza kroz H24 tijekom cijele godine uz konstantnu povezanost s ostalim vidovima transporta i mrežom zračnih luka u svijetu. Osiguranje 24H otvorenosti i dostupnosti HEMS-u {Helicoprer Emergency Medical Service), hitnim letovima transplantacijskih timova KBC-a s područja PGŽ i okolnih županija.
2.Integriranje u međunarodni sustav zračnog prometa poštujući sva ograničenja s obzirom na specifikum međunarodnog graničnog prijelaza. Osiguranje uvjeta za provedbu Schengenskog sporazuma.
3.Integriranje u domaći sustav redovitog zračnog prometa kroz model PSO-a u volumenu od najmanje 1.000 letova godišnje. (Za sve zračne luke u RH planirani volumen je 5786 letova godišnje kroz sustav PSO-a.)
4.Integriranje kao jedan od nosioca razvoja u prometni pravac PGŽ-a.
5.Osiguranje pozicije za razvoj Zračne luke Rijeka kroz integriranje u prostome planove i strateške programe na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini.
6.Osiguranje kontinuiranog održavanja i razvoja infrastrukture, opreme i znanja u cilju osiguravanja rigoroznih minimuma kvalitete funkcioniranja istih ispred Hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo i Europske agencije za sigurnost zračnog prometa.
7.Osiguranje kontinuiranog rasta prometa (povećanje broja zračnih prijevoznika, povećanje broja destinacija. povećanje broja rotacija), i održivog razvoja Zračne luke poštujući utjecaj iste na okoliš.
S. Vođenje poslovanja tvrtke pažnjom dobrog gospodarstvenika za sigurno, učinkovito i redovito opsluživanje korisnika.
9. Racionalizacija poslovanja Društva kroz kadrovsku reorganizaciju i prekvalifikaciju, dodatne edukacije i osposobljavanje za rad na više radnih mjesta iste složenosti poslova.
10.Stvaranje uvjeta za veću učinkovitost i fleksibilnost radne snage dogovorom sa socijalnim partnerima.
Svi navedeni ciljevi ne mogu se realizirati u samo jednoj godim te se mjere i aktivnosti za njihovu realizaciju planiraju provoditi u srednjoročnom razdoblju.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
U mandatu nove uprave vrši se promjena strukture zaposlenih vezano za dob i obrazovanje, bitno je ubrzan rad na zatvaranju nalaza Hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo zbog odstupanja od domaćih i europskih standarda. Sve aktivnosti usmjerene su na smanjenje rashoda ulaganjem u infrastrukturu i povećanje prihoda kroz izmjenu politike cijena i povećanje broja destinacija. U 2015. godim s 12 mladih visoko obrazovanih kadrova sklopljeni su ugovori o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa te se ista praksa, s ciljem promjene strukture zaposlenih, planira i u narednim godinama.
Planirane investicije u 2016. godini:
Vrsta ulaganja
Procijenjena vrijednost (Iznos u kn bez PDV-a)
Uređivanje osnovne staze USS-e i RESA-e - Faza 2
2.000
Izgradnja ramena na USS-i - Faza 1
3.500
Postavljanje automatske MET stanice
2.000
Rekonstrukcij a sanitarija
500
Sustav vatro dojave - Faza 2
300
Sustav antipanik rasvjete - Faza 2
300
Obnova fasade i stolarije (S00.000.00 kn udio Zračne luke Rijeka, a ostalo FZOEU)
2.400
Snifer
500
Rekonstrukcij a internog sustava odvodnje otpadnih voda - Faza 1
300
UKUPNO INVESTICIJE
11.800
* podaci u 000 kn
Planirani izvori sredstava:
Kapitalne pomoći iz Državnog proračuna RH za osiguranje sigurnosno prometnih standarda u zračnim lukama RH - za otklanjanje nalaza HACZ i financiranje implementacija novih EU direktiva iz područja zaštite zračnog prometa: kapitalne pomoći iz Proračuna PGZ; vlastita sredstva; sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti; sredstva iz EU fondova.
Planirana zaduženost:
Dana 30.04.2014. godine sklopljen je Ugovor o dugoročnom kreditu s Croatia bankom u iznosu od 3.950.000.00 kn na rok otplate od 4 godine, s rokom dospijeća 31.05.2018. godine.
U 2015. godim sklopljeni su ugovori o financijskom leasingu za 3 kombi vozila na razdoblje od 5 godina, u ukupnom iznosu od 534.150.00 kn.
Državna jamstva:
U 2016. godini ne planiraju se državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Planira se profitabilno poslovanje bez subvencija.
Donacije:
Planiraju se donacije u manjim iznosima sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama.
Osnovna djelatnost Zračne luke Zadar d.o.o. je uslužna djelatnost u vezi sa zračnim prijevozom, odnosno prihvat i otprema zrakoplova i putnika.
Temeljni kapital: 106.820.000,00 kn
Uprava:
Irena Ćosić
Nadzorni odbor:
Nediljko Pavlović, predsjednik Nadzornog odbora
Nada Brekalo, zamjenica
Jure Buljat, član
Mario Pešut, član
Jelena Tot Škrbić, članica
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
144
144
144
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
52.783
52.231
53.000
101
Ukupni rashodi
49.158
50.754
51.000
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
3.625
1.477
2.000
135
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,07
1,03
1,04
101
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,06
0,03
0,04
133
* podaci u 000 kn
Temeljem preliminarno planiranog povećanja fizičkog obujma prometa zrakoplova za 1% u odnosu na 2015. godinu i preliminarno planiranog povećanja fizičkog obujma prometa putnika za 1% u odnosu na 2015. godinu , preliminarno planirani ukupni prihodi iznose 53.000.000 kn.
Planirani ukupni prihodi u iznosu od 53.000.000 kn veći su za 1% od planiranih u 2015. (52.231.000 kn ).
Preliminarno planirani ukupni rashodi u iznosu od 51.000.000 kn na razini su planiranih u 2015. godini ( 50.754.000 kn ).
Na temelju preliminarnog plana prihoda i rashoda proizašla je dobit prije oporezivanja u iznosu od 2.000.000 kn .
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Društvo ne planira restrukturiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Zračna luka Zadar iz godine u godinu ulaže u svoje kapacitete kako bi ih podigla na višu razinu, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu, jer bez pravodobne pripreme i ulaganja ne može biti pripravna na povećanje fizičkog obujma prometa, koje treba utjecati na povećanje dobiti odnosno ostvarenje što boljeg financijskog rezultata.
Zračna luka Zadar d.o.o. će i u 2016. godini nastaviti sa razvojnim projektima ulaganja u infrastrukturu i opremu, kako bi kvalitetu pružanja usluga podigla na što veći nivo i zadovoljila sve propisane sigurnosne standarde.
Planirano investicijsko ulaganje u 2016. godini iznosi cca. 17.000.000 kn (sanacija USS-a = 10.000.000 kn , dogradnja putničke zgrade-jug = 7.000.000 kn), što će biti financirano najvećim dijelom iz vlastitih sredstava, te će jedan dio možda biti financiran sredstvima Državnog proračuna RH.
Planirana zaduženost:
Društvo se ne planira zaduživati kod banaka i financijskih institucija.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Zračna luka Zadar d.o.o. ne prima subvencije, nego kapitalne prijenose iz Državnog proračuna RH.
Donacije:
Zračna luka Zadar d.o.o. daje kontinuiranu mjesečnu donaciju u iznosu od 2.000,00 kn , a svrha donacije je pomoć za liječenje socijalno ugrožene osobe. Prethodno navedena mjesečna donacija planirana je i za 2016.godinu.
Temeljne djelatnosti su uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom, odnosno prihvata i otpreme zrakoplova i putnika te djelatnosti trgovine i ugostiteljstva.
Temeljni kapital: 385.300,00kn
Uprava:
Lukša Novak, član Uprave
Nadzorni odbor:
Matko Kuzmanić, predsjednik Nadzornog odbora
Dalibor Obradović, zamjenik
Ferdo Kurtović, član
Marin Šalov, član
Marko Parčina, član
Zoran Maršić, član
Mihovil Biočić, član
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
399
402
403
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
245.534
261.000
268.416
103
Ukupni rashodi
181.216
208.500
216.201
104
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
64.318
52.500
52.215
99
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,35
1,25
1,24
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,25
0,25
0,20
80
* podaci u 000 kn
Glavni ciljevi za 2016.godinu
Strateški ciljevi Zračne luke Split usmjereni su realizaciji sljedećeg:
- rekonstrukcija i nadogradnja putničkog terminala
- rast fizičkog prometa putnika
- nastavak obnove opreme koja je neophodna za sigurno i kvalitetno opsluživanje zrakoplova te podizanje kvalitete aerodromskih sadržaja koje koriste putnici i zračni prijevoznici
Kako bi se zatvorila financijska konstrukcija investicije rekonstrukcije i nadogradnje putničkog terminala planirano je zaduženje u 2015.godini u iznosu od cca 300.000.000 kn. Trenutno se projekt nalazi u fazi ishođenja građevinske dozvole, a početak realizacije projekta planira se nakon turističke sezone 2015.godine. Realizacija navedene investicije neophodna je zbog rasta prometa putnika (prosječno 10% u zadnje tri godine) i usklađivanja aerodromske infrastrukture u svrhu udovoljavavanja kriterijima i standardima Schengenskog režima kretanja putnika. Realizacija planiranih kapitalnih ulaganja u 2016.g. uvelike ovise o brzini dobivanja potrebnih dozvola i provedbi postupaka javne nabave.
Plan restrukturiranja u 2016. godini:
Zračna luka Split nije u postupku restrukturiranja
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Oprema 5.400.000kn
Infrastrukturni objekti (rekonstrukcija i nadogradnja putničkog terminala) 96.974.000kn
Informatika 2.250.000kn
Projekti 1.000.000kn
Ukupno investicije 105.624.000
Plan investicija nije konačan jer realizacija i dinamika ostvarenja planiranih investicija uvelike ovisi o početku realizacije investicije nadogradnje i rekonstrukcije putničkog terminala u vrijednosti cca 455.000.000 kn, koja će se financirati kako slijedi:
- 50.000.000 kn - već kupljeno zemljište
- 105.000.000 kn - akumulirana sredstva
- 300.000.000 kn - kredit banke
Planirana zaduženost:
Planirana zaduženost u 2016.g. odnosi se na zaduženje u iznosu od cca 300.000.000 kn koje
bi se trebalo realizirati u 2015.g.
Državna jamstva:
Zračna luka Split nije korisnik subvencija i donacija te nema izdanih državnih jamstava, niti ih planira koristiti u 2016.g.
Pružanje sigurnog i redovitog prometa ljudi i roba zračnim putem u skladu s međunarodnim standardima.
Temeljni kapital: 415.050.000,00 kn
Uprava:
Roko Tolić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Božidar Memed, predsjednik Nadzornog odbora
Romana Palčić, član
Luka Klaić, član
Vilma Kosović, članica
Ivica Martić, član
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
359
362
365
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
235.633
238.800
248.300
104
Ukupni rashodi
192.599
197.000
204.800
104
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
43.034
41.800
43.500
104
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,22
1,21
1,21
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
18,62
17,35
17,88
103
* podaci u 000 kn
Sukladno trenutnim najavama avioprijevoznika za 2016. godinu, očekuje se porast prometa putnika u iznosu od 3-4%. Slijedom navedenoga, Društvo u 2016. godini planira porast ukupnih prihoda od 4% te analogno tome i porast ukupnih troškova.
Tijekom rujna 2015., Društvo će imati znatno realniju sliku budućih najava prometa i naturalnih pokazatelja te će shodno tome provesti i revidiranje poslovnog plana.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Društvo nije provodilo planove restrukturiranja tijekom 2015. Važno je istaknuti da je Društvo u procesu izrade nove sistematizacije radnih mjesta s ciljem optimiziranja poslovanja i definiranja potrebitih broja izvršitelja za svako radno mjesto. Sistematizacijom se očekuje daljnja racionalizacija troškova osoblja i efikasnosti poslovanja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija - vrsta imovine
Iznos u 2016. godini
Nematerijalna imovina
42.765.634
Zemljište
Rekontrukcija "runway" (uzletno-sletne staze)
156.266.550
Rekontrukcija "taxiway" (rulne staze)
77.220.745
Rekontrukcija "apron" (stajanke)
49.524.769
Safety zone oko uzletno sletne i rulne staze
42.296.552
terminal C
253.652.144
Sustav odvodnje i otpada
18.417.620
Pristupne ceste i parking garaža
13.331.403
Ostali građevinski radovi
89.917.878
Građevinski objekti (terminal, pista)
700.627.660
Oprema
61.200.000
UKUPNO
804.593.294
Planirana zaduženost:
Društvo je izradilo i provelo analize budućeg poslovanja i kretanja novčanih tijekova s ciljem osiguravanja dovoljne likvidnosti za realizaciju projekta. Kao rezultat analize koja je bila sastavni dio dokumentacije za prijavu projekta, predloženi izvori financiranja projekta se odnose na sredstva iz strukturnih fondova (145 milijuna EUR), vlastita sredstva Društva (45 milijuna EUR) te pozajmice (30 milijuna EUR).
Planirane subvencije u 2016. godini:
Društvo ne prima subvencije iz državnog proračuna.
Donacije:
Društvo je planiralo ukupne donacije u 2016. u istom iznosu od 1,3 milijuna kuna kao i prethodne 2015. godine. Na svojim internet stranicama Društvo je objavilo Proceduru za davanje sponzorstva i donacija.
ZRAČNA LUKA ZAGREB d.o.o.
Ulica Rudolfa Fizira 1, 10410 Velika Gorica
OIB:60482636839
www.zlz-zagreb-airport.hr
Plan poslovanja Zračne Luke Zagreb d.o.o. za 2016. godinu izrađen je uvažavajući statusne promjene koje su nastale u 2013. godini, činjenicom da je izvršeno preuzimanje operativnog upravljanja nad Zračnom lukom Zagreb od strane Koncesionara, a temeljem Ugovora o koncesiji te na temelju iskustva o poslovanju u novim okolnostima nakon preuzimanja, u 2014. i 2015. Godini.
Temeljni kapital: 804.429.600,00 kn
Uprava (direktor):
Miroslav Drljača
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
5
5
5
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
62.445
10.608
8.700
82
Ukupni rashodi
45.003
15.526
14.010
90
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
17.442
-4.918
-5.310
108
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,40
0,68
0,62
91
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-13,92
-1,90
-1,15
61
* podaci u 000 kn
Opći upravljački (strateški) ciljevi
S obzirom na nove okolnosti nastale preuzimanjem operativnog upravljanja nad zračnom lukom Zagreb od strane Koncesionara i činjenice da ZLZ d.o.o. više ne pruža aerodromske usluge, pored vizije, misije i strategije, mijenjaju se i opći upravljački ciljevi. U 2016. godini, Opći upravljački ciljevi ZLZ d.o.o. biti će:
1.Praćenje realizacije Ugovora o koncesiji: u okviru pružanja stručne i tehničke pomoći Davatelju koncesije, temeljna je zadaća i cilj pratiti realizaciju Ugovora o koncesiji, u svrhu zaštite interesa Davatelja koncesije. Stoga su predložene i Izmjene i dopune Zakona o zračnim lukama, da bi se stvorio potreban institucionalni okvir. Izmjene i dopune Zakona o zračnim lukama usvojio je Sabor RH 3.7.2015., a stupile su na snagu 17.7.2015. godine.
2.Upravljanje imovinom: imovina koja nije predmet koncesije treba biti stavljena u funkciju ostvarivanja optimalnih prihoda.
3.Razvoj kompetencije: s obzirom na dopunu registracije društva novim djelatnostima, potrebno je razvijati kompetenciju za pružanje novih usluga, kako bi se osigurala pozicija na tržištu i stvorile pretpostavke za ostvarivanje prihoda u novim okolnostima.
4.Realizacija prioritetnih investicija: odnosi se prvenstveno na investicije u toku koju su poduzete prije preuzimanja operativnog upravljanja od strane Koncesionara, a odnose se prvenstveno na sigurnost prometa te investicije koje treba poduzeti u ime i za račun RH kao Davatelja koncesije.
5.Razvoj novih usluga: u svrhu stvaranja pretpostavki za ostvarivanje prihoda u novim okolnostima razvijaju se nove usluge koje će biti ponuđene na tržištu: konzultantskih usluga, usluga upravljanja projektima, U programskih rješenja, edukacije, zastupanja stranih tvrtki.
6.Razvoj sustava upravljanja: razvijati sustav upravljanja po svim njegovim strukturnim elementima (dokumentacijska infrastruktura, organizacija, poslovni procesi, resursi, partnerstva, informiranje i komunikacija) kako bi u svakom trenutku bio sposoban preuzeti djelatnost pružanja aerodromskih usluga i radnike, u slučaju prekida Ugovora o koncesiji.
7.Razvoj novih projekata: u svrhu stvaranja pretpostavki za dugoročno ostvarivanje dostatnih prihoda, radit će se na započinjanju razvojnih projekta, a prvenstveno projekata u okviru Projekta Zagreb Airport City.
8.Primjena načela održivosti: načelo održivosti primjenjivat će se u kontekstu razvoja integriranog sustava upravljanja ZLZ d.o.o. (kvaliteta, okoliš, rizici, sigurnost, društvena odgovornost) te ostvarivanja poslovnog rezultata
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Klasično strateško restrukturiranje nije planirano niti postoji potreba, međutim došlo je do preuzimanja od strane Koncesionara.
Društvo će poduzimati aktivnosti radi pozicioniranja na tržištu novih usluga za koje je dopunilo registraciju, a u svrhu osiguravanja pretpostavki za ostvarivanje prihoda, dugoročno.
U tom smislu poduzet će se slijedeće aktivnosti:
-Uspostavljanje Zagreb Airport Aviation Academy, a radi pružanja usluga edukacije
-Jačanje uspostavljene suradnje s IATA-om (International Air Transport Association), i pozicije ZLZ d.o.o. kao regionalnog trening centrom i ispitnog centra IATA-e u ovom dijelu svijeta
-Razmotriti ponudu Koncesionara - Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. o preuzimanju Školskog centra, koji obrazuje radnike zračnih luka, vatrogasce, djelatnike dobavljača avionskog goriva, za radna mjesta koja zahtijevaju licence, a sukladno Pravilniku Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo
-Razvoj novih projekata u okviru Projekta „Airport City".
Organizacijska struktura ZLZ d.o.o. prilagođena je potrebama pružanja stručne i tehničke pomoći Davatelju koncesije u nadzoru provedbe Ugovora o koncesiji, kao i razvoju novih djelatnosti. Kvalifikacijska struktura i broj zaposlenih odgovarajući su. ZLZ d.o.o. će tijekom 2015., pa tako i 2016. godine razvijati nove djelatnosti:
-savjetničke usluge za razvoj sustava upravljanja (kvaliteta, okoliš, sigurnost, društvena odgovornost i dr.);
- specijalistička edukacija (programi I ATA te posebni programi namijenjeni menadžmentu zračnih luka); razvoj novih projekata; projekti financirani sredstvima EU.
S obzirom na novonastale okolnosti, ZLZ d.o.o. će upravljati troškovima na način da:
-posluje prema usvojenom Financijskom modelu i objektivno planira rashode i
troškove;
-koristi procedure za javnu nabavu kod nabave roba i usluga; primjenjuje načela upravljanja kvalitetom u poslovanju; poštuje i provodi odluke Skupštine;
provodi redovne sastanke s predstavnicima pružatelja usluga računovodstva i financija;
-koristi financijske, porezne i pravne savjetnike; upravlja troškovima kvalitete; upravlja procesom kontrolinga.
Ušteđena financijska sredstva bit će usmjerena u razvoj novih projekata i obrazovanje.
U svrhu podizanja razine kvalitete sustava upravljanja Društva ZLZ d.o.o., tijekom 2016. godine Društvo će implementirati sustav upravljanja kvalitetom sukladno sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2015.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Temeljem zaključaka Vlade RH, u 2015. i 2016. godini Društvo će financirati obveze RH kao Davatelja koncesije, a vezano za izgradnju Novog putničkog terminala (NPT), kako slijedi:
Stavka
Iznos 2015. godine
Iznos 2016. godine
Premještanje logistike MORH-a
31.000
-
Projektiranje i izgradnja oborinske i fekalne odvodnje
30.000
19.277
Plaćanje PDV-a u ime MPPI
4.000
5.720
Neovisni inženjer
3.600
3.609
UKUPNO
68.600
28.606
* podaci u 000 kn
Za potrebe izgradnje Novog putničkog terminala (NPT) u 2015. godini planira se osigurati 68.600.000 HRK.
U 2015. godini predviđaju se slijedeća ulaganja za izgradnju NPT:
-Odvodnja oborinskih voda od ZLZ do rijeke Save;
-Odvodnja fekalnih voda od ZLZ do sustava grada Velika Gorica;
-Nadzor projekata;
-Financiranje neovisnog inženjera;
-Premještanje logistike MORH-a.
Izvor financiranja je akumulacija Društva ostvarena u prethodnim razdobljima te tekući prihodi.
U 2016. godini predviđaju se slijedeća ulaganja za izgradnju NPT:
-Izgradnja oborinske i fekalne odvodnje;
-Nezavisni inženjer;
-Obveze PDV-a.
Investicije:
Predmet nabave
Planirani iznos nabave
Defect list
1.500
Financiranje projekta NPT u ime RH kao davatelja koncesije
28.606
Novi projekti (Airport City)
10.000
Edukacija
50
UKUPNO INVESTICIJE:
40.156
* podaci u 000 kn
Defect list predstavlja obveze Društva ZLZ d.o.o. u smislu otklanjanja nedostataka vezanih za sigurnost zračne luke (kvaliteta stajanke, rasvjeta piste i stajanke, izdvojena vatrogasna postaja i si.), a koje je utvrdila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i koje treba otkloniti.
I u 2016. nastavit će se, sukladno zaključcima Vlade RH, financirati obveze koje je RH preuzela kao Davatelj koncesije Ugovorom o koncesiji. Međutim, te će obveze biti znatno manje nego su bile u 2014. i 2015. godini.
Investicije na stavci Novi projekti odnose se na izradu projekata u okviru projekta Zagreb Airport City, a podrazumijevaju razvoj infrastrukture koja nije predmet koncesije, kao što su aerodromski hotel, tračničko povezivanje NPT s gradom Zagrebom i gradom Velika Gorica i dr.
Planirani iznos odnosi se na kupnju zemljišta, izradu idejnih projekata i izradu studija isplativosti.
Edukacija se odnosi na edukaciju zaposlenih u Društvu, u okviru projekta implementacije sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015.
Planirana zaduženost:
Ne planira se zaduživanje u 2016. godini.
Državna jamstva:
Ne planiraju se državna jamstva u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Ne planiraju se subvencije u 2016. godini
Donacije:
Ne planira se dobivanje donacija u 2016. godini.
Društvo planira sredstva za donacije u području: znanosti, sporta, kulture, zaštite okoliša i humanitarnog djelovanja, u iznosu od 30.000,00 HRK u 2016. godini.
Imunološki zavod najstariji je proizvođač imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe. Od 1893. godine i cjepiva proti boginjam pa do današnjih virusnih i bakterijskih cjepiva, preparata iz ljudske i konjske plazme, alergena te drugih proizvoda, vodi nas isti cilj: prevencija i suzbijanje bolesti.
Glavni cilj istraživanja i razvoja Imunološkog zavoda je razvijati nove biotehnološke proizvode visoke dodane vrijednosti. Istraživački potencijal usmjeren je prema razvoju novih cjepiva i pripravaka iz krvne plazme.
Uprava:
Mario Meštrović, predsjednik Uprave
Nadzorni odbor:
Mladen Belicza, predsjednik Nadzornog odbora
Ljiljana Klarin, članica
Milena Protega Vesović, član
Željka Mihelić-Grlić, članica
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Vlada je dana 30.srpnja 2015. godine donijela Odluku o pokretanju postupka trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod.
Na temelju te Odluke, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. Kolovoza 2015. Godine donijela Uredbu o osnivanju Imonološkog zavoda.
Uredbom se osniva Imunološki zavod kao javna ustanova za obavljanje djelatnosti u području zdravstva koja je od strateškog i općeg gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, te se uređuje djelatnost, ustrojstvo, prava i izvori sredstava Zavoda.
Poslovne aktivnosti Društva odvijaju se kroz tri osnovne djelatnosti koje međusobno čine funkcionalnu cjelinu. To su nakladnička, tiskarska i trgovačka djelatnost
Temeljni kapital: 299.519.000,00 kn
Uprava:
Davor Čović, Predsjednik Uprave
Nikola Sila, Član Uprave
Svebor Marion, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Tomislav Stojak, dipl. polit., Predsjednik Nadzornog odbora
Mr. sc. Stanko Borić, dipl. polit., član Nadzornog odbora
Andrej Poropat, Član Nadzornog odbora
Đuro Kordić, Član Nadzornog odbora
Magda Ivančić, Član Nadzornog odbora, predstavnik zaposlenika
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
511
512
515
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
413.614
385.452
365.913
95
Ukupni rashodi
401.641
378.399
362.870
96
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
11.972
7.053
3.043
43
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,03
1,02
1,01
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,007
0,014
0,009
64
* podaci u 000 kn
I u 2016. godini osnovni cilj nam je zadržati što veći broj postojećih poslovnih aktivnosti iako je dio poslovnih aktivnosti unutar nakladničke djelatnosti posljedično ukinut odlukama Vlade RH, te povećanje realizacije trgovačke djelatnosti i komercijalizacija novih projekata, posebno unutar nakladničke djelatnosti.
Planom poslovanja za 2016. godinu obuhvaćeni su sljedeći ciljevi:
-Podići e-trgovinu na višu razinu putem web shopa i B2B usluge naručivanja i kupnje robe,
-Širenje maloprodajne mreže otvaranjem franšiznih i klasičnih MP diljem Hrvatske,
-Pokrenuti proizvodnju vlastitog branda papirne konfekcije,
-Realizirati prodaju/kupnju dijela imovine koja nije u poslovnoj funkciji, prodaja poslovne zgrade u Ratkajevom prolazu i na Kukuljanovu te kupnja poslovnog objekta u Krapini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Planirane investicije
Iznos
Nabava strojeva za tvrdi uvez knjiga A3
1.510
Nabava aplikativnih rješenja za e-OJN i druge e-projekte, za potrebe služenog lista NN i izrada novog programskog paketa za NNI te ulaganje u novu tehnologiju
8.069
Otvaranje i uređenje novih poslovnica (MP), franšiza, preuređenje postojećih poslovnica, ulaganje u web trgovine
3.140
UKUPNO INVESTICIJE
12.719
* podaci u 000 kn
Planirani izvori sredstava za investicije u 2016. godini jesu vlastita sredstva te tuđi izvori financiranja.
Osnovna djelatnost Društva je remont zrakoplova radi održavanja i postizanja tehničke i funkcionalne ispravnosti zrakoplova i zrakoplovnih uređaja; ispitivanje homologacije novog tipa zrakoplova, zrakoplovnih uređaja i pričuvnih dijelova za zrakoplove; popravak i održavanje zrakoplova i helikoptera, njihove opreme i pričuvnih dijelova, modernizacija, modifikacija te opremanje zrakoplova i helikoptera kao i pružanje usluga uvoza i izvoza roba za zrakoplovno- tehnička sredstva i opreme.
Temeljni kapital: 274.962.000 kn
Uprava:
Pavao Krpan, Predsjednik Uprave
Tomislav Babić, Član Uprave
Marijo Dokupil, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Boško Pribičević, Predsjednik Nadzornog odbora
Ivan Beneta, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Niko Rimac, Član Nadzornog odbora
Vildana Megla, Član Nadzornog odbora
Alan Rukavina, Član Nadzornog odbora
Skupština:
Ante kotromanović, ministar obrane, predsjednik
Boris lalovac, ministar financija, član
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, član
Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, član
Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, član
Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
214
230
235
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
65.630
90.737
92.300
102
Ukupni rashodi
65.151
90.285
91.750
102
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
479
452
550
122
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,01
1,01
1,06
105
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
* podaci u 000 kn
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Društvo je tijekom 2015. godine započelo sa standardizacijom poslovanja i ishođenjem ISO certifikata 9001/2008 koji bi trebao biti dovršen do kraja drugog kvartala 2015. godine, nakon čega će se moći pristupiti izradi Plan rekonstuiranja Društva sa svrhom što efikasnijeg rada Društva.
Uprava Društva je zaključila Ugovor s konzultantom koji je isporučio tri ključna dokumenta za Društvo a to su:
Sustav upravljanja kvalitetom i okolišem sukladno sa zahtjevima međunarodnih normi ISO 9001:2008 I ISO 14001:2004
Analiza stanja; Sustav upravljanja kvalitetom i dokumentacija sustava
Metodologija modeliranja poslovnih procesa u sustavu upravljanja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Društvo u 2016. godini planira dva vitalna projekta i to:
Projekt zamjene rasvjete u servisnim halama i zamjena sa energetski učinkovitijom rasvjetom (Projekt se planira financirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti)
Predviđena vrijednost projekta: 2.200.000 kuna
Projekt sanacije i/ili rekonstrukcije vodovodnog i odvodnog prstena Društva
Predviđena vrijednost projekta (čeka se izrada elaborata i projektantskog troškovnika): od 1.000.000 do 10.000.000 kuna ovisno o dijagnostičkom nalazu projektantske kuće.
Planirani izvori sredstava za investicije za 2016. god. su iz dobiti i amortizacije + dobivena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti koji zajedno iznose ovisno o procjeni projektantske kuće o vodnom elaboratu u iznosu od 8.200.000 kuna minimalno.
Planirana zaduženost:
Društvo ne planira novu zaduženost u 2016. godini.
Društvo je tijekom 2013. godine podiglo dugoročni krediti u iznosu od 1,7 milijuna kuna za sanaciju krovišta Hale 7.
Naplata zadnjeg anuiteta je 31/8/2018. godine.
Državna jamstva, subvencije i donacije Društvo ne planira u 2016. godini.
Hrvatska pošta d.d. nacionalni je poštanski operater koji se bavi pružanjem poštanskih usluga, financijskih usluga i maloprodajom, preko svoje mreže diljem Republike Hrvatske.
Temeljni kapital:952.636.100,00 kn
Uprava:
Alen Premužak, predsjednik Uprave
Ranko Marinović, član
Ivica Kranjčić, član
Nadzorni odbor:
Tihomir Hunjak, predsjednik Nadzornog odbora
Drago Davidović, zamjenik
Drago Šerić, član
Hrvoje Crnić, član
Želimir Piberčnik, član
Milan Jukić, član
Željko Vidaković, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
9.351
9.361
9.292
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.586.158
1.580.288
1.489.299
94
Ukupni rashodi
1.672.716
1.471.263
1.460.154
99
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-86.559
109.025
29.145
27
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,95
1,07
1,02
95
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
8,46%
5,79%
4,08%
70
* podaci u 000 kn
Planirano poslovanje u 2016. Godini
Na temelju projekcije Plana poslovanja za 2016. godinu predviđeno je povećanje ukupne imovine za 19,2% u odnosu na Plan 2015. godine što je najvećim dijelom rezultat ulaganja u novi sortirni centar.
Kako je u svrhu ulaganja u novi sortirni centar planirano novo zaduženje, u 2016. godini predviđa se rast dugoročnih obveza u odnosu na planirane dugoročne obveze u 2015. godini.
Planirano smanjenje ukupnih prihoda u 2016. godini za 5,8% najvećim dijelom se odnosi na smanjenje ostalih poslovnih prihoda dok su planirani prihodi od prodaje, u što su uključeni prihodi od obavljanja osnovne djelatnosti, planirani na približno istoj razini.
Uslijed racionalizacije poslovanja, u 2016. godini predviđeno je smanjenje ukupnih rashoda u odnosu na Plan 2015. godine za 0,8% što je odraz planiranog smanjenja materijalnih troškova za 2,3% te troškova osoblja 1,3% i povećanja planiranih financijskih rashoda za 31,9%. Planirana neto dobit prije oporezivanja u 2016. godini iznosi 29,1 mil. kn što je za 79,9 mil. kn manje u odnosu na planiranu dobit na kraju 2015. godine, u koju je u 2015. uključen udio u dobiti od HPB d.d. kao pridruženog poduzetnika u iznosu od 41,7 mil. kn.
Planirani koeficijent tekuće likvidnosti u 2016. godini je pozitivan i iznosi 1,66. Predviđa se porast koeficijenta financijske stabilnosti sa 0,89 na 0,92 što je za 3,1% više u odnosu na Plan 2015. godine.
Novo planirano zaduženje u 2016. godini razlog je povećanja planiranog koeficijenta zaduženosti u 2016. godini koji iznosi 0,51 i veći je za 12,9% nego planirani koeficijent u 2015. godini.
Planirani pokazatelji aktivnosti, kao i pokazatelj ekonomičnost ukupnog poslovanja za 2016. godinu nešto su niži od onih planiranih za 2015. godinu.
Pokazatelji profitabilnosti za 2016. godinu su pozitivni unatoč smanjenju u odnosu na planirane pokazatelje za 2015. godinu.
Neznatno planirano smanjenje udjela ukupnog kapitala u ukupnoj imovini razlog je planiranog nižeg stupnja samofinanciranja u 2016. godini u odnosu na Plan 2015. godine
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Planirana investicijska ulaganja u 2016. godini iznose 193,2 mil. kn. Investicije u projekte ukupno iznose 146,2 mil. kn., a što se najvećim dijelom odnosi na izgradnju novog sortirnog centra i to u iznosu od 133,4 mil. kn.
Ostala investicijska ulaganja odnose se na nabavu opreme, uređaja, transportnih sredstava u svrhu obavljanja djelatnosti u iznosu od 17,2 mil. kn. dok se za građevinske i obrtničke radove te na usluge projektiranja u vezi s uređenjem i preseljenjem te rekonstrukcijom građevinskih objekata planira utrošiti 29,8 mil. kn.
Za izgradnju novog sortirnog centra planira se dodatno kreditno zaduženje u iznosu od 165 mil. kn dok će se sva ostala investicijska ulaganja financirati iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost:
Društvo je dana 22. listopada 2014. godine provelo izdanje novih obveznica u iznosu 400 mil. kn s rokom dospijeća 10. studenog 2019. godine, a u svrhu refinanciranja tadašnjih obveza po obveznicama izdanim 2012. godine.
Dosadašnja kamatna stopa od 7,75% smanjena je na 5,125%. U svrhu izgradnje novog sortirnog centra.
Društvo planira dodatno kreditno zaduženje u iznosu od 165 mil. kn, na razdoblje od 10 godina, uz planiranu kamatnu stopu od 4%.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
U planskom razdoblju očekuju se prihodi od subvencija u iznosu od 80 mil. kn, a temeljem naknade nepravednog financijskog opterećenja uslijed pružanja univerzalne poštanske usluge, kao usluge od općeg gospodarskog interesa. Pravo na navedenu naknadu regulirano je Zakonom o poštanskim uslugama, a način i metodologija izračuna regulirani su Naputkom HAKOM-a, kao regulatorne agencije za poštanske usluge. Ovaj vid kompenzacije je standardan za poštanske operatore u većini članica EU, pa je i Republika Hrvatska ulaskom u EU prilagodila svoj zakonski okvir i omogućila Hrvatskoj pošti ovu naknadu u narednom razdoblju.
Banka se bavi svim financijskim uslugama u zemlji i inozemstvu sukladno Zakonu o kreditnim institucijama.
Temeljni kapital: 474.600.000,00 kn
Uprava:
Suzana Brenko, Predsjednik Uprave
Stjepan Mandić, Članica Uprave
Ivan Šverko, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Mladen Duliba, Predsjednik Nadzornog odbora
Josip Lozančić, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Branka Grabovac, Član Nadzornog odbora
Maruška Vizek, Član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
228
220
220
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
172.344
174.446
174.370
100
Ukupni rashodi
167.208
164.351
169.067
103
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
5.136
10.095
5.303
53
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,03
1,06
1,03
97
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
2,98%
5,79%
3,04%
53
* podaci u 000 kn
Banka neće provoditi aktivnosti usmjerene na značajnije povećanje i restrukturiranje bilance, a operativni troškovi poslovanja ostali bi na približno istoj razini (rast ukupnih rashoda rezultat je rasta kamatnih troškova ne depozite i planirani dopunski kapital).
Isto tako ne planira se širenje poslovne mreže.
Sukladno navedenom, planira se zadržavanje postojeće razine aktive s ciljem ostvarivanja pozitivnog rezultata poslovanja uz minimalno potrebno povećanje kapitala kako bi stopa ukupnog kapitala bila na razini od oko 15 posto.
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Plan restrukturiranja Croatia banke d.d. obuhvaća razdoblje od 2010.-2015. godine te će uspješno biti proveden do kraja 2015. godine. S tim u vezi, Banka ne planira daljnje provođenje restrukturiranja u 2016. godini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Banka ne planira značajnije investicije u 2016. godinu te će one biti usmjerene na minimalna ulaganja u IT infrastrukturu s ciljem ispunjavanja minimalnih zakonskih zahtjeva. Od ostalih investicija planira se uvođenje određenih novih proizvoda (revolving kartice i slično) kako bi se Banka dovela na razinu svoje konkurencije (peer grupa) te bi se omogućio daljnji nastavak dobrih trendova po pitanju akvizicije klijenata, a u planu su i manja ulaganja u uređenje određenih poslovnica (bojanje zidova i slično).
Banka će za planirane investicije koristiti vlastite izvore sredstava.
Planirana zaduženost:
Primarni izvor sredstava za banku predstavljaju prikupljeni depoziti klijenata, a u slučaju potrebe za dodatnim sredstvima banka će iste prikupljati na međubankarskom tržištu novca.
Državna jamstva:
Banka ne planira državna jamstva u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Banka ne planira primitak niti davanje subvencija u 2016. godini.
Donacije:
Banka ne planira primitak donacija u 2016. godini, a davanje donacija će biti minimalno, prvenstveno u humanitarne svrhe.
Predmet poslovanja Društva jest javni željeznički prijevoz i prijevoz tereta (konvencionalni i intermodalni prijevoz), prijevoz pošiljaka opasnih tvari, prijevoz izvanrednih pošiljaka, iznajmljivanje vagona, iznajmljivanje skladišnog prostora, održavanje vagona i ostalo.
Temeljni kapital: 1.505.954.400,00 kn
Uprava:
Danijel Krakić, predsjednik Uprave
Alen Ambrimac, član
Nadzorni odbor:
Hrvoje Livaja, predsjednik Nadzornog odbora
Borna Abramović, zamjenik
Marija Stefanov, članica
Krešimir Rendeli, član
Tomislav Ostojić, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
2.270
1.957
1.757
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
851.211
830.400
659.800
79
Ukupni rashodi
1.021.665
845.480
792.524
94
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-170.454
-15.080
-132.724
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,83
0,98
0,83
85
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-80.814
16.220
-12.424
* podaci u 000 kn
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Usavršavanje zaposlenika
Uvođenjem novih informatičkih alata, prije svega programa SAP koji bi trebao znatno povećati efikasnost radnih procesa, obavljena je i još uvijek traje edukacija radnika Društva kroz predavanja, radionice i instruktivne aktivnosti. Uvođenje takvog složenog programa koji obuhvaća skoro sve poslovne procese zahtjeva od svih radnika dodatan napor i vrijeme koje će se sigurno isplatiti i njima i poslodavcu.
Prodaja vagona različitih serija
Svoj dosadašnji rad Društvo je obavljalo sa oko 6.000 teretnih vagona svog vlasništva. Padom rada za gotovo trećinu navedeni broj vagona postao je veliki teret za Društvo. Veliki broj vagona stoji neiskorišten, dok se troškovi redovitog održavanja neuporabom vagona ne smanjuju. Pored toga, u teretnom vagonskom parku je i znatan dio vagona koji svojom tehničkom konstrukcijom ne zadovoljavaju današnje potrebe korisnika za prijevozom.
Optimiziranje teretnog vagonskog parka u vlasništvu Društva potrebno je izvršiti na osnovi kvantitativnih pokazatelja rada istih (utovar, istovar, tranzit, ispomoć…), ali i na osnovi kvalitativnih pokazatelja (obrt vagona, statičko opterećenje, koeficijent praznog trčanja i dr.).
Dobra praksu koju primjenjuju sve uspješne kompanije u osnovi je dimenzioniranje vlastitih ljudskih potencijala kao i materijalnih resursa prema sadašnjim i predvidivim budućim potrebama. To znači da se dio vagonske i lokomotivske flote, čije postojanje predstavlja financijsko opterećenje, a ne donosi nikakvu korist, stavi u funkciju ublažavanja problema koje društvo ima s likvidnošću i solventnošću.
Na temelju ukupnog broja i općeg stanja teretnih vagona u vlasništvu Društva, praćenja dosadašnjeg rada ostvarenog u tim vagonima, kao i predviđanja o radu Društva u slijedećem višegodišnjem razdoblju, utemeljenom i na iskustvima drugih državnih željezničkih prijevoznika koji su se suočili s liberalizacijom tržišta, potrebno je izvršiti prodaju vagona i lokomotiva u narednom srednjoročnom razdoblju.
Prodajom vagona, osim ostvarenja financijskog efekta, stvoriti će se uvjeti za pravovremenu nabavu strateškog materijala (kotači, osovine, kočioni umetci, dijelovi za održavanje kočionih aparata i osovinski ležajevi). Navedenim aktivnostima kroz smanjenje pojedinih serija vagona, ostvaruje se i racionalizacija rezervnih dijelova i sklopova potrebnih za održavanje.
Pored navedenog, smanjivanjem voznog parka ostvariti će se određene uštede obzirom na obvezu Društva kroz plaćanje „ležarine“ u iznosu od 2,5 kuna dnevno po vagonu za one vagone koji se na koriste za obavljanje osnovne djelatnosti, odnosno njihovog zadržavanja na prugama infrastrukture.
Podjela HŽ Hrvatske željeznice d.o.o.
Potraživanje HŽ Carga prema RH temeljem prijenosa imovine u javno dobro i podjele društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. (u nastavku HŽ) temelje se na činjenici da su HŽ imale upisan temeljni kapital u iznosu od 7.334 milijuna kuna, i to do 30. svibnja 2006. godine, kada je odlukom Skupštine HŽ-a smanjen temeljni kapital za 6.011 milijuna kuna, te je smanjeni kapital iznosio 1.324 milijuna kuna. Tako smanjeni temeljni kapital od 1.324 milijuna kuna podijeljen je na četiri nova društva temeljem Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ.
Člankom 2. stavak 1. i 2. Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ propisano je koja će imovina postati vlasništvo RH, odnosno Vlada RH će svojom odlukom utvrditi popis zemljišta, objekata i uređaja koji čine željezničku infrastrukturu i opće dobro u javnoj uporabi. Takva odluka je donesena, ali popis imovine glasi do iznosa 7.317 milijuna kuna, što zapravo znači da nije popisana svaka nekretnina, uređaj i dr., odnosno da nije posebno specificirana imovina koja se prenosi, već je prenesena imovina u paušalnom iznosu od 7.300 milijuna kuna.
Korištenje iznosa smanjenja temeljnog kapitala je propisan člankom 465b. Zakona o trgovačkim društvima. Člankom 550n. Zakona o trgovačkim društvima propisano je kao pravne posljedice upisa, da ako neki dio imovine nije planom podjele raspoređen ili to planom podjele ne bi bilo moguće učiniti, takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na nova društva u istom omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje se dijele. Isto je predviđeno točkom 6.2 Plana podjele HŽ. Uknjižba, kao i procjena vrijednosti nekretnina bivšeg HŽ, nikada nije izvršena po ovlaštenoj osobi. Republika Hrvatska nije pravni slijednik HŽ, već su to isključivo u ovom trenutku HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o..
Dakle, od 2006. godine do danas traje postupak utvrđenja javnog dobra na terenu i upisa vlasništva Republike Hrvatske. Sukladno navedenom, iznos od 7.300 milijuna kuna određen odlukom Vlade temeljem članka 2. st.2. Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ višestruko je premašen, odnosno na RH je prenesena imovina u tržišnoj vrijednosti nekoliko puta većoj od iznosa 7.300 milijuna kuna. Naime, nabavna vrijednost predmetne imovine je preko 19.000 milijuna kuna i to temeljem knjigovodstvenih podataka iz podjele HŽ-a, uz ogradu da nije ovlaštena osoba procjenjivala vrijednost imovine, te je procjena da ona, najvjerojatnije, može biti samo veća.
Točkom 6.2 Plana podjele HŽ i ugovorom sa HŽ Holdingom d.o.o., HŽ Holding d.o.o. je trebao voditi računa o predmetnim nekretninama i imovini, kao i o prijenosu u javno dobro, no međutim HŽ Holding d.o.o. je brisan iz sudskog registra, a završno izvješće nikada nije podneseno. Potraživanje HŽ Carga proizlazi iz činjenice da je RH preuzela imovinu veću od 7.300 milijuna kuna, a HŽ Cargu pripada 40% iznosa
koji prelazi vrijednost 7.300 milijuna kuna. Obzirom na sve gore navedeno, potrebno je utvrditi vrijednost imovine koja je prenesena u javno dobro, odnosno u vlasništvo RH, te od tako utvrđene vrijednosti odbiti paušalni iznos od 7.300 milijuna kuna, od čega 40% predstavlja potraživanje HŽ Carga prema RH. Procjena je da iznos potraživanja HŽ Carga od RH po ovoj osnovi iznosi minimalno 161,7 milijuna kuna.
Planirane investicije u 2016. Prema trenutnom planu restrukturiranja
-modernizacija teretnih vagona (500komada), 44,5 mil. kuna;
-modernizacija lokomotiva (9 komada), 34,7 mil. kuna;
-projekti u funkciji HŽ Carga, 8,9 mil. kuna;
Obavljanjem redovitih investicijskih aktivnosti osigurati će se redovito i sigurno izvršavanje ugovorenih prijevoza, ali i udovoljavanje tehničkim kondicijama sukladno međunarodnim propisima. Naime, proces redovitog održavanja mobilnih kapaciteta stalna je aktivnost Društva te obveza definirana zakonskim i podzakonskim aktima Republike Hrvatske.
Modernizacijom teretnih vagona u vlasništvu Društva osigurava se redovito i sigurno izvršavanje ugovorenog prijevoza, ali i zadovoljavanje tehničkim kondicijama sukladno međunarodnim propisima, te zakonskim i podzakonskim aktima Republike Hrvatske. Obzirom da je 75% voznog parka Društva starije od trideset godina, te da je stanje stabilne infrastrukture (pruge) izuzetno loše uslijed čega dolazi do
prekomjernog oštećenja (strateškog materijala) na vagonima, godišnji troškovi modernizacije (održavanja) voznog parka iziskuju značajna financijska sredstva, a kojima je primarni cilj da osiguravaju neophodnu raspoloživost vagona u funkciji izvršenja planiranih ugovorenih prijevoza roba.
Ostali projekti u funkciji Društva najvećim dijelom se odnose na projektni zadatak SAP i IS Cargo kao i logističke centre i industrijske kolosijeke. Poslovna politika Društva jest stvaranje preduvjeta za povećanje rada, iako to povećanje ovisi o nizu faktora, poslovnoj politici, obliku rada i organizaciji. Postojanje morskih i riječnih luka u RH na važnim međunarodnim prometnim koridorima ukazuju na to da navedeni projekti koji predstavljaju prateće djelatnosti u transportu imaju potencijal za daljnji rast u srednjoročnom razdoblju
Nabava novih osnovnih sredstava – lokomotive (2016-2019)
U 2016. godini planira se pokretanje postupka nabave 15 višesustavnih električnih lokomotiva, te 10 dizelelektričnih lokomotiva, kako bi se između ostalog postigla interoperabilnost sa susjednim željezničkim upravama čime će se omogućiti povećanje produktivnosti i bolji rezultat prijevoznika.
Nabavkom 15 višesustavnih elektrolokomotiva omogućuje se korištenje istih u unutarnjem i međunarodnom teretnom prometu. Nove lokomotive zbog svojih karakteristika omogućuju veću iskorištenost kroz veću masu u odnosu na postojeći vozni park čime se osigurava veća propusna i prijevozna moć pruge. Također nabavkom 15 novih višesustavnih električnih lokomotiva postigla bi se interoperabilnost, tj. prometovanje vlakova bez izmjene lokomotiva gdje postoje prijelazi sistema napajanja kontaktne mreže izmjeničnom i istosmjernom strujom.
Pored električnih lokomotiva postoji i potreba za nabavkom 10 dizelelektričnih lokomotiva. Primarni cilj je napraviti zamjenu - supstituciju, postojećih starih, s novima, koje su optimalno koncipirane, modernije, radno i energetski učinkovitije, jeftinije za operiranje i održavanje, koje imaju mogućnost prekograničnog prometovanja, koje su lakše za upravljanje, koje manje zagađuju okoliš, koje imaju mogućnost vožnje u sprezi, koje osoblju olakšavaju korištenje i smanjuju brojno stanje potrebnog osoblja.
Također lokomotive moraju imati odobrenje državnog tijela nadležnog za sigurnost, kojim se odobrava uporaba lokomotiva na mreži HŽ Infrastrukture d.o.o. (Agencije za sigurnost željezničkog prometa ili Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture) te udovoljiti postojećim odredbama propisa EU i propisima RH u svezi zaštite okoliša, u pogledu dozvoljene količine ispuštenih plinova i para, buke i vibracija kao i odobrenje za promet na prugama BiH, Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske i Srbije.
Planirana vrijednost nabave 15 višesustavnih električnih lokomotiva iznosi 456,0 milijuna kuna dok je vrijednost 10 dizelelektričnih lokomotiva iznosi 266,0 milijuna kuna, odnosno sveukupno 722,0 milijuna kuna. Isporuka lokomotiva ugovoriti će se na način da je isporuka 7 višesustavnih električnih lokomotiva i 5 dizelelektričnih lokomotiva bude u 2018. godini, a preostale lokomotive u 2019. godini.
Izvori sredstava za investicije 2016.
Izvori financiranja modernizacije HŽ Carga su uz vlastita sredstva i sredstva proračuna u iznosu 20,0 milijuna kuna godišnje. Vlastiti priljevi novčanih sredstava će se osigurati prodajom imovine koja nije u funkciji i koja nije potrebna, prvenstveno kroz prodaju mobilnih kapaciteta (vagona, lokomotiva i pripadajućih rezervnih dijelova).
Planirana zaduženost i državna jamstva:
U 2016.godini planirana zaduženost uz državna jamstva iznosi 460 mil. kn., i to dugoročni kredit Svjetske banke u iznosu od 315,0 mil. kn, te jedan kratkoročni kredit u iznosu od 145,0 mil. kn.
Luka Vukovar d.o.o. bavi se prekrcajem generalnih i rasutih tereta, a Društvo je osnovano 2002. godine. Najveća je riječna luka u Republici Hrvatskoj i stoga je važna u prometnoj strategiji Republike Hrvatske. Nema ovisnih trgovačkih društava.
Luka Vukovar d.o.o. ponajprije obavlja lučku djelatnost, ali i privezivanje i odvezivanje plovnih objekata te manevriranje teretom. Uz prekrcajno-skladišni dio, Luka Vukovar d.o.o. razvija i program agencijskih usluga za trgovačke brodove i putničke kruzere, koji su posljednjih nekoliko godina znatno prisutniji u ovom dijelu Dunava.
Temeljni kapital: 38.072.400 kn
Uprava:
Tomislav Mihaljević dipl. ing, predsjednik Uprave
Nadzorni odbor:
Krešimir Dragić, mr. sc. Predsjednik Nadzornog odbora
Zoran Turuk, dipl. oec., Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Davorka Knežević, Član Nadzornog odbora
Katarina Mustafagić, Član Nadzornog odbora
Davor Bogojević, Član Nadzornog odbora, predstavnik zaposlenika
Skupština:
Zvonko Rac, dipl. iur., predsjednik Skupštine
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
76
76
76
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
11.684
10.309
12.423
121
Ukupni rashodi
13.162
10.247
12.375
121
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-1.478
62
48
77
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,89
1,01
1,00
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,60
0,39
65
* podaci u 000 kn
Obzirom da se bavimo isključivo uslužnom djelatnošću u izračunu smo koristili ukupne prihode i ukupne rashode. Cijene naših usluga definirane su ranije i izražene u € te mi smo prisiljeni da se sa svojim rashodima uklapamo u ostvarene prihode. Iz tog razloga smo uzeli ukupne podatke prilikom izračuna u tablici.
Na procjenu poslovanja za 2016.g., mogu utjecati različite oscilacije i to:
-sezonske varijacije koje se pojavljuju kao pojačani putnički promet u ljetnoj turističkoj sezoni
-vremenski uvjeti koji mogu utjecati na povećanje prekrcaja kao što su vodostaj rijeka.
- sekularni trend koji se u slučaju riječnog prometa može promatrati kao povećanje manipulacije s objedinjenim teretom (kontejneri i palete)
Temeljniciljevi Luke Vukovar d.o.o. mogu se definiratiuz slijedeća polazišta:
-doprinos gospodarskom razvoju grada, regije i ukupnom razvoju Republike Hrvatske korištenjem prirodnih i ekonomskih potencijala rijeke Dunav, putem osvajanja tržišnih potencijala u lučkoj djelatnosti, sa povećanjem konkurentnosti na domaćem tržištu,
-obavljanje lučke djelatnosti i stjecanje dobiti, sa maksimiziranjem financijsko ekonomskih ciljeva, prije svega rentabilnosti, sigurnosti i neovisnosti.
- tehničko-tehnološka modernizacija rada u lučkoj djelatnosti i
-definiranje vlasničke strukture i proces privatizacije.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Luka Vukovar d.o.o. je predviđena za privatizaciju te se duštvo već nalazi u procesu privatizacije.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Nove investicijske aktivnosti, koje su planirane u Srednjoročnom planu razvoja 2009-2016.g., a koje se odnose na izgradnju suprastrukture u Novoj luci Istok, će zbog kašnjenja idejnog projekta kao i dužeg trajanja globalne krize doživjeti svoju prolongaciju u operativnom programu do daljnjega. Luka Vukovar neće imati obveza po preuzetim programima razvoja.
Zamjena postojećih radnih strojeva vršiti će se prema potrebi i u skladu sa likvidnosti Luke Vukovar d.o.o. u tijeku 2016g.
Izvori financiranja navedenih investicija su vlastita sredstva.
Opis
Iznos u 2016. godini
Kupivina viličara
300.000
Popravak dizalice
300.000
UKUPNO INVESTICIJE
600.000
Planirana zaduženost:
Društvo nema kreditnih zaduženja niti će ih imati u 2016. Godinu.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo posluje na temelju ostvarenih vlastitih prihoda bez ikakvih državnih i drugih subvencija.
Donacije:
Donacije
Iznos u 2016. godini
Donacije za liječenje
3.000
Donacije sportskim klubovima
2.000
Donacija dječjoj udruzi Leptirić
1.000
Donacija Caritasu
2.000
Donacija Župi sv. Filipa i Jakova
1.000
Donacija za reklamu
1.000
UKUPNO DONACIJE
10.000
Agencija za podršku komunikacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) d.o.o.
Osnovna djelatnost je pružanje informatičkih usluga i usluga produkcije dokumenata tijelima državne uprave, tijelima Grada Zagreba i Zagrebačkog Holdinga.
U neznatnom dijelu APIS pruža navedene usluge i drugim klijentima.
Informatičke usluge čine najveći dio poslovanja Društva, a odnose se na:
-razvoj novih aplikacija,
-održavanje postojećih aplikacija i
-korištenje IT infrastrukture.
Temeljni kapital: 238.800.000 kn
Uprava:
Hrvoje Somun, Predsjednik Uprave
Denis Hrestak, Član Uprave
Lovro Mateš, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Slavica Pezer-Blečić, Predsjednik Nadzornog odbora
Ivan Rašeta, član Nadzornog odbora
Jelena Pavičić-Vukičević, član Nadzornog odbora
Ana Stavljenić-Rukavina, Član Nadzornog odbora
Dragica Bando, predstavnik zaposlenika
Skupština:
Igor Rađenović, predstavnik RH
Milan Bandić, predstavnik Grada Zagreba
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
416
445
468
Planira se da ukupan broj zaposlenih na kraju 2016. godine ne bude veći od 468 djelatnika. Nova zapošljavanja će se vršiti prema prioritetima koji će se naknadno dogovarati.
Obzirom na djelatnost kojom se APIS IT bavi ljudski resursi su izuzetno bitni za ostvarivanje zacrtanih planova i obavljanje uloge koju imamo. U zadnje vrijeme je zamjetan trend pojačanog zapošljavanja u IT industriji u RH i široj regiji, pri čemu se posebno traže kadrovi s iskustvom u pojedinim područjima IT-a. U tom smislu postoji određeni rizik odlazaka najkvalitetnijih kadrova iz APIS-a. Da bi se taj rizik sveo na najmanju moguću mjeru poduzete su određene mjere:
-obveza refundacije svih troškova školovanja i stručnog usavršavanja za djelatnike koji hoće otići prije isteka perioda od dvije godine od završetka školovanja ili stručnog usavršavanja i
-plansko zapošljavanje novih kadrova i njihovo stručno usavršavanje kako bi bili u stanju zamijeniti kadrove koji odlaze.
Planirano povećanje broja zaposlenih je dio procesa stvaranja preduvjeta za uspješno pružanje usluga centra dijeljenih usluga nakon njegove uspostave.
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
213.433
230.666
237.006
103
Ukupni rashodi
195.538
222.084
229.342
103
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
17.896
8.582
7.664
89
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,09
1,04
1,03
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
8,4%
3,7%
3,2%
86
* podaci u 000 kn
Društvo ima tri osnovna poslovna cilja u 2016. godini:
-nastavak učinkovitog pružanja postojećih usluga tijelima državne uprave i Grada Zagreba (i s njima povezanim subjektima),
-rad na realizaciji projekta stvaranja zajedničke državne informatičke infrastrukture i centra dijeljenih usluga i
-racionalizacijom troškova amortizirati negativne učinke smanjivanja prihoda od naših glavnih kupaca (Porezne i Carinske uprave).
Osim ova tri osnovna cilja Uprava društva radi na proširenju korisnika svojih usluga i/ili aplikacija prvenstveno na inozemnom tržištu. Očekujemo da će se realizirati posao fiskalizacije u Češkoj u iznosu do 5 milijuna kuna.
EU je načelno odobrila sredstva za realizaciju projekta stvaranja zajedničke državne informatičke infrastrukture. Procijenjeni iznos za realizaciju tog projekta iznosi 35 milijuna EUR-a u periodu do 2020. godine. Od potrebnih 35 milijuna EUR-a iz fondova EU-a će biti financirano 85%, a 15% su naša vlastita sredstva. Vrijeme realizacije ovog projekta (i primitak sredstava EU-a) jako ovisi i brzini pripreme svih potrebnih dokumenata koji su preduvjet ugovaranja.
Pogoršanje financijskih pokazatelja poslovanja je prvenstveno rezultat smanjenja prihoda od naša dva glavna kupca (Porezna i Carinska uprava) u odnosu na 2014. godinu. Potencijalno bi ovi pokazatelji mogli biti bolji ako se centar dijeljenih usluga realizira dovoljno brzo.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Za sada nemamo u planu provođenje posebnog procesa restrukturiranja, ali uspostavom centra dijeljenih usluga postoji mogućnost da će novi zadaci vezani uz taj projekt zahtijevati značajnije organizacijske i druge mjere, kako bi APIS izvršavao predviđene zadatke na najbolji mogući način. Trenutno za tim ne vidimo potrebu.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija u iznosu od 166,8 milijuna kuna je vrlo ambiciozan, što proizlazi iz:
-potreba realizacije SSC projekta
-planu uspostave back-up lokacije i
-potrebe proširenja sistem sale zbog potreba za sve većim kapacitetima, što iziskuje značajna ulaganja u preuređenje.
Ulaganje u imovinu koja je namijenjena za ostvarenja SSC projekta planirano je u iznosu 37,8 milijuna kuna, iako će i postojeća oprema djelomično biti u toj funkciji.
Ulaganja u interno proizvedeni softver se planiraju u iznosu 15 milijuna kuna, a sastoje se od kapitaliziranih troškova rada na njegovoj proizvodnji, čime nema odljeva likvidnosti.
Ulaganja u tuđu imovinu su planiraju u iznosu od 47,19 milijun kuna od čega se 39,85 milijuna se odnosi na ulaganja u sistem salu i s njom povezanu infrastrukturu obzirom da su energetski i tehnički kapaciteti nedostatni za planirani obujam poslovanja u narednim godinama. Ostatak se odnosi na ulaganja u druge potrebe održavanja zgrade u funkciji i njenoj prilagodbi promijenjenim okolnostima (povećani broj zaposlenih, potrebe za rekonstrukcijom većine sustava - klime, tehničke zaštite...).
Ulaganja u softver i hardver skupa iznose 46,73 milijuna kuna. Radi se o ulaganjima neophodnim za održavanje cijelog sustava u optimalnom radnom stanju, te ulaganju u praćenje tehnološkog napretka bez kojeg bi sposobnost Društva da pruža kvalitetne usluge svojim korisnicima vrlo brzo bila značajno narušena.
Prema trenutnom stanju likvidnosti i očekivanjima u 2016. godini ne planira se financiranje investicija posuđenim sredstvima. Očekujemo da će sredstva EU i naša vlastita sredstva biti dovoljna.
Red. Broj
Namjena investicije
Plan 2015. godine
Plan 2016. godine
1.
Građevinski objekti, od toga najviše:
-
-
2.
Oprema, od toga najviše:
40.701
85.616
2.1.
Računala i računalna oprema
34.618
75.127
2.2.
Alati, pogonski i uredski namještaj i uredska oprema
287
304
2.3.
Komunikacijska i ostala oprema
5.796
10.185
3.
Sve druge investicije, od toga najviše:
106.186
81.193
3.1.
Licence
46.362
19.004
3.2.
Računalni programi APIS
15.000
15.000
3.3.
Ulaganje u tuđu imovinu
44.824
47.189
UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJA
146.887
166.809
* podaci u 000 kn
Red. Broj
Namjena investicije
Plan 2015. godine
Plan 2016. godine
1.
Vlastita sredstva
134.920
129.009
2.
Tuđa sredstva, od toga:
-
-
2.1.
Kreditna sredstva banke
-
-
2.2.
Sredstva Proračuna Grada Zagreba
-
-
2.3.
Drugi izvori financiranja, u tome:
-
-
a
Naknada iz cijene usluge
-
-
b
Obveznice
-
-
c
Sredstva iz Hrvatskih voda
-
-
Sredstva iz proračuna jedinica lokalne samouprave
-
-
d
Svi drugi nespomenuti izvori financiranja
11.967
37.800
Ukupna vrijednost izvora financiranja
146.887
166.809
* podaci u 000 kn
Planirana zaduženost:
Društvo se ne planira zaduživati već sve troškove i investicije planira financirati vlastitim izvorima i sredstvima EU.
Državna jamstva:
Društvo ne planira državna jamstva u 2016. godini
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo planira ostvariti subvencije od zapošljavanja djelatnika kojima je to prvo zaposlenje ili su dugotrajno nezaposleni, čime ostvaruje pravo na subvencije doprinosa na plaću.
Od drugih vrsta subvencija planiraju se prihodi s osnove sredstava iz EU za uspostavu centra dijeljenih usluga u iznosu od 26.648.960 kn. Ostvarenje ovog iznosa će prvenstveno ovisiti o finalizaciji priprema i ugovaranja sredstava za ovu namjenu s EU-om.
Treba također reći da APIS IT d.o.o. koristi zgradu u vlasništvu Grada Zagreba bez naknade i bez roka trajanja (ugovoreno je da pravo korištenja bez naknade prestaje ako/kada Grad Zagreb izađe iz vlasničke strukture APIS-a)
Donacije:
Društvo je u planu troškova planiralo 300.000 kn za troškove donacija kao i za 2015. godinu.
2.Godišnji plan u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), te plan prodaje dionica i poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima po kvartalima, korištenja i prodaje nekretnina u vlasništvu CERP-a
CERP, kao pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom, osnovan je na temelju odredbi Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/2013, dalje Zakon), koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine.
Djelatnost CERP-a jest upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka, osim onih trgovačkih društava čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, kao i restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine kao prioritetni cilj utvrđena je privatizacija trgovačkih društava u nadležnosti CERP-a u roku od dvije, odnosno tri godine, ovisno o veličini vlasništva. Sukladno navedenom, CERP je tijekom 2015. godine poduzimao radnje i aktivnosti kako bi ostvario ciljeve određene Strategijom, a o čemu će u 2016. godini podnijeti detaljno Izvješće za prethodnu godinu, sukladno Zakonu.
Upravljanje državnom imovinom provodi se sukladno sljedećim propisima:
Iako Zakon propisuje sedam načina prodaje dionica, samo četiri načina prodaje izravno ovise o CERP-u i to: javno nadmetanje, javno prikupljanje ponuda, ponuda dionica na uređenom tržištu kapitala i neposredna prodaja.
Preostali načini prodaje dionica (javna ponuda, prihvat ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava i istiskivanje manjinskih dioničara) ovise o većinskom vlasniku, samom društvu i CERP-u.
Od četiri načina prodaje poslovnih udjela koje propisuje zakon, tri načina prodaje izravno ovise o CERP-u i to: javno nadmetanje, javno prikupljanje ponuda i neposredna prodaja. Javni poziv za dokapitalizaciju ovisi o većinskom vlasniku, samom društvu i CERP-u.
Državna imovina u obliku dionica i poslovnih udjela kojom upravlja CERP
Državna imovina u obliku dionica i poslovnih udjela kojom upravlja CERP (dalje u tekstu: Državni portfelj kojim upravlja CERP) na dan 30.06.2015. godine obuhvaća 497 trgovačkih društava, kako je to prikazano u tablici:
Opis
Broj društava na dan
30.06.2015.
Ukupna nominalna vrijednost temeljnog kapitala u kn
Ukupna nominalna vrijednost Državnog portfelja kojim upravlja CERP u kn
I. Ukupno manjinski portfelj do 49,99%
463
51.632.753.989
2.306.860.036
- od toga društva u cijelosti slobodna za prodaju
238
13.366.982.089
1.233.067.663
- od toga društva „pod rezervacijom“
110
16.458.323.433
334.849.228
- od toga društva djelomično slobodna za prodaju, a djelomično „pod rezervacijom“
115
21.807.448.467
738.943.144
II. Ukupno većinski portfelj iznad 50,00%
30
3.937.164.320
3.119.968.860
- od toga društva u cijelosti slobodna za prodaju
12
223.169.500
211.394.200
- od toga društva „pod rezervacijom“
2
15.454.500
14.983.200
- od toga društva djelomično slobodna za prodaju, a djelomično „pod rezervacijom“
16
3.698.540.320
2.893.591.460
UKUPNO
493
55.569.918.309
5.426.828.896
Društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost
4
SVEUKUPNO
497
Napomena: dana 02. srpnja 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se predlaže da se s popisa trgovačkih i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku brišu slijedeća društva: Park Prevlaka d.o.o. u stečaju, Gruda; Club Adriatic d.o.o, Zagreb; Sunčani Hvar d.d., Hvar i Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d., Zagreb. Iako je Zakonom utvrđeno da društvima koja nisu od strateškog i posebnog interesa upravlja CERP, navedena društva nisu uključena u gornju tablicu, jer ista sadrži podatke sa 30. lipnjem 2015. godine.
Od ukupno 493 aktivnih trgovačkih društava u državnom portfelju kojim upravlja CERP (društva koja obavljaju svoju poslovnu aktivnost), u 463 društava udio ne prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini 93,91%, dok u 30 društava udio prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini 6,09% ukupnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP.
Društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost nalaze se evidentirana u Državnom portfelju kojim upravlja CERP, a njihovo brisanje iz sudskog registra nije u nadležnosti CERP-a, nego Financijske agencije i trgovačkih sudova. CERP, u okviru svojih ovlasti, kontinuirano poduzima sve aktivnosti kako bi se u što kraćem roku provelo brisanje tih društava iz sudskog registra. U Državnom portfelju kojim upravlja CERP na dan 30.06.2015. godine nalaze se dionice/poslovni udjeli 4 trgovačka društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost od kojih su 2 u manjinskom vlasništvu (Gap-građenje, Marčanka), dok su 2 u većinskom vlasništvu države (Inel, Croateh).
Potrebno je naglasiti da su navedeni podaci promjenjivog karaktera, jer svakodnevno dolazi do većih ili manjih promjena zbog: raskida ugovora s „malim dioničarima“, raskida ugovora s investitorima, dodjele dionica hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, ukidanja rezervacija, prodaje, dokapitalizacije, realizacije postupka predstečajne nagodbe, promjena statusa društava, usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima i sl.
U nastavku slijedi prikaz smanjenja Državnog portfelja kojim upravlja CERP po godinama:
Rbr
Opis
Broj društava na dan 31.12.2013.
Broj
društava na dan 31.12.2014.
Broj društava na dan 30.6.2015.
1
ukupno manjinski portfelj do 49,99%
522
488
463
2
ukupno većinski portfelj iznad 50,00%
37
37
30
3
ukupno (1+2)
559
525
493
4
društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost*
14
6
4
5
SVEUKUPNO (3+4)
573
531
497
Broj trgovačkih društava u Državom portfelju kojim upravlja CERP nedovoljno se brzo smanjuje, jer je realizacija prodaje otežana zbog recesije, smanjene potražnje i interesa potencijalnih investitora uzrokovanih gospodarskom krizom, postojećim rezervacijama koje onemogućavaju prodaju (od ukupno 497 trgovačkih društava u 243 trgovačka društva je evidentirana cjelokupna odnosno djelomična rezervacija), kao i ekonomsko-financijskim stanjem u kojem se društva nalaze.
Nadalje, na dan 30.06.2015. godine CERP ima u otplati 4.365 Ugovora u otplati koje ugovore su sklapali pravni prednici CERP-a s "malim dioničarima", a koji se odnose na 267 trgovačkih društava, te uslijed neplaćanja po navedenim Ugovorima dolazi do raskida što rezultira kontinuiranim pristizanjem novih dionica u nadležnost CERP-a.
Osim navedenog, razlog nedovoljnog smanjenja broja trgovačkih društava u Državom portfelju kojim upravlja CERP odraz je i postupaka predstečajnih nagodbi odnosno stečajnih postupaka unutar kojih državni vjerovnici pretvaraju potraživanje u ulog čime nanovo stječu vlasništvo nad društvom. Obzirom da CERP upravlja dionicama/poslovnim udjelima trgovačkih društava čiji su imatelji Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, navedene dionice/poslovni udjeli stečeni na gore opisani način ulaze u portfelj CERP-a.
Obzirom da je prioritetni cilj privatizacija trgovačkih društava u nadležnosti CERP-a u roku od dvije, odnosno tri godine, ovisno o veličini vlasništva, CERP je u izmjenama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, predložio određena rješenja sa ciljem otklanjanja utvrđenih zapreka koje onemogućavaju prodaju, što će doprinijeti učinkovitijoj i efikasnijoj privatizaciji dijela portfelja iz nadležnosti CERP-a.
Organizacijski oblik trgovačkog društva i postotak učešća državnih imatelja u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, predstavljaju osnovne kriterije na temelju kojih se utvrđuje način prodaje dionica i poslovnih udjela, te je u nastavku napravljena analiza manjinskog i većinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP.
Manjinski Državni portfelj kojim upravlja CERP
Od ukupno 493 aktivna trgovačka društva u Državnom portfelju kojim upravlja CERP (društva koja obavljaju svoju poslovnu aktivnost), u 463 društva udio ne prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini cca 94% Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Analizom trgovačkih društava u kojima udio u temeljnom kapitalu ne prelazi 50% napravljena je podjela po grupama:
R. br.
Opis
Broj društava
1.
Društva u cijelosti raspoloživa za prodaju
238
- od toga trgovačka društva za koja je postupak prodaje javnim nadmetanjem u tijeku na dan 30.06.2015..
6
- od toga dionička društva za koja je postupak prodaje na uređenom tržištu u tijeku na dan 30.06.2015.
5
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
11
- od toga dionička društva koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
106
- od toga društva s ograničenom odgovornošću koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
110
2.
Društva „pod rezervacijom“ (neraspoloživo za prodaju)
110
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
38
- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu
42
- od toga društva s ograničenom odgovornošću
30
3.
Društva djelomično slobodna za prodaju
115
- od toga dionička društva za koja je postupak prodaje na uređenom tržištu u tijeku na dan 30.06.2015.
7
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
12
- od toga dionička društva koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
64
- od toga društva s ograničenom odgovornošću koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
32
UKUPNO (1+2+3)
463
Društva „pod rezervacijom“ predstavljaju trgovačka društva čijim dionicama/poslovnim udjelima upravlja CERP, ali istima ne može raspolagati iz razloga što su navedene dionice/poslovni udjeli trgovačkih društava, prilikom pretvorbe iz društvenih poduzeća u trgovačka društva, rezervirani zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na imovini koja je tada bila procijenjena u temeljni kapital društva ili zbog toga što se trenutačno za te dionice/poslovne udjele vode sporovi pred nadležnim sudovima. U ukupno 110 trgovačkih društava u manjinskom Državnom portfelju kojim upravlja CERP, što čini gotovo 22% ukupno aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP, trenutačno nema ni jedne raspoložive dionice/poslovnog udjela za prodaju. Prodaja ovog dijela portfelja može uslijediti tek po ukidanju rezervacija.
Društva djelomično slobodna za prodaju jesu trgovačka društva u kojima je dio portfelja slobodan za prodaju, a dio portfelja, zbog postojećih rezervacija, nije raspoloživ za prodaju. Nije svrsishodno pokretati postupak prodaje dionica trgovačkih društava kojima se ne trguje na uređenom tržištu, odnosno poslovnih udjela, jer se djelomičnom prodajom prodavatelj može naći u situaciji da nakon ukidanja rezervacija iste ne može više prodati jer su prethodnom, djelomičnom prodajom potencijalni investitori možda stekli zadovoljavajući postotak vlasništva te nema više interesa za kupnju preostalih dionica/udjela. U ovom dijelu Državnog portfelja nalazi se 115 društava, što čini cca 23% ukupno aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo nakon analize, a ovisit će i o omjeru raspoloživog i neraspoloživog Državnog portfelja.
U manjinskom Državnom portfelju kojim upravlja CERP nalazi se ukupno 172 društava s ograničenom odgovornošću, što čini gotovo 35% ukupno aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Navedeni dio portfelja teško se priprema za prodaju zbog postojanja prvokupa sadržanog u znatnom broju akata o osnivanju tih društava.
Prikaz manjinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP - postotak učešća u temeljnom kapitalu
postotak vlasništva / manjinski portfelj
broj društava
nominalna vrijednost
< 10%
334
699.042.524 kn
10% - 24,99%
97
609.923.362 kn
25% - 49,99%
32
997.894.150 kn
ukupno
463
2.306.860.036 kn
Iz navedenog prikaza razvidno je da CERP upravlja sa manje od 10% temeljnog kapitala u čak 334 trgovačka društva, što čini cca 72% ukupnog manjinskog portfelja, te u istima nema značajniji utjecaj.
Analiza manjinskog Državnog portfelja- planirane provedbene mjere postupanja
MANJINSKI PORTFELJ DO 49,99%
Opis
Popis trgovačkih društava
Broj društava na dan 30.06.2015.
Planirana provedbena mjera
- društva u cijelosti slobodna za prodaju
A.T., Adriadiesel, Aerodrom Brač, AGI - 46, Agrolaguna, AMD, APB - Petrinja, APZ - inženjering, Aque Vivae, Arausa, Arsenal Holding, Automehanika Karlovac, Autoprijevoz Otočac, APP Požega, Autotransport Karlovac, B - COOP, Bifix, Bimont, Birotisak, Bosiljine, Brodogradilište Cres, Brodogradilište Krk, Brodosplit, Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Central, Cesta Pula, Chemcolor, Ciglana IGM, Croatiaplan, Dalmacija Vinkovci, Dekor, Derma, Dip pilana Gomirje, Drvoplast, DTR, Dubovac, Dubravica, Đuro Đaković - Tup standard, Đuro Đaković Alatnica, Đuro Đaković Aparati, Elektroda, Elektrolux, Elektrometal, Euroinspekt, Exportdrvo, Finag, Finvest Rijeka, Gala, Galeb Jonathan, Geopodravina, Geoprojekt, Glas Slavonije, Goi, GP Krk, Gradine inžinjering, Gradnja Osijek, Gradnja Senj, Građevinar - Quelin, Građevno, Građevno Korčula, Gramat Viškovo, Gramat Zagreb, Hospitalija, Hotel Osmine, Hotel Petka, Hotel Royal, Hoteli DAIM, Hoteli Njivice, Hoteli Pag, HTP Orebić, Ikom Iko, Ikomot, Ilirik trend, IMCO, Imunološki zavod, Informativni centar - Radio postaja Čazma, Inkop, Intermod, Investprojekt, IPZ INGprojekt, Istra, Istra - Auto, Ivančica, Ivasim, Jadran Up, Jadran film, Jadran tvornica čarapa, Jadranska banka, Jadranski luksuzni hoteli, Jadro, Janaf, Kamen sirač, Karolina, Kemoboja, Kera - kor, Končar elektroindustrija, Kotka, Krateks, Kreditna banka Zagreb, Labin progres - TPS, Labud, Laguna Novigrad, Lički krovovi, Lina, Lovački rog, Luka Rijeka, Luka Split, Luka Šibenik, Luka tranzit Osijek, Maraska, Mašinoprojekt - Biro za elektrotehniku, Međimurje bidra, Međimurje IPC, Međimurje tegra, Međimurjeplet Mura, Međimurka, Merkantile, Metal - elektro, Metalko Buje, Mikrosiverit, Mlini pekare, Moslavka, Motel Plitvice, Naprijed, Narodni list, Novogradnja - Zagorka, Obrada, Olma, Opatija projekt ENG, Oprema - PIT, Oriolik, Osijek d.o.o Osijek, Osijek - Koteks, OT - Optima Telekom, Panturist, Papuk, Pastor - inžinjering, Petrol, Pevec, PIN, Podravka, Poljoopskrba - Bilogora, Poljoopskrba - građevinarstvo, Poljoopskrba - inžinjering, Pounje trikotaža, PP Maksimir export import, PPK Bjelovar, PPK Karlovačka mesna industrija, Prehrana trgovina, Prima aqua, Promet Makarska, Promet Požega, Ratarstvo, Razvitak, Regionalna veletržnica Osijek, Regionalna veletržnica Rijeka, Regionalna veletržnica Split, Rekord, Riba, Ribarstvo, Riječka industrija odjeće, Rijekakolor, Royal, Salona graditelj, Sigma, Solana Pag, Solus, Splitska plovidba, Sportske novosti, Stražaplastika, Sunčani Hvar, Supetar, Švarča, Taksi remont, Tang, Tankerkomerc, Tankerska plovidba, Tehničar kopirni centar, Tehnika, Tehno Osijek, Tehnomont, Tehnopublic, Teh - projekt niskogradnja, Tekstil, Tekstilstroj, Termoinžinjering - montaža, Termoinžinjering - projektiranje, Termokomerc, Tim 90, Tiskara Zelina, Transport Virovitica, Transport Novi Marof, Transport Comerce, Trešnjevka, Tribina, Tržište novca, Turist, Turizam Petrčane, Tvin, Uljanik, Unia - Sabirač, Union, Utenzilia, Vajda MI, Vapnara, Velebit - Velegraf, Veterinarska ambulanta Opatija, Veterinarska ambulanta Crikvenica, Veterinarska ambulanta Klanjec, Veterinarska ambulanta Brinje, Veterinarska ambulanta Ogulin, Veterinarska ambulanta Pula, Veterinarska stanica Križ, Veterinarska stanica Sesvete, Veterinarska stanica Split, Veterinarska stanica Ivan Zelina, Veterinarska stanica Grubišno Polje, Veterinarska stanica Ozalj, Veterinarska stanica Pakrac, Veterinarska stanica Vukovar, Veterinarska stanica Remetinec, Veterinarska stanica Zlatar Bistrica, VIG, Vigal, Vinka, Vinoplod - vinarija, Vis konfekcija, Vitrex, Vjesnik usluge, Vodice, Vodomaterijal, Zavod za ispitivanje kvalitete, Zelendvor, Zidar, Zing, Zit, Željepoh trgovina, Žitnjak, Žitoproizvod
238
predviđena prodaja (osim za društva koja su od posebnog interesa u kojem slučaju slijedi prodaja sukladno Odluci Vlade RH). Obzirom da u velikom broju slučajeva postoji pravo prvokupa samo članova trgovačkih društava, odnosno neka su u postupku predstečajne nagodbe prodaji će se pristupiti nakon što se zadovolje svi potrebni preduvjeti za prodaju.
predviđena prodaja nakon što završe postupci kao što su sporovi, žalbe, tužbe, rezervacije
- društva djelomično slobodna za prodaju
ACM - Autocentar Merkur, Apartmani Medena, Autokamp Imperial Vodice, Automehanika Zagreb, Autotrans Rijeka, Belje, BI 3. Maj, Borik, Chromos boje i lakovi, Coning, Croatia baterije, Čilaš, Dalmatinski rudnici boksita, Dubrovački podrumi, Dubrovačko primorje, Duhanski institut, Dunavski Lloyd, Đuro Đaković Holding, Elektrokomerc, Elektropromet, Geofizika, Gorica Hup, Gradac, Gradina, Gramat - Loris, Gravosa, Grozd, Gumiservis, Helios Faros, Hotel Admiral, Hoteli Cavtat, Hotel Central, Hotel Gruž, Hotel Imperial Vodice, Hotel Jadran Šibenik, Hotel Miran Pirovac, Hoteli Baška Voda, Hoteli Dubrovačka rivijera, Hoteli Haludovo, Hoteli Koločep, Hoteli Podgora, Hotel Split, Hotel Split Rezidencija, Hoteli Vodice, Hoteli Zadar, Hoteli Žigvošće, HT Hrvatski telekom, HTP Korčula, Hum HT, HUB Zagreb, Importanne resort, In trend, Inovine, Istraturist, Jadranka, Jadranska pivovara,Kaštelanska rivijera, Konat, Lavčević, Lošinjska plovidba, Luje, Luka Zadar, Lykos, Memento Spalato, Mercator - H, Metalmineral, MGK - PACK, Mladina, Model pakiranja, Palace hotel, Pastor TVA, PGM Ragusa, Pik Vinkovci, Plošnjak, Poljoopskrba - tehno, Poljoprivreda Lipik, Požeška dolina, PP Orahovica, Precizna mehanika, Prehrana, Projektni biro, Regeneracija, Renotex, Rivijera Šibenik, Sonik, Splendid, Strmac, Supetrus hoteli, Tiha, Tranšped, Trgoagencija, Trgocentar Zabok, Trgostil, Union UTD, Valamar riviera, Varteks, Vatrotehna, Velekem, Velepromet, Veterinarska ambulanta Imotski, Veterinarska ambulanta Slunj, Veterinarska ambulanta Pharos, Veterinarska stanica Koprivnica, Veterinarska stanica Županja, Veterinarska stanica Sisak, Veterinarska stanica Gvozd, Veterinarska stanica Kutina, Veterinarska stanica Velika Gorica, Vino Ilok, Vir 1898, Vranjica Belvedere, Vupik, Zlatni rat, Zrinski
115
odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo nakon analize, a ovisit će o omjeru raspoloživog i neraspoloživog Državnog portfelja.
UKUPNO:
463
Plan prodaje manjinskog Državnog portfelja u 2016. godini
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
-završiti sve postupke prodaje dionica/poslovnih udjela koji će biti nezavršeni na dan 31.12.2015. godine, neovisno o načinu prodaje;
-pokrenuti prodaju dionica najmanje 23 trgovačka društava na uređenom tržištu (trgovačka društva čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu kapitala);
-objaviti prodaju dionica/poslovnih udjela najmanje 50 trgovačkih društava javnim nadmetanjem – objava javnog poziva za iskaz interesa za prodaju dionica društva čijim se dionicama ne trguje na uređenom tržištu, odnosno poslovnih udjela društava s ograničenom odgovornošću;
-sudjelovati u postupcima prihvata ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava i postupku istiskivanja manjinskih dioničara – po potrebi kako se navedeni postupci budu pokretali tijekom godine;
-organizirati postupke neposredne prodaje dionica/poslovnih udjela – po stjecanju uvjeta za organizaciju postupka.
Napomena: CERP se može obvezati samo na pokretanje postupka prodaje manjinskog Državnog portfelja javnim nadmetanjem, prodajom na uređenom tržištu i neposrednom prodajom, sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje. Sama realizacija prodaje ne ovisi o CERP-u, već o financijsko-ekonomskom položaju i atraktivnosti samog društva koje se prodaje, ponudi i potražnji na uređenom tržištu kapitala, aktivnostima većinskog vlasnika, interesu potencijalnih investitora, gospodarskoj krizi i drugim objektivnim razlozima na koje CERP ne može utjecati.
Trenutačno stanje portfelja u kojem cca 22% ukupnog portfelja nije raspoloživo za prodaju, cca 23% ukupnog portfelja ne preporuča se prodavati odmah, već po ukidanju rezervacija (odluke o prodaji ovog dijela portfelja donositi će se pojedinačno za svako društvo nakon analize), a cca 35% ukupnog portfelja predstavljaju društva s ograničenom odgovornošću (u većini društava postoji pravo prvokupa), govori o realnim mogućnostima glede pokretanja postupka prodaje manjinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP, što rezultira sporom, lošom i limitiranom realizacijom prodaje.
Većinski Državni portfelj kojim upravlja CERP
Od ukupno 493 aktivna trgovačka društva u Državnom portfelju kojim upravlja CERP (društva koja obavljaju svoju poslovnu aktivnost), u 30 društava udio prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini cca 6% aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Analizom trgovačkih društava u kojima udio u temeljnom kapitalu prelazi 50% napravljena je podjela po grupama:
R. br.
Opis
Broj društava
1.
Društva za koja je postupak predstečajne nagodbe u tijeku na dan 30.06.2015.
5
2.
Društva raspoloživa za prodaju
10
- od toga trgovačka društva u kojima je u tijeku postupak prodaje javnim prikupljanjem ponuda
1
- od toga dionička društva
2
- od toga društva s ograničenom odgovornošću
7
3.
Društva „pod rezervacijom“ (neraspoloživo za prodaju)
2
4.
Društva djelomično slobodna za prodaju
13
- od toga trgovačka društva u kojima je u tijeku postupak prodaje javnim prikupljanjem ponuda
1
- od toga dionička društva u kojima je pokrenut postupak prodaje dijela portfelja na uređenom tržištu
1
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
4
- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu
6
- od toga društva s ograničenom odgovornošću
1
UKUPNO (1+2+3+4)
30
Iako su u 100% vlasništvu Republike Hrvatske, trgovačka društva Plinacro d.o.o. Zagreb i Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d. Zagreb, a koja drušva su prenesena na upravljanje CERP-u Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku od 02. srpnja 2015. godine, nisu sadržana u gornjoj tablici obzirom da ista prezentira podatke na dan 30. lipanj 2015. godine.
Također napominjemo da je gore spomenutom Odlukom Vlade Republike Hrvatske od većinskih društava u nadležnost CERP-a prešlo i društvo Club Adriatic d.o.o., Zagreb koje je trenutno u postupku Predstečajne negodbe te bi po okončanju nagodbe, odnosno nakon provođenja mjera iz Plana financijskog i operativnog restrukturiranja koje uključuju dokapitalizaciju (s prethodnim smanjenjem temeljnog kapitala) trebalo doći do smanjenja državnog portfelja.
CERP ne može pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela 5 trgovačkih društava u većinskom portfelju do okončanja postupka predstečajne nagodbe (Badel 1862 d.d., Dalma d.d., Hotel Medena d.d., Uljanik TESU d.d., Konoplja d.d.).
Naime, većinski Državni portfelj kojim upravlja CERP sastoji se uglavnom od prezaduženih društava opterećenih problemima i prevelikim brojem zaposlenih, u kojima obveze društva često premašuju vrijednost temeljnog kapitala, čija je posljedica nerentabilno, neekonomično i neprofitabilno poslovanje. Zbog spomenute neadekvatnosti temeljnog kapitala, do sada je većina trgovačkih društava iz većinskog portfelja pokrenula postupak predstečajne nagodbe, te je u nekima navedeni postupak okončan, ali je u 5 trgovačkih društava postupak još u tijeku. Zbog mogućnosti dokapitalizacije od strane strateškog partnera, postupak predstečajne nagodbe može rezultirati znatnom promjenom vlasničke strukture i smanjenjem postotka državnog vlasništva. CERP će, kao i do sada, prilikom prodaje voditi računa o tržišnoj vrijednosti dionica/poslovnih udjela društava kao i pravovremenoj prodaji, a imajući u vidu da je sukladno Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) koju je 14. lipnja 2013. godine usvojio Hrvatski Sabor, prioritetni cilj privatizacija društava u vlasništvu Republike Hrvatske u roku od dvije odnosno tri godine, ovisno o vlasništvu.
Za trgovačka društva djelomično slobodna za prodaju nije svrsishodno da se pokreće postupak prodaje raspoloživog dijela Državnog portfelja, jer se djelomičnom prodajom prodavatelj može naći u situaciji da nakon ukidanja rezervacija iste ne može više prodati jer su prethodnom, djelomičnom prodajom potencijalni investitori možda stekli zadovoljavajući postotak vlasništva te nema više interesa za kupnju preostalih dionica/poslovnih udjela. Pritom treba uzeti u obzir visoke troškove pokretanja postupka prodaje u slučaju da se dionice/poslovni udjeli jednog društva više puta nude na prodaju. Odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo nakon analize, a ovisit će o stanju samog društva, interesu potencijalnih investitora te omjeru raspoloživog i neraspoloživog Državnog portfelja.
Analiza većinskog Državnog portfelja - planirane provedbene mjere postupanja
VEĆINSKI PORTFELJ OD 50%
Društvo
Planirana provedbena mjera
1.Hoteli Maestral d.d. Dubrovnik
2.Imperijal d.d. Rab
3.3. Maj STM d.o.o. Rijeka
4.RIZ odašiljači d.d. Zagreb
5.Lipovica d.o.o. Popovača
6.Orljava d.o.o. Požega
7.Vjesnik d.d. Zagreb
8.Agroduhan d.o.o. Slatina
9.Nacionalna veletržnica d.d. Zagreb
10.Knjigovođa d.o.o. Šibenik
11.Pleter usluge d.o.o. Zagreb
12.Borovo d.d. Vukovar
13.Veterinarska ambulanta d.o.o. Gračac
14.Veterinarska ambulanta d.d.Donji Lapac
- predviđena prodaja nakon što se zadovolje svi potrebni preduvjeti za prodaju
1.Badel 1862 d.d. Zagreb
2.Dalma d.d. Split
3.Hotel Medena d.d. Seget Donji
4.Uljanik TESU d.d. Pula
5.Konoplja d.d. Zagreb
- u tijeku restrukturiranje u okviru postupka predstečajne nagodbe. Prodaja će se odvijati nakon okončanja postupka predstečajne nagodbe, odnosno radnji koje slijede nakon postupka predstečajne nagodbe, ovisno o postotku vlasništva državnog portfelja nakon okončanja predstečajne nagodbe.
1.Jadroplov d.d. Split
2.3. Maj TIBO d.d. Matulji
- u tijeku restrukturiranje kroz dokapitalizaciju
1.Meiso d.d. Goričan
- potrebno restrukturianje prije prodaje
1.Gavrilović Mala privreda d.o.o. Petrinja
2.Hoteli Makarska d.d. Makarska
3.Institut za sigurnost Zagreb d.d. Zagreb
4.Jadran d.d. Crikvenica
5.Panex d.d. Čakovec
- prodaja nakon što završe postupci kao što su sporovi, žalbe, tužbe, rezervacije
1.Imota d.d. Donji Proložac
2.Dubrovačka trgovina d.d. Duborvnik
- izvjestan stečaj
1.Slovo d.o.o. Zagreb
- brisanje iz sudskog registra
U nastavku Plana posebno ističemo trgovačka društva Plinacro d.o.o., Zagreb, te Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, obzirom da su ista donedavno bila trgovačka društva od strateškog odnosno posebnog interesa, a koja su kako je već navedeno, Odlukom Vlade Republike Hrvatske o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku od 02. srpnja 2015. godine prenijeta na upravljanje CERP-u. U nastavku je prikaz planiranog poslovanja navedenih društava u 2016. godini:
Plinacro d.o.o., Zagreb - planirano poslovanje društva u 2016. godini
Osnovna djelatnost društva
Osnovna djelatnost trgovačkog društva Plinacro d.o.o. je cjevovodni transport, izgradnja plinovoda, tehničko održavanje objekata i transport plina.
Kao operater plinskoga transportnog sustava, Plinacro d.o.o. odgovoran je za transport i tranzit prirodnog plina, za vođenje (nadzor i upravljanje), održavanje te razvoj i izgradnju plinskoga transportnog sustava. Društvo osigurava nediskriminirajući pristup transportnom sustavu kad je to ekonomski i tehničko-tehnološki razumno i opravdano te uravnotežuje količine plina u transportnom sustavu. Plinacro d.o.o. zadužen je i za osiguranje dugoročne sposobnosti transportnog sustava, kako bi omogućio uporabu prirodnog plina kao ekološki najprihvatljivijeg energenta.
Vlasnička struktura
Plinacro d.o.o. je u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Broj zaposlenih (tablica)
Strateški i financijski ciljevi/glavni ciljevi poslovanja u 2016. godini
Zakonska je obveza društva Plinacro d.o.o. kao nacionalnog operatera transporta plina (Zakon o tržištu plina) izrada Desetogodišnjeg plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske koji mora biti usklađen sa Strategijom energetskog razvoja RH i neobvezujućim desetogodišnjim planom razvoja transportnog sustava Evropske unije (TYNDP). Sastavni dio Desetogodišnjeg plana je i trogodišnji Poslovni plan. Za izradu dokumenta „Poslovno planiranje za 2016. godinu“ korišteni su podaci iz dokumenta „Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2015. – 2024.“ tj. dokumenta izrađenog od strane BDO „Revizija poslovnog plana (2014. -2016.) i izrada studije opravdanosti planiranih investicija“.
Operator plinskog transportnog sustava je, slijedom Zakona o tržištu plina, odgovoran i zadužen za upravljanje, održavanje i razvoj plinskog transportnog sustava. Međutim, odrednicama Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske naglašena je i njegova ključna uloga i odgovornost u razvoju cjelokupnog sektora prirodnog plina, prije svega u stvaranju preduvjeta pouzdane i tržišno konkurentne opskrbe svih domaćih potrošača, ali i u korištenju regionalne strateške pozicije u razvoju tranzitnih i ostalih potencijala. Time bi operator plinskog transportnog sustava, kao poveznica i okosnica ostalih plinskih sustava, omogućio svim tim sustavima, a time i nacionalnom gospodarstvu i poslovni iskorak u zemlje u okruženju. To je u skladu s načelom energetske strategije da je energetski sektor infrastrukturna, ali i poduzetnička, i možebitno izvozno orijentirana djelatnost!
Ove odrednice, s jedne strane, a s druge strane stvarno stanje i izuzetna složenost zbivanja, kako na plinskoj sceni, tako i u gospodarstvu, daju izuzetan značaj upravo razvoju plinskog transportnog sustava. Tako je on usmjeren na projekte kojima će se povećati učinkovitost, tržišna prilagođenost i pouzdanosti opskrbe, kao i tehničke sigurnosti cjelokupnog plinskog transportnog sustava.
Ti projekti su, prije svega, usmjereni potrebama domaćeg tržišta prirodnog plina, za čije potrebe se planiraju izgraditi novi dijelovi sustava kojima se želi osigurati povećanje kapaciteta u cjelokupnom sustavu i značajni dvosmjerni kapaciteti na postojećim interkonekcijskim pravcima, ali i otvoriti novi. Drugu skupinu projekata čine projekti kojima je cilj uklapanje u nove dobavne pravce i projekte u okruženju i čijom izgradnjom će se, ujedno, cjelokupnom plinskom sustavu Republike Hrvatske omogućiti uključivanje u regionalne i europske tokove i tržišta prirodnog plina. Ispravnost ovakvog pristupa, u oblikovanju i odabiru razvojnih projekata za ovaj plan, je dobila potvrdu u njihovom izuzetnom pozicioniranju na listama projekata PCI, PECI i CESEC!
Polazi se od vlastitih potreba, ali uvažavajući potrebe i zahtjeve, za osiguranjem pouzdanosti, konkurentnosti i održivosti opskrbe plinom šireg okruženja, a pogotovo EU, čija je Republika Hrvatska članica, nastoji se maksimalno iskoristiti i vrednovati geostratešku poziciju Republike Hrvatske i ostvariti dodatne ekonomske učinke za sektor prirodnog plina i cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske.
Mora se naglasiti, i da ostvarivanje ovakvog sveobuhvatnog razvojnog plana zahtjeva izuzetno velika ulaganja, ali postojeći financijski potencijali operatora plinskog transportnog sustava Plinacro d.o.o. nisu dovoljni za provedbu svih projekata, u planiranom opsegu i dinamici. Stoga će se, pored prihoda ostvarenih odobrenim iznosima tarifnih stavki za transport plina, morati usmjeriti i drugim izvorima financiranja. EU fondovi su sigurno, zbog izuzetnih pozicija ključnih projekata na prethodno navedenim listama, zanimljivi i izgledni. Sveobuhvatne i intenzivne aktivnosti na pripremi projekata i pripadajućim zahtjevima, već su počele davati pozitivne rezultate.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odobrava tarifne stavke za trogodišnji razdoblje. Sukladno tome HERA je odobrila tarifne stavke Plinacro-u za 2014., 2015 i 2016. godinu. Nije dvojbeno da Društvo za financiranje ambicioznih planova ulaganja u pored vlastitih sredstava mora koristiti i vanjske izvore sredstava. Preferirani izvori sredstva su 50% EU fondovi – nepovratna sredstva, 25% vlastiti izvori (povećanje ostvarenih prihoda uz povećanje tarifa, ali i količina) i 25% zaduživanje kod banaka.
Planovi restrukturiranja u 2016. godini
Plinacro d.o.o. nije obveznik provođenja plana restrukturiranja jer društvo ostvaruje dobit, neovisno o istome kontinuirano se provodi racionalizacija poslovanja i smanjenje troškova.
Planirane investicije u 2016. godini
Plan ulaganja u dugotrajnu imovinu tvrtke Plinacro d.o.o. za 2016. godinu, temelji se na procjeni ulaganja koja će se ostvariti do kraja tekuće godine, te projekciji ulaganja koja je definirana Desetogodišnjim planom razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2015.- 2024. Planirana ulaganja u 2016. godine iznose 160,5 mil. kuna, a podijeljena su na slijedeće grupe projekata:
1.Plinovodi
Slijedom činjenice da je Plinacro d.o.o. uspješno ostvario ciljeve definirane desetogodišnjim razvojno - ulagačkim ciklusom, te su ostvareni preduvjeti za siguran i pouzdan transport plina uz značajnu teritorijalnu pokrivenost RH transportnim sustavom, ulaganja u ovu grupu projekata odnose se najvećim dijelom na pripremnu fazu. Najznačajnija planirana ulaganja predviđena su za izradu glavnih projekata za plinovode: Zlobin – Omišalj, Lučko – Zabok – Rogatec, Donji Miholjac – Belišće i Donji Miholjac – Osijek. Za magistralne plinovode Split – Zagvozd i Zagvozd – Ploče, nakon provedbe postupka u nadležnom Ministarstvu, do kraja 2015. godine očekuje se izdavanje građevinskih dozvola, a odluka o gradnji ovisi o nizu faktora vezanih uz strateški razvoj. Ostala ulaganja odnose se na izradu stručnih podloga, studija utjecaja na okoliš i idejnih projekata i provedbu pripadajućih postupaka za ishođenje potrebnih dozvola za cijeli niz projekata plinovoda za koje će se u narednom razdoblju tek donijeti konačna investicijska odluka.
2.Mjerno redukcijske stanice
Ova skupina projekata odnosi se na cijeli niz objekata mjerno redukcijskih stanica koje zajedno sa plinovodima čine tehnološku cjelinu. Rekonstrukcije ili zamjene određenih mjerno redukcijskih stanica su potrebne iz razloga zastarijevanja tehnologije i tipiziranja opreme. Zamjene i rekonstrukcije mjerno redukcijskih stanica nužno je provesti kako iz tehnološkog, tako i sigurnosnog aspekta, kako bi se osigurala pouzdana isporuka plina korisnicima transportnog sustava. U tu svrhu će se početkom 2016. godine dovršiti izrada planiranih tipskih kontejnerskih mjerno redukcijskih stanica, a sama ugradnja na lokacije predviđa se u drugoj polovici 2016. godine. Ulaganja u iznosu od 45 mil. kuna odnose se na mjerno redukcijske stanice na lokacijama: Brezine, Koška, Marijanci, Dubrovčan, Poljana, Kukunjevac, Magadenovac, Kutina II, Banova Jaruga, Donji Andrijevci, Dugo Selo II, Legrad, Slavonski Brod istok, Šenkovec i Osijek III.
3.Plinski čvorovi
U cilju povezivanja i optimiziranja korištenja 50-barskog i 75-barskog sustava, nužno je provesti rekonstrukcijske zahvate na plinskim čvorovima.
Rekonstrukcija plinskog čvora Kozarac započela 2015. godine, a završiti će sredinom 2016. godine. Nakon provedbe planiranog zahvata, povećat će se sigurnost opskrbe grada Siska i plinske elektrane.
Plinski čvor Zagreb istok rekonstruirat će se iz razloga održavanja sigurnosti opskrbe istočnog dijela grada Zagreba.
Ulaganja na plinskim čvorovima Kozarac i Zagreb istok u slijedećoj godini iznose 4 mil. kuna.
4.Kompresorske stanice
Ova skupina projekata izrazito je bitna za daljnji razvoj transportnog sustava, a njihovo ostvarenje značajno će podići sigurnost opskrbe u smislu omogućavanja dvosmjernog fizičkog protoka plina na postojećoj interkonekciji s Mađarskom u prvoj fazi, te omogućavanje tranzita prirodnog plina postojećim i planiranim transportnim sustavom u drugoj fazi. Slijedom navedenog za objekt KS1 planirana su ulaganja u izradu projektne dokumentacije u iznosu od 20 mil. kuna, a za objekte KS 2 i KS 3 planirana su ulaganja u ukupnom iznosu od 6 mil. kuna za izradu Studije izvedivosti.
5.Mjerni sustav
U 2016. godini, sukladno zakonskim obvezama, Plinacro d.o.o. će implementirati i pustiti u rad novi mjerni sustav čija je zadaća postojeći obračun prirodnog plina u energetskim jedinicama učiniti kvalitetnijim, te na taj način omogućiti svim korisnicima sustava višu razinu usluge transporta plina.
Obzirom da će se većina ulaganja u ovaj projekt ostvariti u tekućoj godini, za 2016. godinu predviđen iznos ulaganja iznosi 29 mil. kuna.
6.Nadzor i upravljanje
Najznačajnija ulaganja u grupu projekata sustava nadzora i upravljanja transportnim sustavom odnose se na komercijalno upravljanje kapacitetima sustava. Kako bi sve promjene na tržištu plina bile adekvatno praćene, nužna je nadogradnja mrežne infrastrukture kao i razvoj redundantnog pristupa internetu zbog osiguranja kontinuiteta poslovnih procesa za tržište plina.
U segmentu upravljanja kapacitetima planirano je ulaganje u nadogradnju funkcionalnosti SUKAP sustava radi prilagodbe novim poslovnim procesima na tržištu plina i obvezama operatora transportnog sustava te uspostava redundantnog SUKAP sustava radi osiguranja kontinuiteta poslovanja.
U segmentu tehnološkog upravljanja transportnim sustavom planirano je u revitalizaciju sustava za daljinski nadzor i upravljanje transportnim sustavom (SCADA), što obuhvaća zamjenu zastarjele sklopovske opreme novom te osuvremenjivanje pripadajuće programske opreme nadogradnjom na nove aktualne verzije.
U segmentu optičkog komunikacijskog sustava (OKS) planirano je ulaganje za sustavnu zamjenu aktivne opreme OKS-a nakon isteka predviđenog radnog vijeka, s ciljem zadržavanja ili poboljšanja radnih parametara optičkog komunikacijskog sustava na dionici sustava Pula – Slavonski Brod.
Ukupna ulaganja u okviru navedenih projekata za 2016. godinu planirana su u iznosu od 10 mil. kuna.
7.Sustav tehničke zaštite
Projekt sustava tehničke zaštite u skladu je s Europskom direktivom EU 2008/114/EC o identifikaciji i određivanju europskih kritičnih infrastruktura, te jedna od stavki navedene direktive kojom se propisuje poboljšanje zaštite infrastrukture koja služi za proizvodnju plina, preradu, obradu, pohranu i prijenos plina putem plinovoda. Plinacro d.o.o. je u tekućoj godini započeo s realizacijom ovog projekta, a za narednu godinu predviđena su ulaganja u iznosu od 8 mil. kuna.
8.Pogonski objekti
Izgradnja planiranih pogonskih objekata nužna je zbog izuzetno povećane izgrađenosti i geografske raširenosti plinskog transportnog sustava u posljednja dva investicijska ciklusa, te smanjivanja troškova operativnog održavanja. U 2016. godini planira se završetak gradnje dva pogonska objekta – pogonski objekt Benkovac (Stankovci) i pogonski objekt Đurđevac. Također, planira se i izgradnja priključka pogonskih objekata Ogulin i Benkovac (Stankovci) na postojeći optičko komunikacijski sustav Plinacra.
U ovoj skupini projekata u narednoj godini planira se uložiti 7 mil. kuna.
9.Napuštanje objekata van funkcije
U ovu grupu projekata spadaju tehnološki objekti transportnog sustava koji nisu u funkciji. Za objekte navedene u tabličnom prikazu predviđeno je napuštanje u cilju pojednostavljenja i racionalizacije transportnog sustava, smanjenja troškova rada i održavanja, kao i podizanja sigurnosti i pouzdanosti opskrbe. Planirana ulaganja u ovu skupinu projekata u 2016. godini iznose 0,5 mil. kuna.
Planirani izvori sredstava za investicije u 2016. godini:
Plinacro d.o.o. će za financiranje plana ulaganja pored vlastitih sredstava koristiti i nepovratna sredstva iz EU fondova. Plinacro d.o.o. se priprema za apliciranje za nepovratna sredstva CEF-a, još u ovoj godini, u 75% iznosu od ukupnih ulaganja u izgradnju interkonekcijskog plinovoda Lučko-Zabok –Rogatec i sustava kompresorskih stanica (KS-1 + KS-2 +KS-3) u iznosu od 160 mil. EUR.To znači da bi sufinanciranje CEF-a moglo iznositi do 120 mil. EUR , a rezultati i možebitno odobreni iznos znat će se početkom slijedeće godine. Započinje se sa pripremom dokumentacije za apliciranje za nepovratna sredstva dijela (u ovom trenu se ne zna kolikog), od ukupnih ulaganja od 276 mil. EUR, u izgradnju plinovodnog sustava Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac. Zahtjev će biti podnesen slijedeće godine, a možebitno odobrenje se može očekivati krajem 2016. godine.
Planirana zaduženost u 2016. godini:
Plinacro ne planira nova zaduženja u 2016. godini.
Planirana državna jamstva u 2016. godini:
S obzirom da Plinacro ne planira nova zaduženja u 2016. godini, neće imati potrebe za državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Plinacro ne koristi subvencije
Planirane donacije u 2016. godini:
Plinacro za 2016. godinu planira donacije u iznosu od 700.000 kuna. Planska vrijednost donacija ostaje na razini plana za 2015. godinu.
Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d. Zagreb - planirano poslovanje društva u 2016. godini
Osnovna djelatnost društva
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine - osnovna djelatnost Društva je savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem – brojčana oznaka razreda 7022.
Društvo je svojim poslovima usko vezano uz poslovanje i opstojnost brodogradilišta koja se nalaze u procesu restrukturiranja, a sukladno Ugovorima o prodaji i prijenosu dionica brodograđevnih društava (BI Split, Brodotrogir i 3.Maj) i njihovih Programa restrukturiranja koji su prihvaćeni od strane Europske komisije.
Za provođenje nadzora nad realizacijom Programa restrukturiranja i Ugovora o prodaji i prijenosu dionica brodograđevnih društava nominirano je društvo HB-J.
Dakle, glavni poslovi i zadaci Društva u narednom razdoblju temelje se na slijedećim dokumentima:
Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011. godine, kojom se imenuje HB-J za ustrojavanje i vođenje Registra ugovorene proizvodnje brodograđevnih društava koja pripadaju BI Split, BI 3.Maj i Brodotrogiru;
Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011. godine, kojom se HB-J zadužuje da na temelju podataka prikupljenih od brodogradilišta izradi i podnosi Izvještaje Ministarstvu gospodarstva, a vezano za realizaciju Programa restrukturiranja i privatizacijskih ugovora brodogradilišta, te da priprema Izvještaje za Europsku Komisiju;
Ugovorima o nadzoru realizacije Programa restrukturiranja i Ugovora o prodaji i prijenosu dionica brodograđevnih društava, a koje Ugovore je društvo HB-J potpisalo s Brodograđevnom industrijom Split d.d., Split; Brodotrogirom d.d., Trogir i 3.Maj Brodogradilištem d.d., Rijeka.;
Ugovoru o obavljanju stručnih poslova iz područja brodograđevne industrije, a koji Ugovor je društvo HB-J potpisalo s Ministarstvom gospodarstva;
Pravilima postupka za traženje i odobravanje državnih jamstava za financijsko praćenje gradnje brodova;
Pravilima za funkcioniranje SEA Europe (Ships & Maritime Equipment Association), zbog članstva HB-J u ovoj asocijaciji.
Vlasnička struktura
Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d. Zagreb je u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Broj zaposlenih (tablica)
BROJ ZAPOSLENIH
2015
2016
12
12
Planirano poslovanje društva u 2016. godini
U 2016. godini Društvo će, između ostalog, obavljati i slijedeće poslove:
izvještavati nadležno Ministarstvo gospodarstva i Centar za restrukturiranje i prodaju o nadzoru realizacije Programa restrukturiranja i Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split d.d., Split ; Brodotrogira d.d. Trogir i 3.Maj Brodogradilišta d.d., Rijeka – sve sukladno usvojenim Metodologijama;
pripremati šestomjesečna Izvješća za Europsku Komisiju, a vezano za realizaciju Programa restrukturiranja brodogradilišta, a sve sukladno Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011. godine. Ova Izvješća su obveza Republike Hrvatske prema EU, a sukladno Protokolu br. 8. u dijelu koji se odnosi na restrukturiranje hrvatske brodogradnje (Protokol je privitak Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske u EU);
davati mišljenja nadležnom Ministarstvu gospodarstva u sklopu postupka donošenja odluka Vlade RH o davanju državnih jamstava brodogradilištima, sukladno prihvaćenim Programima restrukturiranja brodogradilišta od strane Europske komisije i AZTN-a, odnosno sukladno Zakonu o državnim potporama;
aktivno sudjelovati na izradi Jamstvenog programa za financiranje gradnje brodova u hrvatskim brodogradilištima, te nakon usvajanja istog Programa od strane Vlade RH i Europske komisije, obavljati sve aktivnosti koje proizlaze iz Jamstvenog programa, a što će se pobliže definirati ugovorom između Društva i nadležnih ministarstava;
voditi Registar ugovorene proizvodnje brodograđevnih društava Brodograđevna Industrija Split, Brodograđevna Industrija 3. Maj i Brodotrogir, sukladno Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011.godine, a koja Odluka je donesena na temelju članka 6. Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011. – 2020. Ovaj Sporazum je vezan za ispunjavanje uvjeta postavljenih od strane Europske komisije za ograničenjem proizvodnje brodograđevnih društava u razdoblju od 2011. do 2020. godine;
pratiti i analizirati svjetsko brodograđevno tržište, te izvještavati o istom brodogradilišta i odgovarajuće državne institucije;
davati druga stručna mišljenja i analize iz područja poslovanja brodogradilišta, a po posebnom zahtjevu nadležnog Ministarstva gospodarstva;
organizirati i koordinirati zajedničku promidžbu naših brodogradilišta u suradnji s HGK, kroz nastupe na međunarodnim izložbama, sudjelovati u radu gospodarskih izaslanstava, pripremati razne zajedničke promidžbene materijale;
sudjelovati u radu Europske udruge brodograditelja, brodopopravljača i proizvođača brodske opreme SEA Europe (Ships & Maritime Equipment Association) čiji je član Društvo od 16. svibnja 2002. godine, te koordinacija rada predstavnika hrvatske brodogradnje u Tijelima i Radnim skupinama SEA Europe.
Financijski plan za 2016. godinu
U nastavku se daju podaci za Financijski plan Društva za 2016. godinu. Napominjemo da podaci nisu konačni i predmet su suglasnosti Nadzornog odbora Društva.
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014.
PLAN 2015. (godišnja razina)
PLAN 2016. (godišnja razina))
Promjena
Ostvarenje
Plan
Plan
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi (u 000 kn
6.275
5.698
5.505
96,61
Ukupni rashodi (u 000 kn)
6.019
5.465
5.313
97,22
DOBIT/GUBITAK prije oporezivanja (u 000 kn)
256
233
192
82,40
POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,04
1,04
1,04
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-0,15%
1,25%
0,48%
U 2016. godini Društvo planira ostvariti pozitivan financijski rezultat tj. dobit prije oporezivanja u iznosu od 192 tisuće kuna, što je za 17,6% manje u odnosu na rezultat koji Društvo planira ostvariti u 2015. godini.
U 2016. godini Društvo planira ostvariti prihode u iznosu od 5,5 milijuna kuna, što je za 3,39% manje u odnosu na prihode koje Društvo planira ostvariti u 2015. godini. Isto tako, u 2016. godini Društvo planira ostvariti rashode u iznosu od 5,3 milijuna kuna, što je za 2,78% manje u odnosu na rashode koje Društvo planira ostvariti u 2015. godini.
Pokazatelj ekonomičnosti je zadovoljavajući i pokazuje da Društvo u 2016. godini na 1 kunu rashoda planira ostvariti 1,04 kune prihoda. Također i pokazatelj profitabilnosti od poslovnih aktivnosti u Planu 2016. i 2015. godine je pozitivan.
Glavni ciljevi Društva u 2016. godini su slijedeći:
a)usmjerenje na održanje brodograđevne industrije u Republici Hrvatskoj, koja doprinosi zaposlenosti i izvozu, te ima multiplikativni učinak na ostatak gospodarstva;
b)Društvo će primjenom suvremenih modela prikupljanja i sveobuhvatnih analiza podataka iz specifičnog područja organizacije, proizvodnje, financija i tržišta iz brodograđevne djelatnosti, osigurati stručne podloge nadležnim državnim tijelima za donošenje odluka vezanih za brodograđevnu djelatnost, s ciljem da se ista održi, te da bude važna i uspješna sastavnica gospodarske strukture Republike Hrvatske
Plan restrukturiranja u 2016. godini
Društvo je još od 2008. godine započelo s procesom racionalizacije svojeg poslovanja, tj. značajno je smanjilo troškove i broj zaposlenih djelatnika. Broj djelatnika je sa 20 (stanje na dan 31.12.2008.) smanjen na 13 (stanje na dan 30.09.2014. godine) odnosno na 12 djelatnika (broj djelatnika od 01.10.2014. godine pa nadalje).
Društvo danas ima 12 zaposlenih djelatnika, od čega cca 60% čini visoka stručna sprema. Struktura i broj djelatnika utvrđeni su na temelju opsega poslova i zadataka Društva koji proizlaze iz Ugovora koje je Društvo zaključilo sa brodogradilištima i sa Ministarstvom gospodarstva.
Plan restrukturiranja u narednom razdoblju provodit će se sukladno eventualnim izmjenama glavnih poslova Društva.
Planirane investicije u 2016. godini i planirani izvori sredstava za investicije:
U 2016. godini Društvo za investicije, iz vlastitih sredstava, namjerava utrošiti iznos od 20.000,00 kuna i to uglavnom za nabavku dotrajale uredske opreme (stroj za kopiranje, računala, printeri i sl).
Planirana zaduženost u 2016. godini:
Društvo trenutno nije zaduženo, te se niti u 2016. godini ne planira zaduživati.
Planirana državna jamstva u 2016. godini:
Društvo nikada nije koristilo državna jamstva, niti to planira u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Društvo nije korisnik subvencija iz Državnog proračuna, te niti tijekom 2016. godini ne planira koristiti subvencije.
Planirane donacije u 2016. godini:
Društvo u 2016. godini ne planira izdatke za donacije.
Plan prodaje većinskog Državnog portfelja u 2016. godini
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
-završiti sve postupke prodaje dionica/poslovnih udjela koji će biti nezavršeni na dan 31.12. 2015. godine, neovisno o načinu prodaje;
-pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela najmanje 12 trgovačkih društava (trgovačka društva slobodna za prodaju);
-sudjelovati u postupcima prihvata ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava po potrebi kako se navedeni postupci budu pokretali tijekom godine;
-organizirati postupke neposredne prodaje dionica/poslovnih udjela – po stjecanju uvjeta za organizaciju postupka.
Napomena: CERP se može obvezati samo na pokretanje postupka prodaje većinskog portfelja javnim prikupljanjem ponuda i neposrednom prodajom, sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje. Realizacija prodaje ne ovisi o CERP-u, već o financijsko-ekonomskom položaju i atraktivnosti samog društva koje se prodaje, ponudi i potražnji te interesu potencijalnih investitora, gospodarskoj krizi i drugim objektivnim razlozima na koje CERP ne može utjecati.
Ugovaranje i praćenje sklopljenih ugovora
CERP obavlja i poslove praćenja izvršenja ugovorenih obveza sukladno sklopljenim ugovorima o prodaji i prijenosu dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava iz Državnog portfelja kojim upravlja. Navedenim ugovorima u pravilu su prodane dionice ili poslovni udjeli trgovačkih društava koja su se nalazila u većinskom državnom vlasništvu, a prodaja je izvršena javnim prikupljanjem ponuda.
Na dan 30. lipnja 2015. godine aktivno se prati ispunjenje obveza iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica za ukupno 23 trgovačka društva.
Plan ugovaranja i praćenja sklopljenih ugovora za 2016. godinu
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
-sklapati ugovore o prodaji i prijenosu dionica po uspješnom okončanju postupaka prodaje dionica/poslovnih udjela na temelju Zakona;
-pratiti izvršenja ugovorenih obveza sukladno sklopljenim ugovorima o prodaji i prijenosu dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava, kojim su ugovorima u pravilu prodane dionice ili poslovni udjeli trgovačkih društava koja su se nalazila u većinskom državnom vlasništvu, a prodaja je izvršena javnim prikupljanjem ponuda – kontinuirano tijekom godine za sve ugovore koji nisu izvršeni u cijelosti.
Upravljanje Državnim portfeljem koji je u nadležnosti CERP-a
Osim poslova prodaje dionica/poslovnih udjela, CERP sudjeluje u radu skupština trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja, prati promjene vezane uz visinu temeljnog kapitala i vlasništvo, prati promjene članova nadzornih odbora i uprava, sudjeluje u postupcima restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog i posebnog interesa, te kontrolira isplatu dividende za trgovačka društva koja takvu odluku donesu na skupštini trgovačkog društva.
Sukladno odredbama članka 28. Zakona, na prijedlog resornog ministarstva, CERP imenuje članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu proglašene od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Od ukupno 493 trgovačka društva čijim dionicama i poslovnim udjelima CERP upravlja, Republika Hrvatska ima predstavnike u nadzornim odborima 60 društva, i to ukupno 123 člana.
Osim navedenog, CERP izrađuje anekse ugovora o prodaji dionica/poslovnih udjela koji se nalaze u otplati na temelju pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju. U razdoblju od 1. 1. 2015. godine do zaključno 30. 6. 2015. godine, izrađeno je ukupno 31 aneksa ugovora na temelju rješenja o nasljeđivanju.
Nadalje, Upravno vijeće CERP-a, sukladno odredbama članka 32. Zakona, donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama, koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Restrukturiranje se trenutačno provodi kroz stečajne postupke te postupke predstečajne nagodbe, a stanje na dan 15.7.2015. godine prikazano je u tablici:
R. br.
Opis
Broj društava
1.
Društva za koja je stečajni postupak u tijeku na dan
15. 7. 2015.
171
a) društva u kojima je CERP vjerovnik
40
- društva u kojima CERP ima položaj razlučnog vjerovnika
9
- društva u kojima CERP ima položaj stečajnog vjerovnika
21
- društva u kojima CERP ima položaj i razlučnog i stečajnog vjerovnika
8
- društva u kojima CERP ima položaj izlučnog vjerovnika
2
b) društva u kojima CERP nije vjerovnik, već predstavlja Republiku Hrvatsku kao vlasnika
131
2.
Društva za koja je predstečajni postupak u tijeku na dan 15.7.2015. (CERP vjerovnik u postupku, neovisno o vlasništvu)
9
- društva u kojima CERP ima položaj razlučnog vjerovnika
4
- društva u kojima CERP ima položaj nerazlučnog vjerovnika
5
U CERP-ovoj se bazi trenutačno vodi 171 otvoreni predmet koji se odnose na stečajne postupke. U navedenim predmetima CERP ima položaj vjerovnika društva u stečaju ili se radi o trgovačkim društvima iz Državnog portfelja kojim upravlja CERP te CERP prati stečaj u ime dioničara.
CERP je stečajni ili razlučni vjerovnik u 40 društava, a ukupni iznos prijavljenih tražbina iznosi 712.488.885,00 kune. U 2015. godini ukupno je u okviru stečajnih postupaka naplaćeno 2.579.937,85 kn. Mogućnost naplate navedenih tražbina neizvjesna je i upitna, budući da je u većini društava stečajna masa nedostatna za pokriće obveza vjerovnika, stoga ne očekujemo naplatu znatnijeg iznosa u 2016. godini.
U CERP-u se trenutačno vodi 9 otvorenih predmeta koji se odnose na postupke predstečajne nagodbe, sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a u kojima je CERP vjerovnik (neovisno o vlasništvu). U navedenim predmetima prijavljene su tražbine CERP-a, odnosno njegovih pravnih prednika u ukupnom iznosu od 13.036.519,79kunu.
S obzirom na to da su nagodbe po preostalim predstečajnim postupcima još uvijek u tijeku, te da je u okončanim predstečajnim nagodbama predviđeno da se tražbine isplaćuju u ratama tijekom godina koje slijede, a po proteku grace perioda, CERP ne predviđa naplatu znatnijeg iznosa u 2016. godini, a na temelju zaključenih i još uvijek otvorenih predstečajnih nagodbi.
Nastavno na navedeno, od većinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP, a s obzirom na velik broj zaposlenih u društvu, od predmeta koji se odnose na postupke predstečajne nagodbe, posebno ističemo trgovačko društvo Badel 1862 d.d. Zagreb. Predstečajna nagodba navedenog društva prekinuta je Rješenjem Nagodbenog vijeća od 29.7.2013. godine. Unatoč navedenom, u tijeku su pregovori s potencijalnim investitorima vezano za moguću dokapitalizaciju Društva. Istovremeno se odvija komunikacija s članovima Nagodbenog vijeća, radi pripreme provedbe nastavka predstečajne nagodbe.
Vezano za navedena društva, CERP će u suradnji s nadležnim ministarstvima, poduzimati sve aktivnosti, u okviru zakonskih propisa, s ciljem okončanja uspješne provedbe predstečajne nagodbe.
Nadalje, u 2015. godini započela je likvidacija trgovačkog društva Koksar d.o.o. Bakar budući da je sanacija onečišćenja na prostoru bivše koksare u Bakru u cijelosti obavljena, te je u tom smislu ispunjena svrha Društva. Navedeno društvo izdvojeno je iz društva Željezara Sisak d.d. u postupku restrukturiranja.
U razdoblju od 2008. do 2013. godine Društvo je iz državnog proračuna, kao i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sanaciju, dobivalo znatna sredstva.
Kako tijekom likvidacijskog postupka nije ostvaren značajniji napredak u unovčavanju imovine društva i podmirenju obveza (uzrokovano mogućom neatraktivnošću imovine Društva ponuđene na prodaju te nedostatkom sredstava kod potencijalnih investitora uslijed dugotrajne ekonomske krize), u slučaju daljnje nemogućnosti prikupljanja značajnijih financijskih sredstava od prodaje imovine društva za značajnije podmirenje postojećih obveza, likvidator društva će, u suradnji s CERP-om, pripremiti dokumentaciju i prijedlog ubrzane likvidacije, kako bi nadležna državna tijela mogla raspolagati s najvrjednijim dijelom imovine Društva.
Plan upravljanja Državnim portfeljem koji je u nadležnosti CERP-a za 2016. godinu
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
-sudjelovati u radu skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja CERP – kontinuirano tijekom godine;
-imenovati članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu proglašene od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, na temelju prijedloga resornog ministarstva, a sukladno odredbama članka 28. Zakona – kontinuirano po zaprimljenim prijedlozima;
-izrađivati anekse ugovora o prodaji dionica/poslovnih udjela koji se nalaze u otplati na temelju pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju – kontinuirano po njihovu zaprimanju;
-donositi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja, sukladno važećim pravilima o državnim potporama za restrukturiranje poduzetnika u teškoćama s ciljem konačne privatizacije;
-poduzimati sve potrebite radnje u postupcima predstečajnih nagodbi, stečajeva, likvidacija trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja CERP.
Ostali načini raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava kojima upravlja CERP
Osim prodaje, CERP je zadužen za ustupanje dionica i poslovnih udjela bez naplate:
-hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, sukladno članku 67. Zakona;
-kao naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i članku 77. Zakona.
Na dan 01.08. 2015. godine u CERP-u je evidentirano 3874 zaprimljena zahtjeva, koji se odnose na dodjelu dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te je u svrhu dodjele tih dionica potrebno osigurati dionice u nominalnoj vrijednosti od cca 80 milijuna kuna.
Na dan 01.08.2015. godine u CERP-u je evidentirano 513 neizvršenih Rješenja za koje je potrebno osigurati dionica nominalne vrijednosti cca 60 milijuna , izvršeno je 91 pravomoćno rješenje kojima se ovlaštenicima naknade utvrđuje pravo na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u vrijednosti 9.272.910 milijuna kuna.
Plan ostalih načina raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima kojima upravlja CERP za 2016. godinu
-izraditi najmanje 2.500 rješenja o dodjeli dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata;
-ustupiti dionice/poslovne udjele kako bi se realiziralo najmanje 50 rješenja kojima se ovlaštenicima naknade utvrđuje pravo na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Napomena: Budući da u portfelju Republike Hrvatske kojim upravlja CERP nema adekvatnih dionica, vodeći računa o nominalnoj i o tržišnoj vrijednosti dionica koje su predmetom prijenosa, a koje su potrebne kako bi se u cijelosti izvršilo navedeno, to je nužno pronaći nove izvore dionica/posl. udjela radi dodjele bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i ovlaštenicima naknade sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Upravljanje i raspolaganje nekretninama, pokretninama i pravima u vlasništvu CERP-a
Sukladno odredbama članka 25. Zakona, CERP može na temelju prijašnjih potraživanja Agencije za upravljanje državnom imovinom te kroz postupke predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija steći u vlasništvo dionice, udjele, prava, nekretnine i pokretnine, a CERP stečenom imovinom raspolaže sukladno odredbama Zakona kojim se uređuje raspolaganje tom imovinom.
Tijekom prvih 7 mjeseci ove godine CERP nije stekao udjele u društvima na temelju prijašnjih potraživanja kroz postupke predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija, a u tijeku je postupak stjecanja udjela kroz postupak predstečajne nagodbe za društvo Sunčani Hvar d.d., Hvar, čime će CERP steći 995.000 dionica društva, a temeljem prijašnjeg potraživanja od 19.900.000,00 kn.
U postupku predstečajne nagodbe koji se provodio nad društvom BOROVO d.d. Vukovar, CERP je stekao vlasništvo na određenim nekretninama društva, te je temeljem Ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina radi namirenja tražbina sklopljenog dana 17. veljače 2015. godine između Borovo d.d. Vukovar i CERP-a, izvršena uknjižba prava vlasništva na nekretninama u korist CERP-a.
Plan upravljanja i raspolaganja nekretninama, pokretninama i pravima u vlasništvu CERP-a za 2016. godinu
-tijekom 2016. godine upravljanje i raspolaganje nekretninama, pokretninama i pravima u vlasništvu CERP-a odvijat će se sukladno odredbama Zakona.
Prodaja društava od posebnog interesa
Sukladno Zakonu, DUUDI je zadužen za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a koja su društva definirana Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Odluku o prodaji, načinu prodaje, uvjetima prodaje i početnoj cijeni dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava koja su kao društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku utvrđena Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog DUUDI-ja.
U slučaju prodaje trgovačkih društava od posebnog interesa, prodaja će se organizirati sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela, a provedba prodaje može biti povjerena CERP-u.
Plan prodaje društava od posebnog interesa za 2016. godinu
-CERP će prodavati trgovačka društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske o prodaji koje se donose na prijedlog DUUDI-ja.
Poslovi CERP-a u okviru upravnih postupaka i javnih ovlasti
CERP također provodi i upravne postupke za utvrđivanje procijenjene i neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, izrađuje izvješća o stanju neprocijenjene imovine, okončava već započete upravne postupke ukidanja rezervacije dionica utvrđene upravnim aktima pravnih prednika CERP-a, postupa po zahtjevima za obnovu postupaka pretvorbe i privatizacije, izvršava pravomoćna rješenja donesena na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, poduzima pravne radnje u postupcima koji se vode pred županijskim uredima za imovinskopravne poslove na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, provodi upravne postupke dodjele dionica bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Plan obavljanja poslova CERP-a u okviru upravnih postupaka i javnih ovlasti za 2016. godinu
-upravni predmeti će se sukladno osnovnim načelima postupanja rješavati kronološki prema datumu zaprimanja, osim u slučaju kada je određen rok, odnosno kada se radi o sprečavanju nastanka štete. Rješavanje upravnih predmeta zahtijevaju različito trajanje ispitnog postupka, a iznimka su predmeti dodjele dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, gdje se mogu primijeniti navedeni parametri, ali pod uvjetom osiguranja potrebnog broja dionica u praćenom periodu;
-u 2016. godini planira se izvršenje zadataka, odnosno ostvarenje učinka minimalno na nivou ostvarenog učinka u 2015. godini.
Postupanje je otežano zbog podnormiranosti i nejasnog određenja sadržaja pojedinih normi Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske što je posebno izraženo u odnosu na imovinu uključenu u kapital po knjigovodstvenoj vrijednosti, zatim u definiranju pripadnosti neprocijenjenih pokretnina i potraživanja, prenijetih HFP-u prije stupanja na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN br. 145/2010 i 70/2012), kao i neprocijenjenih pokretnina i potraživanja koja su predmetom neokončanih postupaka pokrenutih za vrijeme valjanosti navedenog Zakona.
Pored toga, velik broj neriješenih predmeta o izmjenama rješenja o iskazu procijenjenih nekretnina, izdanih prije stupanja na snagu navedenog Zakona, kao i neizvršena pravomoćna rješenja o naknadi prijašnjim vlasnicima oduzete imovine čije izvršenje nije Zakonom propisano kao javna ovlast CERP-a, iako Zakon o općem upravnom postupku određuje suprotno, faktori su koji djeluju na učinkovitost rada u CERP-u.
CERP - EU SEMESTAR
CERP u ciklusu EU semestra 2015. u sklopu preporuke CSR 4, vezane su uz ubrzanje postupka privatizacije sudjeluje u provedbi mjere za izvještavanje o provedenim postupcima privatizacije, dokapitalizacije i restrukturiranja trgovačkih društava iz svoje nadležnosti. Izvještajna razdoblja su ožujak i rujan.
Kalendar aktivnosti
Poslovne aktivnosti u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga CERP-a, plan prodaje dionica/poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima
Rok izvršenja
pokrenuti prodaju 23 trgovačkih društava na uređenom tržištu
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživosti portfelja i cijeni kretanja ponude i potražnje
objaviti prodaju dionica/poslovnih udjela najmanje 50 trgovačkih društava javnim nadmetanjem
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživosti portfelja te prikupljanju podataka radi pripreme prodaje
pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela najmanje 12 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o aktivnostima koje prethode prodaji
prodaja dionica/poslovnih udjela trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
- sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske o prodaji koje se donose na prijedlog DUUDI-ja
sudjelovati u postupcima prihvata ponude u postupku preuzimanja dioničkih društva
- po potrebi kako se navedeni postupci budu pokretali tijekom godine
organizirati postupke neposredne prodaje dionica/poslovnih udjela
- po stjecanju uvjeta za organizaciju postupka
izraditi najmanje 2.500 rješenja o dodjeli dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživim dionicama, a vodeći računa o nominalnoj i o tržišnoj vrijednosti dionica koje su predmetom prijenosa
ustupiti dionice/poslovne udjele kako bi se realiziralo najmanje 50 rješenja kojima se ovlaštenicima naknade utvrđuje pravo na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživim dionicama, a vodeći računa o nominalnoj i o tržišnoj vrijednosti dionica koje su predmetom prijenosa
sudjelovati u radu skupština
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o terminima njihova održavanja
sudjelovati u postupcima predstečajnih nagodbi, stečajeva
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o ročištima
3. Godišnji plan CERP-a kao pravnog sljednika Agencije za upravljanje državnom imovinom u odnosu na potraživanja, obveze, sudske i druge sporove te pitanja koja su predmet sukcesije
Sukladno projekcijama financijskog plana CERP-a za 2016. godinu, odnosi očekivanih prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka CERP-a za 2016. godinu navedeni su u sljedećem tabelarnom prikazu:
PRIHODI i PRIMICI
IZNOS
RASHODI i IZDACI
IZNOS
- prihodi od financijske imovine
23.550.000,00 kn
- rashodi za zaposlene
13.133.000,00 kn
- prihodi od nefinancijske imovine
1.000.000,00 kn
- materijalni rashodi
8.445.000,00 kn
- prihodi od kamata na dane zajmove
800.000,00 kn
- kamate za primljene kredite
45.280.000,00 kn
- ostali prihodi
1.000.000,00 kn
- ostali financijski rashodi
470.000,00 kn
- prihodi od prodaje nefinancijske imovine
1.000.000,00 kn
- rashodi za nabavu nefinancijske imovine
150.000,00 kn
- primici od povrata glavnice danih zajmova
1.100.000,00 kn
- izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita
174.209.000,00 kn
- primici od prodaje dionica i udjela u glavnici
43.237.000,00 kn
- primici od primljenih kredita
170.000.000,00 kn
UKUPNO:
241.687.000,00 kn
UKUPNO:
241.687.000,00 kn
CERP je za 2016. godinu planirao prihode poslovanja u iznosu 26.350.000,00 kn, a koji prihodi se odnose na prihode od dividendi (15.000.000,00 kn), te ostale prihode poslovanja (11.350.000,00 kn), a odnose se na prihode od nefinancijske imovine, prihode od kamata na oročena sredstva, prihode od zateznih kamata, prihode od stečajeva te prihode od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima u poteškoćama.
Planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2015. godini odnose se na prihode od prodanih stambenih i poslovnih objekata u ukupnom iznosu od 1.000.000,00 kn.
Primici od financijske imovine i zaduživanja planirani su u iznosu od 214.337.000,00 kn, a odnose na primitke od povrata danih pozajmica trgovačkim društvima u javnom sektoru i izvan javnog sektora (1.100.000,00 kn), na primitke od prodaje dionica i udjela u glavnici tuzemnih trgovačkih društava u javnom sektoru i izvan javnog sektora (43.237.000,00 kn), te planirani primljeni krediti od tuzemnih kreditnih financijskih institucija izvan javnog sektora za pokriće otplate kamata i glavnice primljenih kredita po obvezama iz prethodnih razdoblja (170.000.000,00 kn).
Za 2016. godinu CERP je planirao rashode poslovanja u iznosu od 67.328.000,00 kn, a odnose se na rashode za zaposlene u iznosu 13.133.000,00 kn, materijalne rashode u iznosu 8.445.000,00 kn, financijske rashode u iznosu 45.730.000,00 kn, te na ostale rashode u iznosu 20.000,00 kn.
Financijski rashodi u 2016. godini planirani u iznosu 45.730.000,00 kn, a odnose se na kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru i izvan javnog sektora po obvezama iz prethodnih razdoblja (45.280.000,00 kn), te na ostale financijske rashode (450.000,00 kn) koje se odnose na bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i zatezne kamate.
U grupi rashoda za nabavu nefinancijske imovine financijska sredstva u iznosu od 150.000,00 kn se planiraju utrošiti na opremanje CERP-a uredskom i komunikacijskom opremom (100.000,00 kn) te ulaganjem u računalne programe (50.000,00 kn).
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani su za 2016. godinu u iznosu od 174.209.000,00 kn, a odnose se na izdatke za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom i izvan javnog sektora po obvezama iz prethodnih razdoblja.
Najveći rashodi i izdaci CERP-a u 2016. godini će, kao i prethodnih godina, biti po obvezama prema poslovnim bankama koje u 2016. godini dospijevaju u iznosu od 217,8 milijuna kuna, od čega se 173,1 milijuna odnosi na glavnicu, a 44,7 milijuna na kamate. Navedene obveze jesu obveze koje dospijevaju u najvećem dijelu u drugoj polovici 2016. godine.
Na dan 01. kolovoza 2015. godine, CERP ima obveze po 7 kreditnih partija s ugovorenim kamatnim stopama u visini od 2,80% do 4,82%. Ukupne obveze prema financijskim institucijama koje se odnose na glavnicu na dan izrade ovog Plana iznose 1,27 milijarde kuna.
Dospijeće kredita (glavnica i kamate) po kvartalima za 2016. godinu:
2016.
I. – III.
IV. – VI.
VII. – IX.
X. – XII.
10.218.795 kn
10.302.315 kn
10.298.734 kn
187.025.019 kn
UKUPNO:
217.844.863 kn
U navedenom prikazu dospijeća kredita po kvartalima za 2016. godine nije uvrštena otplata glavnice po kreditu koji je s Erste&Steiermärkische bank d.d. Rijeka zaključen 22. 07.2014. godine, a temeljem kojeg je 27.08.2014. isplaćen iznos od 250.000.000,00 kn, uz rok povrata od 12 mjeseci jednokatno, a koji će se, sukladno trenutnim planovima, po dospijeću otplatiti u iznosu od 125.000.000,00 kn, a preostalih 125.000.000,00 kn će se prolongirati na sljedećih godinu dana, odnosno s dospijećem 27.08.2016. godine.
Većina rashoda prema financijskim institucijama, odnosno poslovnim bankama, naslijeđene su obveze koje su nastale u vrijeme bivšeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, odnosno ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom.
Na dan 01. kolovoza 2015. godine CERP ima oko 2,7 milijardi kuna obveza prema tijelima državne uprave i drugim pravim osobama čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska, a koje obveze su naslijeđene od pravnih prednika CERP-a.
Budući da su u tijeku izmjene i dopune Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, donošenjem kojeg bi, između ostalog, prihod od prodaje dionica i poslovnih udjela u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja CERP kao i prihod ostvarenih podjelom dobiti tih društava bio u cijelosti prihod CERP-a, CERP će biti u mogućnosti lakše vraćati obveze po svim kreditima u dugoročnom razdoblju, te izvršavati ostale obveze naslijeđene od pravnih prednika.
CERP će tijekom 2016. godine dio financijskih sredstava ostvarenih prodajom dionica i poslovnih udjela iz svoje nadležnosti usmjeriti u prijevremenu otplatu glavnica po kreditima, kako bi maksimalno smanjio troškove plaćanja kamata, a vodeći računa o nepredvidivim izdacima po sudskim sporovima.
Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske regulira, među ostalim, u članku 25. stavku 1. da je CERP pravni sljednik u odnosu na sva prava i obveze Agencije za upravljanje državnom imovinom, sklopljene ugovore i pokrenute sudske i druge postupke u kojima je Agencija za upravljanje državnom imovinom jedna od stranaka, a posljedica je navedene regulative CERP-ovo preuzimanje vođenja započetih sudskih i upravnih postupaka u kojima je Agencija za upravljanje državnom imovinom bila stranka.
Nadalje, CERP, sukladno članku 39. navedenog Zakona, zastupa Republiku Hrvatsku i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska u svim sudskim i upravnim postupcima koji su vezani ili su proizašli iz obavljanja djelatnosti CERP-a koje su djelatnosti decidirano propisane člankom 28. citiranog Zakona.
U poslovima zastupanja u sudskim i upravnim postupcima u radu CERP-a nalazi se na dan 30.06.2015. 1071 predmet sudskih i ostalih sporova. Tijekom 2014. godine napravljena je cjelovita analiza spisa predmeta i tablica s podacima o strukturi i vrsti predmeta, uključujući i vrijednost predmeta spora, odnosno vrijednost obveza koje bi teretile CERP u slučaju pravomoćno izgubljenih sporova. Navedena inventura napravljena je sukladno uputi Ministarstva financija o obvezi vođenja izvanbilančne računovodstvene stavke na temelju potraživanja u sudskim sporovima.
Glede poslova zastupanja, moguće je na dan 30.06.2015. godine iskazati sljedeće financijske pokazatelje:
1. CERP (odnosno njegovi pravni prednici) pokrenuo je sporove za naplatu tražbina, tj. sporovima utužio ukupan iznos tražbine od 631.887.562,52 kn
- procjena je kako se od gore navedenog iznos od 560.557.648,84 kn tražbina odnosi na potraživanja CERP-a koja su teško naplativa ili nenaplativa
- konačni, odnosno pravomoćni ishodi preostalih sporova za naplatu tražbina neizvjesni su, pa nisu iskazani brojčani podaci s ukupnom visinom potraživanja i iznosa za takve sporove.
2. CERP je u pokrenutim sporovima tužen za ukupan iznos tražbina od 2.533.307.748,38 kn
- procjena je kako se od navedenog iznos od 27.667.578,87 kn tražbina odnosi na sporove u kojima će tužitelji najvjerojatnije uspjeti s tužbenim zahtjevom prema CERP-u
- procjena je kako se od gore navedenog iznos od 239.507.498,46 kn tražbina odnosi na sporove u kojima tužitelji najvjerojatnije neće uspjeti s tužbenim zahtjevom prema CERP-u
- konačni, odnosno pravomoćni ishodi preostalih sporova u kojima je CERP tužen neizvjesni su, pa nisu iskazani brojčani podaci s ukupnom visinom potraživanja i iznosa za takve sporove.
Navedeni se iznosi odnose samo na iskazano glavno potraživanje, bez pripadajućih kamata i troškova postupka. Posebno valja naglasiti da postoji mogućnost plaćanja visokih sudskih troškova u slučaju da CERP pravomoćno izgubi neki spor, budući da je gotovo uvijek pravilo da suprotnu stranu u sporovima zastupaju odvjetnici, odnosno postoji mogućnost naplate sudskih troškova od suprotne strane ako CERP pravomoćno dobije određeni spor, a radi se o sporu u kojem je CERP (odnosno njegove pravne prednike) zastupao odvjetnik ili državno odvjetništvo.
U navedenim sporovima, projekcija vođenja i predviđanje vremenskog okončanja sporova moguće je samo kao okvirna kategorija u smislu aktivnosti koje kao strana u sporu poduzima CERP. U najvećem dijelu vođenje i okončanje sporova ovisi o aktivnostima suda i suprotne strane u sporu te s obzirom na navedeno nije moguće predvidjeti dužinu trajanja ili vođenja spora do njegove pravomoćnosti, budući da postoji, od slučaja do slučaja, mnogo faktora koji utječu na navedeno trajanje, odnosno vođenje spora.
Nadalje, ni parametre mjerljivosti rada nije moguće egzaktno iskazati za svaki spor jer se radi, u pravilu, o dugogodišnjim naslijeđenim sporovima (od strane pravnih prednika CERP-a) i jer je u međuvremenu najčešće došlo do promjena ovlaštenja i nadležnosti, sve na temelju promjene mjerodavnih zakona koji se u materijalnom ili procesnom smislu primjenjuju na navedene sporove. Također, daljnji rad na predmetima zastupanja u smislu okončanja postupaka i rješavanja sporova ovisan je u prvom redu o dinamici rada sudova.
U 2016. godini ističe se daljnje rješavanje predmeta koji su važni ne samo u pogledu specifičnosti postupka, već su bitni i zbog iznimno visoke vrijednosti predmeta spora, odnosno vrijednosti postavljenih tužbenih zahtjeva za isplatom novčanih tražbina.
Nadalje, zbog iznimno visoke vrijednosti postavljenih tužbenih zahtjeva protiv CERP-a ističu se dva odvojena parnična postupka koja su pokrenuta u drugoj polovini 2013. godine protiv CERP-a kao tuženika, a koji se za naknadu štete baziraju uglavnom na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, od kojih je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u pitanju parnični postupak u kojem tužitelj od CERP-a potražuje isplatu, na ime naknade štete, iznosa od 455.796.771,53 kn s pripadajućim kamatama i parničnim troškom, a na Trgovačkom sudu u Zagrebu u pitanju je parnični postupak u kojem tužitelji od CERP-a potražuju isplatu, na ime naknade štete, iznosa od 759.141.934,91 kn s pripadajućim kamatama i parničnim troškom.
Tijekom 2016. godine nastavlja se rad na okončanju dugogodišnjih parničnih postupaka u kojima je Hrvatski fond za privatizaciju (kao pravni prednik Agencije za upravljanje državnom imovinom i CERP-a) bio stranka, a postupci se vode u najvećem dijelu u pogledu valjanosti ugovora o kupnji dionica, vlasništva dionica i isplate kupoprodajne cijene u ugovorima s cijenom u DEM te u pogledu radnih sporova kod kojih je predmet spora isplata otpremnina sukladno ugovorima radnika i Hrvatskog fonda za privatizaciju, vrlo visokih vrijednosti predmeta spora, odnosno iznosa potraživanja, a koji su u pravilu u drugostupanjskom žalbenom postupku ili povodom revizije na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.
Tijekom 2016. nastaviti će se analiza po pojedinim predmetima, te predlaganje otpisa potraživanja za koje je evidentno da nikada neće biti naplaćena, te će se i nadalje i u 2016. poduzimati sve potrebne radnje da se na najsvrsishodniji način riješe pojedini sporovi za koje je evidentno da CERP neće uspjeti u sporu odnosno ukoliko se s obzirom na današnju situaciju i zbog proteka vremena od kada su ti sporovi započeti stvarno i činjenično stanje toliko izmjenilo da iste nema smisla nastavljati odnosno da se za iste može sa sigurnošću utvrditi da će ishod biti negativan za CERP pa će ih pokušati na drugi način riješiti odnosno povući tužbe ili pokušati iznaći drugi način rješenja takvih sporova sa protustrankom.
U Samostalan odjel za poslove zastupanja tijekom svibnja i lipnja 2015. zaprimljena su 72 nova predmeta koji se odnose na pokretanje ili nastavak već pokrenutih postupaka radi naplate potraživanja s osnova zakupa ili bespravnog korištenja poslovnih prostora i/ili stanova u vlasništvu Republike Hrvatske za period dok je istima upravljala Agencija za upravljanje državnom imovinom u ime Republike Hrvatske odnosno sada Centar kao pravni sljednik iste, i to do zaključno sa datumom 31.03.2014., te se poduzimaju sve potrebne radnje radi pokretanja odnosno nastavka tih postupaka naplate u suradnji sa nadležnim državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj koji je ovlašten zastupati Republiku Hrvatsku u tim sporovima, te se očekuje i daljnje pristizanje takvih spisa u CERP u većem broju uz napomenu da je također povećan i broj predmeta upravnih sporova od početka 2015., a u svezi s obavljanjem javnih djelatnosti CERP-a (upravni sporovi) pa se i tijekom 2016. očekuje u većem broju pristizanje takvih predmeta u CERP u kojem je CERP tuženik.
U 2016. godini CERP će nastaviti organizirati rad na poslovima zastupanja, rukovodeći se stvarnim stanjem spisa predmeta, odlučiti o daljnjem angažmanu odvjetnika radi zastupanja u pojedinim predmetima i to samo u iznimnim slučajevima, ali i organizirati rad u smislu mogućeg zaprimanja novih spisa u svezi sa sporovima, slijedom članka 39. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i mogućeg povećanog broja upravnih sporova u svezi s javnim djelatnostima koje obavlja CERP.
Međunarodni ugovori
Imovina pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Republici Bosni i Hercegovini
Poslovi Komisije za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije uključuju rješavanje sljedećih otvorenih pitanja:
rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Kovinoplastika Lož d.d., Lož, Republika Slovenija, na imovini bivše tvrtke Metalpres, Plešce, Republika Hrvatska;
rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Mlinotest d.d., Ajdovščina, Republika Slovenija, na imovini Istranke, Umag, Republika Hrvatska;
rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Pivovarna Union d.d., Ljubljana, Republika Slovenija, na imovini bivše tvrtke Istarska pivovara Buzet.
Rješavanje navedenih imovinskopravnih odnosa s Republikom Slovenijom u završnoj je fazi te je 2016. godine planirano okončavanje rješavanja imovinskopravnih odnosa s društvom Kovinoplastika Lož d.d., Lož, Republika Slovenija, na imovini bivše tvrtke Metalpres, Plešce, Republika Hrvatska.
Imovinskopravni odnosi između Republike Hrvatske i Republike Srbije
Imovinskopravne odnose između Republike Hrvatske i Republike Srbije potrebno je riješiti sklapanjem bilateralnih ugovora, kao što je to učinjeno s Republikom Slovenijom i Republikom Makedonijom, te će se u 2016. godini poduzimati sve prethodne aktivnosti u cilju navedenog.
Trenutačno je u izradi akcijski plan za pripremu podloga za početak pregovora o rješavanju imovinskopravnih odnosa s Republikom Srbijom, prema kojem se prikupljaju i objedinjuju podaci o imovini koju hrvatske pravne osobe imaju na teritoriju Republike Srbije i obrnuto.
S tim u vezi, a radi izrade cjelovitog popisa navedene imovine – nekretnina, potraživanja i pokretnina vezanih uz Aneks G Ugovora o sukcesiji, u 2016. godini planiraju se sljedeće aktivnosti:
objedinjavanje i analiza postojećih podataka u predmetima i arhivi CERP-a te ažuriranje podatka iz postojećih baza podataka
provjera svih kupoprodajnih ugovora i procjena za nekretnine koje je Republika Hrvatska prodavala putem Hrvatskog fonda za privatizaciju
pribavljanje podatka o načinu stjecanja korištenja bivših društvenih poduzeća iz Republike Srbije koja su se koristila nekretninama
objedinjavanje podataka i formiranje baze podataka za svako trgovačko društvo.
Sukladno Zakonu, DUUDI upravlja imovinom koja je u vlasništvu Republike Hrvatske ili nad kojom Republika Hrvatska obavlja vlasnička prava, a koja se odnosi na pravne osobe i predmet je sukcesije država, proizišle uslijed raspada bivše SFRJ sukladno Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije, Aneks G (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 2/2004), Uredbi o objavi Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o uređenju imovinskopravnih odnosa (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 9/99) i Uredbi o objavi ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 15/99). Predviđenim Izmjenama Zakona operativna provedba upravljanja navedenom imovinom tijekom 2016. godine bit će u nadležnosti CERP-a što će olakšati provedbu plana u 2016. godini.
SAŽETAK AKTIVNOSTI CERP-a KAO PRAVNOG SLJEDNIKA AGENCIJE ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM U ODNOSU NA POTRAŽIVANJA, OBVEZE I SUDSKE SPOROVE
IZMJENE ZAKONSKOG OKVIRA
Izmjena Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske na način da prihodi od prodaje dionicama i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja CERP, kao i sredstava ostvarenih podjelom dobiti tih društava budu prihodi CERP-a. Navedenim se ostvaruje pretpostavka da će CERP u dugoročnom razdoblju moći vraćati obveze po svim kreditima.
PLANIRANE
AKTIVNOSTI TIJEKOM 2015. GODINE
Pronalaženje novih izvora financiranja CERP-a radi podmirenja obveza naslijeđenih od pravnih prednika CERP-a
Pregovori s poslovnim bankama o mogućnostima povoljnijeg refinanciranja postojećih obveza
Organiziranje rada na poslovima zastupanja, na temelju rukovođenja stvarnim stanjem spisa predmeta te odlučivanje o daljnjem angažmanu odvjetnika radi zastupanja
Sve aktivnosti vezane za djelovanje CERP-a u skladu s nadležnostima detaljno su pobrojene i opisane u poglavlju 3. ovog Plana.
4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Država putem nadležnih tijela mora na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima i stanovima na način da oni poslovni prostori i stanovi koji su potrebni državnoj upravi budu i stavljeni u funkciju koja će služiti njezinu racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju. Svi drugi stanovi i poslovni prostori moraju biti ponuđeni na tržištu bilo u formi najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natječajem.
2.Potrebno je ujednačiti standarde korištenja poslovnim prostorima na razini svih tijela državne uprave te drugih korisnika proračuna.
3.Stanovi koji se koriste u službene svrhe trebaju biti popunjeni koliko je to maksimalno moguće, a gdje je to moguće i sigurnosno opravdano, ti će se objekti iznajmljivati i drugim osobama po ekonomskim cijenama.
4.Izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora u kojima bi na jednome mjestu bila državna uprava. Okrupnjivanje bi se postiglo kupnjom ili zamjenom predmetnih nekretnina s onima u vlasništvu Republike Hrvatske. Pritom treba u što većoj mjeri, odnosno svugdje gdje je to moguće, tražiti racionalno rješenje da Republika Hrvatska postane vlasnica prostora, pod uvjetom da je to rješenje za Republiku Hrvatsku ekonomično, što će pokazati prethodna analiza ekonomskih učinaka.
5.Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske, određeni će se dio stanova i poslovnih prostora prodati, pri čemu dio prihoda svakako treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati, odnosno povećati njihova vrijednost.
6.Stanove koji se koriste za potrebe državnih dužnosnika, odnosno službenika stavljati u upotrebu iz portfelja državnih stanova, a tek nakon toga primijeniti institut najma stanova.
7.Prenošenje prava upravljanja praznih i neuvjetovanih stanova na tijela državne uprave koja raspolažu sredstvima za njihovo uređenje i koja će ih nakon osposobljavanja za normalno stanovanje dodijeliti u najam ili na prodaju osobama kojima je Republika Hrvatska dužna riješiti stambeno pitanje sukladno važećim propisima.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno upravljanje i raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009 i 143/2012)
3.Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011)
4.Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002)
5.Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011, 64/2015)
6.Uredba o izmjenama Uredbe o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske
7.Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 66/99, 151/2003, 157/2003, 100/2004, 87/2009, 88/2010, 61/2011, 25/2012 i 136/2012)
8.Uredba o mjerilima i kriterijima dodjela na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)
9.Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
10.Uredba o Registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011)
11.Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro (Povjerenstvo VRH 03/10/2013)
12.Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013)
13.Komunikacija Komisije o elementima državne potpore kod prodaje zemljišta i zgrada od strana tijela javne vlasti (Službeni list Europske unije C209/3 10. 7. 1997.)
14.Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 174/2004, 92/2005, 02/2007, 107/2007, 65/2009, 137/2009, 146/2010, 55/2011, 140/2012, 33/2013, 148/2013 i 92/2014).
Prema Internom registru koji vodi DUUDI trenutno je na upravljanju DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o. ukupno upisano 5.675 stanova, od toga na upravljanju DUUDI-a 1547, a na upravljanju Državnih nekretnina d.o.o. 4128 stanova. Od navedenog broja stanova u njih ukupno 1066 korisnici se vode kao bespravni (DUUDI-182/DN886). Nadalje, praznih stanova je u Internom registru navedeno ukupno 809 (DUUDI-566/DN 243). Zaključno, ukupno se u suvlasništvu sa Republikom Hrvatskom u Internom registru vodi 709 stanova (DUUDI 446/DN 263).
Tijekom 2016. godine DUUDI će provoditi sljedeće aktivnosti na području upravljanja i raspolaganja stanovima:
Na stanovima na kojima postoji suvlasništvo države nastaviti postupke zamjene suvlasničkih omjera na pojedinim nekretninama, odnosno provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice (u omjeru od 20% ukupnog broja zahtjeva), sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Uredbi o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema DUUDI-jevim evidencijama nekretnina, Republika Hrvatska u suvlasništvu ima 709 stanova. U isto vrijeme pojačati aktivnosti u pokretanju postupaka razvrgnuća suvlasništva, dakle, zatražiti uz pomoć tijela državne uprave vlasničkopravnu dokumentaciju za sve stanove u suvlasništvu Republike Hrvatske te istu dokumentaciju obraditi te započeti i provesti postupke razvrgnuća suvlasničke zajednice na svim stanovima koji se nalaze na upravljanju DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o.
Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013), nastaviti postupak prodaje stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je započeo 30. lipnja 2014. godine, a kojim upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, DUUDI i druga državna tijela, a koji nisu predmet Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakona o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade (Narodne novine, broj 22/2006, Zakona o području posebne državne skrbi (Narodne novine, broj 86/2008, 57/2011, 51/2013, 148/2013, 76/2014, Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj174/2004, 92/2005, 02/2007, 107/2007, 65/2009, 137/2009, 146/2010, 55/2011, 140/2012, 19/2013, 33/2013, 148/2013, 92/2014, Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002 i Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine, broj 109/2001, 82/2004, 76/2007, 38/2009, 86/2012, 07/2013), Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na području hrvatskoj Podunavlja (Narodne novine, broj 1/2014) i Uredbe o uvjetima i mjerilima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na području posebne državne skrbi (Narodne novine, broj 19/2011, 56/2011 i 3/2013), a čiji su predmet prodaje stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, koje na temelju ugovora o najmu ili drugih akata koriste najmoprimci i članovi njihove uže obitelji.
Prije navedenog raspolaganja, Republika Hrvatska dužna je ispuniti obveze prema Direktivi Europske unije o energetskom svojstvu zgrada, vezano uz izdavanje energetskog certifikata kada se radi o zgradama koje imaju javnu namjenu. DUUDI će sukladno Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine, broj 81/2012, 29/2013, 78/2013), Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, broj 81/2012, 64/2013) te Pravilniku o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina (Narodne novine, broj 81/2012, 79/2013), izraditi dokumente koje predočuje energetska svojstva označenih nekretnina, odnosno energetske certifikate.
Utvrditi postojeće stanje na terenu glede praznih stanova na upravljanju DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o., što uključuje izvršenje očevida za navedene da bi se utvrdilo da li su isti zaista prazni ili su u istima bespravni korisnici, a također da bi se utvrdilo njihovo stanje, kako bi se moglo odlučiti da li će se isti ponuditi u najam ili u slučaju da su isti neuvjetni za navedeno kako bi se iste moglo prodati putem javnog natječaja.
Za sve bespravne korisnike u stanovima na upravljanju DUUDI, iste stanove prebaciti na upravljanje Državnih nekretnina d.o.o. radi daljnje naplate naknade za bespravno korištenje te započeti postupke ovrhe protiv bespravnih korisnika radi preuzimanja takvih stanova u posjed Republike Hrvatske i daljnjeg raspolaganja istima.
Nakon provjere stanja praznih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske i utvrđenja da su isti neuvjetni za komercijalno iskorištavanje putem najma, iste ponuditi na prodaju putem javnog natječaja.
U Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom zaključno sa danom 31. kolovozom 2015. godine evidentirano je 946 zahtjeva za otkup stana u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem Odluke Vlade RH o prodaji stanova u vlasništvu RH (NN 144/13) od čega je 45 podnositelja zahtjeva odustalo od otkupa stana. Projekcija ukupnog iznosa koji bi se ostvario na temelju aktivnih zahtjeva iznosi 184.001.466,00 kn. Ukupno je u zaključno sa gore navedenim danom otpremljeno 601 ponuda za otkup stana zajedno sa izračunom cijene stana od čega je 234 podnositelja izabralo model otplate stana, njih 42 jednokratno, 192 obročno, dok 313 podnositelja zahtjeva nije odgovorilo na ponudu za otkup stana. Također je zaključeno 68 ugovora o kupoprodaji sa jednokratnim načinom otplate cijene te je za njih 49 uplaćena cijena u ukupnom iznosu od 9.378.879,08 kn. Nadalje je u tijeku provjera vlasničkopravne dokumentacije potrebne za izračun cijene stana za ostalih 288 zahtjeva kojima još nije otpremljena ponuda sa izračunom cijene stana.
Do kraja 2015. godine planira se zaključiti ostatak ugovora sa jednokratnim načinom otplate te započeti sa zaključivanjem ugovora sa obročnim načinom otplate te po istim osnovama zaključiti cca. 200 ugovora.
U 2016. godini planira se zaključiti sve preostale ugovore o kupoprodaji za zahtjeve koji su pristigli temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu republike Hrvatske. Također, s obzirom da se na upravljanju Državnih nekretnina d.o.o. nalazi cca. 2900 stanova sa korisnicima koji imaju reguliran najam te bi prema tome mogli ostvarivati pravo na otkup stana, planira se donijeti novu Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske te na taj način komercijalizirati stanove u vlasništvu Republike Hrvatske.
Tijekom 2015. godine DUUDI će provoditi sljedeće aktivnosti na području upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima:
Na poslovnim prostorima na kojima postoji suvlasništvo države nastaviti postupke zamjene suvlasničkih omjera na pojedinim nekretninama ili provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice (u omjeru od 20% ukupnog broja zahtjeva), sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Uredbi o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema DUUDI-jevim evidencijama nekretnina, Republika Hrvatska u suvlasništvu ima 835 poslovnih prostora.
Donošenjem Uredbe o izmjenama Uredbe o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, stvoreni su preduvjeti za pokretanje postupka otkupa poslovnih prostora od strane zakupnika ili korisnika, a koji je reguliran Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora.
Sukladno predmetnoj Uredbi, Državni ured za upravljanje državnom imovinom sastavit će popis odposlovnih prostora za Grad Zagreb, čije je održavanje neracionalno i sa stajališta Republike Hrvatske gospodarski neopravdano, kao i poslovnih prostora koji su u suvlasništvu Republike Hrvatske, a za koje je prethodno iskazan interes za kupnju od strane sadašnjeg zakupnika ili korisnika, koji ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno gore navedenom podzakonskom aktu.
Nakon izvršene prodaje za Grad Zagreb, predlaže se sastavljanje liste po istim kriterijima za slijedeća 3 grada u 2016. godini (Rijeka, Split, Osijek).
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o prijenosu prava upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima s Ministarstva obrane na Državni ured za upravljanje državnom imovinom, kojom se poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske koji obuhvaćaju poslovne zgrade, garaže i garažna mjesta kojima je upravljalo i raspolagalo Ministarstvo obrane prenose na upravljanje i raspolaganje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.
Od preuzetih poslovnih prostora Državni ured za upravljanje državnom imovinom zadržat će na upravljanju one poslovne prostore koji su slobodni od osoba i stvari, a koji se mogu dodijeliti na korištenje tijelima državne uprave i drugim tijelima korisnicima državnog proračuna, pri čemu će Državni ured za upravljanje državnom imovinom, vodeći računa o ekonomičnosti, svrhovitosti i racionalnosti trošenja sredstava državnog proračuna, prednost pri preseljenju u navedene objekte, dati tijelima državne uprave i drugim tijelima korisnicima državnog proračuna, koji se za potrebe obavljanja svoje djelatnosti nalaze u zakupu poslovnih prostora temeljem ugovora u zakupu s fizičkim ili pravnim osobama. Ostatak poslovnih prostora koji su komercijalne namjene, prenijet će se Aneksom o poslovno tehničkoj suradnji na trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., u svrhu njihove daljnje komercijalizacije.
Nastaviti racionalizaciju korištenja poslovnih prostora na način da se pristupi rješavanju prostorne problematike tijela državne uprave, tako da se nekretnine uzimaju u zakup jedino ako DUUDI ne upravlja adekvatnim poslovnim prostorom u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu su tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna dužni DUUDI-ju, prije davanja suglasnosti za zasnivanje zakupa, dostaviti detaljnu analizu stanja na tržištu nekretnina, kako bi se ugovor o zakupu sklopio s najboljim ponuđačem i time ostvarile uštede u državnom proračunu.
Tijela državne uprave i druga tijela korisnici državnog proračuna, obavljaju djelatnost u oko 435.702,45 m2 poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se u zakupu poslovnih prostora u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba nalaze u površini od oko 101.000 m2.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastavit će sa realizacijom kupnje nekretnine kompleksa „Vjesnik“ ukoliko za isto bude postojala potreba.
Kalendar aktivnosti
Poslovne aktivnosti upravljanja stanovima i poslovnim prostorima 2015.
Rok izvršenja
Razvrgnuće suvlasničke zajednice na poslovnim prostorima u omjeru 20% zahtjeva
prosinac 2016.
Razvrgnuće suvlasničke zajednice na stanovima u omjeru 20% zahtjeva
prosinac 2016.
Nastaviti s postupcima natječaja za dodjelu na korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva
2016.
Do sada je više tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna na temelju suglasnosti tijela iz čl. 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), a u vezi s čl. 6. Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna zaključilo ugovore o zakupu u kojima se smanjila cijenu zakupnine s postojećim zakupodavcima, čime je postignuta ekonomičnost i racionalnost korištenja sredstava državnog proračuna (npr. Ministarstvo zdravlja, zakupnina smanjena sa 12,00 EUR/m2 na 6,00 EUR/m2, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, zakupnina na 13 lokacija smanjena sa 8,50 EUR/m2 na 7,00 EUR/m2).
U 80% poslovnih prostora u 2015. godini, za koja su korisnici državnog proračuna od ovog Ureda zatražili davanje suglasnosti za zaključenje ugovora o zakupu nekretnina ostvarena je ušteda u državnom proračunu na ime zakupnine za oko 1/3.
Također, željeli bismo istaknuti kako su dijelovi pojedinih tijela državne uprave (npr. dijelovi Ministarstva financija) premješteni iz poslovnih prostora u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske (npr. Veslačka ulica, Zagreb).
U 2015. potrebno je:
Nastaviti premještanje tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna iz poslovnih prostora u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u poslovne prostore koje je Republika Hrvatska stekla na temelju sporazuma o podmirenju potraživanja ili po drugoj pravnoj osnovi, sve u cilju ostvarivanja daljnjih ušteda u državnom proračunu.
Nastaviti s pripremom analize potrebne za izradu plana objedinjavanja poslovnih prostora kojima će se koristiti državna uprava, na način da se od svih tijela državne uprave i drugih tijela korisnika državnog proračuna pribave podaci o potrebnim smještajnim kapacitetima, te da se nakon toga analiziraju prostorni kapaciteti u vlasništvu Republike Hrvatske potrebni za njihov smještaj, kako bi nadležne institucije mogle integrirano pristupiti izradi plana objedinjavanja.
Nastaviti s praksom javnih natječaja za dodjelu na korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva, kako bi one mogle provoditi programe i projekte od interesa za opće dobro, a čemu je prethodila i nova Odluka Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva, radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro od 30. lipnja 2015. godine, s obzirom je tijekom dosadanje provedbe postupka javnog natječaja i vrednovanja pristiglih prijava Povjerenstvo za dodjelu prostora organizacijama civilnog društva zaključilo, kako je potrebno donošenje nove Odluke, u svrhu ustupanja, unaprjeđenja i kvalitetnijeg provođenja postupka procjene pristiglih prijava i sastavljanja rang liste pristiglih prijava na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija.
Odredbom čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Republika Hrvatska postala je vlasnik nekretnina na temelju pravomoćnih upravnih rješenja, a među ostalim i poslovnih prostora kojima se u ovom trenutku koristi oko 940 zakupaca (korisnika).
Zakupci su svoj zakupnički odnos prije regulirali ugovorom s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sukladno odredbi čl. 78. Zakona o naknadi, u svrhu daljnje regulacije, propisano je da će nadležni ministri u roku od godine dana od stupanja na snagu donijeti posebne propise iz čl. 63. tog Zakona koji do danas nisu doneseni. Međutim, kako se navedeni propisi iz čl. 63. ne odnose na reguliranje zakupa poslovnih prostora između navedenih zakupaca i RH, navedeno nije razlog što je veliki dio zakupaca prestao plaćati zakupninu koju su prije plaćali jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s kojima su zaključili ugovore o zakupu. Rješenje ovog problema postignuto je se stupnjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("NN", br. 125/2011 i 64/2015) kojim se uređuje pitanje daljnjeg raspolaganja putem zakupa poslovnih prostora stečenih temeljem čl. 77. Zakona o naknadi.
Naime, sukladno izmjenama Zakona o zakupu i kupoprodaji, ponudit će se sklapanje novog ugovora o zakupu, dosadašnjim zakupnicima odnosno korisnicima u slijedeći slučajevima:
-zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu sklopljen s Republikom Hrvatskom javnim natječajem, a nije mu ponuđeno sklapanje novog ugovora o zakupu sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (»Narodne novine«, br. 125/11.), ako je u potpunosti ispunio obveze iz tog ugovora i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora do primitka ponude
− zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu sklopljen s tijelom državne uprave koje je upravljalo poslovnim prostorom ako je u potpunosti ispunio obveze iz tog ugovora i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora do primitka ponude
− zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu sklopljen s prijašnjim vlasnikom, a s kojim tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom nije uredilo zakupni odnos, ako je u potpunosti ispunio obveze iz tog ugovora i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora do primitka ponude i protiv kojega se ne vodi postupak radi ispražnjenja i predaje poslovnoga prostora
− zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu na temelju odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a s kojim tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom nije uredilo zakupni odnos za poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske stečenom na temelju članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ako je u potpunosti ispunio obveze iz prijašnjeg ugovora o zakupu i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora.
Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja:
Hotel za samce, Vukovarska 81, Split – nepostojanje mogućnosti raspolaganja predmetnom nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske zbog nepostojanja pravne osnove kojom bi se korisnicima predmetne nekretnine omogućila prodaja ili dodjela na korištenje. U cilju rješavanja navedenog problema Državni ured za upravljanje državnom imovinom, dopisom od 13. srpnja 2015. godine, obavijestio je stanare Hotela za samce kako bi sukladno članku 4. Uredbe o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ("NN", br. 127/2013) Republika Hrvatska mogla raspolagati cijelom nekretninom označenom kao zk.č.br. 6475/19, upisana u zk.ul.br. 15371, k.o. Split, putem javnog nadmetanja, javnog prikupljanja ponuda, odnosno njihovom kombinacijom, pri čemu bi se Odlukom nadležnog tijela utvrdio najbolji ponuditelj te s njim zaključio Ugovor o kupoprodaji, te je od istih zatražio dostavu pisma namjere u roku od trideset dana od dana zaprimanja predmetnog dopisa, ukoliko su zainteresirani za gore navedeni oblik raspolaganja.
Također je Državni ured za upravljanje državnom imovinom obavijestio stanare Hotela za samce, da ukoliko su zainteresirani za kupnju pojedinih stambenih jedinica unutar Hotela za samce, kako je preduvjet njihove kupnje izmjena Generalnog urbanističkog plana, kao i izrada etažnog elaborata i njegova provedba u Zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, uz napomenu da bi i onda Republika Hrvatska, sukladno sadašnjim propisima mogla disponirati istima, samo putem javnog natječaja.
Za izmjenu Generalnog urbanističkog plana, stanari su obaviješteni kako se isti trebaju obratiti Gradu Splitu.
Stanovi Brodograđevne industrije 3. Maj d.d. Rijeka – na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju u vlasništvu nekretnina određenih pravnih osoba od 21. rujna 2000. godine, stanove je preuzela u vlasništvo Republika Hrvatska, a za koje korisnici traže prodaju sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, pri čemu nisu podnijeli zahtjev za kupnju u za to u zakonom predviđenim rokovima ili nisu nositelji stanarskog prava.
Sklapanje nagodbe sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj, Eparhija zagrebačko-ljubljanska, Crkvena općina Zagreb, sukladno čl. 8. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine davanjem u vlasništvo Srpskoj pravoslavnoj crkvi nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba i Republike Hrvatske u površini od 1.540,16 m2 u vidu stanova i /ili poslovnih prostora na ime naknade za zgradu bivšeg kina Zagreb na trgu Petra Preradovića 4, površine 1.269,75 m2, odnosno 1.540,16 m2 neto korisne površine koju nije moguće naturalno vratiti.
Sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, nadležna tijela državne uprave vode niz upravnih postupaka naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili združeno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u označenom Zakonu. Na temelju odredbe članka 77. Zakona o naknadi, Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade, a glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen ako zakonom nije drugačije propisano.
Slijedom navedenog, pretpostavka upravljanja nekretninama od strane DUUDI-ja, a za koje je podnesen zahtjev za povrat, jest donošenje pravomoćnih rješenja od nadležnih tijela državne uprave.
Posebno se ističe važnost suradnje DUUDI-ja, kao koordinativnog tijela za upravljanje državnom imovinom, i nadležnih državnih odvjetništava, kao zakonskih zastupnika Republike Hrvatske u postupcima koji se vode pred sudovima i drugim upravnim tijelima, radi zaštite njenih imovinskih prava i interesa ako zakonom ili na njemu utemeljenom odlukom nadležnog državnog tijela nije drugačije određeno. Slijedom navedenog, potrebno je predložiti formiranje Vladina povjerenstva.
Nadalje, DUUDI će nastaviti daljnju suradnju s Ministarstvom socijalne politike i mladih u provedbi Strategije razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, čiji je cilj transformacija ustanova socijalne skrbi i deinstitucionalizacija korisnika, a sve u svrhu osiguravanja većeg stupnja kvalitete života osoba s invaliditetom te poštivanje njihova temeljenog ljudskog prava na život u zajednici.
Također, DUUDI će u okviru svoje nadležnosti započeti suradnju s Ministarstvom socijalne politike i mladih u provedbi Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj.
SAŽETAK UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA STANOVIMA I POSLOVNIM PROSTORIMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE
OSTVARENJE CILJEVA IZ STRATEGIJE
Država putem nadležnih tijela mora na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima i stanovima na način da oni poslovni prostori i stanovi koji su potrebni državnoj upravi budu i stavljeni u funkciju koja će služiti racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju državne uprave. Svi drugi stanovi i poslovni prostori moraju biti ponuđeni na tržištu bilo u formi najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natječajem.
Potrebno je ujednačiti standarde korištenja poslovnih prostora na razini svih tijela državne uprave te drugih korisnika proračuna.
Izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora u kojima bi na jednome mjestu bila državna uprava. Okrupnjivanje bi se postiglo kupnjom ili zamjenom predmetnih nekretnina s onima u vlasništvu Republike Hrvatske. Pri tome treba u što većoj mjeri, odnosno svugdje gdje je to moguće, tražiti racionalno rješenje da Republika Hrvatska postane vlasnica prostora, pod uvjetom da je to rješenje za Republiku Hrvatsku ekonomično, što će pokazati prethodna analiza ekonomskih učinaka.
Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske, određeni će se dio stanova i poslovnih prostora prodati, pri čemu dio prihoda svakako treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati, odnosno povećati njihova vrijednost.
IZMJENE PODZAKONSKOG OKVIRA
Izmjena Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba.
PLANIRANE AKTIVNOSTI TIJEKOM 2016. GODINE
Sve aktivnosti vezane za stanove i poslovne prostore u nadležnosti Ureda detaljno su pobrojene i opisane u poglavlju 4. ovog Plana.
5. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske
U portfelju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske važan udio čini građevinsko zemljište koje predstavlja velik potencijal za investicije i ostvarivanje ekonomskog rasta države. Znatan dio tog portfelja uknjižen je na Republiku Hrvatsku, međutim budući da upisu vlasništva Republike Hrvatske prethode određene provjere statusa i drugih činjenica na kojima se temelji nesporno stjecanje vlasništva, radi se o tekućim procesima u koje su i dalje aktivno uključeni Državno odvjetništvo i sudovi te upravna tijela na cijelom području Republike Hrvatske. Stoga je nužna daljnja koordinacija DUUDI-ja s Državnim odvjetništvom, resornim ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se taj veliki posao priveo kraju te nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i građevinsko zemljište, u konačnici evidentirale i kompletno objavile u Registru državne imovine, čime bi informacija o investicijskim potencijalima bila dostupna svim potencijalnim investitorima, bilo gdje se oni nalazili.
Jedna od pretpostavki upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske je Registar državne imovine, a prije toga upis vlasništva Republike Hrvatske na svim nekretninama koje je stekla temeljem zakona ili na drugi način. Ukoliko činjenica stjecanja nije provedena u zemljišnoj knjizi i/ili drugim registrima, vlasništvu Republike Hrvatske upisuje se temeljem prijedloga ODO, u nadležnosti sudova. Budući da posao upisa vlasništva još nije završen, DUUDI inicira upis u svim slučajevima kada na bio koji način dozna da su određene nekretnine potencijalno vlasništvo Republike Hrvatske.
Aktivnosti DUUDI-ja u upravljanju i raspolaganju građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske podrazumijevaju i provođenje postupaka stavljanja tog zemljišta u funkciju: prodajom, osnivanjem prava građenja i prava služnosti, rješavanjem zahtjeva razvrgnuća suvlasničke zajednice na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba, zatim provođenjem postupaka osnivanja založnog prava, davanjem u zakup zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te kupnjom nekretnina za korist Republike Hrvatske, kao i drugim poslovima u vezi sa zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, ako upravljanje i raspolaganje njima nije u nadležnosti drugog tijela.
Upravljanje i raspolaganje građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, uređeno je:
1. Zakonom o upravljanu i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13) i provedbenim aktima,
2. Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/11),
3. Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/13, 114/13, 41/14),
4. Zakonom o strateškim investicijskim projektima (Narodne novine, broj 133/2013 i 152/14),
5. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/2008, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14).
Međutim, u postupcima raspolaganja građevinskim zemljištem potrebno je voditi računa o pravnom uređenju i nekretnina koje su u posebnom pravnom režimu, ali u određenim slučajevima mogu steći status građevinskog zemljišta ili u slučajevima kada nekretnina stječe status građevinskog zemljišta tek u postupku provedenim primjenom posebnih propisa ili je posebnim propisom utvrđena nadležnost DUUDI-ja.
Pretpostavke za raspolaganje navedenim nekretninama uređene su posebnim propisima, zbog čega se u postupcima raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske moraju imati u vidu i propisi kao što su:
1.Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13)
2.Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/13)
3.Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09, 63/2011, 130/11, 56/13, 14/14)
4.Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
5.Zakon o željeznici (Narodne novine, broj 94/13, 148/13)
6.Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine, broj 109/07, 132/07, 51/13, 152/14)
7.Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13)
8.Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)
9.Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03, 100/04, 123/11, 141/06, 38/09, 123/11)
10.Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12, 143/13)
11.Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 16/07, 124/10, 56/13)
12.Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/13, 48/15)
13.Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/2014).
14.Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 86/10,124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)
15.Zakon o zračnim lukama (Narodne novine, broj 78/15)
U nastavku je izdvojen i opisan važniji zakonodavni okvir:
1.Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
Postupanje nadležnih tijela na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama uvjetovalo je priljev znatnog broja zahtjeva vlasnika ozakonjenih objekata za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske na kojemu su objekti izgrađeni. Zapažano je da su ozakonjeni objekti u velikom broju izgrađeni na rubnim dijelovima čestica u vlasništvu Republike Hrvatske, čija površina višestruko premašuje površinu potrebne građevne čestice, što zahtijeva provođenje još jednog upravnog postupka, a s čime vlasnici objekata nisu upoznati. Navedena činjenica uvjetuje dugotrajnost postupka u DUUDI-ju zbog čekanja na ishođenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice.
2.Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina
Iz iskustva u postupcima koji se temelje na Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, može se dati ocjena o dvojbenosti u pogledu činjenice usklađenosti tog Zakona s propisima o potporama, što upućuje na potrebu njegove analize te iniciranja izmjena i dopuna ili ukidanje Zakona.
3.Zakon o zračnim lukama
Važećim Zakonom o zračnim lukama (Narodne novine, broj, 19/98 i 14/2011) nije definiran imovinskopravni status zračnih luka i kategorizacija istih, i nije jasna dinstinkcija između zračne luke kao prostora i skupine tehničko-tehnoloških operacija u funkciji sigurnog posluživanja zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte u zračnoj luci i postojećih trgovačkih društava, navedenih u tom Zakonu, koja upravljaju zračnom lukom te pružaju, koordiniraju i nadziru pružanje zemaljskih usluga u zračnim lukama, što se dalje reflektira na nejasan položaj i ulogu tih društava u slučaju kada je zračna luka predmet koncesije, kao i na ulogu države u rješavanju imovinskopravnih odnosa u slučaju izgradnje ili proširenja kapaciteta zračnih luka.
Prijedlozi za razgraničenje nadležnosti u funkciji učinkovitijeg postupanja DUUDI-ja
1. Zakonom je određena nadležnost DUUDI-ja, a to je upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, osim one imovine za koju vlasnička prava vrši CERP, te ako posebnim propisom nije povjereno drugom tijelu, kao i nadležnost DUUDI-ja za koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na središnja tijela državne uprave, druga tijela i pravne osobe osnovane posebnim zakonom koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Pojedini pojavni oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske posebnim zakonom stavljeni su u nadležnost pravnih osoba osnovanih tim zakonima (javna vodna dobra, javne ceste, nekretnine u zaštićenim dijelovima prirode, nekretnine u lučkim područjima i sl.), koje pravne osobe su korisnici državnog proračuna ili ih je država ovlastila za ubiranje prihoda koji bi bili prihodi državnog proračuna, a da tim pravnim osobama nije u potpunosti jasno koje su njihove ovlasti i obveze u vezi s državnom imovinom koja im je dana na upravljanje. Navedena činjenica uvjetuje praksu da se problematika rješavanja imovinskopravnih odnosa u navedenom dijelu državne imovine pokušava (i uspijeva) prebaciti na DUUDI. Radi razjašnjenja nadležnosti planira se daljnja koordinacija sa središnjim tijelima državne uprave u čijoj su nadležnosti pravne osobe koje upravljaju spomenutim pojavnim oblicima državne imovine.
2. Nastojat će se osigurati pretpostavke da se ispisi iz e-zemljišne knjige, e-katastra, prostornih planova koriste kao službeni i vjerodostojni podaci u postupcima u DUUDI-ju, kao i da evidencije Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i Ureda državne uprave u vezi s podacima o nekretninama iz njihove nadležnosti budu obvezne i dostupne u elektroničkom obliku.
Važno je napomenuti da će se imovinom u obliku zemljišta raspolagati i upravljati na tržišnim načelima, sukladno odredbama Komunikacije Komisije o elementima državne potpore kod prodaje zemljišta i zgrada od strane tijela vlasti (Službeni list Europske unije, broj C 209 od 10. srpnja 1997.). Stoga će se u sljedećem razdoblju u postupcima raspolaganja građevinskim zemljištem posebno voditi računa da se sudionicima u prometu nude tržišni uvjeti, čime se osigurava jednak tretman te izbjegava mogućnost ocjene da je bilo pogodovanja od strane države, osim u slučaju ako se Planom unaprijed ne odrede kriteriji na temelju kojih će se pojedinim poduzetnicima dodjeljivati određene državne potpore.
U planiranju korištenja potencijala građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u funkciji rasta i razvoja, važnu ulogu imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i to u provedbi svoje samoupravne nadležnosti u području prostornog planiranja. U postupcima izmjena prostornih planova DUUDI bi trebao putem odgovarajuće ustrojstvene jedinice sudjelovati u istome.
Prilikom provedbe aktivnosti upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem tijekom 2016., na temelju navedenih propisa DUUDI će se rukovoditi potrebom da se građevinsko zemljište u što manjoj mjeri otuđuje iz vlasništva Republike Hrvatske, ako se drugim načinom raspolaganja postižu jednaki učinci za realizaciju investicija u funkciji razvoja i dugoročne koristi za državu i njene građane, čak i u situaciji kad ta korist na prvi pogled nije vidljiva.
Slijedom navedenog, građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prodavat će se ponajprije:
1.U postupku javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda na temelju:
•prijedloga DUUDI-ja, odnosno na temelju Registra državne imovine
•obrazloženog prijedloga fizičkih i pravnih osoba
•obrazloženog prijedloga ministarstava ili drugih središnjih tijela državne uprave
•obrazloženog prijedloga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
•u slučaju nekretnina u suvlasništvu, ako su suvlasnički dijelovi u vlasništvu Republike Hrvatske veći od posebno utvrđenog dijela.
2.Bez postupka javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda na temelju:
•zahtjeva vlasnika objekata izgrađenih na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ako su ozakonjeni i ako je formirana građevna čestica objekta u posebnom postupku,
•u svim ostalim slučajeva utvrđenim člankom 52. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), kao što su:
-u slučaju realizacije investicijskog projekta koji je proglašen od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku,
-u slučaju potrebe formiranja neizgrađene građevne čestice, a nedostaje do 20% površine,
-u slučaju ako za formiranje izgrađene građevne čestice nedostaje do 20% zemljišta, a vlasnik se obveže da će u roku od 1 godine ishoditi građevnu dozvolu za izgrađenu građevinu,
-u odnosu na osobu koja je u neprekidnom zakonitom posjedu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju važećeg ugovora o najmu ili zakupu zaključenim s Republikom Hrvatskom, a ako redovito podmiruje obveze i ako se protiv te osobe ne vodi postupak radi iseljenja, osim u slučaju ako je takvo raspolaganje isključeno posebnim propisom, te u slučajevima propisanima posebnim zakonom.
Pravo građenja ograničeno je stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje njegova nositelja da na površini tog zemljišta ili ispod nje, izgradi ili ima vlastitu nekretninu. Izgrađena zgrada, ili ona koja tek bude izgrađena, pripadnost je prava građenja kao da je ono zapravo zemljište.
Pravo služnosti jest ograničeno stvarno pravo na nečijoj nekretnini, gdje vlasnik ovlašćuje nositelja da se na određeni način služi tom nekretninom, što je vlasnik te nekretnine dužan trpjeti ili zbog toga nešto propuštati.
Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske osnivanjem prava građenja podrazumijeva visoku razinu prostornog planiranja, do razine definiranog zahvata u prostoru (formirana građevna čestica). Ako je realizirana ta razina, a radi ubrzanja realizacije projekata, odmah će se objavljivati javni natječaji za prikupljanje ponuda. Isti model rada primjenjivat će se i u slučaju raspolaganja putem osnivanja prava služnosti koji je najčešće „dopunski“ oblik raspolaganja uz osnivanje prava građenja (najčešće u slučaju igrališta za golf i sličnih projekata).
Navedeni modeli raspolaganja podrazumijevaju prethodno planiranje i angažiranje znatnih novčanih sredstava, kao i specijalističkih znanja. Stoga će se tijekom 2016. godine ponajprije rješavati predmeti razvojnih projekata koje će inicirati DUUDI, potencijalno strateški projekti predloženi od strane središnjih tijela državne uprave u čiju nadležnost spada pojedini potencijalno strateški projekt sukladno Zakonu o strateškim investicijskim projektima(„Narodne novine“ br. 152/14), projekti predloženi od strane drugih središnjih tijela državne uprave i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugih osoba javnog prava, koji ne ispunjavaju uvjete iz Navedenog Zakona o strateškim investicijskim projektima, a moglo bi ih se ponuditi zainteresiranim investitorima na javnim natječajima za iskazivanje interesa. Na navedeni način u 2015. provedeni su postupci kojima je svrha realizacija projekta Kupari u Općini Župa Dubrovačka i turistički projekt na otoku Visu, koji bi do kraja 2015. i u 2016. godini trebao rezultirati izborom investitora i sklapanjem pravnih poslova.
U Strategiji poticanja investicija Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine DUUDI je, uz Ministarstvo gospodarstva, Agenciju za investicije i konkurentnost te CERP, nositelj prioritetne Mjere 3 koja se odnosi na ciljano privlačenje investicija te će kontinuirano sudjelovati u radu stručnih radnih skupina za pripremu Programa i dostavljati podatke o nekretninama (Prijedlog zapuštenih i/ili bivših vojnih kompleksa za revitalizaciju ili prenamjenu).
U istoj je Strategiji DUUDI, uz Ministarstvo obrane, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija te CERP, nositelj prioritetne Mjere 3.4. koja se odnosi na izradu i provedbu Plana realizacije brownfield investicija stavljanjem u funkciju državne imovine. DUUDI provodi aktivnosti na temelju podataka iz Registra ili na temelju već iskazanog interesa.
U Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Ministarstva turizma, DUUDI, kao nositelj aktivnosti Mjere 3 kontinuirano surađuje s institucijama te pridonosi ubrzavanju rješavanja imovinsko-vlasničke problematike.
U Mjeri 5 iste Strategije, DUUDI je nositelj aktivnosti koje će kao i do sada i dalje pridonositi aktiviranju turistički interesantnih objekata/lokaliteta koji su u državnom vlasništvu, a koji lokaliteti su izdvojeni u Strategiji kao perspektivne lokacije vezane za provedbu investicijskih brownfield projekata.
U 2016. godini planira se nastaviti suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u cilju predlaganja lokaliteta za koje postoje prostorno planske pretpostavke za realizaciju investicija, te lokaliteta za koje treba planirati početak revitalizacije na način da se realno procjene imovinskopravne i prostorno-planske pretpostavke te identificiraju zadaci kao uvjet za realizaciju potencijalnih investicija.
Tijekom 2016. godine planirane su sljedeće aktivnosti:
- postupanje po postojećim zahtjevima za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske,
- započinjanje zastupanja po novozaprimljenim zahtjevima za raspolaganje građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, gdje će se prioritetno rješavati:
- zahtjevi investitora čije je projekte Vlada Republike Hrvatske utvrdila strateškima,
- zahtjevi investitora koji raspolažu aktom prostornog uređenja i njime definiranim zahvatom u prostoru u čijem je obuhvatu zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, a investicija je važna za gospodarski razvoj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili Republike Hrvatske,
- rješavanje imovinskopravnih odnosa na građevinskom zemljištu u svrhu realizacije projekata iniciranih od strane DUUDI-ja, ministarstava, drugih središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- zahtjevi i prijedlozi osoba javnog prava (primjerice Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Hrvatske vode i slično) za investicije razvoja javne infrastrukture,
- zahtjevi za razvrgnuće suvlasništva Republike Hrvatske i drugih osoba na zemljištu, ako je to u interesu Republike Hrvatske (primjerice: ako se u samovlasništvo dobiva nekretnina koja ima znatniju tržišnu vrijednost ili se za suvlasnički dio može postići respektabilna cijena),
- zahtjevi fizičkih osoba ako je njihov predmet od interesa za Republiku Hrvatsku, u smislu stvaranja uvjeta za poboljšanje životnog standarda i socijalnih pitanja građana (primjerice rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske na kojemu je izgrađen ozakonjen, a prethodno nezakonito izgrađen stambeni objekt na temelju Zakona).
U Odjelu zemljišta trenutačno je evidentirano 2292 predmeta u radu, a pretežno se odnose se na zahtjeve fizičkih i pravnih osoba:
- za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem „sređivanja“ vlasničko-pravnog statusa njihovih nekretnina kao posljedice društvenog vlasništva i bespravne gradnje objekata,
- za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske radi njihova stjecanja iz gospodarskih ili sličnih razloga,
- razvrgnuće suvlasništva,
- izdavanje tabularnih isprava u slučajevima kupnje državnog zemljišta u postupcima koje su provodile jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- rješavanje ili „sređivanje“ vlasničkopravnog statusa nekretnina koje su u posebnom režimu (prometna infrastruktura i sl.).
U predmetima uređivanja imovinskopravnih odnosa uspješnost u postupanju ovisi o činjenici riješenih prethodnih pitanja u postupcima pred upravnim i drugim tijelima (rješenja o ozakonjenju objekata, rješenja o formiranju građevne čestice, geodetski elaborati usklađenja, prethodni upis vlasništva Republike Hrvatske na društvenom vlasništvu ili općenarodnoj imovini). Najveći broj navedenih zahtjeva podnijele su osobe koje imaju pravni interes, a nemaju potrebna znanja za uspješno sudjelovanje u postupku i ne znaju se služiti informacijama, podacima i/ili uputama objavljenim na mrežnim stranicama DUUDI-ja i drugih javnopravnih tijela, i najčešće sadrže samo zahtjev bez bilo kakve popratne dokumentacije. Stoga, postupanje DUUDI-ja u ovim predmetima podrazumijeva dostavu podneska kojim se od podnositelja zahtjeva potražuje dokumentacija iz evidencija drugih tijela, te ga se upućuje na koji način i pred kojim tijelom treba ishoditi dokumentaciju koja je pretpostavka za postupanje DUUDI-ja (lokacijska dozvola, rješenje o izvedenom stanju objekta u postupcima ozakonjenja bespravno izgrađenih građevina, rješenja o formiranju građevne čestice, parcelacijski elaborati i sl.), ili se dokumentacija službeno potražuje od nadležnih tijela, ako se radi o podacima iz službene evidencije tih tijela. Navedeno su razlozi koji utječu na dužinu trajanja postupaka, međutim procjenjuje se da bi se (pod pretpostavkom riješenih navedenih prethodnih pitanja, u svakomu konkretnom slučaju) tijekom 2016. godine mogli riješiti svi ili bar većina postupaka započetih na temelju zahtjeva navedenog sadržaja.
U predmetima čiji se zahtjevi odnose na iskazani interes za kupnju građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a u kojim se postupcima podrazumijeva obveza javne objave poziva za javno nadmetanje ili javno prikupljanje ponuda, DUUDI će kontinuirano objavljivati javne natječaje.
Važniji aktivni predmeti koji će se rješavati tijekom 2016. godine
Projekt Kupari
Vlada Republike Hrvatske je 25. rujna 2014. i 9. travnja 2015. donijela Odluku o utvrđivanju uvjeta i objavi javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa Dubrovačka od 25. rujna 2014. godine.
Za provođenje navedene Odluke zaduženi su Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, DUUDI i Općina Župa Dubrovačka.
DUUDI je zadužen za izradu prijedloga teksta javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju projekta Kupari I., prijedloga teksta ugovora o realizaciji projekta kao sastavnog dijela javnog poziva, te sklapanje sporazuma s Općinom Župa Dubrovačka radi osiguranja svih formalnopravnih i materijalnih pretpostavki za pravodobno rješavanje svih pitanja iz nadležnosti Općine koja su bitna za realizaciju predmetnog projekta (prostorno planiranje, komunalno gospodarstvo, prometna infrastruktura, opskrba energentima i sl.), a također je zadužen za provođenje postupka objave i praćenja javnog poziva, utvrđivanja njegovih rezultata, te pripremu dokumentacije za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja.
Navedenom Odlukom Vlade Republike Hrvatske određeno je da će se imovinskopravni odnosi s investitorom čija ponuda bude u opisanom postupku odabrana kao najpovoljnija, rješavati osnivanjem prava građenja na građevnim česticama, osnivanjem prava služnosti na zemljištu izvan obuhvata građevnih čestica, sklapanjem ugovora o zakupu hotela Grand i sklapanjem ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, sve na 99 godina. Odlukom Vlade utvrđen je i: početni iznos naknade za pravo građenja u visini 1,5% ukupnog prihoda svakog izgrađenog objekta kao profitnog centra, s tim da godišnja naknada, u apsolutnom iznosu, ne može biti manja od tržišne vrijednosti naknade za pravo građenja po m2 utvrđene po ovlaštenom sudskom vještaku u godini objave međunarodnog javnog natječaja, početni iznos godišnje zakupnine hotela Grand u iznosu od 58.474,87 eura, dok će se naknada za pravo služnosti utvrđivati po sudskom vještaku u vrijeme sklapanja ugovora, a naknada za koncesiju u posebnom postupku u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
U svibnju 2015. godini objavljen je Javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka a rok za dostavu ponuda određen je do 9. listopada 2015. godine.
Zbog specifičnosti i dugotrajnosti procesa, spomenute aktivnosti su pretpostavljane i u Planu 2015. i u Planu za 2016. godinu.
Potencijalno strateške projekte inicira nadležno ministarstvo, a nakon odabira investitora, u nadležnosti DUUDI-ja sklapaju se ugovori o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su u obuhvatu projekta.
Projekt Golf Larun u Općini Dubrovačko primorje je projekt koji je iniciran u 2015. godini i na njemu će se raditi u 2016. godini.
SAŽETAK GODIŠNJEG PLANA UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA GRAĐEVINSKIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa/pod aktivnosti
Zemljišta će se u što manjoj mjeri otuđivati iz vlasništva Republike Hrvatske ako se drugim načinom postiže svrha njihova stavljanja u funkciju razvoja i dugoročne koristi za državu i njene građane.
Raspolaganje građevinskim zemljištem provodit će se postupkom javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda uz definiranje iznimki za isto
Rješavanje imovinsko pravnih odnosa i ostalih prethodnih postupaka koji su preduvjet kako bi razvojni projekti koje iniciraju ministarstva, druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge osobe javnog prava, mogli ponuditi zainteresiranim investitorima na javnim natječajima za iskazivanje interesa.
Rješavanje predmeta: Projekt Kupari (zbog specifičnosti i dugotrajnosti procesa, spomenute aktivnosti su pretpostavljane i u Planu 2015. i u Planu za 2016. godinu), Sveučilište u Zagrebu, zahtjevi trgovačkih društava za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu Republike Hrvatske na kojemu je izgrađena infrastruktura zračnih luka.
Iniciran je potencijalno strateški projekt Golf Larun,
Daljnja koordinacija Državnog odvjetništva i DUUDI-ja s resornim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i investitorima.
Svrha ove aktivnosti je da se i u ostatak nekretninskog portfelja Republika Hrvatska upisaše kao vlasnik.
6. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi rješavanja imovinskopravnih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije, infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina, sukladno propisima koji uređuju ta područja:
1.povećanje energetske učinkovitosti korištenjem prirodnih energetskih resursa,
2.brži razvoj infrastrukturnih objekata,
3.brži razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture,
4.istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno ovo područje:
1.Ustav Republike Hrvatske – članak 52. (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10)
2.Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13)
3.Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/11)
4.Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12 – Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 148/13 i Izmjena i dopuna zakona o šumama, 94/14)
5.Zakon o rudarstvu (Narodne novine, broj 56/13, 14/14)
6.Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13)
7.Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/13)
8.Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/13 i 152/14)
9.Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/12)
10.Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina(Narodne novine, broj 78/15)
11.Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 94/13 i 14/14)
12.Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) – vađenje šljunka i pijeska iz morskog dna
13.Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).
14.Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14)
15.Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 10/14 i 95/15)
16.Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova (Narodne novine, broj 108/06)
17.Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 133/07, 9/11)
18.Uredba o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine, broj 90/14)
19.Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 31/14)
20.Uredba o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika (Narodne novine, broj 37/14)
21.Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (Narodne novine, broj 79/14)
22.Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, broj 88/12)
23.Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (Narodne novine, broj 105/09, 98/11)
24.Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti (Narodne novine, broj 78/14)
25.Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (Narodne novine, broj 95/14)
26.Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13)
27.Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (Narodne novine, broj 131/14)
Zakonski i podzakonski dokumenti koji su u fazi donošenja i očekuju se biti u primjeni u 2016. godini su kako slijedi:
1.Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (predlagatelj: Državni ured za upravljanje državnom imovinom, http://www.duudi.hr/)
2.Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (izglasan, još nije stupio na snagu, predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/)
3.Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, s konačnim prijedlogom Zakona (predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/)
4.Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu (predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/)
5.Prijedlog Strategije poticanja investicija u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2020. (predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, investicije@mingo.hr )
Očekuju se izmjene Zakona o rudarstvu (NN 56/2013 i 14/2014), i to čl. 73. i čl. 74. kojima treba jasno propisati da je nadležno državno tijelo za rješavanje imovinskopravnih odnosa za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, te izmjene Uredbe o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, i to čl. 2. i čl. 6. Uredbe, te jasno odrediti da se zahtjev za donošenjem odluke i sklapanja ugovora radi osnivanja prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina podnosi nadležnom ministarstvu, tj. Ministarstvu poljoprivrede.
Također se očekuju i izmjene Zakona o šumama, i to čl. 57. te je potrebno odrediti nadležnog ministra za zaključenje ugovora o osnivanju služnosti radi eksploatacije mineralnih sirovina.
Odjel za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina primjenjivat će tijekom 2016. godine i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, obzirom da je zakon izglasan, i stupa na snagu 1.1.2016. godine.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu DUUDI) će u 2016. godini u okviru svoje nadležnosti, a sukladno postojećem zakonodavnom okviru, sudjelovati u provedbi ciljeva i projekata predviđenih Nacionalnim programom reformi, Strategijom tijela državne uprave (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja) i Strategijom Europske unije (Strategija Europa 2020. – Energetska politika).
Prema Strategiji Europa 2020., za obnovljive izvore energije vezuju se slijedeći općeniti ciljevi:
veća energetska učinkovitost,
smanjenje zagađenja (voda, more i priobalje, zemlja, zrak) te odlaganje i rješavanje komunalnog otpada i
postavljanje institucionalnog i zakonodavnog okvira kao temelj za energetsku politiku Republike Hrvatske i razvoja odnosa sa zemljama članicama Europske unije.
U nastavku teksta izdvajaju se recentni nacionalni akcijski planovi i dokumenti EU, koji su od važnosti za razumijevanje problematike ove cjeline Plana:
Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine, koji je usvojen u listopadu 2013. godine.
Određeni su projekti energetske učinkovitosti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji se financiraju iz strukturnih i kohezijskih fondova od 2007. do 2013., i to za vodoopskrbne sustave, sustave odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda.
Europska komisija zbog potrebe financiranja ključnih projekata energetske infrastrukture s područja energetike, prijevoza i digitalne infrastrukture od 2014. do 2020. godine, kroz komunikaciju naslovljenu Proračun za Europu 2020. predstavila je Instrument za povezivanje Europe. Instrument je u studenom 2013. podržao Europski parlament kroz razvoj transeuropskih energetskih infrastrukturnih projekata (T7-0463/2013).
Važne rezolucije energetske politike Europske unije novijeg datuma jesu: 5/2/2014 o okviru za klimatsku i energetsku politiku za 2030. (T7-0094/2014); 10/9/2013 o uspješnom djelovanju unutarnjeg energetskog tržišta (T7-0344/2013); 21/5/2013 o trenutačnim izazovima i prilikama za obnovljive izvore energije na europskom unutarnjem energetskom tržištu (T7-0201/2013).
Da bi DUUDI učinkovitije i brže rješavao imovinskopravne odnose, potrebno je što žurnije donijeti Zakon i podzakonske akte, kako ne bi sa zakašnjenjem na ostale članice Europske unije realizirali njihovu provedbu, a što se i namjerava učiniti tijekom 2016. godine pod nadležnošću određenog tijela državne uprave (npr. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede i dr.).
Odjel za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina kao ustrojstvena jedinica DUUDI-ja, obavlja poslove rješavanja imovinskopravnih odnosa u svrhu:
1.izgradnje infrastrukturnih građevina,
2.izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije,
3.eksploatacije mineralnih sirovina,
4.raspolaganje viškovima iskopa prilikom građevinskih radova, koji predstavljaju mineralnu sirovinu.
Sukladno Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa, u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, osiguravaju se pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata, vezano za izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi uspješnijeg sudjelovanja u kohezijskoj politici Europske unije i u korištenju sredstava iz fondova Europske unije.
U nastavku se navode određeni projekti koji su u obradi, i to:
projekti koji se odnose na izgradnju vodoopskrbnog sustava - aglomeracija Pitomača, razvoj vodno-komunalne infrastrukture Sinj, poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara, aglomeracija Zagreb i Glavničica, aglomeracija Županja, aglomeracija Krapina i dr.
projekti, koji se odnose na oblast sanacije komunalnog otpada –
Kodos d.o.o. - Centar za gospodarenjem otpadom, Karlovačka županija
EKO d.o.o. - Centar za gospodarenjem otpadom, Zadarska županija
ostali projekti:
Goranski sportski centar d.o.o. - rješavanje imovinsko pravnih odnosa u svrhu građenja infrastrukture
Fly Croatia – projekt zračnih luka
Projekt Parenzana – obnavljanje stare pruge Trst – Poreč u svrhu izgradnje biciklističko-pješačke staze
U DUUDI pristiže sve više zahtjeva, projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, a moraju se riješiti što hitnije radi rokova koji su postavljeni od strane EU.
Donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneracije propisalo bi se rješavanje imovinskopravnih odnosa neposrednom pogodbom s investitorom, a prije pokretanja samog projekta proveo bi se natječaj, odnosno:
Objekti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske grade se primjenom instituta prava građenja, za što se sklapa ugovor o osnivanju prava građenja neposredno s investitorom izabranim na natječaju koji je za tu svrhu raspisalo nadležno tijelo.
Kriterije za ocjenjivanje ponude kao najpovoljnije uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom koja se donosi na temelju zakona kojima se uređuju obnovljivi izvori energije. Isti je zakon u proceduri i trebao bi odrediti tijelo nadležno za postupak provođenja javnog prikupljanja ponuda.
Za postavljanje vjetroturbina (izgradnja vjetroparkova) primjenjuje se institut osnivanja prava služnosti, i to izravnim pregovorima sukladno članku 51. Zakona o upravljanju i raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se za transformatorske stanice primjenjuje institut prava građenja.
Donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneracije reguliralo bi se i rješavanje imovinskopravnih odnosa za transformatorske stanice koji su sastavni dio istog projekta.
Prema postojećoj primjenjivoj zakonskoj regulativi, temeljem članka 51. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom (nekretninama) u vlasništvu Republike Hrvatske DUUDI je za osnivanje prava građenja dužan provoditi postupak javnog prikupljanja ponuda, a kako bi investitor mogao izgraditi transformatorsku stanicu za vjetropark, i to osnivanjem prava građenja bez javnog prikupljanja ponuda, potrebno da Hrvatska elektroprivreda d.d. u ugovoru o priključenju koji zaključuje s investitorom navede da se (prema Zakonu o prostornom uređenju) pravo građenja osniva u korist investitora koji je u obvezi po izgradnji transformatorske stanice osnovano pravo građenja, predati Hrvatskoj elektroprivredi d.d. (a najkasnije u roku od 3 godine od dana zaključenja ugovora o osnivanju prava građenja). Naknadu za osnovano pravo građenja plaća investitor.
Republika Hrvatska u vlasništvu ima velike rezerve obnovljivih izvora energije i mogućnosti ostvarivanja visokih prihoda u državni proračun po ovoj stavci, stoga je potrebno ojačati zakonodavni okvir ovog područja i instrumente kontrole upravljanja ovim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Iz područja obnovljivih izvora energije i kogeneracije te infrastrukture u radu je cca
1 100 predmeta. Dinamika rješavanja ovisi o kvaliteti dostavljene dokumentacije. Kako bi se učinkovitije realizirali projekti koji se financiraju iz fondova Europske unije, održavaju se radni sastanci s podnositeljima zahtjeva u svrhu iznalaženja bržeg i jednostavnijeg rješenja, i to ponajprije kroz davanje uputa o potrebnoj dokumentaciji i nadležnim tijelima za rješavanje imovinskopravnih odnosa.
Problemi se javljaju kod izdavanja lokacijskih dozvola. Naime, upravna tijela izdaju lokacijske dozvole za vjetroparkove jačine do 15 MW, a iznad 15 MW izdaje ih Ministarstvo. Zbog nekoordiniranosti može doći do situacija da su na istom području izdane dozvole za dva vjetroparka različite jačine.
U nadležnost Odjela za infrastrukturu, obnovljive izvora energije i eksploataciju mineralnih sirovina, spada uz rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i raspolaganje „viškom iskopa“, koji predstavlja mineralnu sirovinu prilikom građevinskih radova.
Osnovni dokument kojim se utvrđuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini jest Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH.
Kada se prema odredbama Zakona o rudarstvu za eksploataciju mineralnih sirovina daje koncesija, na sva pitanja koja se odnose na koncesiju primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama, a na pitanja koja nisu uređena tim Zakonom, odredbe Zakona o rudarstvu, uz obvezno poštivanje načela utvrđenih Zakonom o koncesijama.
Imovinskopravni odnosi u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina rješavaju se u najvećem broju slučajeva osnivanjem prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu, te na poljoprivrednom zemljištu koje se koristi u nepoljoprivredne svrhe:
Šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, a naknada za šume u vlasništvu Republike Hrvatske trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. dužno je uložiti u kupnju druge šume i/ili šumskog zemljišta u ime i za račun Republike Hrvatske ili za podizanje novih šuma. Naknada za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu radi eksploatacije mineralnih sirovina obračunava se sukladno Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Zahtjev za donošenje odluke i sklapanje ugovora radi osnivanja prava služnosti u šumi i/ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina podnosi se Povjerenstvu za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske putem DUUDI-ja, a ovlaštenici prava služnosti jesu pravne i fizičke osobe u čiju se korist osniva pravo služnosti.
Rješavanje imovinskopravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu koje se koristi u nepoljoprivredne svrhe, te utvrđivanje naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine radi osnivanja prava služnosti u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina uređeno je Uredbom o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, gdje je propisano da naknadu za osnivanje prava služnosti čini iznos umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine na kojoj se osniva pravo služnosti. Visina umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine ovisi o utjecaju na tržišnu vrijednost cjelokupne nekretnine na kojoj se osniva pravo služnosti, ovisno o utjecaju predviđenih intervencija kojima se smanjuje ili ograničava najbolja iskoristivost predmetne nekretnine, primjenom važećih pravnih pravila instituta zakupa.
Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 95/15) od 4.9.2015. godine, predviđeno je da se naknada za osnovano pravo služnosti koja prelazi ukupni iznos od 100.000,00 kn može platiti i u jednakim godišnjim obrocima u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke. Navedena izmjena omogućava lakše plaćanje naknade ovlaštenicima prava služnosti što posebno dolazi do izražaja kod visokih naknada za osnovanu služnost.
Iz područja eksploatacije mineralnih sirovina, u radu Odjela za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina, nalaze se slijedeći predmeti:
-zahtjevi za rješavanjem imovinskopravnih odnosa osnivanjem prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina – ukupno cca 579 predmeta i
-zahtjevi za kupnjom ili darovanjem iskopa i prodaja mineralnih sirovina, sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (Narodne novine, broj 79/14) – ukupno cca136 predmeta.
Od najznačajnijih i najbrojnijih zahtjeva za rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i ugljikovodika, treba istaknuti zahtjeve koje su podnijela sljedeća trgovačka društva:
INA d.d. Zagreb,
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,
Podzemno skladište plina d.o.o. Zagreb
Holcim d.o.o. Nedešćina
Kamen Pazin d.d. Pazin
Velički kamen d.o.o. Velika
IGM Šljunčara Trstenik d.o.o., Čista Mlaka i dr
U ukupnoj strukturi predmeta izdvajaju se i predmeti vezani uz prijavu viška mineralne sirovine, sukladno čl. 144. st. 1. Zakona o rudarstvu, te predmeti koji se odnose na postupak prodaje viška iskopa investitorima, odnosno zainteresiranim trećim osobama, sukladno odredbama Pravilnika, odnosno Uredbe o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, dok se dio predmeta odnosi na zahtjeve za darovanjem viška iskopa u svrhu ugradnje u objekte od državnog interesa i druge objekte od javnog interesa, bez provođenja javnog natječaja.
Tijekom 2016. godine namjerava se nastaviti sa izradom tablice, sukladno čl. 144. st. 4. Zakona o rudarstvu, temeljem kojeg je DUUDI dužan ustrojiti evidenciju prijavljenih viškova iskopa prema području županija.
U svrhu transparentnog raspolaganja s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, uvodi se novi model raspolaganja, a to je objava javnog natječaja za prodaju viška iskopa, kojim načinom će se postići maksimalizacija većih cijena i objektivizacija u odabiru najboljeg ponuditelja.
U odnosu na 2015. godinu u 2016. godiniu Odjelu za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina, iz područja eksploatacije mineralnih sirovina očekuje se povećan broj predmeta sukladno povećanoj gospodarskoj aktivnosti u Republici Hrvatskoj i trendovima koji pokazuju rast svih ekonomskih pokazatelja.
Kod viška iskopa kao problem pojavljuje se činjenica ne postojanja lokacija za odlaganje viška iskopa, te je poslan dopis svim jedinicama područne (regionalne) samouprave sa upućivanjem na odredbe članka 5. Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova.
Plan je u 2016. godini osvijestiti sve jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave o potrebi određivanja lokacija za odlaganje viška iskopa na njihovom području.
Najstariji i najsloženiji aktivni predmet, čije rješavanje je još u tijeku je o trgovačkom društvu Projekt Uvala d.o.o., Dugi Rat, sanacija tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura Dalmacija Dugi Rat.
Društvo Projekt Uvala d.o.o., Dugi Rat u svrhu sanacije tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura Dalmacija Dugi Rat ishodilo je lokacijsku dozvolu tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, i to na nekretninama u k.o. Duće, te je podnijelo zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za sanaciju tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura Dalmacija Dugi Rat, bez riješenih imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i istovremeno pristupilo bespravnom izvođenju radova u sklopu namjeravanog zahvata, bez ishođene građevinske dozvole. Navedeno trgovačko društvo je tijekom izvođenja sanacije bespravno eksploatiralo mineralnu sirovinu ferokrom, te je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu protiv navedenog društva pokrenulo postupak radi naknade imovinske koristi s osnove stjecanja bez osnove.
Postupak još nije okončan, te se u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i Županijskim državnim odvjetništvom u Splitu, a uz potporu nadležnih ministarstva pokušava naći model jedinstvenog rješavanja ovog problema na način.
Napominjemo da nije moguće predvidjeti sveukupnu realizaciju rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja, zato što brzina rješavanja imovinskopravnih odnosa ovisi o podnositeljima zahtjeva i dostavljenoj dokumentaciji te o drugim tijelima državne uprave koja donose akte (rješenja) potrebna za rješavanje istih.
Tablica 1. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera/pod aktivnosti za godišnji plan 2016. rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa/pod aktivnosti
PROJEKTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE TE OSTALI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI
1.Postupanje po zahtjevima i što učinkovitije rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu povlačenja sredstava iz EU Fondova, te izgradnje infrastrukturnih projekata
-Prioritetno rješavanje zahtjeva
2. Suradnja s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i drugim tijelima državne uprave u svrhu realizacije projekata uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i centara za gospodarenje otpadom
-Pohrana baze podataka radi bržeg protoka informacija i bržeg rješavanja zahtjeva (Imena, e - mailovi, brojevi telefona)
3. Sudjelovanje
u radu donošenja propisa iz područja djelokruga DUUDI-ja
-Nacrti Uredbi
-Savjetovanja u izradi propisa iz nadležnosti ministarstava vezanih uz raspolaganje i upravljanje
-Komentari na propise u postupku pripreme
EKSPLOATACIJA I KORIŠTENJE MINERALNIH SIROVINA
1. Provedba javnih natječaja radi prodaje viška iskopa
-Prikupljanje prijava viška iskopa i iskazanih
interesa za otkupom
-Pribava Izvješća od MINGO-a o vrsti, količini i vrijednosti viška iskopa
MINGO, kao nadležno ministarstvo, nakon izlaska na teren i prikupljanja dokumentacije izrađuje Izvješće o vrsti, količini i vrijednosti viška iskopa
Donošenje Odluka o osnivanju prava služnosti u nadležnosti je Povjerenstva Vlade RH
-Procjena naknade za osnivanje služnosti, sklapanje ugovora
7. Godišnji plan provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja.
2.Ocjena njezina razvojnog potencijala i procjena vrijednosti aktivnost je koja će uključiti sve korisnike imovine Republike Hrvatske.
3.Uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebice nekretnina, kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno provođenje postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/2015)
2.Uredba o prestanku važenja Uredbe o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 145/2014)
3.Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine 79/2014)
5.Pravilnik o obračunu i naplati vodnog doprinosa (Narodne novine, broj 79/2010, 107/2014)
6.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 )
7.Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012, 55/2012, 80/2013, 78/2015)
8.Bilten Standarda kalkulacija u visokogradnji Instituta građevinarstva Hrvatske
9.Uputstvo o načinu utvrđivanja građevinske vrijednosti objekata (Narodne novine, broj 52/84)
10.Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 10/2014, 95/2015)
11.Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014)
12.Uputa o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske – Ministarstvo financija
13.Naputak Ministarstva financija Centru za restrukturiranje i prodaju i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.
Zakonski i podzakonski dokumenti koji su u fazi donošenja i mogli bi biti u primjeni 2016. godine za koju se donosi Plan:
1.Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva – Nacrt prijedloga.
2.Novi pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina
3.Uredba o metodama masovne procjene vrijednosti nekretnina
Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja. Jedan od glavnih zadataka u procesu upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske jest uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebno nekretnina, kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.
U kolovozu (24. kolovoza) 2015. bilo je 462 neriješenih predmeta procjene (obrađeno je 274 predmeta na koje su date primjedbe) koje je nužno obraditi tako da se razmotre dostavljene primjedbe stručne službe zadužene za kontrolu i prihvatljivost procjena glede nedostataka te su zatražene dopune. Najčešći nedostaci jesu nedostatni podaci o sličnim nekretninama s kojima se uspoređuje nekretnina koja je predmet procjene.
Procjene obavljaju ovlašteni i izabrani sudski vještaci koji su ispunili uvjete javnog natječaja u ožujku i travnju 2014., i s kojima je sklopljen okvirni ugovor za izradu elaborata o procjeni tržišne vrijednosti nekretnina. Sadržaj i oblik elaborata mora se izraditi sukladno uputama iz ugovora sklopljenog s izabranim sudskim vještakom.
Uredba o prestanku važenja Uredbe o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 145/2014) stavlja izvan snage Uredbu o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013).
Opseg i vrsta kontrole elaborata procjene vrijednosti nekretnina:
1. Svi zaprimljeni elaborati procjene vrijednosti nekretnina moraju se pregledati na način da se utvrdi jesu li načinjeni sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/2015) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014), odnosno pravilima struke i ugovornim obvezama koje su navedene u ugovoru sklopljenom između DUUDI-ja i izabranih vještaka, tj. sadrži li viještvo sve potrebne elemente i priloge, odnosno je li procjena izrađena metodološki ispravno i jamči li uz pravilno usvojene ulazne podatke realnost i prihvatljivost procijenjenih vrijednosti.
2. Ovisno o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti nekretnina u apsolutnom iznosu, odnosno o veličini suvlasničkog udjela Republike Hrvatske u suvlasničkoj zajednici, potrebna je detaljna analiza korištenih ulaznih podataka o tržišnim vrijednostima (podaci o visini najma) sličnih nekretnina s kojima se uspoređuje nekretnina koja je predmet procjene te analiza prihvatljivosti usporednih faktora (brojčani pokazatelj istovjetnosti predmetne nekretnine s usporednim nekretninama).
3. Pri razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom razmotriti mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice na način da se suvlasnička zajednica nad više nekretnina razvrgne tako da Republika Hrvatska i drugi suvlasnici postanu samovlasnici pojedinih nekretnina.
4. Cjelovita kontrola procjene vrijednosti nekretnina nužna je pri procjeni vrijednosti građevinskog zemljišta (najsloženije procjene vrijednosti), osnivanja prava građenja, očitovanja na elaborate procjene vrijednosti nekretnina na upite državnih tijela, procjene vrijednosti nekretnina za potrebe zamjene nekretnina i darovanja, odnosno u svim slučajevima izravne prodaje, tj. kada se nekretnine prodaju bez javnog natječaja.
5. Cjelovita kontrola procjene vrijednosti nekretnina također je potrebna kada se obeštećuje Republika Hrvatska u slučajevima kada se predlaže etažiranje zgrada na način da se zajednički prostori pretvaraju u posebne vlasničke prostore, kao i u slučajevima parcelacija građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe formiranja građevinskih čestica.
6. Za potrebe kvalitetnog očitovanja na dostavljene elaborate, kao i za potrebe izrade elaborata, nužan je i očevid nekretnina.
7. Stavljanjem izvan snage Uredbe o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013), u dosadašnjem će se opsegu kontrolirati samo elaborati izrađeni po staroj uredbi, dok će se kod elaborata koje će ugovorni vještaci izrađivati sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/2015) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014) kontrolirati samo oni elaborati izrađeni za potrebe neposredne prodaje i razvrgnuća suvlasničke zajednice. Elaborati načinjeni za potrebe javnog natječaja (moraju imati i procjenu nadležne porezne uprave) neće biti predmet revizije.
Odjel procjene DUUDI-ja tijekom 2016. obavljat će kontrolu tih procjena, i to:
nekretnina (građevinskih zemljišta, građevinskih kompleksa veće ili manje složenosti: industrijskih, turističkih, stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, sportskih, vojno-infrastrukturnih i slično), samostojećih objekata, poslovnih prostora i stanova – predviđeno oko 450
procjene vrijednosti zbog osnivanja prava građenja i osnivanja prava služnosti – predviđeno oko 100
nekretnina za potrebe razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom – predviđeno oko 120
nekretnina za potrebe zamjene nekretnina – predviđeno oko 10
očitovanje na parcelacijske elaborate (utjecaj predložene parcelacije na preostali dio zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske) – predviđeno oko 10
očitovanje na predložene diobe suvlasničke zajednice fizičkim putem – predviđeno oko 10
očitovanje na predložene elaborate o etažiranju (smanjenje vrijednosti vlasničkog dijela u vlasništvu Republike Hrvatske zbog pretvaranja zajedničkih prostora u posebni vlasnički dio) – predviđeno oko 60
očitovanja na upite Državnog odvjetništva, sudova, raznih ministarstava (naročito Ministarstva financija glede podmirenja duga pojedinih društava ustupanjem nekretnina), jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba – predviđeno oko 30.
Tablica 1. Kalendar aktivnosti u 2016. godini
Aktivnost
Rok izvršenja
kontrola procjena nekretnina
kontinuirano
kontrola procjene vrijednosti zbog osnivanja prava građenja i osnivanja prava služnosti
kontinuirano
kontrola procjena nekretnina za potrebe razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom
kontinuirano
kontrola procjena nekretnina za potrebe zamjene nekretnina
kontinuirano
očitovanja na predložene diobe suvlasničke zajednice fizičkim putem
kontinuirano
očitovanja na predložene elaborate o etažiranju
kontinuirano
očitovanja o fazi dovršenosti poslovnih i gospodarskih zona
kontinuirano
očitovanja na lokacijske i rađevinske dozvole te predložene parcelacije
kontinuirano
Izvor: Odjel procjene
Iznimno za potrebe državnih tijela i javnopravnih osoba iz svoje nadležnosti DUUDI će vršiti:
očitovanje o procijenjenim vrijednostima nekretnina društava u stečaju i likvidaciji,
očitovanja o procijenjenim vrijednostima nekretnina koja se unose u temeljni kapital društava, odnosno za korekciju vrijednosti temeljnog kapitala,
kontrolu i procjenu vrijednosti nekretnina (stanova i poslovnih prostora) za potrebe oglašavanja njihove prodaje.
Tablica 2. Sažetak provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
OSTVARENJE CILJEVA IZ STRATEGIJE
Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja.
Ocjena njezina razvojnog potencijala i procjena vrijednosti jest aktivnost koja će uključiti sve korisnike imovine Republike Hrvatske.
Uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebice nekretnina, kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.
IZMJENE ZAKONSKOG OKVIRA
Zakonski i podzakonski dokumenti koji su u fazi donošenja i mogli bi biti u primjeni 2016. godine za koju se donosi Plan:
Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva – Nacrt prijedloga.
Novi pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina
Uredba o metodama masovne procjene vrijednosti nekretnina
PLANIRANE AKTIVNOSTI TIJEKOM 2016. GODINE
Redovita obrada i kontrola dostavljenih elaborata glede metodologije i prihvatljivosti procijenjenih vrijednosti
Izvor: Odjel procjene
8. Godišnji plan vezan uz postupanje s trajno, odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim djelom ili prekršajem
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi u upravljanju trajno i privremeno oduzetom imovinom:
1. u razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigurati čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine;
2. po pravomoćnosti presude postići maksimalnu cijenu pri prodaji oduzete imovine da bi se u što većoj mjeri namirili oštećeni;
3. ostvariti transparentne i brze načine prodaje takve imovine.
Zakonski propisi kojima je uređeno oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem jesu:
1. Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 145/2010)
2. Kazneni zakon (Narodne novine, broj 125/201, 144/2012, 56/2015 i 61/2015)
3. Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 121/2011 – pročišćeni tekst, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014)
4. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, broj 76/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, 136/2012 i 148/2013)
5. Prekršajni zakon (Narodne novine, broj 107/2007, 39/2013 i 157/2013)
6. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine , broj 151/2003, 110/2007, 45/2011 i 143/2012).
Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem ( Narodne novine, broj 145/2010) stupio je na snagu 01. siječnja 2011. godine, i razlog je uvođenja tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom u problematiku oduzete imovine (ranije Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom) te jedini, od svih naprijed navedenih propisa, do sada nije izmijenjen, unatoč uočenoj nedovoljnoj primjenjivosti, neusklađenosti sa drugim zakonskim i podzakonskim propisima te uočenim nedostatcima u njegovoj praktičnoj provedbi. U cilju otklanjanja navedenog i poboljšanja sustava oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, a koji je sustav uređen naprijed navedenim propisima, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Odjel za oduzetu imovinu naglasio je potrebu za izmjenama i doradama postojećeg zakonodavnog okvira dostavom obrazloženih prijedloga izmjena i dopuna relevantnih zakonskih odredbi u cilju jednoobraznog postupanja svih nužno uključenih tijela i poboljšanja učinkovitosti predmetnog područja. Naime, prijedlozi u cilju jasnije propisane nadležnosti pojedinih uključenih tijela, obveza istih, razrade pojmova čuvanje i upravljanje, razrada odredbi o postupanju sudova i drugih nadležnih tijela, obvezatnost sadržaja rješenja o privremenim mjerama osiguranja, te provedba istih i usklađivanje, između ostalog, i sa Zakonom o trgovačkim društvima ( Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013) dostavljeni su Ministarstvu pravosuđa, kao stručnom nositelju zakonodavne mjere izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, prema Zaključku Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/14-07/482, URBROJ: 50301-09/06-14-2 od dana 17. prosinca 2014. godine kojim je donesen Godišnji Plan normativnih aktivnosti za 2015. godinu, a koje će se odredbe ukoliko iste budu usvojene tijekom 2015. godine, primjenjivati u 2016. godini. Međutim, opseg intervencija u naprijed navedeni Zakon ovisiti će o usvojenim rješenjima u odredbama o oduzimanju imovinske koristi Zakona o kaznenom postupku, a u cilju kojeg je osnovana radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
U cilju jasnije određene nadležnosti Državnog ureda u upravljanju privremeno oduzetom imovinom i raspolaganju trajno oduzetom imovinom, a kako bi se preciznije odredilo postupanje i otklonile nejasnoće u praksi iskazanom mišljenju da svom oduzetom imovinom, neovisno o osnovi oduzimanja (oduzimanje predmeta i oduzimanje imovinske koristi) upravlja i raspolaže Državni ured, nužna je intervencija u odredbe Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 94/2013). Također, nužno je i dodavanje posebnih odredbi kojima bi se propisalo postupanje (upravljanje i raspolaganje) sa pokretninama kao jednim od oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, a kako bi se jednim propisom na transparentan i jednostavan način upotpunila nadležnost Državnog ureda vezano za sve oblike imovine, kao što je to učinjeno sa nekretninama te dionicama, a što je i predloženo u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, čija se primjena očekuje u 2016. godini.
Upravo zbog potrebe usklađivanja sa svim nužno uključenim subjektima u tijeku je postupak donošenja Uredbe o uvjetima za upravljanje privremeno oduzetom imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanim osobama na temelju zakonske ovlasti iz članka 18. stavka 6. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojom bi se odredili uvjeti za upravljanje imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanih osoba glede koje imovine su određene privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi koje se po svom sadržaju sastoje i u oduzimanju te imovine (u daljnjem tekstu: privremeno oduzeta imovina) od okrivljenika ili povezane osobe (protivnika osiguranja), a sve u skladu sa Zakonom o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem i Pravilnikom o evidenciji privremeno oduzete imovine u postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 44/2011).
UPRAVLJANJE POJEDINIM OBLICIMA PRIVREMENO I TRAJNO ODUZETE IMOVINE
U ostvarenju cilja da se u razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigura čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine;  ijekom 2016. godine će se i nadalje težiti ostvarenju što bolje suradnje sa predlagateljima osiguranja, odnosno ovlaštenim tužiteljima te povezanim institucijama koje sudjeluju u provedbama, a koja je suradnja razvidno uža i bolja sa kontinuiranim pozitivnim pomacima, a sa tendencijom osiguravanja efikasnosti i ubrzanja postupka preuzimanja imovine na čuvanje i upravljanje. Kao ogledni primjerci spomenute efikasne i bolje suradnje su privremena oduzimanja umjetnina i nekretnina, a sinergija svih uključenih tijela očitovala se kroz učestale sastanke te razne oblike brze komunikacije te međusobne organizacijsko-tehničke podrške u svim stadijima provedbe. Naime, valja naglasiti da je nedostatak zakonske regulative u načinu provedbe privremenih mjera te neujednačenost sudske prakse bio razlog iz kojeg je Državni ured zatražio mišljenje Ministarstva pravosuđa o provedbi privremenih mjera. Predmetno mišljenje je potvrdilo dosad izraženi stav Državnog ureda, a to je da ostvarenje pretpostavki za provođenje privremenih mjera (odvoz, dovoz, smještaj, troškovi) treba biti isključivo usmjereno na predlagatelja osiguranja zato jer je on stranka u postupku, no razvidno je da tek suradnja svih nužno uključenih tijela rezultira uspješnost provedbi privremenih mjera osiguranja.
Vezano za smještaj pokretnina, tijekom 2016. nastaviti će se dosadašnja dobra suradnja sa ustanovama i pravnim osobama specijaliziranim za smještaj određene vrste pokretnina (npr. umjetnina) u kojima se već nalaze pokretnine iz postupaka koji su u tijeku, a po potrebi će se urediti i osigurati adekvatni interni skladišni prostori za smještaj automobila i motocikala ukoliko, postojeći kapaciteti ne budu dostatni.
Obzirom upravljanje privremeno oduzetom imovinom iziskuje troškove koji su u 2015. godini okvirno iznosili 240.000,00 kuna, a odnose se na čuvanje privremeno oduzete imovine (80.925,00 kuna), troškove redovnog servisa, pregleda i adekvatnog pokrivanja vozila (14.899,20 kuna), trošak osiguranja iste (135.497,24 kune) i slično, u planiranju državnog proračuna za 2016. godinu potrebno je osigurati još najmanje 200.000,00 kuna. Naime, valja uzeti u obzir da je troškove nemoguće planirati i predvidjeti budući isti ovise o pokretanju, tijeku te završetku kaznenih i prekršajnih postupaka te aktivnostima i prijedlozima ovlaštenih tužitelja pri čemu Državni ured ne sudjeluje, već je tijelo koje čuva privremeno oduzetu imovinu za koju su donesene privremene mjere koje se u svom sadržaju sastoje i u oduzimanju te imovine, a s čim u vezi, bi se trebala razmotriti mogućnost korištenja proračunskih rezervi, odnosno mogućnost odobrenja dodatnih sredstava, ovisno o nadolazećim pojedinačnim slučajevima.
Uzimajući u obzir vrstu privremeno oduzete imovine, a koja se pored umjetnina (Državni ured upravlja s oko 1200 umjetnina) ponajprije odnosi na 6 automobila, 3 motocikla, u 2015. godini su započeti pregovori sa tijelima državne uprave radi davanja na korištenje (najam/zakup) privremeno oduzetih pokretnina kako si se adekvatno koristila imovina koja se ne koristi, a koje nekorištenje posljedično dovodi do gubitka vrijednosti iste i propadanja, a uspješnost istih te donošenje odgovarajućih odluka odnosno izvršenje istih u zavisnosti je od drugih propisa i podzakonskih akata te mogućnostima drugih državnih tijela, pri čemu se razmatra mogućnost upravljanja takovom imovinom i korištenja iste, konkretno mogućnosti registracije privremeno oduzetih vozila na državno tijelo ili drugu osobu koja nije vlasnik vozila nego se nalazi u privremenom posjedu automobila temeljem sudske odluke.
Kako se ne bi degradirala vrijednost privremeno oduzete imovine, stanje istih će se i nadalje u 2016. godini utvrđivati prilikom preuzimanja na čuvanje i upravljanje kao i redovitim pregledima imovine i smještajnih kapaciteta uz nadzor stručnih osoba, uz eventualne potrebne servisno-tehničke preglede.
Upravljanje ostalim oblicima privremeno oduzete imovine (nekretninama, dionicama, poslovnim udjelima), a koje će upravljanje prvenstveno uključivati davanje u najam privremeno oduzetih nekretnina obzirom na namjenu, ovisit će o rasponima određenih privremenih mjera te eventualnim zakonodavnim izmjenama. Naime, upravljanje privremeno oduzetim nekretninama, ako raspon određenih privremenih mjera uključuje i davanje istih na privremeno upravljanje i čuvanje Državnom uredu uključivat će preuzimanje nekretnina i preuzimanje troškova održavanja dok traje privremena mjera te odlučivanje o njihovu davanju u najam i zakup, pazeći na stadij postupka, posebno stadij istrage koja je nejavna. Nadalje, upravljanje privremeno oduzetim dionicama i poslovnim udjelima, ako raspon određenih privremenih mjera uključuje i njihovo povjeravanje na upravu Državnom uredu, uključivati će, ovisno o tome, radi li se o dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću postupanje sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
U pogledu, pak, uplata privremeno oduzetih kunskih novčanih sredstava na poseban račun državnog proračuna sve do okončanja postupka te uplata deviznih novčanih sredstava na poseban račun državnog proračuna u Privrednoj banci d.d., o čemu Državni ured vodi evidenciju, i u 2016. godini će se nastaviti dosadašnja suradnja sa sudovima i ovlaštenim tužiteljima, a koja se manifestira na način da isti dostavljaju obavijesti radi lakše kontrole o uplatama koje se evidentiraju u upisnike, a kojima se istovremeno osigurava promptno provođenje možebitnih isplata sa navedenih računa u državni proračun ili na račun osobe kojoj su sredstva oduzeta, ovisno o vrsti odluke koja je Državnom uredu dostavljena na provedbu.
Vezano za trajno oduzetu imovinu, a koja će eventualno biti predana ovom Državnom uredu, nastojati će se i tijekom 2016. godine raspolagati na način da se promptno donose odluke o raspolaganju, sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, nastojeći osigurati što veću prodajnu cijenu, temeljem procjena ovlaštenih vještaka, kroz transparentne i brze načine prodaje takve imovine. No, istovremeno će se uzimati u obzir i potrebe državnih tijela, ustanova socijalne skrbi te ostalih korisnika državnog proračuna, kao što se do sada o tome vodilo računa nastojeći voditi brigu o socijalnoj komponenti i racionalnosti u korištenju proračunskih sredstava.
Tome u prilog idu dosadašnja raspolaganja trajno oduzetom imovinom. Naime, u 2012. i 2013. godini 7 (sedam) nekretnina preneseno je na upravljanje i korištenje Ministarstvu socijalne politike i mladih, Domu za psihički bolesne odrasle osobe darovana je informatička i kuhinjska oprema, 1 (jedan) osobni automobil darovan je Centru za rehabilitaciju radi poboljšanja pomoći usluga korisnika socijalne skrbi, a u 2014. godini Crvenom križu darovano je medicinsko pomagalo, dok je 1 (jedan) teretni automobil, obzirom na stanje, ekološki zbrinut, uz naknadu uplaćenu u državni proračun (2.068,00 kuna), 1 (jedan) osobni automobil je dan na korištenje državnom tijelu i uspješno je proveden 1 javni natječaj na kojem je prodan 1 (jedan) osobni automobil, zlatni nakit (24 komada) i 1 (jedan) ručni sat te su uprihođena sredstva u državni proračun od oko 85.000,00 kuna iako je procijenjena vrijednost istih iznosila 59.665,00 kuna. U 2015. godini uspješno je proveden 1 javni natječaj prodaje vrijednosnih kovina i nakita (procijenjene vrijednosti 481.296,00 kuna) i zlatnih predmeta (procijenjene vrijednosti 121.621,79 kuna) te je uprihođen u državni proračun iznos od 771.274,46 kuna.
Prema dostupnim podacima koji su dostavljeni Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, novčani iznos koji je uplaćen u državni proračun s osnove oduzete imovinske koristi od 2011. godine do danas iznosi 6.982.106,09 kuna.
U 2016. godini će se, ovisno o proračunu, nastojati razviti bolja informatička podloga za evidencije privremeno i trajno oduzete imovine, pa i način povezivanja sa ostalim institucijama, čime bi se za razliku od postojeće evidencije koje se vode u internom programu, omogućila veća preglednost i točnost unesenih podataka.
Kalendar aktivnosti
Rok izvršenja
provedba zakona i podzakonskih propisa kojima je uređeno oduzimanje imovinske koristi i eventualnih izmjena istih
kontinuirano kroz godinu
proaktivna suradnja sa ovlaštenim tužiteljima, sudovima i drugim državnim tijelima te pravnim osobama i institucijama u kojima se privremeno čuva oduzeta imovina
kontinuirano kroz godinu
uređenje internog skladišta na području Grada Zagreba
ovisno o potrebama
osiguravanje servisne i tehničke mreže potrebne za upravljanje privremeno oduzetom imovinom
kontinuirano kroz godinu
prodaja trajno oduzete imovine
ovisno o tekućim kapacitetima i ispunjenju uvjeta
razvijanje bolje informatičke podloge za vođenje evidencija
kontinuirano kroz godinu
edukacija državnih službenika
kontinuirano kroz godinu
Do kolovoza 2015. godine zaprimljeno je oko 1.000 predmeta s tematikom oduzete imovine, a obzirom na dosadašnji trend udvostručenja broja novozaprimljenih predmeta može se predvidjeti i znatan priljev novih predmeta u 2016. godini, a što će ovisiti o aktivnostima suda i ovlaštenih tužitelja te međusobnoj suradnji.
Odjel oduzete imovine trenutačno ima voditelja, i višeg stručnog savjetnika, a otvaranje novih radnih mjesta, sukladno sistematizaciji, zavisiti će o eventualnoj potrebi obzirom na nadolazeće slučajeve i priljev novih spisa predmetne tematike. U 2016. će se nastojati na međunarodnom planu postići veća edukacija državnih službenika i međunarodna razmjena iskustava, kao što je to učinjeno i 2014. godini sudjelovanjem na Međuregionalnoj konferenciji o oduzetoj imovini u Prištini i održavanjem treninga Upravi za imovinu Crne Gore u Budvi, čime je drugim državama omogućena prezentacija hrvatskog načina upravljanja i raspolaganja oduzetom imovinom i razmjena iskustava i kontakata u cilju poboljšanja međunarodne pomoći i suradnje. Također, u prvom kvartalu 2015. potpisana je pristupnica za ponuđeno partnerstvo za sudjelovanje u EU projektu zajedno sa Italijom, Belgijom, B&S Europe i EUROPOLOM i CARINOM kao vanjskim partnerima, a koji bi se projekt trebao ostvarivati u 2016. godini.
Tablica 1. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera/pod aktivnosti za godišnji plan vezan uz postupanje s trajno, odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim djelom ili prekršajem 2016. godina
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjera/pod aktivnosti
U razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigurati čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine
Ostvarivanje što bolje suradnje sa predlagateljima osiguranja, odnosno ovlaštenim tužiteljima te povezanim institucijama sa tendencijom osiguravanja efikasnosti i ubrzanja postupka preuzimanja imovine na čuvanje i upravljanje
Održavanje dobre suradnje sa ustanovama i pravnim osobama specijaliziranim za smještaj određene vrste pokretnina (npr. umjetnina)
Uređivanje adekvatnog internog skladišnog prostora za smještaj motornih vozila ovisno o tekućim potrebama
Donošenje Uredbe o uvjetima za upravljanje privremeno oduzetom imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanim osobama
Redoviti pregledi imovine i smještajnih kapaciteta prilikom preuzimanja na čuvanje i upravljanje uz nadzor stručnih osoba, uz eventualne potrebite servisno-tehničke preglede
Promptno donošenje odluka o najmu/zakupu/prodaji
Po pravomoćnosti presude postići maksimalnu cijenu pri prodaji oduzete imovine, da bi se u što većoj mjeri namirili oštećeni
Po procjenama ovlaštenih vještaka, promptno donošenje odluka o raspolaganju i provođenje javnog natječaja po kriteriju odabira najviše ponuđene cijene, sukladno zakonskim i podzakonskim propisima
Predviđeno usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kojima su predviđene odredbe o raspolaganju pokretninama
Ostvariti transparentne i brze načine prodaje takve imovine
Provođenje javnog natječaja, objavljivanje oglasa na www.duudi.hr, www.hgk.hr i visokotiražnim tiskovinama, ubrzano provođenje svih stadija postupka javnog natječaja od donošenja odluka do realizacije prodaje
OSTALE AKTIVNOSTI TIJEKOM 2016. GODINE
Edukacija djelatnika, posebno u smislu specifičnosti obavljanja ovog posla koji iziskuje povjerljivost podataka
Razvoj servisne, tehničke i prometne mreže koja će omogućiti bolji i fleksibilniji rad uz konstantnu i poboljšanu informatičku podlogu
Istovremeno uz prodaju, sagledavanje potreba drugih državnih tijela, posebno institucija socijalne skrbi, odnosno Ministarstva socijalne politike i mladih za korištenjem trajno oduzete imovine u cilju racionalnosti u korištenju proračunskih sredstava
9. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi rješavanja imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:
1.Osigurati pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata vezanih uz izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i drugih strateških projekata od interesa za Republiku Hrvatsku.
2.Utvrditi kriterije i vrstu nekretnina prikladnih da se njihovo korištenje prenese na jedinice lokalne samouprave. Nakon prijenosa u korištenje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dio će prihoda od korištenja zadržati za sebe, dio bi iskoristila za održavanje, a ostatak bi bio prihod državnog proračuna.
3.U suradnji s gradovima i općinama predvidjeti veće površine pogodne za velike investicije.
4.Postupno optimizirati vlasnički portfelj države i lokalne samouprave na području općina i gradova.
Najvažniji zakonski propisi kojima je uređeno rješavanje imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:
1.Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2.Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/2013, 41/2014)
3.Zakon o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011)
4.Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/2013)
5.Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/2013)
6.Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013)
7.Uredba o načinu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
8.Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
9.Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
10.Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)
11.Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
12.Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (Narodne novine, broj 69/2012)
14.Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 16/2007, 124/2010, 56/2013)
15.Propisi iz područja energetske učinkovitosti (Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji; Narodne novine broj 152/2008, 55/2012, 101/2013, 14/2014).
16.Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)
17.Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
18.Zakon o vodama (Narodne novine broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)
19.Zakon o zračnim lukama (Narodne novine broj 19/98, 14/11, 78/15)
20.Uredba o određivanju građevina i drugih zahvata u prostoru državnog i područnog (regionalnog) značaja (Narodne novine broj 153/2013)
21.Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine broj 78/2015)
22.Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 147/14)
Pravni akti u proceduri donošenja:
-Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture
-Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Postupanje DUUDI-ja usmjereno je na rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su predviđene za realizaciju određenih projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz darovanje, osnivanje prava građenja, osnivanje služnosti, dodjelu na korištenje te prodaju i zamjenu nekretnina.
U dijelu koji se odnosi na rješavanje imovinskopravnih odnosa za potrebe realizacije projekata jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, ponajprije se misli na sljedeće projekte:
1.Projekti koji su od općeg javnog ili socijalnog interesa, primjerice:
-Zahtjev Općine Erdut za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretnini koja predstavlja rodnu kuću znanstvenika Milutina Milankovića, u svrhu popularizacije znanosti, organiziranja kulturnih i znanstvenih skupova, kulturno-umjetničkih manifestacija i izložbi te promicanja održivog razvoja
-Zahtjev Općine Andrijaševci za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje stambenog naselja s popratnim sadržajima
-Zahtjev Općine Kostrena za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u k.o. Kostrena – Lucija u svrhu izgradnje Doma za starije i nemoćne osobe
-Zahtjev Grada Pule za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe prihvatilišta za beskućnike s područja Grada Pule
-Zahtjev Grada Pleternice za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu provođenja socijalnih programa
-Zahtjev Općine Viškovo za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu proširenja groblja
-Zahtjev Općine Omišalj za darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu proširenja groblja
-Zahtjev Grada Kastva za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu izgradnje groblja
-Zahtjev Brodsko-posavskev županije za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje zgrade gimnazije i dvorane za tjelesni odgoj
-Zahtjev Grada Pule za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje dječjeg vrtića
-Zahtjev Općine Medulin za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu realizacije eko-arheološkog parka Vižula
-Zahtjev Grada Zaboka za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske na kojoj je izgrađen muzej Zagorska hiža
2.Projekti od osobitog značaja za gospodarski razvoj poput izgradnje novih, odnosno proširenja postojećih poduzetničkih zona
Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/2013, 41/2014) propisani su kriteriji koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju ispunjavati da bi njihov zahtjev bio riješen. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona, koje su stupile na snagu 1. travnja 2014. godine, stvorene su dodatne pretpostavke da se pojedinim zahtjevima za darovanje udovolji, ako se zahtjev odnosi na zemljište koje je prethodno predstavljalo javno dobro ili se izgradnja sufinancira iz pretpristupnih fondova ili fondova EU-a. Sukladno navedenom, ostali zahtjevi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje, odnosno proširenja postojećih poduzetničkih zona, a kod kojih je kompletirana dokumentacija, u postupku su procjene tržišne vrijednosti i pribave suglasnosti nadležnih ministarstava, sukladno Uredbi o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013).
Neki od zahtjeva koji su u postupku rješavanja
-Zahtjev Općine Gornji Kneginec za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Kneginec – sjeveroistok
-Zahtjev Općine Brinje za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Maljen
-Zahtjev Grada Čazme za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijske zone Čazma Jug
-Zahtjev Općine Dekanovec za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske unutar „Južne privredne zone Berek“
-Zahtjev Općine Antunovac za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu proširenja Gospodarske zone Antunovac
-Zahtjev Grada Kutine za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijsko-logističke zone Kutina
-Zahtjev Općine Drenje za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Cega
-Zahtjev Vukovarsko-srijemske županije za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Vuka
-Zahtjev Općine Trnava za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Trnava
-Zahtjev Grada Bakra za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijske zone Kukuljanovo
-Zahtjev Grada Iloka za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja Poduzetničke zone Ilok 2
-Zahtjev Općine Donja Motičina za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Topolinka
-Zahtjev Grada Ivanić Grada za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Ivanić-Grad Sjever
-Zahtjev Općine Magadenovac za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Gospodarske zone u Magadenovcu
-Zahtjev Općine Kloštar Ivanić za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja Poduzetničke zone Lipovec
-Zahtjev Općine Funtana za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Funtana
-Zahtjev Općine Borovo za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Općine Borovo
-Zahtjev Grada Bjelovara za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijsko-poslovne zone Korenovo
-Zahtjev Grada Mursko Središće za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Gospodarske zone Brezje
-Zahtjev Općine Koprivnički Ivanec za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Koprivnički Ivanec
-Zahtjev Općine Sveta Nedjelja za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje industrijske zone Dubrova
-Zahtjev Općine Pićan za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje poduzetničke zone
- Zahtjev Općine Kotoriba za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu proširenja Poduzetničke zone Jug
- Zahtjev Općine Čaglin za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje poduzetničke zone
- Zahtjev Općine Privlaka za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja gospodarske zone
- Zahtjev Općine Feričanci za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja poduzetničke zone
Također, za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekim od nekretnina koje su predmet zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaprimljeni su i direktni zahtjevi potencijalnih investitora.
3.Infrastrukturni projekti jedinica lokalne samouprave, primjerice:
-Zahtjev Grada Osijeka za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada te izgradnju odlagališta inertnog otpada u Sarvašu
-Zahtjev Grada Buzeta za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta za građevni otpad s odlagalištem inertnog otpada
- Zahtjev Grada Novog Vinodolskog za rješavanje imovinskopravnih odnosa (prijenosom prava vlasništva bez naknade) na nekretnini u k.o. Novi, u svrhu izgradnje pretovarne stanice „Duplja“ u Novom Vinodolskom
- Zahtjev Općine Konavle za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u k.o. Popovići, u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta
- Zahtjev Općine Podbablje za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta
4.Projekti jedinica lokalne samouprave koji se financiraju iz fondova Europske unije, primjerice:
-Zahtjev Općine Vrhovine za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje hostela za prihvat posjetitelja sportsko-rekreativnog centra „Bijeli vrh“
-Zahtjev Općine Stari Jankovci za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu rekonstrukcije postojeće ruševne zgrade za poduzetnički inkubator – resursni centar za razvoj Općine
-Zahtjev Općine Drnje za rješavanjem imovinskopravnih odnosa na nekretnini u k.o. Drnje u svrhu izgradnje vatrogasnog spremišta
Treba istaknuti da su u proteklom razdoblju vršena značajna darovanja u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez provedbe stvarnog nadzora, a osobito radi utvrđivanja jesu li predmetne nekretnine uopće stavljene u funkciju i je li funkcija u skladu sa svrhom darovanja. Najveći problem pritom su darovanja u svrhu osnivanja poduzetničkih zona, gdje nerijetko nekretnine koje su darovane u tu svrhu nisu stavljene u funkciju, već su nakon prijenosa prava vlasništva s Republike Hrvatske na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostale zapuštene ili se njima dalje raspolagalo, a dobiveni se novac iskoristio za druge svrhe.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013.-2017. godine jasno je naglašeno da je kod mehanizma darovanja koje Republika Hrvatske vrši u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno uspostaviti učinkoviti mehanizam kontrole kojim bi se u svakom trenutku znalo u koju svrhu je darovanje vršeno i je li tu svrhu obdarenika ispunio, čime se u konačnici ostvaruje načelo učinkovitosti i odgovornosti.
U slučaju raspolaganja darovanim zemljištem, suprotno odredbama sklopljenog ugovora, odnosno ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u svrhu izgradnje poduzetničke zone, odnosno ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u roku od tri godine od dana darovanja, odnosno ako sredstva ostvarena prodajom darovanog zemljišta nisu korištena za infrastrukturno opremanje poduzetničke zone za koju je dodijeljeno zemljište, nadležno tijelo za upravljanje državnom imovinom će na temelju prethodnog očitovanja ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, a na prijedlog DUUDI-ja raskinuti ugovor o darovanju.
Ustrojstvom Odjela za nadzor korištenja i raspolaganja državnom imovinom, unutar Službe za koordinaciju i harmonizaciju kriterija i nadzor upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, stvorene su pretpostavke za nadzor nad privođenjem svrsi i stupnju dovršenosti darovanog zemljišta po predmetnim ugovorima o darovanju koje je zaključio DUUDI ili njegovi pravni prednici. Tijekom 2015. godine uspostavljena je evidencija sklopljenih ugovora o darovanju za razdoblje od 2004.-2014. godine, te je sukladno raskidnim klauzulama predmetnih ugovora, Odjel za nadzor DUUDI-ja uputio zahtjeve za očitovanjem o stupnju dovršenosti darovanog zemljišta svim obdarenicima.
Tijekom 2016. godine DUUDI će putem Odjela za nadzor i Odjela procjene, a u suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i obrta, kao tijelom nadležnim za nadzor nad izvršenjem obveza iz Ugovora o darovanju izvršiti terenski i upravni nadzor nad svim nekretninama koje su darovane u svrhu izgradnje ili proširenja poduzetničkih zona, te predmete proslijediti na daljnje postupanje sukladno utvrđenom nalazu.
Također, a radi zaštite dugoročnih interesa Republike Hrvatske, cilj je da što više nekretnina bude aktivirano kroz osnivanje prava građenja, što će omogućiti korištenje prema namjeni, povećati prihode proračuna, a predmetne nekretnine nakon isteka ugovora ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske. To će ujedno omogućiti i kontrolu privođenja nekretnine ugovorenoj namjeni, spriječiti zloupotrebe te jačati institut korištenja.
Na takav bi se način izašlo u susret jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u njihovim zahtjevima koji se odnose na zadovoljavanje socijalnih, kulturnih, komercijalnih ili drugih potreba, a s druge strane ostvarilo bi se načelo funkcionalnosti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, jer bi nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske bile u uporabi i od njih bi se ostvarivao određen prihod.
Međutim, unatoč iznesenom, kroz dosadašnju praksu uočeno je kako jedinice lokalne samouprave nisu sklone ovakvom modelu raspolaganja te u svojim zahtjevima najčešće inzistiraju na darovanju kao modelu raspolaganja (u mnogim slučajevima zakonski neutemeljeno), a što ima za posljedicu znatno produženje trajanja postupka za rješavanje imovinskopravnih odnosa. Ovome naročito doprinosi činjenica kako su propisi koji uređuju rješavanje imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave podnormirani u pogledu nekih od modela raspolaganja.
Postupci rješavanja zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razrađeni su hodogramima koji uključuju detaljno određenu potrebnu dokumentaciju koju podnositelj zahtjeva mora podnijeti. Stoga, kada bi podnositelji zahtjeva u trenutku podnošenja zahtjeva dostavili svu propisanu dokumentaciju, znatno bi se skratilo vrijeme rješavanja te poboljšala efikasnost rješavanja istih.
SAŽETI PRIKAZ CILJEVA/KLJUČNIH AKTIVNOSTI I IZVEDBENIH MJERA/PODAKTIVNOSTI ZA GODIŠNJI PLAN 2016. RJEŠAVANJE IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA S JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/podaktivnosti
Osigurati pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata vezanih uz izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i drugih strateških projekata od interesa za Republiku Hrvatsku.
-inicirati postupke uknjižbe RH kod nadležnog državnog odvjetništva
-inicirati usklađenje zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja
-intenzivirati suradnju sa ministarstvima i drugim tijelima državne uprave u konkretnim predmetima
Utvrditi kriterije i vrstu nekretnina prikladnih da se njihovo korištenje prenese na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nakon prijenosa u korištenje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dio će prihoda od korištenja zadržati za sebe, dio bi iskoristila za održavanje, a ostatak bi bio prihod državnog proračuna.
- Sklapanje sporazuma s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svakom pojedinom slučaju kojim će se utvrditi uvjeti i način korištenja, kao i raspodjele prihoda ostvarenih realizacijom sporazuma
U suradnji s gradovima i općinama predvidjeti veće površine pogodne za velike investicije.
-osnivanje poduzetničkih zona
-intenzivnija suradnja s jedinicama lokalne suradnje putem javnih poziva za prijavu projekata
Postupno optimizirati vlasnički portfelj države i lokalne samouprave na području općina i gradova.
-što više nekretnina aktivirat će se osnivanjem prava građenja u cilju zaštite dugoročnih interesa Republike Hrvatske,
- u koordinaciji s drugim državnim tijelima, nastavak revizije do sada zaključenih ugovora o darovanju, kako bi se utvrdilo jesu li darovane nekretnine privedene ugovorenoj namjeni i u ugovorenom roku, te je li se eventualno darovanim nekretninama raspolagalo suprotno ugovoru (raskid ugovora)
10. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama te godišnji plan njihova stavljanja u funkciju
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju:
1.U što kraćem roku izraditi potpunu i ažuriranu evidenciju bivših vojnih nekretnina (posebno onih kojima još nije raspolagano), te ih staviti u funkciju rasta i razvoja,
2.Pribavljanje akata kojima se odobrava građenje na temelju kojih su Jugoslavenska narodna armija i Savezni sekretarijat za narodnu obranu gradili objekte, preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava Jugoslavenske narodne armije i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno potvrde Ministarstva obrane Republike Hrvatske, kojima se potvrđuje legalnost takvih objekata građenih prema odredbama članka 11. Pravilnika o izgradnji i održavanju vojnih objekata i drugih objekata posebno značajnih za obranu zemlje (Službeni vojni list br. 20/76).
3.Iniciranje izmjena prostornih planova, jer je za većinu bivših vojnih nekretnina još uvijek na snazi posebna namjena koja onemogućava raspolaganje njima.
Najvažniji zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno rješavanje imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju:
1.Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2.Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
3.Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
4.Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)
5.Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
6.Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013)
7.Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/2013)
8.Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011)
9.Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/2013 i 152/14)
10.Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012)
11.Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro.
DUUDI će u svom radu primjenjivat tijekom 2016. godine i sljedeće zakonske i podzakonske akte koji su u fazi donošenja:
a)Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
b)Prijedlog nacrta Zakona o mladima
c)Uredba o vojnom graditeljstvu.
Problematika rješavanja imovinskopravnih odnosa
Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastavlja aktivnosti ažuriranja evidencije i dokumentacije nekretnina koje je preuzeo od Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Ta se aktivnost pokazala iznimno važnom za daljnji rad, ali i vrlo problematičnom, jer do sada nije postojala sustavno razrađena praksa preuzimanja ovih nekretnina od Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
Vezano uz problematiku bivših vojnih nekretnina posebno treba naglasiti nedostatak akata kojima se odobrava građenje na temelju kojih su Jugoslavenska narodna armija i Savezni sekretarijat za narodnu obranu gradili objekte, preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava Jugoslavenske narodne armije i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske (Narodne novine, 52/1991)
Važno je istaknuti da je u okviru dogovora između Ministarstva obrane Republike Srbije i Ministarstva obrane Republike Hrvatske o predaji imovinskopravne i tehničke dokumentacije vojnih nekretnina na području Republike Hrvatske, djelomično preuzeta dokumentacija iz nadležnost bivše Jugoslavenske narodne armije i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu.
Predmetna dokumentacija uz donošenje Uredbe o vojnom graditeljstvu koje je u tijeku, stvorit će mogućnost za evidentiranje izgrađenih vojnih građevina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama, kao i ishođenju uporabne dozvole i energetskog certifikata za predmetne građevine kao preduvjet za daljnje raspolaganje njima.
Stoga će primaran cilj Državnog ureda za upravljanje državnom imovino i nadalje u 2016. godini biti upis izgrađenih bivših vojnih nekretnina u katastar i zemljišne knjige, te ishođenje potrebnih uporabnih dozvola i energetskih certifikata za njih, sukladno Uredbi o vojnom graditeljstvu čije je donošenje u tijeku.
Problemi vezani uz specifičnu povijest vojnih nekretnina i dalje su prisutni, jer se često prilikom prikupljanja imovinskopravne dokumentacije utvrdi kako se predmetnim nekretninama ne može raspolagati zbog toga što postoje zahtjevi bivših vlasnika nekretnine(a), sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002 i 81/2002). Navedene zahtjeve rješavaju nadležna upravna tijela.
Međutim, ako među strankama postoji spor glede činjenica od kojih zavisi neko njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, nadležno upravno tijelo može prekinuti postupak i uputiti stranke na to da pokrenu parnicu ili drugi postupak pred nadležnim tijelom.
Nadalje, na prijedlog prijašnjeg vlasnika sud može odrediti privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom te u zemljišnoj knjizi izvršiti zabilježbu privremene mjere ili zabilježbu spora.
Navedene zahtjeve rješavaju nadležni sudovi u najčešće dugogodišnjim sudskim procesima tijekom kojih postoji zabrana raspolaganja navedenom nekretninom(a) do okončanja sudskog procesa.
Sukladno članku 60. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, DUUDI, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, prikupljat će od nadležnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmet naknade, podatke o evidentiranim zahtjevima za naknadu podnesenima na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002 i 81/2002), te ih dostavljati Registru državne imovine radi objave.
Stavljanje u funkciju bivših vojnih nekretnina
Vojne nekretnine i dalje će se ustupati zainteresiranim stranama po najvažnijem kriteriju – razvojnim projektima i sukladnosti prostornom uređenju. Naime, ako zainteresirana strana predloži razvojni projekt i dostavi projektnu dokumentaciju, nema razloga da se njihov prijedlog brzo ne razmotri i odobri korištenje, pravo građenja ili prodaja.
Bivše vojne nekretnine
DUUDI je tijekom 2014. i 2015. godine preuzeo od Ministarstva obrane 327 bivših vojnih nekretnina. Preuzete nekretnine predstavljaju bivše vojarne i zemljišta koje su proglašene neperspektivnim za Ministarstvo obrane i Oružane snage. Obzirom da je većina bivših vojnih nekretnina preuzeta, u 2016. godini planira se preuzimanje manjeg broja nekretnina koje Ministarstvo obrane proglasi neperspektivnim.
Podaci o preuzetim bivšim vojnim nekretninama uneseni su u internu bazu podataka DUUDI-ja te se u predstojećoj godini planira dopuna i ažuriranje iste naknadno pribavljenim podacima o nekretninama te unošenjem nekretnina koje su preuzeli djelatnici iz područnih ureda.
Za preuzete nekretnine u tijeku je prikupljanje imovinskoopravne i prostornoplanske dokumentacije, očitovanja nadležnih državnih tijela te potvrda Ministarstva obrane sukladno Uredbi o vojnom graditeljstvu („Narodne novine“ 125/14).
U 2016. godini planira se nastavak aktivnosti prikupljanja dokumentacije te sukladno tome, poduzimanje daljnjih radnji kako bi se nekretninama moglo raspolagati. Aktivnosti koje je potrebno poduzeti zavise od svakog pojedinog slučaja te obuhvaćaju upućivanje zahtjeva nadležnom državnom odvjetništvu za provedbu uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske, pokretanje postupaka predaje u posjed nekretnina u kojima se nalaze korisnici bez pravne osnove, postupaka brisanja zabrane raspolaganja i drugih zabilježbi, ishođenje potvrde Ministarstva obrane sukladno Uredbi o vojnom graditeljstvu („Narodne novine“ 125/14), zahtjevi prema Odjelu plana,analize, financija, javne nabave i informatičke podrške za nabavu usluge ovlaštenog geodeta radi evidentiranja građevina, parcelacije zemljišta prema granici građevinskog područja, usklađenja katasatarskog i zemljišnoknjižnog stanja, suradnja s ovlaštenim geodetskim uredom u postupku izrade elaborata i provođenja istog u zemljišnim knjigama i katastru, pribava dokumentacije za novoformirane čestice, prikupljanje podataka o utvrđivanju i evidentiranju granice pomorskog dobra te suradnja s nadležnim Ministarstvom i županijom kako bi se postupak utvrđivanja i evidentiranja pomorskog dobra ubrzao, pribavljanje očitovanja Ministarstva kulture o nekretninama koje predstavljaju kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13) te ukoliko se radi o kulturnom dobru iznalaženja rješenja za njegovo stavljanje u funkciju, obzirom da Strateški plan Ministarstva kulture 2015 – 2017. ne predviđa raspisivanje postupaka koncesije za gospodarsko korištenje kulturnih dobara, pribavljanje podataka o uključenosti nekretnina u šumskogospodarsko područje od trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., Zagreb te pribavljanje podataka od Ministarstva poljoprivrede potrebnih za raspolaganje nekretninama koje su sukladno Zakonu o šumama („Narodne novine“ 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) izdvojene iz šumskogospodarskog područja, upućivanje zahtjeva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za izmjenu prostornog plana, pribava procjene nekretnine, izrada prijedloga odluke o raspolaganju i upućivanje prijedloga nadležnom tijelu na odlučivanje i sastavljanje ugovora.
Vojne nekretnine i nadalje bi trebale biti pokretač razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s naglaskom na model raspolaganja osnivanjem prava građenja, davanje u zakup ili najam te dodjelu na korištenje.
Predmeti bivših vojnih nekretnina u najvećem su dijelu formirani na osnovi zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba, kojima se u pogledu određene bivše vojne nekretnine traži određene vrsta raspolaganja od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Određeni dio predmeta odnosi se na zahtjeve Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, slijedom kaznenih postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti, a koji se odnose na otuđenja i oštećenja imovine iz bivših vojnih nekretnina.
Također je uočljiv i povećan broj zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba, po svim zakonom predviđenim modelima raspolaganja.
S obzirom na to da bivše vojne nekretnine najvećim dijelom ne čuvaju zaštitarske službe, vidljiv je porast broja kaznenih djela koja dovode do porasta broja predmeta po navedenoj osnovi.
Povećavat će se i broj predmeta formiranih na temelju zahtjeva DUUDI-ja upućenih javno-pravnim tijelima Republike Hrvatske, kojima se traži dostava određene imovinskopravne dokumentacije.
Od ostalih modela raspolaganja, 47 bivših vojnih nekretnina stavljeno je u funkciju dodjelom na korištenje (u pravilu bez naknade), davanjem u zakup ili najam, prodajom te osnivanjem prava građenja.
Tendencija u primjeni modela raspolaganja trebala bi biti na modelu raspolaganja osnivanjem prava građenja, davanjem u zakup ili najam te dodjelom na korištenje.
Dodjelu na korištenje potrebno je dodatno regulirati na način da se donese Odluka o mjerilima i kriterijima za davanje suglasnosti za kratkotrajno korištenje bivših vojnih nekretnina (kao što su sportske, kulturne, turističke, folklorne, padobranske aktivnosti, motoutrke i druge manifestacije kraćeg trajanja). Donošenje predmetne Odluke potrebno je jer člankom 9. Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba, nije ostavljena mogućnost da se bivše vojne nekretnine dodijele na korištenje osobama koje nisu obuhvaćene člankom 9. navedene Uredbe.
Posebno je potrebno regulirati suradnju s:
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pri donošenju prostornih planova,
državnim odvjetništvima, radi provedbe bržih postupaka uknjižbe, obnove zemljišnih knjiga i nove katastarske izmjere te kaznenih postupaka zbog oštećenja i otuđenja pokretnina iz prostora bivših vojnih nekretnina,
Ministarstvom pravosuđa i Ministarstvom uprave i uredima državne uprave, radi ubrzavanja postupaka povrata,
Ministarstvom turizma, radi provedbe brownfield projekata na bivšim vojnim nekretninama,
Ministarstvom kulture i konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture, radi zaštite i očuvanja fortifikacijskih objekata koji se nalaze unutar bivših vojnih nekretnina na kojima se planira provedba brownfield projekata,
Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, radi određivanja granice pomorskog dobra,
Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, radi uspostave linka Informacijski sustav prostornoga uređenja – ISPU,
Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvom turizma i fondova Europske unije i Ministarstvom gospodarstva, radi koordinacije izrade i provedbe projekata,
Uredom za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskim centrom za razminiranje, radi razmjene podataka o minski sumnjivim područjima i zajedničkim aktivnostima na detektiranju i razminiranju neperspektivnih vojnih nekretnina.
Potrebno je osigurati i dodatna proračunska sredstva za izradu elaborata evidentiranja postojećih, a neevidentiranih objekata, te usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, procjene tržišne vrijednosti nekretnina, kao i odvajanja poljoprivrednog od građevinskog zemljišta, te osigurati dodatna sredstva za troškove rušenja objekata za koje građevinska inspekcija i komunalni redari nalože rušenja.
Poslovni prostori
Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici održanoj dana 12. ožujka 2015. godine Odluku o prijenosu upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima Ministarstva obrane na Državni ured za upravljanje državnom imovinom.
Navedenom Odlukom poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske koji obuhvaćaju poslovne zgrade, poslovne prostore, garaže i garažna mjesta kojima je upravljalo i raspolagalo Ministarstvo obrane prenose se na upravljanje i raspolaganje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i to prostori koji su uknjiženo ili izvanknižno vlasništvo Republike Hrvatske, uključujući i poslovne prostore na kojima su u tijeku sudski postupci, a rok za provedbu Odluke određen je do 30. lipnja 2015. godine.
Radi identifikacije prostora, utvrđivanja njihovog stanja i identifikacije korisnika prostora formirani su timovi od jednog predstavnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i jednog predstavnika Ministarstva obrane te je prilikom preuzimanja izvršen očevid svakog poslovnih prostora.
Tako je, na navedeni način, do 30. lipnja 2015. godine, preuzeto 3116 poslovna prostora i to 233 poslovna prostora, od čega 1 poslovni prostor u Delnicama, 2 poslovna prostora u Gospiću, 1 poslovni prostor u Karlovcu, 2 poslovna prostora u Kninu, 1 poslovni prostor u Križevcima, 6 poslovnih prostora u Osijeku, 15 poslovnih prostora u Pločama, 29 poslovnih prostora u Puli, 4 poslovna prostora u Sinju, 76 poslovnih prostora u Splitu, 9 poslovnih prostora u Šibeniku, 2 poslovna prostora u Varaždinu, 32 poslovna prostora u Zadru, 53 poslovna prostora u Zagrebu te 2883 garaža i garažnih mjesta, od čega 5 garaža u Bjelovaru, 2 garaže u Čakovcu, 1 garaža u Dubrovniku, 3 garaže u Đakovu, 1 garaža u Ferdinandovcu, 1 garaža u Gospiću, 1 garaža u Novoj Gradišci, 31 garaža u Karlovcu, 1 garaža u Kninu, 5 garaža u Koprivnici, 14 garaža u Križevcima, 1 garaža u Makarskoj, 1 garaža u Opatiji, 1 garaža u Oporovcu, 23 garaže u Osijeku, 8 garaža u Požezi, 31 garaža u Puli, 27 garaža u Rijeci, 1685 garaža u Splitu, 6 garaža u Samoboru, 3 garaže u Sisku, 4 garaže u Slavonskom Brodu, 5 garaža u Srebrenom, 24 garaže u Šibeniku, 10 garaža u Varaždinu, 1 garaža u Velikoj Gorici, 1 garaža u Vidovcu, 14 garaža u Virovitici, 13 garaža u Zaprešiću, 32 garaže u Zadru i 928 garaža u Zagrebu.
Obzirom na uočene razlike u evidencijama Ministarstva obrane i podacima unesenim u zapisnike o primopredaji, a kako bi se točno utvrdilo kojim i kakvim poslovnim prostorima raspolažemo, nužno je izraditi popis preuzetih poslovnih prostora te izvršiti provjeru i usporedbu svih podataka i to podataka iz zapisnika o preuzimanju, podataka dobivenih od Ministarstva obrane i podataka prikupljenih prilikom obilaska poslovnih prostora. O pronađenim nedosljednostima potrebno je, za svaki pojedini prostor, zatražiti dodatno očitovanje Ministarstva obrane.
Nakon uspostave tako sređene evidencije, potrebno je utvrditi postoji li valjana pravna osnova za korištenje poslovnog prostora, za koje se poslovne prostore plaća zakupnina, odnosno utvrditi broj korisnike poslovnih prostora koji ne plaćaju zakupninu te protiv istih zatražiti pokretanje odgovarajućih postupaka radi naplate dugovanja odnosno raskida ugovora i preuzimanja poslovnog prostora u posjed.
Za svaki poslovni prostor potrebno je pribaviti imovinskopravnu dokumentaciju kako bi se utvrdilo da li je isti upisan u zemljišne knjige i katastar nekretnina kao samostalna nekretnina i kao vlasništvo Republike Hrvatske te, ukoliko je to moguće, zatražiti upise u navedenim evidencijama.
Prilikom primopredaje poslovnih prostora uočeno je da postoje prostori koje je Ministarstvo obrane u svojim evidencijama vodilo kao poslovne prostore, iako se ne mogu smatrati samostalnim poslovnim prostorima, odnosno radi se o prostorijama u stambenim zgradama u kojima se nalaze samo instalacije zgrade, odnosno zajednička brojila te u stvarnosti predstavljaju zajedničke prostorije stambene zgrade pa ih treba brisati iz evidencije.
Poslovne prostore koji su prazni i koje je Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzeo u posjed preuzimanjem ključeva od Ministarstva obrane, preuzimanjem ključeva od korisnika ili zamjenom brave za poslovne prostore za koje je Ministarstvo obrane nije raspolagalo ključevima, potrebno je staviti u funkciju davanjem u zakup ili raspisati javni natječaj za prodaju, ovisno o stanju poslovnog prostora, iznosu zakupnine koji je za isti moguće ostvariti i troškova održavanja.
Za sve poslovne prostore za koje su pokrenuti sudski ili drugi postupci potrebno je pratiti stanje postupaka te surađivati s Državnim odvjetništvom i Ministarstvom obrane da bi se postupci što prije okončali, odnosno da bi se riješili u korist Republike Hrvatske te kako bi se poslovni prostori stavili u odgovarajuću funkciju ili kako bi se istima raspolagalo.
Preuzeti poslovni prostori i garaža nisu financijski revalorizirani, već će za svaku od preuzetih poslovnih prostora i garaža biti potrebno izraditi procjenu tržišne vrijednosti.
Međuresorna suradnja
Državni ured za upravljanje državnom imovinom će tijekom 2016. godine, nastaviti aktivnosti započete u 2015. godini na rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju predviđeno Akcijskim planom za provedbu specifičnih preporuka za države članice 2014. godine (ponajprije brownfield investicije).
Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine koju je kao nositelj izradilo Ministarstvo turizma, propisane su potencijalne lokacije brownfield projekata na državnim nekretninama. DUUDI je uključen u realizaciju sljedećih brownfield projekata, čiju je realizaciju pokrenulo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske:
- Otok Sveta Katarina – Monumenti, Pula,
- Hidrobaza, Pula,
- Uvala Saccorgiana, Pula
- Muzil, Pula
- Jurjeva luka, Lastovo.
Navedena Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine posebno inzistira na uvrštavanju zemljišta i drugih nekretnina na koje ministarstvo nadležno za obranu dugoročno ne računa u odgovarajuće prostorne planove jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Slijedom toga DUUDI nastavlja proaktivno djelovati u cilju traženja novih putova spajanjem privatnog i javnog financiranja i realizacije navedenih brownfield projekata te će u 2016. nastaviti aktivnosti koje su u tijeku, a odnose se na provedba pripremne faze investicije na bivšoj vojnoj nekretnini Muzil, Pula koji je nekadašnji vojno regrutni centar. Navedenim investicijsko-razvojnim projektom predviđa se turistički smještaj od oko 2270 postelja, građevine javne i društvene namjene, poslovne namjene, plažni kompleks, golf igralište (18 rupa), u sklopu luke otvorene za javni promet marine (380 vezova) i sportske lučice (120) vezova, javnih garaža, kulturnog kongresnog centra te ostalih različitih sadržaja iz grupe mješovite namjene.
Postupcima utvrđenim Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine određuje da se osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa ostvaruje izgradnjom nove i obnovom postojeće komunikacijske infrastrukture komunikacijsku infrastrukturu koju Ministarstvo obrane ne koristi i na koju dugoročno ne računa, a što obuhvaća komunikacijsku infrastrukturu poznatu pod nazivom "Neptun", "Granica" i "Central", te drugu komunikacijsku infrastrukturu, u svrhu razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.
U cilju stavljanja u funkciju Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzeo je komunikacijsku infrastrukturu „Neptun“, te se tijekom 2016. godine planira upućivanje Vladi Republike Hrvatske prijedloga odluke kojom bi se osnovalo pravo služnosti na navedenoj komunikacijskoj infrastrukturi u korist strateškog trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. Zagreb.
Sukladno Strategiji zaštite, očuvanja i održivoga gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastaviti će započete aktivnosti i tijekom 2016. godine u pokrenutom postupku zaštite i očuvanja fortifikacija unutar sljedećih bivših vojnih nekretnina:
Sukladno Strategiji za borbu protiv siromaštava i socijalne isključenosti, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, na zahtjev Ministarstva socijalne politike i mladih, dodijelit će na korištenje nekretninu kojom upravlja DUUDI, a u cilju realizacije konkretnog projekta.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastavio je svoje djelatnosti sukladno Nacionalnom programu za mlade Ministarstva socijalne politike i mladih dodjeljujući prema pojedinačnim zahtjevima na privremeno korištenje veći broj bivših vojnih nekretnina za potrebe održavanja koncerata i sportskih manifestacija civilnih organizacija mladih.
Vezano na aktualnu međunarodnu problematiku migracija i krizu izbjeglica i azilanata na svjetskom nivou, a temeljem Odluka Vlade Republike Hrvatske od 16. srpnja 2015. godine u svezi provedbe Operativnog plana za provedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite i osnivanja Međuresorne radne skupina za provedbu gore navedenih aktivnosti u čijem radu i članstvu sudjeluje DUUDI i u okviru međuresorne suradnje, a temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) DUUDI će dodijeliti na korištenje bivše vojne nekretnine i poslovne prostore Ministarstvu unutarnjih poslova radi privremenog prihvata izbjeglih osoba te po potrebi Ministarstvu socijalne politike i mladih za njihov smještaj.
SAŽETAK RJEŠAVANJA IMOVINSKOPRAVNIH I DRUGIH ODNOSA VEZANIH UZ BIVŠE VOJNE NEKRETNINE
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Uspostava evidencije preuzetih poslovnih prostora
Izrada popisa poslovnih prostora
Provjera i usporedba svih podataka
Utrvđivanje prostora koji su u zakupu (za koje postoji valjana pravna osnova)
Utvrđivanje prostora za koje se plaća zakupnina
Utvrđivanje prostora za koje se ne plaća zakupnina
Utvrđivanje prostora koji se koriste bez osnove
Utvrđivanje praznih poslovnih prostora
Utrvrđivanje prostora koji su upisani u zemljišnu knjigu kao samostalna nekretnina i koji su vlasništvu Republike Hrvatske, pribavljanjem dokumentacije
Utvrđivanje prostora koji se koriste bez osnove
Utrvrđivanje prostora koji nisu upisani u zemljišnu knjigu
Utvrđivanje prostora koji nisu upisani kao vlasništvo Republike Hrvatske
Urvrđivanje prostora za koje se vode sudski postupci
Utvrđivanje prostora koji se ne mogu smatrati samostalnim poslovnim prostorom
Sređivanje imovinskopravnih odnosa na preuzetim poslovnim prostorima
Pokretanje postupaka protiv korisnika koji ne plaćaju zakupninu
Pokretanje postupaka protiv korsnika koji se u prostoru nalaze bez pravne osnove
Raspisivanje natječaja za zakup/prodaju poslovnih prostora koji su prazni
Pokretanje postupaka radi uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske na prostorima koji nisu upisani kao vlasništvo RH
Praćenje stanja sudskih postupaka i suradnja s državnim odvjetništvom
Otpis prostora koji ne predstavljaju poslovni prostor te koji se više puta pojavljuju u evidenciji i sl.
Suradnja s Ministarstvom obrane
Postupanje po zahtjevima stranaka
Izraditi i potpuno ažurirati evidencije bivših vojnih nekretnina (posebno onih kojima nije još raspolagano), te ih staviti u funkciju rasta i razvoja, posebno lokalne zajednice
Unos podataka o nekretninama koje su preuzete od strane djelatnika iz područnih ureda
Prikupljanje dokumentacije i podataka o nekretninama
Priprema dokumentacije za donošenje odluka o raspolaganju
Provođenje postupka raspolaganja nekreninama
Na temelju Uredbe o vojnom graditeljstvu evidentirati bivše vojne građevine u katastru i zemljišnim knjigama te za njih ishoditi uporabnu dozvolu i energetski certifikat
Pribavljanje potvrda Ministarstva obrane
Angažiranje geodeta za izradu i provođenje geodetskih elaborata
Nastaviti postupak stavljanja u funkciju posebno manjih lokacija i objekata neperspektivnih vojnih nekretnina na otocima.
Prikupljanje dokumentacije i podataka o nekretninama
Priprema dokumentacije za donošenje odluka o raspolaganju
Provođenje postupka raspolaganja nekreninama
11. Godišnji plan daljnje komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora danih na upravljanja trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su strateški ciljevi upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a njihovom ostvarenju pridonijet će i operativni ciljevi postavljeni od strane Državnih nekretnina d.o.o., s namjerom komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, a to su:
a)naplata potraživanja,
b)reguliranje pravnog odnosa s korisnicima,
c)komercijalizacija portfelja zatečenih praznih stanova/poslovnih prostora, te sklapanje ugovora o zakupu/najmu uz tržišne uvjete.
Zakonski propisi kojima je uređeno upravljanje i raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima od komercijalne vrijednosti:
1.Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011, 64/2015)
2.Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
3.Uredba o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 137/2012, 78/2015)
4.Odluka Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, klasa: 943-01/13-01/201 od 3. listopada 2013. godine, kojom su preuzeti kriteriji jedinica lokalne samouprave za utvrđivanje početnih cijena zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske
5.Zakon o najmu stanova (Narodne novine, broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/2006)
7.Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (Narodne novine, broj 40/97 i 117/2005)
8.Odluka o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine (Narodne novine, broj 120/2000)
9.Uredba o održavanju zgrada (Narodne novine, broj 64/97)
10.Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 10/2014 i 95/2015)
Sukladno navedenim ciljevima, osnovano je trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. na temelju članaka 20. i 21. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), na temelju kojeg je DUUDI ovlašten, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, osnivati trgovačka društva posebne namjene za upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Tako je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 3. listopada 2013. godine, klasa: 022-03/13-04/422, urbroj: 50301-09/09-13-2, dana suglasnost DUUDI-ju za osnivanje trgovačkog društva posebne namjene za upravljanje i raspolaganje sljedećim nekretninama:
a)fondom stanova od komercijalne vrijednosti,
b)fondom poslovnih prostora od komercijalne vrijednosti,
c)rezidencijalnim objektima i
d)ostalim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže DUUDI.
Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji na temelju suglasnosti Ministarstva financija i Državnog odvjetništva, potpisan je 21. veljače 2014. godine te su na ovaj način regulirani međusobni odnosi DUUDI-ja i Državnih nekretnina d.o.o. vezani na predmet poslovanja.
Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji DUUDI je predao na upravljanje stanove, poslovne prostore i rezidencijalne objekte, te će Državne nekretnine d.o.o. u ime Republike Hrvatske, a za svoj račun, naplaćivati najamninu za stanove, zakupninu za poslovne prostore te naknadu za korištenje stanova, poslovnih prostora i rezidencijalnih objekata koji su mu predani na upravljanje.
Ukupno 5.462 nekretnina, odnosno 1.283 poslovnih prostora, 4.164 stanova, 7 rezidencijalnih objekata, kao i 8 objekata u kojima su smještena diplomatsko-konzularna predstavništva preuzeto je na upravljanje s 21. 07. 2015. godine. Ove su nekretnine popisane u Prilozima Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji koji će se ažurirati na mjesečnoj bazi, a sve na temelju novo pristiglih sudskih rješenja, kao i rješenja drugih nadležnih državnih tijela o utvrđivanju Republike Hrvatske knjižnim ili izvan knjižnim vlasnikom, odnosno o upisu vlasništva Republike Hrvatske.
Evidencije će biti dodatno proširene i nekretninama koje se koriste, ali korisnicima još nisu ispostavljeni računi za plaćanje zakupnine/najamnine, odnosno naknade za korištenje (sa ili bez pravnog osnova). Ovaj prilog Ugovoru dopunjavat će se na mjesečnoj bazi, a sve s obzirom na intenzitet stjecanja nekretnina (po bilo kojoj osnovi) u državno vlasništvo. S druge strane, Državne nekretnine d.o.o. će iz evidencije brisati nekretnine kojima će DUUDI raspolagati u smislu prodaje, darovanja i sl., te više neće biti vlasništvo Republike Hrvatske.
11. 1. Pregled poslovanja trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o.
Tablica 1. – Informacije o trgovačkom društvu
Informacije o trgovačkom društvu
OIB
79058504140
Temeljni kapital
20.000,00 kn
Osnovna djelatnost društva
Upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
Članovi Uprave i NO/UO
mr.sc. Katarina Čop Bajde, predsjednik Uprave, Javor Marović, član Uprave, Alen Čičak, predsjednik NO, Josip Tica, zamjenik predsjednika NO, Branko Vignjević, član NO
Vlasnička struktura
1 poslovni udjel nominalne vrijednosti 20.000,00 kn u vlasništvu RH
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Tablica 2. – Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
46
60
84
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Misija i vizija Društva Državne nekretnine d.o.o.
Misija
Misija Društva Državne nekretnine d.o.o. je transparentno upravljanje stanovima, poslovnim prostorima i rezidencijalnim objektima u vlasništvu Republike Hrvatske, uz osiguranje održivosti i dobrobiti društva u cjelini.
Vizija
Moderna i korisnički usmjerena tvrtka za rješavanje stambenih i poslovnih potreba te poboljšanje uvjeta stanovanja i gospodarskog poslovanja, kroz organizirano, racionalno i javno upravljanje kao i nadzor nad državnom imovinom u ime i za račun građana Republike Hrvatske.
Tablica 3. – Financijski pokazatelji poslovanja
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014
Plan 2015
Plan 2016
Promjena u %
(godišnja
(godišnja
razina)
razina)
Ostvarenje
Plan
Plan
Plan 2016/Plan
2015*100
Ukupni prihodi
45.354.781
65.544.900
72.099.390
110
Ukupni rashodi
24.686.369
37.959.120
41.755.032
110
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
20.668.412
27.585.780
30.344.358
110
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,84
1,73
1,73
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,46
0,42
0,42
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
*podaci u 000 kn
Prihodi
Najveći dio planiranih prihoda Državne nekretnine d.o.o. ostvaruje prihodom od najmova i zakupa nekretnina kojima raspolaže na upravljanju. Za poslovnu 2016. godinu planirano je povećanje ukupnih prihoda od 10%.
Rashodi
Planirani rashodi predstavljaju sve rashode nastale obavljanjem osnovne djelatnosti. Najveći dio rashoda odnosi se na troškove vanjskih usluga, te je za poslovnu 2016. godinu planirano povećanje ukupnih rashoda od 10%.
Izvori financiranja
Državne nekretnine d.o.o. ima vlastite izvore financiranja iz kojih će se financirati planirane investicije u poslovnoj 2016. godini, osim u slučaju nepredviđenih događaja koji bi mogli znatnije umanjiti postojeće izvore likvidnosti. Društvo planira poslovati i dalje pozitivno, te zadržati likvidnost i profitabilnost.
Pokazatelj ekonomičnosti predstavlja odnos prihoda i rashoda Društva, te pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Za poslovnu 2016. godinu planirani pokazatelj ekonomičnosti iznosi 1,73.
Bruto marža profita (EBIT marža) stavlja u odnos dobit prije oporezivanja s prihodima od poslovanja. Za poslovnu 2016. godinu planirana bruto marža profita iznosi 0,42.
11. 2. Komercijalizacija dijela poslovnih prostora
Analizom dostupnih podataka o zakupu poslovnih prostora tijekom 2015. godine, utvrđeno je da se većina poslovnih prostora koristi bez regulirane ugovorne obveze.
Naime, Republika Hrvatska godinama nije sklapala ugovore o zakupu poslovnih prostora sa zatečenim korisnicima, i prazne poslovne prostore nije davala u zakup javnim nadmetanjem. Stanje na dan 21. srpnja 2015. pokazuje da je, od ukupno 1.283 preuzetih poslovnih prostora na upravljanje, s trenutačno važećim ugovorima o zakupu samo njih 111, odnosno 8,6%.
Računi za zakupninu ispostavljaju se svim korisnicima poslovnih prostora, dok se do sada nije regulirao način rješavanja problema prostora korištenih bez ugovora. Ova problematika nastoji se riješiti Zakonima o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 125/2011 i 64/2015).
Na temu reguliranja osnova korištenja poslovnih prostora, kao i u namjere sklapanja ugovora o zakupu sa zakupcima koji uredno podmiruju sva davanja prema Republici Hrvatskoj, održavaju se redoviti sastanci s predstavnicima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Kako je dogovoreno, reguliranje zakupa poslovnog prostora može se ostvariti jedinom izmjenom zakona. Na temelju toga, pokrenuta je inicijativa za izmjenu Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 125/2011), s ciljem sklapanja ugovora o zakupu s postojećim korisnicima koji prostore koriste više godina na temelju raznih osnova. Na osnovu toga donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 64/2015) koji ide u smjeru da se dugogodišnjim zakupcima, uz uvjet da su uredni platiše, dopusti direktno sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora, čime bi se uspjela legalizirati dosadašnja nesređena situaciju na terenu.
Poslovni prostori u evidenciji dijele se u nekoliko glavnih grupa:
a)poslovni prostori s trenutačno važećim ugovorima o zakupu (8,6%),
b)poslovni prostori za koje se plaća zakupnina, ali su ugovori o zakupu istekli (ima ih najviše, odnosno 72%),
c)poslovni prostori s korisnicima bez pravne osnove za koje se plaća zakupnina (4,3%)
d)prazni poslovni prostori (15,1%).
Na temelju dostupne evidencije, naplata poslovnih prostora u razdoblju do 2013. godine bila je vrlo slaba. Niže navedenim aktivnostima tijekom 2014. i 2015. godine postignut je velik pomak te se one, kao osnovni ciljevi, planiraju nastaviti i u 2016. godini, uz primjenu nove informatičke platforme koja je se kontinuirano provodi u cilju efikasnog praćenja financijskog poslovanja i kontrole priljeva sredstava:
S obzirom na navedenu problematiku, tijekom 2015. godine slane su opomene neplatišama koji se koriste poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske, te su umanjena dugovanja. Direktna korist od takva postupanja vidljiva je i kod odaziva postojećih dužnika na uplatu, koji u velikoj mjeri dolaze na dogovor o načinu podmirenja dugovanja.
Nadalje, pokrenuta su i utuženja za iseljenje poslovnih prostora koji su u podzakupu, odnosno koje dosadašnji zakupci ne koriste, već sklapaju ugovore s podzakupcima s ciljem iznajmljivanja po višoj cijeni.
Kod poslovnih prostora za koje se ne plaćaju zakupnine žurno se pokreću utuženja za naplatu, ali i utuženja na iseljenje, s obzirom na to da se dosadašnjih godina na tome nije aktivno radilo. Dosadašnji postupci koji se vode pred sudovima, a u kojima Republiku Hrvatsku zastupaju Općinsko i/ili Županijsko državno odvjetništvo, pokazali su da je taj postupak dugotrajan i s upitnim ishodima. Tome su razlozi predstečajne nagodbe, otvoreni stečajevi, zatvaranje tvrtki dužnika te dokazni postupci koji su vrlo upitni.
Državne nekretnine d.o.o. su do sada poduzele niz aktivnosti svakodnevnih izvida i obilazaka poslovnih prostora, s namjerom utvrđivanja trenutačnih korisnika, te je do 31. srpnja 2015. godine izvršen uvid na terenu u čak 750 poslovnih prostora i stanova u 19 gradova. Tijekom 2016. planira se nastavak istih aktivnosti, kako bi se u konačnici utvrdilo stanje na terenu, tj. stanje svih poslovnih prostora preuzetih na upravljanje. Na osnovi podataka s terena, utvrdit će se koji su podobni za komercijalnu eksploataciju, a koji će biti vraćeni DUDDI-ju za raspolaganje u vidu prodaje ili dodjele udrugama.
Prazni poslovni prostori davat će se u zakup, i to pojačanim intenzitetom, kako ne bi stajali prazni i stvarali daljnji trošak. Tijekom 2014. godine pa do 31. srpnja 2015. godine objavljeno je jedanaest natječaja za zakup poslovnih prostora. U jedanaest natječaja nuđeni su poslovni prostori u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Puli, Karlovcu, Drnišu, Molatu, Stonu, Varaždinu, Zadru, Korčuli, Dubrovniku i Jadranskoj obali. U jedanaest natječaja koji su zatvoreni do 31. 07. 2015. godine oglašena su ukupno 320 poslovna prostora, prikupljeno je ukupno 331 ponuda te je sklopljeno ili su u postupku sklapanja 111 novih ugovora sa zakupoprimcima. U 2016. planira se zadržati intenzitet od barem jednoga natječaja u 60 dana, kako bi se što više poslovnih prostora privelo komercijalnoj svrsi, tj. kako bi se filtrirali oni koji se nisu pokazali komercijalno isplativi te kako bi se njima raspolagalo na drugi način (prodaja, dodjela).
Tablica 4. –Kalendar aktivnosti u 2016. godini
Aktivnost
Rok/
Datum
Tijek izvršenja
Reguliranje pravnog odnosa s korisnicima poslovnih prostora
Trajno, 31.12. 2016.
U što kraćem roku pravno definirati odnose sa svim korisnicima poslovnih prostora, odnosno u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom odrediti će se popis korisnika poslovnih prostora koji ispunjavaju uvjete u skladu sa važećim zakonskim odredbama (Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011 i 64/2015), a kojima će se slati ponude za zaključenje Ugovora o zakupu poslovnih prostora
Reguliranje pravnog odnosa s korisnicima poslovnih prostora
Prvi kvartal
2016.
Navedeni proces već je u tijeku, a dopune do potpune Liste izradit će se tijekom 1. kvartala 2016. po objavi Liste
Definiranje i obrada točnog i potpunog popisa poslovnih prostora u državnom vlasništvu kojima raspolažemo za komercijalizaciju – na temelju Liste imovine/nekretnina u državnom vlasništvu (DUUDI).
Poboljšati naplatu poslovnih prostora u odnosu na 2015. godinu.
trajno/
31. 12.
2016.
Praćenje naplate potraživanja na mjesečnoj osnovi
Redovito slanje opomena neplatišama
Pokretanje utuženja kao krajnje mjere za naplatu potraživanja ili iseljenje iz poslovnih prostora
Osigurati maksimalan plasman prostora na tržište, s ciljem stvaranja prihoda i smanjenja troškova
Kontinuirano unapređenje softverske podrške koja omogućuje optimiziranje i povezivanje prijenosa podataka između službi unutar Društva Državne nekretnine d.o.o. Praćenje, pregledi, unos promjena, analiza i izvještavanje
Komercijalizacija portfelja praznih poslovnih prostora
svako-
dnevno i trajno
Da bi se moglo odrediti postupanje u skladu sa zakonom, potrebno je ustanoviti stvarno stanje
Osigurati potreban broj izvida na terenu i obilaske poslovnih prostora da bi se ustanovilo stanje objekata i identitet korisnika prostora.
Komercijalizacija portfelja praznih poslovnih prostora
31. 12. 2016.
Sve prazne poslovne prostore u evidenciji staviti na raspolaganje za zakup, na temelju javnih natječaja.
Kontinuirana aktivnost, ali sukladna raspoloživim praznim poslovnim prostorima koje Društvo Državne nekretnine d.o.o. ima na raspolaganju u trenutku objave natječaja
Investiranjem dijela uprihođenih sredstava u uređenje poslovnih prostora podizati razinu vrijednosti nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
31. 12.
2016.
Kvartalno pratiti i analizirati povećanje ulaganja u investicijsko održavanje nekretnina te mogućnosti podizanja energetske učinkovitosti
Usklađenje početne komercijalne cijene iznosa zakupa poslovnih prostora u državnom vlasništvu sa svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno odlukama o iznosu zakupa prostora na pojedinim područjima na javnim natječajima.
trajna aktivnost
Osiguranje trajne sinergije i zajedničkog nastupanja na tržištu s tijelima državne uprave (Ministarstvom financija, Poreznom upravom, Državnim odvjetništvom itd.), s ciljem bržeg i djelotvornijeg detektiranja stanja i postupanja u mjerama naplate potraživanja, provođenja odluka i rješenja.
trajno/ 31. 12.
2016.
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Vezano za naplatu potraživanja i ostvarenje što većih prihoda od korištenja poslovnih prostora, namjera je što hitnije uspostaviti održiv sustav kontrole korištenja poslovnih prostora u suradnji s odgovornim tijelima (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo financija) te dogovoriti načine postupanja kod raznovrsnih oblika korištenja. Sastanci održani tijekom prve polovine 2015. doveli su do konkretnih dogovora i u njihovim su zapisnicima utvrđeni međusobni modeli postupanja.
Naime, samo 111 poslovnih prostora koristi se na temelju ugovora o zakupu, dok se na temelju prenesenih prava korisnika na osnovi ugovora s jedinicama lokalne samouprave vodi čak 925 poslovnih prostora (72%) od ukupno prenesenih poslovnih prostora.
Također, određen broj poslovnih prostora, u srpnju 2015. bilo ih je 20, nalazi se i u podzakupu, te su žurno poduzete mjere u cilju naplate zakupnina, iseljenja nesavjesnih zakupaca, ali i subjekata u podzakupu. Ova aktivnost zahtijeva obilaske poslovnih prostora uz utvrđivanje trenutačnog korisnika koji se nalazi u prostoru. Najčešće baš ovi korisnici ne plaćaju zakup, odnosno korištenje poslovnim prostorima. U 2016. godini, u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, Županijskim državnim odvjetništvom i Općinskim državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, nastavit će se provođenje aktivnosti vezanih na iseljenje korisnika u podzakupu te vraćanje takvih prostora u posjed Republike Hrvatske, a budući da se najčešće radi o lokalima na dobrim lokacijama, posljedica reguliranja korištenja bila bi povećanje prihoda.
U svrhu reguliranja pravnog odnosa s korisnicima, ponajprije onima koji uredno plaćaju korištenje prostora, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i prodaji poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 64/2015), a sve u svrhu legalizacije poslovnih prostora s poznatim korisnicima, kojima se ispostavljaju fakture, a kojih je trenutačno 925 pravno neregulirano. Ova problematika rješavat će se u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i ostalim nadležnim institucijama.
Kada govorimo o konkretnim mjerama za realizaciju trećeg osnovnog cilja, odnosno komercijalizaciji zatečenih praznih poslovnih prostora, što će automatski generirati i povećanje prihoda, osnovna je mjera objava što većeg broja javnih natječaja za zakup poslovnih prostora, čime će se aktivirati i staviti u funkciju neiskorištena imovina u vlasništvu Republike Hrvatske. Plan je najmanje jednom u dva mjeseca objavljivati natječaje za zakup poslovnih prostora (do 31. srpnja 2015. godine objavljeno je jedanaest natječaja). Mogućnost objave većeg broja natječaja znatno je olakšana objavom registra imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, čime se osigurava detaljna evidencija podataka o poslovnim prostorima i potencijalnim zakupnicima omogućuje uvid u raspoložive poslovne prostore te povećanje transparentnosti i potražnje.
Državne nekretnine d.o.o. su u lipnju 2014. aktivirale internetsku stranicu na kojoj se vidljivo i transparentno objavljuju sve informacije o poslovnim prostorima iz portfelja, zatim svi aktualni natječaji te najave budućih aktivnosti.
Najpozitivniji efekt povećanog broja natječaja jest smanjenje troškova tekućeg održavanja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, jer će ih podmirivati zakupoprimci, čime će se smanjiti troškovi države za redovito mjesečno plaćanje režijskih troškova i tekućeg održavanja.
Određeni broj poslovnih prostora zasigurno neće moći biti komercijaliziran nakon javnih natječaja, ponajprije zbog pomanjkanja interesa za poslovne prostore koji nisu na atraktivnim lokacijama. Redovita evidencija tih prostora olakšat će njihovu pripremu za prodaju ili korištenje po nekomercijalnoj osnovi – davanje na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva.
Sve navedene mjere rezultirat će povećanjem prihoda i smanjenjem rashoda DUUDI-ja i Državnih nekretnina d.o.o., čime će se osigurati sredstva za investicijsko održavanje nekretnina, a time i povećanje vrijednosti ukupnog portfelja poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske.
Cilj je da sve opisane mjere rezultiraju poboljšanjem konkurentnosti tržišta, te da se poduzetnicima i privatnom sektoru omogući zakup poslovnih prostora po komercijalnim uvjetima i na atraktivnim lokacijama.
Također, ostatak prihoda iznad rashoda krajem godine uplaćivat će se u državni proračun, čime će se državi umanjiti trošak korištenja nekretnina te ostvariti dodatni prihod proračunu.
Svakako je nužno uspostaviti i pozitivan odnos s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način da se iznosi zakupnina državnih prostora definiraju u skladu s odlukama o iznosu zakupa prostora na pojedinim područjima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sve s ciljem ujednačavanja komercijalne cijene. Tablica 5. – Sažetak ciljeva i mjera za komercijalizaciju poslovnih prostora
Reguliranje pravnog odnosa s korisnicima poslovnih prostora
Sklapanje ugovora s korisnicima poslovnih prostora
Definiranje i obrada točnog i potpunog popisa poslovnih prostora u državnom vlasništvu kojima raspolažemo za komercijalizaciju - na temelju Liste imovine/nekretnina u državnom vlasništvu (u suradnji s DUUDI-om)
Primjena zakonske regulative
U suradnji s DUUDI-om odredit će se popis korisnika poslovnih prostora koji ispunjavaju uvjete u skladu s važećim zakonskim odredbama (Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, Narodne novine, broj 125/2011 i 64/2015), a kojima će se slati ponude za zaključenje Ugovora o zakupu poslovnih prostora
Kontinuirana naplata potraživanja od strane korisnika poslovnih prostora
Kontinuirano praćenje naplate potraživanje
Redovito slanje opomena neplatišama
Kontinuirano unapređenje softwearske podrške, koja omogućuje optimiziranje i povezivanje prijenosa podataka te praćenje, preglede, unos promjena, analize i izvještavanje između službi unutar poslovne organizacije društva Državne nekretnine d.o.o.
Prijedlog za pokretanje utuženja kao krajnje mjere za naplatu potraživanja ili iseljenje iz poslovnih prostora (odnosi se i na zakup i podzakup)
Poslovni prostori koji neće biti dani u zakup putem javnih natječaja pripremiti DUUDI-om u svrhu prodaje ili korištenja po nekomercijalnoj osnovi - davane na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva
Poslovni prostori koji se nakon tri objave u natječajima nisu uspjeli komercijalizirati (nije bilo ponuda za iste) vraćaju se na upravljanje DUUDI-om radi drugačijeg raspolaganja
Komercijalizacija portfelja praznih poslovnih prostora
Kontinuirano objavljivanje javnih natječaja, kako bi se prazni poslovni prostori stavili u funkciju
Svakodnevni izvidi i obilasci poslovnih prostora s namjerom utvrđivanja trenutačnih korisnika i preuzimanje praznih poslovnih prostora
Fizičkim osobama/obrtnicima te pravnim osobama omogućiti zakup poslovnih prostora sukladno važećim zakonskim propisima
Izvor: Državne nekretnine d.o.o
11. 3. Komercijalizacija dijela stanova
Državne nekretnine d.o.o. od 21. srpnja 2015. godine raspolažu raznim nekretnina koje uključuju i 4.164 stanova dodijeljenih na korištenje zaštićenim najmoprimcima, najmoprimcima s pravom korištenja (na određeno ili neodređeno vrijeme), stanovima za službene potrebe, praznim stanovima i stanovima koji su u vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske. Dosadašnjom analizom dostupnih podataka o najmu stanova tijekom prve polovine 2015. godine, utvrđeno je da se većina stanova (osim stanova za službene potrebe) koristi u skladu s člankom 24. Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006; bez ugovora s Republikom Hrvatskom, koja kao novi vlasnik preuzima prava i obveze od prijašnjih vlasnika u odnosu prema zatečenim najmoprimcima) ili bez pravne osnove (bez regulirane ugovorne obveze s prijašnjim vlasnicima), a dio je stanova i prazan jer nije bilo – aktivnosti oko njihove sanacije radi privođenja svrsi stanovanja.
Naime, Republika Hrvatska od 2009./2010. godine nije sklapala ugovore o najmu sa zatečenim korisnicima, a i prazne stanove nije davala u najam sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006), odnosno putem javnih natječaja, tako da su za cca 5% preuzetih stanova sklopljeni ugovori o najmu, a ostali najmoprimci stanove koriste na temelju ranije sklopljenih ugovora (poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i sl.), a Republika Hrvatska njima upravlja u skladu s člankom 24. Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006).
Računi za najam stanova ili za naknadu za korištenje stanova, ispostavljaju se svim evidentiranim najmoprimcima i korisnicima – sa i bez pravne osnove, a u tijeku su i aktivnosti, sukladno raspoloživim mogućnostima, oko identifikacije i utvrđivanja korisnika za cca 300 stanova, nakon čega će uslijediti slanje uplatnica.
Za te će se stanove sukladno dogovoru sa zajedničkog sastanka s predstavnicima DUUDI-ja, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa, Državnih nekretnina d.o.o. te Ministarstva financija – Porezne uprave, vezanih na temu reguliranja korištenja uz ostale nekretnine i na korištenje stanova – korisnicima dostavljati uplatnice unatrag 5 godina, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011 i 78/2015), o čemu će za te i druge stanove ovisiti daljnje reguliranje s korisnicima koji uredno podmiruju sva davanja prema Republici Hrvatskoj.
Na sastanku je također dogovoreno da se reguliranje najma stanova treba nastaviti sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006; čija je izmjena u tijeku) i Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 94/2013), a sve s ciljem smanjenja troškova i povećanjem prihoda, pritom vodeći računa o socijalno-ekonomskom statusu, kako vlasnika tako i sadašnjih i budućih najmoprimaca. Također je potrebno voditi računa i o najmu s dugogodišnjim postojećim korisnicima koji stanove koriste više godina na temelju raznih osnova i uredno podmiruju naknadu za korištenje. Donošenje provedbenih odluka Vlade Republike Hrvatske trebalo bi ići u smjeru da se s dugogodišnjim korisnicima koji su uredni platiše, dopusti direktno sklapanje ugovora o najmu stanova na određeno vrijeme s ekonomskom najamninom, te bi na taj način uspjelo legalizirati dosadašnju nesređenu situaciju na terenu.
Evidencija stanova u 7. Dopuni Priloga I od 21. srpnja 2015. godine Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 21. veljače 2014. godine, dijeli se u nekoliko grupa, te su iste krajem srpnja 2015. godine slijedeće:
a) prazni stanovi (201 stan)
b) stanovi s pravom korištenja (1.476 stanova)
c) stanovi s bespravnim korisnicima (1.149 stanova)
d) stanovi sa zaštićenim najmoprimcima (1.128 stanova)
e) stanovi za službene potrebe (161 stanova od čega je 55 prazno)
f) stanovi s ekonomskom najamninom (49 stanova)
Nastavno na navedeno, početkom 2015. intenzivirane su opomene zbog neplaćanja korisnika stanova u vlasništvu Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na zaštićene najmoprimce kojima su sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) proslijeđene opomene pred raskid Ugovora o najmu nakon čega će uslijediti zahtjevi za primopredaju stanova u posjed Državnim nekretninama d.o.o., odnosno po potrebi utuženja radi iseljenja i naplate putem Općinskih državnih odvjetništava. Isto tako, nastavljene su radnje i postupci vezano za druge kategorije stanova čijim se korisnicima dostavljaju opomene radi neplaćanja nakon čega će se također putem Općinskih državnih odvjetništava pokrenuti utuženja u svrhu iseljenja i naplate. Navedene aktivnosti počele su davati rezultat većom naplatom u postupcima mirnog rješenja spora i prije pokretanja samog sudskog postupka, s obzirom na to da su ti postupci iz dosadašnjih iskustava dugotrajni i često neučinkoviti.
Društvo je do sada poduzelo niz aktivnosti svakodnevnih izvida i obilazaka stanova, a potrebno je i nadalje nastaviti tako postupati za cca 300 stanova koji su dijelom prazni, a za ostale se trebaju utvrditi stvarni korisnici radi daljnje naplate.
U skladu s dogovorima, prazni stanovi primjereni svrsi stanovanja daju se u najam po ekonomskoj najamnini putem javnog natječaja, čime se smanjuju troškovi njihova održavanja i režijski troškovi. Do 31. srpnja 2015. godine provedeno je ukupno 7 natječaja za davanje u najam stanova u sljedećim gradovima: Zagreb, Osijek, Karlovac, Duga Resa, Senj, Crikvenica, Rijeka, Dubrovnik, Mokošica, Split. Ukupno je oglašeno 109 stanova, a pristiglo je 572 ponude. Do sada je zaključeno 59 Ugovora o najmu stanova putem javnih natječaja.
S obzirom na to da u proteklom periodu nije bilo postupanja vezanih uz zaključenje ugovora o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006; zaštićeni najmoprimci iz članka 8. alineja 3.), u budućem će se razdoblju intenzivirati aktivnosti u tom smjeru, osobito za potrebe prodaje stanova po Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013).
Slijedom navedenog, konkretne mjere i aktivnosti tijekom 2016. odnose se i dalje na tri osnovna cilja:
a)naplatu potraživanja,
b)reguliranje pravnog odnosa s korisnicima, osobito s navedenim zaštićenim najmoprimcima
Vezano za naplatu potraživanja i ostvarenje što većih prihoda od korištenja stanova, namjera je što hitnije uspostaviti održiv sustav kontrole njihova korištenja u suradnji s odgovornim tijelima (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo financija), te dogovoriti načine postupanja kod raznovrsnih oblika korištenja. Dosadašnje intenzivne aktivnosti s tog osnova poduzete tijekom 2015. godine rezultirale su velikim brojem zahtjeva korisnika stanova za plaćanje dospjelih obveza na obročnu otplatu.
U svrhu reguliranja pravnog odnosa vezanog uz stanove, ponajprije je potrebno:
- prazne stanove staviti u funkciju stanovanja – raspisivanjem javnog natječaja za najam (odnosno u suprotnom prodajom putem javnog natječaja)
- stanove u suvlasništvu ažurirati nakon razrješenja statusa vlasništva razvrgnućem suvlasničkih zajednica nekretnina po jednom od propisanih modela sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012 i 152/2014), (DUUDI)
- sklopiti ugovore o najmu sa svim najmoprimcima na temelju stečenih prava i obveza po Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006),
- regulirati međusobne odnose s dugogodišnjim korisnicima stanova koji uredno podmiruju naknadu za korištenje bez pravne osnove (u većini se radi o zatečenim korisnicima stanova na kojima je Republika Hrvatska utvrđena vlasnikom na temelju općih i posebnih propisa).
Radi poduzimanja navedenih aktivnosti, uz dosadašnje važeće, te eventualno donošenje budućih provedbenih propisa, potrebna je suradnja svih čimbenika koji upravljaju i provode kontrolu i brigu o nekretninama/imovini u vlasništvu Republike Hrvatske (DUUDI, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao i ostale nadležne institucije).
Tablica 6. – Kalendar aktivnosti u 2016. godini
Aktivnost
Rok /
Datum
Tijek izvršenja
Regulirati pravne odnose s korisnicima stanova
tijekom 2016.
izrada nacrta i prijedloga odluka
Osigurati pravni okvir za reguliranje jasno određenih načina rješavanja pravnih odnosa i obveza korisnika stanova s pravnim osnovom na određeno vrijeme, na privremeno korištenje, bez pravne osnove u vidu donošenja odluka sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) i Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 94/2013).
Radi „zastarjelih“ propisa vezanih uz određivanje visine najamnine s osnova slobodno ugovorenog najma – kategorija „stanovi s pravom korištenja“ i naknade za korištenje stanova – kategorija „stanovi za službene potrebe“ potrebno je pokrenuti aktivnosti za donošenje izmjena postojećih ili donošenje novih propisa s tog osnova
Regulirati pravne odnose s korisnicima stanova
tijekom 2016.
Dopunjavanje i obrada postojećeg cjelovitog popisa stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju Liste stanova
popis stanova svakodnevno se dopunjuje novim rješenjima i odlukama o utvrđivanju vlasništva Republike Hrvatske
Regulirati pravne odnose s korisnicima stanova
tijekom 2016.
postupajući po postojećem Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) redovito regulirati korištenja, a sve ostale kategorije rješavati nakon donošenja provedbenih propisa pod točkom 1. ove tablice (proces reguliranja je dugotrajan)
Poboljšati naplatu za korištenje stanova i plaćanja režijskih troškova u odnosu na 2015. godinu
trajno/
31. 12. 2016.
praćenje naplate potraživanja na mjesečnoj osnovi
redovito slanje opomena neplatišama (kao i do sada, sukladno obavijesti o stanju duga na mjesečnim uplatnicama )
pokretanje postupaka radi utuženja s osnova neplaćanja i kao krajnju mjeru za iseljenje iz stana odnosno raskide ugovora sa zaštićenim najmoprimcima iz čl. 8. alineja 3. Zakona o najmu stanova
da bi se mogao odrediti način daljnjeg postupanja u skladu s važećim propisima i provedbenim aktima, potrebno je ustanoviti stvarno stanje korištenja
Osigurati potreban broj izvida na terenu i obilaske stanova radi utvrđivanja stvarnog stanja stanova i identifikacije njihovih korisnika s posebnim naglaskom na praćenje korištenja stanova u kategoriji „stanovi s ekonomskom najamninom“
radi smanjenja nepotrebnih troškova održavanja praznih stanova kontinuirano prazne stanove davati u komercijalni najam javnim natječajem, ili ih prodati putem javnog natječaja ako nije bio ponuda za najam (2-3 puta objava natječaja)
Prazne stanove u evidenciji:
staviti na raspolaganje za najam, na temelju javnih natječaja
staviti u prodaju, na temelju javnih natječaja (one koji nisu imali zainteresiranih za najam 2-3 puta) (DUUDI)
u suvlasništvu razrješavati razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina (DUUDI)
stanove kao posebne dijelove zgrada koji su suvlasništvu Republike Hrvatske rješavati sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/200, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009 143/2012 i 152/2014; nekim od načina razvrgnuća)
Razraditi načine održavanja stanova koji nisu podobni za stanovanje:
sanacijom za daljnje komercijalno gospodarenje
konti-nuirano
Pokušati na svaki način postupkom dobroga gospodarenja potaknuti stvaranje prihoda i iz takvih stanova (umanjiti broj praznih, plasiranjem na tržište raspisivanjem javnih natječaja)
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Predložene mjere za realizaciju navedenih aktivnosti, s posebnim osvrtom na komercijalizaciju, za početak, zatečenih praznih stanova, trebale bi automatski generirati i povećanje prihoda, s time da se intenzivira objava što većeg broja javnih natječaja za najam, čime će se aktivirati i staviti u funkciju neiskorišteni stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, a prema raspoloživim resursima isti bi se mogao objavljivati bar jednom u dva mjeseca.
Državne nekretnine d.o.o. aktivirale su internetsku stranicu na kojoj se vidljivo i transparentno objavljuju sve informacije vezano uz natječaje za stanove.
Davanjem u najam praznih stanova putem javnog natječaja smanjuju se troškovi njihova tekućeg održavanja, jer ih podmiruju najmoprimci, čime se smanjuju troškovi države s tog osnova.
Kao i za ostale nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, tako i određeni broj stanova neće moći biti komercijaliziran nakon javnih natječaja, ponajprije zbog njihova stanja i opremljenosti. Redovita evidencija tih stanova olakšat će njihovu pripremu za prodaju ili korištenje po nekomercijalnoj osnovi.
Sve navedene mjere rezultirat će povećanjem prihoda i smanjenjem rashoda DUUDI-ja i Državnih nekretnina d.o.o., čime će se osigurati sredstva za investicijsko održavanje tih nekretnina kao i povećati vrijednosti ukupnog portfelja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske.
Cilj je da sve opisane mjere rezultiraju poboljšanjem konkurentnosti tržišta, te da se svim zainteresiranim osobama omogući najam stanova po komercijalnim uvjetima.
Tablica 7. – Sažetak ciljeva i mjera za komercijalizaciju dijela stanova
Dopunjavanje i obrada postojećeg cjelovitog popisa stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju "Liste stanova"
Prijedlozi za izmjenu provedbenih propisa
Radi "zastarjelih" propisa vezanih uz određivanje visine najamnine s osnova slobodno ugovorenog najma - kategorija "stanovi s pravom korištenja" i naknade za korištenje stanova - kategorija "stanovi za službene potrebe" inicirat će se donošenje novih propisa s tog osnova
Osigurati pravni okvir za reguliranje jasno određenih načina rješavanja pravnih odnosa i obveza korisnika stanova s pravnom osnovom na određeno vrijeme, na privremeno korištenje, bez pravne osnove u vidu donošenja odluka sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) i Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 94/2013)
Kontinuirana naplata potraživanja od strane korisnika stanova
Kontinuirano praćenje naplate potraživanja
Redovito slanje opomena neplatišama
Pokretanje utuženja kao krajnje mjere za naplatu potraživanja ili iseljenje iz stanova (najam, korištenje)
Financijsko praćenje važećih elemenata od utjecaja na visinu najamnine/naknade za korištenje
Stanovi koji neće biti dani u najam putem javnih natječaja pripremiti DUUDI-om radi prodaje ili korištenja po nekomercijalnoj osnovi - davanje na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva
12. Godišnji plan upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13) definirani su sljedeći ciljevi upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Komercijalizacija i stavljanje u funkciju ekonomskog rasta
2.Višegodišnji programa upravljanja / tekućeg i investicijskog održavanja
3.Poboljšanje sigurnosnih uvjeta
4.Energetsko certificiranje rezidencija
5.Primjena ekološki prihvatljivijih rješenja za detektirane probleme
Zakonodavni okvir:
1.Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju određenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima je do sada upravljao Ured za rezidencijalne potrebe, za upravljanje Uredu Predsjednika Republike Hrvatske i Uredu za državnu imovinu (klasa: 940-01/01-04/02, urbroj: 5030102-01-1 od 19. srpnja 2001.)
2.Odluka Vlade Republike Hrvatske o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata kojima upravlja Ured za državnu imovinu (klasa: 940-01/01-04/02, urbroj: 5030118-01-3 od 26. srpnja 2001.)
3.Odluka Vlade Republike Hrvatske o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata kojima upravlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (klasa: 373-01/04-01/03, urbroj: 5030109-04-01 od 15. srpnja 2004.)
4.Odluka Vlade Republike Hrvatske o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske (klasa: 373-04/12-01/01; urbroj: 5030120-12-1 od 26. srpnja 2012.)
5.Cjenik korištenja rezidencijalnih objekata (tržišna cijena za osobne potrebe)
6.Cjenik korištenja rezidencijalnih objekata (tržišna cijena za službene potrebe)
7.Odluka o visini naknade za korištenje rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske (klasa: 373-01/13-01/1; urbroj: 536-01/04-2013-3 od 1. kolovoza 2013.)
8.Uredba Vlade Republike Hrvatske donesena 11. travnja 2013. g. o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja (Narodne novine, broj 85/08 i 86/12)
9.Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji između Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o.
10.Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, vezano uz rezidencijalne objekte na temelju Odluke Ustavnog suda br. U-I 5735/2014 od 12. Kolovoza 2014. (točka II. stavak 1. Odluke o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske od 26. srpnja 2012.)
Temeljem Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 21. veljače 2014. između Republike Hrvatske, koju zastupa Državni ured za upravljanje državnom imovinom i trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o., predane su rezidencije i diplomatsko konzularna predstavništva, kao i neke druge nekretnine na upravljanje navedenom trgovačkom društvu.
Državne nekretnined.o.o. u okviru svoje nadležnosti održavaju navedene objekte u vlasništvu Republike Hrvatske od 1. travnja 2014. g., a njima upravlja i raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom.
Tijekom 2014. g. osigurana su sredstva za dio potrebnih investicijsko-tehničkih održavanja objekata, kako bi oni bili prikladniji za korištenje.
S obzirom na nezadovoljavajuće tehničko stanje rezidencija tijekom 2014. provodili su se zahvati kojima se osiguralo ispunjenje osnovnih sanitarno-higijenskih te sigurnosnih uvjeta. Također su odrađivane i pripremne aktivnosti za provođenje postupaka javnih nadmetanja za pojedine zahvate prema Planu za 2014. godinu. Sa pripremnim aktivnostima se nastavilo i u 2015. godini, a neke od njih, odnosno za neke rezidencije protegnut će se ta aktivnost i na 2016. god (npr. konstruktivna sanacija Vile Brijunka). Obzirom da se radi o objektima na kojima radovi mogu trajati samo tijekom dijela godine, sanacija nekih tehničkih problema koja je nužna odvija se i u nekoliko faza.
A.Rezidencije kojima trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. trenutačno upravlja prema Prilogu i Ugovoru o poslovno-tehničkoj suradnji
Na temelju članaka 8. i 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 150/11), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 26. srpnja 2012. godine donijela je Odluku o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske, te se u članku 1. navodi popis objekata posebne namjene – rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Otočje Brijuni, Bijela vila – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
2.Otočje Brijuni, Vila Brijunka – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
3.Otočje Brijuni, Vila Jadranka – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
4.Otočje Brijuni, Kaštel – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
5.Otočje Brijuni, Vanga – rezidencija, ribarski salon, prateći objekti – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
6.Otočje Brijuni, Vila Galija – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
7.Otok Hvar, Vila Kovač – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
Rezidencijalni kompleks Brijuni prostire se na tri brijunska otoka i obuhvaća dio na otoku Veli Brijun koji je izdvojen iz Nacionalnog parka Brijuni, otok Vangu / Krasnicu i otok Galiju. Rezidencijalni kompleks nije otvoren javnosti te se posjete odvijaju uz posebnu najavu i odobrenje nadležnih tijela.
Sastoji se od cca 8246 m2 rezidencijalnog prostora, 10 manjih pratećih gospodarskih objekata, cca 100.000 m2 parkovne površine, šume i nasada, te voćnjaka i vinograda, livada i mediteranske vegetacije na otoku Vangi / Krasnica (otok je površine cca 18 ha) i otoku Galiji.
Zgrade rezidencijalnog kompleksa, zaštićena su kulturna baština u sklopu cijelog kompleksa i iako, trenutno, nisu pojedinačno uvedene u registar, sve aktivnosti na njima prati i odobrava područna konzervatorska služba Ministarstva kulture, a zahvati se odvijaju uglavnom i u uskoj suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom.
Poseban status zaštite, međutim ima priroda i aktivnosti u tom segmentu moraju se usuglašavati s Planom razvoja Nacionalnog parka i temeljem njihovih Smjernica za razvoj potrebno je izraditi krajobrazna rješenja i za rezidencijalni dio.
Vila Kovač na Hvaru – manja je vila podesna za ljetni boravak jednog gosta, površine 364 m2 i smještena je u parkovnu površinu mediteranskog raslinja, veličine cca 2.000 m2. Poseban je problem ove rezidencije, apsolutno neprikladan prilaz.
Posebnost rada i planiranja na području Rezidencijalnog kompleksa Brijuni, ali i rezidencije na Hvaru, jest činjenica da su sve aktivnosti ograničene vremenom u kojem se one mogu potencijalno koristiti, ali i vremenskim prilikama izvan tog razdoblja, jer dolazak na otočje i rad na njemu izvan sezone nije uvijek moguć.
Rezidencije – status; informacija o tehničkom stanju i planirani tijek potrebnih
zahvata i aktivnosti
Rezidencije – uvodna napomena
Neophodno je reći da, kada su u pitanju rezidencije, govorimo o cca 60 godina starim objektima (Brijuni), koji barem posljednjih 30-ak godina nisu ni približno zadovoljavajuće održavani, čija infrastruktura nije odgovarajuća. Dotrajala je i u nekim segmentima ne odgovara ni današnjim sigurnosnim standardima. Koriste se povremeno, ali tada u visoke državničke svrhe (dakle infrastrukturno bi trebali biti u odličnom stanju), no da bi se zasta mogle koristi učestalo i bolje komercijalizirati potrebno je uložiti znatna sredstva i određeni vremenski period da se dovedu u stanje koje odgovara današnjem standardima tehničke i osobne sigurnosti.
Brijuni
Obnova započeta 2005. godine, koja je predviđala višegodišnje radove, nije nastavljena te su tijekom 2006. g. samo završeni započeti radovi, koji su se odnosili na hitno otklanjanje najvećih nedostataka.
U sklopu programa obnove izrađeni su arhitektonski snimci postojećeg stanja, ali ne i detaljan snimak stanja instalacija i geodetske snimke okoliša/parka rezidencija, koje su nužne za izradu sanacijskih radova infrastrukture i potrebna krajobrazna rješenja čija se izrada očekuje tijekom 2016. Također nedostaju konzervatorsko-restauratorski istražni radovi i detaljne konzervatorske smjernice koje prethode daljnjem tijeku obnove - planirani su za period 2015./2016.god.
U periodu 2005./2006.god. također je, u suradnji s Ministarstvom kulture, započet popis i valorizacija umjetnina i drugog inventara i bibliotekarske građe, što se nastavlja i dovršiti će se tijekom 2016. Zbog planiranog završetka tih aktivnosti, u tijeku su dogovori i obilasci kompleksa s konzervatorskom/restauratorskom službom pri čemu uspostavljena suradnja s konzervatorsko-restauratorskom službom ostaje trajna obveza pri planiranju bilo kojih zahvata u vilama ili njihovu okolišu.
Posebno bi istaknuli vrlo urgentnu situaciju elektroinstalacija (stanje trafostanica, vanjska, nadzemna mreža, podmorski elektrovodovi i sl.) ne samo unutar kompleksa već, generalno, na otočju o čemu su vođeni razgovori i s Nacionalnim parkom. Navedeno nije samo problem opskrbe već i sigurnosni problem koji ima reperkusije i na protupožarno opterećenja otoka.
Započete aktivnosti na planiranju alternativnog, obnovljivog izvora eterične energije za otok Vangu nastavit će se u 2016. god.
U rezidencijama koje ostaju u funkciji, radovi se, uglavnom kontinuirano, odvijaju na dvije razine:
1.na razini tekućeg održavanja, što obuhvaća niz (često i nepredvidivih) mjera i aktivnosti tijekom godine, a u svrhu otklanjanja „ad hoc“ nedostataka koji po svojoj prirodi nisu uvijek 'mali zahvati' ali su nužni da bi vile mogle ostati u funkciji;
2.na razini investicijskog ulaganja, sukladno stručno planiranom i vođenom, višegodišnjem, programu obnove rezidencijalnog kompleksa u kojem će se određivati prioriteti u investiranju i to u suradnji sa svim službama uključenima u brigu o zaštićenom dobru. Aktivnosti na izradi višegodišnjeg programa tekućeg i investicijskog održavanja uz suradnju restauratorske službe započele su u 2015. i trajati će i u prvom dijelu 2016.god.
Do donošenja cjelovitog programa obnove, prioritetno se saniraju problemi koji nanose trajnu štetu objektima.
Stanje okoliša je također alarmantno jer okoliš nije sustavno krajobrazno uređivan od šezdesetih godina prošlog stoljeća – aktivnosti se uglavnom svode na održavanje i otklanjanje šteta prouzrokovanih vremenskim neprilikama te sezonsku obnovu cvjetnih nasada. No, potrebno je istaknuti da JUNP Brijuni, čiji je dio i rezidencijalni kompleks, upravo izrađuje cjelovito rješenje/smjernice u okviru Plana upravljanja nacionalnim parkom, i u trenutku kad dokument postane službena obveza imat ćemo i smjernice za krajobrazno rješenje parkova u okruženju vila (među ostalim i za tu je aktivnost potreban geodetski snimak terena).
Aktivnosti na agrarnim površinama vinograda i voćnjaka, kao i u gospodarskim objektima, na Vangi, po potrebi se odvijaju uz suradnju s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča.
Kalendar aktivnosti za 2016
Aktivnost
Rok/
Datum
Tijek izvršenja
Prikupljanje svih relevantnih podataka u svrhu stvaranja baze podataka za potrebe planiranja aktivnosti i analitiku troškova u svrhu korekcije visine naknada za korištenje rezidencija
Kontinuirano 2016.
sređivanje i dorada baza podatak nužnih za izvršenje aktivnosti
Rad na višegodišnjem programu obnove, tekućeg i investicijskog održavanja / ishođenje konzervatorskih smjernica za planirano
Prva polovina
2016
izrada koncepta programa
prikupljanje i analiza postojeće dokumentacije te izrada nedostajuće
plan i određenje prioriteta u postupanju
Izrada i dorada postojeće ili izrada nove projektne dokumentacije za planirane aktivnosti
2016.
izrada projektantskih rješenja za pojedine probleme koji se moraju prioritetno otkloniti
ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
sređivanje i nabava podataka/dokumentacije potrebne za izradu višegodišnjeg programa tekućeg i investicijskog održavanja
Završetak aktivnosti na izradi geodetskih snimki / elaborata rezidencija
Prva polovina
2016.
usklađenje s katastrom
Aktivnosti tekućeg, redovnog
održavanja zgrada i okoliša
Kontinuirano
2016.
kontinuirane aktivnosti
Investicije vezane na prioritetno otklanjanje tehničkih nedostataka zgrada koji bi mogli nanijeti trajnu štetu
Kontinuirano
2016.
Izrada programa praćenja konstruktivnih promjena
Izrada projektantskih rješenja
Konzervatorski istražni radovi i izrada smjernica
Ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola
izvođenje
Poboljšanje sigurnosnih uvjeta rezidencija / završetak projekta i izvedba
Prva polovina 2016.
izrada projekata/završne aktivnosti
dobivanje suglasnosti
izvođenje
povezivanje u postojeći sustav nadzora
Poboljšanje statusa protupožarne zaštite.
Kontinuirano
2016.
trajna aktivnost; održavanje staza i opreme, obuka djelatnika, suradnja s JUNPBrijuni
Izrada krajobraznih rješenja za pojedine dijelove rezidencijalnog kompleksa
2016.
Smjernicama iz Plana upravljanja JUNPBrijuni
Rad u okolišu, vinogradu i voćnjaku; aktivnosti sukladno krajobraznim rješenjima i Smjernicama iz Plana upravljanja JUNPBrijuni
Kontinuirano 2016.
kontinuirane aktivnosti
U suradnji s općinskim državnim odvjetništvima, tijelima državne uprave i gradskim/općinskim tijelima koja su nadležna za imovinskopravne poslove, raditi na sređivanju dokumentacije -
2016./2017.
Neupitno je vlasništvo (RH) i status rezidencija (izgrađene prije 15. veljače 1968. – legalne su zgrade), ali je potrebna provjera da li su ishođeni svi dokumenti i provedeni svi postupci ispravnog upisa u katastar i vlasničke knjige
Ostvarivanje trajne sinergije i zajedničkog nastupanja s JUNPBrijuni, (Ministarstvom kulture, Ministarstvom zaštite okoliša i prirode), s ciljem bržeg i djelotvornijeg detektiranja i uklanjanja problema koji su u zajedničkom djelokrugu odgovornosti te razvijanjem mjera za stjecanje potpora iz sredstava EU fondova
Kontinuirano 2016.
kontinuirane aktivnosti
Pripremne aktivnosti za plan certificiranja i energetske obnove
Prva polovina 2016.
Geodetski snimci
Tehnička dokumentacija
Definiranje modela suradnje s ostalim Tijelima koja mogu doprinijeti dinamici odrađivanja posla
OSTALE AKTIVNOSTI
U skladu s politikom energetske učinkovitosti i održivosti, u tijeku su dogovori o provođenju mjera energetskog certificiranja i obnove objekata u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te 'Institutom Hrvoje Požar' iz Zagreba.
Plan certificiranja i energetske obnove bit će izrađen za duže razdoblje, a započete aktivnosti u 2015. godini. obuhvatit će i cijelu 2016., a svakako će biti usuglašene s programom rada Fonda za zaštitu okoliša.
B.Diplomatsko-konzularna predstavništva kojima trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. trenutačno upravlja prema Prilogu 1 Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji:
Diplomatsko-konzularna predstavništva su nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje se koriste za potrebe stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava, a kojima upravlja i koje održava trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o.
Na temelju članka 48., a u svezi s člankom 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, 18. listopada 2013. godine donio je odluku kojom se stranim diplomatskim, trgovinskim i kulturnim predstavništvima produžuju ugovori o zakupu – najmu poslovnih i stambenih prostora u Zagrebu.
Tako su ugovori sklopljeni s:
1.Talijanskim kulturnim centrom u Zagrebu – poslovni prostor Preobraženska 4,
2.Austrijskim kulturnim institutom – poslovni prostor Gundulićeva 3/1,
3.Francuskim institutom u Zagrebu – poslovni prostor Preradovićeva 5,
4.Veleposlanstvom Ukrajine u Zagrebu – vila u Voćarskoj 52,
5.Veleposlanstvom Republike Italije – vila na Gornjem Prekrižju 71
6.Veleposlanstvom Republike Austrije – vila na Srebrnjaku 136.
Napomena:
7.Slavujevac 7 – nekretnina je prazna jer je u tijeku sudski postupak utvrđivanja suvlasništva između Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
8.Pantovčak 258 – nekretnina je prazna jer je u tijeku proces prilagode objekta za potrebe veleposlanstva Ruske Federacije.
Troškovi tekućeg i investicijskog održavanja pokrivaju se temeljem sklopljenih Ugovora o najmu ili zakupu te iz proračuna Društva, a cijene najma ili zakupa mijenjat će se sukladno stanju na tržištu i u dogovoru s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.
Kalendar aktivnosti za 2016
Aktivnost
Rok/
Datum
Tijek izvršenja
Prikupljanje svih relevantnih podataka u svrhu stvaranja baze podataka za potrebe planiranja aktivnosti i analitiku troškova u svrhu korekcije visine naknada za korištenje DKP-a
Kontinuirano 2016.
sređivanje i dorada baza podataka nužnih za izvršenje aktivnosti
Rad na finalizaciji plana tekućeg i investicijskog održavanja / ishođenje konzervatorskih smjernica za planirano
Prvi kvartal
2016.
izrada plana
prikupljanje i analiza postojeće dokumentacije te izrada nedostajuće
planiranje prioriteta u postupanju
Izrada i dorada postojeće ili izrada nove projektne dokumentacije za planirane aktivnosti
Prvi kvartal
2016
izrada projektantskih rješenja za pojedine probleme koji se moraju prioritetno otkloniti
Zakonski propisi kojima je uređena provedba projekata javno-privatnog partnerstva:
1.Zakon o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine, broj 78/12, 152/14)
2.Uredba Vlade Republike Hrvatske o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva (Narodne novine, broj 88/2012), Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva (Narodne novine, broj 15/15)
3.Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012)
4.Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/2011, 83/13, 143/13, 13/14), vezan za postupke dodjele ugovora o koncesijama i ugovora o javnoj nabavi
5.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)
6.Zakon o proračunu (Narodne novine, broj 87/08, 136/12, 15/15).
Zakonom o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine, broj 78/12, 152/14) utvrđen je postupak predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, provedba tih projekata, sadržaj ugovora o javno-privatnom partnerstvu te druga bitna pitanja.
Javno-privatno-partnerstvo jest dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnerstva, čiji je predmet izgradnja ili rekonstrukcija te održavanje javne građevine, u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera.
Obvezu i rizike uz financiranje i proces gradnje preuzima privatni partner. Statusno javno-privatno partnerstvo jest model temeljen na ugovornom odnosu između javnog i privatnog partnera
Javno tijelo može dopustiti i obavljanje komercijalne djelatnosti s ciljem naplate prihoda, ako je tako ugovoreno. U svrhu provedbe projekata javno-privatnog partnerstva, javni partner prenosi na privatnog pravo građenja ili mu daje koncesiju.
Ugovor o javno-privatnom partnerstvu zaključuje se u pisanom obliku na određeno razdoblje koje ne može biti kraće od pet ni duže od četrdeset godina, osim ako posebnim zakonom nije propisano duže razdoblje.
Javno-privatno partnerstvo oblik je suradnje dvaju sektora, u okviru koje se udruživanjem resursa i podjelom rizika postiže dodana vrijednost. Kod projekata javno- privatnog partnerstva vodit će se računa o ciljevima koji se žele postići uključivanjem privatnog sektora u isporuku javnih usluga, kao što su smanjenje ukupnih životnih troškova javnog projekta, povećanje efikasnosti trošenja javnog novca, ubrzanje raspoloživost ponude javne infrastrukture i slično.
U financiranju projekta dijelom sudjeluje privatni poduzetnik, a ostatak vrijednosti nadoknađuje javno tijelo iz svojeg proračuna. Relativno dugo trajanje odnosa (maksimum je do četrdeset godina) omogućuje povrat uloženih sredstava privatnom poduzetniku.
Potrebno je naglasiti da postoje određene prednosti javno-privatnog partnerstva koje se mogu iskoristiti, ali s druge strane ne treba ga smatrati instant-rješenjem za razvoj infrastrukture i pružanje usluga.
Izgradnja pojedinog javnog objekta primjenom javno-privatnog partnerstva smatrat će se samo jednom od mogućnosti koja se može primijeniti samo kad to dopušta situacija, obilježja projekta i gdje se mogu dokazati jasne prednosti i koristi. Primjena dolazi u obzir samo ako se pokaže boljim rješenjem od, na primjer, tradicionalnih modela javne nabave, a sukladno definiranoj proceduri i metodologiji u sklopu važeće zakonske regulative u Republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske na 21. sjednici održanoj 19. 4. 2012. donijela je Okvirni program izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih građevina prema ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva, ukupne kapitalne vrijednosti preko 14 milijardi kuna.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/13-07/244, urbroj: 50301-05/20-13-2, od 3. listopada 2013. (Narodne novine, broj 124/2013), Vlada Republike Hrvatske zadužila je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija za završetak postupka javnog nadmetanja za izbor privatnog partnera i nastavak provedbe projekta javno-privatnog partnerstva „Trg pravde“ u Zagrebu.
Istim su Zaključkom Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva i DUUDI zaduženi da sudjeluju u povjerenstvu za praćenje i nadzor provedbe postupka javnog nadmetanja i sklapanja ugovora te izboru privatnog partnera putem Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
Cilj projekta „Trg pravde“ jest koncentracija zagrebačkih sudova na jednome mjestu, te se njime predviđa gradnja oko 82.000 m² poslovnog prostora, garaže od oko 49.000 m² te popratnih sadržaja (restorana, kafića, kongresna dvorana i slično) od oko 6.103 m².
U kolovozu 2013. Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija objavio je poziv za odabir privatnog partnera za projektiranje, financiranje, rekonstrukciju, izgradnju, opremanje, održavanje i upravljanje Trgom pravde u Zagrebu po ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva u projektu izgradnje Trga pravde u vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. te je prvi krug nadmetanja završio 12. 11. 2013. godine.
Sukladno prethodno citiranom Zaključku Vlade Republike Hrvatske, uloga DUUDI-ja, kao člana Povjerenstva za praćenje i nadzor provedbe postupka javnog nadmetanja i sklapanje ugovora, jest sudjelovanje u izboru privatnog partnera, a ujedno je DUUDI i javni partner u ovom projektu.
Do sada, tijekom 2014. i 2015. godine DUUDI je izvršio detaljnu pravnu i ekonomsku analizu dokumentacije vezane za predmetni projekt javno-privatnog partnerstva, a koju mu je dostavilo Ministarstvo pravosuđa i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije.
U provođenju navedene analize uočeno je da postoji niz otvorenih prethodnih pitanja, o kojima ovisi provedba ovog projekta, slijedom čega su od nadležnih tijela državne uprave, uključenih u ovaj projekt, zatražena detaljna očitovanja o tim pitanjima, i to posebno o:
-sredstvima osiguranim za provedbu tog Projekta,
-određivanju građevne čestice, kao i o vlasničkopravnom statusu predmetnog zemljišta,
-izradi novog nacrta ugovora,
-svim potrebnim sadržajima ovog Projekta, i drugo.
U daljnjem tijeku pripreme ovog Projekta, a nakon što se zaprime sva tražena očitovanja te se utvrde sve relevantne činjenice, nadležno Povjerenstvo bit će dužno o njima informirati Vladu Republike Hrvatske, kako bi se na temelju svih utvrđenih činjenica mogla donijeti pravovaljana Odluka o daljnjem postupanju u provedbi ovog Projekta
14. Godišnji plan vođenja Registra državne imovine
Funkcionalna uspostava sveobuhvatnog kvantitativnog i kvalitativnog popisa imovine, odnosno podatkovne baze o imovini, ishodišno je pitanje učinkovitog upravljanja imovinom koje implicira skup procesa ostvarivih u srednjem ili dugom roku. Imajući u vidu da je uspostava registra imovine, njegov ustroj i podatkovna nadogradnja kontinuiran dugogodišnji proces, Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13) definirani su sljedeći dugoročni (srednjoročni) ciljevi vođenja registra državne imovine:
1.uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske,
2.nadzor nad stanjem imovine u vlasništvu Republike Hrvatske,
3.kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju imovinom,
4.praćenje koristi i učinaka upravljanja imovinom.
Prethodno navedeni ciljevi pretpostavljeni Strategijom, kao i aktivnosti koje se navode u nastavku ovise jedni o drugima, većina njih odvija se paralelno i potrebno ih je sagledavati kao reformsku cjelinu, pa se tako i obrazlažu u nastavku. Također, jedan od prioritetnih ciljeva koji se navode u Strategiji je i formirati Središnji registar imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, ostvariti internetsku dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu lokalne samouprave, donijeti propise za procjenu, procijeniti tu imovinu te je iskazati u državnom knjigovodstvu i u knjigovodstvima lokalne samouprave, a sve u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.
Dokumentacija o državnoj imovini disperzirana je u različitim evidencijama državnih institucija. Istodobno, neki oblici državne imovine u svojoj ukupnosti, zbog svojih su posebnosti, potpuno izostavljeni iz računovodstvenih i inih evidencija ili su podaci o njima nepotpuni. Kada je riječ o registrima imovine, trenutačno se državna imovina evidentira na više mjesta.Postoji nekoliko registara koji obuhvaćaju određene oblike državne imovine, i to: Središnji registar državne imovine, Registar koncesija, Registar poljoprivrednog zemljišta, Registar kulturne baštine. Stoga i o uporabi imovine odlučuje više subjekata opće države i šire javnog sektora, uslijed čega izostaje cjelovitost evidentiranja imovine u jedinstvenoj bazi ali i odgovornost za učinkovitost uporabe pojedinih oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Ključna je smjernica vođenja registra stvaranje pretpostavki za razvidan i učinkovit sustav odlučivanja u vezi s raspolaganjem državnom imovinom kroz prihvatljive modele upravljanja, definiranje poslovnih procesa, oblikovanje sustava izvještavanja i nadzora, pri čemu se uvažava različitost pojavnih oblika imovine, titulara vlasništva i procjene vrijednosti. Implementacijom jedinstvenog transparentnog sustava upravljanja državnom imovinom želi se postići redovito dopunjavanje registra državne imovine i efikasnije upravljanje državnom imovinom, s ciljem znatnijeg utjecaja na gospodarski razvoj i rast države, a time i na standard hrvatskih građana.
Zakonski propisi kojima je uređeno vođenje Registra državne imovine su kako slijedi:
1.Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2.Uredba o Registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011)
3.Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (Narodne novine, broj 92/2014)
Članak 60. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske propisuje kako je Registar državne imovine središnji Registar državne imovine, a uspostavlja ga i vodi DUUDI. Sukladno članku 73. Zakona ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj 145/2010 i broj 70/2012). Provedbeni propisi uključuju i Uredbu o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011, dalje u tekstu: Uredba) sve do stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 71. stavka 1. Zakona.U Uredbi, članak 25. stavak 1., stoji da su tijela državne uprave, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugi korisnici državnog proračuna, dužni do 31. siječnja svake godine DUUDI-ju dostaviti podatke, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste, o nekretninama u svome vlasništvu, kao i o svim drugim nekretninama koje koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju.
Popisivanje imovine Republike Hrvatske započelo je još 1993. godine, ali tek je u prosincu 2010. godine, proglašenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj 145/2010 i 70/2012), uređena uspostava i vođenje Registra državne imovine, a tematika je detaljnije razrađena Uredbom o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011). Jedinstveni središnji Registar državne imovine je prvi puta javno objavljen 15. siječnja 2014 i od tada se redovito mjesečno objavljuju dopune podataka Registra. Postojeći Registar državne imovine smješten je na serverima DUUDI –ja. Isto je planirano i za njegovu nadogradnju, odnosno prvu fazu ISUDIO (Informacijski sustav za upravljanje državnom imovinom), o čemu se piše u nastavku.
Za potpunu funkcionalnu uspostavu objavljenog Središnjeg registra kao registra koji će postupno objedinjavati sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, bilo je nužno u što skorijem roku pristupiti strukturiranju jedinstvene metodologije obuhvata, evidentiranja, procjenjivanja i priznavanja imovine od strane svih obveznika dostave podataka u Registar. Na tom tragu su i odredbe Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu kao ID Zakona), koji je usvojen na sjednici Vlade RH od 23.rujna, 2016.godine, te odredbe nacrta prijedloga nove uredbe o registru, radnog naziva Uredba o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra državne imovine (dalje u tekstu nova Uredba), koja je u izradi te će biti upućena Vladi RH po donošenju ID Zakona.
Spomenutim dokumentima se, između ostalog, proširuje slog podataka koji će se dostavljati u Registar, odnosno proširuje se obuhvat informacija o imovini, a u skladu sa smjernicama iz Upute o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo financija Republike Hrvatske, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) i Naputka o vrsti, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine (Ministarstvo financija Republike Hrvatske, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7).
Važna je smjernica Strategije da svi podaci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, a kako bi pružali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom tog, krajem lipnja 2015.godine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom objavio je javni natječaj za prvu fazu ISUDIO sustava koji će značiti podatkovnu i programsku nadogradnju postojećeg sustava, i to za imovinu obuhvaćenu skupinama 01- Neproizvedena dugotrajna imovina i 02 – Proizvedena dugotrajna imovina Računskog plana proračuna. Upravo je spomenuta podatkovna i programska nadogradnja Središnjeg registra jedna od aktivnosti u cilju redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine, a što je ujedno i jedna od prioritetnih mjera u sklopu ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a.
Najvažnija promjena koja se očekuje nakon puštanja u rad novog ISUDIO sustava je da će, nakon inicijalnog prijenosa podataka iz postojećeg Registra imovine, obveznici dostave podataka sami, elektronskim putem unositi prošireni skup fizičkih, pravnih, ekonomskih i financijskih značajki pojavnih oblika imovine, odnosno ažurirati Registar. Dosadašnja je praksa da se podaci dostavljaju Odjelu registra i objave (DUUDI), i da ih službenici Odjela unose u sustav.
Zaključno, realizacijom projekta Informacijskog sustava za upravljanje državne imovine (ISUDIO) planira se osigurati veća vjerodostojnost i validnost, ali i sistemska kontrola podataka. Prvom fazom ISUDIO projekta Registar državne imovine se, među ostalim, planira spojiti sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra, preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji je u zajedničkoj nadležnosti Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave.
Nastavno na prethodno navedene ciljeve i prioritete iz Strategije, planirane prioritetne aktivnosti u vođenju Središnjeg registra tijekom 2016. godine su, kako slijedi:
1.Evidencija novih obveznika dostave podataka u Središnji registar i njihova upoznavanje sa metodologijom i sustavom dostave podataka. Novi obveznici su oni obveznici dostave podataka koji se identificiraju sukladno novom zakonskom okviru, kao i oni koji su bili obveznici dostave podataka u registar i prije, ali podatke o imovini čiji su titulari i/ili kojom upravljaju i/ili je koriste nisu dostavili do kraja 2015. godine,
2.Omogućiti da, sukladno zakonskim odredbama, svaki obveznik registra odredi osobu ovlaštenu za pristup i rad na informacijskom sustavu Središnjeg registra,
3.Realizacija prve faze projekta ISUDIO (Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom), dijelom i u suradnji sa ostalim tijelima državne uprave (Ministarstvo financija, Državna geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa). Usporedba podataka registra imovine u vlasništvu Republike Hrvatske sa stvarnim stanjem u ZIS-u ( Zajedničkim informacijskim sustavom Zemljišnih knjiga i katastra) i dopuna analitičkih kartica sa stvarnim podacima,
4.Rad na tehničkoj i projektnoj dokumentaciji za drugu fazu projekta, a sve u skladu sa zakonskim propisima i strateškim/planskim dokumentima. Naime, uspostavom prve faze ISUDIO sustava i javnom objavom, registar državne imovine ne možemo smatrati kao gotov ili dovršen. Imovina je promjenjiva kategorija, stoga Republika Hrvatska konstantno stječe nove oblike imovine, a drugima raspolaže darovanjem, prodajom i slično, pa je riječ o promjenama na dnevnoj razini. Primjerice, slijedećom fazom podatkovne i programske nadogradnje Središnjeg registra planiraju se obuhvatiti i druge skupine Računskog plana proračuna (npr. potraživanja, financijska imovina), a potom i povezivanje s drugim javnim registrima imovine, a sve u ovisnosti i u skladu s planiranim sredstvima u Proračunu.
5.Iskoristiti sustav ISUDIO za objavu odluka o upravljanju i raspolaganju imovinom, na razini središnje ali i lokalne države. Riječ je o portalu koji bi bio vidljiv bez korisničkog imena i lozinke, a gdje bi registrirani korisnici, odnosno obveznici dostave podataka "uploadali" svoje odluke i popratni tekst uz njih.
U nastavku se opisno navode ostale planirane aktivnosti u vođenju Središnjeg registra tijekom 2016. godine, a istima su, u okviru tablice 1., pridodani i rokovi izvršenja:
Postojeći Registar državne imovine, objavljen i javno dostupan, nastaviti popunjavati sukladno odredbama Uredbe o Registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011), a do uvođenja u rad novog projekta ISUDIO i primjene odredbi zakonskih dokumenata u proceduri/izradi, za koje se očekuje da će stupiti na snagu u narednim mjesecima.
Nastaviti utvrđivanje i identificiranje koji od, u Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) navedenih 36 pojavnih oblika državne imovine, jesu u nadležnosti pojedinog zakonskog ovlaštenika te od njih prikupiti podatke.
Rad na izradi Pravilnika o vrsti, sadržaju i načinu prikupljanja podataka u Središnjem registru, kojim će se propisati podaci, a nastavno na novu Uredbu o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra državne imovine, sve po izrađenom proširenom obrascu za dostavu ili unos podataka obveznika registra u Registar imovine Republike Hrvatske.
U suradnji sa Ministarstvom financija definirati set standardiziranih podataka i za ostale pojavne oblike imovine, koji se namjeravaju obuhvatiti drugom fazom podatkovne nadogradnje Središnjeg registra (skupine 14. I 15. Računskog plana proračuna).
Prikupljene podatke o imovini klasificirati u Registru sukladno propisima za proračunsko računovodstvo, odnosno prema rasporedu računa iz Računskog plana za proračunsko računovodstvo, a nastavno na prethodno u tekstu naveden Naputak Ministarstva financija.
Uspostaviti elektroničku vezu sustava ISUDIO s obveznicima dostave podataka u Registar državne imovine, uz prethodnu identifikaciju obveznika Registra s kojima je moguće uspostaviti elektorničku vezu i s njima ugovorenu uspostavu iste.
Nastaviti aktivnosti povezivanja sustava ISUDIO s temeljnim registrima, primjerice s ZIS (Zajedničkim informacijskim sustavom), ali i ostalim registrima, odnosno Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka (NIPP) i GEOPORTAL-om, registrom Agencije za poljoprivredno zemljište, a s kojima nije uspostavljena veza tijekom realizacije prve faze ISUDIO u 2015.g. Ključno je da sustav bude procesno i podatkovno povezan s ostalim vanjskim sustavima, kao što su katastar (posjednici, katastarska čestica), zemljišne knjige (vlasnici, zemljišnoknjižna čestica), prostorne jedinice (županija, grad, općina, ulica, kućni broj) i registrima kao što je OIB, te da se podaci mogu razmjenjivati.
Izvještavanje Predstojnika DUUDI-a o obveznicima koji ne dostavljaju podatke u Registar i slanje dopisa čelnicima tih obveznika.
Kontinuirano prikupljanje relevantnih i zakonom pretpostavljenih podataka iz različitih izvora (CERP, strateška trgovačka društva, resorna ministarstva itd.) u svrhu popunjavanja i ažuriranja Registra državne imovine podacima vezanim za dionice i udjele u trgovačkim društvima, iz skupina 14 i 15 računskog plana za proračunsko računovodstvo, te analiza podataka u suradnji s institucijama pošiljateljima radi ujednačavanja i klasificiranja..
Implementacija sustava ISUDIO u fazama gotovosti. Odjel registra i objave sudjelovati će u nadzoru faza gotovosti, testiranju sustava, koordinaciji vanjskih suradnika koji će biti angažirani na projektu ISUDIO i po gotovosti preuzimati pojedine faze projekta.)
U suradnji s Ministarstvom financija ukazivati na primjenu Upute o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, te posebno inzistirati na procjeni vrijednosti imovine, kako bi se imovina mogla, osim u Registru državne imovine, iskazati i u bilanci države, a sve u skladu s Naputkom i Uputom Ministarstva financija i smjernicama Državne revizije.
Identificirati pojavne oblike imovine ili skupine iz računskog plana proračuna koje su najvažnije za fazu 3 ISUDIO, po donošenju odluke da se u fazi 2 obuhvate pojavni oblici imovine skupina 14 i 15 Računskog plana proračuna.
Nabavka dodatne HW opreme i potrebne mrežne opreme, prema planu proširenja, odnosno dogradnje sustava, sukladno povećanju broja obveznika dostave podataka, obuhvaćene količine podataka i obuhvata podataka novim skupinama 14 i 15 računskog plana za proračunsko računovodstvo. Zbog povećanja broja obveznika registra i količine podataka, potrebno je osigurati novu razvojnu okolinu sustava, kao i nabaviti profesionalni sustav za uzimanje sigurnosnih kopija podataka iz baza podataka i svih okolina sustava (razvojna i produkcijska) u cjelini.
Razmotriti mogućnost da se daljnje faze projekta ISUDIO sufinanciraju iz fondova EU-a.
Nastavak prilagodbe mrežne stranice DUUDI-ja, elektroničke objave odluka o raspolaganju državnom imovinom.
Organiziranje sastanaka u Ministarstvu uprave i pojedinim jedinicama LP(R)S o načinima objavljivanja odluka o raspolaganju imovinom RH na Internetskim stranicama ISUDIO
Tablica 1. Kalendar planiranih aktivnosti u 2016.godini
Planirane poslovne aktivnosti u vođenju Registra državne imovine
Rok izvršenja
testiranje implementiranog rješenja ISUDIO i puštanje istog u rad
siječanj- ožujak 2016.
održavanje radionica za obveznike dostave podataka u Registar imovine Republike Hrvatske
siječanj – ožujak 2016.
uvođenje sustava ISUDIO po fazama gotovosti
siječanj – prosinac 2016.
analiza pristiglih podataka prema novom obrascu za prikupljanje podataka u Registar
siječanj, veljača 2016.
sastanci s nadležnim institucija u svezi mogućih problema uočenih prilikom analize prikupljenih podataka u sustavu ISUDIO (klasificiranje podataka, situacije koje nisu dostatno obuhvaćene Naputkom i Uputom Ministarstva financija)
siječanj – ožujak 2016.
sastanci s nadležnim institucijama za naknadni obuhvat dodatnih oblika imovine po novoj Uredbi (Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo pravosuđa, i dr.)
veljača, ožujak 2016.
sastanak u Ministarstvu uprave, Uprava za e-Hrvatsku, i u Zavodu za informacijsku sigurnost vezano uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, Zakon o tajnosti podataka i Zakon o informacijskoj sigurnosti
veljača 2016.
slanje konačnih obrazaca za jednoobrazno prikupljanje podataka, obveznicima dostave podataka
ožujak 2016.
sastanci s institucijama koje su nositelji državne informacijske infrastrukture
veljača, ožujak 2016.
izrada modela podatkovne i programske nadogradnje za drugu fazu dogradnje baze Registra državne imovine
ožujak, travanj 2016.
izrada dokumentacije potrebne za javni natječaj za drugu fazu ISUDIO
travanj, svibanj 2016.
pokretanje javnog natječaja za drugu fazu sustava ISUDIO
Svibanj, lipanj 2016.
sastanci s nadležnim institucijama (Ministarstvo uprave, Hrvatska zajednica županija i pojedine LP(R)S) radi dogovora ostvarivanje internetske dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica LP(R)S
2016
Napomena: Aktivnosti navedene u tablici su u direktnoj ovisnosti o dovršetku trajanja javnog natječaja, njegovoj realizaciji te potom i aktivnostima ugovaranja projekta prve faze u ovoj godini, ali i o dinamici donošenja plana Proračuna za 2016.godinu, i višemjesečno prijelazno razdoblje financiranja, kao i o usvajanju ID Zakona i nove Uredbe o ustrojstvu registra državne imovine.
Tablica 2. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera za godišnji plan vođenja Registra državne imovine u 2016. godini
Izmjena ili unaprjeđivanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno upravljanje državnom imovinom*
-Upućen nacrt prijedloga Uredbe o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra državne imovine na mišljenja drugih tijela/institucija te Vladi RH na donošenje Uredbe.
-Rad na dovršenju izrade Pravilnika o vrsti, sadržaju i načinu prikupljanja podataka u Središnjem registru, kojim će se propisati podaci
-Riječ je o dokumentu izrađenom u 2015.godini, a koji počiva dijelom i na ID Zakona. Donošenje Uredbe je dakle u ovisnosti o donošenju Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na svojoj 256. sjednici održanoj dana 24. rujna 2015. godine.
-Riječ je o dovršetku aktivnosti započetih u 2015.godini. Pravilnik će se izraditi nastavno na novu Uredbu način prikupljanja i sadržaj podataka i informacija o imovini u vlasništvu Republike Hrvatske, sve nastavno na izrađen prošireni obrasca za dostavu ili unos podataka obveznika registra u Registar imovine Republike Hrvatske.
Uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske*
Utvrditi i identificirati 36 pojavnih oblika državne imovine kojima upravljaju druga tijela središnje uprave
Propisati sadržaj, način vođenja, način i oblik dostavljanja podataka o imovini u vlasništvu Republike Hrvatske – prethodno u tekstu spomenuta nova Uredba i Pravilnik
Održati će se potrebni radni sastanci sa nizom tijela središnje uprave, ovisno o nadležnosti istih za pojedini set podataka temeljnih registara a za potrebe buduće podatkovne i programske nadogradnje registra.
Izrada konačne verzije proširenog obrasca za unos podataka temeljem Naputka i Upute MINFIN za skupine 14 i 15 računskog plana;
Proširenje Pravilnika koji će obuhvatiti prvu fazu ISUDIO projekta
Predstavljanje novih obrazaca obveznicima dostave; službena objava obrazaca
Plan, uspostava i provedba višefaznog projekta podatkovne nadogradnje registra – ISUDIO*
Održavanje radionica za nove obveznike dostave podataka u Registar imovine Republike Hrvatske - prva faza ISUDIO;
Prikupljanje i analiza unesenih podataka u ISUDIO, poduzimanje potrebnih mjera;
Izrada tehničke i projektne dokumentacije za drugu fazu ISUDIO (Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom);
Pokretanje i javna objava međunarodnog natječaja za izradu druge faze ISUDIO;
Uspostavljanje elektroničke veze s obveznicima registra s kojima je to moguće;
Povezivanje s temeljnim i ostalim registrima, kao npr. s Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka (NIP) i GEOPORTAL-om;
održavanje radnih sastanaka s obveznicima dostave podataka u Registar (razmotriti tehničke i financijske mogućnosti povezivanja)
Na temelju objavljenog Središnjeg registra državne imovine, ostvariti internetsku dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Izrada obrasca potrebnih podataka uz svaku odluku i format odluke;
Obuka korisnika.
*Riječ je o međusobno povezanim strateškim ciljevima i aktivnostima. Ciljevi pretpostavljeni Strategijom u pogledu vođenja Registra državne imovine i njegove nadogradnje, kao i s time povezane aktivnosti koje se navode u tablici ovise jedni o drugima, većina njih odvija se paralelno i potrebno ih je sagledavati kao reformsku cjelinu. Također, kako se spominje i u napomeni uz tablicu 1., i navedene aktivnosti u tablici 2. su u direktnoj ovisnosti o dovršetku trajanja javnog natječaja, njegovom ishodu te potom i aktivnostima ugovaranja projekta prve faze u ovoj godini, ali i o dinamici donošenje plana Proračuna za 2016.godinu, i višemjesečno prijelazno razdoblje financiranja.
15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi vezani uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Potrebno je formirati lako dostupnu i besplatnu informatičku platformu nakojoj će se objavljivati svi propisi te sve transakcije s imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2.Organizirati učinkovitije i transparentno korištenje imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi.
Zakonski propisi kojima je uređeno postupanje vezano uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske:
1.Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013)
2.Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
3.Zakon o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013)
4.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 85/2015 )
5.Zakon o medijima (Narodne novine, broj 59/2004, 84/2011 i 81/2013)
6.Pravilnik o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 83/2014)
7.Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (Narodne novine, broj 83/2014)
8.Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (Narodne novine, broj 12 /2014).
Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama ( Narodne novine, broj 85/2015 ) , te sukladno obvezi iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvtskoj za razdoblje 2014. – 2016. godine usvojenom na sjednici Vlade 10. Srpnja 2014., DUUDI na svojoj službenoj internetskoj stranici kao i stranici „e-savjetovanja“ redovito, među ostalim, objavljuje:
1.zakone i ostale propise, opće akte i odluke koje donosi – po objavi u Narodnim novinama,
2.nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donosi u svrhu provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću – sukladno Planu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću,
3.godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća – na godišnjoj razini u kategorijama „Proračun Državnog ureda“, „Strateški dokumenti“ i ostalo,
4.zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njegove nadležnosti – nakon državnih sjednica u kategoriji „Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske“,
5.raspoložive registre i baze podataka te informacije o registrima i bazama podataka iz nadležnosti DUUDI-ja – redovito ažuriranje Registra državne imovine kojem se pristupa preko stranice DUUDI-ja,
6.izvješće o poslovanju trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske i već postojećoj tržišnoj praksi reguliranoj zakonima,
7.pozive za javne natječaje iz ingerencije Ureda, a za imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i ostalim pozitivnim propisima Republike Hrvatske,
8.javne pozive na sudjelovanje u programu privođenja svrsi nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske,
9.prikaz imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske.
Redovitom i kontinuiranom proaktivnom objavom na internetskim stranicama DUUDI-ja, kao i nastupima u medijima putem intervjua, izjava i gostovanja te ostalim javnim aktivnostima, zainteresiranima se omogućava uvid u rad DUUDI-ja, te se povećava transparentnost i učinkovitost cjelokupnog sustava upravljanja državnom imovinom.
Prema potrebi se s predstavnicima medija održava neformalan brifing, tijekom kojeg se prolazi kroz plan aktivnosti te daju najrelevantnije informacije i odgovara na pitanja.
U jačanju integriteta i društvene odgovornosti kao i transparentnosti, DUUDI na internetskim stranicama ima uz već sve pobrojeno i predstavljen ustroj iz kojeg je vidljiv opseg posla i zadaća svake organizacijske jedinice te su objavljeni i kontakti koji su građanima javno dostupni.
Ciljevi i misija DUUDI-ja jesu organizirano, racionalno, razvidno i javno upravljanje kao i nadzor nad državnom imovinom i s njome povezanim obvezama u ime i za račun građana Republike Hrvatske.
Javnosti je na raspolaganju i službenica za informiranje, koja u zakonskom roku informira o svim aktivnostima i podacima vezanima uz državnu imovinu na temelju upućenog zahtjeva za pristup informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ujedno se pristupa dostavljanju zakonom utvrđenih podataka u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske, prema Pravilniku o središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske.
Sudionici javnosti mogu se putem internetske stranice kontinuirano informirati o svim novostima, otvorenim natječajima te ostalim informacijama vezanim uz rad Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Strateško je opredjeljenje Republike Hrvatske omogućiti dostupnost svih javnih podataka, pa tako i onih vezanih uz imovinu u njezinu vlasništvu.
U sklopu glavnog internetskog alata Vlade Republike Hrvatske, Središnjeg državnog portala (gov.hr), a za točno i jednostavno informiranje građana o funkciji, nadležnosti i djelatnosti i djelovanju svih tijela državne uprave, pokrenut je portal „e-Savjetovanja, koji predstavlja zajednički internetski sustav za savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja novih zakona, drugih propisa i akata. Sukladno obvezi iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2016. godine, usvojenom na sjednici Vlade 10. srpnja. 2014., Državni ured za upravljanje državnom imovinom unaprijedio je standard komunikacije s javnošću, te se sva javna savjetovanja iz domene DUUDI-ja provode putem aplikacije e-Savjetovanja, a izvještaje o provedenom objavljuje osim putem aplikacije i na svojim internetskim stranicama, te će se nastaviti i tijekom 2016. godine.
Nastavno, Vlada Republike Hrvatske je lansirala Središnji državni portal ( gov.hr ), centralno internetsko mjesto za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave, koji je na jednom mjestu te je praktičan i prilagođen korisnicima pružajući sve informacije o javnim uslugama i aktivnostima tijela državne uprave. Tijekom 2015. godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom poduzeo je aktivnosti i priključio se projektu točnog i jednostavnog informiranja građana o fukcijama, nadležnosti i djelatnostima svih tijela državne uprave, standardizacijom internetskih stranica tijela uprave putem domene gov.hr., a tijekom 2016. nužno je standardizirati i kompletirati sadržaj na novoj navedenoj domeni, a vezan na Državni ured za upravljanje državnom imovinom.
Navedena domena „imovina.gov.hr“ segmentni je dio lako dostupne i besplatne informatičke „platforme“ putem koje se objavljuju propisi, transkacije i odluke vezane na raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kao i Registar državne imovine. Detaljnije o registru državne imovine opisano je u poglavlju 14. Godišnji plan vođenja Registra državne imovine.
Službenica za informiranje redovito se bavi i unapređenjem načina obrade dokumenata, njihovim razvrstavanjem, čuvanjem i već spomenutim objavljivanjem, kako bi što jednostavnije i kvalitetnije bili dostupni, a prema Pravilniku o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (Narodne novine, broj 83/2014.).
Tijekom 2016. godine, dostavit će se Povjereniku za informiranje, kao i ranijih godina, izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i Izvješće sukladno Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije, a nadležnome tijelu.
Tijela državne uprave, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinsko vlasništvo u dionicama i/ili udjelima te pravne osobe s javnim ovlastima imaju jednaku obvezu poštivanja načela javnosti, kao i obvezu proaktivnog informiranja sudionika javnosti.
Ta obveza uključuje poštivanje i rad u skladu s pravilima i kriterijima upravljanja i raspolaganja državnom imovinom definiranih propisima i drugim aktima te redovitu koordinaciju s DUUDI-jem prije raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Nadalje, upravljanje imovinom koja im je dana na raspolaganje ili je u njihovu vlasništvu mora biti u skladu sa Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) te ovim Planom upravljanja.
Nužno je da redovito informiraju DUUDI, ali i javnost, o aktivnostima koje uključuju upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, te da javno objavljuju najvažnije odluke o tim procesima. Također moraju poštivati obvezu punjenja i ažuriranja Registra državne imovine, sukladno uputama Ureda.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog ustavnopravne zaštite svog statusa imaju autonomiju rada i odlučivanja, uključujući i aktivnosti vezane za imovinu. Bez obzira na to, strateška je smjernica budućih aktivnosti DUUDI-ja osigurati i da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim dokumentima provode nacionalnu Strategiju vezanu za državnu imovinu.
Poželjno bi bilo i da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave učine javno dostupnima svoje registre imovine, kako bi se efikasnije i brže rješavali njihovi zahtjevi za korištenjem ili darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te mnogo važnije – kako bi sva imovina u Hrvatskoj bila evidentirana, a podaci o njoj javno dostupni svim građanima.
U cilju transparentnog upravljanja državnom imovinom i obavještavanja javnosti, ovaj Plan objavit će se na internetskim stranicama DUUDI-ja, te će se sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijma ( Narodne Novine br. 85/15 ) članku 11. provesti postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću e-Savjetovanja.
Tablica 1. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera/pod aktivnosti za godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa/pod aktivnosti
Redovito provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristupu informacijama
Odgovarati na postavljene upite prema i po zakonskoj regulativi prava na pristup informacijama
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Dostaviti izvještaj o pravu na pristup informacijama Povjereniku za informiranje
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Objava Izvješća sukladno važećem Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije.
Sukladno Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije
Redovito i kontinuirano objavljivati informacije i dokumente o upravljanju državnom imovinom na internetskoj stranici
Odluke Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za strateška trgovačka društva i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, javne natječaje i pozive te ostale bitne informacije iz djelovanja Ureda
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Standardizacija internetske stranice Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom
Ujednačavanje sadržaja i kompletiranje podataka na novoj domeni imovina.gov.hr
Projekt točnog i jednostavnog informiranja građana o funkcijama, nadležnosti i djelatnostima svih tijela državne uprave, standardizacijom internetskih stranica tijela uprave putem domene gov.hr.
Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću
Provoditi postupke sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i izmjenama i dopunama zakona, kao i Partnerstvu za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj
Sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, propisa i drugih akata (Narodne novine 140/09 ) kao i Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja
Neformalni brifinzi s predstavnicima medija i konferencije za novinare.
Sukladno potrebama i interesu javnosti kao i predstavljanju i informiranju o djelovanja Ureda
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
PRIJEDLOG
PLAN UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
Zagreb, listopad 2015.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Sadržaj
Uvod
1. Godišnji plan korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
2. Godišnji plan u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), te plan prodaje dionica i poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima po kvartalima, korištenja i prodaje nekretnina u vlasništvu CERP-a
3. Godišnji plan CERP-a kao pravnog sljednika Agencije za upravljanje državnom imovinom u odnosu na potraživanja, obveze, sudske i druge sporove te pitanja koja su predmet sukcesije
4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske
5. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske
6. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja
7. Godišnji plan provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
8. Godišnji plan vezan uz postupanje s trajno, odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim djelom ili prekršajem
9. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
10. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama te godišnji plan njihova stavljanja u funkciju
11. Godišnji plan daljnje komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora danih na upravljanja trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o.
12. Godišnji plan upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske
13. Provedbe projekata javno-privatnog partnerstva
14. Godišnji plan vođenja Registra državne imovine
15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Uvod
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu: DUUDI) treću godinu zaredom izrađuje i predlaže Vladi Republike Hrvatske Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od godine dana. Donošenje Plana upravljanja utvrđeno je člankom 12. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013). Također, u razradi aktivnosti Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016.godinu akceptirane su i odredbe Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na svojoj 256. sjednici održanoj dana 24. rujna 2015. godine.
Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, Plan upravljanja i Izvješće o provedbi Plana upravljanja, tri su ključna i međusobno povezana dokumenta upravljanja i raspolaganja državnom imovinom (čl. 10. Zakona u upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske). Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) koju je donio Hrvatski sabor 14. lipnja 2013. godine (dalje u tekstu i kao Strategija upravljanja) određeni su srednjoročni ciljevi i smjernice upravljanja državnom imovinom uvažavajući pri tome gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske. Pojedinačnim godišnjim planovima upravljanja imovinom u vlasništvu RH koje je DUUDI prethodno izradio za 2014. i 2015. godinu određeni kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja, te su operacionalizirane provedbene mjere, a sve u svrhu provođenja Strategije. Planovi upravljanja imovinom u vlasništvu RH su dakle usklađeni sa Strategijom, sadrže detaljnu analizu stanja i razrađene planirane aktivnosti u upravljanju pojedinim oblicima imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Izvješće o provedbi Plana, kao treći ključni dokument upravljanja imovinom, dostavlja se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu Vladi Republike Hrvatske koja ga daje Hrvatskome saboru na usvajanje. S tim u svezi, DUUDI je u rujnu 2015. godine po prvi puta izradio obiman materijal Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2014. godinu. Riječ je o prvom i jedinstvenom dokumentu sveobuhvatnog prikaza transparentnog upravljanja državnom imovinom kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na svojoj 256. sjednici održanoj dana 24. rujna 2015. godine . Isti dodatno uključuje i sistematizirane aktivnosti u vezi s provedbom ciljeva za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine.
U smislu smjernica Strategije, a time i odrednica godišnjih planova, upravljanje imovinom Republike Hrvatske podrazumijeva pronalaženje optimalnih rješenja koja će dugoročno očuvati imovinu, čuvati interese Republike Hrvatske i generirati gospodarski rast. U tom pogledu vlasništvo države osigurava kontrolu, javni interes i pravično raspolaganje nad prirodnim bogatstvima, kulturnom i drugom baštinom, važnim trgovačkim društvima i drugim resursima u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i prihode koji se mogu koristiti za opće dobro, dok upravljanje imovinom kao ekonomski proces podrazumijeva evidenciju imovine, odnosno uvid u njen opseg i strukturu, računovodstveno priznavanje i procjenu njene vrijednosti, razmatranje varijantnih rješenja uporabe imovine, odlučivanje o uporabi, i analizu mogućnosti njene utrživosti u kratkom i dugom roku, odnosno upravljanje učincima od njene uporabe. Kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju državnom imovinom jedan je od ciljeva definiranih u Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine. Pretpostavka za to je da se donošenje odluka o uporabi državne imovine zasniva na prikupljanim i obrađenim pravodobnim i vjerodostojnim fizičkim, pravnim, ekonomskim i financijskim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama.
Slijedom kazanog, planovi upravljanja imovinom u vlasništvu RH sagledavaju vlasništvo države i učinkovito upravljanje državnom imovinom kao snažnu polugu realizacije strateških razvojnih ciljeva usmjerenih na poticanje gospodarskog prosperiteta i ekonomske stabilnosti i provedbu projekata od javnog interesa.
Plan upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016. godinu (dalje u tekstu i kao Plan upravljanja 2016.), koji je pred Vama, sastoji se od petnaest poglavlja prateći u tome strukturu planova upravljanja imovinom u vlasništvu RH prošlih godina, odnosno strukturu utvrđenu Uredbom o propisanom sadržaju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 24/2014). Poglavljima g odišnjih planova definiraju se kratkoročni ciljevi, pružaju izvedbene mjere, odnosno specificiraju se aktivnosti za ostvarenje ciljeva, te određuju smjernice upravljanja, a sve u svrhu učinkovitog upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske s ciljem njezina očuvanja i važnosti za život i rad sadašnjih i budućih generacija, te njezine funkcije u službi gospodarskog rasta i zaštite nacionalnih interesa.
Tijekom godina strukture planova i posljedično izvješća o provedbi planova usavršavaju se, u svrhu primjenjivosti metoda usporedbe i učinkovitije mjerljivosti rezultata provedbe plana. Nastavno na dosadašnju uspješnu suradnju, koncept izrade Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016.godinu, koji između ostalog uključuje i proaktivno djelovanje na provedbi aktivnost Europskog semestra, strukturno se dograđuje u dijelu sažetaka svakog pojedinog poglavlja, odnosno pojedine cjeline Plana. Spomenuti sažeci se u ovom Planu upravljanja 2016. izrađeni na način da su pojedini obveznici izrade Plana za svaki strateški cilj zasebno definirali mjere/aktivnosti koje vode prema ispunjenju pojedinog cilja. Naime, 2016. godina jest četvrta i pretposljednja godina provođenja strateškog dokumenta te se u istoj očekuju strukturirane poveznice aktivnosti Plana i ciljeva Strategije.
Aktivnosti i smjernice definirane i obrađene Planom upravljanja imovinom u vlasništvu RH operativno se provode u sektorima, službama i odjelima DUUDI-ja, Centru za restrukturiranje i prodaju (dalje u tekstu: CERP), društvu Državne nekretnine d.o.o., te u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u portfelju Republike Hrvatske, a koji su u nadležnosti DUUDI-ja. Način upravljanja državnom imovinom transparentan je, proaktivan, antikoruptivno orijentiran, a temelji se na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti. Uvažavajući temeljne odrednice upravljanja državnom imovinom, planirane aktivnosti se kontinuirano i fleksibilno prilagođavaju aktualnim datostima - uvjetima u domaćem i međunarodnom okruženju.
DUUDI kontinuirano, iz svoje nadležnosti i kroz članstvo u Radnoj skupini za provedbu Europskog semestra, a u suradnji s Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i ostalim tijelima državne uprave sudjeluje u izradi i provedbi mjera Nacionalnog programa reformi 2015. (reformska mjere vezane za javna poduzeća i preporuku 4 CSR country - specific recommendations) i Programa konvergencije Republike Hrvatske u sklopu provedbe programa gospodarskih i strukturnih reformi država članica EU i fiskalne konsolidacije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka (doprinos u dijelu koji se odnosi na transfer dobiti strateških trgovačkih društava), a koje aktivnosti će se nastaviti i tijekom 2016. godine. Slijedom navedenog, u pripremi izrade Plana upravljanja za 2016. godinu, kao operativno-upravljačkog dokumenta analizirane su strategije i sektorske politike Europske unije te strategije drugih tijela državne uprave u RH. Također, u cilju praćenja implementacije i realizacije planiranih aktivnosti kao i provedbe zakonskih promjena temeljenih na Nacionalnom programu reformi 2015. (provedba programa Europa 2020. ) i Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015.-2018. u pojedinim su poglavljima Plana akceptirane i aktivnosti DUUDI –ja u EU semestru. Riječ je poglavlju godišnjeg plana korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te poglavlju godišnjeg plana vođenja Registra državne imovine, budući su uspostava sustava izvještavanja o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više JLPRS, smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava, definiranje i objava specifičnih ciljeva trgovačkih društava s ciljem odgovornijeg poslovanja i jačanja ocjenjivanja uspješnosti društava, jačanje zahtjeva za stručnost kandidata i transparentnost u postupcima imenovanja upravljačkih odbora trgovačkih društava u državnom vlasništvu, te vrlo važno redefiniranje pojma i opsega evidencije državne imovine u sklopu podatkovne i programske nadogradnje Središnjeg registra državne imovine , prioritetne mjere u sklopu ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a.
Smjernicama Europske unije u upravljanju državnom imovinom ukazuje se i na nužnost sveobuhvatne evidencije državne imovine kao infrastrukturnu pretpostavku učinkovitog upravljanja državnom imovinom. Važna smjernica Strategije je da svi podaci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, a kako bi predstavljali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Nastavno na razumijevanje da se d onošenje odluka o uporabi državne imovine treba zasnivati na prikupljanim i obrađenim pravodobnim i vjerodostojnim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama, DUUDI je u 2015.godini pokrenuo javno objavljen međunarodni natječaj za izradu projekta Informacijskog sustava za upravljanje državne imovine (ISUDIO) kao srednjoročne i fazne podatkovne i programske nadogradnje ranije uspostavljenog Registra državne imovine, koja će biti nositelj velikog dijela aktivnosti u dijelu godišnjeg plana vođenja Registra državne imovine u 2016.godini (aktivnosti Odjela za registar Državnog ureda), i kojom se namjerava osigurati veća vjerodostojnost i validnost ali i sistemska kontrola podataka u Registru.
Uspostava središnjeg registra državne imovine i njegova podatkovna i programska nadogradnja složeni su procesi, te u skladu sa ciljevima Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine pretpostavljaju u srednjem roku rezultirati u funkcionalnoj uspostavi sveobuhvatnog središnjeg registra državne imovine. Upravo je uspostava nacionalnih registara imovine, odnosno informacijskih sustava o stanju, vrijednosti i uporabi državne imovine, kao i centralizacija nadzora nad i upravljanja s državnom imovinom česta pojava u sklopu međunarodnih reformi javnog sektora.
Osim navedenih reformskih aktivnosti, DUUDI kao sunositelj u međuresornoj suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i Ministarstvom pravosuđa sudjeluje u ostvarenju reformskih mjera Europskog semestra za poglavlja kojim se uređuje pitanje rješavanja slabosti u upravljanju javnog sektora i povećanje njegove učinkovitosti i antikorupcije. Smjernicama Europske unije u upravljanju državnom imovinom ukazuje se na transparentno upravljanje i sustavno sprečavanje korupcije u javnoj upravi i trgovačkim društvima koja su u državnom vlasništvu, uključivanjem i povećanjem kontrolnih ovlasti vezano za sukob interesa u vezi s članovima uprava i nadzornih odbora. U svrhu transparentnog i antikoruptivnog djelovanja, nastavljajući dobru praksu iz prethodnih godina DUUDI na svojim internetskim stranicama i stranicama Digitalnog informacijsko – dokumentacijskog ureda kontinuirano ažurira i objavljuje Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske. Nadalje, kako bi se stvorili preduvjeti za sprečavanje korupcije na svim razinama, na internetskim stranicama DUUDI-ja objavljuju se podaci iz Središnjeg registra državne imovine, informacije o upravljanju nekretninama u državnom vlasništvu, kao i podaci o upravljanju udjelima strateških društava. Značajan doprinos i novitet aktivnostima suzbijanja korupcije i sprječavanja sukoba interesa predstavlja i donesena Odluka Vlade Republike Hrvatske o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora , koju je u suradnji s Europskom komisijom predložio DUUDI kao stručni nositelj, a kojom se između ostalog nalaže javna objava imena predloženih kandidata za članove nadzornih odbora na internetskim stranicama DUUDI-ja i CERP-a radi informiranja i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, izrada izvješća o provedenom savjetovanju Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za strateška trgovačka društva i javna objava izabranih/imenovanih članova na internetskim stranicama
Multidisciplinarnost upravljanja državnom imovinom očituje se kroz različite aspekte gospodarskih, socijalnih, društveno-ekonomskih i drugih aktualnosti pri tome razvijajući i ostvarujući značajnu međuresornu suradnju . Upravljanje državnom imovinom ekonomsko je, pravno i političko pitanje, te se provodi fleksibilno i promptno prilagođavajući se i akceptirajući sve promjene u društveno-gospodarskom kako domaćem tako i svjetskom okruženju. DUUDI je tako tijekom 2014. godine na zahtjev Ministarstva socijalne politike i mladih dodijelio na korištenje istom četiri bivše vojne nekretnine u sklopu Programa saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, a za potrebe skladištenja humanitarne pomoći i smještaj stradalnika s područja zahvaćenih poplavom.
Vezano na aktualnu međunarodnu problematiku migracija i krizu izbjeglica i azilanata na svjetskom nivou , Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 16. srpnja 2015. godine donijela je dvije odluke u svezi provedbe Operativnog plana za provedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Navedenim Odlukama Vlade Republike Hrvatske u okviru provedbe EU programa i postojeće zakonske regulative (Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Narodne novine, 70/15) Republika Hrvatska se obvezala prihvatiti 550 državljana trećih zemalja ili bez državljanstva i to: 150 osoba po osnovi preseljenja i 400 osoba po osnovi premještaja. Također navedenim Odlukama osniva se Međuresorna radna skupina za provedbu gore navedenih aktivnosti u čijem radu i članstvu sudjeluje DUUDI. U okviru međuresorne suradnje, a temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) i Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba DUUDI će dodijeliti na korištenje bivše vojne nekretnine i poslovne prostore Ministarstvu unutarnjih poslova radi smještaja izbjeglih osoba. Također, Operativnim planom za provedu navedenih Odluka Vlade Republike Hrvatske koji će se provoditi i tijekom 2016. godine predviđeno je da DUUDI u suradnji sa Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja osigura smještajne kapacitete za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom i izradi registar raspoloživih stambenih jedinica za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom uz uključenje vjerskih zajednica i nevladinih organizacija.
U dolazećem razdoblju, DUUDI će razvijati i suradnju s civilnim društvima surađujući u pitanjima socijalne ugroženosti i socijalne osjetljivosti. S Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje nalazi dodirne točke u davanju suglasnosti na ugovore o kupoprodaji i darovanju koje taj ured sklapa s korisnicima. U sklopu Strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2014.-2020., DUUDI je naveden kao sunositelj mjera koje se tiču dodjele prostora za razne svrhe, poput prenošenja na upravljanje pogodnih nekretnina koje bi bile pogodne za tražene svrhe u Ministarstvu socijalne politike i mladih, dok se istovremeno kroz Nacionalni program za mlade predlaže dodjela nekretnina u državnom vlasništvu za razne programe za mlade. Nastavit će se aktivna provedba navedene strategije i programa.
Disperziranost i multidisciplinarni aspekt upravljanja DUUDI-ja razvidan je kroz članstvo u različitim radnim tijelima , poput aktivnosti u Radnoj skupini vezano za administrativnu provjeru dokumentacije za projekte koji su prijavljeni kao strateški projekti – Ministarstvo gospodarstva, Koordinaciji za socijalni dijalog – Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Radnoj skupini vezano za Uredbu o golf terenima na šumskom zemljištu – Ministarstvo poljoprivrede, Radnoj skupini vezana za izradu Zakona o obnovljivim izvorima energije i Pregovaračkom timu za sklapanje ugovora o eksploataciji ugljikovodika – Ministarstvo gospodarstva i dr.
Imovina Republike Hrvatske u službi gospodarskog rasta ima pokretačku snagu razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dajući priliku inovatorima, poduzetnicima, investitorima, županijama i općinama, nadahnjujući ljude s vizijama i idejama. Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013.-2017. godine jasno je naglašeno da je kod mehanizma darovanja koje Republika Hrvatske vrši u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno uspostaviti učinkoviti mehanizam kontrole kojim bi se u svakom trenutku znalo u koju svrhu je darovanje vršeno i je li tu svrhu obdarenika ispunio, čime se u konačnici ostvaruje načelo učinkovitosti i odgovornosti. Nastavno na, u proteklom razdoblju vršena značajna darovanja u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez provedbe stvarnog nadzora, a osobito radi utvrđivanja jesu li predmetne nekretnine uopće stavljene u funkciju i je li funkcija u skladu sa svrhom darovanja, ustrojstvom Odjela za nadzor korištenja i raspolaganja državnom imovinom, unutar Službe za koordinaciju i harmonizaciju kriterija i nadzor upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, stvorene su pretpostavke za nadzor nad privođenjem svrsi i stupnju dovršenosti darovanog zemljišta po predmetnim ugovorima o darovanju koje je zaključio DUUDI ili njegovi pravni prednici. Tijekom 2015. godine uspostavljena je evidencija sklopljenih ugovora o darovanju za razdoblje od 2004.-2014. godine, te je sukladno raskidnim klauzulama predmetnih ugovora, Odjel za nadzor DUUDI-ja uputio zahtjeve za očitovanjem o stupnju dovršenosti darovanog zemljišta svim obdarenicima. Tijekom 2016. godine DUUDI će putem Odjela za nadzor i Odjela procjene, a u suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i obrta, kao tijelom nadležnim za nadzor nad izvršenjem obveza iz Ugovora o darovanju izvršiti terenski i upravni nadzor nad svim nekretninama koje su darovane u svrhu izgradnje ili proširenja poduzetničkih zona, te predmete proslijediti na daljnje postupanje sukladno utvrđenom nalazu.
Osim toga, DUUDI u 2016. godini planira nastaviti proaktivno djelovati u cilju traženja novih putova spajanjem privatnog i javnog financiranja. Potencijal za razvoj su ostvarenje projekata brownfield investicija. Tako je u tijeku provedba pripremne faze za realizaciju investicijskog projekta predviđenog Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine Ministarstva turizma na bivšoj vojnoj nekretnini Muzil, Pula koji je nekadašnji vojno regrutni centar (Poglavlje 10.).
Trgovačka društva u državnom vlasništvu imaju značajnu ulogu u gospodarstvima mnogih zemalja članica EU-a. Stoga DUUDI uvažavajući važnost navedene tematike, primjenjujući OECD pravila, a u suradnji sa Ekonomskom komisijom (DG ECFIN) i drugim tijelima državne uprave razvija sveobuhvatan, širi i transparentan pregled poduzeća u državnom vlasništvu kako bi se dosljedno ostvarivale planirane aktivnosti, anticipirao utjecaj na državni proračun, te omogućila financijsku stabilnost i reforme djelotvornoga tržišnoga natjecanja. DUUDI u suradnji s Ministarstvom financija, uz svoje aktivnosti, mjere i analize te praćenje poslovanja, objavljuje godišnja i polugodišnja financijska izvješća za strateška trgovačka društva. Također, DUUDI je po drugi puta po uzoru na međunarodnu praksu publicirao podatke o poslovanju navedenih društava na temelju podataka o poslovanju iz prethodne godine (za 2013. i 2014. godinu) na hrvatskom i engleskom jeziku, a sve u cilju obavještavanja potencijalnih investitora i zainteresirane javnosti.
Trgovačkim društvima od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski dio za koja je Strategijom predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala pristupa se pojedinačno, razmatrajući pritom ukupan gospodarski učinak za državu ili budućeg vlasnika, stimulirajući konkurenciju i osiguravajući ravnopravne tržišne utakmice.
Planirani prihodi upravljanja državnom imovinom za proračun Republike Hrvatske prikazani su kako slijedi:
DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
Planirani prihodi proračuna 2016. godine
Iznos
NEKRETNINE
520.000.000 HRK
DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o.
25.000.000 HRK
DOBIT TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
435.000.000 HRK
PRODAJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U TIJEKU (JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA)
315.000.000 HRK
PRODAJA NA UREĐENOM TRŽIŠTU KAPITALA (ZSE)
405.000.000 HRK
UKUPNO
1.700.000.000 HRK
Vlada Republike donijela je dokument Smjernice Ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.-2018. godine, a koji se temelji na strateškim planovima za trogodišnje razdoblje proračunskih korisnika te Nacionalnom programu reformi i kao i Programu konvergencije. Svrha ovog dokumenta je prevođenje srednjoročne fiskalne strategije definirane Programom konvergencije u nacionalnu proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i trgovačkih društava u vlasništvu RH (portfelj DUUDI-ja) koji ulaze u statistički obuhvat opće države (izražena prilagodba uslijedila je zbog prelaska na uporabu metodologije ESA 2010) . Navedenim Smjernicama Smjernice Ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.-2018. godine predviđeno je i u narednim godinama, zbog postupka prekomjernog proračunskog manjka nastavak prakse povlačenja dobiti trgovačkih društava u vlasništvu države u državni proračun, a koje će biti regulirano odlukom Vlade. Pored navedenog DUUDI iz svoje nadležnosti nastavlja proaktivno surađivati s resornim ministarstvima i svim drugim institucijama u pridonošenju financiranja projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te instrumenata za pretpristupnu pomoć za razdoblje od 2014. do 2020. Dosta projekata trgovačkih društava bit će financirano iz fondova EU-a.
Zaključno, Planom upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016.godinu predviđa se učinkovito upravljanje i raspolaganje imovinom Republike Hrvatske, u maniri dobrog gospodara pronalaženje optimalnih rješenja za njezino, Strategijom pretpostavljeno, dugoročno očuvanje za buduće naraštaje, generiranje gospodarskog rasta kao i ostvarenje strateških razvojnih ciljeva na nacionalnom nivou, a pri tome akceptirajući aktualnost vremena i nova znanja - „best practice“ ostalih zemalja članica Europske unije, ali i šireg okruženja, te multidisciplinarni ali prvenstveno ekonomski pristup upravljanja državnom imovinom.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Godišnji plan korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Trgovačka društva predstavljaju važan dio bruto društvenog proizvoda, zaposlenosti te je njihovo poslovanje vrlo značajno za građane i dijelove poslovnog sektora.
Podizanje kvalitete korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima izuzetno je važno za osiguravanje njihova pozitivnog doprinosa cjelokupnoj ekonomskoj učinkovitosti i konkurentnosti države.
Iz navedenih razloga, Vlada Republike Hrvatske u okviru Plana korporativnog upravljanja trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa objavljuje vlasničku politiku koja utvrđuje ciljeve poslovanja, razvoja i restrukturiranja trgovačkog društva.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su ciljevi korporativnog upravljanja trgovačkim društvima.
1. Učinkovito ostvarivanje vlasničkih prava Republike Hrvatske putem Vlade Republike Hrvatske i centraliziranih vlasničkih tijela odgovornih Vladi Republike Hrvatske.
2. Država, kao aktivan vlasnik, provodeći vlasničku politiku, osigurat će da se upravljanje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i učinkovito u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom RH i principima korporativnog upravljanja – primjena smjernica OECD-a – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (The OECD guidelines on Corporate Governance at State – Owned Enterprises, 2005.), kao do sada najšire prihvaćene u praksi europskih država.
3. Nastojati da trgovačka društva od posebnog interesa, djelomično ili u cijelosti, uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burze).
4. Privatizirati trgovačka društva, osim dijela trgovačkih društava koja su od strateškog značenja.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno korporativno upravljanje trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku:
1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013)
3. Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (NN 112/10)
4. Odluka o donošenju akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz strategiju suzbijanja korupcije 2015-2020 (NN79/15)
5. Odluka o izmjeni i dopuni odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine 120/2013, Narodne novine, broj 74/2015)
6. Odluka o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015)
7. Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013)
8. Uredba o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj 129/2013, 66/2014)
9. Uredba o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima (Narodne novine, broj 130/2013)
10. Uredba o registru državne imovine (NN55/2011)
11. Odluka Vlade Republike Hrvatske o određivanju uvjeta za kandidate za članove nadzornih, odnosno upravnih odbora, te uprava trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (Narodne novine, broj 19/2012)
12. Odluka o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (NN 91/15)
13. Odluka o smjernicama za postupanje članova skupština, Nadzornih odbora i Uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun Republike Hrvatske za 2015. Godinu (NN76/2015)
14. Odluka Vlade Republike Hrvatske o izmjeni i dopunama Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava (Narodne novine, broj 83/2009, 03/2011, 03/2012, 46/2012, 22/2013, 25/2014 i 77/2014)
15. Uredba o osnivanju Hrvatske lutrije d.o.o. (NN 12/92)
16. Uputa za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH .
17. Odluka o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdrastva Imunološki zavod
18. Uredba o osnivanju Imunološkog zavoda (NN 91/2015)
19. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 174/2004, 92/2005, 02/2007, 107/2007, 65/2009, 137/2009, 146/2010, 55/2011, 140/2012, 33/2013, 148/2013 i 92/2014)
20. Zakon o sprečavanju sukoba interesa (NN48/2013)
21. Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012)
22. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/2009, 130/2011, 56/2013 i 14/2014)
23. Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013 i 92/2014)
24. Zakon o željeznici (Narodne novine, broj 94/2013 , 148/2013 )
25. Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. (Narodne novine, broj 153/2005, 57/2012)
26. Pomorski zakonik (Narodne novine, broj 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013)
27. Zakon o Plovputu (Narodne novine, broj 73/97)
28. Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (Narodne novine, broj 19/98, 20/2000, 51/2013)
29. Zakon o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 22/2013)
30. Zakon o tržištu plina (Narodne novine, broj 28/2013 i 14/2014)
31. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 120/2012)
32. Zakon o rudarstvu (Narodne novine, broj 56/2013, 14/2014)
33. Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/2005, 82/2006, 129/2008, 80/2010, 124/2010, 145/2011, 25/2012, 68/2012, 148/2013, 94/2014)
34. Zakon o igrama na sreću (Narodne novine, broj NN 87/2009, 35/2013, 158/2013, 41/2014)
35. Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine, broj 88/2008, 146/2008, 74/2009, 54/2013, 159/2013)
36. Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (Narodne novine, broj 138/2006, 25/2013)
37. Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, broj 44/94, 79/98, 19/99, 35/2000, 60/2004, 12/2012, 15/2013)
38. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, broj 19/2014)
39. Zakon o financijskoj agenciji (Narodne novine, broj 117/2001)
40. Zakon o zračnom prometu (Narodne novine, broj 69/2009, 84/2011, 54/2013, 127/2013, 92/2014)
41. Zakon o Jadroliniji Rijeka (Narodne novine, broj 11/96)
42. Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 33/2006 , 38/2009 , 87/2009 , 18/2011 , 80/2013 )
43. Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, broj 92/2010)
44. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/2003 , 100/2004 , 123/2011 , 141/2006 , 38/2009 )
45. Zakon o zračnim lukama (Narodne novine, broj 19/98, 14/2011)
46. Zakon o trgovini (Narodne novine, broj 87/2008 , 96/2008 , 116/2008 , 76/2009 , 114/2011 , 68/2013 , 30/2014 )
47. Zakon o pošti (Narodne novine, broj 172/2003)
48. Zakon o obrani (Narodne novine, broj 73/2013)
49. Zakon o bankama (Narodne novine, broj 84/2002, 141/2007)
50. Zakon o osiguranju (Narodne novine, broj 151/2005 , 87/2008 , 82/2009 , 54/2013 , 94/2014 )
51. Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (Narodne novine, broj 163/2003, 40/2007)
52. Odluka Vlade RH o osnivanja Zrakoplovno-tehničkog centra d.d., Velika Gorica (Narodne novine, broj 53/2009, 57/2012, 69/2014)
53. Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine, broj 109/2007, 132/2007, 51/2013)
54. Zakon o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, broj 68/2007, 88/2010, 31/2014, 89/2014)
55. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 138/2006, 43/2009, 88/2010, 50/2012, 80/2013, 30/2014, 89/2014)
DUUDI će kao središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom nastaviti koordinirati i unapređivati korporativno upravljanje u suradnji s resornim ministarstvima.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
PORTFELJ REPUBLIKE HRVATSKE
U portfelju Republike Hrvatske koji je u nadležnosti DUUDI-ja nalazi se 54 trgovačkih društva i pravnih osoba podijeljenih u tri kategorije, a sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 74/2015).
U suradnji s resornim ministarstvima DUUDI kontinuirano preispituje kriterije o podjeli društava na strateška trgovačka društva i pravne osobe te trgovačka društva od posebnog interesa.
Također je potrebno naglasiti da podjela društva na strateška trgovačka društva i pravne osobe te trgovačka društva od posebnog interesa je promjenjivog karaktera jer svakodnevno dolazi do promjena zbog promjena statusa društva, usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima, prodaje ili kupnje dionica/poslovnog udjela , dokapitalizacije i sl.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
VLASNIČKA STRUKTURA PORTFELJA REPUBLIKE HRVATSKE
U nastavku se nalazi vlasnička struktura portfelja Republike Hrvatske.
Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku (28) za kojima postoji dugoročna društvena potreba i za koja Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. (Narodne novine, broj 76/2013) ne predviđa privatizaciju.
Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku
Temeljni kapital u kn
Vlasništvo RH i državnih imatelja koje zastupa DUUDI
Vlasništvo ostalih državnih imatelja
Trgovačka društva
1.
Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb
107.384.800
100%
2.
Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb
131.140.100
100%
3.
Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o., Zagreb
88.440.400
49%
4.
Autocesta Rijeka – Zagreb d.d., Zagreb
2.152.000.000
100%
5.
Bina Istra d.d., Zagreb
25.641.720
HAC - 14,78%
6.
HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb
224.188.000
100%
7.
Plovput d.o.o., Split
111.546.200
100%
8.
Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb
138.568.200
100%
9.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., Velika Gorica
412.759.600
100%
10.
Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb
19.792.159.200
100%
11.
Plinacro d.o.o., Zagreb
912.022.000
100%
12.
JANAF d.d., Zagreb
2.851.672.140
52,22% (RH - 10,66%; HZMO - 37,26%; DAB - 4,3%)
CERP - 26,28%
13.
Podzemno skladište plina d.o.o., Zagreb
535.020.100
Plinacro d.o.o - 100%
14.
Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb
9.300.000
100%
15.
Hrvatske šume d.o.o., Zagreb
1.171.670.000
100%
16.
Hrvatska lutrija d.o.o., Zagreb
50.000.000
100%
17.
HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb
75.627.300
100%
18.
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb
232.000.000
74,03%
DAB - 25,97%
19.
Agencija Alan d.o.o., Zagreb
1.305.000
100%
20.
Pomorski centar za elektroniku d.o.o., Split
14.954.900
100%
21.
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Zagreb
86.925.000
40,85%
Fina - 45,28%
22.
Brodarski institut d.o.o., Zagreb
74.265.200
100%
Pravne osobe
Temeljni kapital
Vlasništvo RH
23.
Hrvatske vode
Zakon o vodama (NN 153/09)
100%
24.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Zakon o HBOR-u (NN 138/06)
100%
25.
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB)
Zakon o DAB-u (NN 44/94)
100%
26.
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA)
Zakon o HAND-i (NN 19/14)
100%
27.
Financijska agencija (FINA)
Zakon o FINI (NN 117/01)
100%
28.
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP)
Zakon o CERP-u (NN 94/13)
100%
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio (26) za koja je Strategijom predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala.
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio
Temeljni kapital u kn
Vlasništvo RH i državnih imatelja koje zastupa DUUDI ili CERP
Vlasništvo ostalih državnih imatelja
29.
Državne nekretnine d.o.o.
20.000
DUUDI - 100%
30.
ACI d.d., Opatija
399.816.000
78,91% (DAB - 74,47%; RH - 4,12%; HZMO - 0,33%)
31.
Croatia Airlines d.d., Zagreb
277.879.530
97,79% (RH - 97,02%; DAB - 0,77%)
Janaf d.d., Hrvatska pošta d.d., Hrvatska lutrija d.o.o. ukupno - 0,29%
32.
Jadrolinija, Rijeka
209.054.148
100%
33.
Luka Rijeka d.d., Rijeka
539.219.000
33,17% (RH - 31,58%; HZMO - 1,59%)
HZZO - 3,6%
34.
Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa
26.208.000
55%
35.
Zračna luka Pula d.o.o., Pula
81.400.000
55%
36.
Zračna luka Rijeka d.o.o., Omišalj
144.203.100
55%
37.
Zračna luka Zadar d.o.o., Zadar
106.820.000
55%
38.
Zračna luka Split d.o.o., Kaštel Štafilić
385.300.000
55%
39.
Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Čilipi
415.050.000
55%
40.
Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb
804.429.600
55%
41.
Imunološki zavod d.d., Zagreb
110.407.860
22,40% (RH - 11,1%; HZMO - 11,3%)
HZZO - 3,6%; CERP - 22,46%
42.
Narodne novine d.d., Zagreb
299.519.000
100%
43.
Zrakoplovno-tehnički centar d.d., Velika Gorica
274.962.000
100%
44.
HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb
952.636.100
100%
45.
Croatia banka d.d., Zagreb
474.600.000
DAB - 100%
46.
Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb
1.218.754.900
56,82% (RH - 40,82%; HZMO - 16%)
Hrvatska pošta d.d. - 21,81%; DAB - 16,41%
47.
HŽ Cargo d.o.o., Zagreb
1.505.954.400
100%
48.
Luka Vukovar d.o.o., Vukovar
38.072.400
100%
49.
APIS IT d.o.o.
238.800.000
51%
50.
Brijuni Rivijera d.o.o., Pula
4.500.000
66,67%
51.
Đuro Đaković Holding d.d., Slavonski Brod
151.933.680
61,47 % (RH - 40,53%; HZMO - 8,69%; DAB - 1,38%; RH/CERP - 9,87%)
52.
Petrokemija d.d., Kutina
386.135.400
79,85%
Kapitalni fond - 0,98%; HPB/fond NEK - 0,76%
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50% i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala ( 4) za koja je Strategijom predviđena moguća i daljnja prodaja, ali i eventualno kupnja od trećih.
Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50% i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala
Temeljni kapital u kn
Vlasništvo RH i državnih imatelja koje zastupa DUUDI ili CERP
Vlasništvo ostalih državnih imatelja
53.
INA – Industrija nafte d.d., Zagreb
9.000.000.000
44,84%
57.
Končar - Elektroindustrija d.d., Zagreb
1.208.895.930
10,12% (RH - 4,59%; RH/CERP - 5,53%; HZMO/CERP - 14,95%)
43,12% (HPB/Kapitalni fond - 28,17%)
58.
Podravka d.d., Koprivnica
1.566.400.660
19,69% (RH - 9,47%; HZMO - 10,22%)
Kapitalni fond - 5,71
59.
Croatia osiguranje d.d., Zagreb
601.575.800
31,26% (RH - 28,61%; DAB - 2,65%)
Napomena: Vlasnička struktura na dan 20.09.2015
Republika Hrvatska pokušava dosegnuti primarno gospodarske ciljeve, i to najčešće s drugim dioničarima u vlasništvu, pod istim uvjetima kao i ostali dioničari, vodeći se istim interesom.
S obzirom na to da je udio Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu ovih društava manjinski, to utječe na mogućnost provedbe odluka vezanih za upravljanje društvom kroz tijela društva: skupštinu, nadzorni odbor i upravu društva, a odluke se donose razmjerno vlasničkom udjelu Republike Hrvatske.
Financijska izvješća i propisane informacije, sukladno propisima, za ova dionička društva objavljuju se na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Zagrebačke burze i na internetskim stranicama trgovačkog društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
REGISTAR IMENOVANIH ČLANOVA - NADZORNI ODBORI I UPRAVE
DUUDI na svojim internetskim stranicama kontinuirano objavljuje Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je temeljen na postojećim podacima iz sudskog registra.
U nastavku su podaci na 25.09.2015.
Napomena:
Podaci su prikazani temeljem provedenih upisa u sudski registar na dan izrade registra imenovanih članova, stoga postoji mogućnost neusklađenosti za podatke i promjene koje nisu provedene, odnosno za koje nije zatražen upis promjene u sudskom registru.
Nadležno ministarstvo
Društvo/tvrtka
Nadzorni odbor (03.09.2015.)
spol
Uprava/Osoba za zastupanje ( 03.09.2015.)
spol
MPPI
Hrvatske ceste d.o.o.
Irena Miličević,predsjednica Nadzornog odbora
ž
Jurica Krleža, predsjednik Uprave
m
Ivica Martinić, zamjenik
m
Edo Kos, član
m
Ingo Kamenar, član
m
Nenad Maljković, član
m
Tihomir Barišić, član
m
Edo Kos, član
Zlatko Rugan, član
m
MPPI
Hrvatske autoceste d.o.o.
Hrvoje Livaja, predsjednik Nadzornog odbora
m
Davor Mihovilić, predsjednik Uprave
m
Darko Liović, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
m
Marijan Sente, član
m
Karlo Rukavina, član
m
Ivan Dadić, član
m
Dražen Antolović, član
m
MPPI
Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o.
Thomas Werner Höfner,predsjednik Nadzornog odbora
m
Miloš Savić, predsjednik Uprave
m
Dražen Antolović , zamjenik
m
Dominik Sugnetić, član
m
Ivan Sadaić, član
m
m
Wolfgang Sommerbauer, član
m
Goran Korolija, član
m
-
MPPI
Bina Istra d.d.
Charles Andre Gilbert Paradis, predsjednik Nadzornog odbora
m
Dario Silić, direktor
m
Anita Mikulandra Svajger, zamjenica
ž
Christian Thournie, član
m
Dijana Stopnišek, članica
ž
Mauro Hervet, član
m
Sébastien Pejoan, član
m
Nicolas Eric Marie Mallet, član
m
Josip Draženović, član
m
David Gabelica, član
m
MPPI
Autocesta Rijeka - Zagreb d.d
Renata Blažević, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Josip Šala, predsjednik Uprave
m
Krunoslav Šams, zamjenik
m
Boško Jolić, član
m
MPPI
HŽ Infrastruktura d.o.o.
Milan Stojanović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Renata Suša, predsjednica Uprave
ž
Ratko Zelenika, zamjenik
m
Ivan Vuković, član
m
Ljudevit Krpan, član
m
Željko Kopčić, član
m
Ivan Žilić, član
m
Marko Gašpar, član
m
MPPI
Plovput d.o.o.
Rade Bobanac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Darko Meštrović, član Uprave
m
Stipe Krželj, zamjenik
m
Ivica Grga, član
m
MPPI
Odašiljači i veze d.o.o.
Marijan Crnjak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Aleksandar Golub, predsjednik Uprave
m
Mislav Peričić, zamjenik
m
Vlatka Dokoza, članica Uprave
ž
Damir Vuk, član
m
Boris Klenović, član
m
Lora Čurković, članica
ž
Pavao Vitaljić, član
m
MPPI
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o.
Darko Prebežac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Dragan Bilać, direktor
Dinko Staničić, zamjenik
m
m
Hrvoje Filipović, član
m
Marijana Müller, član
ž
Željko Gojko, član
m
MINGO
HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d.
Nikola Bruketa, predsjednik Nadzornog odbora
m
Perica Jukić, predsjednik Uprave
m
Juraj Bukša, član
m
Zvonko Ercegovac, član
m
Igor Džajić, član
m
Saša Dujmić, član
m
Žarko Primorac, član
m
Tomislav Rosandić, član
m
Ivo Uglešić, član
m
Mirko Žužić, član
m
Dubravka Kolundžić, članica
ž
MINGO
JANAF- Jadranski naftovod d.d.
Marija Bilman, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Dragan Kovačević, predsjednik Uprave
m
Stjepan Čuraj, zamjenik
m
Jakša Marasović, član
m
Tihomir Ivčević, član
m
Bruno Šarić, član
m
Krešimir Komljenović, član
m
Goran Vojković, član
m
MINGO
Podzemno skladište plina - PSP d.o.o.
Krešimir Malec, direktor
MINGO
Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. - HROTE
Žarko Stilin, predsjednik Nadzornog odbora
m
Boris Abramović, direktor
m
Valentin Dujmović, zamjenik
m
Zdenko Lucić, član
m
Milan Devčić, član
m
Pavao Pavlić, član
m
MPS
Hrvatske šume d.o.o
Doris Srnec, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Ivan Pavelić, predsjednik Uprave
m
Vicko Njavro, zamjenik
m
Marija Vekić, članica
ž
Mijo Prgomet, član
m
Ivan Ištok, član
m
Ivan Martinić, član
m
Neven Voća, član
m
Dalibor Georgievski, član
m
Željka Šikić, članica
ž
MFIN
Hrvatska lutrija d.o.o.
Mato Crkvenac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Danijel Ferić, predsjednik Uprave
m
Hrvoje Mršić, zamjenik
m
Dražen Kovač, član
m
Ivica Prlender, član
m
Oleg Valjalo, član
m
Viktor Peršić, član
m
Jasminka Lojen, članica
ž
MPPI
HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
Snježana Josipović, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Dražen Ratković, predsjednik Uprave
m
Marijan Drempetić, zamjenik
m
Robert Frdelja, član
m
Dalibor Obradović, član
m
Siniša Balent, član
m
Hrvoje Livaja, član
m
m
Dalibor Petrović, član
m
MUP
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. - AKD
Zlatko Koštić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Anita Perković-Škalic, direktorica
ž
Vitomir Bijelić, zamjenik
m
Željko Renić, član
m
Ines Grković, članica
ž
Barbara Ilijaš Juranić, članica
ž
MORH
Agencija Alan d.o.o.
Ruža Vučić, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Ivica Nekić, predsjednik Uprave
m
Niko Raič, zamjenik
m
Milan Knežević, član
m
Ivan Matić, član
m
Ante Modrić, član
m
Ljudevit Herceg, član
m
MORH
Pomorski centar za elektroniku d.o.o.
Zdenko Simičić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Ivan Brković, član Uprave
m
Nino Stapić, zamjenik
m
Tihomir Mandac, član
m
MFIN
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. - SKDD
Tanjica Liktar, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Vesna Živković, predsjednica Uprave
ž
Ivo Balen, zamjenik
m
Stjepko Čičak, član
m
Zrinka Vrhovski, član
ž
Anđelka Buneta, članica
ž
Saša Drezgić, član
m
Mirana Koljatić, članica
ž
Ivana Gažić, članica
ž
Željko Pavić, član
m
MPS
Hrvatske vode
Tihomir Jakovina, predsjednik Upravnog vijeća
m
Ivica Plišić generalni direktor
m
Venko Ćurlin, zamjenik
m
Danko Holjević, zamjenik
m
Predrag Štromar, član
m
Siniša Kukić, zamjenik
m
Boris Šuvak, član
m
Roberto Lujić, član
m
Milan Stojanović, član
m
Zoran Čavlović, član
m
MFIN
Hrvatska banka za obnovu i razvitak -HBOR
Boris Lalovac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Dušan Tomašević, predsjednik Uprave
m
Ivan Vrdoljak, zamjenik
m
Martina Jus, članica
ž
Branko Grčić, član
m
Goran Filipić, član
m
Tihomir Jakovina, član
m
Darko Lorencin, član
m
Gordan Maras, član
m
Dragica Zgrebec, članica
ž
Luka Burilović, član
m
Srđan Gjurković, član
m
Ivan Šuker, član
m
MFIN
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - DAB
Boris Lalovac, predsjednik Upravnog odbora
m
Srđan Gjurković, član
m
Ivo Jelušić, član
m
Marija Hrebac, direktorica
ž
MINGO
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata - HANDA
Tomislav Barada, predsjednik Upravnog vijeća
m
Srđan Vlaović, ravnatelj
m
Dragica Radojčević, zamjenica
ž
Davor Katalinić, član
ž
Vilim Floridan, član
m
Božica Makar, članica
ž
MFIN
Financijska agencija - FINA
Igor Rađenović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Anđelka Buneta, predsjednica Uprave
ž
Zrinka Vrhovski, članica
ž
Ivna Šegon, članica
ž
Ana Dorić Škeva, članica
ž
Željko Pavić, član
m
Ivo Jelušić, član
m
Zlatko Mičetić, član
m
DUUDI
Centar za restrukturiranje i prodaju - CERP
Mladen Pejnović, predsjednik Upravnog vijeća
m
Milan Dejanović, v.d. ravnatelja
m
Igor Rađenović, član
m
Daglas Koraca, član
m
Vesna Nađ, članica
ž
Snježana Španjol, članica
ž
Alen Leverić, član
m
Zdenko Antešić, član
m
Mladen Novosel, član
m
Davor Majetić, član
m
MPPI
Adriatic Croatia International Club - ACI d.d.
Dražen Ivanušec, Predsjednik Nadzornog odbora
ž
Doris Peručić, zamjenica člana Uprave
ž
Tedi Chiavalon, zamjenik
m
Tamara Martinčić, članica
ž
Ivan Mladinić, član
m
Mladen Mijač, član
m
MPPI
Croatia Airlines d.d.
Siniša Petrović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Krešimir Kučko, predsjednik Uprave
m
Darko Prebežac, zamjenik
m
Zlatko Širac, član
m
Vjekoslav Jelić, član
m
Hrvoje Kujundžić, član
m
Marko Lesić, član
m
Goran Becker, član
m
MPPI
Jadrolinija
Pavao Komadina, predsjednik Nadzornog odbora
m
Alan Klanac, predsjednik Uprave
m
Slavko Lončar, zamjenik
m
Miljenko Antić, član
m
Zoran Čumbelić, član
m
Marko Čičin Šain, član
m
Ante Mađerić, član
m
Grgo Dujmović, član
m
MPPI
Luka Rijeka d.d.
Nikola Mendrila, predsjednik Nadzornog odbora
m
Vedran Devčić, predsjednik Uprave
m
Loris Rak, zamjenik
m
Nenad Janjić, član
m
Katarina Drakulić, članica
ž
Linda Sciucca, članica
ž
Darko Peričić, član
m
Krešimir Trtanj, član
m
MPPI
Zračna luka Osijek d.o.o.
Dinko Staničić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Domagoj Marinić, direktor
m
Zlatko Franjić, zamjenik
m
Željko Bugarić, član
m
Damir Vrban, član
m
Ivica Bilac, član
m
MPPI
Zračna luka Pula d.o.o.
Valerio Drandić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Svemir Radmilo, član Uprave
m
Renata Blažević, zamjenica
ž
Robert Zenzerović, član
m
Davor Ravnić, član
m
Damir Prhat, član
m
Elio Štifanić, član
m
Dajana Bubola, članica
ž
MPPI
Zračna luka Rijeka d.o.o.
Zdravko Čupković, predsjednik nadzornog odbora
m
Tomislav Palalić, član Uprave
m
Nataša Zrilić, zamjenica
ž
Branko Fibinger, član
m
Marinella Matić, članica
ž
Marija Žarković -Turak, članica
ž
Aldo Simper, član
m
Juraj Bukša, član
m
MPPI
Zračna luka Zadar d.o.o.
Nediljko Pavlović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Irena Ćosić, član Uprave
ž
Nada Brekalo, zamjenica
ž
Jure Buljat, član
m
Mario Pešut, član
m
Jelena Tot Škrbić, članica
ž
MPPI
Zračna luka Split d.o.o.
Matko Kuzmanić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Lukša Novak, član Uprave
m
Dalibor Obradović, zamjenik
m
Ferdo Kurtović, član
m
Marin Šalov, član
m
Marko Parčina, član
m
Zoran Maršić, član
m
Mihovil Biočić, član
m
MPPI
Zračna luka Dubrovnik d.o.o
Božidar Memed, predsjednik Nadzornog odbora
m
Roko Tolić, član Uprave
m
Romana Palčić, član
ž
Luka Klaić, član
m
Vilma Kosović, članica
ž
Ivica Martić, član
m
MPPI
Zračna luka Zagreb d.o.o.
Miroslav Drljača, direktor
m
MINGO
Imunološki zavod d.d.
Mladen Belicza, predsjednik Nadzornog odbora
m
Mario Meštrović, predsjednik Uprave
Ljiljana Klarin, članica
ž
Milena Protega Vesović, član
ž
Željka Mihelić-Grlić, članica
ž
MINGO
Narodne novine d.d.
Tomislav Stojak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Davor Čović, predsjednik Uprave
m
Magda Ivančić, zamjenica
ž
Nikola Sila, član Uprave
m
Stanko Borić, član
m
Svebor Marion, član Uprave
m
Đuro Kordić, član
m
Andrej Poropat, član
m
MORH
Zrakoplovno-tehnički centar d.d.
Boško Pribičević, predsjednik Nadzornog odbora
m
Pavao Krpan, predsjednik Uprave
m
Ivan Beneta, zamjenik
m
Tomislav Babić, član
m
Niko Rimac, član
m
Marijo Dokupil, član
m
Alan Rukavina, član
m
Vildana Megla, članica
ž
MZOS
Brodarski insitut d.o.o
Roko Dejhalla , predsjednik Nadzornog odbora
m
Ognjen Kuljača, direktor
m
Tihomir Erceg, zamjenik
m
Bojan Pečnik, član
m
Ivo Radković, član
m
Blaž Mešin, član
m
MPPI
HP - Hrvatska pošta d.d.
Tihomir Hunjak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Alen Premužak, predsjednik Uprave
m
Drago Davidović, zamjenik
m
Ranko Marinović, član
m
Drago Šerić, član
m
Ivica Kranjčić, član
m
Hrvoje Crnić, član
m
Želimir Piberčnik, član
m
Milan Jukić, član
m
Željko Vidaković, član
m
MFIN
Croatia banka d.d.
Mladen Duliba, predsjednik Nadzornog odbora
ž
Suzana Brenko, predsjednica Uprave
ž
Branka Grabovac, članica
ž
Stjepan Mandić, član
m
Maruška Vizek, članica
ž
Ivan Šverko, član
m
Josip Lozančić, član
m
MFIN
Croatia osiguranje d.d.
Ante Vlahović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Sanel Volarić, predsjednik Uprave
m
Mladen Blažević, zamjenik
m
Nikola Mišetić, član
m
Miroslav Hrašćanec, član
m
Andrej Koštomaj, član
m
Branko Zec, član
m
Marijan Kralj, član
m
Vitomir Palinec, član
m
Roberto Škopac, član
m
Josip Tica, član
m
MFIN
Hrvatska poštanska banka d.d.
Dražen Kobas, predsjednik Nadzornog odbora
m
Tomislav Vuić, predsjednik Uprave
m
Nada Karaman Aksentijević, zamjenica
ž
Dubravka Kolarić, članica Uprave
ž
Marin Palada, član
m
Mladen Mrvelj, član
m
Niko Raič, član
m
Domagoj Karadjole, član
m
MPPI
HŽ Cargo d.o.o.
Hrvoje Livaja, predsjednik Nadzornog odbora
m
Danijel Krakić, predsjednik Uprave
m
Borna Abramović, zamjenik
m
Alen Ambrimac, član
m
Marija Stefanov, članica
ž
Krešimir Rendeli, član
m
Tomislav Ostojić, član
m
MPPI
Luka Vukovar d.o.o.
Krešimir Dragić, predsjednik Nadzornog odbora
m
Tomislav Mihaljević, član Uprave
m
Zoran Turuk, zamjenik
m
Davorka Knežević, članica
ž
Davor Bogojević, član
m
Katarina Mustafagić, članica
ž
MFIN
Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) d.o.o.
Slavica Pezer Blečić, predsjednica Nadzornog odbora
ž
Hrvoje Somun, predsjednik Uprave
m
Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica
ž
Denis Hrestak, član
m
Ana Stavljenić-Rukavina, članica
ž
Lovro Mateš, član
m
Ivan Rašeta, član
m
Dragica Bando, članica
ž
MINT
Brijuni Rivijera d.o.o
Ivan Glušac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Sanja Švarc, članica Uprave
ž
Giordano Škuflić, zamjenik
m
Jadranka Čengija Šarić, članica
ž
Alen Damijanić, član
m
Mirko Herceg, član
m
MINGO
INA d.d.
Siniša Petrović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Zoltán Áldott, predsjednik Uprave
m
György Imre Mosonyi, zamjenik
m
Niko Dalić, član
m
Mladen Proštenik, član
m
Ivan Krešić, član
m
Željko Perić, član
m
Davor Mayer, član
m
Oszkár Világi, član
m
Péter Ratatics, član
m
József Molnár , član
m
József Gábor Horváth, član
m
István Szabolcs Ferencz, član
m
Ferenc Zoltán Horváth, član
m
Maja Rilović, članica
ž
MINGO
Končar elektroindustrija d.d.
Nenad Filipović, predsjednik Nadzornog odbora
m
Darinko Bago, predsjednik Uprave
m
Jasminka Belačić, zamjenica
ž
Davor Mladina, član
m
Dragan Marčinko, član
m
Miroslav Poljak, član
m
Boris Draženović, član
m
Jozo Miloloža, član
m
Ivan Rujnić, član
m
Marina Kralj Miliša, članica
ž
Vicko Ferić, član
m
Petar Vlaić, član
m
Nikola Plavec, član
m
Petar Mišura, član
m
Tomislav Pokaz, predsjednik nadzornog odbora
m
Nenad Zečević, predsjednik Uprave
m
Branimir Fleković, zamjenik
m
Tamara Pernar, članica
ž
MINGO
Petrokemija d.d.
Sonja Ivoš, članica
ž
Vladimir Fresl, član
m
Davor Rakić, član
m
Antonija Perošević-Galović, članica
ž
Željko Klaus, član
m
Krešimir Huljev, član
m
MINGO
Podravka d.d.
Dubravko Štimac, predsjednik Nadzornog odbora
m
Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave
m
Mato Crkvenac, zamjenik
m
Miroslav Klepač, član
m
Ivo Družić, član
m
Hrvoje Kolarić, član
m
Milan Stojanović, član
m
Olivija Jakupec, članica
ž
Ivana Matovina, članica
ž
Dinko Novoselec, član
m
Petar Vlaić, član
m
Petar Miladin, član
m
Ksenija Horvat, članica
ž
MINGO
Đuro Đaković Holding d.d.
Vjekoslav Leko, predsjednik Nadzornog odbora
m
Tomislav Mazal, predsjednik Uprave
m
Domagoj Bartek, zamjenik
m
Marko Bogdanović, član
m
Vjekoslav Galzina, član
m
Miroslav Karamarković, član
m
Blaženka Luketić
ž
Igor Žonja, član
m
Milan Stanić, član
m
Alen Čičak, predsjednik Nadzornog odbora
m
Katarina Čop Bajde, predsjednica Uprave
ž
DUUDI
Državne nekretnine d.o.o.
Josip Tica, zamjenik
m
Javor Marović, član
m
Branko Vignjević, član
m
DUUDI u 2016. godini planira nastaviti ažurirati objavljene podatke u Registru najmanje jedanput mjesečno, te će u suradnji s društvima nastojati da se pravovremeno podnose prijedlozi za upis promjena u Sudski registar, budući da upis promjene podataka o nadzornom odboru i upravi u javnom sudskom registru nadležnog trgovačkog suda može zatražiti jedino društvo, te je tek nakon takva upisa podatak službeno verificiran i valjan za javnu upotrebu i objavu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
OPERATIVNE MJERE KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Tijekom 2016. godine DUUDI će u okviru upravljanja vlasničkim udjelom strateških i trgovačkih društvima od posebnog interesa obavljati sljedeće poslove:
Kontinuirano prikupljati i analizirati izvješća o poslovanju dostavljana od trgovačkih društava sukladno preporukama Europske komisije i Uputi za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu Uputa) u suradnji sa Ministarstvom financija.
Uputa se odnosi na dostavu tromjesečnih, polugodišnjih, devetomjesečnih i godišnjih financijskih izvješća, a obavezni sadržaj svih izvješća je sljedeći:
1. Bilanca
2. Račun dobiti i gubitka
3. Ostvareni financijski rezultati u zadanom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i u odnosu na plan
4. Ostvareni financijski rezultati po djelatnostima/sektorima
5. Ostvareni troškovi rada za razdoblje
6. Ostvarenje proizvodnje - naturalni pokazatelji
7. Obujam i struktura zaliha (ukoliko je primjenjivo i od većeg utjecaja na poslovanje)
8. Investicije za tekuće razdoblje (ostvareno i planirano)
9. Plan restrukturiranja (plan i ostvarenje)
10. Planirani projekti za poslovnu godinu i ostvarenje
11. Ostvareni rezultati poslovanja za trogodišnje razdoblje, usporedba sa
planom i ostvarenja (Napomena: u godišnjem izvješću)
12. Struktura vlasništva
Analizirani podaci objavljuju se na internetskim stranicama Vlade RH, DUUDI-ja i Ministarstva financija
Sudjelovati u radu skupština trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja DUUDI, kroz zakonske alate (Vlada Republike Hrvatske odredit će predstavnike u skupštini trgovačkog društva, kao i predlagati članove uprava i nadzornih odbora društava – ako zakonom nije drugačije određeno)
U suradnji s resornim ministarstvima, upravama i nadzornim odborima strateških i trgovačkih društava od posebnog interesa iskazivati interese i smjernice u ime Republike Hrvatske kao vlasnika za budući razvoj trgovačkog društva. Nastojati, tamo gdje je to moguće, da trgovačka društva djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burze).
N a temelju prikupljenih konačnih poslovnih rezultata strateških trgovačkih društava i pravnih osoba, te društava od posebnog intersa za 2015. godinu, tijekom 2016. godine izradit će se i dati u proceduru nacrt prijedloga Odluke o smjernicama za postupanje članova skupština, nadzornih odbora i Uprava trgovačkih društava te pravnih osoba u vlasništvu republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun republike Hrvatske
U suradnji s resornim ministarstvima i drugim nadležnim tijelima izradit će se po potrebi i izmjena i dopuna Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 120/2013, NN 74/2015).
Nastaviti uređivati i popunjavati baze podataka portfelja Republike Hrvatske (strateška trgovačka društva, trgovačka društva od posebnog interesa i pravne osobe te društva koja kotiraju na burzi a Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50%) koja sadrži sve opće, posebne i financijske podatke o istima.
Publicirati godišnja izvješća o poslovanju društava koja je prvi put kao publikacija objavljena u 2014. godini, a sadržani podaci će se odnositi na podatke nakon održanih skupština društava.
Izraditi Izvješće o provedbi korporativnog plana upravljanja
Popunjavati i ažurirati Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava društava, tj. upravnih vijeća, objavljivati podatke na internetskim stranicama DUUDI-ja te slati podatke u središnji javni registar imenovanja pri Ministarstvu uprave (DIDU – Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured), www.digured.hr .
Nastaviti slanje podataka u Registar državne imovine, koji se odnosi na promjene u trgovačkim društvima (vlasničkim udjelima državnog portfelja) radi ažuriranja podataka koji se kao javno dostupni podaci vode o sveukupnoj državnoj imovini.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
MJERE UNAPREĐENJA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Provođenje natječaja za izbor Uprava trgovačkih društava, uz mogući angažman i head hunting agencija sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja je upućena na radna tijela Vlade RH na usvajanje
Implementacija i praćenje primjene Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima i pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u cilju održavanja i daljnjeg unapređenja visokih standarda korporativnog upravljanja.
Nakon analize stanja i poslovnih rezultata trgovačkih društava i održanih glavnih godišnjih skupština trgovačkih društava, DUUDI će u suradnji s Ministarstvom financija kontinuirano unapređivati način, opseg, analizu i objavljivanje podataka za potrebe korporativnog upravljanja.
Nastavak obavljanja prethodnih radnji, praćenja, objava i sudjelovanja na skupštinama trgovačkih društava iz portfelja DUUDI-ja, uz unapređivanje praćenja provedbi odluka skupština trgovačkih društava (kroz Sudski registar, Središnje klirinško depozitarno društvo, samo trgovačko društvo...).
Tijekom 2016. g. nastavit će se usklađivanje regulativne uloge resornih ministarstava bitnih za djelatnost kojoj trgovačko društvo pripada, a s posebnim naglaskom uloge resornog ministarstva u pripremi i provedbi procesa restrukturiranja društava.
Nastavak dorade kriterija za procjenu efikasnosti trgovačkih društava, te će se kao osnovni pokazatelj uspješnosti implementirati učinkovitost. Naime, s obzirom na to da je država specifičan vlasnik koji mora voditi računa o širem kontekstu i javnom interesu, dobit ili smanjenje gubitka neće biti jedini kriterij kod postavljanja planova ni kod procjene njihova ostvarenja, kao ni kod ocjenjivanja uspješnosti uprava i nadzornih odbora.
Nastavno na doradu kriterija za procjenu efikasnosti društava dorađivat će se sustav nagrađivanja uprava i nadzornih odbora, sukladno preporukama Europske komisije i OECD-ovim smjernicama. Izradit će se smjernice o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava uvođenjem novih elemenata nagrađivanja, poštujući tržišne principe, Zakon o trgovačkim društvima i statut određenog društva.
U tom smislu trgovačka društva koja pretežno ostvaruju prihode na tržištu ili dominantno ostvaruju prihode od izvoza roba ili usluga, nisu korisnici državnih subvencija, a kojima ni država ni neki od nacionalnih regulatora ne određuje cijene njihovih usluga te u znatnijoj mjeri ne koriste usluge tih trgovačkih društava, bit će izuzeta od ograničavanja plaće. Trgovačka društva koja primaju subvenciju države ili kojima država ili nacionalni regulator određuje cijene proizvoda ili su država te državne ustanove i poduzeća pretežiti naručitelji njihovih usluga ostat će ograničena. Načini određivanja plaća, regulirat će se Odlukom Vlade Republike Hrvatske. U navedenoj Odluci odredit će se smjernice za postupanje predstavnika države u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu plaća.
Donošenjem Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015) te Uredbe o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja je upućena na radna tijela Vlade RH na usvajanje približili smo se praksi korporativnog upravljanja u drugim zemljama Europske unije te će se ista u 2016. godini provoditi i unapređivati.
Vlada Republike Hrvatske zadržala je pravo predlaganja članova Nadzornih odbora u smislu slobode upravljanja vlasničkim pravima i potrebe da ima nadzor nad svojom imovinom, dok se u pogledu Uprava nastojalo na nov način utvrditi jasnije i detaljnije kriterije za kandidate, ali i omogućiti tržišne principe i pronalaženje najboljih kandidata za uprave društava, kako bi ostvarila bolje rezultate poslovanja. Donošenjem i provođenjem Odluke i Uredbe inzistira se na sposobnostima članova uprava i nadzornih odbora imenovanih od RH.
U sklopu uvođenja javnog registra imenovanja DUUDI će unapređivati svoj postojeći način obavještavanja i interni registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava, uz poboljšanje ažurnosti. Na internetskim stranicama DUUDI-ja (www.duudi.hr) ustanovljen je i objavljen Registar imenovanih članova nadzornih odbora, uprava i upravnih vijeća, koji se redovito ažurira i stalno je na uvidu javnosti.
DUUDI će i u 2016. godini publicirati Izvješće o strateškim i društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje će sadržavati podatke o poslovanju navedenih društava na temelju podataka o poslovanju iz prethodne godine, a sve u cilju obavještavanja potencijalnih investitora i zainteresirane javnosti. Slijedom navedenog, DUUDI će po održanim skupštinama trgovačkih društava objavljivati navedene publikacije o poslovanju trgovačkih društava u prethodnoj godini („ Godišnji izvještaj o poslovanju strateških trgovačkih društava i trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku “), a na internetskim stranicama kvartalne analize.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
SUDJELOVANJE U EU SEMESTRU ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Europski semestar je ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a. Dio je okvira Europske unije za gospodarsko upravljanje.
U sklopu Europskog semestra države članice Europske unije podnose Nacionalni program reformi do kraja travnja svake godine. Europski semestar je mehanizam nadzora u sklopu strategije Europa 2020. koji objedinjava praćenje nacionalnih fiskalnih i strukturnih politika.
DUUDI u svojoj nadležnosti sudjeluje u procesima poboljšanja upravljanja javnim poduzećima te u suradnji sa ostalim tijelima je aktivan sunositelj ostalih planova, programa i smjernica gdje će se i dio mjera odnositi i na 2016. godini.
Nacionalni program reformi za 2015.
Uspostaviti sustav izvještavanja o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više JLP(R)S – Ministarstvo financija u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom.
- Utvrditi model izvještavanja
- Izrada Upute o izvještavanju o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više JLP(R)S
- Priprema izvješća o poslovanju sukladno uputi
Definirati i objaviti specifične ciljeve trgovačkih društava s ciljem odgovornijeg poslovanja i jačanja ocjenjivanja uspješnosti društava
- Osigurati tehničku pomoć za provođenje pilot projekta za postavljanje transparentnih srednjoročnih ciljeva poslovanja za manji broj (1-2) trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu koji će se temeljiti na usporedbi indikatora uspješnosti u ispunjavanju ciljeva sličnih trvtki
- Provedba pilot projekta
- Usvajanje Akcijskog plana za uspostavu srednjoročnih ciljeva poslovanja u većini trgovačkih drušrava u većinskom državnom vlasništvu
Ojačati zahtjeve za stručnostima kandidata i transparentnost u postupcima imenovanja upravljačkih odbora trgovačkih društava u državnom vlasništvu
- Donošenje nove Uredbe o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od starteškog i posebnog interesa
- Donošenje Odluke o uvjetima i postupku za izbor kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima RH ili pravne osobe koje je osnovala RH imaju udio u temeljnom kapitalu
- Donošenje kodeksa korporativnog upravljanja
Program konvergencije RH za razdoblje 2015-2018
Dokument je rezultat procesa tijekom kojeg su sve države članice EU obvezne izvještavati i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama EU.
- U svrhu učinkovitije kontrole nad rashodima sva javna poduzeća u sektoru države bit će uključena u izvanproračunske korisnike od 2016
- od ključne važnosti je nastavak provedbe procesa restrukturiranja poslovanja među korisnicima državnih jamstava kako bi se povećala učinkovitost i održivost njihova poslovanja te tako smanjili potencijalni rizici aktiviranja državnih jamstava koji se ogledaju u negativnom učinku na fiskalne agregate odnosno proračunski manjak i javni dug.
- Postupak prodaje manjinskih paketa dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava nastoji se pojednostaviti i ubrzati. Također, nastoji se smanjiti broj trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa.
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016-2018, nositelj Ministarstvo financija
Svrha ovog dokumenta je provođenje srednjoročne fiskalne strategije definirane Programom konvergencije u nacionalnu proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i trgovačkih društava u vlasništvu RH koji ulaze u statistički obuhvat opće države.
Velike uštede očekuju se i kod javnih trgovačkih društava u sektoru države kroz ubrzano restrukturiranje te preusmjeravanje izvora financiranja investicija kroz EU fondove.
Javne investicije biti će ograničene procesom razduživanja kod mnogih javnih poduzeća, kod kojih se očekuje i preusmjeravanje izvora financiranja na sredstva EU fondova, dok će bruto investicije u fiksni kapital od strane opće države kočiti potreba fiskalne konsolidacije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Obzirom da su ranije poduzete mjere štednje na rashodima za zaposlene, koje je Vlada RH poduzela, u proteklom razdoblju dale rezultate, iste se nastavljaju dalje provoditi u
narednom trogodišnjem razdoblju do izlaska RH iz postupka prekomjernog proračunskog
manjka.
Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje 2015-2016, nositelj Ministarstvo pravosuđa
- Izrada analize za uređenje zakonskog okvira za lobiranje, DUUDI je sunositelj
- Izrada Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu JLP(R)S za razdoblje 2016.-2018., DUUDI je jedan od sunositelja
- Izrada Antikorupcijskog programa (program 2016.-2018.) za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu (uključuje naputak za izradu kataloga pravila o sprječavanju sukoba interesa koja sadrže upute za postupanje članova upravnih odbora trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu u situacijama koje mogu dovesti do sukoba interesa i njegovo ugrađivanje u etičke kodekse i interne akte trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu) , DUUDI je jedan od sunositelja
- Izrada smjernica i uputa o sprječavanju sukoba interesa i o pravilnom upravljanju sukobom interesa prilikom imenovanja članova uprave i nadzornih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, DUUDI je sunositelj
- Donošenje Odluke o smjernicama za postupanje predstavnika države u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu u pogledu politike plaća, DUUDI je nositelj
- Objava i ažuriranje podataka o sponzorstvima i donacijama koje su trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu dodijelila fizičkim i pravnim osobama (uzimajući u obzir načela otvorenih podataka), DUUDI je jedan od sunositelja
- Provedba programa edukacije trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva, DUUDI je jedan od sunositelja
- Izrada Smjernica o pristupu informacijama u postupcima provedbe javnih natječaja za zapošljavanje te postupka izbora i imenovanja putem javnih poziva u tijelima javne vlasti, DUUDI je jedan od sunositelja
- Izrada analize korupcijskih rizika u prodaji nekretnina, stanova, poslovnih prostora u većinskom državnom vlasništvu te dionica i udjela u trgovačkim društvima, DUUDI je nositelj
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u RH za razdoblje 2014-2016, nositelj Povjerenica za informiranje
- Izraditi i objaviti uputu za objavu godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, lokalnih i regionalnih jedinica, DUUDI je sunositelj
- Pratiti redovitost i potpunost objavljivanja godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, lokalnih i regionalnih jedinica, DUUDI je sunositelj
Akcijski plan za uspostavu sustava plaća te usklađivanje plaća sa produktivnošću 2015-2016, nositelj Ministarstvo rada i međugeneracijske solidarnosti
- Analiza kolektivnih ugovora javnih poduzeća u pretežito državnom vlasništvu, nositelji su ministarstvo rada i mirovinskog sustava, resorna tijela u čijoj su nadležnosti javna poduzeća i DUUDI
- Prijedlog preporuka o promjenama pojedinih postupovnih odredbi kolektivnih ugovora u cilju ujednačavanja postupovnih normi, nositelji su ministarstvo rada i mirovinskog sustava, resorna tijela u čijoj su nadležnosti javna poduzeća i DUUDI
- Uspostaviti kordinaciju javnih poduzeća u procesu kolektivnog pregovaranja, nositelji su ministarstvo rada i mirovinskog sustava, resorna tijela u čijoj su nadležnosti javna poduzeća i DUUDI
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
PROVEDBENE MJERE TIJEKOM 2016. VEZANE ZA SMJERNICE ODREĐENE STRATEGIJOM, A KOJE SE ODNOSE NA STRATEŠKA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Nastaviti proces privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu, osim dijela trgovačkih društava koja su od strateškog značenja, čime će se dovršiti nedovršeni procesi privatizacije.
U okviru daljnje privatizacije državnog portfelja ostvarit će se djelomična privatizacija i modelom radničkog dioničarstva (ESOP) na temelju nove Uredbe prema članku 47. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013). U planu je da se raspolaganje odnosi na državni portfelj do 25% temeljnog kapitala društva u vlasništvu Republike Hrvatske za ona društva za koja radnici iskažu potreban interes.
Prikupljati i pripremati materijale za rad Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, posebice i zvješća o poslovanju trgovačkih društava i planove restrukturiranja uz suradnji s resornim Ministarstvima i s Ministarstvom financija. Država, kao aktivan vlasnik, provodeći vlasničku politiku, osigurat će da se upravljanje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i učinkovito u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i principima korporativnog upravljanja zemalja OECD-a, što će se osiguravati kroz rad i izvještavanje predstavnika vlasnika (tj. Republike Hrvatske) u nadzornim odborima i skupštinama trgovačkih društava te uspostavom unutarnjih revizija i nadzora.
Restrukturiranje poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem povećanja njihove učinkovitosti i kvalitete javnih usluga, kao i osiguranja neto-doprinosa državnom proračunu, odvijat će se u skladu s pravilima EU-a i dobrom praksom. Pratit će se smjernice Europske komisije u skladu s pravilima EU-a i dobrom praksom. Kriteriji i metodologija donošenja odluka o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja bit će usklađeni s važećim pravilima o državnim potporama.
U suradnji s resornim ministarstvima uvest će se jasniji kriteriji i smjernice u redefiniranju što je strateško trgovačko društvo, a što društvo od posebnog interesa.
Kod trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, država će svoju vlasničku funkciju provoditi uglavnom putem Vlade i centraliziranih vlasničkih tijela odgovornih Vladi. DUUDI će u suradnji s resornim ministarstvima pripremati dokumentaciju Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima koje donosi Zaključke i predlaže ih Vladi Republike Hrvatske na donošenje. U smislu jačanja sprečavanja korupcije u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske povećat će se provjera ovlasti glede provjere sukoba interesa članova uprava i nadzornih odbora.
Vlada Republike Hrvatske, ministarstva i DUUDI nastojat će jasno odvojiti vlasničke i regulatorne funkcije države ostvarivanjem vlasničkih prava, kao i ostali vlasnici sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
Treba imati u vidu da su to društva kapitala, pri čemu će se minimizirati utjecaj politike te osigurati ravnopravnost na tržištu kako bi se izbjegli tržišni poremećaji, a ostvarili poslovni ciljevi društava.
U pripremi provedbenih propisa intenzivirat će se suradnja sa socijalnim partnerima kao zainteresiranim stranama.
U cilju bolje informiranosti javnosti, nastaviti će se s praksom objavljivanja informacija na internetskim stranicama DUUDI-ja, nastaviti će se praksa organiziranja savjetovanja prilikom donošenja novih propisa i objaviti skraćeni planovi trgovačkih društava u Planu upravljanja i raspolaganja državnom imovinom.
Vlada Republike Hrvatske i ministarstva trebaju osigurati uvjete na tržištu za razvoj konkurencije privatnih trgovačkih društava i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kroz dublju suradnju s Agencijom za konkurentnost i relevantnim tijelima.
Putem mjera korporativnog upravljanja poticat će se uprave i nadzorni odbori strateških trgovačkih društava i društava od posebnog interesa te pravne osobe na primjenu odredbi Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice i/ili udjele (Narodne novine, broj 112/2010). U slučaju potrebe, pojedina društva su izradila a i mogu izraditi i usvojiti vlastite Etičke kodekse kao interni akt.
Preporučiti trgovačkim društvima javnu objavu bitnih informacija o svim pitanjima opisanim u OECD principima korporativnog upravljanja te da se dodatno fokusiraju na područja važna za Republiku Hrvatsku kao vlasnika i opću javnost.
Primjeri takvih informacija uključuju:
-jasnu izjavu za javnost o ciljevima društva i njihovu ispunjavanju
-vlasničku i glasačku strukturu trgovačkog društva
-sve značajne faktore rizika i poduzete mjere za upravljanje rizikom
-svaku financijsku pomoć (garancije, subvencije, preuzete obveze)
-sve značajne transakcije s povezanim tijelima.
DUUDI će u suradnji s resornim ministarstvima i ubuduće predlagati Vladi Republike Hrvatske odluke o dokapitalizaciji ili prodaji/kupovini dionica trgovačkih društava koja su sada u državnom vlasništvu.
Poticati trgovačka društva u vlasništvu države, kao i trgovačka društva koja provode važne ciljeve javne politike, na izvještavanje o odnosima sa zainteresiranim stranama.
U suradnji s nadležnim ministarstvima, nastavit će se aktivnosti vezane uz razlikovanje industrijske politike države i funkcije države kao vlasnika, s ciljem unapređivanja u prepoznavanju države kao vlasnika. Na taj se način želi postići transparentnost pri utvrđivanju ciljeva i praćenja rezultata. Takvom odvojenošću neće se sprječavati neophodna koordinaciju između tih dviju funkcija države, vodeći računa o mogućim i stvarnim sukobima interesa.
Sve eventualne buduće obaveze i odgovornosti koje strateško trgovačko društvo treba preuzeti u smislu pružanja javnih usluga mimo tržišnih principa propisat će se zakonom ili regulatornim propisima. Takve obaveze i odgovornosti moraju također biti transparentno objavljene općoj javnosti i s tim povezani troškovi morali bi se pokriti na transparentan način.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
POSEBNI CILJEVI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U 2016. GODINI
Pored navedenih planiranih operativnih mjera, mjera unapređenja korporativnog upravljanja, provedbenih mjera sukladno Strategiji i ciljeva i smjernica koji se trebaju ostvarivati u suradnji s resornim ministarstvima, DUUDI planira ostvariti i posebne ciljeve kojima će omogućiti učinkovito suzbijanje korupcije te istaknuti važnost transparentnosti poslovanja, stručnost, brzinu, i to :
Donošenjem Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015) te upućene u proceduru Vlade RH Uredbe o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku cilj je u brzom i efikasnom postupku osigurati kvalitetne kadrove za upravljanje trgovačkim društvima.
Urediti zakonski okvir za nov način vrednovanja i nagrađivanja predsjednika i članova uprava, uz razrađivanje kriterija za nagrađivanje te primjenu poznatih, dobrih praksa korporativnog upravljanja, posebice vezano za poslovne rezultate društva.
Odrediti smjernice koje bi omogućile društvima da na kvalitetniji način, također u skladu s dobrom poslovnom praksom te zakonskim okvirima, utvrde način nagrađivanja članova nadzornih odbora.
Osigurati zakonski i podzakonski okvir koji bi omogućio bolju kontrolu sukoba interesa za kandidate za članove i predsjednike uprava i članove nadzornih odbora.
Osigurati izmjenu zakonskog okvira koji bi omogućio ubrzanje procesa privatizacije dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava iz državnog portfelja s obzirom na planirane postupke u 2016. godini i s obzirom na dosadašnje postupanje koje se pokazalo nedovoljno efikasnim.
Restrukturiranje društava u većinskom državnom vlasništvu na način da se provede poslovno-organizacijski preustroj, odnosno restrukturiranje u cilju razdvajanja djelatnosti od javnog interesa od djelatnosti koja nije od strateškog ili razvojnog značenja za Republiku Hrvatsku. Provođenjem procesa restrukturiranja društava prije privatizacije će se osigurati dugoročni opstanak te će isti biti proveden u skladu s pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja, odnosno pravilima o državnim potporama.
Promicanje i unapređivanje provođenja antikorupcijskog programa za trgovačka društva i pravne osobe u većinskom državnom vlasništvu. DUUDI će sudjelovati kao sunositelj u akcijskom planu za 2015. i 2016. godinu vezano uz strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Provođenje akcijskog plana i postavljanje ciljeva trgovačkim društvima kao što su jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u radu, te stvaranje preduvjeta za sprečavanje korupcije na svim razinama.
Ojačati transparentnost države u korporativnom upravljanju proširivanjem opsega i kvalitete informacija dostupnih stručnoj i općoj javnosti putem DUUDI-ja, posebice putem redovitih zbirnih Izvještaja o poslovanju društava, Registra imenovanih članova nadzornih odbora, uprava i upravnih vijeća, godišnje publikacije izvješća o poslovanju trgovačkih društava.Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
PLANOVI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U 2016. GODINI PREMA NADLEŽNOSTI MINISTARSTAVA
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Institut se u 2015. godini našao u teškoćama, te su resorna ministarstva - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo obrane - pokrenula inicijativu za financijsku stabilizaciju i restrukturiranje Instituta.
Imajući na umu značaj Instituta u razdoblju od 1990.-2000., ali i potencijale za daljnji razvoj kao ključne karike u transferu znanja iz znanstvene zajednice u gospodarstvo, Institut je prema Odluci o izmjeni i dopuni odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku od 2. srpnja 2015. godine, promijenio status u trgovačko društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.
Ministarstvo je na temelju zahtjeva Instituta uputilo molbu za izdavanje državnog jamstva Ministarstvu financija, te je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 82. Zakona o proračunu (Narodne novine, broj: 87/2008, 136/2012 i 15/2015) na sjednici održanoj 30. srpnja 2015. godine, donijela Odluku o davanju suglasnosti Institutu za kreditno zaduženje kod HBOR-a (u daljnjem tekstu: Odluka) radi provedbe financijske konsolidacije i restrukturiranja Instituta. Sukladno Odluci, Ministarstvo financija i DUUDI su imenovali po jednog povjerenika za kontrolu izvršenja svih plaćanja i mjera koje se odnose na razdoblje do izrade programa restrukturiranja i provedbe svih mjera restrukturiranja Instituta.
Nastavno na navedene aktivnosti kontrole poslovanja te provođenje mjera restrukturiranja za koje je nadležno Povjerenstvo iz točke VI. Odluke, Ministarstvo će nastaviti pratiti i aktivno sudjelovati u usmjeravanju revitalizacije poslovanja Instituta.
Ministarstvo smatra da Institut treba fokusirati poslovanje u nišama u kojima može ostvariti konkurentsku prednost na tržištu, pri čemu je nužno ostvariti bolju suradnju s javnim znanstvenim organizacijama kako bi se zajedničkim resursima povećala komercijalizacija rezultata istraživanja, razvoja i inovacija
Ministarstvo turizma
Brijuni Rivijera d.o.o. Pula – ne predviđa se privatizacija odnosno prodaja udjela Republike Hrvatske.
Ministarstvo unutarnjih poslova
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. Zagreb – nije predviđena privatizacija, restruktuiranje, dokapitalizacija te izlazak na tržište kapitala
Ministarstvo obrane
Zrakoplovno-tehnički centar d.d. Velika Gorica – nije predviđena privatizacija.
Agencija Alan d.o.o. Zagreb – nije predviđena privatizacija
Pomorski centar za elektroniku d.o.o. Split – nije predviđena privatizacija.
Ministarstvo poljoprivrede
Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama – nije predviđena privatizacija. Prema Odluci Vlade republike Hrvatske od 22.travnja 2015. Godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju Povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, započet je postupak pripajanja Agencije za vodne putove Hrvatskim vodama. Postupak će biti završen prema rokovima predviđenim u predmetnoj odluci.
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – nije predviđena privatizacija ni restrukturiranje.
Ministarstvo gospodarstva
Jadranski naftovod d.d. - Planovi restruktuiranja u 2016. Godini:
Temeljem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi JANAF nema obvezu provođenja financijskog restrukturiranja, budući da likvidno posluje, ostvaruje pozitivni novčani tijek te ima nizak stupanj zaduženosti. Međutim, obzirom na sve teže uvjete poslovanja koje obilježava pad potražnje za derivatima, prijetnje zatvaranjem rafinerija kojim se transportira nafta JANAF d.d. provodi kontinuirano mjere i aktivnosti s ciljem uspješnog poslovanja i daljnjeg razvoja sukladno ciljevima poslovanja definiranim u poslovnim planovima.
JANAF je u lipnju 2013. godine za potrebe restrukturiranja i racionalizacije poslovanja, utvrdio Projekt operativnog restrukturiranja za razdoblje 2013. - 2017., koji sadrži operativnu analizu i prijedloge mjera operativno-organizacijskog restrukturiranja i dugoročni plan njihove implementacije.
Planom restrukturiranja za 2016. godinu planira se nastaviti s provedbom sljedećih ključnih mjera operativnog restrukturiranja koje je u tijeku:
promjena strukture zaposlenih u odnosu na kompetencije i stupanj obrazovanja te prosječnu dob zaposlenih (pomlađivanje radne snage);
racionalizacija broja zaposlenih kroz redefiniranje poslovnih aktivnosti te alokaciju potrebnih resursa u pojedinim organizacijskim jedinicama;
smanjenje troškova poslovanja kroz smanjenje ukupne mase plaća.
Pomorski centar za elektroniku d.o.o. - Planovi restruktuiranja u 2016. Godini:
Tijekom 2013. godine završeno je kompletno restrukturiranje PCE te je donesen novi Pravilnik o radu PCE-a, organizaciji i sistematizaciji poslova i plaćama.
Đuro Đaković Holding d.d.
Društvo nema planove za privatizaciju, restrukturiranje, dokapitalizaciju, izlazak na tržište kapitala, radničko dioničarstvo te prodaju odnosno kupnju dionica tijekom 2016. godine.
Hrvatska elektroprivreda d.d. Planovi restruktuiranja u 2016. Godini:
Aktivna transformacija poslovanja HEP grupe započela je u 2013. godine strukturnim i procesnim promjenama operatora prijenosnog sustava HOPS-a usklađivanjem s energetskom zakonskom regulativom.
Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) trenutno je u finalnoj fazi certificiranja prema ITO modelu (usuglašavanje s regulatorom-Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom) te se kontinuirano provodi usklađivanje određenih poslovnih funkcija.
Proces restrukturiranja HEP grupe odnosno društava koja ne podliježu legislativi koja se odnosi na regulirane djelatnosti poput prijenosa i distribucije električne energije započet u 2014. godine te predstavlja aktivnost koja se kontinuirano provodi kroz identificirane i definirane ciljeve i mjere unapređenja poslovanja.
Otvaranje domaćeg tržišta električne energije te niz zakonskih i regulatornih izmjena koje bitno utječu na poslovanje HEP grupe uvjetovali su i dodatno ubrzali potrebu prilagodbe poslovnog sustava i redefiniranje poslovnih ciljeva.
Zbog kompleksnosti i specifičnosti svih djelatnosti HEP grupe, restrukturiranje predstavlja kontinuiranu aktivnost koja će se nastaviti i u 2016. godini a sve u cilju kvalitetne transformacije i pripreme za sve veću i izazovniju tržišnu utakmicu uz poštivanje svih regulatornih aspekata koji se odnose na cjelokupno poslovanje Grupe.
Obzirom da je restrukturiranje i transformacija proces koji HEP simultano provodi te obzirom na više zastupljenih osnovnih djelatnosti poslovanja odnosno djelatnosti koje su regulirane i koje su tržišne, od aktivnosti koje su obilježile 2015. godinu, a dijelom koje će se nastaviti i u 2016. godini, potrebno je izdvojiti sljedeće:
u kontekstu započete implementacije, izvršena je reorganizacija društava obuhvaćena procesom transformacije započete u 2014. god. što ujedno predstavlja osnovni temelj i preduvjet provođenja svih ostalih definiranih mjera unapređenja poslovanja čiji će efekti biti vidljivi u narednoj poslovnoj godini
započele su aktivnosti prema definiranim prioritetnim segmentima u svrhu transformacije grupe u segmentima poslovanja gdje je identificirana mogućnost unapređenja (Proizvodnja, Prodaja/Marketing, Trgovina, Opskrba)
u dijelu reguliranih djelatnosti, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) provodi aktivnosti odvajanja opskrbne od mrežne djelatnosti te je započeo izdvojeni proces restrukturiranja s odabranim vanjskim savjetnicima - trenutno se provode dubinske analize poslovanja s ciljem identificiranja potencijala za unapređenje.
U 2016. godini predviđa se izrada i implementacija programa restrukturiranja s ciljem unaprjeđenja postojeće poslovne strategije, organizacije i poslovnog modela te poslovnih procesa. Predviđeni završetak projekta je listopad 2016. god.
Provedbom određenih interventnih mjera utvrđenih u okviru Projekta restrukturiranja krajem 2014. godine već su ostvarene određene uštede u troškovima poslovanja dok se s punom operativnom uspostavom nove organizacijske strukture i daljnjim optimiranjem poslovnih procesa, u 2016. godini, i narednim razdobljima očekuju značajne, dugoročno održive uštede u poslovanju kao i troškovna djelotvornost HEP grupe u cjelini.
Končar – Elektroindustrija d.d. - Planovi restrukturiranja u 2016. Godini:
Osnovna djelatnost Končara je Energetika i transport te je planovima Končara predviđeno restrukturiranje i izdvajanje svih ostalih djelatnosti. Končar restrukturira trajno svoj portfelj a tijekom 2014. godine izdvojena su društva Končar - Ugostiteljska oprema, Končar-Alati i dio kućanskog programa. U portfelju je za sada ostala trgovina kućanskim aparatima koja je komercijalno interesantna posebno zbog zaštite brenda.
Sukladno ranije donesenim odlukama u 2015.godini završit će se postupak likvidacije društva Končar Kones AG u Švicarskoj.
Ministarstvo financija
APIS IT d.o.o.
U ovom trenutku nije u planu provođenje procesa restrukturiranja. Također se ne planira ni dokapizalizacija društva s obzirom da je udio kapitala u ukupnim izvorima dostatan pa nema potrebe za daljnjim povećanjem kapitala.
Glede izlaska na tržište kapitala ponudom svojih financijskih instrumenata APIS IZ d.o.o. nema takvih planova jer pokazatelji i stanje likvidnosti ne sugeriraju da će postojati takva potreba u 2016. godini.
Croatia banka d.d.
Ne planira se provođenje mjera restrukturiranja u 2016. Godini. Naime, plan restrukturiranja Croatia banke obuhvaća razdoblje od 2010-2015. Godine te će uspješno biti proveden do kraja 2015. godine.
Banka ne planira prodaju/kupnji dionica i poslovnih udjela i izlazak na tržište kapitala.
Planira se povećanje regulatornog kapitala putem instrumenata dopunskog kapitala krajem 2015. Godine, odnosno početkom 2016. Godine kako bi ispunila mjeru iz Rješenja Hrvatske narodne banke u vezi povećanja kapitala.
FINA
Financijska agencija trenutno nema program restrukturiranja kojeg će provoditi. Također se ne planira ni dokapitalizacija, prodaja/kupnja dionica i slično.
Hrvatska lutrija d.o.o.
U tijeku je izrada strategije razvoja za naredno trogodišnje razdoblje od 2016.-2018. Godine te je rok za izradu dokumenta planiran za početak rujna 2015. Godine, nakon čega će se proslijediti na razmatranje i usvajanje NO Hrvatske lutrije d.o.o.
Hrvatska lutrija d.o.o. u proteklom razdoblju je provodila aktivnosti restruktuiranja nužne za realizaciju ciljeva utvrđenih strategijom razvoja i Planom restruktuiranja Hrvatske lutrije d.o.o. za razdoblje od 2013. – 2015. Godine. Strateški ciljevi provodili su se kroz dvije faze restruktuiranja, od kojih je 1. Faza restruktiranja završena do kraja 2013. Godine, dok je planirani rok završetka 2. Faze kraj 2015. Godine odnosno početak 1 kvartala 2016. Godine.
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.
SKDD mora tijekom 2016. godine započeti postupak usklade s Uredbom (EU) br. 909/2014. Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.
U skladu s donesenim provedbenim tehničkim standardima, kapitalni zahtjevi vezani su uz raspoloživost visoko likvidne imovine. Na osnovi do sada objavljenih Tehničkih standarda SKDD je izradio okvirni izračun visine potrebnog kapitala te će on iznositi okvirno 50 mil kn.
U odnosu na trenutna raspoloživa financijska sredstva SKDD-a koja udovoljavaju kriterijima navedene Uredbe, SKDD-u će za ispunjenje uvjeta minimalnog potrebnog kapitala nedostajati okvirno 35 mil kn.
Kako bi SKDD udovoljio potrebnim kapitalnim zahtjevima, bit će nužna dokapitalizacija Društva, odnosno pribavljanje dodatnog kapitala i to će biti u fokusu Društva u 2016. godini.
Smatramo važnim naglasiti da u 2016. godini SKDD planira i završetak postupka usklade s Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR). U skladu s EMIR-om, poslovi središnje druge ugovorne strane moraju biti izdvojeni iz poslovanja SKDD-a u novo društvo.
Zbog toga je SKDD u prosincu 2013. godine osnovao društvo SKDD-CCP Smart Clear d.d. s namjerom da na njega prenese poslove poravnanja transakcija financijskih instrumenata, u svojstvu središnje druge ugovorne strane. Radi ispunjavanja kapitalnih zahtjeva koji su skladu s odredbama EMIR-a te u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 152/2013 za SKDD-CCP iznosili minimalno 10.125.000 eura, Glavna skupština SKDD-a u lipnju 2014. godine je donijela Odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih redovnih dionica. Temeljni kapital povećan je s iznosa od 57.000.000 kn za iznos od 29.925.000 kn na iznos od 86.925.000 kn izdavanjem novih 31.500 dionica.
Nakon izvršene dokapitalizacije SKDD-a, Glavna skupština SKDD-CCP-ja u studenom 2014. godine donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala. Temeljni kapital povećan je s iznosa od 300.000,00 kn za iznos od 78.700.000,00 kn izdanjem 787.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A. Temeljni kapital SKDD-CPP-ja nakon provedenog povećanja iznosi 79.000.000,00 kn i podijeljen je na 790.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A bez nominalnog iznosa. SKDD je kao jedini dioničar sudjelovao u povećanju temeljnog kapitala kako bi tvrtka kći, SKDD-CCP, ispunila kapitalne zahtjeve vezane za EMIR.
Uspješan završetak postupka licenciranja društva SKDD-CCP te početak pružanja usluga poravnanja SKDD-CCP-ja u ulozi središnje druge ugovorne strane tijekom prvog polugodišta 2016. godine trenutno je primami cilj SKDD-a i SKDD-CCP-ja.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
PROCJENA PRIHODA/BRUTO DOBITI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ZA 2015. I 2016. GODINU
Za 2015. godinu Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o smjernicama za postupanje članova skupština, nadzornih odbra i Uprava trgovačkih društava te pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu (Narodne novine, broj 76/15).
Navedenom odlukom određuju se smjernice za postupanje u pogledu donošenja odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava s osnove dobiti trgovačkih društava nakon oporezivanja odnosno viška prihoda nad rashodima pravnih osoba za 2014. godinu, a koja će biti uplaćena u Državni proračun Republike Hrvatske u 2015. godini.
Procjena prihoda/bruto dobiti za 2015. i 2016. godinu ne sadrži podatke za društva koja kotiraju na tržištu kapitala, pravne osobe te koncesijska društva i koja nisu na vrijeme dostavila planove poslovanja. Također su isključena društva Državne nekretnine d.o.o. koje će biti posebno obrađeno u poglavlju 11 te Plinacro d.o.o. za čije upravljanje je nadležan Centar za restrukturiranje i prodaju.
U nastavku prikaz procjene prihoda/bruto dobiti za 2014, 2015. i 2016. godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera za godišnji plan korporativnog upravljanja za 2016. Godinu
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa
Izmjena, provedba ili unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno upravljanje trgovačkim društvima
Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (NN 112/10)
Novi kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele je izrađen te se donošenje očekuje krajem 2015. Godine
Odluka o izmjeni i dopuni odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 124/13, Narodne novine, broj 74/2015)
Na temelju rasprave s resornim ministarstvima i drugim nadležnim tijelima izradit će se po potrebi i izmjena i dopuna Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Odluka o smjernicama za postupanje članova skupština, Nadzornih odbora i Uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u državni proračun Republike Hrvatske za 2015. Godinu (NN76/2015)
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa
Unapređenje korporativnog upravljanja
Provođenje Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu (broj 91/2015)
Provođenje natječaja za izbor Uprava trgovačkih društava, uz mogući angažman i head hunting agencija sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Kontinuirano prikupljati i analizirati planove i izvješća o poslovanju dostavljanu od trgovačkih društava sukladno preporukama Europske komisije i Uputi za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u suradnji sa Ministarstvom financija.
Uputa se odnosi na dostavu tromjesečnih, polugodišnjih, devetomjesečnih i godišnjih financijskih izvješća.
Po eventualnoj potrebi unaprijediti istu.
Implementacija i praćenje primjene Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkih društava i pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u cilju održavanja i daljnjeg unapređenja visokih standarda korporativnog upravljanja.
Odluka o smjernicama za postupanje predstavnika države u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu politike plaća
Uredba je u proceduri Vlade Republike Hrvatske
Uredba o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Uredba je u proceduri Vlade Republike Hrvatske
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa
Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i s tim u vezi jačanje povjerenja građana u državne institucije
DUUDI će i u 2016. godini publicirati Godišnje Izvješće o strateškim i društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje će sadržavati podatke o poslovanju navedenih društava na temelju podataka o poslovanju iz prethodne godine, a sve u cilju obavještavanja potencijalnih investitora i zainteresirane javnosti. Slijedom navedenog, DUUDI će po održanim skupštinama trgovačkih društava objavljivati navedenu publikaciju o poslovanju trgovačkih društava u prethodnoj godini („Godišnji izvještaj o poslovanju strateških trgovačkih društava i trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku – 2015g. godina“), a na internetskim stranicama kvartalne analize.
Popunjavati i ažurirati Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava društava, tj. upravnih vijeća, objavljivati podatke na internetskim stranicama DUUDI-ja te slati podatke u središnji javni registar imenovanja pri Ministarstvu uprave (DIDU – Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured), www.digured.hr
Izrada Izvješća o Planu korporativnog upravljanja imovinom Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
PREGLED PLANIRANOG POSLOVANJA ZA 2016. GODINU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Projekcije planova poslovanja trgovačkih društava za 2016. godinu izradile su Uprave trgovačkih društava od strateškog, posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima udio u vlasništvu.
Naglašavamo da prikazani podaci za 2016. godinu predstavljaju trenutačnu projekciju poslovanja u sljedećoj poslovnoj godini.
Prikaz ne sadrži podatke za dio društava, s obzirom da čine koncesijska društva u većinskom privatnom vlasništvu te su podaci klasificirani u kategoriju poslovne tajne. Dio društava kotira na tržištu kapitala te je kao takvo dužno i postupati sukladno Zakonu o tržištu kapitala te pravilima Zagrebačke burze (ZSE).
Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o.
Bina Istra d.d.
Luka Rijeka d.d.
Đuro Đaković Holding d.d.
INA – Industrija nafte d.d.
Končar elektroindustrija d.d.
Podravka d.d.
Petrokemija
Croatia osiguranje d.d.
Jadranski naftovod d.d.
Adriatic Croatia International Club d.d.
Imunološko zavod d.d.
Hrvatska poštanska banka d.d.
Croatia Airlines d.d.
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) je obrađen u poglavlju 2. Plana upravljanja državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Državne nekretnine d.o.o kao društvo od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio biti će posebno obrađeno u poglavlju 11. Plana upravljanja imovinom u 2016. godini
Plinacro d.o.o. kao društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, ne smatra se u pogledu upravljanja društvom od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i za njegovo upravljanje je nadležan Centar za restrukturiranje i prodaju sukladno odluci Vlade RH o izmjeni i dopuni o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 74/15). Također, prikaz ne sadrži planove poslovanja za društva koja ih nisu na vrijeme dostavila.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
TRGOVAČKA DRUŠTVA OD STRATEŠKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU:
HRVATSKE CESTE d.o.o.
Vončinina 3, 10 000 Zagreb
OIB: 55545787885
www.hrvatske-ceste.hr
Osnovna djelatnost Društva je upravljanje, građenje, rekonstrukcija i održavanje državnih cesta
Temeljni kapital: 107.384.800,00 kn
Uprava:
Jurica Krleža, dipl. ing. prom., predsjednik Uprave
Mr.sc. Edo Kos, dipl.ing.građ., član Uprave
Nenad Maljković, dipl. oecc., član Uprave
Nadzorni odbor:
Irena Miličević, dipl. iur., Predsjednica Nadzornog odbora
Mr.sc. Ivica Martinić, dipl.ing.prom., Zamjenik predsjednika
Ingo Kamenar, dipl. ing. Građ., član Nadzornog odbora
Tihomir Barišić, dipl. ing.prom., član Nadzornog odbora
Zlatko Rugan, ekonomist, član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
428
444
458
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
165.678
176.800
181.270
103
Ukupni rashodi
165.678
176.800
181.270
103
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
0
0
0
0
* podaci u 000 kn
Napomena: Hrvatske ceste d.o.o. zbog kapitalnog pristupa prema Zakonu o cestama u računu dobiti i gubitka i bilanci ne iskazuju dobit niti gubitak, već se razlika između prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini nadoknađuje na teret javnog kapitala.
Plan restrukturiranja u 2016. godini:
Hrvatske ceste d.o.o. su tijekom 2014. I 2015. Godine provele reorganizaciju.
Aktivnosti koje se planiraju provoditi u 2016. Godini su sljedeće:
- Uvođenje ISO standarda kao temelja za uspostavu i održavanje sustava upravljanja kvalitetom odnosno uspješno vođenje i rad organizacije
- Provođenje centralizacije informacijskog sustava kako bi se lakše planiralo, pratilo i normiralo sve poslovne procese
- Definiranje pojedinačne odgovornosti, a time i adekvatni motivacijski sustav kako bi se povećala efikasnost rada i razvio poduzetnički duh te kompetitivnost zaposlenika
Najvažnija načela kojima se Uprava vodila pri izradi reorganizacije su poboljšanje efektivnosti i povećanje efikasnosti u izvršenju poslovnih procesa, uspostava i održavanje standarda kvalitete, a sve u svrhu razvoja boljeg i suvremenijeg poslovnog sustava.
Planirane investicije:
Investicija
2014. godina
2015. godina
2016. godina
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Investicije u izgradnju
626.873
968.574
1.201.451
Betterment
252.972
100.000
0
Investicijsko održavanje
178.522
300.000
476.129
Investicijski ciklus ŽUC
3.418
0
0
Nabava osnovnih sredstava
15.265
30.000
35.000
UKUPNO INVESTICIJE
1.077.049
1.398.574
1.712.580
* podaci u 000 kn
U 2016. godini planira se ukupno uložiti 1.712,58 milijuna kuna, što je 22,45% više od planiranih investicija u 2015. Godini, odnosno 59,01% više od realiziranih u 2014. Godini.
Navedeno povećanje u većem dijelu se odnosi na projekte financirane iz EU fondova i investicijsko održavanje.
Od planiranih investicija najveći dio (70,15%) se odnosi na investicije u izgradnju državnih cesta po programima (spojevi na autoceste, program gradnje i rekonstrukcije brzih cesta, uređenje cesta na otocima, ostali programi zahvata na državnim cestama, rekonstrukciju i uređenje cesta i mostova uz granicu, program denivelacije i osiguranja cestovno-željezničkih prijelaza i ostali internentni projekti).
Planirani izvori sredstava za investicije:
Izvor sredstava
2014. godina
2015. godina
2016. godina
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Naknada iz goriva
358.334
553.535
531.530
kreditna sredstva
718.715
700.000
895.000
Prihodi iz EU fondova
0
145.039
286.050
UKUPNO INVESTICIJE
1.077.049
1.398.574
1.712.580
* podaci u 000 kn
Planirana zaduženost:
Izvor sredstava
2014. godina
2015. godina
2016. godina
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Naknada iz goriva
358.334
553.535
531.530
kreditna sredstva
718.715
700.000
895.000
Prihodi iz EU fondova
0
145.039
286.050
UKUPNO INVESTICIJE
1.077.049
1.398.574
1.712.580
* podaci u 000 kn
Planirana državna jamstva:
Državno jamstvo
2014. godina
2015. godina
2016. godina
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Državna jamstva na dan 31.12.
12.677.436
13.600.000
15.800.000
Planirane subvencije:
Subvencije
2014. godina
2015. godina
2016. godina
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Naknada iz goriva
1.745.988
1.760.000
1.780.000
Planirane donacije:
Donacije
2014. godina
2015. godina
2016. godina
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Donacije
430.000
430.000
150.000
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.
Širolina 4, 10 000 Zagreb
OIB: 57500462912
www.hac.hr
Trgovačko društvo Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) osnovano je temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, (NN 27/01.), Odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli i preoblikovanju Hrvatske uprave za ceste u društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.
Društvo je osnovano s ciljem i u svrhu upravljanja, građenja i održavanja autocesta u Hrvatskoj, osim onih kojima upravlja koncesionar, a započelo je s obavljanjem djelatnosti 11. travnja 2001. godine.
Predmet poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. definiran je Člankom 81. Zakona o cestama, a obuhvaća:
aktivnosti na izradi stručnih podloga za četverogodišnji program građenja i održavanja autocesta;
investicijske aktivnosti kroz obavljanje poslova građenja i rekonstrukcije, izvanrednog održavanja, autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama i s tim povezano rješavanje imovinskopravnih odnosa;
poslovne aktivnosti vezano za poslove upravljanja i redovnog održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine;
financijske aktivnosti, vezano za financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja autocesta sukladno strateškom planovima Vlade Republike Hrvatske, a čiji ciljevi i aktivnosti su definirani četverogodišnjim programima građenja i održavanja javnih cesta.
Sukladno Zakonu o cestama, zbog specifične uloge Društva i načina vrednovanja te financiranja temeljnih aktivnosti Društva, HAC u svojim poslovnim knjigama vodi paralelnu evidenciju za HAC kao trgovačko društvo i za Javno dobro (autoceste), odnosno imovinu Republike Hrvatske.
Autoceste, kao Javno dobro nad kojima se ne može stjecati pravo vlasništva, dane su HAC-u na upravljanje i nisu upisane u temeljni kapital Društva, već se iskazuju kao javni kapital na upravljanju u poslovnim knjigama HAC-a.
Temeljni kapital: 131.140.100,00 kn
Uprava:
Davor Mihovilić, predsjednik Uprave
Marijan Sente, član Uprave
Nadzorni odbor:
Hrvoje Livaja, predsjednik
Darko Liović, zamjenik
Ivan Dadić, član
Dražen Antolović, član
Karlo Rukavina, član, predstavnik zaposlenika
Skupština:
Vlada Republike Hrvatske, koju zastupa ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Siniša Hajdaš Dončić
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
213
213
205
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.510.416
1.521.622
1.557.364
102
Ukupni rashodi
1.504.367
1.521.622
1.557.364
102
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
6.049
0
0
* podaci u 000 kn
Napomena: Sukladno Zakonu o cestama primjenjuje se kapitalni pristup
Dugoročno planiranje poslovnih aktivnosti (upravljanje i redovno održavanje autocesta) i investicijskih aktivnosti Društva, sukladno Zakonu o cestama, temelji se na strateškim ciljevima utvrđenim u Strategiji razvitka javnih cesta koju donosi Hrvatski sabor i četverogodišnjim programima građenja i održavanja javnih cesta koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture temeljem stručnih podloga Hrvatskih autocesta d.o.o.
Ciljevi definirani Strategijom i četverogodišnjim programima ostvaruju se kroz godišnje planove građenja i održavanja autocesta koje uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donose Hrvatske autoceste d.o.o.
Polazne osnove za projekciju planiranog poslovanja HAC-a u 2016. godini je projekcija plana građenja i održavanja autocesta za 2016. godinu, planirani kontinuitet poslovnih aktivnosti u funkciji upravljanja i redovnog održavanja te refinanciranje kredita koji dospijevaju u 2016. godini, a sve sukladno važećoj nacionalnoj regulativi.
Godišnji Plan poslovanja, HAC donosi nakon dobivanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske na godišnji Plan građenja i održavanja autocesta pod upravljanjem HAC-a, sukladno Zakonu o cestama.
Zakonom o cestama, u člancima 94., 95. i 96., određen je način evidentiranja poslovnih promjena uz primjenu kapitalnog pristupa, što podrazumijeva dvije paralelne evidencije poslovnih promjena u poslovnim knjigama Društva, za HAC kao trgovačko društvo i za Javno dobro (autoceste) koje je imovina Republike Hrvatske.
HAC iz vlastitih prihoda Društva (cestarina i ostali vlastiti prihodi) u cijelosti pokriva rashode poslovanja Društva (upravljanje i redovno održavanje autocesta).
Sukladno Članku 96. Zakona o cestama HAC u rashode poslovanja Društva uključuje amortizaciju javnih cesta kojima upravlja do visine koja se može pokriti iz vlastitih prihoda. Dio amortizacije koji nije pokriven iz vlastitih prihoda obračunava se na teret sredstava javnog kapitala na upravljanju.
Glavninu prihoda Društva čini 95% prihoda od naplate cestarine, a 44% prihoda od cestarine u cijelosti pokriva rashode poslovanja Društva (upravljanje i redovno održavanje).
Sveukupne rashode Društva čini: 35% naknada za pružanje usluga redovnog održavanja i naplate cestarine koju HAC-u pruža društvo kćer HAC ONC; 8% rashodi poslovanja HAC-a (plaće, materijalni i ostali rashodi Društva u funkciji upravljanja); 57% trošak amortizacije autocesta, dio koji se obračunava na teret poslovnih rashoda Društva.
Restrukturiranje:
U Hrvatskim autocestama d.o.o. restrukturiranje je započeto u 2013. godini provedbom Programa restrukturiranja čija svrha je korporativno i operativno restrukturiranje, radi daljnje racionalizacije i usklađivanja poslovanja HAC-a s europskim standardima.
Sukladno ciljevima iz Programa restrukturiranja, HAC je u 2013. godini izdvojio poslovne cjeline za pružanje usluga redovnog održavanja autocesta i naplate cestarine na društvo kćer Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. (HAC ONC) i prenio ugovore o radu radnika Sektora za održavanje i Sektora za naplatu cestarine te zajedničkih službi vezanih za obavljanje djelatnosti (ukupno 2.264 radnika).
U sklopu restrukturiranja u HAC-u je proveden i Program zbrinjavanja viška radnika, što je utjecalo na smanjenje troškova poslovanja na godišnjoj razini od oko 45 milijuna kuna.
Od 01.01.2012. do danas broj zaposlenih u HAC-u smanjen je za 271 radnika kroz Program zbrinjavanja viška radnika, a 85 radnika napustilo je tvrtku kroz ostale vidove prestanka radnog odnosa (redovna mirovina, osobno i poslovno uvjetovani otkazi), što čini ukupno smanjenje za 356 radnika.
U siječnju 2014. godine izvršeno je pripajanje društva kćeri Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ) ARZ-ON-a društvu preuzimatelju HAC ONC-u, u cilju racionalizacije poslovanja, povećanja kvalitete usluge korisnicima autocesta i efikasnosti upravljačke funkcije te smanjivanje troškova upravljanja i održavanja autocesta.
Ciljevi procesa restrukturiranja u sljedećem razdoblju su daljnja racionalizacija upravljanja te optimizacija procesa održavanja i naplate cestarine, sukladno mjerama iz Programa restrukturiranja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija
Procjena iznosa
Investicijska ulaganja u izgradnju autocesta
446.461
Investicijska ulaganja u izvanredno održavanje
83.656
UKUPNO INVESTICIJE
530.117
* podaci u 000 kn
Izvori sredstava za investicije
Procjena iznosa
Naknada iz trošarina na energente
348.269
Krediti razvojnih banaka
140.201
Bespovratna sredstva EU fondova
41.647
UKUPNO
530.117
* podaci u 000 kn
Za 2016. godinu predviđa se ukupno uložiti 530,117 mil. kuna, što se odnosi na investicijska ulaganja u izgradnju autocesta i nekih državnih cesta kao nastavak investicijskog ciklusa započetog u proteklom razdoblju te na izvanredno održavanje autocesta u cilju produljenja vijeka trajanja imovine i poboljšanja kvalitete i sigurnosti cestovnog prometa.
Planirani izvori sredstava za financiranje ulaganja predviđaju se: 66% iz kapitalnih pomoći iz proračuna temeljem naknade iz trošarina (0,20 kuna po litri goriva sukladno Zakonu o cestama); 26% iz kredita razvojnih banaka ugovorenih u prethodnim godinama za financiranje izgradnje dionica na pravcima A5 i A10; 8% iz bespovratnih sredstava EU fondova za financiranje izgradnje projekta Ulaza u luku Ploče .
Konačan plan ulaganja HAC-a u autoceste i plan financiranja bit će donesen nakon suglasnosti Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Planirana zaduženost:
Stanje zaduženosti
Procjena iznosa
Početno stanje
23.631.110
Novo zaduženje
3.635.000
Otplate
3.535.260
STANJE ZADUŽENOSTI NA KRAJU GODINE
23.730.850
* podaci u 000 kn
Državna jamstva:
Za 2016. godinu planiraju se u visini procjene potrebnog ugovaranja za 2016. godinu od 3 milijarde kuna.
Sredstva iz proračuna:
Sukladno Zakonu o cestama HAC planira primitak sredstava iz proračuna, temeljem naknade iz trošarina na energente od 0,20 kuna po litri goriva, kojima Republika Hrvatska financira izvlaštenje nekretnina, građenje i održavanje javnih cesta te povrat kredita kojima se financira građenje autocesta sukladno programima građenja i održavanja javnih cesta.
Za 2016. godinu sredstva temeljem naknade planiraju se u iznosu od 440 mil. kuna.
Donacije:
Za 2016. godinu planiraju se u iznosu od oko 340 tisuća kuna, a najvećim dijelom se odnose na odobravanje besplatnih prolazaka autocestom humanitarnim udrugama.
AUTOCESTA RIJEKA – ZAGREB d.d .
Širolina 4, 10 000 Zagreb
OIB: 96330310281
www.arz.hr
Gospodarska svrha društva Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. je zatvaranje financijske konstrukcije, građenje, gospodarenje i održavanje autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu.
Temeljni kapital: 2.152.000.000 kn
Uprava:
Josip Šala, direktor Društva
Nadzorni odbor:
Renata Blažević, predsjednica
Krunoslav Šams, zamjenik predsjednice
Boško Jolić, član-predstavnik radnika
Skupština:
Republika Hrvatska djeluje u Skupštini Društva putem Vlade Republike Hrvatske, s tim da sada vlasnika glede ostvarivanja dioničarskih i upravljačkih prava predstavlja dr. se. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
44
42
41
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
703.015
580.773
586.362
101
Ukupni rashodi
627.017
577.681
586.185
101
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
75.998
3.092
177
6
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,12
1,01
1,00
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,37
0,23
0,22
96
* podaci u 000 kn
Sukladno Ugovoru o koncesiji, na Društvo je prenijeto pravo gospodarenja i upravljanja autocestom, nekretninama, kao i pokretninama.
Prihodi
Najveći dio planiranih prihoda Društvo ostvaruje prihodom od naplate cestarine koji predstavljaju poslovne prihode društva, naplaćuju se od korisnika javnih cesta.
Osim cestarine Društvo ostvaruje prihode od naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti s osnova ustupanja na korištenje cestovnog zemljišta. Navedeni prihodi služe za pokriće troškova održavanja autoceste i podmirenje financijskih obveza Društva.
Rashodi
Planirani rashodi predstavljaju sve rashode nastale pružanjem usluga ili isporuke dobara. Najveći dio rashoda odnosi se na financijske rashode Društva koji se odnose na kamate po dugoročnim kreditima korištenih za izgradnju prometne infrastrukture. Najveći dio planiranih poslovnih rashoda odnosi se na naknadu za pružanje usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine te ostalih rashoda.
Cilj društva je osigurati stabilnost u poslovanju podmirenjem financijskih obveza u narednim godinama, osigurati racionalno upravljanje troškovima te provođenje EU projekata za koje društvo ima sklopljene Ugovore.
Daljini nastavak poslovanja Društva u 2016. godini, godine ovisiti će prije svega o strateškim odlukama Vlade Republike Hrvatske, vezanim uz provođenje postupka smanjenja javnog duga.
Restrukturiranje:
Od 1. siječnja 2015. godine u primjeni je novi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Autoceste Rijeka- Zagreb d.d. kojim je povećana efikasnost svakog radnog mjesta, te je ukidanjem pojedinih
ustrojstvenih jedinica i spajanjem sektora došlo do smanjenja troškova osoblja od 10% na razini Društva.
Daljnji proces restrukturiranja Društva biti će uvjetovan Odlukama Vlade Republike Hrvatske i resornog ministarstva u cilju monetizacije javnog duga RH .
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija
Procjena iznosa
Projektiranje
4.324.750
Izvlaštenja, zaključci, upis vlasništva, geodetske snimke i priprema za upis u katastar
7.000.000
Ostale investicije
3.500.000
Investicije u informatičke sustave i opremu
14.800.000
UKUPNO INVESTICIJE
29.624.750
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. nema strateških projekata budući da je Društvo završilo svoj investicijski ciklus izgradnje autoceste, a težište poslovanja usmjerilo na proces održavanja autoceste i naplate cestarine i podizanja služnosti autoceste.
U cilju podizanja služnosti autoceste Društvo iz vlastitih sredstava i sredstava EU projekata, planirana financirati slijedeće investicijske projekte:
1. projektiranje zidova za zaštitu od buke u iznosu od 700.000 kuna i strateška procjena utjecaja na okoliš u iznosu od 200.000 kuna te EU projekti u iznosu od 3.424.750;
2. Izvlaštenja zaključci, upis vlasništva, geodetske snimke i priprema za upis u katastar iz prethodnih faza građenja i za postupak izvlaštenja za D-6 Novigrad-Lišnica u iznosu od 7.000.000 kuna;
3. Izgradnja objekata vatrogasnih postaja temeljem izrada procjene sigurnosti u planiranom iznosu od 3.500.000 kuna;
4. Investicije u informatičke sustave i opremu u iznosu 14.800.000 kuna koje obuhvaćaju zamjenu dotrajale opreme i informatičke sustave te nadogradnju i sanaciju sustava neophodnih za funkcionalnost i sigurnost na autocesti.
Društvo je apliciralo i nositelj je tri projekta koji su financirani većim dijelom iz sredstava Europskih fondova i to:
Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac kao preduvjet za razvoj regije - Izrada studije izvodljivosti projekta
Cilj projekta je izraditi Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac kao preduvjet za razvoj regije u sklopu kojega će se izraditi studija izvodljivost, analiza troškova i koristi, studija utjecaja na okoliš te idejno rješenje proširenja autoceste s a ostalim prihvatljivim projektima. Navedeni projekt uvršten je u Strategiju prometnog razvoja-pod točkom Ro.12 Povećanje kapacitet - namjenska traka za javni prijevoz između Zagreba-Karlovca (kodeks boje-žuta). Planirana vrijednost troškova navedenog projekta u planu za 2016. godinu iznosi 3.307.150 kuna.
Studija izvodljivosti za državnu cestu D6, od čvora Novigrad do Lisnice
Cilj projekta je izrada studije izvodljivosti koja uključuje analizu troškova i koristi za ovaj projekt kao preduvjet za razvoj regije, uklanjanje uskih grla, olakšanje prekograničnog prometa. Planirani iznos za projekt u 2016. godini je 117.600 kuna.
Projekt LIFE DINALP BEAR „Upravljanje populacijom i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama“, u okviru EU programa LIFE+
Cilj projekta za koje je odgovorna Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. prvenstveno su povećanje sigurnosti prometa i poboljšanje utjecaja autoceste na prirodu, stoga se kroz konkretne aktivnosti projekta dodatno zatvara ograđeni koridor autoceste za pristup životinjama u prirodi i uvodi sustavno rješavanje kriznih situacija sa životinjama na autocesti. Aktivnosti povezane sa tehničkim uvjetima trebale bi biti dovršene tijekom 2015. godine te se u 2016. godini planira monitoring predmetnog projekta.
Za planirane investicije u 2016. godini Društvo će koristiti bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU, dio sredstava Društvo potražuje iz Državnog proračuna Republike Hrvatske temeljem članka 90. Zakona o cestama; temeljem članka 16. stavak 7. i članka 17. stavak 1. Ugovora o koncesiji; temeljem članka 23. IV. izmjena i dopuna Ugovora o koncesiji; a dio investicija će se financirati iz vlastitih sredstava Društva.
Planirana zaduženost:
Sva kreditna sredstva za financiranje izgradnje autoceste su iskorištena, odnosno iskorišten je ukupan iznos odobrenih kredita u visini EUR-a. Povrat svih kredita osiguran je državnim jamstvima izdanim od strane Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Kredit
Ugovoreni iznos kredita
Otplata u 2016. godini
Dug po glavnici
Banka
EIB
60.000.000
4.000.000
28.551.669
EBRD
60.000.000
4.000.000
12.000.000
EIB
210.000.000
10.576.923
164.901.923
EBRD
50.000.000
2.380.952
34.523.812
KFW
133.500.000
6.981.250
76.253.750
KFW
110.000.000
2.750.000
94.600.000
DEXIA C & KOMMUNALKREDIT
200.000.000
18.181.818
100.000.000
KOMMUNALKREDIT & INTESA
140.000.000
12.727.273
76.363.636
ZABA
177.000.000
16.090.910
160.909.090
ZABA/HAAB/OTP
55.000.000
0
55.000.000
UKUPNO
1.195.500.000
77.689.126
803.103.880
Državna jamstva:
Budući da Društvo nije u mogućnosti iz prihoda od naplate cestarine podmiriti kreditne obveze u 2016. godini imati će potrebu osigurati novo kreditno zaduženje u visini 70 milijuna EUR-a uz jamstva Vlade Republike Hrvatske.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ne prima subvencije za obavljanje gospodarske djelatnosti iz Državnog proračuna RH, međutim ima potraživanja temeljem Zakona o cestama, Zakona o otocima i Ugovora o koncesiji. Temeljem članka 10. stavak 3. Zakona o otocima pravne i fizičke osobe koje imaju prebivalište i/sjedište na premoštenom otoku oslobođeni su plaćanja mostarine mosta Krk člankom 90. stavak 2. Zakona o cestama regulirano je pravo refundacije besplatnog prolaza mostom. Društvo sredstva na ime naplaćene mostarine potražuje iz Državnog proračuna republike Hrvatske.
- Temeljem članka 23. IV. izmjena i dopuna Ugovora o koncesiji Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ima pravo na refundaciju troškova održavanja Riječke obilaznice, te iste potražuje iz Državnog proračuna RH
- Temeljem članka 16. stavak 7. i članka 17. stavak 1. Ugovora o koncesiji, Društvo potražuje sredstva iz Državnog proračuna RH na ime refundacije troškova upisa vlasništva, projektiranja i komunalnih doprinosa
Red. Broj
Namjena sredstva
2016. godina
a)
Čl. 16. st.7 i čl.17. st.1. ugovora o koncesiji te čl.2 st. 5. III Ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji - izvlaštenja i projektiranja
10.424.750
b)
Čl. 23. IV. Ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji - održavanje obilaznice grada Rijeke, D 404 i Orehovica-Križišće
41.048.983
I
Ukupne obveze temeljem Ugovora o koncesiji (a+b)
51.473.733
II
Mostarina mosta Krk
21.000.000
UKUPNO POTRAŽIVANJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA RH
72.473.733
Donacije:
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ne planira donacije u 2016. godini.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.
Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb
OIB: 39901919995
www.hzinfra.hr
Djelatnost društva je upravljanje željezničkom infrastrukturom; organiziranje i reguliranje željezničkog prijevoza; održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, njenu zaštitu, te poslove izgradnje željezničke infrastrukture.
Temeljni kapital: 224.188.000,00 kn
Uprava:
Renata Suša, predsjednica Uprave
Željko Kopčić, član Uprave
Mr.sc. Ivan Vuković, član Uprave
Nadzorni odbor:
Mr.sc.Milan Stojanović, predsjednik Nadzornog odbora
Dr.sc. Ratko Zelenika, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Marko Gašpar, član Nadzornog odbora
Dr.sc. Ljudevit Krpan, član Nadzornog odbora
Ivan Žilić, član Nadzornog odbora
Skupština:
Dr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Pružne građevine d.o.o. – 100% vlasništvo HŽ Infrastrukture d.o.o.
Croatia express d.o.o. – 100% vlasništvo HŽ Infrastrukture d.o.o.
Proizvodnja i regeneracija d.o.o. – 23% vlasništvo HŽ Infrastrukture d.o.o., pridruženo društvo, u zajedničkom vlasništvu sa HŽ Putničkim prijevozom d.o.o.
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih krajem godine bez radnika u Željezničkom fondu
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
5086
5060
4827
Planirano poslovanje 2016. Godine:
Napomena : . S obzirom da je na snazi privremena mjera Ministarstva financija za financiranje u 1. kvartalu 2016. prema kojoj je iznos budžeta za 1. kvartal 2016. jednak četvrtini budžeta iz 2014. i naputku da se ne započinju novi projekti u 2016., društvo nije u mogućnosti dostaviti konačan plan za 2016.
Ovaj plan nije razmatran ni odobren od strane Nadzornog odora i Skupštine te su moguća odstupanja od konačnog plana poslovanja za 2016.
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.473.000
1.271.000
1.334.000
105
Ukupni rashodi
1.473.000
1.271.000
1.334.000
105
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
0
0
0
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,00
1,00
1,00
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-0,057
-0,003
0,001
* podaci u 000 kn
Financiranje redovnog poslovanja - održavanje željezničke infrastrukture, organiziranje i regulacija prometa te upravljanje društvom, predviđeno je iz prihoda koje upravitelj ostvari pružajući usluge korištenja željezničke infrastrukture prijevoznicima te prihoda iz Državnog proračuna.
Planirani prihodi upravitelja od pružanja usluga minimalnog pristupnog paketa prijevoznicima u 2016. godini umanjeni su primjenom koeficijenta korekcije K=0,5 i iznose 113,9 milijuna kuna.
Ovi prihodi su veći u odnosu na 2015. godinu za 10,4 milijuna kuna, budući da se u 2016. godini očekuje lagani porast putničkog i teretnog prijevoza u odnosu na prethodnu godinu.
Moguća su i značajnija povećanja prihoda od pružanja željezničkih usluga, no o tome ovisi završetak investicije proširenja kapaciteta u Luci Rijeka.
Sukladno članku 24. Zakona o željeznici postepeno se provodi izdvajanje pojedinih usluga iz minimalnog pristupnog paketa, kao što su pristup uslužnim objektima, dodatne i prateće usluge, tako da se od 2015. iz minimalnog paketa izdvajaju usluge korištenja putničkih kolodvora.
U narednim godinama planiraju su značajne aktivnosti na povećanju prihoda od komercijalizacije nekretnina i objekta koji nisu u funkciji osnovne djelatnosti. U 2016. godini predviđa se povećanje prihoda po toj osnovi za 2 milijuna kuna u odnosu na rebalans plana 2015. godine i povećanje za 10,1 milijuna kuna u odnosu na ostvarenje 2014. Godine .
Planirani troškovi u 2016. godini za materijal i vanjske usluge na održavanju kapaciteta čine 33,8% poslovnih rashoda i povećani su u odnosu na 2015. godinu za 12% tj. za 48,07 mil. kuna. U cilju racionalizacije ukupnih  roškova i u 2016. godini će se nastaviti sa smanjenjem broja radnika.
U Planu 2016. godine trošak zaposlenih čini 52,7 % ukupnih rashoda.
Smanjenjem troškova radnika na razinu oko 50% rashoda, HŽ Infrastruktura d.o.o. dostiže većinu europskih infrastrukturnih tvrtki: Italija, Francuska, Poljska, Slovačka, Belgija, Austrija koje imaju udio ovih troškova u ukupnim rashodima između 40-50%.
Planom za 2016. godinu planira se poslovanje bez gubitka. Sukladno čl. 21. Zakona o željeznici prihodi i rashodi upravitelja su uravnoteženi.
Restrukturiranje:
Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture d.o.o. usvojen je u lipnju 2012. uz izmjene koje su uslijedile 2013. godine. U cilju racionalizacije troškova, optimizacije poslovnih procesa i prilagodbe EU direktivama provedene su statusne promjene društva prikazane na Grafikonu 1.
U periodu od 2012. do kraja 2014. smanjen je broj zaposlenika na razini HŽ Infrastruktura grupe za 612 (matica i društva kćeri).
Sedmim Aneksom Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture d.o.o. od 16. srpnja 2014. za 2015. godinu smanjena su prava iz kolektivnog ugovora (regres, božićnica, broj dana godišnjeg odmora itd.).
Na temelju Odluke Vlade RH o potrebnom smanjenju deficita HŽ Infrastrukture u 2015. godini, pokrenute su dodatne mjere za uštede. U Rebalansu plana troškovi redovnog poslovanja smanjeni su za 60 milijuna kuna i na investicijama za 87,9 milijuna kuna u odnosu na inicijalni Plan.
Trenutno su u tijeku pregovori sa socijalnim partnerima oko smanjenja prava iz kolektivnog ugovora. Predložene izmjene rezultirale bi godišnjim uštedama na trošku zaposlenika u iznosu 80 milijuna kuna.
Odobren je plan restrukturiranja tvrtke kćeri Pružne građevine d.o.o. prema kojem se planira smanjiti broj zaposlenika u 2015. godini za 790. Smanjenje je već djelomično provedeno, trenutno je u tijeku izrada plana zbrinjavanja preostalog viška zaposlenika. Restrukturiranjem Pružnih građevina očekuje se smanjenje troškova poslovanja te smanjenje jediničnih cijena održavanja koje tvrtka kćer izvodi za HŽ Infrastrukturu.
Financijsko restrukturiranje HŽ Infrastrukture u najvećem se dijelu odnosi na promjene u izvorima financiranja.
Planira se da će najveći generator rasta investicija u narednim godinama biti projekti financirani bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Trenutno je u pripremi nekoliko takvih projekata čija je vrijednost radova veća od 2 milijarde EUR-a.
Ostali projekti koji ne zadovoljavaju kriterije za financiranje iz EU fondova planiraju se financirati iz kredita razvojnih banaka s vrlo niskim troškovima financiranja.
U svibnju 2015. potpisan je ugovor o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) u iznosu od 79 milijuna EUR-a po trenutnoj kamatnoj stopi od 0,44%. Uštede na kamatama koje se ostvaruju na ovom kreditu iznose 97 milijuna kuna za cijelo vrijeme trajanja kredita u odnosu na uvjete komercijalnih banaka po kojima se do sada Društvo zaduživalo.
U cilju povećanja udjela financiranja iz vlastitih izvora povećane su aktivnosti vezane uz komercijalizaciju nekretnina. Ažuriraju se cijene najma stanova, poslovnih prostora i zemljišta kako bi se izjednačile s tržišnim cijenama te se planira dugoročan najam određenih nekretnina (Hotel Dora, Vila Toplice, Dom zdravlja u Zagrebu, Dom zdravlja u Varaždinu i Hotel u Kraljevici), objavljuju se natječaji za poslovne prostore u kolodvorima kao i za sve ostale nekretnine koje su slobodne za komercijalizaciju. Planirana je i djelomično provedena prodaja nedovoljno iskorištenih nekretnina (zgrada na Trgu Kralja Tomislava i određenih zemljišta).
Planirane investicije:
R.br
Programi i projekti za željezničku infrastrukturu
Ostvarenje 2014
Rebalans Plan 2015.
Plan 2016.
1.
Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet
714.627
442.430
481.570
1.1.
Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor - bivši ogranak V.b.)
322.969
290.035
158.030
1.2.
Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin – Knin/Split/Zadar/Šibenik
93.277
18.396
115.000
1.3.
Modernizacija pruge na koridoru RH3 (bivši ogranak V. c)
20.890
11.900
1.4.
Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor)
277.491
118.219
159.140
1.5.
Obnova ostalih pruga za međunarodni promet
3.880
49.400
2.
Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet
50.970
19.335
111.200
3.
Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet
18.240
4.934
2.000
4.
Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb
18.472
4.421
5.
Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline
174.308
192.067
176.000
5.1.
Informatika
15.089
17.915
15.000
5.2.
Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge
29.175
32.602
28.000
5.3.
Zaštita okoliša
185
300
1.000
5.4.
Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada
69.622
21.130
14.650
5.7.
Zgrade i strojarski objekti
9.181
4.942
2.850
5.8.
Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture
2.589
58.500
58.500
5.9.
Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija
48.467
56.678
56.000
UKUPNO PROGRAMI OBNOVE I MODERNIZACIJE
976.617
663.187
770.770
6.
IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA
21.853
265.480
583.300
6.2.
Izgradnja pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno
1.037
85.415
121.000
6.3.
Izgradnja pruge Podsused Tvornica - Samobor Perivoj
1.204
900
200
6.4.2001
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo - Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo
18.344
146.210
266.300
6.5.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb Gk - Rijeka
140
300
7.000
6.6.
Izgradnja nove željezničke pruge na dionici Goljak-Skradnik, pruga Zagreb Gk -Rijeka
1.082
1.000
1.000
6.7.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km)
23.655
101.800
6.8.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo
46
8.000
84.000
6.10.
Izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb Gk - Rijeka
2.000
6.12.
Izgradnja pruga u čvoru Zagreb
6.13.
Izgradnja pruge za prigradski promet Split-Trogir
SVEUKUPNO OBNOVA, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA
998.470
928.667
1.354.070
* podaci u 000 kn
U 2016. godini planira se uložiti u obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture 1.354.070 milijuna kuna.
Najznačajnija ulaganja u obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture su:
1. Ulaganja u modernizaciju, obnovu i elektrifikaciju pruga i pružnih dionica i rekonstrukciju kolodvora koja se predlažu za financiranje iz sredstava EU fondova
Ulaganja se odnose na:
Rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica
Modernizaciju, obnovu i elektirfikaciju pruge Vinkovci - Vukovar (18,5 km)
Modernizaciju, obnovu i elektrifikaciju dionice Zaprešić - Zabok (23,8 km), pruga Zaprešić - Čakovec
2. Ulaganja u obnove dionica pruga - ukupno 243 milijuna kuna, i to u:
-završetak radova na dionici
Ogulin - (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb Gk – Rijeka
- početak radova na dionicama
Savski Marof - Zaprešić - Zagreb GK dk i lk (2 x 21,3 km), pruga DG - Savski Marof - Zagreb Gk
(Greda) - Sunja - (Novska) (74,1 km), pruga Zagreb Gk - Sisak – Novska
Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Virovitica (116,5 km), pruge Zaprešić - Čakovec i Varaždin - Dalj - Virovitica
3. Ulaganja u osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima – 28 milijuna u 2016. godini.
4. Ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin-Knin-Split/Zadar/Šibenik (Projekt Lika)- ukupno 115 milijuna kuna - nastavak radova na građevinskoj obnovi prugeOštarije-Knin –Split i rekonstrukcija i obnova kolodvora  e modernizacija signalno-sigurnosnih uređaja (u vrijednosti investicije sadržana je i vrijednost robe u iznosu oko 13 milijuna kuna koja će se ugraditi, a koja je nabavljena u razdoblju do 2009.).
5. Ulaganja neophodna za sigurnost željezničkog prometa – sanacija usjeka, zamjena, obnova mostova i tunela.
Planirani izvori sredstava za investicije:
Izvori financiranja
Ostvarenje 2014.
Rebalans Plana 2015.
Plan 2016.
Proračun
31.294
15.665
79.265
EU fondovi*
34.388
235.719
453.776
Račun posebne namjene (povučeno iz Proračuna do 31.12.2015.)
2.000
EP potpore (NAPA projekt)
4.500
Krediti
863.909
623.949
220.710
Ostalo (vlastita sredstva, zalihe, interni rad, ostalo)
68.879
48.834
58.350
- Od toga zalihe
22.694
50.000
Nedostajući izvori
539.969
UKUPNO:
998.470
928.667
1.354.070
* podaci u 000 kn
EU fondovi – prema dopisu MPPI od 28.11.2014. izvršavanje rashoda iz izvora financiranja 563, iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu (Državnom proračunu) moguće je uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
Sredstva državnog proračuna:
Elementi Proračuna
Ostvareno 2014.
Plan 2015.
Plan 2016.
Sredstva Proračuna RH za redovno poslovanje
952
956
956
Sredstva DP za održavanje željezničke infrastrukture i regulaciju prometa
516
516
516
Sredstva DP iz trošarine na gorivo u iznosu 20 lipa
436
440
440
Sredstva Proračuna RH za investicije
66
106
529
Sredstva RH za pripremu EU projekata i udjeli RH u EU fondovima i zajmovima (izvori DP 11. i 12)
31
16
79
Fondovi EU izvor 563*
34
91
449
Ukupno sredstva iz Državnog proračuna RH pozicije u MPPI
1.018
1.062
1.484
* podaci u 000 kn
Planirana zaduženost i državna jamstva u 2016. godini:
Kreditna zaduženja
U 2014. odobren je krediti u iznosu 1.000.000.000,00 kn koji će se koristiti za financiranje investicija u 2014., 2015. i 2016. godini, uključujući i nacionalnu komponentu za EU projekte (za osuvremenjivanje i izgradnja željezničke infrastrukture)
Odobreni kredit za financiranje otpremnina u razdoblju 2012.-2018. u iznosu 250.000.000 kn, će pokriti troškove otpremnina koje su se u 2012. 2013. i dijelom u 2014. financirale iz tekuće likvidnosti (155 mil kn). preostali dio kredita će se koristit za otpremnine u razdoblju do 2019.
Ugovoreni Kredit EBRD za restrukturiranje HŽ Infrastrukture, namijenjen je za otpremnine i financiranje nabave mjernog vlaka. Za otpremnine je namijenjeno 19,5 mil EUR kojim se pokriva samo neto iznos otpremnina za razdoblje do 2015. godine i dio troškova otpremnina u 2016. godinu Za ovu namjenu je u 2014. iskorišteno 15 mil EUR te je ostalo za korištenje u 2015. i 2016. godini 4,5 milijuna EUR.
U lipnju 2015. godine odobren je kredit od svjetske banke - IBRD za financiranje projekata održivih hrvatskih željeznica u Europi u iznosu od 79 milijuna eura.
Svi navedeni krediti imaju državna jamstva
PLOVPUT d.o.o.
Obala Lazareta 1, 21 000 Split
OIB: 14480721492
www.plovput.hr
Temeljna djelatnost Plovputa (sigurnost plovidbe na moru) je sukladno Pomorskom zakoniku (N.N. br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) i Zakonu o Plovputu (NN br. 73/97) od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, a obavlja se kao javna ovlast kroz slijedeće usluge sigurnosti plovidbe:
1. uređivanje i održavanje pomorskih plovnih putova,
2. postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske,
3. obavljanje radioslužbe obalnih radijskih postaja bdijenjem na frekvencijama pogibelji i sigurnosti na pomorskim plovnim putovima Republike Hrvatske (VHF DSC eh 70 i VHF eh 16), radi zaštite ljudskih života i imovine na moru.
Temeljni kapital: 111.546.200 kn
Uprava:
Darko Meštrović, dipl. ing, direktor Društva
Nadzorni odbor:
Rade Bobanac, predsjednik Nadzornog odbora
Stipe Krželj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Ivica Grga, član Nadzornog odbora
Skupština:
Vlada Republike Hrvatske u ime vlasnika Društva utvrđuje broj i sastav članova Skupštine Društva.
Skupštinu Društva predstavlja gosp. Zdenko Antešić.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
279
280
280
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
78.202
70.020
75.820
108
Ukupni rashodi
76.517
69.490
75.490
109
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
1.281
530
330
62
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,02
1,01
1,00
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,60%
0,60%
0,60%
100
* podaci u 000 kn
Ciljevi Društva su povećanje razine sigurnosti plovidbe i plovnosti u određenim područjima što potiče razvoj gospodarstva i uravnotežen regionalni razvoj pri čemu Društvo planira poslovati pozitivno te zadržati likvidnost i profitabilnost uloženog kapitala.
U 2016. godini Društvo planira dobit od 330.000 kn.
Planirana dobit sastoji se od planiranih prihoda koji su za 8% veći u odnosu na plan prihoda prethodne godine i planiranih rashoda koji su za 9% veći u odnosu na planirane rashode prethodne godine.
Očekuje se donošenje novog Tarifnog pravilnika koji će omogućiti procjenjene prihode Društva što je još uvijek neizvjesno, pošto je donošenje istog u proceduri.
Procijenjeni rashodi 2016. godine povećani su za troškove novog broda betonare u iznosu od 8.000.0000 kn budući se primopredaja istog očekuje u prosincu 2015. godine.
Navedeni troškovi uključuju otplatu kamate za kredit u iznosu od 940.000 kn, amortizaciju broda u iznosu 3.400.000 kn, te ostale troškove eksploatacije broda tj. trošak posade, gorivo, mazivo i održavanje u iznosu 3.660.000 kn.
Financijski rezultat od 330.000 kn neminovan je i zbog smanjenih prihoda Društva obzirom da prihodi od naknade sigurnosti plovidbe za jahte i brodice, do donošenja izmjena Pomorskog zakonika bili su izvorni prihodi Društva
Donošenjem izmjena Pomorskog zakonika navedeni prihodi su prihodi Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Ta izmjena značajno utječe na poslovanje Društva, obzirom da Plovput održava objekte sigurnosti plovidbe jednako za sva plovila kako za brodove tako i za jahte i brodice
Restrukturiranje:
Društvo ne planira provoditi plan restrukturiranja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Za 2016. godinu planirane su investicije iz vlastitih sredstava u iznosu 4.000.000 kn
Planirana zaduženost:
Ne planira se novo zaduženje već otplata anuiteta (glavnica + kamata ) u iznosu 3.550.000 kn po kreditnom zaduženju od 26.000.000 kn iz 2015. godine za izgradnju radnog broda.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Društvo ne planira subvencije.
Donacije:
Troškovi za donacije u 2016. godini kretati će se u okviru planiranih troškova donacija za 2015. godinu, odnosno 350.000 kn, a odobravat će se isključivo u skladu sa Zakonom o porezu na dobit, odnosno za zdravstvene, sportske, znanstvene, odgojno obrazovne, kulturne te vjerske donacije i to za područje cijele Hrvatske.
ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o.
Ulica grada Vukovara 269 d, 10 000 Zagreb
OIB: 88150534338
www.oiv.hr
Odašiljači i veze pružaju usluge zemaljskog i satelitskog odašiljanja radijskih i televizijskih programa, grade i daju u zakup elektroničke komunikacijske mreže, vodove i infrastrukturu, pružaju multimedijske usluge, kao i druge profesionalne i komunikacijske usluge iz područja elektroničkih komunikacija.
Temeljni kapital: 138.568.200,00 kn
Uprava:
Aleksandar Golub, Predsjednik Uprave
Vlatka Dokoza, Članica Uprave
Boris Klenović, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Marijan Crnjak, Predsjednik Nadzornog odbora
Mislav Peričić, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Lora Čurković, Član Nadzornog odbora
Damir Vuk, Član Nadzornog odbora
Pavao Vitaljić, Član Nadzornog odbora, predstavnik zaposlenika
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
292
300
300
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
253.465
252.459
257.363
102
Ukupni rashodi
240.812
238.574
237.635
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
12.652
13.885
19.728
142
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,05
1,06
1,08
102
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,10
0,07
0,10
143
* podaci u 000 kn
Planirano poslovanje u 2016. godini nastavit će se u skladu s predviđanjima i procjenama očekivanih kretanja na tržištu i u gospodarstvu Republike Hrvatske, uz očuvanje sigurnosti i stabilnosti te racionalizaciju poslovanja.
Uz odašiljanje radijskih i televizijskih programa, kao temeljne poslovne djelatnosti Društva, glavnina aktivnosti usmjerena je na razvoj novih usluga i uvođenje novih tehnologija što se prvenstveno odnosi na:
◊ razvoj svjetlovodne infrastrukture u okviru „Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA)“ (NP-BBI program)
◊ Izgradnju Nacionalne radiokomunikacijske mreže za potrebe tijela državne uprave, javnih služba i drugih tijela javne vlasti na cijelom području Republike Hrvatske
◊ multimedijske usluge.
Planirani ukupni prihodi u 2016. godini veći su za 1,9% u odnosu na plan za 2015. godinu, dok su planirani ukupni rashodi u 2016. godini nešto manji u odnosu na plan za 2015. godinu. Posljedično navedenom ekonomičnost ukupnog poslovanja u 2016. godini povećana je za 2,3%, a EBIT marža za 33,6%.
Kao trgovačko društvo u 100% vlasništvu Republike Hrvatske, OiV će odgovorno i u potpunosti i nadalje izvršavati obveze koje proizlaze iz usvojenih dokumenata Vlade RH i ostalih tijela i institucija RH, a koje se referiraju na djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Društvo ne planira restrukturiranje. Kontinuirano se provode mjere racionalizacije te organizacijske prilagodbe potrebama izvršenja projekata, zadaća i preuzetih obveza.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Društvo za 2016. godinu planira oko 65 mil. kuna ulaganja, najvećim dijelom u obnovu infrastrukture i opreme odašiljačkih objekata, sustave za svjetlovodne komunikacije te profesionalnu radiokomunikacijski mrežu (PMR).
Financiranje investicijskih projekata planira glavninom iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost:
Društvo nema u planu zaduživati se u 2016. godini.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Na temelju dva dugoročna kredita HBOR-a Društvu je 2010. godine odobrena subvencionirana kamata. U 2016. godini navedena subvencionirana kamata iznositi će oko 260 tis. kuna.
Donacije:
U skladu s Pravilnikom o sponzoriranju i doniranju u 2016. godini za donacije i sponzorstva planira se iznos do 150.000 kn.
HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o.
Rudolfa Fizira 2, 10 150 Velika Gorica
OIB: 33052761319
www.crocontrol.hr
Osnovna zadaća Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o. je pružanje usluga u zračnoj plovidbi, poštujući osnovni princip - visoki stupanj sigurnosti zračnog prometa.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. je, sukladno međunarodnom standardu ISO 9001:2008, certificirana za sljedeći opseg usluga:
1. Pružanje operativnih usluga u zračnom prometu (ATS),
2. Pružanje usluga komunikacije, navigacije i nadzora (CNS),
3. Pružanje usluga zrakoplovnog informiranja (AIS),
4. Pružanje usluga zrakoplovne meteorologije (MET).
Temeljni kapital: 412.759.600 kn
Uprava:
Dragan Bilać, direktor Društva
Nadzorni odbor:
Darko Prebežac, predsjednik
Dinko Staničić, zamjenik
Hrvoje Filipović, član
Marijana Müller, član
Željko Gojko, član
Skupština:
Siniša Hajdaš Dončić (MPPI), predsjednik
Boris Lalovac (MFIN), član
Ante Kotromanović (MORH), član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
704
735
735
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
704.795
747.096
748.239
100
Ukupni rashodi
679.591
724.970
734.376
101
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
25.204
22.126
13.863
63
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,04
1,03
1,02
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
4,33%
3,93%
2,59%
66
podaci u 000 kn
Projekcije za 2016. temeljene su na smjernicama koje su dio su sveobuhvatnih projekcija trenutno sadržanih u RH Performance planu za RP2 razdoblje, odobrenom od Europske komisije.
Ciljevi su sljedeći:
- Sigurnost: Primjenom RAT metodologije za sve događaje u kojima je sudjelovao ATM zemaljski element - podizati do 2017. na nivo od 80% i više.
- Kapacitet: Rutna kašnjenja u minutama po letu da ne prelaze 0,22. Održati nisko dolazno kašnjenje pri pružanju ANS usluga na terminalima i zračnim lukama u minutama po letu koje ne prelazi 0,05.
- Okoliš: Implementacija FRA unutar FAB CE, implementacija FRA u susjednim ANSP- ovima, te razviti i optimizirati ATS rutnu mrežu.
- Troškovna efikasnost: Pružanje usluga koje su sigurne i ekološki prihvatljive vodeći računa o determiniranim troškovima i determiniranim jediničnim troškovima.
- Organizacijska poboljšanja: Osigurati pozitivno, motivirajuće radno okruženje u kojem su svi zaposlenici stekli potrebne kompetencije i vještine. Nadalje, osigurati da se sve usluge pružaju na siguran i učinkovit način, neprekidno uz osiguravanje inter- operabilnosti.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Društvo ne planira restrukturiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan realizacije investicija u 2016. iznosi 99,7 milijuna kuna, a vlastiti izvori planiraju se kao ekskluzivan izvor financiranja plana.
Plan investicija
Planirani iznos u 2016. godini
Projekti DATA-COM domene
4.860
Projekti VOICE-COM domene
14.000
Projekti NAV domene
10.202
Projekti nadogradnje SUR sustava
1.625
Projekti AWOS/MET domene
7.850
Projekti nadogradnje ATM sustava
28.928
Projekti rekontrukcije građevina i infrastrukture
11.050
Projekt jedinstvenog nadzora i upravljanja uređajima i sustavima
1.500
Projekt fleksibilnog korištenja zračnog prostora
500
Projekt povećanja stupnja sigurnosti i zaštite objekata HKZP
500
Projekti modernizacije ICT sustava
1.812
Projekti MET-ATM domene
7.600
Ostala investicijska ulaganja
2.000
Ukupno pojedinačna nabava
7.250
UKUPNO PLAN INVESTICIJA
99.677
* podaci u 000 kn
Planirana zaduženost:
HKZP je zadužen po dugoročnim kreditima koji su korišteni za financiranje realizacije planiranih investicija. Tijekom 2016. planirano je uredno podmirivanje glavnice kredita u iznosu od 7,1 milijun eura, dok je krajem 2016. planirano stanje duga po kreditima u iznosu od 38,6 milijuna eura.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
HKZP nije u dosadašnjem poslovanju koristio sredstva državnih subvencija bilo koje vrste, a isto ne planira i ubuduće
Donacije:
Sukladno Pravilniku o sponzoriranju i doniranju, tijekom 2016. Društvo planira na donacije utrošiti oko 200 tisuća kuna.
HEP – GRUPA
Ulica grada Vukovara 37, 10 000 Zagreb
OIB: 28921978587
www.hep.hr
Hrvatska elektroprivreda (HEP grupa) je nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina.
HEP d.d. je osnivač i jedini vlasnik novoosnovanih društava, on objedinjuje vođenje ovisnih društava HEP grupe i zadržava vlasništvo nad imovinom, koju ugovorno prenosi na upravljanje ovisnim društvima ili tvrtkama-kćerkama. Jedini izuzetak je društvo Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., koje je vlasnik imovine prijenosnog sustava u skladu s odredbama Zakona o tržištu električne energije.
Unutar HEP grupe jasno su odvojena (upravljački, računovodstveno i pravno) društva koja obavljaju regulirane djelatnosti (prijenos i distribucija) od nereguliranih djelatnosti (proizvodnja i opskrba).
Misija:
Sigurna i kvalitetna opskrba kupaca energijom, uz visoki stupanj društvene odgovornosti.
Vizija:
HEP grupa kao snažna regionalna, moderna i društveno odgovorna korporacija, prepoznata kao primjer učinkovite proizvodnje i isporuke energije kupcima
Projekcija plana poslovanja za 2016. Godinu se odnosi na HEP grupu na temelju aktualnih pretpostavki.
Temeljni kapital: 19.792.159.200 kn
Uprava:
Perica Jukić –predsjednik Uprave
Zvonko Ercegovac, član Uprave
Šaša Dujmić, član Uprave
Tomislav Rosandić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Nikola Bruketa - predsjednik Nadzornog odbora
Igor Džajić - član Nadzornog odbora
Žarko Primorac - član Nadzornog odbora
Juraj Bukša - član Nadzornog odbora
Ivo Uglešić- član Nadzornog odbora
Mirko Žužić - član Nadzornog odbora
Dubravka Kolundžić - član Nadzornog odbora - predstavnik radnika
Predsjednik i jedini član Glavne skupštine je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva Republike Hrvatske.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
OVISNA DRUŠTVA U STOPOSTOTNOM VLASNIŠTVU HEP-a d.d.
HEP Proizvodnja d.o.o. obavlja djelatnosti proizvodnje električne energije i proizvodnje toplinske energije za centralne toplinske sustave gradova Zagreba, Osijeka i Siska. Na području BiH nalazi se C.S. Buško blato d.o.o., tvrtka-kći HEP Proizvodnje d.o.o.
HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. ima zadaću pouzdane opskrbe kupaca. Obavlja razdiobu električne energije preuzete iz prijenosne mreže, prodaju, mjerenje, obračun i naplatu isporučene električne energije. Odgovoran je za održavanje i vođenje distribucijske mreže i postrojenja.
HEP Opskrba d.o.o. registrirana je za obavljanje opskrbe električnom i toplinskom energijom te plinom.
HEP Trgovina d.o.o. obavlja djelatnosti kupnje i prodaje električne energije, optimiranja rada elektrana te trgovinskog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, a registrirana je i za djelatnost opskrbe plinom. Tvrtke-kćeri imaju zadaću trgovanja električnom energijom na tržištima zemalja u kojima su osnovane i na tržištima trećih zemalja.
HEP Toplinarstvo d.o.o. bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom, a djeluje na području gradova Zagreba, Osijeka i Siska te dijela Zagrebačke županije. Registrirano je za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije.
HEP Plin d.o.o., sa sjedištem u Osijeku, obavlja djelatnosti distribucije i opskrbe kupaca prirodnim plinom
HEP Opskrba plinom d.o.o. nositelj je poslovnih aktivnosti koje se odnose na obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, provođenje postupaka ugovaranja nabave energenata - plina te prodaje za potrebe korisnika javne usluge, za potrebe društava unutar HEP grupe i ostalih krajnjih kupaca, trgovine plinom, opskrbe plinom, pružanjem usluga u trgovini. Društvo obavlja poslove optimiranja plinskog portfelja HEP grupe.
HEP ESCO d.o.o. tvrtka je za pružanje usluga u energetici koja razvija, izvodi i financira tržišno utemeljene projekte energetske učinkovitosti.
HEP Upravljanje imovinom d.o.o. društvo je za upravljanje neposlovnom imovinom i turizam.
Program Sava d.o.o. zadužen je za razvoj i upravljanje višenamjenskim Programom zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska.
Ustanova HEP Nastavno-obrazovni centar, uz stručno osposobljavanje i usavršavanje za rad pod naponom, provodi programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih te organizira stručna savjetovanja, seminare i tečajeve.
Plomin Holding d.o.o. razvija lokalne infrastrukturne i poduzetničke projekte uz TE Plomin.
TE Plomin d.o.o. u upravlja termoelektranom snage 210 MW (u prijašnjem suvlasništvu HEP-a d.d. i RWE Powera (50%:50%), dok je od 28. svibnja 2015.g. je jedini osnivač HEP d.d.)
DRUŠTVO U STOPOSTOTNOM VLASNIŠTVU HEP-a d.d. S POSEBNIM STATUSOM
Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) sukladno Zakonu o tržištu električne energije, razdvojen je u odnosu na HEP grupu prema modelu neovisnog operatora prijenosa (ITO - Independent Transmission Operator).
DRUŠTVA U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU
HEP Telekomunikacije d.o.o., u suvlasništvu HEP-a d.d., HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o., osnovano je u studenome 2013. radi pružanja informatičke i telekomunikacijske potpore poslovanju HEP grupe.
LNG Hrvatska d.o.o. u suvlasništvu HEP-a d.d. i Plinacroa d.o.o. (50%:50%), osnovan je radi razvoja projekta terminala za tekući prirodni plin.
DRUŠTVO IZVAN HEP GRUPE
NE Krško d.o.o. (Nuklearna elektrana Krško), Republika Slovenija, u suvlasništvu je HEP-a d.d. i GEN Energije (50%:50%).
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
12061
12030
Napomena: Planirani broj zaposlenika za 2016. godinu utvrditi će se tijekom rujna.
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
14.032.845
13.671.721
13.922.072
102
Ukupni rashodi
10.955.302
12.539.985
12.530.452
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
3.077.543
1.131.736
1.391.620
123
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,28
1,09
1,11
102
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,24
0,11
0,12
109
* podaci u 000 kn
Trenutačno projicirani financijski plan za 2016. godinu na temelju aktualnih pretpostavki bazira se na očekivanom obimu potrošnje električne energije u Hrvatskoj uz umjereni rast, te na planiranoj potrošnji toplinske energije i plina, uz umjereni rast potrošnje, u gradovima i regijama koje pokriva HEP Toplinarstvo i HEP Plin. Konačni plan poslovanja za narednu poslovnu godinu usvojit će se u listopadu.
Za djelatnosti prijenosa i distribucije to je okvir za planiranje poslovnih aktivnosti, dok je u djelatnostima proizvodnje i opskrbe cilj zadržati što veći tržišni udio u opskrbi hrvatskih kupaca električnom energijom, toplinskom energijom i plinom, iskoračiti na maloprodajno tržište susjednih zemalja te trgovati na regionalnom i europskom tržištu električne energije.
Plan za 2016.g. također uvažava financijsku projekciju djelatnosti opskrbe plinom na veleprodajnom tržištu. U periodu od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2017. godine je HEP, sukladno odluci Vlade RH, po reguliranim uvjetima dužan prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge opskrbe plinom za potrebe kupaca iz kategorije kućanstvo te osigurati pouzdanu i sigurnu opskrbu plinom.
Planirani osnovni financijski pokazatelji za HEP grupu pokazuju ukupne prihode u 2016.g. na razini od 13,9 mlrd. kn, te ukupne rashode na razini 12,5 mlrd kn. Dobit prije oporezivanja iznosila bi 1,4 mlrd. kn dok bi operativna dobit uvećana za amortizaciju u 2015. iznosila oko 3,75 milijarde kuna.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Aktivna transformacija poslovanja HEP grupe započela je u 2013. godine strukturnim i procesnim promjenama operatora prijenosnog sustava HOPS-a usklađivanjem s energetskom zakonskom regulativom. Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) trenutno je u finalnoj fazi certificiranja prema ITO modelu (usuglašavanje s regulatorom HERA) te se kontinuirano provodi usklađivanje određenih poslovnih funkcija.
Proces restrukturiranja HEP grupe odnosno društava koja ne podliježu legislativi koja se odnosi na regulirane djelatnosti poput prijenosa i distribucije električne energije započet u 2014.g. te predstavlja aktivnost koja se kontinuirano provodi kroz identificirane i definirane ciljeve i mjere unapređenja poslovanja. Otvaranje domaćeg tržišta električne energije te niz zakonskih i regulatornih izmjena koje bitno utječu na poslovanje HEP grupe uvjetovali su i dodatno ubrzali potrebu prilagodbe poslovnog sustava i redefiniranje poslovnih ciljeva.
Zbog kompleksnosti i specifičnosti svih djelatnosti HEP grupe, restrukturiranje predstavlja kontinuiranu aktivnost koja će se nastaviti i u 2016.g. a sve u cilju kvalitetne transformacije i pripreme za sve veću i izazovniju tržišnu utakmicu uz poštivanje svih regulatornih aspekata koji se odnose na cjelokupno poslovanje Grupe.
Obzirom da je restrukturiranje i transformacija proces koji HEP simultano provodi te obzirom na više zastupljenih osnovnih djelatnosti poslovanja odnosno djelatnosti koje su regulirane i koje su tržišne, od aktivnosti koje su obilježile 2015.g. a dijelom koje će se nastaviti i u 2016.g., potrebno je izdvojiti sljedeće:
- u kontekstu započete implementacije, izvršena je reorganizacija društava obuhvaćena procesom transformacije započete u 2014.g. što ujedno predstavlja osnovni temelj i preduvjet provođenja svih ostalih definiranih mjera unapređenja poslovanja čiji će efekti biti vidljivi u narednoj poslovnoj godini
- započele su aktivnosti prema definiranim prioritetnim segmentima u svrhu transformacije grupe u segmentima poslovanja gdje je identificirana mogućnost unapređenja (Proizvodnja, Prodaja/Marketing, Trgovina, Opskrba)
- u dijelu reguliranih djelatnosti, HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) provodi aktivnosti odvajanja opskrbne od mrežne djelatnosti te je započeo izdvojeni proces restrukturiranja s odabranim vanjskim Savjetnicima - trenutno se provode dubinske analize poslovanja s ciljem identificiranja potencijala za unapređenje. U 2016.g. predviđa se izrada i implementacija programa restrukturiranja s ciljem unaprjeđenja postojeće poslovne strategije, organizacije i poslovnog modela te poslovnih procesa. Predviđeni završetak projekta je listopad 2016.g.
Provedbom određenih interventnih mjera utvrđenih u okviru Projekta restrukturiranja krajem 2014. godine već su ostvarene određene uštede u troškovima poslovanja dok se s punom operativnom uspostavom nove organizacijske strukture i daljnjim optimiranjem poslovnih procesa, u 2016.g. i narednim razdobljima očekuju značajne, dugoročno održive uštede u poslovanju kao i troškovna djelotvornost HEP grupe u cjelini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Razvojno investicijski ciklus jedan je od stupova razvoja poslovnog sustava HEP grupe. Osnovne odrednice plana investicija HEP grupe za 2016.g. proizlaze iz djelatnosti i obveza koje su određene postojećom energetskom zakonskom regulativom te činjenice da je HEP sudionik na tržištu električne energije.
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske koja je donesena za razdoblje do 2020.g, Zaključak Vlade RH o utvrđivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih građevina, Program rada Uprave HEP d.d. i višegodišnji planovi razvoja i izgradnje (trogodišnji, desetogodišnji) društava HEP grupe, predstavljaju strateški okvir za investicijska ulaganja u HEP grupi kojim se slijedom načela iz Strategije nastoje ispuniti sljedeći ciljevi:
- sigurnost opskrbe energijom
- konkurentnost HEP-a kao poslovnog sustava, a time i doprinos konkurentnosti energetskog sustava
- doprinos održivosti energetskog razvoja države
Slijedom navedenog, plan investicija za 2016.g. za redovne investicije u postojeće objekte (revitalizacije, zamjene i rekonstrukcije hidroelektrana i termoelektrana, investicijski programi razvoja distribucijske i prijenosne mrežne infrastrukture, ulaganja u energetske sustave toplinarstva i distribucije plina, nadgradnja informatičke i telekomunikacijske infrastrukture kao i ostala ulaganja) i izgradnju postrojenja na biomasu (BE-TO Osijek i BE-TO Sisak) se trenutno procjenjuje na razini od 2,5 mlrd. kn.
Isti će biti precizno određen procjenom potreba za investicijska ulaganja, preuzetim ugovornim obvezama iz prethodnog razdoblja te utvrđivanjem prioriteta investicijskog ulaganja u okviru mogućnosti financiranja u 2016.g.
Naglašavamo da ova projekcija za 2016.g. predstavljaju trenutnu projekciju plana investicija u narednoj poslovnoj godini. Konačni plan investicija usvojit će se u listopadu.
Napomena: novi izvori predstavljaju potencijalno novo zaduženje ili slobodna dostatna novčana sredstva HEP grupe iz poslovanja
Napominjemo kako donošenje investicijskih odluka za pokretanje aktivnosti izgradnje novih kapitalnih, strateških projekata može značajnije utjecati na planiranu razinu investicija u 2016.g.
Odlukom Vlade RH od 15. svibnja projekt TE Plomin C proglašen je strateškim projektom prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.
HEP je također uputio prijave za proglašenje projekata strateškim i za:
- KKE Osijek 500
- CCCGT novi blok EL-TO Zagreb
- BE-TO Osijek
- BE-TO Sisak,
od kojih su projekti BE-TO Osijek i BE-TO Sisak u prvom dijelu 2015.g. uvršteni na listu strateških projekata.
Po utvrđivanju visine konačnog plana investicija za 2016.g. definirat će se izvori sredstava za financiranje a koji mogu biti vlastita sredstva (dio ukupnog investicijskog portfelja se može financirati i iz dobiti uvećane za slobodni dio amortizacije) i zaduženja (za investicije koje su manje po opsegu i manje rizične, koristi se korporativno financiranje gdje puno zaduženje ostaje u bilanci HEP-a, dok se za neke kapitalne projekte traže partneri koji mogu preuzeti zaduženje u svoju bilancu).
Po utvrđivanju konačnog plana investicija, biti će moguće odrediti i visinu i strukturu zaduženja u narednoj poslovnoj godini.
Državna jamstva, subvencije i donacije:
Hrvatska elektroprivreda d.d. i ovisna društva u njenom vlasništvu nisu korisnici proračunskih sredstava niti su korisnici državnih subvencija i potpora u bilo kojem obliku. Planirane donacije biti će utvrđene naknadno prilikom izrade konačne verzije financijskog plana za 2016.g.
PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA d.o.o.
Veslačka 2–4, 10 000 Zagreb
OIB: 82292688592
www.psp.hr
Društvo je, sukladno odredbama Zakona o energiji, operator plinskog skladišnog sustava te obavlja energetsku djelatnost kao javnu uslugu, koja je dostupna u svako vrijeme svim kupcima i energetskim subjektima, po reguliranoj cijeni i prema reguliranim uvjetima pristupa. Energetska djelatnost skladištenja plina, uređena je i odredbama Zakona o tržištu plina te Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti.
Temeljni kapital: 535.020.100,00 kn
Uprava:
Krešimir Malec, direktor
Skupština:
Marin Zovko, predsjednik Plinacra d.d.
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Plinacro d.o.o.
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
75
73
72
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
175.117
167.969
177.199
105
Ukupni rashodi
100.221
109.072
107.954
99
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
74.896
58.897
69.245
118
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,75
1,54
1,64
106
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,41
0,38
0,36
95
* podaci u 000 kn
Planom poslovanja u 2016. godini osigurava se provođenje svih aktivnosti koje će omogućiti realizaciju ciljeva Društva, a koje su utvrđene:
- Obvezama operatera sustava skladišta plina u skladu sa zakonskom regulativom,
- Opredjeljenjem za društveno odgovornim poslovanjem
- Normama i standardima po kojima je društvo certificirano: sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2008), sustava upravljanja zaštitom okoliša (ISO 14001:2004) i sustavima upravljanja zdravljem i sigurnošću (OHSAS 18001:2007)
- Odobrenim Planom poslovanja od 2014.-2016.g. od strane nacionalnog regulatora (HERA)
Sukladno ulozi koju Društvo ima na energetskom tržištu RH osnovni dugoročni ciljevi koji se žele postići temelj su za izradu plana poslovanja za 2016.g., a to su:
- Održivost djelatnosti skladištenja plina na području RH
- Sigurnost opskrbe plinom koje se očituje u potpunom ispunjavanju svih preuzetih obveza temeljem ugovora sa korisnicima
- Konstantno ulaganje u tehnološke procese kojim se povećava operativna efikasnost te omogućava implementiranje novih proizvoda sa ciljem unaprjeđenje te podizanja konkurentnosti energetskog tržišta
- Provođenje istražnih radnji na potencijalnim novim lokacijama u cilju povećavanja ukupnih kapaciteta, ali i raspoloživosti plina kao energenta u svakom trenutku ovisno o potrebama tržišta
Navedeni osnovni ciljevi društva planiraju se ostvariti kroz sljedeće aktivnosti:
- Održavanje postojećih tehnoloških objekata sustava skladišta u Okolima u stanju stalne raspoloživosti vodeći računa o sigurnosnim i ekološkim aspektima rada
- Postepena modernizacija i nadogradnja postojećeg sustava skladišta putem planiranih investicija koja će rezultirati poboljšanjem tehnoloških mogućnosti i pri tome ne ugrožavajući ugovorne obveze
- Implementiranje novih strateških planova prilikom monitoriranja ponašanja „ležišta“ kako bi se budući kapaciteti koji će se nuditi na tržištu u što većoj mjeri oslanjali na egzaktne i dokazive istražne radnje
- Konstantna analiza stanja tržišta plina kako bi se pravovremeno mogle donijeti strateške odluke o eventualnim proširivanjima kapaciteta te potrebama ulaganja u poboljšanje tehnoloških mogućnosti, a pod time prije svega podrazumijevamo postizanje veće fleksibilnosti u odazivu na zahtjeve potencijalnih korisnika.
U veljači 2014.g. Hrvatska energetska regulatorna agencija je donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za skladištenje plina i Metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za skladištenje plina za prvo regulacijsko razdoblje koje traje od 01. travnja 2014. - 31. prosinca 2016.g. i temeljni je dokument za planiranje prihoda od djelatnosti skladištenja plina.
Planirane investicije u 2016. Godini:
Naziv projekta
Plan u 2016. godini
Dogradnja kompresorske stanice
70.000
Integrirani računalni model PSP Okoli
5.000
Spojni plinovodi
7.500
EP Grubišno polje
15.000
Kapitalni remonti bušotina
7.500
UKUPNO INVESTICIJE
105.000
* podaci u 000 kn
Planirani izvori sredstava za investicije:
Dio projekta „Dogradnja kompresorske stanice“ koji se odnosi na aktivnosti u 2016.g. će se u potpunosti financirati iz eksternih izvora (kreditno zaduženje kod HBOR-a koje će biti ugovoreno do kraja 2015.g.) dok će se svi ostali navedeni projekti financirati iz vlastitih financijskih sredstava. Financijska konstrukcija neophodna za provedbu planiranih aktivnosti u 2016.g. u potpunosti je zatvorena.
U kolovozu 2015.g. Društvo je zaprimilo odluku Vlade Republike Hrvatske kojom se daje suglasnost tvrtki majki PLINACRO-u za izdavanjem jamstva po kreditnom plasmanu čime je otklonjena posljednja prepreka za zaključivanje ugovora sa HBOR-om koji bi trebao uslijediti u mjesecu rujnu.
Prema inicijalnoj Odluci o odobrenju kreditnog plasmana od strane HBOR-a Društvu je odobren dugoročni kredit u iznosu od 230 mil. kn. uz valutnu klauzulu sa rokom korištenja od tri godine te rokom povrata od devet godina.
Do kraja 2016.g. planirano je korištenje, odnosno povlačenje sredstava iz ranije odobrenog dugoročnog kredita u maksimalnom iznosu do 200 mil.kn.
Izdana jamstva, subvencije i donacije:
Donacije u 2016.g. planirane su na razini planiranih donacija u 2015.g. odnosno u maksimalnom iznosu do 300 tis.kn.
Društvo do sada nije koristilo subvencije niti izdavalo jamstva te nema planova za navedenim niti u 2016.g.
HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o.
Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb
OIB: 75801633608
www.hrote.hr
Društvo je osnovano za obavljanje javne usluge organiziranja tržišta električne energije u skladu s odredbama energetskih propisa i to Zakona o energiji (NN 120/12) i Zakona o tržištu električne energije (NN 22/13). U okviru svoje nadležnosti Društvo pokriva pet područja- organiziranje i praćenje tržišta električne energije, tržišta plina, sustava poticaja obnovljivih izvora energije i kogeneracije , sustav poticanja proizvodnje biogoriva te sustav registra jamstva podrijetla.
Temeljni kapital: 9.300.000,00 kn
Uprava:
Boris Abramović, direktor
Nadzorni odbor:
Žarko Stilin, Predsjednik Nadzornog odbora
Valentin Dujmović, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Zdenko Lučić, Član Nadzornog odbora
Milan Devčić, Član Nadzornog odbora
Pavao Pavlić, Član Nadzornog odbora
Skupština:
Sabina Škrtić
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske.
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
28
30
37
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
34.440
14.053
104.445
743
Ukupni rashodi
34.167
13.641
103.865
761
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
273
411
579
141
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,01
1,03
1,01
98
* podaci u 000 kn
Vezano na ostvarene ukupne prihode i rashode u 2015. godini u usporedbi s planom za 2015. godinu i realizacijom u 2014. godini posebno naglašavamo da su u okviru evidentiranih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda uključeni i poslovni prihodi evidentirani po osnovi usluga posredovanja prilikom obračuna prekoračenja dozvoljenih ukupnih odstupanja na tržištu plina koji su u tom dijelu popraćeni i povećanjem rashoda u istoj visini.
S obzirom na sljedeće aktivnosti po odjelima predviđeni prihodi i rashodi za 2016. godinu podložni su promjenama.
- Odjel obnovljivih izvora energije: U tijeku je donošenje novog zakona „Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije“ koji će definirati obveze operatora tržišta od 2016. godine na dalje. Stoga je vrlo teško procijeniti rashode Odjela, na koje može utjecati novi Zakon. Ukoliko će operator tržišta biti odgovoran za planiranje rada postrojenja u postojećem sustavu poticanja, isto može znatno utjecati na troškove, jer takvi poslovi zahtijevaju profesionalne software-e koji se nabavljaju na međunarodnom tržištu (bit će potrebno provesti postupak javne nabave).
- Odjel tržišta plina: 26. lipnja 2015. godine HROTE je uputio zahtjev Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji za povećanjem mjesečne naknade organiziranja tržišta plina. Do današnjeg dana nismo dobili odgovor. Ukoliko navedeni Zahtjev bude odobren, prihodi na tržištu plina će se povećati za 1.200.000,00 kuna.
Odjel tržišta električne energije: U 2016. godini očekuje se primjena odredbi iz Izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije i Pravila organiziranja tržišta električne energije (u daljnjem tekstu: Pravila) te ostalih podzakonskih akata. Na aktivnosti odjela u 2016. godini najviše utjecaja imat će odredbe iz Pravila koja donosi HROTE, uz mišljenje HOPS-a i HEP- (HEP-ODS-a, i uz suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije (dalje: Agencija). Postojeći informacijski sustav će se u potpunosti prilagoditi novim Pravilima krajem 2015. godine.
Glavni ciljevi u 2016. Godini su aktivno sudjelovanje u razvoju tržišta električne energije i plina te vođenje sustava potpora za obnovljive izvore energije i kogeneracije, u stalnoj interakciji s Ministarstvom gospodarstva, Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, operatorom prijenosnog sustava (HOPS) i operatorom distribucijskog sustava (HEP - ODS), operatorom plinskog transportnog sustava, operatorom sustava skladišta plina te ostalim državnim institucijama i tržišnim sudionicima kao i ostalim poduzetnicima koji kroz propisane sustave ostvaruju različite privatne interese.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
U cilju smanjenja troškova poslovanja u 2015. godini, Društvo je provelo daljnje aktivnosti:
- Društvo je sklopilo ugovor za najam printera, korištenje tonera i papira, te održavanje i servis printera i time će ostvariti uštedu od 46.000,00 kuna za razini godine. Također, stare printere Društvo planira prodati putem interne licitacije u Društvu, te će Društvo tu ostvariti određene prihode.
- Društvo koristi sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 11.842,99 kn za jednog djelatnika koji je na ugovoru o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa na godinu dana i time nema trošak tog zaposlenika (godišnji trošak bi bio 50.300,00 kn)
- Društvo je raskinulo ugovor koji je bivša Uprava sklopila s Institutom za inovacije i time će Društvo uštediti 88.000,00 kn.
- Društvo zapošljava 6 zaposlenika na neodređeno radno vrijeme, koji su mlađi od 30 godina te sukladno Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN 143/14) narednih 5 godina je oslobođeno od plaćanja doprinosa na plaću, o U 2014. godini Društvo je smanjilo plaće za 4% te ih u 2015. godini nije povećavalo.
Navedene mjere koje se provede u 2015. godini, provodit će se i u 2016. godini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Investicije u 2016.godini će biti do 1.000.000,00 kn (uglavnom investicije u IT infrastrukturu).
Društvo je poslovanje financiralo iz vlastitih izvora financiranja temeljem važećih zakonskih i podzakonskih akata.
Planirana zaduženost:
Društvo svoje poslovanje financira vlastitim sredstvima te višak sredstava oročava u poslovnim bankama (rok oročenja 9-12 mjeseci)
Državna jamstva:
Društvo ne koristi državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo namjerava koristiti subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Donacije:
Donacije u iznosu do 125.000,00 kn
HRVATSKE ŠUME d.o.o.
Lj. F. Vukotinovića 2, 10 000 Zagreb
OIB: 69693144506
www.hrsume.hr
Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću gospodare šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Temeljni kapital: 1.171.670.000,00 kn
Uprava:
mr.sc. Ivan Pavelić, predsjednikUprave
mr.sc. Marija Vekić, član
Ivan Ištok, dipl.ing.šum., član
Nadzorni odbor:
Doris Srnec, dipl.iur., predsjednica
prof.dr.se. Ivan Martinić, član
Goran Knežević, prof., član
Dalibor Georgievski, MBA, dipl.ing.agr., član
Vicko Njavro, dipl.ing.šum., član
Mijo Prgomet, dipi.oec., član
mr.sc. Željka Šikić, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
7961
7897
7800
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
2.109.296
1.955.454
2.000.000
102
Ukupni rashodi
1.957.986
1.859.120
1.850.000
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
151.310
96.334
150.000
156
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,08
1,05
1,08
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,09
0,05
* podaci u 000 kn
Temeljni ciljevi HŠ proizlaze iz zadaće i uloge definirane Zakonom o šumama i Izjavom o ustroju, tj. ispunjenje obveza zbog kojih je Društvo i osnovano.
To prije svega znači osigurati gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u RH prema sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje uz izvršavanje svih ostalih obveza.
Poslovno upravljanje HŠ u funkciji je racionalizacije općih troškova i povećanje gospodarske učinkovitosti, Naime, u postojećim uvjetima, gospodarske ciljeve moguće je ostvariti samo s povećanom učinkovitosti svih čimbenika proizvodnje i poslovanja.
Povećana učinkovitost i konsolidacija provodi se da se bavimo osnovnom djelatnošću i onim djelatnostima koje pomažu osnovnoj s ciljem ostvarenja još boljeg poslovnog rezultata.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. ne provodi se u 2015. godini i nema niti potrebe provoditi ga, jer Društvo posluje s dobiti.
Također, u 2016, godini poduzimati će se mjere za unaprjeđenje poslovanja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Opis
Iznos u 2016. godini
Prometnice
55.000
Objekti niskogradnje
1.000
Hidrograđevinski objekti
8.000
Objekti visokogradnje
36.000
Strojevi
55.000
Oprema
45.000
UKUPNO INVESTICIJE
200.000
* podaci u 000 kn
Planirane investicije financirat će se 50% iz vlastitih sredstava, a 50% iz ostalih izvora.
Planirana zaduženost:
Konzervativna i štedljiva ekonomska i financijska politika, kao i ostvareni poslovni rezultati, omogućuju HŠ i nadalje stabilno financiranje. Nema kreditnih zaduženja kod poslovnih banaka za redovno poslovanje.
Državna jamstva:
Društvo ne planira i nema državna jamstva.
Planirane subvencije:
Društvo ne planira prihode od subvencija.
HRVATSKA LUTRIJA d.o.o.
Ulica grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb
OIB: 27905228158
www.lutrija.hr
Organiziranje i priređivanje igara na sreću te zabavnih igara
Temeljni kapital: 50.000.000,00 kn
Uprava:
Danijel Ferić, predsjednik Uprave
dipl. iur. Dražen Kovač, član Uprave
Oleg Valjalo, član Uprave
Nadzorni odbor:
prof.dr. sc. Mato Crkvenac, predsjednik Nadzornog odbora
Hrvoje Mršić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
doc.dr.sc. Ivica Prlender, član Nadzornog odbora
prof.dr.se. Viktor Peršić, član Nadzornog odbora
dr. med., Jasminka Lojen, član Nadzornog odbora
Skupština:
mr.se. Boris Lalovac, predsjednik Skupštine
prof. dr. sc. Vedran Mornar, član
prof.Berislav Šipuš, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
1345
1377
1358
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
484.271
468.829
484.617
103
Ukupni rashodi
462.232
449.648
459.052
102
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
22.039
19.181
25.565
133
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,05
1,04
1,06
101
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
4,60%
4,10%
5,30%
129
* podaci u 000 kn
Napomena: U gornjoj tablici iskazana je procjena ukupnih prihoda i rashoda Hrvatske Lutrije d.o.o. za 2016. godinu, koji će u cijelosti biti razrađeni prilikom izrade Godišnjeg plana poslovanja za 2016. Godinu. Ovi podaci nisu konačni.
Hrvatska Lutrija d.o.o. je tvrtka okrenuta tržištu, te svoje razvojne potencijale usmjerava ka jačanju tržišne pozicije, s posebnim naglaskom u segmentu klađenja i igara na sreću u automat klubovima i casinu, s posebnim naglaskom na jačanje interaktivnih kanala.
U prilog tome govori podatak da je Hrvatska Lutrija d.o.o. u II. kvartalu 2015. godine implementirala projekte iCasino i live klađenje od kojih se očekuju značajniji prihodi u 2016. godini.
I u narednom razdoblju, nastavit će se sa aktivnom ulogom kao članica udruženja europskih i svjetskih lutrijskih organizacja.
Svojim radom, te promicanjem društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, Hrvatska Lutrija d.o.o. nastojat će i dalje doprinositi široj društvenoj zajednici.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Hrvatska Lutrija d.o.o. u proteklom je razdoblju provodila aktivnosti nužne za realizaciju ciljeva utvrđenih Strategijom razvoja i Planom restrukturiranja Hrvatske Lutrije d.o.o. za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Strateški ciljevi provodili su se kroz dvije faze restrukturiranja, od kojih je 1. faza restrukturiranja završena do kraja 2013. godine,dok je planirani rok završetka 2. faze kraj 2015. godine odnosno početak 1Q 2016. godine
Hrvatska Lutrija d.o.o. u tijeku je izrade Strategije razvoja za naredno trogodišnje razdoblje, točnije razdoblje od 2016. do 2018. godine.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Procjenjuje se da će investicijska ulaganja u 2016. godini iznositi 22 mil. kuna te će se financirat iz vlastitih sredstava, a samo po potrebi iz kreditnih zaduženja.
Najznačajnije investicijske aktivnosti usmjerit će se na nabavu informatičke opreme, opreme za priređivanje igara na sreću, informacijsku i tehničku infrastrukturu nužnu za poslovanje Hrvatske Lutrije d.o.o.
Planirana zaduženost:
Hrvatska Lutrija d.o.o. ne planira kreditna zaduženja, a dugoročne obveze nastaju s osnova financijskog leasinga te se za 2016. godinu procjenjuju na 725,9 tisuća kn.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Hrvatska Lutrija d.o.o. ne koristi subvencije iz državnog proračuna.
Donacije:
Sredstva za donacije u 2016. godini procjenjuju se na iznos od 100 tisuća kn.
HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o.
Antuna Mihanovića 12, 10 000 Zagreb
OIB: 80572192786
www.hzpp.hr
Prijevoz putnika u unutarnjem i međunarodnom prometu.
Temeljni kapital: 75.627.300,00 kn
Uprava:
Dražen Ratković, predsjednik Uprave
Robert Frdelja, član Uprave
Siniša Balent, član Uprave
Nadzorni odbor:
Snježana Josipović, predsjednica
Marijan Drempetić, zamjenik predsjednice
Hrvoje Livaja, član
Dalibor Obradović, član
Dalibor Petrović, član, predstavnik radnika
Skupština:
Siniša Hajdaš Dončić (MPPI)
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
1906
1884
1897
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.001
980
891
91
Ukupni rashodi
998
977
888
91
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
3
3
3
100
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,00
1,00
1,00
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,06
0,04
0,06
150
* podaci u 000 kn
Glavni ciljevi su:
Povećanje broja prevezenih putnika za 3%
• Povećanje vlastitih prihoda od prijevoza putnika za 2,4%
U 2016 godini ukupni prihodi planiraju se u iznosu od 891,2 milijuna kuna. Vlastiti prihodi od prijevoza planiraju se u iznosu od 275,0 milijuna kuna. Prihodi iz Proračuna za poticanje putničkog prijevoza za 2016. godinu planiraju se na razini 2015. godine (505 milijuna kuna).
Ukupni rashodi za 2016. godinu planiraju se u iznosu 888,7 milijuna kuna. Troškovi energije planiraju se u iznosu od 115,5 milijuna kuna.
Trošak usluga je povećan za 10,4 milijuna kuna, ponajviše temeljem povećanja troška najma trase za 21,9 milijuna kuna (promjena koeficijenta obračuna HŽ Infrastrukture).
Financijski rashodi su povećani ponajviše temeljem kamata na kredite za nabavu novih vlakova.
Planovi restruktuiranja i ponovna uspostava dugoročne održivosti u 2016. godini:
U slučaju pružatelja usluge od općeg gospodarskog interesa kao što je HŽPP, svrha je osigurati kontinuitet pružanja te usluge u skladu sa člankom 106. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Drugim riječima, za poduzetnike koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa kao što je to HŽPP, ocjena o mogućnosti uspostave dugoročne likvidnosti (održivosti) temeljit će se na pretpostavci da će, uz potporu za PSO koja ispunjava uvjete iz Uredbe (EK) br. 1370/2007, HŽPP biti u stanju ispunjavati svoje obveze odnosno osiguravati kontinuitet pružanja usluge i ispunjenje obveza koje predviđa spomenuta Uredba, odnosno javna obveza definirana Ugovorom između HŽPP-a i države.
Polazeći od činjenice da se većina usluga željezničkog prijevoza putnika ne može obavljati na komercijalnoj osnovi, mehanizam koji država može koristiti je dodjela financijskih naknada operateru, HŽ PP-u, sukladno Zakonu o željeznici (NN 94/13), članak 61, za obavljanje usluge javnog prijevoza putnika potrebne u smislu općeg gospodarskog interesa za RH. Osim financijskih naknada države, operater može istu tražiti i od jedinica lokalne i regionalne samouprave kao lokalnih nadležnih tijela zainteresiranih u organiziranju usluga javnog prijevoza putnika.
Navedene financijske naknade osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske i/ili proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Obzirom da je na svim prugama predviđena obveza obavljanja javne usluge te se istima smatraju usluge željezničkog prijevoza putnika na nacionalnom i prekograničnom području (Uredba EK br. 1370/2007, čl.1), predviđeno je sklapanje PSO-a.
Temeljem iskustava drugih država članica na području željezničkog prijevoza putnika, i to mjera koje se poduzimaju za rješavanje problema s kojima se suočavaju nacionalni prijevoznici, ali i mjera kojima se ulaganjima velikih materijalnih sredstava upravo u ovaj oblik prijevoza povećava njegova konkurentnost, čime se korisnicima pruža još veća sigurnost i točnost te postiže pozitivan učinak na okoliš, ažurirani
Program ima za cilj da, kroz mjere koje sadrži, doprinese povećanju kvalitete pružanja usluge željezničkog prijevoza u RH, ali i povećanju kvalitete i efikasnosti pružanja ove usluga u europskim razmjerima. Kroz provedbu ovog Programa, stvorit će se preduvjeti da HŽPP poboljša svoje poslovanje odnosno smanji troškove i poveća produktivnost, osigura neophodnu modernizaciju voznog parka i time doprinese kvaliteti usluge koju pruža građanima RH i građanima EU, da stvori uvjete za ulazak u konkurentsku „bitku“ koja će uslijediti liberalizacijom tržišta, ali i da postane sposoban za povlačenje značajnijih sredstava iz ESI fondova kojima će se osigurati daljnja ulaganja
podizanje kvalitete i pouzdanosti usluge koju pruža, osobito na području osiguranja većih standarda zaštite okoliša.
Ulaganje u restrukturiranje, razvoj i modernizaciju željeznice opravdano je i činjenicom da je željeznica ekološki najprihvatljiviji prijevoznik, a u usporedbi s drugim prometnim granama ima niz prednosti u pogledu energetske učinkovitosti, ekološke održivosti i ekonomske isplativosti.
Naime, prednosti željezničkog prometa vezane su uz manju emisiju štetnih plinova u atmosferu u usporedbi s drugim prometnim granama, manju potrošnju energije, stvaranje manje buke i manje narušavanje prirodnog okoliša prilikom izgradnje željezničke infrastrukture.
Komuniciranje ekoloških prednosti željeznice kao što je manje zagađenje (4% svih vrsta prijevoza), manja potrošnja energije (5,7% svih vrsta prijevoza), emisija manje buke (50% manje nego u cestovnom ili zračnom) i zauzimanje manje prostora (9,5 puta manje nego u cestovnom), pozicionirat će željeznicu na visoko mjesto u svijesti korisnika.
Briga za okoliš također smanjuje ulaganja države u sanaciju možebitnih zagađenja.
S obzirom na sve navedeno, restrukturiranje poduzetnika HŽ PP putem mjera koje će biti sadržane u Programu nesporno doprinosi ostvarivanju ciljeva od zajedničkog interesa kako su oni navedeni u odjeljku 3.1. Smjernica o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama.
Budući da će se ulaganja navedena u Programu restrukturiranja u ažuriranoj varijanti smanjiti za (cca. 450 mil. HRK), pripremili smo novi poslovni koncept.
Polazne pretpostavke restrukturiranja:
Financijsko restruktuiranje postojećeg stanja u 2016. godini:
Dokapitalizacija ( preuzimanje dugoročnih obveza od Vlade RH u iznosu od 766 mil.kn.):
- 250 mil.kn - plan veljača 2016.
- 516 mil.kn - plan veljača 2016 . ( dio kredita HBOR i za nabavu novih vlakova)
Reprogram kredita HABOR I u iznosu od 816,2 mil. kuna na način da 516 ,0 mil. kuna preuzme država kroz dokapitalizaciju (plan veljača 2016.) , dok preostalih 300 mil. kuna ostaje na teret Društva po komercijalnim uvjetima ( prijedlog - kombinacija HBOR + komercijalne banke minimalno 20%)
Nova ulaganja i zaduženja
Novo zaduženje vezano uz Plan nabave novih 11 motornih vlakova (nabava smanjena s 44 na 32 vlaka) uz novo kreditno zaduženje 360 mil. kn kod komercijalnih banaka;
- 21 motorni vlak ugovoren (2014.) HŽPP s proizvođačem Končar električna vozila d.o.o.
- 11 diesel vlakova planira se ugovoriti do konca 2015., procjena vrijednosti nabave 360 mil kn; izvor financiranja putem kredita od komercijalnih banka ili kombinacija HBOR + komercijalne banke
- novo zaduženje 360,0 mil.kn ( prethodno planirano 815,4 mil.kn)
Prodaja (prijenos) ovisnog društva Tersus Eko d.o.o . u portfelj DUUDI( djelatnost društva Čišćenje poslovnih prostora )
Podjelom bivšeg društva HŽ Holding d.o.o., HŽPP je naslijedio društvo za čišćenje i održavanje poslovnih prostora . Kako navedeno društvo ne spada u djelatnost željezničkog prijevoza, planom restrukturiranja predviđena je prodaja 100 % poslovnog udjela.
- tijekom svibnja 2014. godine raspisan je javni natječaj, nije bilo zainteresiranih ponuditelja za kupnju.
- tijekom srpnja 2015. godine raspisan je II javni natječaj, nije bilo zainteresiranih ponuditelja za kupnju.
- u međuvremenu, Društvo je objavilo i natječaj za prodaju viška nekretnina, ponovno nije bilo zainteresiranih ponuditelja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Programi i projekti za putnički prijevoz
Plan u 2016. godini
br. Vozila
Iznos
Održavanje prijevoznih kapaciteta
98.500
Putnički vagoni
35
34.500
Lokomotive/motorni vlakovi
6
64.000
Program nabave prijevoznih kapaciteta
4
215.992
Nabava motornih vlakova
4
215.992
Program modernizacije i izgradnje objekata u funkciji putničkog prijevoza
7.500
Ulaganja u modernizacije objekata za prihvat i otpremu putnika
500
Ulaganja u pobošljanje uvjeta rada
2.000
Ulaganja u modernizaciju i izgradnju objekata za održavanje prijevoznih kapaciteta
5.000
Program informatizacije društva
25.020
ISPRO - uvođenje integralnog sustava za prodaju i rezervacije željezničkih karata
3.000
Logis (Sustav za upravljanje voznim parkom i pratećim resursima)
22.020
Upravljanje energetskom potrošnjom vozila
0
Ostali identificirani projekti
0
Kontinuirani razvoj ICT servisa
0
UKUPNO
347.012
* podaci u 000 kn
Katalog potrebnih investicija čine četiri programa:
1. Održavanje prijevoznih kapaciteta,
2. Program nabave novih motornih vlakova,
3. Program investicijskog održavanja i izgradnje objekata,
4. Program informatizacije društva.
Prvi program odnosi se na održavanje prijevoznih sredstava (putničkih vagona, motornih vlakova i lokomotiva) u obujmu koji jamči prometnu sigurnost i osiguranje potrebnog broja vozila tijekom realizacije drugog programa - nabave novih motornih vlakova, koji predstavlja ključ dugoročno održivog poslovanja poduzeća, obzirom na izravan utjecaj na troškove, a potencijalno i prihode.
Trećim i četvrtim investicijskim programom obuhvaćena su ulaganja proistekla iz snimke postojećeg stanja, a odnose se na objekte i ostala osnovna sredstva nužna za realizaciju plana prodaje. Trenutno stanje prijevoznih kapaciteta je, obzirom na broj elektromotornih i dizel motornih vlakova te putničkih vagona, nezadovoljavajuće. Broj vagona raspoloživih za promet ne ispunjava osnovne potrebe, a uzevši u obzir vrijeme povećanih tržišnih potreba i pojačane ¡mobilizacije (ljetna sezona, vikendi i blagdani, zimsko razdoblje u kojem su kvarovi učestaliji i si.), nastaju situacije kada ni postojeće potrebe prijevoznog tržišta ne mogu biti zadovoljene, a planirano povećanje obujma prijevoza u potpunosti nije moguće.
Nabavom novih vlakova ostvarit će se značajan iskorak u postizanju konkurentnosti na prijevoznom tržištu što će zajedno sa ostalim investicijama i inovacijama značajno pridonijeti ostvarenju utvrđenih strateških ciljeva. Za nabavku novih motornih vlakova predviđena je realizacija do 2017. godine. Rebalansom plana investicija ukupna količina novih vlakova smanjenja je sa 44 vlaka na ukupno 32 vlaka od kojih je 17 isporučeno u 2015. godini dok za 2016. godinu predviđeno isporuka 4 nova EMV- a.
Program investicijskog održavanja i izgradnje objekata se sastoji od ulaganja u održavanje i modernizaciju objekata za prihvat i otpremu putnika, ulaganja u modernizaciju i izgradnju objekata za održavanje prijevoznih kapaciteta, ulaganja u poboljšanja uvjeta rada, u tehničku dokumentaciju te ostala osnovna sredstva i obveze iz prethodnih razdoblja.
U 2016. godini u programu informatizacije društva, očekuje se daljnji nastavak ISPRO projekta te započinjanje Logis projekta za upravljanje voznim parkom i pratećim resursima, kao i daljnja modernizacija ICT sustava HŽ Putničkog prijevoza
Vezano uz izvore financiranja, očekuje se 20 milijuna kuna iz državnog proračuna za modernizaciju željezničkih prijevoznih kapaciteta dok je nabavka novih motornih vlakova financirana iz kredita poslovnih banaka. Ostale stavke investicijskog programa financiraju se iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost:
U 2016. godini predviđa se dokapitalizacija po kreditima:
- PBZ d.d. 250 mil kn
- HBOR u iznosu 516,2 mil kn.
Planirano je novo zaduženje u ožujku 2016. godine u iznosu 360 mil kn.
Državna jamstva:
HŽ Putnički prijevoz ne planira ishoditi nova državna jamstava u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Planirana sredstva državnog proračuna u 2016. godini:
- 505 mil. kuna temeljem PSO ugovora (Ugovor o uslugama od općeg gospodarskog interesa u javnom željezničkom prijevozu u RH)
- 20 mil. kuna za modernizaciju željezničkih vozila
Donacije:
HŽ Putnički prijevoz ne planira izdatke po osnovi donacija u 2016. godini.
AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.
Savska cesta 31, 10 000 Zagreb
OIB: 58843087891
www.akd.hr
Osnovna djelatnost AKD je tisak visoko zaštićenih dokumenata, komercijalno zaštićenih dokumenata i komercijalni tisak.
Temeljni kapital: 232.000.000 kn
Uprava:
Mr.sc. Anita Perković-Škalic, glavna direktorica
Nadzorni odbor:
Zlatko Koštić, predsjednik
Vitomir Bijelić, zamjenik predsjednika
Željko Renić, član
Ines Grković, član
Barbara Ilijaš Juranić, član
Skupština:
Ranko Ostojić – potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH, član
Marija Hrebac - direktorica Državne Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, član
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
308
308
318
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
195.637
198.748
202.723
102
Ukupni rashodi
163.240
173.200
174.932
101
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
32.397
25.548
27.791
109
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,20
1,15
1,16
101
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,03
0,05
0,05
100
* podaci u 000 kn
Napomena: U dosadašnjoj praksi izrade Plana poslovanja, izrada plana za narednu godinu započinjala je krajem rujna. Pojedinačni planovi izrađuju se prema prethodno utvrđenoj dinamici nakon čega se objedinjuje jednistveni Plan poslovanja.
Strateški ciljevi poslovanja u 2016. godini su:
- Samostalno ili u suradnji s državnim, znanstvenim institucijama i poslovnim partnerima razvijati nove grafičke proizvode te ICT rješenja u segmentu elektroničkih dokumenata, kartica i identifikacije te u ostalim segmentima gdje se procijeni da je takav razvoj tvrtki dugoročno isplativ.
- Inovativnim rješenjima, dodavanjem novih karakteristika, stjecanjem certifikata i potrebnih dokaza sigurnosti unaprjeđivati postojeće proizvode i usluge kako bi se zadržala njihova konkurentnost.
Održati stečene certifikate za proizvode i sustave upravljanja
Pružiti uslugu centra sljedivosti
- Vlastitim razvojem povećavati dodanu vrijednost postojećim proizvodima i uslugama.
Nadogradnja podrške elektroničke osobne iskaznice.
Učiniti višestruko primjenjivim razvijeni model upravljanja subvencijama najrazličitijih kategorija usluga i korisnika.
- Izraditi plan aktivnosti u cilju daljnje specijalizacije u području strateškog programa i ostalih proizvoda i usluga iz područja sigurnosti i identiteta, te postepenog napuštanja neprofitabilnih dijelova, a u cilju postizanja konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
- Osigurati stabilnost poslovanja na domaćem tržištu po uzoru na proizvođače u razvijenim zemljama europske unije.
Uspostaviti suradnju s nacionalnim nadzornim i akreditacijskim tijelima u području ict sigurnosti radi davanja nacionalnih certifikata važećih na području EU.
- Stvarati cjelovite razvojne, proizvodne, marketinške i prodajne koncepte u cilju generiranja potreba kupaca za novim proizvodima i rješenjima.
- Osigurati poslovnu prisutnost, širiti poslovanje, te povećavati ekonomsku uspješnost na inozemnim tržištima.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Agencija za komercijalnu djelatnost nema klasični model restrukturiranja kojem je zadatak „spašavanje tvrtke“ već provodi restrukturiranje kako bi povećala konkurentnost na domaćem i stranom tržištu s obzirom na činjenicu ulaska u EU, napuštanja određenih proizvoda i usluga te potrebe novih e-rješenja za tržište.
Tvrtka ne koristi mjere koje uključuju aktivnu ulogu države niti je korisnik državnih potpora.
1. Mjere i aktivnosti
1.1. plan racionalizacije i mjere smanjenja troškova poslovanja
striktna kontrola troškova poslovanja
restrukturiranje kadrovske profilacije zaposlenih kroz zapošljavanje stručnih, visoko obrazovanih i IT kadrova
kontinuirana edukacija zaposlenih
2.2. restrukturiranje tvrtke u cilju povećanja konkurentnosti
kontinuirana optimizacija poslovnih procesa
jačanje organizacijske grupe poslova razvoja: Sektora informatike , Sektora strategije razvoja portfelja i projekata u cilju povećanja inovativnih i razvojnih zahtjeva u području identiteta i sigurnosti kao core businessa AKD-a te , u skladu s tim, prihoda sa tržišta
jačanje organizacijskih jedinica i kadrovske ekipiranosti za praćenje regulative i zahtjeva EU iz područja identiteta i sigurnosti (nove generacije dokumenata i traženih certifikata)
intenzivniji izlazak na svjetska tržišta u suradnji sa kompatibilnim poslovnim partnerima
2. Pokazatelji provedenih mjera restrukturiranja/racionalizacije poslovanja
troškovi poslovanja rastu sporije od prihoda
razvoj dva nova zahtjevna i složena e-rješenja koja se dalje nude na tržištu (rezultat osnivanja jedinice razvoja poslovnih rješenja)
povećanje broja zaposlenih IT struke te intenzivnija promocija vlastitih aplikacijskih rješenja (domaće pameti)
Optimizacija poslovnih procesa :
- analiza i modeliranje poslovnih procesa s ciljem postavljanja procesne organizacije i zaokruživanja AKD portfelja s vlastitim proizvodima, stalno organizacijsko prilagođavanje i projektno funkcioniranje.
- stručne edukacije iz područja IT razvoja softvera i softverske podrške koje bi osigurale zaokruživanje ponude vlastitih rješenja iz segmanta identifikacije i sigurnosti, a što je potvrđeno međunarodnim certifikacijama
stjecanje međunarodnih certifikata kao potvrda sigurnosti i reference za nadmetanje na međunarodnim tenderima
nabavu strojeva, računalne opreme i nematerijalne imovine za strateške projekte
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicijskih ulaganja za 2016. godinu izrađen je u skladu sa strategijom tvrtke.
Ukupan plan investicijskih ulaganja u 2016. godini iznosi 14.850 tisuća kuna.
Planirana zaduženost:
AKD d.o.o. je u 2011. godini s Privrednom bankom Zagreb sklopio Ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 4.693 tisuća kuna za nabavu opreme.
Na dan 31.08.2015. godini ostatak duga iznosi 939 tisuća kuna. Zadnja rata dospijeva na naplatu 31.03.2016. godine.
AKD d.o.o. ne planira nova zaduženja kod kreditnih institucija tijekom 2016.godine.
Državna jamstva:
Agenciji za komercijalnu djelatnost nisu izdana državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. nije korisnik subvencija.
Donacije:
Ukupan plan donacija za 2016. godinu iznosi 400 tisuća kuna.
AGENCIJA ALAN d.o.o.
Nike Grškovića 15, 10 000 Zagreb
OIB: 83317234406
www.aalan.hr
Predmet poslovanja je sljedeći:
uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova
prodaja neperspektivnog naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova
izdavanje prethodne suglasnosti za proizvodnju naoružanja i vojne opreme za potrebe izvoza, uz konzultaciju s Ministarstvom obrane, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom gospodarstva
sklapanje ugovora o proizvodnji naoružanja i vojne opreme za potrebe izvoza
uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme za komercijalne svrhe
marketing i istraživanje inozemnih tržišta radi izvoza naoružanja i vojne opreme
konzalting i posredovanje u području proizvodnje i prometa naoružanja i vojne opreme
logističke usluge, opskrba, održavanje, transport, posredovanje i carinsko otpremništvo
Temeljni kapital: 1.305.000,00 kn
Uprava:
Ivica Nekić, Predsjednik Uprave
Milan Knežević, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Ruža Vučić, Predsjednica Nadzornog odbora
Niko Raič, Zamjenik predsjednice Nadzornog odbora
Ljudevit Herceg, Član Nadzornog odbora
Ante Modrić, Član Nadzornog odbora
Skupština:
Ante kotromanović, ministar obrane, predsjednik
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, član
Boris lalovac, ministar financija, član
Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, član
Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
19
19
19
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
301.809
164.200
109.760
67
Ukupni rashodi
202.138
163.750
109.310
67
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
99.671
450
450
100
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,50
1,01
1,01
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,33
0,01
0,01
100
* podaci u 000 kn
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Učinkovito i produktivno funkcioniranje poslovnog sustava Agencije ALAN d.o.o. postignuto je zalaganjem visoko obrazovanih i educiranih zaposlenika koji kontinuiranim stjecanjem i primjenom novih znanja adekvatno prate promjene i zahtjeve poslovnog okruženja. U Agenciji ALAN d.o.o. postignuti su najviši koeficijenti ostvarenih prihoda i neto dobiti u odnosu na broj zaposlenih, pa se stoga u 2016. godini ne planira restruktuiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, u opremu koja služi u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti u iznosu od 1.050 tisuća HRK iz vlastitih sredstava.
Vlastita obrtna sredstava, Agencija ALAN d.o.o. kontinuirano investira u financiranje domaće proizvodnje vojne opreme namijenjene izvozu. Ostvarenim izvozom domaćih proizvoda, Agencija ALAN d.o.o. kroz nabavnu vrijednost izvezenih proizvoda, izravno investira u domaću proizvodnju i potporu hrvatskim proizvođačima u području vojne, kožarske i obućarske industrije. I u 2016. godini Agencija ALAN d.o.o. će ostvarenjem planiranog izvoza, iz vlastitih sredstava investirati u domaću vojnu proizvodnju.
Planirana zaduženost:
Agencija ALAN d.o.o. sve je obveze podmirivala u rokovima dospijeća a isto planira i za 2016. godinu
Državna jamstva:
Agencije ALAN d.o.o. n ij e koristi la državna jamstva a isto planira i za 2016. godinu.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Agencije ALAN d.o.o. nije koristila subvencije iz državnog proračuna a isto planira i za 2016. godinu.
Donacije:
U 2016. godini planirane su donacije u iznosu od 34.000,00 kn.
PCE – POMORSKI CENTAR ZA ELEKTRONIKU d.o.o.
Zrinsko-frankopanska 209, 21 000 Split
OIB: 77170670093
www.pce.hr
Pomorski centar za elektroniku d.o.o. osnovan je s temeljnom zadaćom tehničkog održavanja i razvoja visokosofisticiranih elektroničkih uređaja i sustava za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i civilnog tržišta.
Temeljni kapital: 14.954.900,00 kn
Uprava:
Mr.sc. Ivan Brković, direktor
Nadzorni odbor:
Zdenko Simičić, predsjednik Nadzornog odbora
Nino Stapić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Tihomir Mandac, član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
70
70
65
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
7.914
14.000
15.000
107
Ukupni rashodi
12.521
14.200
14.300
101
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-4.606
-200
700
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,63
0,99
1,05
106
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-0,655
-0,038
0,027
* podaci u 000 kn
Najvažnije smjernice plana rada za 2016. godinu odnose se na sljedeće:
Plan rada tehničkog sektora PCE-a na području:
1. Razvoj
Certiflcirati Kripto uređaj za SOA RH i započeti proizvodnju istog
Započeti radove na programu Peregrin (radari)
Definiranje ponudbene platforme za OB, te započeti sa ugradnjom (ugovor)
2. Tehničko održavanje
Uspostavljanje suradnje sa MORH-m na tehničkom održavanju opreme, temeljene na planskom pristupu ugovaranja poslova (okvirni sporazum za 5 godina)
Pregled i defektacija sustava za upravljanje naoružanjem na brodovima RTOP 41 i 42
Izrada prijedloga plana servisnih aktivnosti
Servisne intervencije na sustavima upravljanja naoružanjem na RTOP 41 i 42
Godišnje održavanje komercijalnih elektronskih uređaja za potrebe HRM-a
Godišnje servisne intervencije elektroničkih uređaja na brodovima trgovačke mornarice i jahting programa.
3. Mjeriteljski laboratorij
Tijekom godine prema zahtjevima vanjskih korisnika pružati usluge umjeravanja opreme sukladno zahtjevu međunarodne norme HRN EN ISO 9001.2008 i 17025.
4. Sektor inozemne proizvodnje PCE-a
Osnovni cilj je definiranje volumena proizvodnje sa menadžerima Robertshow-a, te postojeću proizvodnju pokušati što duže zadržati, a po mogućnosti i povećati.
5. Odjel kvalitete PCE-a
Daljnji razvoj sustava kvalitete kao osnove kvalitetnog izvršenja poslova:
- Potrebno je u pismenoj formi napraviti plan obuke radnika koji su na stručnom osposobljavanju kako bi se od prvog radnog dana mogao pratiti napredak istih.
- Podrška mjeriteljskom laboratoriju u ostvarenju zahtjevne sljedivosti opreme, kako bi se ostvarila puna potpora ostalim odjelima PCE-a u nastupu prema korisnicima.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Ne planira se restruktuiranje u 2016. Godini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Investicije se odnose na kupnju opreme kao dugotrajne imovine za potrebe tekućeg poslovanja, a imovina će biti kupljena isključivo iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost, državna jamstva, subvencije i donacije u 2016. godini:
Društvo nema obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama niti planira zaduženja u 2016. Godini.
Također, društvo nema državnih jamstava, donacija i subvencija od strane države.
SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO d.d.
Heinzelova 62, 10 000 Zagreb
OIB: 64406809162
www.skdd.hr
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.:
upravlja središnjim depozitorijem nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
upravlja sustavom poravnanja i namire transakcija vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ili izvan uređenog tržišta i MTP-a (OTC transakcije),
određuje jedinstvene identifikacijske oznake nematerijaliziranih vrijednosnih papira (ISIN i CFI oznake).
Temeljni kapital: 86.925.000 kn
Uprava:
Vesna Živković, predsjednica Uprave
Stjepko Čičak, član Uprave
Nadzorni odbor:
Tanjica Liktar, predsjednica Nadzornog odbora
Ivan Balen, zamjenik Nadzornog odbora
Zrinka Vrbovski, član Nadzornog odbora
Šaša Drezgić, član Nadzornog odbora
Ivana Gažić, član Nadzornog odbora
Anđelka Buneta, član Nadzornog odbora
Željko Pavić, član Nadzornog odbora
Mirana Koljatić - član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
45
45
45
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
32.974
29.129
27.836
96
Ukupni rashodi
23.913
23.469
24.183
103
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
9.060
5.660
3.653
65
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,40
1,20
1,20
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,20
0,15
0,08
53
* podaci u 000 kn
U 2016. godini zbog planiranog izdvajanja poslova poravnanja na društvo kćer (u travnju iduće godine) očekuje se i do 30% niži prihod u dijelu ovih usluga.
Međutim, imajući u vidu da će u skladu s Ugovorom između SKDD-a i SKDD-CCP-ja, SKDD nastaviti pružati usluge poravnanja u skladu s dogovorenom naknadom, ukupan efekt na razini svih planiranih prihoda SKDD-a nije značajan.
Važno je reći, da zbog nastavka trenda smanjenja aktivnosti na tržištu kapitala u smislu volumena trgovanja na organiziranom tržištu te svih ostalih aktivnosti koji su vezani i za poslove depozotorija, i prihodi od ovih usluga očekuju se u manjim iznosima.
Strateški ciljevi:
SKDD mora tijekom 2016. godine započeti postupak usklade s Uredbom (EU) br. 909/2014. Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.
U skladu s donesenim provedbenim tehničkim standardima, kapitalni zahtjevi vezani su uz raspoloživost visoko likvidne imovine. Na osnovi do sada objavljenih Tehničkih standarda SKDD je izradio okvirni izračun visine potrebnog kapitala te će on iznositi okvirno 50 mil kn.
U odnosu na trenutna raspoloživa financijska sredstva SKDD-a koja udovoljavaju kriterijima navedene Uredbe, SKDD-u će za ispunjenje uvjeta minimalnog potrebnog kapitala nedostajati okvirno 35 mil kn. Kako bi udovoljio potrebnim kapitalnim zahtjevima, bit će nužna dokapitalizacija Društva, odnosno pribavljanje dodatnog kapitala i to će biti u fokusu Društva u 2016. godini.
Smatramo važnim naglasiti da se u 2016. godini planira završetak postupka usklade s Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR).
U skladu s EMIR-om, poslovi središnje druge ugovorne strane moraju biti izdvojeni iz poslovanja SKDD-a u novo društvo. Zbog toga je SKDD u prosincu 2013. godine osnovao društvo SKDD-CCP Smart Clear d.d. s namjerom da na njega prenese poslove poravnanja transakcija financijskih instrumenata, u svojstvu središnje druge ugovorne strane. Radi ispunjavanja kapitalnih zahtjeva koji su skladu s odredbama EMIR-a te u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 152/2013 za SKDD-CCP iznosili minimalno 10.125.000 eura, Glavna skupština SKDD-a u lipnju 2014. godine je donijela Odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih redovnih dionica. Temeljni kapital povećan je s iznosa od 57.000.000 kn za iznos od 29.925.000 kn na iznos od 86.925.000 kn izdavanjem novih 31.500 dionica.
Nakon izvršene dokapitalizacije SKDD-a, Glavna skupština SKDD-CCP-ja u studenom 2014. godine donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala.
Temeljni kapital povećan je s iznosa od 300.000,00 kn za iznos od 78.700.000,00 kn izdanjem 787.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A. Temeljni kapital SKDD-CPP-ja nakon provedenog povećanja iznosi 79.000.000,00 kn i podijeljen je na 790.000 redovnih dionica na ime oznake CCP-R-A bez nominalnog iznosa.
SKDD je kao jedini dioničar sudjelovao u povećanju temeljnog kapitala kako bi tvrtka kći, SKDD-CCP, ispunila kapitalne zahtjeve vezane za EMIR.
Uspješan završetak postupka licenciranja društva SKDD-CCP te početak pružanja usluga poravnanja SKDD-CCP-ja u ulozi središnje druge ugovorne strane tijekom prvog polugodišta 2016. godine trenutno je primami cilj SKDD-a i SKDD-CCP-ja.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
U 2016. godini se ne planira restruktuiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Opis
Iznos u 2016. godini
nabava i instalacija novih poslužitelja radi razvijanja poslovne inteligencije
70.000
uvođenje tzv. “log managementa”
70.000
testiranje najnovije inačice Oracle baze podataka na Intel tehnologiju
60.000
razvoj internetskih stranica
60.000
redovita zamjena računala radi dotrajalosti postojećih
70.000
testni server za potrebe testiranja aplikativne podrške
60.000
unapređenje sigurnosti unutarnje mreže
75.000
povećanje sigurnosti i zadovoljavanje europskih standarda informatičke sigurnosti (IPS) - „intrusion prevention system“
60.000
zamjena dotrajalog printera za ispise iz korporativnih akcija
25.000
unapređenje energetskog sustava sistem sobe
5.000
UKUPNO INVESTICIJE
555.000
Vlastita sredstva za financiranje.
Planirana zaduženost:
Društvo nije zaduženo i nema u planu zaduživati se u 2016. godini.
Državna jamstva:
Društvo nije primatelj državnih jamstava.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo ne prima subvencije i financira se isključivo vlastitim prihodima.
Donacije:
Donacije u 2016. Godini se planiraju u iznosu od 50.000 kn.
BRODARSKI INSTITUT d.o.o.
Avenija V. Holjevca 20, 10 000 Zagreb
OIB: 34114418260
www.hrbi.hr
Brodarski institut je institut tehničkih znanosti u području pomorskih i zelenih tehnologija. Kao istraživačka i razvojno tehnološka organizacija ima 65 godina tradicije i iskustva.
Eksperimentalni razvoj proizvoda do izrade prototipa, poslovi po sistemu ključ u ruke, projektiranje, nadzori, proračuni, mjerenja i ispitivanja glavne su aktivnosti Instituta.
Brodarski institut dominantno podupire domaću industriju, a strani ga partneri prepoznaju kao pouzdanog partnera u razvojnim projektima i transferu tehnologija.
Temeljni kapital: 74.265.200,00 kn
Uprava:
Ognjen Kuljača, predsjednik Uprave
Nadzorni odbor:
Roko Dejhalla, predsjednik Nadzornog odbora
Tihomir Erceg, član Nadzornog odbora
Blaž Mešin, član Nadzornog odbora
Bojan Pećnik, član Nadzornog odbora
Ivo Radković, član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
40.017
48.774
192.000
394
Ukupni rashodi
39.831
46.184
175.557
380
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
186
2.590
16.443
635
* podaci u 000 kn
Ciljevi:
Pozicionirati se kao jedan od tri ključna čimbenika u implementaciji tehnologija održivog razvoja
Inovativnim pristupom pomorskim tehnologijama unaprijediti postojeće tehnologije
Osigurati kontinuirani rast prihoda od 4% i poslovne dobiti od 5%
Ostvariti veću iskoristivost unutarnjih materijalnih i ljudskih potencijala za 20%
Zadržati postojeće kvalitetne kadrove, spriječiti odlazak mlađih generacija i privući nove mlade snage koji će u BI-u prepoznati mogućnosti za svoj daljnji razvoj
Povećati udjel na tržištu zelenih tehnologija za 10% u odnosu na sadašnji promet
Održati postojeći udjel na tržištu pomorskh tehnologija.
Planovi restruktuiranja:
Plan restrukturiranja je u tijeku i biti će dovršen do 30.10.2015. godine. Planom je predviđeno preusmjeravanje pojedinih djelatnosti posebno u komercijalnom dijelu.
Predviđeno je veće iskorištenje unutarnjih prednosti (laboratorija) u odnosu na konkurenciju, te kadrovska preraspodjela postojećih kadrova uz jačanje kadrovske strukture zapošljavanjem novih stručnjaka.
Restrukturiranje se u prodajnom (komercijalnom) dijelu najviše odnosi na jaču zastupljenost na tržištu, otvaranje novih područja djelovanja koji do sada nisu bili dovoljno zastupljeni (izrada poslovnih studija, studija izvodljivosti, konzorcijskog nastupa).
Planom restrukturiranja postići će se bolja usmjerenost Instituta na novonastale tržišne promjene te osigurati Čvršće osnove za provedbu strategijske politike Društva u narednih 5 godina.
Osnovni cilj restrukturiranja je postići dugoročnu financijsku održivost poslovanja, te jačanje znanstvene i razvojne note Instituta.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Tijekom 2016. Godine planiramo ostvariti investicije u obnovu infrastrukturne mreže, objekte, informatičku oppremu i programsku podršku ukupne vrijednosti 13.050.000,00 kn.
Cilj ulaganja je obnoviti postojeću infrastrukturnu mrežu i objekte stare između 30-40 godina, poboljšati informatičku opremljenost kao glavni preduvjet daljnjeg razvoja Instituta, te omogućiti znanstvenicima u Institutu kvalitetniji pristup postojećim inovacijama i stvaranje novih tehnoloških poboljšanja.
Planirane investicije financirale bi se iz prodaje postojeće neaktivne imovine (zemljišta) koja se nalazi izvan Instituta (ali u vlasništvu BI-a). Na taj bi se način neaktivna imovina pretvorila u aktivnu čime bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj Instituta i održanje visoke znanstvene razine.
Navedenim ulaganjima osigurala bi se bolja iskoristivost unutarnjih resursa BI-a, te otvorila mogućnost povećanja prihoda.
Zaduženost:
Zadužunost Brodarskog instituta u 2016. godini uvjetovana je postojećim zaduženjem kod Croatia banke u visini 13.000.000,00 kn i HBOR-a u visini 19.422.000,00 kn. Nova kreditna opterećenja se ne planiranju, osim u području nabavke nužne opreme na operativni leasing. Izdavanje bankarskih garancija za dobro izvršenje posla i kratkoročna operativna zaduženja (obveze) prema dobavljačima opreme i obrtnih sredstava dio su redovnog operativnog poslovanja Društva.
Donacije:
Brodarski institut ne koristi niti planira koristiti donacijska sredstva u svom poslovanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
PRAVNE OSOBE:
HRVATSKE VODE pravna osoba za upravljanje vodama
Ulica grada Vukovara 220 , 10 000 Zagreb
OIB: 28921383001
www.voda.hr
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama osnovane Zakonom o vodama („Narodne novine“ br. 107/95, 150/05, 153/09 i 130/11 i 14/14) koji je njihov osnivački akt. Osnovane su radi trajnog i nesmetanog obavljanja javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima.
Temeljni kapital: 9.222.484.839,66 kn
Uprava:
Mr.sc. Ivica Plišić, Generalni direktor
Upravno vijeće:
Tihomir Jakovina
Venko Ćurlin
prof.dr.sc. Roberto Lujić
mr.sc. Milan Stojanović
Predrag Štromar
Boris Šuvak
Zoran Čavlović
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
840
891
plan nije donesen
Planirano poslovanje 2016. Godine :
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
2.250.037
2.625.795
3.428.453
131
Ukupni rashodi
2.240.772
2.625.795
3.428.453
131
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
9.265
0
0
* podaci u 000 kn
U provedbi vlastite misije i ostvarenju vlastite vizije Hrvatske vode će nadalje i u 2016. godini:
kontinuirano podizati i tražiti kvalitetu;
približiti svoje poslovanje korisnicima voda, dionicima voda, zainteresiranoj javnosti i ukupnoj javnosti;
nastaviti ostvarivati uravnoteženo, pravilno, svrhovito, učinkovito, ekonomično i transparentno financijsko poslovanje koje se prvenstveno temelji na izvornim i autonomnim prihodima iz vodnih naknada, poštivajući njihovu namjenu i namjenu proračunskih sredstava, provodeći propisane zabrane i ograničenja zaduživanja i poštivajući opseg ugovaranja u granicama važećega financijskoga plana i plana upravljanja vodama;
povećati učinkovitost kroz svrhovito unutarnje ustrojstvo, upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, uključujući i stalno stručno usavršavanje, pravilnu i pravičnu preraspodjelu radnih poslova i zadataka, vodeći računa o načelu supsidijarnosti;
unaprjeđivati ukupno poslovanje kroz uvođenje suvremenih informatičkih rješenja, te kroz unaprjeđenje poslovnih procesa.
Svoje financijske planove Hrvatske vode izrađuju u konsolidaciji sa Državnim proračunom sukladno odredbama Zakona o proračunu („Narodne novine“ 87/08, 136/12, 15/15), te na iste svoju suglasnost daje Sabor Republike Hrvatske.
Projekcija za 2016. godinu, sačinjena je na temelju procjene realizacije izvornih prihoda – vodnih naknada, odobrenih kapitalnih transfera iz Državnog proračuna sa razdjela Ministarstva poljoprivrede, te mogućih ostalih prihoda i zaduživanja za investicijske aktivnosti.
Izvorni prihodi planirani su s povećanjem od 7% u odnosu na 2015. godinu prvenstveno planiranim povećanjem naplate vodnog doprinosa radi povećanog broja predmeta legalizacije bespravno izgrađenih građevina. Također, u 2016. godini se očekuje porast prihoda iz Državnog proračuna za projekte financirane bespovratnim sredstvima iz EU fondova, te se temeljem toga planira i srazmjerno povećanje rashodovne strane za investicijske aktivnosti financirane tim sredstvima.
Očekivani planirani prihodi
Iznos u 2016. godini
Izvorni prihodi - vodne naknada
2.085.000
Prihodi iz Državnog proračuna i EU sredstva
1.133.979
Ostali prihodi (JLS, javni isporučitelji vodnih usluga, darovnice, sufinanciranja, refundacije sekundarnih dužnika za otplate kredita i dr.)
209.474
UKUPNO
3.428.453
* podaci u 000 kn
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske od 22.04.2015. godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava agencija, zavoda fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima započet je postupak pripajanja Agencije za vodne putove Hrvatskim vodama. Postupak će biti završen prema rokovima predviđenim u predmetnoj odluci.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
U 2016. godini planira se provedba investicijskih aktivnosti i obim investicijskih programa u ukupnom iznosu od 2.183,903 mil.kn što je više za 33% nego 2015. godine prvenstveno radi povećanog intenziteta u provedi projekata financiranih bespovratnim sredstvima iz EU fondova.
Kroz investicijski program u 2016. godini planira se slijedeće:
Investicijske aktivnosti
Iznos u 2016. godini
Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu (zemljište, inform. Oprema, posl. Objekti, laboratorij)
51.199
Kapitalni rashodi i transferi u području zaštite od štetnog djelovanja voda i navodnjavanja (Gradnja regulacijsko-zaštinih vodnih građevina i građevina osnovne melioracijske odvodnje)
230.000
Ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe (Ulaganja u gradnju komunalmnih građevina za javnu vodoopskrbu)
80.000
Ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zagađenja (Ukupno IBRD,HVP - jadran) (Ulaganja u gradnju komunalnih građevina za javnu odvodnju)
80.000
Projekt Jadran
52.000
Projekti navodnjavanja (Ulaganja u gradnju građevina za navodnjavanje)
96.000
IPA projekti i projekti iz EU fondova
1.279.000
Švicarsko -hrvatski program suradnje
7.704
Projekti EIB CEB
308.000
UKUPNO
2.183.903
* podaci u 000 kn
Izvori financiranja investicijskih aktivnosti u 2016. godini su vodne naknade, krediti IBRD, EIB-a/CEB-a, EU pomoći, sredstva Državnog proračuna i JLS/javni isporučitelji vodnih usluga.
Realizacija planiranog investicijskog programa odnosi se na:
-ulaganja u objekte zaštite od štetnog djelovanja voda – 230,000 mil.kn (građevine za obranu od poplava; nasipi, retencije, akumulacije, obaloutvrde, brane, ustave). Financiranje će biti provedeno iz izvornih sredstava i sredstvima kredita CEB u iznosu od 102,000 mil.kn.
-ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe – 80,000 mil.kn (izgradnja glavnih i magistralnih cjevovoda, zdenaca, crpnih stanica, vodospremnika, vodoopskrbnih sustava, vodocrpilišta, priprema projekata i dr. na različitim vodoopskrbnim zonama). Financiranje će biti provedeno iz izvornih sredstava.
-ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zagađenja – 80,000 mil.kn (izgradnja kolektora, sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, izgradnja fekalne kanalizacije, sabirnih kanala, uređaja za pročišćavanje, priprema projekata i dr. na područjima aglomeracija). Financiranje će biti provedeno iz izvornih sredstava.
-ulaganja u Projekt Jadran II faza – 52,000 mil.kn (program zaštite priobalja od onečišćenja kroz 21 projekt duž Jadranske obale). Financiranje se provodi sredstvima Zajma IBRD-a, državnog proračuna i izvornim sredstvima, te sredstvima investitora (javnih isporučitelja vodnih usluga).
-ulaganja u projekte navodnjavanja – 96,000 mil.kn (izgradnja sustava navodnjavanja i priprema projekata sa županijama). Financiranje će se provoditi sredstvima državnog proračuna i sredstvima JLS-a.
-ulaganja u IPA i ostale EU projekte – 1.279,000 mil.kn (projekti sa međunarodnim sastavnicama sa povlačenjem sredstava EU za poboljšanje vodnogospodarske infrastrukture). Financiranje će se provoditi sredstvima EU 864,665 mil.kn, izvornim sredstvima 164,493 mil.kn, sredstvima državnog proračuna 127,231 mil.kn, te sredstvima JLS-a i investitora (javni isporučitelji vodnih usluga) 122,611 mil.kn.
-ulaganja u projekte vodnokomunalne infrastrukture – 308,000 mil.kn (projekti sa međunarodnim sastavnicama, financiranje iz kredita EIB-a i CEB-a, izgradnja sustava odvodnje sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, te izgradnja vodoopskrbnih sustava).
-ostala ulaganja – 58,903 mil.kn (Švicarsko-hrvatski program suradnje, zemljište za investicijska ulaganja, informatizacija, nabava opreme za obranu od poplava, laboratorij i dr.) Sredstva su osigurana u vlastitim izvorima, te za projekt Švicarsko-hrvatskog programa švicarskim doprinosom (85%), vlastitim sredstvima 5% i sredstvima javnog isporučitelja vodnih usluga 10%.
Obzirom da se u 2016. godini, kao i u budućnosti, stavlja naglasak na povećano povlačenje sredstava iz EU fondova i da HV najveći dio investicijskih aktivnosti planiraju realizirati baš iz sredstava EU fondova, u nastavku se daje kratak opis istih:
Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, 78/12, 143/13 i 157/13) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, 97/12) određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja strukturnih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 („Narodne novine“ 92/14) te pripadajućom Uredbom o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištena europskog socijalnog fonda, europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ koja je u postupku donošenja Hrvatske vode određene su za Posredničko tijelo razine 2 za pripadajuće prioritete kojima se osigurava okvir za sufinanciranje projekata sektora voda, projekata kojima se postiže usklađenost s Direktivom o pitkoj vodi, Direktivom o komunalnim otpadnim vodama, Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o poplavama i ostalim sektorskim direktivama.
Prethodno navedenim pravnim okvirom Posredničko tijelo razine 2 obavlja funkcije koje im je prenijelo Upravljačko tijelo i te funkcije ukratko, uključuju: osiguranje financijskih sredstava EU i nacionalnog dijela kroz Plan upravljanja vodama, provjeru da li su troškovi stvarno nastali na projektima i da li udovoljavaju europskim pravilima i nacionalnim pravilima tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta, sudjeluje s Posredničkim tijelom razine 1 u odabiru projekata, pripremi ugovora o sufinanciranju odabranih projekata, provjerava nastale troškove na projektima (provjere na licu mjesta), provjerava eventualne nepravilnosti na provedbi projekata i izvještavanje o istima ostalim odgovornim tijelima, praćenje napretka projekata i izvještavanje o napretku ostalim tijelima.
Europska komisija dala je 10. travnja 2014. godine pozitivnu ocjenu za sustav upravljanja i kontrole Operativnog programa „Zaštita okoliša“, kojega su Hrvatske vode sastavni dio, odnosno dobivena je „akreditacija“ za obavljanje naprijed navedenih poslova.
Udio europskih bespovratnih sredstava za projekte koji će se sufinancirati u okviru navedenih Operativnih programa iznosi cca 60% ukupne vrijednosti investicije, udio se izračunava za svaki projekt pojedinačno temeljem određene metodologije.
U tijeku je postupak akreditacije za sustav upravljanja i kontrole Operativnog programa „Kohezija i Konkurentnost“ za proračunsko razdoblje 2014-2020, u kojem Hrvatske vode zadržavaju ulogu Posredničkog tijela razine 2 za tematske cjeline: 5.2 Poplave i 6.2. Vodnokomunalni projekti.
ZAVRŠETAK PROVEDBE “IPA” PROJEKATA
Prva skupina ulaganja, predstavlja nastavak/završetak aktivnosti na provedbi projekata koji su započeli kao „IPA“ projekti. Planirani iznos ulaganja za ove projekte u 2016. godini je 85 milijuna kuna, a odnosi se na projekte Drniš, Knin i Sisak.
EU PROJEKTI PRORAČUNSKO RAZDOBLJE 2007-2013
Za proračunsko razdoblje Operativnog programa Zaštite okoliša 2007-2013. planira se provedba 9 projekata: Poreč, Osijek, Vukovar, Čakovec, Županja, Vodice, Nova Gradiška, Virovitica i RVS Osijek, projekt tzv. „Malih intervencija“ (manji radovi na više aglomeracija) kao i priprema studijsko-projektne dokumentacije za EU fondove za proračunsko razdoblje 2014-2020. Planirani iznos ulaganja za ove projekte u 2016. godini je 827 milijuna kuna.
PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA EU FONDOVE 2014-2020
Stavka je predviđena za kontinuirano pripremu projektne dokumentacije za apliciranje novih projekata za EU fondove. Planira se 80 milijuna kuna u 2016 godini.
PROJEKT „MALE INTERVENCIJE“
Svrha projekta je provedba investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove javnog vodoopskrbnog/kanalizacijskog sustava u cilju doprinosa za postizanje cjelovitog rješenja aglomeracija sukladno Planu provedbe vodnokomunalnih direktiva i postizanju usklađenosti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktivom o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju.
Pozvano je ukupno 164 unaprijed odabrana prijavitelja koji na području identificiranih aglomeracija većih od 2000 ES i na vodoopskrbnim područjima definiranima u Planu provedbe vodnokomunalnih direktiva obavljaju djelatnost javnog isporučitelja vodnih usluga.
Sredstva planirana u 2016. godini iznose 90 milijuna kuna.
EU PROJEKTI PRORAČUNSKO RAZDOBLJE 2014-2020 – OP Konkurentnost i kohezija
Za proračunsko razdoblje Operativnog programa Zaštite okoliša 2014-2020 planira se početak provedbe 14 vodnokomunalnih projekata: Petrinja, Rovinj, Krk, Đakovo, Varaždin, Jastrebarsko, Split, Umag, Lipik-Pakrac, Novalja, Valpovo-Belišće, Betina-Murter, Pleternica i Pitomača; kao i početak provedbe projekata po tematskoj cjelini 5.2 Poplave. Planirani iznos ulaganja za ove projekte u 2016. godini je 307 milijuna kuna.
PRIPREMA I PROVEDBA EU VODNOKOMUNALNIH PROJEKATA 2014-2020
U 2016. godini planira se:
1. nastavak sufinanciranja studijsko projektne dokumentacije iz prethodnih godina za projekte koji će se sufinancirati EU sredstvima
2. novelacija, izmjena i izrada nove projektne dokumentacije zbog novog OP 2014-2020 ili novih zakonskih obveza
3. izrada nove studijsko projektne dokumentacije za projekte koji će se sufinancirati EU sredstvima
4. izrada tender dokumentacije za pripremu provedbe projekata
5. pružanje tehničke pomoći pri provedbi EU projekata
6. izrada revizija, stručnih mišljenja na studijsko projektnu dokumentaciju, elaborata za imovinsko pravna pitanja,…
PRIPREMA I PROVEDBA EU PROJEKATA ZAŠTITE OD POPLAVA 2014-2020
Projekti zaštite od poplava će se sufinancirati iz strukturnih fondova EU kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“ (OPKK), u sklopu prioritetne osi 5: Klimatske promjene i upravljanje rizicima, investicijskog prioriteta 5b: Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama, specifičnog cilja 5b1: Jačanje sustava upravljanja katastrofama.
U 2016. godini planira se ukupna realizacija od 40.000.000 kn na pripremi i provedbi projekata zaštite od poplava koji će se sufinancirati iz strukturnih fondova EU kroz OPKK, od čega je 85% (34.000.000 kn) sufinanciranje EU, a 15% (6.000.000 kn ) sufinanciranje RH odnosno Hrvatskih voda.
Projekti koji se pripremaju i čija će provedba započeti u 2016. godini mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:
1. Projekti kojima će se provesti ključne negrađevinske mjere planiranja, te preventivne i pripremne mjere navedene u OPKK
2. Projekti kojima će se povećati sigurnost postojeće infrastrukture za obranu od poplava, konkretno projekti kojima će se kroz provedbu mjera dogradnje drenažnih sustava, balastnih bermi i pristupnih putova povećati sigurnost postojećih nasipa u uvjetima pojave razina velikih voda koje prelaze razine na koje su sustavi projektirani i izvedeni
3. Projekti kojima će se na razini riječnih podslivova provesti optimalne građevinske mjere za preventivno upravljanje rizicima od poplava (u kombinaciji s mjerama za prirodno zadržavanje vode i drugim negrađevinskim mjerama).
Planirana zaduženost:
Važno je naglasiti da se u Hrvatskim vodama zaduživanje provodi isključivo i jedino u svrhu financiranja investicijskih aktivnosti, pretežito programa vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, solidarno za projekte na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Zaduživanje se provodi uz suglasnost Vlade RH. Najznačajniji kreditori su Svjetska banka, HBOR, EIB/CEB i Erste&Steiermarkische banka. Krediti su dugoročni, s rokovima otplate od 6 do 15 godina, sa prosječnim troškom financiranja od 3%.
U 2016. godini planirano zaduživanje iznosi 425,000 mil.kn i zapravo je nastavak korištenja kredita započetih u 2013. godini ili ranije. Tako je planirano zaduživanje iz Zajma Svjetske banke za Projekt Jadran II u iznosu od 15,000 mil.kn (nastavak projekta iz 2010. godine), a najveći iznos zaduženja planira se temeljem međunarodnih ugovora s financijskim institucijama EIB-om i CEB-om u iznosu od 308,00 mil.kn za financiranje vodnokomunalne infrastrukture. Također je predviđeno i novo zaduživanje kod CEB-a u iznosu od 102,000 mil.kn za program obrane od poplava.
Planirane subvencije i donacije u 2016. Godini:
Hrvatske vode ne dodjeljuju donacije, odnosno subvencije u „klasičnom“ smislu, iako bi se zbog sastavljanja dva financijska izvještaja po različitim nomenklaturama (proračunsko i neprofitno) moglo zaključiti da daju, obzirom da se evidentiraju na zakonom propisanim kontima: kto donacije, kto pomoći itd.
Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama su osnovane Zakonom o vodama, kao pravna osoba „sui generis“, na koju se podredno primjenjuju odredbe koje vrijede za ustanove. U stvarnosti to znači da se računovodstvo Hrvatskih voda vodi prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine, broj 10/2008, 7/2009, 158/2013, 1/2014 i 44/14). Istovremeno, Hrvatske vode kao izvanproračunski korisnik državnog proračuna obveznik su podnošenja financijskog izvještaja u skladu s odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu („Narodne novine, broj 32/11).
Hrvatske vode temeljem odredaba članak 22.-37. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva („Narodne novine“, broj 153/09, 90/11 i 56/13 ) prikupljaju vodne naknade od kojih – naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda predstavljaju namjenske naknade kojima Hrvatske vode sufinanciraju programe korištenja i zaštite voda, čiji su investitori isporučitelji vodnih usluga (trgovačka društva vodovodi i kanalizacije) i koji rashodi se evidentiraju na kontima tumačenjem čijih naziva se može izvesti pogrešan zaključak o svrsi sredstava koji se računovodstveno na njima prikazuju.
Konkretno, u stvarnosti se, sa svakim pojedinim isporučiteljom vodne usluge (vodovodom i kanalizacijom – investitorom) sklapa godišnji ugovor o sufinanciranju radova na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Zelinska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska
OIB: 26702280390
www.hbor.hr
Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva.
Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od političkih i komercijalnih rizika, izdavanjem garancija te poslovnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove između poduzetničkih ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Temeljni kapital: Temeljni kapital utvrđen je Zakonom u visini od 7 milijardi kuna čiju dinamiku uplate iz Državnog proračuna određuje Vlada Republike Hrvatske.
Uprava:
Dušan Tomašević, predsjednik Uprave
Martina Jus, članica Uprave
Goran Filipić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Mr.sc. Boris Lalovac, ministar financija, predsjednik NO
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, zamjenik predsjednika NO
Prof.dr.sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede
Darko Lorencin, ministar turizma
Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta
Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore
Dragica Zgrebec, potpredsjednica Hrvatskog sabora
Mr.sc. Srđan Gjurković, saborski zastupnik
Ivan Šuker, saborski zastupnik
Vlasnička struktura:
Osnivač i 100%-tni vlasnik HBOR-a je Republika Hrvatska.
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
Jurišićeva 1/II, 10000 Zagreb, Hrvatska
OIB: 94819327944
www.dab.hr
Tijelo koje upravlja Agencijom je Uprava koju čine:
- ministar financija, koji je po položaju predsjednik Uprave,
- predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, član Uprave,
- predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, član Uprave.
Agencija nema Nadzorni odbor.
Sukladno odredbama članka 1. stavka 2. Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (N.N. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12), Agencija je specijalizirana financijska institucija, koja osigurava depozite u kreditnim institucijama te je provodila postupak sanacije banaka do prestanka važenja Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka (N.N. 52/00). Osnovana je temeljem posebnog Zakona koju je donio Hrvatski sabor i kao takva je upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu.
Agencija nije osnovana kao agencija Vlade Republike Hrvatske niti je trgovačko društvo.
Obavljanjem djelatnosti za koje je osnovana Agencija upravlja imovinom Fonda osiguranja depozita i imovinom preuzetom u postupku sanacije i privatizacije banaka. Početkom 2015. godine donesen je Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava kojim je Agencija postala jedno od sanacijskih tijela i to tijelo koje samostalno donosi odluku o sanaciji institucije, provodi u praksi postupak sanacije institucije te upravlja sanacijskim fondom.
Obzirom da je Agencija neprofitna institucija na kraju poslovne godine ne utvrđuje dobit ili gubitak već višak ili manjak prihoda nad rashodima
Plan prihoda i rashoda Agencije za 2016. godinu je u izradi.
Agencija ne koristi sredstva državnog proračuna pa tako ni subvencije niti državna jamstva. Također, Agencija nema dospjelih neplaćenih obveza, sve svoje obveze Agencija izvršava u skladu s rokovima plaćanja.
Dana 31.12.2014. godine Agencija je imala 20 zaposlenih radnika. Isti broj radnika ima i danas. Obzirom na novu ulogu koju je dobila temeljem Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Agencija će provesti proces restrukturiranja te prilagoditi broj radnika novoj organizacijskoj strukturi.
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata
Trg Nikole Šubica Zrinskog 10/III, 10 000 ZAGREB
OIB: 50608088890
www.handa.hr
HANDA je osnovana Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata kao Središnje tijelo u Republici Hrvatskoj za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata koje je jedino obvezno i ovlašteno formirati, održavati i prodavati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata.
Od 01. siječnja 2013. godine HANDA je uvrštena u korisnike državnog proračuna te se sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga HANĐA-e u potpunosti osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Uprava:
Radom HANDA-e upravlja Upravno vijeće od pet članova koje imenuje Vlada RH na prijedlog Ministarstva gospodarstva. Upravno vijeće čine po jedan predstavnik Ministarstva gospodarstva i ministartsva nadležnog za financije te tri neovisna stručnjaka.
Vlasnička struktura:
HANDA je javna ustavona čiji osnivač je Republika Hrvatska
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
7
7
9
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.292.988
436.324
383.936
88
Ukupni rashodi
1.303.976
488.966
384.791
79
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-
-
-
* podaci u 000 kn
Napomena: HANDA je proračunski korisnik i nije obveznik porezna na dobitte ne ostvaruje dobit/gubitak
Glavni ciljevi u 2016. Godini:
Nastavno na energetsku politiku Europske unije i prihvaćene energetske direktive. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata te postojanje HANDA-e, vizija je sigurna i pouzdana opskrba naftom i naftnim derivatima tržišta Republike Hrvatske u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države uslijed izvanrednih poremećaja opskrbe.
Misija HANDA-e je, sukladno odredbama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, formirati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata u propisanoj količini i strukturi te iste skiadištiti i njima upravljati.
Cilj HANDA-e je formiranje, skladištenje i upravljanje obveznim zalihama nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske u količini i strukturi određenoj važećim propisima (90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno 0 tome koja je količina veća) čime se osigurava sigurna i pouzdana opskrba tržišta Republike Hrvatske u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države uslijed izvanrednih poremećaja opskrbe.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Planirane investicije u 2016. godini predstavljaju Zakonom 0 tržištu nafte i naftnih derivata namjensko trošenje sredstava a odnositi će se na:
- kupnju nafte i naftnih derivata radi formiranja i održavanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata u količini, strukturi i rokovima utvrđenim važećim propisima, sukladno odluci 0 količini i strukturi obveznih zaliha nafte i naftnih derivata
- podmirenje troškova osiguranja, skladištenja i zanavljanja obveznih zaliha
- podmirenje troškova kontrole količine i kvalitete obveznih zaliha
- podmirenje pratećih troškova u vezi sa stvaranjem preduvjeta za prihvat i skladištenje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, kao i osiguranja dugoročno potrebnih skladišnih kapaciteta te upravljanje njima
HANDA je korisnik državnog proračuna Republike Hrvatske. Sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga HANDA-e osigurat će se u državnom proračunu.
Financijska agencija - Fina
Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb
OIB: 85821130368
www.fina.hr
Financijska agencija (Fina) vodeća je hrvatska tvrtka na području financijskog posredovanja. Nacionalna pokrivenost, informatički sustav prokušan na najzahtjevnijim poslovima od nacionalne važnosti te visoka profesionalna razina stručnih timova omogućuju pripremu i provedbu različitih projekata, od jednostavnih financijskih transakcija do najsofisticiranijih poslova u elektroničkom poslovanju.
Uprava:
Anđelka Buneta, predsjednica Uprave
Ivna Šegon, članica Uprave
Željko Pavić, član Uprave
Zlatko Mičetić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Igor Rađenović, predsjednik Nadzornog odbora
Zrinka Vrhovski, članica Nadzornog odbora
Ana Dorić Škeva, članica Nadzornog odbora
Ivo Jelušić, član Nadzornog odbora
Revizorski odbor:
Ana Dorić Škeva, predsjednica Revizorskog odbora
Slavka Malenica, zamjenica predsjednice Revizorskog odbora
Ivana Matovina, članica Revizorskog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
TRGOVAČKA DRUŠTVA OD POSEBNOG INTERESA U KOJIMA REPUBLIKA HRVATSKA IMA VEĆINSKI UDIO:
Državne nekretnine d.o.o.
Dežmanova ulica 6, 10000 Zagreb
OIB: 79058504140
www.hr-nekretnine.hr
Djelokrug poslovanja:
Upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
- upravljanje i raspolaganje fondom stanova i poslovnih prostora od komercijalne djelatnosti te održavanje rezidencijalnih objekata i ostalih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom
- društvo je ovlašteno sklapati sve poslove u svezi sa svojim poslovanjem, kao i osnivati nova društva ili podružnice
Temeljni kapital: 20.000 kn
Uprava:
mr.sc. Katarina Čop Bajde - predsjednica uprave/ zastupa društvo pojedinačno i samostalno
Javor Marović - član Uprave/zastupa društvo zajedno s predsjednicom uprave
Nadzorni odbor:
Alen Čičak – predsjednik NO
Josip Tica – član, zamjenik predsjednika NO
Branko Vignjević - član
Skupština:
Mladen Pejnović – predsjednik
Društvo će biti detaljnije obrađeno u poglavlju 11.
JADROLINIJA d.o.o.
Riva 16, 51 000 Rijeka
OIB: 38453148181
www.jadrolinija.hr
Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta. Povezivanjem otoka s kopnom i održavanjem dužobalne linije na hrvatskoj strani Jadrana, Jadrolinija ostvaruje svoju osnovnu zadaću. Djelatnost Jadrolinije, prijevoz putnika i vozila, izrazito je sezonskog karaktera i pod velikim utjecajem turizma
Temeljni kapital: 209.054.147,81kn
Uprava:
Alan Klanac, Predsjednik Uprave
Miljenko Antić, Članica Uprave
Marko Čićin-Šain, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Pavao Komadina, predsjednik
Slavko Lončar, zamjenik predsjednika
Zoran Čumbelić, član
Grgo Dujmović, član
Ante Mađerić, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
1.689
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
840.792
834.002
859.022
103
Ukupni rashodi
832.615
819.350
852.796
104
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
8.178
14.653
6.227
42
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,01
1,02
1,01
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,02
0,03
0,03
100
* podaci u 000 kn
Planirane investicije u 2016. godini:
Investicije
Iznos u 2016. godini
Brod za međunarodnu plovidbu
152.000
Putnički brod
53.200
UKUPNO INVESTICIJE
205.200
* podaci u 000 kn
Izvori financiranja:
Kredit , rok otplate 10 godine za brod za međunarodnu plovidbu 106.400.000,00kn, te za putnički brod 37.240.000,00 kn;
Vlastito učešće za brod za međunarodnu plovidbu 45.600.000,00kn, te za putnički brod 15.960.000,00 kn;
Subvencije:
Iznosi subvencija planirani su temeljem projiciranih iznosa iz 2015 godine, a s obzirom da su koncesijski ugovori važeći do kraja 2016 godine, planirani prihodi po osnovi koncesijskih ugovora iznose 255.830.901,12kn.
ZRAČNA LUKA PULA d.o.o.
Valtursko polje 210, 52 100 Pula
OIB: 51946493681
www.aiport-pula.hr
Društvo se bavi uslužnom djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
Temeljni kapital: 81.400.000,00 kn
Uprava:
Svemir Radmilo, član Uprave
Nadzorni odbor:
Valerio Drandić, predsjednik Nadzornog odbora
Renata Blažević, zamjenica
Robert Zenzerović, član
Davor Ravnić, član
Damir Prhat, član
Elio Štifanić, član
Dajana Bubola, članica
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
123
117
117
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
51.230
53.722
53.722
100
Ukupni rashodi
51.125
52.916
52.916
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
104
807
807
100
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,00
1,02
1,02
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
12,17%
16,32%
16,32%
100
* podaci u 000 kn
U 2016.g. se ne očekuje značajnija promjena strukture putnika u odnosu na procjenu realizacije 2015.g.
U 2015.g. u odnosu na prijašnje razdoblje promijenio se udio u prometu po pojedinim zrakoplovnim kompanijama, promijenio se udio u prometu po pojedinim zemljama odredišta, promijenio se udio u prometu po pojedinim regijama odredišta kao i promijenio se udio u prometu po pojedinim odredištima.
U ovom je trenutku teško govoriti o detaljnoj prognozi prometa putnika u narednom razdoblju. Pregovori sa postojećim i novim kompanijama su u tijeku, ali prema dosadašnjoj realizaciji prometa u 2015.g., očekivanom trendu uvođenja novih letova i linija, tijekom 2016.g. ne očekuje se povećanje, ali ni smanjenje prometa putnika, već bi promet trebao ostati na razini projekcije prometa u 2015.g. (cca 385.000 putnika).
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Društvo nije u fazi restrukturiranja.
Planirane investicije:
Još nije definirano koje će se investicije u opremu i radove planirati u 2016 godini
Planirana zaduženost:
Društvo se ne namjerava dodatno zaduživati u 2016. godini.
U 2016. Završava otplata dugoročnog kredita podignutog 2009. za kupnju opreme.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
ZRAČNA LUKA RIJEKA d.o.o.
Hamec 1, 51 513 Omišalj
OIB: 37940245720
www.rijeka-airport.hr
Temeljni kapital: 144.203.100,00 kn
Uprava:
Tomislav Palalić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Zdravko Čupković, predsjednik nadzornog odbora
Nataša Zrilić, zamjenica
Branko Fibinger, član
Marinella Matić, članica
Marija Žarković -Turak, članica
Aldo Simper, član
Juraj Bukša, član
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
56
56
62
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
15.231
15.469
16.120
104
Ukupni rashodi
14.079
14.965
14.965
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
1.152
504
1.155
229
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,08
1,03
1,08
105
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,08
0,06
0,09
150
* podaci u 000 kn
Ciljevi poslovanja:
1.Preobrazba Zračne luke Rijeka u zračnu luku dostupnu svim korisnicima zračnog prijevoza kroz H24 tijekom cijele godine uz konstantnu povezanost s ostalim vidovima transporta i mrežom zračnih luka u svijetu. Osiguranje 24H otvorenosti i dostupnosti HEMS-u {Helicoprer Emergency Medical Service), hitnim letovima transplantacijskih timova KBC-a s područja PGŽ i okolnih županija.
2.Integriranje u međunarodni sustav zračnog prometa poštujući sva ograničenja s obzirom na specifikum međunarodnog graničnog prijelaza. Osiguranje uvjeta za provedbu Schengenskog sporazuma.
3.Integriranje u domaći sustav redovitog zračnog prometa kroz model PSO-a u volumenu od najmanje 1.000 letova godišnje. (Za sve zračne luke u RH planirani volumen je 5786 letova godišnje kroz sustav PSO-a.)
4.Integriranje kao jedan od nosioca razvoja u prometni pravac PGŽ-a.
5.Osiguranje pozicije za razvoj Zračne luke Rijeka kroz integriranje u prostome planove i strateške programe na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini.
6.Osiguranje kontinuiranog održavanja i razvoja infrastrukture, opreme i znanja u cilju osiguravanja rigoroznih minimuma kvalitete funkcioniranja istih ispred Hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo i Europske agencije za sigurnost zračnog prometa.
7.Osiguranje kontinuiranog rasta prometa (povećanje broja zračnih prijevoznika, povećanje broja destinacija. povećanje broja rotacija), i održivog razvoja Zračne luke poštujući utjecaj iste na okoliš.
S. Vođenje poslovanja tvrtke pažnjom dobrog gospodarstvenika za sigurno, učinkovito i redovito opsluživanje korisnika.
9. Racionalizacija poslovanja Društva kroz kadrovsku reorganizaciju i prekvalifikaciju, dodatne edukacije i osposobljavanje za rad na više radnih mjesta iste složenosti poslova.
10.Stvaranje uvjeta za veću učinkovitost i fleksibilnost radne snage dogovorom sa socijalnim partnerima.
Svi navedeni ciljevi ne mogu se realizirati u samo jednoj godim te se mjere i aktivnosti za njihovu realizaciju planiraju provoditi u srednjoročnom razdoblju.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
U mandatu nove uprave vrši se promjena strukture zaposlenih vezano za dob i obrazovanje, bitno je ubrzan rad na zatvaranju nalaza Hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo zbog odstupanja od domaćih i europskih standarda. Sve aktivnosti usmjerene su na smanjenje rashoda ulaganjem u infrastrukturu i povećanje prihoda kroz izmjenu politike cijena i povećanje broja destinacija. U 2015. godim s 12 mladih visoko obrazovanih kadrova sklopljeni su ugovori o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa te se ista praksa, s ciljem promjene strukture zaposlenih, planira i u narednim godinama.
Planirane investicije u 2016. godini:
Vrsta ulaganja
Procijenjena vrijednost (Iznos u kn bez PDV-a)
Uređivanje osnovne staze USS-e i RESA-e - Faza 2
2.000
Izgradnja ramena na USS-i - Faza 1
3.500
Postavljanje automatske MET stanice
2.000
Rekonstrukcij a sanitarija
500
Sustav vatro dojave - Faza 2
300
Sustav antipanik rasvjete - Faza 2
300
Obnova fasade i stolarije (S00.000.00 kn udio Zračne luke Rijeka, a ostalo FZOEU)
2.400
Snifer
500
Rekonstrukcij a internog sustava odvodnje otpadnih voda - Faza 1
300
UKUPNO INVESTICIJE
11.800
* podaci u 000 kn
Planirani izvori sredstava:
Kapitalne pomoći iz Državnog proračuna RH za osiguranje sigurnosno prometnih standarda u zračnim lukama RH - za otklanjanje nalaza HACZ i financiranje implementacija novih EU direktiva iz područja zaštite zračnog prometa: kapitalne pomoći iz Proračuna PGZ; vlastita sredstva; sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti; sredstva iz EU fondova.
Planirana zaduženost:
Dana 30.04.2014. godine sklopljen je Ugovor o dugoročnom kreditu s Croatia bankom u iznosu od 3.950.000.00 kn na rok otplate od 4 godine, s rokom dospijeća 31.05.2018. godine.
U 2015. godim sklopljeni su ugovori o financijskom leasingu za 3 kombi vozila na razdoblje od 5 godina, u ukupnom iznosu od 534.150.00 kn.
Državna jamstva:
U 2016. godini ne planiraju se državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Planira se profitabilno poslovanje bez subvencija.
Donacije:
Planiraju se donacije u manjim iznosima sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama.
ZRAČNA LUKA ZADAR d.o.o.
Ulica I br. 2/A, Zemunik Donji, 23 000 Zadar
OIB: 39087623202
www.zadar-airport.hr
Osnovna djelatnost Zračne luke Zadar d.o.o. je uslužna djelatnost u vezi sa zračnim prijevozom, odnosno prihvat i otprema zrakoplova i putnika.
Temeljni kapital: 106.820.000,00 kn
Uprava:
Irena Ćosić
Nadzorni odbor:
Nediljko Pavlović, predsjednik Nadzornog odbora
Nada Brekalo, zamjenica
Jure Buljat, član
Mario Pešut, član
Jelena Tot Škrbić, članica
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
144
144
144
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
52.783
52.231
53.000
101
Ukupni rashodi
49.158
50.754
51.000
100
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
3.625
1.477
2.000
135
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,07
1,03
1,04
101
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,06
0,03
0,04
133
* podaci u 000 kn
Temeljem preliminarno planiranog povećanja fizičkog obujma prometa zrakoplova za 1% u odnosu na 2015. godinu i preliminarno planiranog povećanja fizičkog obujma prometa putnika za 1% u odnosu na 2015. godinu , preliminarno planirani ukupni prihodi iznose 53.000.000 kn.
Planirani ukupni prihodi u iznosu od 53.000.000 kn veći su za 1% od planiranih u 2015. (52.231.000 kn ).
Preliminarno planirani ukupni rashodi u iznosu od 51.000.000 kn na razini su planiranih u 2015. godini ( 50.754.000 kn ).
Na temelju preliminarnog plana prihoda i rashoda proizašla je dobit prije oporezivanja u iznosu od 2.000.000 kn .
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Društvo ne planira restrukturiranje.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Zračna luka Zadar iz godine u godinu ulaže u svoje kapacitete kako bi ih podigla na višu razinu, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu, jer bez pravodobne pripreme i ulaganja ne može biti pripravna na povećanje fizičkog obujma prometa, koje treba utjecati na povećanje dobiti odnosno ostvarenje što boljeg financijskog rezultata.
Zračna luka Zadar d.o.o. će i u 2016. godini nastaviti sa razvojnim projektima ulaganja u infrastrukturu i opremu, kako bi kvalitetu pružanja usluga podigla na što veći nivo i zadovoljila sve propisane sigurnosne standarde.
Planirano investicijsko ulaganje u 2016. godini iznosi cca. 17.000.000 kn (sanacija USS-a = 10.000.000 kn , dogradnja putničke zgrade-jug = 7.000.000 kn), što će biti financirano najvećim dijelom iz vlastitih sredstava, te će jedan dio možda biti financiran sredstvima Državnog proračuna RH.
Planirana zaduženost:
Društvo se ne planira zaduživati kod banaka i financijskih institucija.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Zračna luka Zadar d.o.o. ne prima subvencije, nego kapitalne prijenose iz Državnog proračuna RH.
Donacije:
Zračna luka Zadar d.o.o. daje kontinuiranu mjesečnu donaciju u iznosu od 2.000,00 kn , a svrha donacije je pomoć za liječenje socijalno ugrožene osobe. Prethodno navedena mjesečna donacija planirana je i za 2016.godinu.
ZRAČNA LUKA SPLIT d.o.o.
Cesta dr. Franje Tuđmana, 21 217 Kaštel Štafilić
OIB: 83462362655
www.split-airport.hr
Temeljne djelatnosti su uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom, odnosno prihvata i otpreme zrakoplova i putnika te djelatnosti trgovine i ugostiteljstva.
Temeljni kapital: 385.300,00kn
Uprava:
Lukša Novak, član Uprave
Nadzorni odbor:
Matko Kuzmanić, predsjednik Nadzornog odbora
Dalibor Obradović, zamjenik
Ferdo Kurtović, član
Marin Šalov, član
Marko Parčina, član
Zoran Maršić, član
Mihovil Biočić, član
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
399
402
403
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
245.534
261.000
268.416
103
Ukupni rashodi
181.216
208.500
216.201
104
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
64.318
52.500
52.215
99
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,35
1,25
1,24
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,25
0,25
0,20
80
* podaci u 000 kn
Glavni ciljevi za 2016.godinu
Strateški ciljevi Zračne luke Split usmjereni su realizaciji sljedećeg:
- rekonstrukcija i nadogradnja putničkog terminala
- rast fizičkog prometa putnika
- nastavak obnove opreme koja je neophodna za sigurno i kvalitetno opsluživanje zrakoplova te podizanje kvalitete aerodromskih sadržaja koje koriste putnici i zračni prijevoznici
Kako bi se zatvorila financijska konstrukcija investicije rekonstrukcije i nadogradnje putničkog terminala planirano je zaduženje u 2015.godini u iznosu od cca 300.000.000 kn. Trenutno se projekt nalazi u fazi ishođenja građevinske dozvole, a početak realizacije projekta planira se nakon turističke sezone 2015.godine. Realizacija navedene investicije neophodna je zbog rasta prometa putnika (prosječno 10% u zadnje tri godine) i usklađivanja aerodromske infrastrukture u svrhu udovoljavavanja kriterijima i standardima Schengenskog režima kretanja putnika. Realizacija planiranih kapitalnih ulaganja u 2016.g. uvelike ovise o brzini dobivanja potrebnih dozvola i provedbi postupaka javne nabave.
Plan restrukturiranja u 2016. godini:
Zračna luka Split nije u postupku restrukturiranja
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Oprema 5.400.000kn
Infrastrukturni objekti (rekonstrukcija i nadogradnja putničkog terminala) 96.974.000kn
Informatika 2.250.000kn
Projekti 1.000.000kn
Ukupno investicije 105.624.000
Plan investicija nije konačan jer realizacija i dinamika ostvarenja planiranih investicija uvelike ovisi o početku realizacije investicije nadogradnje i rekonstrukcije putničkog terminala u vrijednosti cca 455.000.000 kn, koja će se financirati kako slijedi:
- 50.000.000 kn - već kupljeno zemljište
- 105.000.000 kn - akumulirana sredstva
- 300.000.000 kn - kredit banke
Planirana zaduženost:
Planirana zaduženost u 2016.g. odnosi se na zaduženje u iznosu od cca 300.000.000 kn koje
bi se trebalo realizirati u 2015.g.
Državna jamstva:
Zračna luka Split nije korisnik subvencija i donacija te nema izdanih državnih jamstava, niti ih planira koristiti u 2016.g.
ZRAČNA LUKA DUBROVNIK d.o.o.
Dobrota 24, 20 213 Čilipi, Konavle
OIB: 63145279942
www.airport-dubrovnik.hr
Pružanje sigurnog i redovitog prometa ljudi i roba zračnim putem u skladu s međunarodnim standardima.
Temeljni kapital: 415.050.000,00 kn
Uprava:
Roko Tolić, član Uprave
Nadzorni odbor:
Božidar Memed, predsjednik Nadzornog odbora
Romana Palčić, član
Luka Klaić, član
Vilma Kosović, članica
Ivica Martić, član
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
359
362
365
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
235.633
238.800
248.300
104
Ukupni rashodi
192.599
197.000
204.800
104
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
43.034
41.800
43.500
104
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,22
1,21
1,21
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
18,62
17,35
17,88
103
* podaci u 000 kn
Sukladno trenutnim najavama avioprijevoznika za 2016. godinu, očekuje se porast prometa putnika u iznosu od 3-4%. Slijedom navedenoga, Društvo u 2016. godini planira porast ukupnih prihoda od 4% te analogno tome i porast ukupnih troškova.
Tijekom rujna 2015., Društvo će imati znatno realniju sliku budućih najava prometa i naturalnih pokazatelja te će shodno tome provesti i revidiranje poslovnog plana.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Društvo nije provodilo planove restrukturiranja tijekom 2015. Važno je istaknuti da je Društvo u procesu izrade nove sistematizacije radnih mjesta s ciljem optimiziranja poslovanja i definiranja potrebitih broja izvršitelja za svako radno mjesto. Sistematizacijom se očekuje daljnja racionalizacija troškova osoblja i efikasnosti poslovanja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija - vrsta imovine
Iznos u 2016. godini
Nematerijalna imovina
42.765.634
Zemljište
Rekontrukcija "runway" (uzletno-sletne staze)
156.266.550
Rekontrukcija "taxiway" (rulne staze)
77.220.745
Rekontrukcija "apron" (stajanke)
49.524.769
Safety zone oko uzletno sletne i rulne staze
42.296.552
terminal C
253.652.144
Sustav odvodnje i otpada
18.417.620
Pristupne ceste i parking garaža
13.331.403
Ostali građevinski radovi
89.917.878
Građevinski objekti (terminal, pista)
700.627.660
Oprema
61.200.000
UKUPNO
804.593.294
Planirana zaduženost:
Društvo je izradilo i provelo analize budućeg poslovanja i kretanja novčanih tijekova s ciljem osiguravanja dovoljne likvidnosti za realizaciju projekta. Kao rezultat analize koja je bila sastavni dio dokumentacije za prijavu projekta, predloženi izvori financiranja projekta se odnose na sredstva iz strukturnih fondova (145 milijuna EUR), vlastita sredstva Društva (45 milijuna EUR) te pozajmice (30 milijuna EUR).
Planirane subvencije u 2016. godini:
Društvo ne prima subvencije iz državnog proračuna.
Donacije:
Društvo je planiralo ukupne donacije u 2016. u istom iznosu od 1,3 milijuna kuna kao i prethodne 2015. godine. Na svojim internet stranicama Društvo je objavilo Proceduru za davanje sponzorstva i donacija.
ZRAČNA LUKA ZAGREB d.o.o.
Ulica Rudolfa Fizira 1, 10410 Velika Gorica
OIB: 60482636839
www.zlz-zagreb-airport.hr
Plan poslovanja Zračne Luke Zagreb d.o.o. za 2016. godinu izrađen je uvažavajući statusne promjene koje su nastale u 2013. godini, činjenicom da je izvršeno preuzimanje operativnog upravljanja nad Zračnom lukom Zagreb od strane Koncesionara, a temeljem Ugovora o koncesiji te na temelju iskustva o poslovanju u novim okolnostima nakon preuzimanja, u 2014. i 2015. Godini.
Temeljni kapital: 804.429.600,00 kn
Uprava (direktor):
Miroslav Drljača
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
5
5
5
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
62.445
10.608
8.700
82
Ukupni rashodi
45.003
15.526
14.010
90
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
17.442
-4.918
-5.310
108
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,40
0,68
0,62
91
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-13,92
-1,90
-1,15
61
* podaci u 000 kn
Opći upravljački (strateški) ciljevi
S obzirom na nove okolnosti nastale preuzimanjem operativnog upravljanja nad zračnom lukom Zagreb od strane Koncesionara i činjenice da ZLZ d.o.o. više ne pruža aerodromske usluge, pored vizije, misije i strategije, mijenjaju se i opći upravljački ciljevi. U 2016. godini, Opći upravljački ciljevi ZLZ d.o.o. biti će:
1. Praćenje realizacije Ugovora o koncesiji: u okviru pružanja stručne i tehničke pomoći Davatelju koncesije, temeljna je zadaća i cilj pratiti realizaciju Ugovora o koncesiji, u svrhu zaštite interesa Davatelja koncesije. Stoga su predložene i Izmjene i dopune Zakona o zračnim lukama, da bi se stvorio potreban institucionalni okvir. Izmjene i dopune Zakona o zračnim lukama usvojio je Sabor RH 3.7.2015., a stupile su na snagu 17.7.2015. godine.
2. Upravljanje imovinom: imovina koja nije predmet koncesije treba biti stavljena u funkciju ostvarivanja optimalnih prihoda.
3. Razvoj kompetencije: s obzirom na dopunu registracije društva novim djelatnostima, potrebno je razvijati kompetenciju za pružanje novih usluga, kako bi se osigurala pozicija na tržištu i stvorile pretpostavke za ostvarivanje prihoda u novim okolnostima.
4. Realizacija prioritetnih investicija: odnosi se prvenstveno na investicije u toku koju su poduzete prije preuzimanja operativnog upravljanja od strane Koncesionara, a odnose se prvenstveno na sigurnost prometa te investicije koje treba poduzeti u ime i za račun RH kao Davatelja koncesije.
5. Razvoj novih usluga: u svrhu stvaranja pretpostavki za ostvarivanje prihoda u novim okolnostima razvijaju se nove usluge koje će biti ponuđene na tržištu: konzultantskih usluga, usluga upravljanja projektima, U programskih rješenja, edukacije, zastupanja stranih tvrtki.
6. Razvoj sustava upravljanja: razvijati sustav upravljanja po svim njegovim strukturnim elementima (dokumentacijska infrastruktura, organizacija, poslovni procesi, resursi, partnerstva, informiranje i komunikacija) kako bi u svakom trenutku bio sposoban preuzeti djelatnost pružanja aerodromskih usluga i radnike, u slučaju prekida Ugovora o koncesiji.
7. Razvoj novih projekata: u svrhu stvaranja pretpostavki za dugoročno ostvarivanje dostatnih prihoda, radit će se na započinjanju razvojnih projekta, a prvenstveno projekata u okviru Projekta Zagreb Airport City.
8. Primjena načela održivosti: načelo održivosti primjenjivat će se u kontekstu razvoja integriranog sustava upravljanja ZLZ d.o.o. (kvaliteta, okoliš, rizici, sigurnost, društvena odgovornost) te ostvarivanja poslovnog rezultata
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Klasično strateško restrukturiranje nije planirano niti postoji potreba, međutim došlo je do preuzimanja od strane Koncesionara.
Društvo će poduzimati aktivnosti radi pozicioniranja na tržištu novih usluga za koje je dopunilo registraciju, a u svrhu osiguravanja pretpostavki za ostvarivanje prihoda, dugoročno.
U tom smislu poduzet će se slijedeće aktivnosti:
- Uspostavljanje Zagreb Airport Aviation Academy, a radi pružanja usluga edukacije
- Jačanje uspostavljene suradnje s IATA-om (International Air Transport Association), i pozicije ZLZ d.o.o. kao regionalnog trening centrom i ispitnog centra IATA-e u ovom dijelu svijeta
- Razmotriti ponudu Koncesionara - Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. o preuzimanju Školskog centra, koji obrazuje radnike zračnih luka, vatrogasce, djelatnike dobavljača avionskog goriva, za radna mjesta koja zahtijevaju licence, a sukladno Pravilniku Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo
- Razvoj novih projekata u okviru Projekta „Airport City".
Organizacijska struktura ZLZ d.o.o. prilagođena je potrebama pružanja stručne i tehničke pomoći Davatelju koncesije u nadzoru provedbe Ugovora o koncesiji, kao i razvoju novih djelatnosti. Kvalifikacijska struktura i broj zaposlenih odgovarajući su. ZLZ d.o.o. će tijekom 2015., pa tako i 2016. godine razvijati nove djelatnosti:
-savjetničke usluge za razvoj sustava upravljanja (kvaliteta, okoliš, sigurnost, društvena odgovornost i dr.);
- specijalistička edukacija (programi I ATA te posebni programi namijenjeni menadžmentu zračnih luka); razvoj novih projekata; projekti financirani sredstvima EU.
S obzirom na novonastale okolnosti, ZLZ d.o.o. će upravljati troškovima na način da:
- posluje prema usvojenom Financijskom modelu i objektivno planira rashode i
troškove;
-koristi procedure za javnu nabavu kod nabave roba i usluga; primjenjuje načela upravljanja kvalitetom u poslovanju; poštuje i provodi odluke Skupštine;
provodi redovne sastanke s predstavnicima pružatelja usluga računovodstva i financija;
-koristi financijske, porezne i pravne savjetnike; upravlja troškovima kvalitete; upravlja procesom kontrolinga.
Ušteđena financijska sredstva bit će usmjerena u razvoj novih projekata i obrazovanje.
U svrhu podizanja razine kvalitete sustava upravljanja Društva ZLZ d.o.o., tijekom 2016. godine Društvo će implementirati sustav upravljanja kvalitetom sukladno sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2015.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Temeljem zaključaka Vlade RH, u 2015. i 2016. godini Društvo će financirati obveze RH kao Davatelja koncesije, a vezano za izgradnju Novog putničkog terminala (NPT), kako slijedi:
Stavka
Iznos 2015. godine
Iznos 2016. godine
Premještanje logistike MORH-a
31.000
-
Projektiranje i izgradnja oborinske i fekalne odvodnje
30.000
19.277
Plaćanje PDV-a u ime MPPI
4.000
5.720
Neovisni inženjer
3.600
3.609
UKUPNO
68.600
28.606
* podaci u 000 kn
Za potrebe izgradnje Novog putničkog terminala (NPT) u 2015. godini planira se osigurati 68.600.000 HRK.
U 2015. godini predviđaju se slijedeća ulaganja za izgradnju NPT:
- Odvodnja oborinskih voda od ZLZ do rijeke Save;
- Odvodnja fekalnih voda od ZLZ do sustava grada Velika Gorica;
- Nadzor projekata;
- Financiranje neovisnog inženjera;
- Premještanje logistike MORH-a.
Izvor financiranja je akumulacija Društva ostvarena u prethodnim razdobljima te tekući prihodi.
U 2016. godini predviđaju se slijedeća ulaganja za izgradnju NPT:
- Izgradnja oborinske i fekalne odvodnje;
- Nezavisni inženjer;
- Obveze PDV-a.
Investicije:
Predmet nabave
Planirani iznos nabave
Defect list
1.500
Financiranje projekta NPT u ime RH kao davatelja koncesije
28.606
Novi projekti (Airport City)
10.000
Edukacija
50
UKUPNO INVESTICIJE:
40.156
* podaci u 000 kn
Defect list predstavlja obveze Društva ZLZ d.o.o. u smislu otklanjanja nedostataka vezanih za sigurnost zračne luke (kvaliteta stajanke, rasvjeta piste i stajanke, izdvojena vatrogasna postaja i si.), a koje je utvrdila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i koje treba otkloniti.
I u 2016. nastavit će se, sukladno zaključcima Vlade RH, financirati obveze koje je RH preuzela kao Davatelj koncesije Ugovorom o koncesiji. Međutim, te će obveze biti znatno manje nego su bile u 2014. i 2015. godini.
Investicije na stavci Novi projekti odnose se na izradu projekata u okviru projekta Zagreb Airport City, a podrazumijevaju razvoj infrastrukture koja nije predmet koncesije, kao što su aerodromski hotel, tračničko povezivanje NPT s gradom Zagrebom i gradom Velika Gorica i dr.
Planirani iznos odnosi se na kupnju zemljišta, izradu idejnih projekata i izradu studija isplativosti.
Edukacija se odnosi na edukaciju zaposlenih u Društvu, u okviru projekta implementacije sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015.
Planirana zaduženost:
Ne planira se zaduživanje u 2016. godini.
Državna jamstva:
Ne planiraju se državna jamstva u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Ne planiraju se subvencije u 2016. godini
Donacije:
Ne planira se dobivanje donacija u 2016. godini.
Društvo planira sredstva za donacije u području: znanosti, sporta, kulture, zaštite okoliša i humanitarnog djelovanja, u iznosu od 30.000,00 HRK u 2016. godini.
IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d.
Rockefellerova ulica 2, 10 000 Zagreb
OIB:
www.imz.hr
Imunološki zavod najstariji je proizvođač imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe. Od 1893. godine i cjepiva proti boginjam pa do današnjih virusnih i bakterijskih cjepiva, preparata iz ljudske i konjske plazme, alergena te drugih proizvoda, vodi nas isti cilj: prevencija i suzbijanje bolesti.
Glavni cilj istraživanja i razvoja Imunološkog zavoda je razvijati nove biotehnološke proizvode visoke dodane vrijednosti. Istraživački potencijal usmjeren je prema razvoju novih cjepiva i pripravaka iz krvne plazme.
Uprava:
Mario Meštrović, predsjednik Uprave
Nadzorni odbor:
Mladen Belicza, predsjednik Nadzornog odbora
Ljiljana Klarin, članica
Milena Protega Vesović, član
Željka Mihelić-Grlić, članica
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Vlada je dana 30.srpnja 2015. godine donijela Odluku o pokretanju postupka trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod.
Na temelju te Odluke, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. Kolovoza 2015. Godine donijela Uredbu o osnivanju Imonološkog zavoda.
Uredbom se osniva Imunološki zavod kao javna ustanova za obavljanje djelatnosti u području zdravstva koja je od strateškog i općeg gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, te se uređuje djelatnost, ustrojstvo, prava i izvori sredstava Zavoda.
NARODNE NOVINE d.d.
Savski gaj XIII. put 6, 10 020 Zagreb
OIB: 64546066176
www.nn.hr
Poslovne aktivnosti Društva odvijaju se kroz tri osnovne djelatnosti koje međusobno čine funkcionalnu cjelinu. To su nakladnička, tiskarska i trgovačka djelatnost
Temeljni kapital: 299.519.000,00 kn
Uprava:
Davor Čović, Predsjednik Uprave
Nikola Sila, Član Uprave
Svebor Marion, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Tomislav Stojak, dipl. polit., Predsjednik Nadzornog odbora
Mr. sc. Stanko Borić, dipl. polit., član Nadzornog odbora
Andrej Poropat, Član Nadzornog odbora
Đuro Kordić, Član Nadzornog odbora
Magda Ivančić, Član Nadzornog odbora, predstavnik zaposlenika
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
511
512
515
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
413.614
385.452
365.913
95
Ukupni rashodi
401.641
378.399
362.870
96
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
11.972
7.053
3.043
43
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,03
1,02
1,01
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,007
0,014
0,009
64
* podaci u 000 kn
I u 2016. godini osnovni cilj nam je zadržati što veći broj postojećih poslovnih aktivnosti iako je dio poslovnih aktivnosti unutar nakladničke djelatnosti posljedično ukinut odlukama Vlade RH, te povećanje realizacije trgovačke djelatnosti i komercijalizacija novih projekata, posebno unutar nakladničke djelatnosti.
Planom poslovanja za 2016. godinu obuhvaćeni su sljedeći ciljevi:
- Komercijalizirati e-projekte nakladničke djelatnosti,
- Podići e-trgovinu na višu razinu putem web shopa i B2B usluge naručivanja i kupnje robe,
- Širenje maloprodajne mreže otvaranjem franšiznih i klasičnih MP diljem Hrvatske,
- Pokrenuti proizvodnju vlastitog branda papirne konfekcije,
- Realizirati prodaju/kupnju dijela imovine koja nije u poslovnoj funkciji, prodaja poslovne zgrade u Ratkajevom prolazu i na Kukuljanovu te kupnja poslovnog objekta u Krapini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Planirane investicije
Iznos
Nabava strojeva za tvrdi uvez knjiga A3
1.510
Nabava aplikativnih rješenja za e-OJN i druge e-projekte, za potrebe služenog lista NN i izrada novog programskog paketa za NNI te ulaganje u novu tehnologiju
8.069
Otvaranje i uređenje novih poslovnica (MP), franšiza, preuređenje postojećih poslovnica, ulaganje u web trgovine
3.140
UKUPNO INVESTICIJE
12.719
* podaci u 000 kn
Planirani izvori sredstava za investicije u 2016. godini jesu vlastita sredstva te tuđi izvori financiranja.
ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR d.d.
Sisačka 39E, 10 410 Velika Gorica
OIB: 34378227174
www.ztc-atc.hr
Osnovna djelatnost Društva je remont zrakoplova radi održavanja i postizanja tehničke i funkcionalne ispravnosti zrakoplova i zrakoplovnih uređaja; ispitivanje homologacije novog tipa zrakoplova, zrakoplovnih uređaja i pričuvnih dijelova za zrakoplove; popravak i održavanje zrakoplova i helikoptera, njihove opreme i pričuvnih dijelova, modernizacija, modifikacija te opremanje zrakoplova i helikoptera kao i pružanje usluga uvoza i izvoza roba za zrakoplovno- tehnička sredstva i opreme.
Temeljni kapital: 274.962.000 kn
Uprava:
Pavao Krpan, Predsjednik Uprave
Tomislav Babić, Član Uprave
Marijo Dokupil, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Boško Pribičević, Predsjednik Nadzornog odbora
Ivan Beneta, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Niko Rimac, Član Nadzornog odbora
Vildana Megla, Član Nadzornog odbora
Alan Rukavina, Član Nadzornog odbora
Skupština:
Ante kotromanović, ministar obrane, predsjednik
Boris lalovac, ministar financija, član
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, član
Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, član
Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, član
Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
214
230
235
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
65.630
90.737
92.300
102
Ukupni rashodi
65.151
90.285
91.750
102
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
479
452
550
122
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,01
1,01
1,06
105
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
* podaci u 000 kn
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Društvo je tijekom 2015. godine započelo sa standardizacijom poslovanja i ishođenjem ISO certifikata 9001/2008 koji bi trebao biti dovršen do kraja drugog kvartala 2015. godine, nakon čega će se moći pristupiti izradi Plan rekonstuiranja Društva sa svrhom što efikasnijeg rada Društva.
Uprava Društva je zaključila Ugovor s konzultantom koji je isporučio tri ključna dokumenta za Društvo a to su:
Sustav upravljanja kvalitetom i okolišem sukladno sa zahtjevima međunarodnih normi ISO 9001:2008 I ISO 14001:2004
Analiza stanja; Sustav upravljanja kvalitetom i dokumentacija sustava
Metodologija modeliranja poslovnih procesa u sustavu upravljanja.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Društvo u 2016. godini planira dva vitalna projekta i to:
Projekt zamjene rasvjete u servisnim halama i zamjena sa energetski učinkovitijom rasvjetom (Projekt se planira financirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti)
Predviđena vrijednost projekta: 2.200.000 kuna
Projekt sanacije i/ili rekonstrukcije vodovodnog i odvodnog prstena Društva
Predviđena vrijednost projekta (čeka se izrada elaborata i projektantskog troškovnika): od 1.000.000 do 10.000.000 kuna ovisno o dijagnostičkom nalazu projektantske kuće.
Planirani izvori sredstava za investicije za 2016. god. su iz dobiti i amortizacije + dobivena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti koji zajedno iznose ovisno o procjeni projektantske kuće o vodnom elaboratu u iznosu od 8.200.000 kuna minimalno.
Planirana zaduženost:
Društvo ne planira novu zaduženost u 2016. godini.
Društvo je tijekom 2013. godine podiglo dugoročni krediti u iznosu od 1,7 milijuna kuna za sanaciju krovišta Hale 7.
Naplata zadnjeg anuiteta je 31/8/2018. godine.
Državna jamstva, subvencije i donacije Društvo ne planira u 2016. godini.
HP – Hrvatska pošta d.d.
Jurišićeva 13, 10 000 Zagreb
OIB: 87311810356
www.posta.hr
Hrvatska pošta d.d. nacionalni je poštanski operater koji se bavi pružanjem poštanskih usluga, financijskih usluga i maloprodajom, preko svoje mreže diljem Republike Hrvatske.
Temeljni kapital: 952.636.100,00 kn
Uprava:
Alen Premužak, predsjednik Uprave
Ranko Marinović, član
Ivica Kranjčić, član
Nadzorni odbor:
Tihomir Hunjak, predsjednik Nadzornog odbora
Drago Davidović, zamjenik
Drago Šerić, član
Hrvoje Crnić, član
Želimir Piberčnik, član
Milan Jukić, član
Željko Vidaković, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
9.351
9.361
9.292
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
1.586.158
1.580.288
1.489.299
94
Ukupni rashodi
1.672.716
1.471.263
1.460.154
99
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-86.559
109.025
29.145
27
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,95
1,07
1,02
95
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
8,46%
5,79%
4,08%
70
* podaci u 000 kn
Planirano poslovanje u 2016. Godini
Na temelju projekcije Plana poslovanja za 2016. godinu predviđeno je povećanje ukupne imovine za 19,2% u odnosu na Plan 2015. godine što je najvećim dijelom rezultat ulaganja u novi sortirni centar.
Kako je u svrhu ulaganja u novi sortirni centar planirano novo zaduženje, u 2016. godini predviđa se rast dugoročnih obveza u odnosu na planirane dugoročne obveze u 2015. godini.
Planirano smanjenje ukupnih prihoda u 2016. godini za 5,8% najvećim dijelom se odnosi na smanjenje ostalih poslovnih prihoda dok su planirani prihodi od prodaje, u što su uključeni prihodi od obavljanja osnovne djelatnosti, planirani na približno istoj razini.
Uslijed racionalizacije poslovanja, u 2016. godini predviđeno je smanjenje ukupnih rashoda u odnosu na Plan 2015. godine za 0,8% što je odraz planiranog smanjenja materijalnih troškova za 2,3% te troškova osoblja 1,3% i povećanja planiranih financijskih rashoda za 31,9%. Planirana neto dobit prije oporezivanja u 2016. godini iznosi 29,1 mil. kn što je za 79,9 mil. kn manje u odnosu na planiranu dobit na kraju 2015. godine, u koju je u 2015. uključen udio u dobiti od HPB d.d. kao pridruženog poduzetnika u iznosu od 41,7 mil. kn.
Planirani koeficijent tekuće likvidnosti u 2016. godini je pozitivan i iznosi 1,66. Predviđa se porast koeficijenta financijske stabilnosti sa 0,89 na 0,92 što je za 3,1% više u odnosu na Plan 2015. godine.
Novo planirano zaduženje u 2016. godini razlog je povećanja planiranog koeficijenta zaduženosti u 2016. godini koji iznosi 0,51 i veći je za 12,9% nego planirani koeficijent u 2015. godini.
Planirani pokazatelji aktivnosti, kao i pokazatelj ekonomičnost ukupnog poslovanja za 2016. godinu nešto su niži od onih planiranih za 2015. godinu.
Pokazatelji profitabilnosti za 2016. godinu su pozitivni unatoč smanjenju u odnosu na planirane pokazatelje za 2015. godinu.
Neznatno planirano smanjenje udjela ukupnog kapitala u ukupnoj imovini razlog je planiranog nižeg stupnja samofinanciranja u 2016. godini u odnosu na Plan 2015. godine
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Planirana investicijska ulaganja u 2016. godini iznose 193,2 mil. kn. Investicije u projekte ukupno iznose 146,2 mil. kn., a što se najvećim dijelom odnosi na izgradnju novog sortirnog centra i to u iznosu od 133,4 mil. kn.
Ostala investicijska ulaganja odnose se na nabavu opreme, uređaja, transportnih sredstava u svrhu obavljanja djelatnosti u iznosu od 17,2 mil. kn. dok se za građevinske i obrtničke radove te na usluge projektiranja u vezi s uređenjem i preseljenjem te rekonstrukcijom građevinskih objekata planira utrošiti 29,8 mil. kn.
Za izgradnju novog sortirnog centra planira se dodatno kreditno zaduženje u iznosu od 165 mil. kn dok će se sva ostala investicijska ulaganja financirati iz vlastitih sredstava.
Planirana zaduženost:
Društvo je dana 22. listopada 2014. godine provelo izdanje novih obveznica u iznosu 400 mil. kn s rokom dospijeća 10. studenog 2019. godine, a u svrhu refinanciranja tadašnjih obveza po obveznicama izdanim 2012. godine.
Dosadašnja kamatna stopa od 7,75% smanjena je na 5,125%. U svrhu izgradnje novog sortirnog centra.
Društvo planira dodatno kreditno zaduženje u iznosu od 165 mil. kn, na razdoblje od 10 godina, uz planiranu kamatnu stopu od 4%.
Državna jamstva:
Društvo ne planira zaduživanje uz državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
U planskom razdoblju očekuju se prihodi od subvencija u iznosu od 80 mil. kn, a temeljem naknade nepravednog financijskog opterećenja uslijed pružanja univerzalne poštanske usluge, kao usluge od općeg gospodarskog interesa. Pravo na navedenu naknadu regulirano je Zakonom o poštanskim uslugama, a način i metodologija izračuna regulirani su Naputkom HAKOM-a, kao regulatorne agencije za poštanske usluge. Ovaj vid kompenzacije je standardan za poštanske operatore u većini članica EU, pa je i Republika Hrvatska ulaskom u EU prilagodila svoj zakonski okvir i omogućila Hrvatskoj pošti ovu naknadu u narednom razdoblju.
CROATIA BANKA d.d.
Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10 000 Zagreb
OIB: 32247795989
www. croatiabanka .hr
Banka se bavi svim financijskim uslugama u zemlji i inozemstvu sukladno Zakonu o kreditnim institucijama.
Temeljni kapital: 474.600.000,00 kn
Uprava:
Suzana Brenko, Predsjednik Uprave
Stjepan Mandić, Članica Uprave
Ivan Šverko, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Mladen Duliba, Predsjednik Nadzornog odbora
Josip Lozančić, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Branka Grabovac, Član Nadzornog odbora
Maruška Vizek, Član Nadzornog odbora
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
228
220
220
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
172.344
174.446
174.370
100
Ukupni rashodi
167.208
164.351
169.067
103
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
5.136
10.095
5.303
53
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,03
1,06
1,03
97
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
2,98%
5,79%
3,04%
53
* podaci u 000 kn
Banka neće provoditi aktivnosti usmjerene na značajnije povećanje i restrukturiranje bilance, a operativni troškovi poslovanja ostali bi na približno istoj razini (rast ukupnih rashoda rezultat je rasta kamatnih troškova ne depozite i planirani dopunski kapital).
Isto tako ne planira se širenje poslovne mreže.
Sukladno navedenom, planira se zadržavanje postojeće razine aktive s ciljem ostvarivanja pozitivnog rezultata poslovanja uz minimalno potrebno povećanje kapitala kako bi stopa ukupnog kapitala bila na razini od oko 15 posto.
Planovi restrukturiranja u 2016. godini:
Plan restrukturiranja Croatia banke d.d. obuhvaća razdoblje od 2010.-2015. godine te će uspješno biti proveden do kraja 2015. godine. S tim u vezi, Banka ne planira daljnje provođenje restrukturiranja u 2016. godini.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Banka ne planira značajnije investicije u 2016. godinu te će one biti usmjerene na minimalna ulaganja u IT infrastrukturu s ciljem ispunjavanja minimalnih zakonskih zahtjeva. Od ostalih investicija planira se uvođenje određenih novih proizvoda (revolving kartice i slično) kako bi se Banka dovela na razinu svoje konkurencije (peer grupa) te bi se omogućio daljnji nastavak dobrih trendova po pitanju akvizicije klijenata, a u planu su i manja ulaganja u uređenje određenih poslovnica (bojanje zidova i slično).
Banka će za planirane investicije koristiti vlastite izvore sredstava.
Planirana zaduženost:
Primarni izvor sredstava za banku predstavljaju prikupljeni depoziti klijenata, a u slučaju potrebe za dodatnim sredstvima banka će iste prikupljati na međubankarskom tržištu novca.
Državna jamstva:
Banka ne planira državna jamstva u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Banka ne planira primitak niti davanje subvencija u 2016. godini.
Donacije:
Banka ne planira primitak donacija u 2016. godini, a davanje donacija će biti minimalno, prvenstveno u humanitarne svrhe.
HŽ CARGO d.o.o.
Heinzelova 51, 10 000 Zagreb
OIB: 08720210702
www. hzcargo .hr
Predmet poslovanja Društva jest javni željeznički prijevoz i prijevoz tereta (konvencionalni i intermodalni prijevoz), prijevoz pošiljaka opasnih tvari, prijevoz izvanrednih pošiljaka, iznajmljivanje vagona, iznajmljivanje skladišnog prostora, održavanje vagona i ostalo.
Temeljni kapital: 1.505.954.400,00 kn
Uprava:
Danijel Krakić, predsjednik Uprave
Alen Ambrimac, član
Nadzorni odbor:
Hrvoje Livaja, predsjednik Nadzornog odbora
Borna Abramović, zamjenik
Marija Stefanov, članica
Krešimir Rendeli, član
Tomislav Ostojić, član
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
2.270
1.957
1.757
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
851.211
830.400
659.800
79
Ukupni rashodi
1.021.665
845.480
792.524
94
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-170.454
-15.080
-132.724
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,83
0,98
0,83
85
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-80.814
16.220
-12.424
* podaci u 000 kn
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Usavršavanje zaposlenika
Uvođenjem novih informatičkih alata, prije svega programa SAP koji bi trebao znatno povećati efikasnost radnih procesa, obavljena je i još uvijek traje edukacija radnika Društva kroz predavanja, radionice i instruktivne aktivnosti. Uvođenje takvog složenog programa koji obuhvaća skoro sve poslovne procese zahtjeva od svih radnika dodatan napor i vrijeme koje će se sigurno isplatiti i njima i poslodavcu.
Prodaja vagona različitih serija
Svoj dosadašnji rad Društvo je obavljalo sa oko 6.000 teretnih vagona svog vlasništva. Padom rada za gotovo trećinu navedeni broj vagona postao je veliki teret za Društvo. Veliki broj vagona stoji neiskorišten, dok se troškovi redovitog održavanja neuporabom vagona ne smanjuju. Pored toga, u teretnom vagonskom parku je i znatan dio vagona koji svojom tehničkom konstrukcijom ne zadovoljavaju današnje potrebe korisnika za prijevozom.
Optimiziranje teretnog vagonskog parka u vlasništvu Društva potrebno je izvršiti na osnovi kvantitativnih pokazatelja rada istih (utovar, istovar, tranzit, ispomoć…), ali i na osnovi kvalitativnih pokazatelja (obrt vagona, statičko opterećenje, koeficijent praznog trčanja i dr.).
Dobra praksu koju primjenjuju sve uspješne kompanije u osnovi je dimenzioniranje vlastitih ljudskih potencijala kao i materijalnih resursa prema sadašnjim i predvidivim budućim potrebama. To znači da se dio vagonske i lokomotivske flote, čije postojanje predstavlja financijsko opterećenje, a ne donosi nikakvu korist, stavi u funkciju ublažavanja problema koje društvo ima s likvidnošću i solventnošću.
Na temelju ukupnog broja i općeg stanja teretnih vagona u vlasništvu Društva, praćenja dosadašnjeg rada ostvarenog u tim vagonima, kao i predviđanja o radu Društva u slijedećem višegodišnjem razdoblju, utemeljenom i na iskustvima drugih državnih željezničkih prijevoznika koji su se suočili s liberalizacijom tržišta, potrebno je izvršiti prodaju vagona i lokomotiva u narednom srednjoročnom razdoblju.
Prodajom vagona, osim ostvarenja financijskog efekta, stvoriti će se uvjeti za pravovremenu nabavu strateškog materijala (kotači, osovine, kočioni umetci, dijelovi za održavanje kočionih aparata i osovinski ležajevi). Navedenim aktivnostima kroz smanjenje pojedinih serija vagona, ostvaruje se i racionalizacija rezervnih dijelova i sklopova potrebnih za održavanje.
Pored navedenog, smanjivanjem voznog parka ostvariti će se određene uštede obzirom na obvezu Društva kroz plaćanje „ležarine“ u iznosu od 2,5 kuna dnevno po vagonu za one vagone koji se na koriste za obavljanje osnovne djelatnosti, odnosno njihovog zadržavanja na prugama infrastrukture.
Podjela HŽ Hrvatske željeznice d.o.o.
Potraživanje HŽ Carga prema RH temeljem prijenosa imovine u javno dobro i podjele društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. (u nastavku HŽ) temelje se na činjenici da su HŽ imale upisan temeljni kapital u iznosu od 7.334 milijuna kuna, i to do 30. svibnja 2006. godine, kada je odlukom Skupštine HŽ-a smanjen temeljni kapital za 6.011 milijuna kuna, te je smanjeni kapital iznosio 1.324 milijuna kuna. Tako smanjeni temeljni kapital od 1.324 milijuna kuna podijeljen je na četiri nova društva temeljem Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ.
Člankom 2. stavak 1. i 2. Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ propisano je koja će imovina postati vlasništvo RH, odnosno Vlada RH će svojom odlukom utvrditi popis zemljišta, objekata i uređaja koji čine željezničku infrastrukturu i opće dobro u javnoj uporabi. Takva odluka je donesena, ali popis imovine glasi do iznosa 7.317 milijuna kuna, što zapravo znači da nije popisana svaka nekretnina, uređaj i dr., odnosno da nije posebno specificirana imovina koja se prenosi, već je prenesena imovina u paušalnom iznosu od 7.300 milijuna kuna.
Korištenje iznosa smanjenja temeljnog kapitala je propisan člankom 465b. Zakona o trgovačkim društvima. Člankom 550n. Zakona o trgovačkim društvima propisano je kao pravne posljedice upisa, da ako neki dio imovine nije planom podjele raspoređen ili to planom podjele ne bi bilo moguće učiniti, takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na nova društva u istom omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje se dijele. Isto je predviđeno točkom 6.2 Plana podjele HŽ. Uknjižba, kao i procjena vrijednosti nekretnina bivšeg HŽ, nikada nije izvršena po ovlaštenoj osobi. Republika Hrvatska nije pravni slijednik HŽ, već su to isključivo u ovom trenutku HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o..
Dakle, od 2006. godine do danas traje postupak utvrđenja javnog dobra na terenu i upisa vlasništva Republike Hrvatske. Sukladno navedenom, iznos od 7.300 milijuna kuna određen odlukom Vlade temeljem članka 2. st.2. Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ višestruko je premašen, odnosno na RH je prenesena imovina u tržišnoj vrijednosti nekoliko puta većoj od iznosa 7.300 milijuna kuna. Naime, nabavna vrijednost predmetne imovine je preko 19.000 milijuna kuna i to temeljem knjigovodstvenih podataka iz podjele HŽ-a, uz ogradu da nije ovlaštena osoba procjenjivala vrijednost imovine, te je procjena da ona, najvjerojatnije, može biti samo veća.
Točkom 6.2 Plana podjele HŽ i ugovorom sa HŽ Holdingom d.o.o., HŽ Holding d.o.o. je trebao voditi računa o predmetnim nekretninama i imovini, kao i o prijenosu u javno dobro, no međutim HŽ Holding d.o.o. je brisan iz sudskog registra, a završno izvješće nikada nije podneseno. Potraživanje HŽ Carga proizlazi iz činjenice da je RH preuzela imovinu veću od 7.300 milijuna kuna, a HŽ Cargu pripada 40% iznosa
koji prelazi vrijednost 7.300 milijuna kuna. Obzirom na sve gore navedeno, potrebno je utvrditi vrijednost imovine koja je prenesena u javno dobro, odnosno u vlasništvo RH, te od tako utvrđene vrijednosti odbiti paušalni iznos od 7.300 milijuna kuna, od čega 40% predstavlja potraživanje HŽ Carga prema RH. Procjena je da iznos potraživanja HŽ Carga od RH po ovoj osnovi iznosi minimalno 161,7 milijuna kuna.
Planirane investicije u 2016. Prema trenutnom planu restrukturiranja
-modernizacija teretnih vagona (500komada), 44,5 mil. kuna;
-modernizacija lokomotiva (9 komada), 34,7 mil. kuna;
-projekti u funkciji HŽ Carga, 8,9 mil. kuna;
Obavljanjem redovitih investicijskih aktivnosti osigurati će se redovito i sigurno izvršavanje ugovorenih prijevoza, ali i udovoljavanje tehničkim kondicijama sukladno međunarodnim propisima. Naime, proces redovitog održavanja mobilnih kapaciteta stalna je aktivnost Društva te obveza definirana zakonskim i podzakonskim aktima Republike Hrvatske.
Modernizacijom teretnih vagona u vlasništvu Društva osigurava se redovito i sigurno izvršavanje ugovorenog prijevoza, ali i zadovoljavanje tehničkim kondicijama sukladno međunarodnim propisima, te zakonskim i podzakonskim aktima Republike Hrvatske. Obzirom da je 75% voznog parka Društva starije od trideset godina, te da je stanje stabilne infrastrukture (pruge) izuzetno loše uslijed čega dolazi do
prekomjernog oštećenja (strateškog materijala) na vagonima, godišnji troškovi modernizacije (održavanja) voznog parka iziskuju značajna financijska sredstva, a kojima je primarni cilj da osiguravaju neophodnu raspoloživost vagona u funkciji izvršenja planiranih ugovorenih prijevoza roba.
Ostali projekti u funkciji Društva najvećim dijelom se odnose na projektni zadatak SAP i IS Cargo kao i logističke centre i industrijske kolosijeke. Poslovna politika Društva jest stvaranje preduvjeta za povećanje rada, iako to povećanje ovisi o nizu faktora, poslovnoj politici, obliku rada i organizaciji. Postojanje morskih i riječnih luka u RH na važnim međunarodnim prometnim koridorima ukazuju na to da navedeni projekti koji predstavljaju prateće djelatnosti u transportu imaju potencijal za daljnji rast u srednjoročnom razdoblju
Nabava novih osnovnih sredstava – lokomotive (2016-2019)
U 2016. godini planira se pokretanje postupka nabave 15 višesustavnih električnih lokomotiva, te 10 dizelelektričnih lokomotiva, kako bi se između ostalog postigla interoperabilnost sa susjednim željezničkim upravama čime će se omogućiti povećanje produktivnosti i bolji rezultat prijevoznika.
Nabavkom 15 višesustavnih elektrolokomotiva omogućuje se korištenje istih u unutarnjem i međunarodnom teretnom prometu. Nove lokomotive zbog svojih karakteristika omogućuju veću iskorištenost kroz veću masu u odnosu na postojeći vozni park čime se osigurava veća propusna i prijevozna moć pruge. Također nabavkom 15 novih višesustavnih električnih lokomotiva postigla bi se interoperabilnost, tj. prometovanje vlakova bez izmjene lokomotiva gdje postoje prijelazi sistema napajanja kontaktne mreže izmjeničnom i istosmjernom strujom.
Pored električnih lokomotiva postoji i potreba za nabavkom 10 dizelelektričnih lokomotiva. Primarni cilj je napraviti zamjenu - supstituciju, postojećih starih, s novima, koje su optimalno koncipirane, modernije, radno i energetski učinkovitije, jeftinije za operiranje i održavanje, koje imaju mogućnost prekograničnog prometovanja, koje su lakše za upravljanje, koje manje zagađuju okoliš, koje imaju mogućnost vožnje u sprezi, koje osoblju olakšavaju korištenje i smanjuju brojno stanje potrebnog osoblja.
Također lokomotive moraju imati odobrenje državnog tijela nadležnog za sigurnost, kojim se odobrava uporaba lokomotiva na mreži HŽ Infrastrukture d.o.o. (Agencije za sigurnost željezničkog prometa ili Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture) te udovoljiti postojećim odredbama propisa EU i propisima RH u svezi zaštite okoliša, u pogledu dozvoljene količine ispuštenih plinova i para, buke i vibracija kao i odobrenje za promet na prugama BiH, Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske i Srbije.
Planirana vrijednost nabave 15 višesustavnih električnih lokomotiva iznosi 456,0 milijuna kuna dok je vrijednost 10 dizelelektričnih lokomotiva iznosi 266,0 milijuna kuna, odnosno sveukupno 722,0 milijuna kuna. Isporuka lokomotiva ugovoriti će se na način da je isporuka 7 višesustavnih električnih lokomotiva i 5 dizelelektričnih lokomotiva bude u 2018. godini, a preostale lokomotive u 2019. godini.
Izvori sredstava za investicije 2016.
Izvori financiranja modernizacije HŽ Carga su uz vlastita sredstva i sredstva proračuna u iznosu 20,0 milijuna kuna godišnje. Vlastiti priljevi novčanih sredstava će se osigurati prodajom imovine koja nije u funkciji i koja nije potrebna, prvenstveno kroz prodaju mobilnih kapaciteta (vagona, lokomotiva i pripadajućih rezervnih dijelova).
Planirana zaduženost i državna jamstva:
U 2016.godini planirana zaduženost uz državna jamstva iznosi 460 mil. kn., i to dugoročni kredit Svjetske banke u iznosu od 315,0 mil. kn, te jedan kratkoročni kredit u iznosu od 145,0 mil. kn.
Planirane subvencije u 2016. godini:
U 2016. godini planirane subvencije su 20 mil. kn
LUKA VUKOVAR d.o.o.
Dunavski prilaz 8, 32 000 Vukovar
OIB: 5353524865
www. luka - vukovar .hr
Luka Vukovar d.o.o. bavi se prekrcajem generalnih i rasutih tereta, a Društvo je osnovano 2002. godine. Najveća je riječna luka u Republici Hrvatskoj i stoga je važna u prometnoj strategiji Republike Hrvatske. Nema ovisnih trgovačkih društava.
Luka Vukovar d.o.o. ponajprije obavlja lučku djelatnost, ali i privezivanje i odvezivanje plovnih objekata te manevriranje teretom. Uz prekrcajno-skladišni dio, Luka Vukovar d.o.o. razvija i program agencijskih usluga za trgovačke brodove i putničke kruzere, koji su posljednjih nekoliko godina znatno prisutniji u ovom dijelu Dunava.
Temeljni kapital: 38.072.400 kn
Uprava:
Tomislav Mihaljević dipl. ing, predsjednik Uprave
Nadzorni odbor:
Krešimir Dragić, mr. sc. Predsjednik Nadzornog odbora
Zoran Turuk, dipl. oec., Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Davorka Knežević, Član Nadzornog odbora
Katarina Mustafagić, Član Nadzornog odbora
Davor Bogojević, Član Nadzornog odbora, predstavnik zaposlenika
Skupština:
Zvonko Rac, dipl. iur., predsjednik Skupštine
Vlasnička struktura:
Društvo je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
76
76
76
Planirano poslovanje 2016. godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
11.684
10.309
12.423
121
Ukupni rashodi
13.162
10.247
12.375
121
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
-1.478
62
48
77
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
0,89
1,01
1,00
100
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,60
0,39
65
* podaci u 000 kn
Obzirom da se bavimo isključivo uslužnom djelatnošću u izračunu smo koristili ukupne prihode i ukupne rashode. Cijene naših usluga definirane su ranije i izražene u € te mi smo prisiljeni da se sa svojim rashodima uklapamo u ostvarene prihode. Iz tog razloga smo uzeli ukupne podatke prilikom izračuna u tablici.
Na procjenu poslovanja za 2016.g., mogu utjecati različite oscilacije i to:
- sezonske varijacije koje se pojavljuju kao pojačani putnički promet u ljetnoj turističkoj sezoni
- vremenski uvjeti koji mogu utjecati na povećanje prekrcaja kao što su vodostaj rijeka.
- sekularni trend koji se u slučaju riječnog prometa može promatrati kao povećanje manipulacije s objedinjenim teretom (kontejneri i palete)
Temeljni ciljevi Luke Vukovar d.o.o. mogu se definirati uz slijedeća polazišta:
- doprinos gospodarskom razvoju grada, regije i ukupnom razvoju Republike Hrvatske korištenjem prirodnih i ekonomskih potencijala rijeke Dunav, putem osvajanja tržišnih potencijala u lučkoj djelatnosti, sa povećanjem konkurentnosti na domaćem tržištu,
- obavljanje lučke djelatnosti i stjecanje dobiti, sa maksimiziranjem financijsko ekonomskih ciljeva, prije svega rentabilnosti, sigurnosti i neovisnosti.
- tehničko-tehnološka modernizacija rada u lučkoj djelatnosti i
- definiranje vlasničke strukture i proces privatizacije .
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Luka Vukovar d.o.o. je predviđena za privatizaciju te se duštvo već nalazi u procesu privatizacije.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Nove investicijske aktivnosti, koje su planirane u Srednjoročnom planu razvoja 2009-2016.g., a koje se odnose na izgradnju suprastrukture u Novoj luci Istok, će zbog kašnjenja idejnog projekta kao i dužeg trajanja globalne krize doživjeti svoju prolongaciju u operativnom programu do daljnjega. Luka Vukovar neće imati obveza po preuzetim programima razvoja.
Zamjena postojećih radnih strojeva vršiti će se prema potrebi i u skladu sa likvidnosti Luke Vukovar d.o.o. u tijeku 2016g.
Izvori financiranja navedenih investicija su vlastita sredstva.
Opis
Iznos u 2016. godini
Kupivina viličara
300.000
Popravak dizalice
300.000
UKUPNO INVESTICIJE
600.000
Planirana zaduženost:
Društvo nema kreditnih zaduženja niti će ih imati u 2016. Godinu.
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo posluje na temelju ostvarenih vlastitih prihoda bez ikakvih državnih i drugih subvencija.
Donacije:
Donacije
Iznos u 2016. godini
Donacije za liječenje
3.000
Donacije sportskim klubovima
2.000
Donacija dječjoj udruzi Leptirić
1.000
Donacija Caritasu
2.000
Donacija Župi sv. Filipa i Jakova
1.000
Donacija za reklamu
1.000
UKUPNO DONACIJE
10.000
Agencija za podršku komunikacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) d.o.o.
Paljetkova 18, 10 000 Zagreb
OIB: 02994650199
www.apis-it.hr
Osnovna djelatnost je pružanje informatičkih usluga i usluga produkcije dokumenata tijelima državne uprave, tijelima Grada Zagreba i Zagrebačkog Holdinga.
U neznatnom dijelu APIS pruža navedene usluge i drugim klijentima.
Informatičke usluge čine najveći dio poslovanja Društva, a odnose se na:
- razvoj novih aplikacija,
- održavanje postojećih aplikacija i
- korištenje IT infrastrukture.
Temeljni kapital: 238.800.000 kn
Uprava:
Hrvoje Somun, Predsjednik Uprave
Denis Hrestak, Član Uprave
Lovro Mateš, Član Uprave
Nadzorni odbor:
Slavica Pezer-Blečić, Predsjednik Nadzornog odbora
Ivan Rašeta, član Nadzornog odbora
Jelena Pavičić-Vukičević, član Nadzornog odbora
Ana Stavljenić-Rukavina, Član Nadzornog odbora
Dragica Bando, predstavnik zaposlenika
Skupština:
Igor Rađenović, predstavnik RH
Milan Bandić, predstavnik Grada Zagreba
Vlasnička struktura:
Broj zaposlenih:
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
416
445
468
Planira se da ukupan broj zaposlenih na kraju 2016. godine ne bude veći od 468 djelatnika. Nova zapošljavanja će se vršiti prema prioritetima koji će se naknadno dogovarati.
Obzirom na djelatnost kojom se APIS IT bavi ljudski resursi su izuzetno bitni za ostvarivanje zacrtanih planova i obavljanje uloge koju imamo. U zadnje vrijeme je zamjetan trend pojačanog zapošljavanja u IT industriji u RH i široj regiji, pri čemu se posebno traže kadrovi s iskustvom u pojedinim područjima IT-a. U tom smislu postoji određeni rizik odlazaka najkvalitetnijih kadrova iz APIS-a. Da bi se taj rizik sveo na najmanju moguću mjeru poduzete su određene mjere:
- obveza refundacije svih troškova školovanja i stručnog usavršavanja za djelatnike koji hoće otići prije isteka perioda od dvije godine od završetka školovanja ili stručnog usavršavanja i
- plansko zapošljavanje novih kadrova i njihovo stručno usavršavanje kako bi bili u stanju zamijeniti kadrove koji odlaze.
Planirano povećanje broja zaposlenih je dio procesa stvaranja preduvjeta za uspješno pružanje usluga centra dijeljenih usluga nakon njegove uspostave.
Planirano poslovanje 2016. Godine:
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014. godina
Planirano poslovanje u 2015. godina
Planirano poslovanje u 2016. godina
Indeks
Ostvarenje
Plan 2015
Plan 2016
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi
213.433
230.666
237.006
103
Ukupni rashodi
195.538
222.084
229.342
103
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
17.896
8.582
7.664
89
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,09
1,04
1,03
99
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
8,4%
3,7%
3,2%
86
* podaci u 000 kn
Društvo ima tri osnovna poslovna cilja u 2016. godini:
- nastavak učinkovitog pružanja postojećih usluga tijelima državne uprave i Grada Zagreba (i s njima povezanim subjektima),
- rad na realizaciji projekta stvaranja zajedničke državne informatičke infrastrukture i centra dijeljenih usluga i
- racionalizacijom troškova amortizirati negativne učinke smanjivanja prihoda od naših glavnih kupaca (Porezne i Carinske uprave).
Osim ova tri osnovna cilja Uprava društva radi na proširenju korisnika svojih usluga i/ili aplikacija prvenstveno na inozemnom tržištu. Očekujemo da će se realizirati posao fiskalizacije u Češkoj u iznosu do 5 milijuna kuna.
EU je načelno odobrila sredstva za realizaciju projekta stvaranja zajedničke državne informatičke infrastrukture. Procijenjeni iznos za realizaciju tog projekta iznosi 35 milijuna EUR-a u periodu do 2020. godine. Od potrebnih 35 milijuna EUR-a iz fondova EU-a će biti financirano 85%, a 15% su naša vlastita sredstva. Vrijeme realizacije ovog projekta (i primitak sredstava EU-a) jako ovisi i brzini pripreme svih potrebnih dokumenata koji su preduvjet ugovaranja.
Pogoršanje financijskih pokazatelja poslovanja je prvenstveno rezultat smanjenja prihoda od naša dva glavna kupca (Porezna i Carinska uprava) u odnosu na 2014. godinu. Potencijalno bi ovi pokazatelji mogli biti bolji ako se centar dijeljenih usluga realizira dovoljno brzo.
Planovi restruktuiranja u 2016. godini:
Za sada nemamo u planu provođenje posebnog procesa restrukturiranja, ali uspostavom centra dijeljenih usluga postoji mogućnost da će novi zadaci vezani uz taj projekt zahtijevati značajnije organizacijske i druge mjere, kako bi APIS izvršavao predviđene zadatke na najbolji mogući način. Trenutno za tim ne vidimo potrebu.
Planirane investicije i izvori sredstava za investicije:
Plan investicija u iznosu od 166,8 milijuna kuna je vrlo ambiciozan, što proizlazi iz:
- potreba realizacije SSC projekta
- planu uspostave back-up lokacije i
- potrebe proširenja sistem sale zbog potreba za sve većim kapacitetima, što iziskuje značajna ulaganja u preuređenje.
Ulaganje u imovinu koja je namijenjena za ostvarenja SSC projekta planirano je u iznosu 37,8 milijuna kuna, iako će i postojeća oprema djelomično biti u toj funkciji.
Ulaganja u interno proizvedeni softver se planiraju u iznosu 15 milijuna kuna, a sastoje se od kapitaliziranih troškova rada na njegovoj proizvodnji, čime nema odljeva likvidnosti.
Ulaganja u tuđu imovinu su planiraju u iznosu od 47,19 milijun kuna od čega se 39,85 milijuna se odnosi na ulaganja u sistem salu i s njom povezanu infrastrukturu obzirom da su energetski i tehnički kapaciteti nedostatni za planirani obujam poslovanja u narednim godinama. Ostatak se odnosi na ulaganja u druge potrebe održavanja zgrade u funkciji i njenoj prilagodbi promijenjenim okolnostima (povećani broj zaposlenih, potrebe za rekonstrukcijom većine sustava - klime, tehničke zaštite...).
Ulaganja u softver i hardver skupa iznose 46,73 milijuna kuna. Radi se o ulaganjima neophodnim za održavanje cijelog sustava u optimalnom radnom stanju, te ulaganju u praćenje tehnološkog napretka bez kojeg bi sposobnost Društva da pruža kvalitetne usluge svojim korisnicima vrlo brzo bila značajno narušena.
Prema trenutnom stanju likvidnosti i očekivanjima u 2016. godini ne planira se financiranje investicija posuđenim sredstvima. Očekujemo da će sredstva EU i naša vlastita sredstva biti dovoljna.
Red. Broj
Namjena investicije
Plan 2015. godine
Plan 2016. godine
1.
Građevinski objekti, od toga najviše:
-
-
2.
Oprema, od toga najviše:
40.701
85.616
2.1.
Računala i računalna oprema
34.618
75.127
2.2.
Alati, pogonski i uredski namještaj i uredska oprema
287
304
2.3.
Komunikacijska i ostala oprema
5.796
10.185
3.
Sve druge investicije, od toga najviše:
106.186
81.193
3.1.
Licence
46.362
19.004
3.2.
Računalni programi APIS
15.000
15.000
3.3.
Ulaganje u tuđu imovinu
44.824
47.189
UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJA
146.887
166.809
* podaci u 000 kn
Red. Broj
Namjena investicije
Plan 2015. godine
Plan 2016. godine
1.
Vlastita sredstva
134.920
129.009
2.
Tuđa sredstva, od toga:
-
-
2.1.
Kreditna sredstva banke
-
-
2.2.
Sredstva Proračuna Grada Zagreba
-
-
2.3.
Drugi izvori financiranja, u tome:
-
-
a
Naknada iz cijene usluge
-
-
b
Obveznice
-
-
c
Sredstva iz Hrvatskih voda
-
-
Sredstva iz proračuna jedinica lokalne samouprave
-
-
d
Svi drugi nespomenuti izvori financiranja
11.967
37.800
Ukupna vrijednost izvora financiranja
146.887
166.809
* podaci u 000 kn
Planirana zaduženost:
Društvo se ne planira zaduživati već sve troškove i investicije planira financirati vlastitim izvorima i sredstvima EU.
Državna jamstva:
Društvo ne planira državna jamstva u 2016. godini
Planirane subvencije u 2016. Godini:
Društvo planira ostvariti subvencije od zapošljavanja djelatnika kojima je to prvo zaposlenje ili su dugotrajno nezaposleni, čime ostvaruje pravo na subvencije doprinosa na plaću.
Od drugih vrsta subvencija planiraju se prihodi s osnove sredstava iz EU za uspostavu centra dijeljenih usluga u iznosu od 26.648.960 kn. Ostvarenje ovog iznosa će prvenstveno ovisiti o finalizaciji priprema i ugovaranja sredstava za ovu namjenu s EU-om.
Treba također reći da APIS IT d.o.o. koristi zgradu u vlasništvu Grada Zagreba bez naknade i bez roka trajanja (ugovoreno je da pravo korištenja bez naknade prestaje ako/kada Grad Zagreb izađe iz vlasničke strukture APIS-a)
Donacije:
Društvo je u planu troškova planiralo 300.000 kn za troškove donacija kao i za 2015. godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
2.Godišnji plan u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), te plan prodaje dionica i poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima po kvartalima, korištenja i prodaje nekretnina u vlasništvu CERP-a
CERP, kao pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom, osnovan je na temelju odredbi Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/2013, dalje Zakon), koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine.
Djelatnost CERP-a jest upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka, osim onih trgovačkih društava čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, kao i restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine kao prioritetni cilj utvrđena je privatizacija trgovačkih društava u nadležnosti CERP-a u roku od dvije, odnosno tri godine, ovisno o veličini vlasništva. Sukladno navedenom, CERP je tijekom 2015. godine poduzimao radnje i aktivnosti kako bi ostvario ciljeve određene Strategijom, a o čemu će u 2016. godini podnijeti detaljno Izvješće za prethodnu godinu, sukladno Zakonu.
Upravljanje državnom imovinom provodi se sukladno sljedećim propisima:
1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013)
3. Uredba o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima (Narodne novine, broj 130/2013)
4. Uredba o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj 129/2013)
5. Uredba o izmjeni i dopunama uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj : 66/2014)
6. Upute za provedbu postupka javnog nadmetanja kao načina prodaje dionica i poslovnih udjela
7. Upute za provedbu postupka neposredne prodaje kao načina prodaje dionica i poslovnih udjela .
Iako Zakon propisuje sedam načina prodaje dionica, samo četiri načina prodaje izravno ovise o CERP-u i to: javno nadmetanje, javno prikupljanje ponuda, ponuda dionica na uređenom tržištu kapitala i neposredna prodaja.
Preostali načini prodaje dionica (javna ponuda, prihvat ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava i istiskivanje manjinskih dioničara) ovise o većinskom vlasniku, samom društvu i CERP-u.
Od četiri načina prodaje poslovnih udjela koje propisuje zakon, tri načina prodaje izravno ovise o CERP-u i to: javno nadmetanje, javno prikupljanje ponuda i neposredna prodaja. Javni poziv za dokapitalizaciju ovisi o većinskom vlasniku, samom društvu i CERP-u.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Državna imovina u obliku dionica i poslovnih udjela kojom upravlja CERP
Državna imovina u obliku dionica i poslovnih udjela kojom upravlja CERP (dalje u tekstu: Državni portfelj kojim upravlja CERP) na dan 30.06.2015. godine obuhvaća 497 trgovačkih društava, kako je to prikazano u tablici:
Opis
Broj društava na dan
30.06.2015.
Ukupna nominalna vrijednost temeljnog kapitala u kn
Ukupna nominalna vrijednost Državnog portfelja kojim upravlja CERP u kn
I. Ukupno manjinski portfelj do 49,99%
463
51.632.753.989
2.306.860.036
- od toga društva u cijelosti slobodna za prodaju
238
13.366.982.089
1.233.067.663
- od toga društva „pod rezervacijom“
110
16.458.323.433
334.849.228
- od toga društva djelomično slobodna za prodaju, a djelomično „pod rezervacijom“
115
21.807.448.467
738.943.144
II. Ukupno većinski portfelj iznad 50,00%
30
3.937.164.320
3.119.968.860
- od toga društva u cijelosti slobodna za prodaju
12
223.169.500
211.394.200
- od toga društva „pod rezervacijom“
2
15.454.500
14.983.200
- od toga društva djelomično slobodna za prodaju, a djelomično „pod rezervacijom“
16
3.698.540.320
2.893.591.460
UKUPNO
493
55.569.918.309
5.426.828.896
Društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost
4
SVEUKUPNO
497
Napomena: dana 02. srpnja 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se predlaže da se s popisa trgovačkih i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku brišu slijedeća društva: Park Prevlaka d.o.o. u stečaju, Gruda; Club Adriatic d.o.o, Zagreb; Sunčani Hvar d.d., Hvar i Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d., Zagreb. Iako je Zakonom utvrđeno da društvima koja nisu od strateškog i posebnog interesa upravlja CERP, navedena društva nisu uključena u gornju tablicu, jer ista sadrži podatke sa 30. lipnjem 2015. godine.
Od ukupno 493 aktivnih trgovačkih društava u državnom portfelju kojim upravlja CERP (društva koja obavljaju svoju poslovnu aktivnost), u 463 društava udio ne prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini 93,91%, dok u 30 društava udio prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini 6,09% ukupnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP.
Društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost nalaze se evidentirana u Državnom portfelju kojim upravlja CERP, a njihovo brisanje iz sudskog registra nije u nadležnosti CERP-a, nego Financijske agencije i trgovačkih sudova. CERP, u okviru svojih ovlasti, kontinuirano poduzima sve aktivnosti kako bi se u što kraćem roku provelo brisanje tih društava iz sudskog registra. U Državnom portfelju kojim upravlja CERP na dan 30.06.2015. godine nalaze se dionice/poslovni udjeli 4 trgovačka društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost od kojih su 2 u manjinskom vlasništvu (Gap-građenje, Marčanka), dok su 2 u većinskom vlasništvu države (Inel, Croateh).
Potrebno je naglasiti da su navedeni podaci promjenjivog karaktera, jer svakodnevno dolazi do većih ili manjih promjena zbog: raskida ugovora s „malim dioničarima“, raskida ugovora s investitorima, dodjele dionica hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, ukidanja rezervacija, prodaje, dokapitalizacije, realizacije postupka predstečajne nagodbe, promjena statusa društava, usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima i sl.
U nastavku slijedi prikaz smanjenja Državnog portfelja kojim upravlja CERP po godinama:
Rbr
Opis
Broj društava na dan 31.12.2013.
Broj
društava na dan 31.12.2014.
Broj društava na dan 30.6.2015.
1
ukupno manjinski portfelj do 49,99%
522
488
463
2
ukupno većinski portfelj iznad 50,00%
37
37
30
3
ukupno (1+2)
559
525
493
4
društva koja ne obavljaju poslovnu aktivnost*
14
6
4
5
SVEUKUPNO (3+4)
573
531
497
Broj trgovačkih društava u Državom portfelju kojim upravlja CERP nedovoljno se brzo smanjuje, jer je realizacija prodaje otežana zbog recesije, smanjene potražnje i interesa potencijalnih investitora uzrokovanih gospodarskom krizom, postojećim rezervacijama koje onemogućavaju prodaju (od ukupno 497 trgovačkih društava u 243 trgovačka društva je evidentirana cjelokupna odnosno djelomična rezervacija), kao i ekonomsko-financijskim stanjem u kojem se društva nalaze.
Nadalje, na dan 30.06.2015. godine CERP ima u otplati 4.365 Ugovora u otplati koje ugovore su sklapali pravni prednici CERP-a s "malim dioničarima", a koji se odnose na 267 trgovačkih društava, te uslijed neplaćanja po navedenim Ugovorima dolazi do raskida što rezultira kontinuiranim pristizanjem novih dionica u nadležnost CERP-a.
Osim navedenog, razlog nedovoljnog smanjenja broja trgovačkih društava u Državom portfelju kojim upravlja CERP odraz je i postupaka predstečajnih nagodbi odnosno stečajnih postupaka unutar kojih državni vjerovnici pretvaraju potraživanje u ulog čime nanovo stječu vlasništvo nad društvom. Obzirom da CERP upravlja dionicama/poslovnim udjelima trgovačkih društava čiji su imatelji Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, navedene dionice/poslovni udjeli stečeni na gore opisani način ulaze u portfelj CERP-a.
Obzirom da je prioritetni cilj privatizacija trgovačkih društava u nadležnosti CERP-a u roku od dvije, odnosno tri godine, ovisno o veličini vlasništva, CERP je u izmjenama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, predložio određena rješenja sa ciljem otklanjanja utvrđenih zapreka koje onemogućavaju prodaju, što će doprinijeti učinkovitijoj i efikasnijoj privatizaciji dijela portfelja iz nadležnosti CERP-a.
Organizacijski oblik trgovačkog društva i postotak učešća državnih imatelja u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, predstavljaju osnovne kriterije na temelju kojih se utvrđuje način prodaje dionica i poslovnih udjela, te je u nastavku napravljena analiza manjinskog i većinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Manjinski Državni portfelj kojim upravlja CERP
Od ukupno 493 aktivna trgovačka društva u Državnom portfelju kojim upravlja CERP (društva koja obavljaju svoju poslovnu aktivnost), u 463 društva udio ne prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini cca 94% Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Analizom trgovačkih društava u kojima udio u temeljnom kapitalu ne prelazi 50% napravljena je podjela po grupama:
R. br.
Opis
Broj društava
1.
Društva u cijelosti raspoloživa za prodaju
238
- od toga trgovačka društva za koja je postupak prodaje javnim nadmetanjem u tijeku na dan 30.06.2015..
6
- od toga dionička društva za koja je postupak prodaje na uređenom tržištu u tijeku na dan 30.06.2015.
5
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
11
- od toga dionička društva koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
106
- od toga društva s ograničenom odgovornošću koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
110
2.
Društva „pod rezervacijom“ (neraspoloživo za prodaju)
110
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
38
- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu
42
- od toga društva s ograničenom odgovornošću
30
3.
Društva djelomično slobodna za prodaju
115
- od toga dionička društva za koja je postupak prodaje na uređenom tržištu u tijeku na dan 30.06.2015.
7
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
12
- od toga dionička društva koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
64
- od toga društva s ograničenom odgovornošću koja se mogu prodavati javnim nadmetanjem
32
UKUPNO (1+2+3)
463
Društva „pod rezervacijom“ predstavljaju trgovačka društva čijim dionicama/poslovnim udjelima upravlja CERP, ali istima ne može raspolagati iz razloga što su navedene dionice/poslovni udjeli trgovačkih društava, prilikom pretvorbe iz društvenih poduzeća u trgovačka društva, rezervirani zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na imovini koja je tada bila procijenjena u temeljni kapital društva ili zbog toga što se trenutačno za te dionice/poslovne udjele vode sporovi pred nadležnim sudovima. U ukupno 110 trgovačkih društava u manjinskom Državnom portfelju kojim upravlja CERP, što čini gotovo 22% ukupno aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP, trenutačno nema ni jedne raspoložive dionice/poslovnog udjela za prodaju. Prodaja ovog dijela portfelja može uslijediti tek po ukidanju rezervacija.
Društva djelomično slobodna za prodaju jesu trgovačka društva u kojima je dio portfelja slobodan za prodaju, a dio portfelja, zbog postojećih rezervacija, nije raspoloživ za prodaju. Nije svrsishodno pokretati postupak prodaje dionica trgovačkih društava kojima se ne trguje na uređenom tržištu, odnosno poslovnih udjela, jer se djelomičnom prodajom prodavatelj može naći u situaciji da nakon ukidanja rezervacija iste ne može više prodati jer su prethodnom, djelomičnom prodajom potencijalni investitori možda stekli zadovoljavajući postotak vlasništva te nema više interesa za kupnju preostalih dionica/udjela. U ovom dijelu Državnog portfelja nalazi se 115 društava, što čini cca 23% ukupno aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo nakon analize, a ovisit će i o omjeru raspoloživog i neraspoloživog Državnog portfelja.
U manjinskom Državnom portfelju kojim upravlja CERP nalazi se ukupno 172 društava s ograničenom odgovornošću, što čini gotovo 35% ukupno aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Navedeni dio portfelja teško se priprema za prodaju zbog postojanja prvokupa sadržanog u znatnom broju akata o osnivanju tih društava.
Prikaz manjinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP - postotak učešća u temeljnom kapitalu
postotak vlasništva / manjinski portfelj
broj društava
nominalna vrijednost
< 10%
334
699.042.524 kn
10% - 24,99%
97
609.923.362 kn
25% - 49,99%
32
997.894.150 kn
ukupno
463
2.306.860.036 kn
Iz navedenog prikaza razvidno je da CERP upravlja sa manje od 10% temeljnog kapitala u čak 334 trgovačka društva, što čini cca 72% ukupnog manjinskog portfelja, te u istima nema značajniji utjecaj.
Analiza manjinskog Državnog portfelja- planirane provedbene mjere postupanja
MANJINSKI PORTFELJ DO 49,99%
Opis
Popis trgovačkih društava
Broj društava na dan 30.06.2015.
Planirana provedbena mjera
- društva u cijelosti slobodna za prodaju
A.T., Adriadiesel, Aerodrom Brač, AGI - 46, Agrolaguna, AMD, APB - Petrinja, APZ - inženjering, Aque Vivae, Arausa, Arsenal Holding, Automehanika Karlovac, Autoprijevoz Otočac, APP Požega, Autotransport Karlovac, B - COOP, Bifix, Bimont, Birotisak, Bosiljine, Brodogradilište Cres, Brodogradilište Krk, Brodosplit, Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Central, Cesta Pula, Chemcolor, Ciglana IGM, Croatiaplan, Dalmacija Vinkovci, Dekor, Derma, Dip pilana Gomirje, Drvoplast, DTR, Dubovac, Dubravica, Đuro Đaković - Tup standard, Đuro Đaković Alatnica, Đuro Đaković Aparati, Elektroda, Elektrolux, Elektrometal, Euroinspekt, Exportdrvo, Finag, Finvest Rijeka, Gala, Galeb Jonathan, Geopodravina, Geoprojekt, Glas Slavonije, Goi, GP Krk, Gradine inžinjering, Gradnja Osijek, Gradnja Senj, Građevinar - Quelin, Građevno, Građevno Korčula, Gramat Viškovo, Gramat Zagreb, Hospitalija, Hotel Osmine, Hotel Petka, Hotel Royal, Hoteli DAIM, Hoteli Njivice, Hoteli Pag, HTP Orebić, Ikom Iko, Ikomot, Ilirik trend, IMCO, Imunološki zavod, Informativni centar - Radio postaja Čazma, Inkop, Intermod, Investprojekt, IPZ INGprojekt, Istra, Istra - Auto, Ivančica, Ivasim, Jadran Up, Jadran film, Jadran tvornica čarapa, Jadranska banka, Jadranski luksuzni hoteli, Jadro, Janaf, Kamen sirač, Karolina, Kemoboja, Kera - kor, Končar elektroindustrija, Kotka, Krateks, Kreditna banka Zagreb, Labin progres - TPS, Labud, Laguna Novigrad, Lički krovovi, Lina, Lovački rog, Luka Rijeka, Luka Split, Luka Šibenik, Luka tranzit Osijek, Maraska, Mašinoprojekt - Biro za elektrotehniku, Međimurje bidra, Međimurje IPC, Međimurje tegra, Međimurjeplet Mura, Međimurka, Merkantile, Metal - elektro, Metalko Buje, Mikrosiverit, Mlini pekare, Moslavka, Motel Plitvice, Naprijed, Narodni list, Novogradnja - Zagorka, Obrada, Olma, Opatija projekt ENG, Oprema - PIT, Oriolik, Osijek d.o.o Osijek, Osijek - Koteks, OT - Optima Telekom, Panturist, Papuk, Pastor - inžinjering, Petrol, Pevec, PIN, Podravka, Poljoopskrba - Bilogora, Poljoopskrba - građevinarstvo, Poljoopskrba - inžinjering, Pounje trikotaža, PP Maksimir export import, PPK Bjelovar, PPK Karlovačka mesna industrija, Prehrana trgovina, Prima aqua, Promet Makarska, Promet Požega, Ratarstvo, Razvitak, Regionalna veletržnica Osijek, Regionalna veletržnica Rijeka, Regionalna veletržnica Split, Rekord, Riba, Ribarstvo, Riječka industrija odjeće, Rijekakolor, Royal, Salona graditelj, Sigma, Solana Pag, Solus, Splitska plovidba, Sportske novosti, Stražaplastika, Sunčani Hvar, Supetar, Švarča, Taksi remont, Tang, Tankerkomerc, Tankerska plovidba, Tehničar kopirni centar, Tehnika, Tehno Osijek, Tehnomont, Tehnopublic, Teh - projekt niskogradnja, Tekstil, Tekstilstroj, Termoinžinjering - montaža, Termoinžinjering - projektiranje, Termokomerc, Tim 90, Tiskara Zelina, Transport Virovitica, Transport Novi Marof, Transport Comerce, Trešnjevka, Tribina, Tržište novca, Turist, Turizam Petrčane, Tvin, Uljanik, Unia - Sabirač, Union, Utenzilia, Vajda MI, Vapnara, Velebit - Velegraf, Veterinarska ambulanta Opatija, Veterinarska ambulanta Crikvenica, Veterinarska ambulanta Klanjec, Veterinarska ambulanta Brinje, Veterinarska ambulanta Ogulin, Veterinarska ambulanta Pula, Veterinarska stanica Križ, Veterinarska stanica Sesvete, Veterinarska stanica Split, Veterinarska stanica Ivan Zelina, Veterinarska stanica Grubišno Polje, Veterinarska stanica Ozalj, Veterinarska stanica Pakrac, Veterinarska stanica Vukovar, Veterinarska stanica Remetinec, Veterinarska stanica Zlatar Bistrica, VIG, Vigal, Vinka, Vinoplod - vinarija, Vis konfekcija, Vitrex, Vjesnik usluge, Vodice, Vodomaterijal, Zavod za ispitivanje kvalitete, Zelendvor, Zidar, Zing, Zit, Željepoh trgovina, Žitnjak, Žitoproizvod
238
predviđena prodaja (osim za društva koja su od posebnog interesa u kojem slučaju slijedi prodaja sukladno Odluci Vlade RH). Obzirom da u velikom broju slučajeva postoji pravo prvokupa samo članova trgovačkih društava, odnosno neka su u postupku predstečajne nagodbe prodaji će se pristupiti nakon što se zadovolje svi potrebni preduvjeti za prodaju.
- društva "pod rezervacijom"
Adrial Plus, Atlantska plovidba, Arena turist, Atlas turistička agencija, Auto Dubrovnik, Autobusni kolodvor Split, Auto - Hrvatska, Bakrotisak, Banica, BC Institut, Božjakovina, Brionka, Brodogradilište Viktor Lenac, Brodotrogir, Ciglana Brod, Ciglana Mraclin, Cresanka, Dalekovod Tim, Daruvarska tiskara, Donje Svetice nekretnine, Ekran, Euroviba, Excelsa nekretnine, Finvest corp, Frank, Gem, Girk kalun, Hortikultura, Hotel Dubrovnik, Hoteli Baška, Hoteli Brela, Hoteli Jadran, Hoteli Punat, Hoteli Tučepi, Hoteli Zlatni Rat, Hrvatski duhan, Hvar, Ilirija, Industrogradnja, Ireks aroma, Istarska kreditna banka, Istrabenz plini, Izomont, Jadran hoteli, Jamnica, Jelsa, Klas, Koestlin, Kordun TP, Koteks, Kraš, Kutjevo, Liburnia riviera hoteli, Lonia, Luka Dubrovnik, Mariva - turist, Martin breg, Mrežnica, MTČ tvornica trikotaže, OLT, Olympia Vodice, Opeka, Osječka pivovara, OTV, Perfa, Pik Rijeka, Plava Laguna, Podgora, Pogrebno poduzeće Zagreb, Promes, Puljanka, Radio Sisak, Restoran Grand, Riz infotehna, Saponia, Slavonija Županja, Slobodna Dalmacija, Sloga podravska trgovina, Slunj GZPP, Solana Ston, Solaris, Sućuraj, Svetice grupa, Šolta HT, Šped - Beli Manastir, Tiskara Velika Gorica, TLM, TLM - TPP, TLM - TVP, Toz penkala, TP Ogulin, Trgocentar Virovitica, Trgosirovina, UTD Ragusa, Vajda stočarstvo, Vela luka, Veterinarska stanica Bjelovar, Veterinarska stanica Vrbovec, Veterinarska stanica Vinkovci, Villa Dubrovnik, Vinec - mornar, Vis, Vugip, Zagorac UP, Zagrebačka banka, Zagrebačke pekarne Klara, Zagrebački plavi, Zagrebačko elektrotehničko poduzeće, Zvečevo, Zvijezda Ho
110
predviđena prodaja nakon što završe postupci kao što su sporovi, žalbe, tužbe, rezervacije
- društva djelomično slobodna za prodaju
ACM - Autocentar Merkur, Apartmani Medena, Autokamp Imperial Vodice, Automehanika Zagreb, Autotrans Rijeka, Belje, BI 3. Maj, Borik, Chromos boje i lakovi, Coning, Croatia baterije, Čilaš, Dalmatinski rudnici boksita, Dubrovački podrumi, Dubrovačko primorje, Duhanski institut, Dunavski Lloyd, Đuro Đaković Holding, Elektrokomerc, Elektropromet, Geofizika, Gorica Hup, Gradac, Gradina, Gramat - Loris, Gravosa, Grozd, Gumiservis, Helios Faros, Hotel Admiral, Hoteli Cavtat, Hotel Central, Hotel Gruž, Hotel Imperial Vodice, Hotel Jadran Šibenik, Hotel Miran Pirovac, Hoteli Baška Voda, Hoteli Dubrovačka rivijera, Hoteli Haludovo, Hoteli Koločep, Hoteli Podgora, Hotel Split, Hotel Split Rezidencija, Hoteli Vodice, Hoteli Zadar, Hoteli Žigvošće, HT Hrvatski telekom, HTP Korčula, Hum HT, HUB Zagreb, Importanne resort, In trend, Inovine, Istraturist, Jadranka, Jadranska pivovara,Kaštelanska rivijera, Konat, Lavčević, Lošinjska plovidba, Luje, Luka Zadar, Lykos, Memento Spalato, Mercator - H, Metalmineral, MGK - PACK, Mladina, Model pakiranja, Palace hotel, Pastor TVA, PGM Ragusa, Pik Vinkovci, Plošnjak, Poljoopskrba - tehno, Poljoprivreda Lipik, Požeška dolina, PP Orahovica, Precizna mehanika, Prehrana, Projektni biro, Regeneracija, Renotex, Rivijera Šibenik, Sonik, Splendid, Strmac, Supetrus hoteli, Tiha, Tranšped, Trgoagencija, Trgocentar Zabok, Trgostil, Union UTD, Valamar riviera, Varteks, Vatrotehna, Velekem, Velepromet, Veterinarska ambulanta Imotski, Veterinarska ambulanta Slunj, Veterinarska ambulanta Pharos, Veterinarska stanica Koprivnica, Veterinarska stanica Županja, Veterinarska stanica Sisak, Veterinarska stanica Gvozd, Veterinarska stanica Kutina, Veterinarska stanica Velika Gorica, Vino Ilok, Vir 1898, Vranjica Belvedere, Vupik, Zlatni rat, Zrinski
115
odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo nakon analize, a ovisit će o omjeru raspoloživog i neraspoloživog Državnog portfelja.
UKUPNO:
463
Plan prodaje manjinskog Državnog portfelja u 2016. godini
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
- završiti sve postupke prodaje dionica/poslovnih udjela koji će biti nezavršeni na dan 31.12.2015. godine, neovisno o načinu prodaje;
- pokrenuti prodaju dionica najmanje 23 trgovačka društava na uređenom tržištu (trgovačka društva čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu kapitala);
- objaviti prodaju dionica/poslovnih udjela najmanje 50 trgovačkih društava javnim nadmetanjem – objava javnog poziva za iskaz interesa za prodaju dionica društva čijim se dionicama ne trguje na uređenom tržištu, odnosno poslovnih udjela društava s ograničenom odgovornošću;
- sudjelovati u postupcima prihvata ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava i postupku istiskivanja manjinskih dioničara – po potrebi kako se navedeni postupci budu pokretali tijekom godine;
- organizirati postupke neposredne prodaje dionica/poslovnih udjela – po stjecanju uvjeta za organizaciju postupka.
Napomena: CERP se može obvezati samo na pokretanje postupka prodaje manjinskog Državnog portfelja javnim nadmetanjem, prodajom na uređenom tržištu i neposrednom prodajom, sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje. Sama realizacija prodaje ne ovisi o CERP-u, već o financijsko-ekonomskom položaju i atraktivnosti samog društva koje se prodaje, ponudi i potražnji na uređenom tržištu kapitala, aktivnostima većinskog vlasnika, interesu potencijalnih investitora, gospodarskoj krizi i drugim objektivnim razlozima na koje CERP ne može utjecati.
Trenutačno stanje portfelja u kojem cca 22% ukupnog portfelja nije raspoloživo za prodaju, cca 23% ukupnog portfelja ne preporuča se prodavati odmah, već po ukidanju rezervacija (odluke o prodaji ovog dijela portfelja donositi će se pojedinačno za svako društvo nakon analize), a cca 35% ukupnog portfelja predstavljaju društva s ograničenom odgovornošću (u većini društava postoji pravo prvokupa), govori o realnim mogućnostima glede pokretanja postupka prodaje manjinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP, što rezultira sporom, lošom i limitiranom realizacijom prodaje.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Većinski Državni portfelj kojim upravlja CERP
Od ukupno 493 aktivna trgovačka društva u Državnom portfelju kojim upravlja CERP (društva koja obavljaju svoju poslovnu aktivnost), u 30 društava udio prelazi 50% temeljnog kapitala, što čini cca 6% aktivnog Državnog portfelja kojim upravlja CERP. Analizom trgovačkih društava u kojima udio u temeljnom kapitalu prelazi 50% napravljena je podjela po grupama:
R. br.
Opis
Broj društava
1.
Društva za koja je postupak predstečajne nagodbe u tijeku na dan 30.06.2015.
5
2.
Društva raspoloživa za prodaju
10
- od toga trgovačka društva u kojima je u tijeku postupak prodaje javnim prikupljanjem ponuda
1
- od toga dionička društva
2
- od toga društva s ograničenom odgovornošću
7
3.
Društva „pod rezervacijom“ (neraspoloživo za prodaju)
2
4.
Društva djelomično slobodna za prodaju
13
- od toga trgovačka društva u kojima je u tijeku postupak prodaje javnim prikupljanjem ponuda
1
- od toga dionička društva u kojima je pokrenut postupak prodaje dijela portfelja na uređenom tržištu
1
- od toga dionička društva kojima se trguje na uređenom tržištu
4
- od toga dionička društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu
6
- od toga društva s ograničenom odgovornošću
1
UKUPNO (1+2+3+4)
30
Iako su u 100% vlasništvu Republike Hrvatske, trgovačka društva Plinacro d.o.o. Zagreb i Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d. Zagreb, a koja drušva su prenesena na upravljanje CERP-u Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku od 02. srpnja 2015. godine, nisu sadržana u gornjoj tablici obzirom da ista prezentira podatke na dan 30. lipanj 2015. godine.
Također napominjemo da je gore spomenutom Odlukom Vlade Republike Hrvatske od većinskih društava u nadležnost CERP-a prešlo i društvo Club Adriatic d.o.o., Zagreb koje je trenutno u postupku Predstečajne negodbe te bi po okončanju nagodbe, odnosno nakon provođenja mjera iz Plana financijskog i operativnog restrukturiranja koje uključuju dokapitalizaciju (s prethodnim smanjenjem temeljnog kapitala) trebalo doći do smanjenja državnog portfelja.
CERP ne može pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela 5 trgovačkih društava u većinskom portfelju do okončanja postupka predstečajne nagodbe ( Badel 1862 d.d., Dalma d.d., Hotel Medena d.d., Uljanik TESU d.d., Konoplja d.d.) .
Naime, većinski Državni portfelj kojim upravlja CERP sastoji se uglavnom od prezaduženih društava opterećenih problemima i prevelikim brojem zaposlenih, u kojima obveze društva često premašuju vrijednost temeljnog kapitala, čija je posljedica nerentabilno, neekonomično i neprofitabilno poslovanje. Zbog spomenute neadekvatnosti temeljnog kapitala, do sada je većina trgovačkih društava iz većinskog portfelja pokrenula postupak predstečajne nagodbe, te je u nekima navedeni postupak okončan, ali je u 5 trgovačkih društava postupak još u tijeku. Zbog mogućnosti dokapitalizacije od strane strateškog partnera, postupak predstečajne nagodbe može rezultirati znatnom promjenom vlasničke strukture i smanjenjem postotka državnog vlasništva. CERP će, kao i do sada, prilikom prodaje voditi računa o tržišnoj vrijednosti dionica/poslovnih udjela društava kao i pravovremenoj prodaji, a imajući u vidu da je sukladno Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) koju je 14. lipnja 2013. godine usvojio Hrvatski Sabor, prioritetni cilj privatizacija društava u vlasništvu Republike Hrvatske u roku od dvije odnosno tri godine, ovisno o vlasništvu.
Za trgovačka društva djelomično slobodna za prodaju nije svrsishodno da se pokreće postupak prodaje raspoloživog dijela Državnog portfelja, jer se djelomičnom prodajom prodavatelj može naći u situaciji da nakon ukidanja rezervacija iste ne može više prodati jer su prethodnom, djelomičnom prodajom potencijalni investitori možda stekli zadovoljavajući postotak vlasništva te nema više interesa za kupnju preostalih dionica/poslovnih udjela. Pritom treba uzeti u obzir visoke troškove pokretanja postupka prodaje u slučaju da se dionice/poslovni udjeli jednog društva više puta nude na prodaju. Odluke o prodaji ovog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo nakon analize, a ovisit će o stanju samog društva, interesu potencijalnih investitora te omjeru raspoloživog i neraspoloživog Državnog portfelja.
Analiza većinskog Državnog portfelja - planirane provedbene mjere postupanja
VEĆINSKI PORTFELJ OD 50%
Društvo
Planirana provedbena mjera
1. Hoteli Maestral d.d. Dubrovnik
2. Imperijal d.d. Rab
3. 3. Maj STM d.o.o. Rijeka
4. RIZ odašiljači d.d. Zagreb
5. Lipovica d.o.o. Popovača
6. Orljava d.o.o. Požega
7. Vjesnik d.d. Zagreb
8. Agroduhan d.o.o. Slatina
9. Nacionalna veletržnica d.d. Zagreb
10. Knjigovođa d.o.o. Šibenik
11. Pleter usluge d.o.o. Zagreb
12. Borovo d.d. Vukovar
13. Veterinarska ambulanta d.o.o. Gračac
14. Veterinarska ambulanta d.d.Donji Lapac
- predviđena prodaja nakon što se zadovolje svi potrebni preduvjeti za prodaju
1. Badel 1862 d.d. Zagreb
2. Dalma d.d. Split
3. Hotel Medena d.d. Seget Donji
4. Uljanik TESU d.d. Pula
5. Konoplja d.d. Zagreb
- u tijeku restrukturiranje u okviru postupka predstečajne nagodbe. Prodaja će se odvijati nakon okončanja postupka predstečajne nagodbe, odnosno radnji koje slijede nakon postupka predstečajne nagodbe, ovisno o postotku vlasništva državnog portfelja nakon okončanja predstečajne nagodbe.
1. Jadroplov d.d. Split
2. 3. Maj TIBO d.d. Matulji
- u tijeku restrukturiranje kroz dokapitalizaciju
1. Meiso d.d. Goričan
- potrebno restrukturianje prije prodaje
1. Gavrilović Mala privreda d.o.o. Petrinja
2. Hoteli Makarska d.d. Makarska
3. Institut za sigurnost Zagreb d.d. Zagreb
4. Jadran d.d. Crikvenica
5. Panex d.d. Čakovec
- prodaja nakon što završe postupci kao što su sporovi, žalbe, tužbe, rezervacije
1. Imota d.d. Donji Proložac
2. Dubrovačka trgovina d.d. Duborvnik
- izvjestan stečaj
1. Slovo d.o.o. Zagreb
- brisanje iz sudskog registra
U nastavku Plana posebno ističemo trgovačka društva Plinacro d.o.o., Zagreb, te Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, obzirom da su ista donedavno bila trgovačka društva od strateškog odnosno posebnog interesa, a koja su kako je već navedeno, Odlukom Vlade Republike Hrvatske o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku od 02. srpnja 2015. godine prenijeta na upravljanje CERP-u. U nastavku je prikaz planiranog poslovanja navedenih društava u 2016. godini:
Plinacro d.o.o., Zagreb - planirano poslovanje društva u 2016. godini
Osnovna djelatnost društva
Osnovna djelatnost trgovačkog društva Plinacro d.o.o. je cjevovodni transport, izgradnja plinovoda, tehničko održavanje objekata i transport plina.
Kao operater plinskoga transportnog sustava, Plinacro d.o.o. odgovoran je za transport i tranzit prirodnog plina, za vođenje (nadzor i upravljanje), održavanje te razvoj i izgradnju plinskoga transportnog sustava. Društvo osigurava nediskriminirajući pristup transportnom sustavu kad je to ekonomski i tehničko-tehnološki razumno i opravdano te uravnotežuje količine plina u transportnom sustavu. Plinacro d.o.o. zadužen je i za osiguranje dugoročne sposobnosti transportnog sustava, kako bi omogućio uporabu prirodnog plina kao ekološki najprihvatljivijeg energenta.
Vlasnička struktura
Plinacro d.o.o. je u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Broj zaposlenih (tablica)
Strateški i financijski ciljevi/glavni ciljevi poslovanja u 2016. godini
Zakonska je obveza društva Plinacro d.o.o. kao nacionalnog operatera transporta plina (Zakon o tržištu plina) izrada Desetogodišnjeg plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske koji mora biti usklađen sa Strategijom energetskog razvoja RH i neobvezujućim desetogodišnjim planom razvoja transportnog sustava Evropske unije (TYNDP). Sastavni dio Desetogodišnjeg plana je i trogodišnji Poslovni plan. Za izradu dokumenta „Poslovno planiranje za 2016. godinu“ korišteni su podaci iz dokumenta „Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2015. – 2024.“ tj. dokumenta izrađenog od strane BDO „Revizija poslovnog plana (2014. -2016.) i izrada studije opravdanosti planiranih investicija“.
Operator plinskog transportnog sustava je, slijedom Zakona o tržištu plina, odgovoran i zadužen za upravljanje, održavanje i razvoj plinskog transportnog sustava. Međutim, odrednicama Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske naglašena je i njegova ključna uloga i odgovornost u razvoju cjelokupnog sektora prirodnog plina, prije svega u stvaranju preduvjeta pouzdane i tržišno konkurentne opskrbe svih domaćih potrošača, ali i u korištenju regionalne strateške pozicije u razvoju tranzitnih i ostalih potencijala. Time bi operator plinskog transportnog sustava, kao poveznica i okosnica ostalih plinskih sustava, omogućio svim tim sustavima, a time i nacionalnom gospodarstvu i poslovni iskorak u zemlje u okruženju. To je u skladu s načelom energetske strategije da je energetski sektor infrastrukturna, ali i poduzetnička, i možebitno izvozno orijentirana djelatnost!
Ove odrednice, s jedne strane, a s druge strane stvarno stanje i izuzetna složenost zbivanja, kako na plinskoj sceni, tako i u gospodarstvu, daju izuzetan značaj upravo razvoju plinskog transportnog sustava. Tako je on usmjeren na projekte kojima će se povećati učinkovitost, tržišna prilagođenost i pouzdanosti opskrbe, kao i tehničke sigurnosti cjelokupnog plinskog transportnog sustava.
Ti projekti su, prije svega, usmjereni potrebama domaćeg tržišta prirodnog plina, za čije potrebe se planiraju izgraditi novi dijelovi sustava kojima se želi osigurati povećanje kapaciteta u cjelokupnom sustavu i značajni dvosmjerni kapaciteti na postojećim interkonekcijskim pravcima, ali i otvoriti novi. Drugu skupinu projekata čine projekti kojima je cilj uklapanje u nove dobavne pravce i projekte u okruženju i čijom izgradnjom će se, ujedno, cjelokupnom plinskom sustavu Republike Hrvatske omogućiti uključivanje u regionalne i europske tokove i tržišta prirodnog plina. Ispravnost ovakvog pristupa, u oblikovanju i odabiru razvojnih projekata za ovaj plan, je dobila potvrdu u njihovom izuzetnom pozicioniranju na listama projekata PCI, PECI i CESEC!
Polazi se od vlastitih potreba, ali uvažavajući potrebe i zahtjeve, za osiguranjem pouzdanosti, konkurentnosti i održivosti opskrbe plinom šireg okruženja, a pogotovo EU, čija je Republika Hrvatska članica, nastoji se maksimalno iskoristiti i vrednovati geostratešku poziciju Republike Hrvatske i ostvariti dodatne ekonomske učinke za sektor prirodnog plina i cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske.
Mora se naglasiti, i da ostvarivanje ovakvog sveobuhvatnog razvojnog plana zahtjeva izuzetno velika ulaganja, ali postojeći financijski potencijali operatora plinskog transportnog sustava Plinacro d.o.o. nisu dovoljni za provedbu svih projekata, u planiranom opsegu i dinamici. Stoga će se, pored prihoda ostvarenih odobrenim iznosima tarifnih stavki za transport plina, morati usmjeriti i drugim izvorima financiranja. EU fondovi su sigurno, zbog izuzetnih pozicija ključnih projekata na prethodno navedenim listama, zanimljivi i izgledni. Sveobuhvatne i intenzivne aktivnosti na pripremi projekata i pripadajućim zahtjevima, već su počele davati pozitivne rezultate.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odobrava tarifne stavke za trogodišnji razdoblje. Sukladno tome HERA je odobrila tarifne stavke Plinacro-u za 2014., 2015 i 2016. godinu. Nije dvojbeno da Društvo za financiranje ambicioznih planova ulaganja u pored vlastitih sredstava mora koristiti i vanjske izvore sredstava. Preferirani izvori sredstva su 50% EU fondovi – nepovratna sredstva, 25% vlastiti izvori (povećanje ostvarenih prihoda uz povećanje tarifa, ali i količina) i 25% zaduživanje kod banaka.
Planovi restrukturiranja u 2016. godini
Plinacro d.o.o. nije obveznik provođenja plana restrukturiranja jer društvo ostvaruje dobit, neovisno o istome kontinuirano se provodi racionalizacija poslovanja i smanjenje troškova.
Planirane investicije u 2016. godini
Plan ulaganja u dugotrajnu imovinu tvrtke Plinacro d.o.o. za 2016. godinu, temelji se na procjeni ulaganja koja će se ostvariti do kraja tekuće godine, te projekciji ulaganja koja je definirana Desetogodišnjim planom razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2015.- 2024. Planirana ulaganja u 2016. godine iznose 160,5 mil. kuna, a podijeljena su na slijedeće grupe projekata:
1. Plinovodi
Slijedom činjenice da je Plinacro d.o.o. uspješno ostvario ciljeve definirane desetogodišnjim razvojno - ulagačkim ciklusom, te su ostvareni preduvjeti za siguran i pouzdan transport plina uz značajnu teritorijalnu pokrivenost RH transportnim sustavom, ulaganja u ovu grupu projekata odnose se najvećim dijelom na pripremnu fazu. Najznačajnija planirana ulaganja predviđena su za izradu glavnih projekata za plinovode: Zlobin – Omišalj, Lučko – Zabok – Rogatec, Donji Miholjac – Belišće i Donji Miholjac – Osijek. Za magistralne plinovode Split – Zagvozd i Zagvozd – Ploče, nakon provedbe postupka u nadležnom Ministarstvu, do kraja 2015. godine očekuje se izdavanje građevinskih dozvola, a odluka o gradnji ovisi o nizu faktora vezanih uz strateški razvoj. Ostala ulaganja odnose se na izradu stručnih podloga, studija utjecaja na okoliš i idejnih projekata i provedbu pripadajućih postupaka za ishođenje potrebnih dozvola za cijeli niz projekata plinovoda za koje će se u narednom razdoblju tek donijeti konačna investicijska odluka.
2. Mjerno redukcijske stanice
Ova skupina projekata odnosi se na cijeli niz objekata mjerno redukcijskih stanica koje zajedno sa plinovodima čine tehnološku cjelinu. Rekonstrukcije ili zamjene određenih mjerno redukcijskih stanica su potrebne iz razloga zastarijevanja tehnologije i tipiziranja opreme. Zamjene i rekonstrukcije mjerno redukcijskih stanica nužno je provesti kako iz tehnološkog, tako i sigurnosnog aspekta, kako bi se osigurala pouzdana isporuka plina korisnicima transportnog sustava. U tu svrhu će se početkom 2016. godine dovršiti izrada planiranih tipskih kontejnerskih mjerno redukcijskih stanica, a sama ugradnja na lokacije predviđa se u drugoj polovici 2016. godine. Ulaganja u iznosu od 45 mil. kuna odnose se na mjerno redukcijske stanice na lokacijama: Brezine, Koška, Marijanci, Dubrovčan, Poljana, Kukunjevac, Magadenovac, Kutina II, Banova Jaruga, Donji Andrijevci, Dugo Selo II, Legrad, Slavonski Brod istok, Šenkovec i Osijek III.
3. Plinski čvorovi
U cilju povezivanja i optimiziranja korištenja 50-barskog i 75-barskog sustava, nužno je provesti rekonstrukcijske zahvate na plinskim čvorovima.
Rekonstrukcija plinskog čvora Kozarac započela 2015. godine, a završiti će sredinom 2016. godine. Nakon provedbe planiranog zahvata, povećat će se sigurnost opskrbe grada Siska i plinske elektrane.
Plinski čvor Zagreb istok rekonstruirat će se iz razloga održavanja sigurnosti opskrbe istočnog dijela grada Zagreba.
Ulaganja na plinskim čvorovima Kozarac i Zagreb istok u slijedećoj godini iznose 4 mil. kuna.
4. Kompresorske stanice
Ova skupina projekata izrazito je bitna za daljnji razvoj transportnog sustava, a njihovo ostvarenje značajno će podići sigurnost opskrbe u smislu omogućavanja dvosmjernog fizičkog protoka plina na postojećoj interkonekciji s Mađarskom u prvoj fazi, te omogućavanje tranzita prirodnog plina postojećim i planiranim transportnim sustavom u drugoj fazi. Slijedom navedenog za objekt KS1 planirana su ulaganja u izradu projektne dokumentacije u iznosu od 20 mil. kuna, a za objekte KS 2 i KS 3 planirana su ulaganja u ukupnom iznosu od 6 mil. kuna za izradu Studije izvedivosti.
5. Mjerni sustav
U 2016. godini, sukladno zakonskim obvezama, Plinacro d.o.o. će implementirati i pustiti u rad novi mjerni sustav čija je zadaća postojeći obračun prirodnog plina u energetskim jedinicama učiniti kvalitetnijim, te na taj način omogućiti svim korisnicima sustava višu razinu usluge transporta plina.
Obzirom da će se većina ulaganja u ovaj projekt ostvariti u tekućoj godini, za 2016. godinu predviđen iznos ulaganja iznosi 29 mil. kuna.
6. Nadzor i upravljanje
Najznačajnija ulaganja u grupu projekata sustava nadzora i upravljanja transportnim sustavom odnose se na komercijalno upravljanje kapacitetima sustava. Kako bi sve promjene na tržištu plina bile adekvatno praćene, nužna je nadogradnja mrežne infrastrukture kao i razvoj redundantnog pristupa internetu zbog osiguranja kontinuiteta poslovnih procesa za tržište plina.
U segmentu upravljanja kapacitetima planirano je ulaganje u nadogradnju funkcionalnosti SUKAP sustava radi prilagodbe novim poslovnim procesima na tržištu plina i obvezama operatora transportnog sustava te uspostava redundantnog SUKAP sustava radi osiguranja kontinuiteta poslovanja.
U segmentu tehnološkog upravljanja transportnim sustavom planirano je u revitalizaciju sustava za daljinski nadzor i upravljanje transportnim sustavom (SCADA), što obuhvaća zamjenu zastarjele sklopovske opreme novom te osuvremenjivanje pripadajuće programske opreme nadogradnjom na nove aktualne verzije.
U segmentu optičkog komunikacijskog sustava (OKS) planirano je ulaganje za sustavnu zamjenu aktivne opreme OKS-a nakon isteka predviđenog radnog vijeka, s ciljem zadržavanja ili poboljšanja radnih parametara optičkog komunikacijskog sustava na dionici sustava Pula – Slavonski Brod.
Ukupna ulaganja u okviru navedenih projekata za 2016. godinu planirana su u iznosu od 10 mil. kuna.
7. Sustav tehničke zaštite
Projekt sustava tehničke zaštite u skladu je s Europskom direktivom EU 2008/114/EC o identifikaciji i određivanju europskih kritičnih infrastruktura, te jedna od stavki navedene direktive kojom se propisuje poboljšanje zaštite infrastrukture koja služi za proizvodnju plina, preradu, obradu, pohranu i prijenos plina putem plinovoda. Plinacro d.o.o. je u tekućoj godini započeo s realizacijom ovog projekta, a za narednu godinu predviđena su ulaganja u iznosu od 8 mil. kuna.
8. Pogonski objekti
Izgradnja planiranih pogonskih objekata nužna je zbog izuzetno povećane izgrađenosti i geografske raširenosti plinskog transportnog sustava u posljednja dva investicijska ciklusa, te smanjivanja troškova operativnog održavanja. U 2016. godini planira se završetak gradnje dva pogonska objekta – pogonski objekt Benkovac (Stankovci) i pogonski objekt Đurđevac. Također, planira se i izgradnja priključka pogonskih objekata Ogulin i Benkovac (Stankovci) na postojeći optičko komunikacijski sustav Plinacra.
U ovoj skupini projekata u narednoj godini planira se uložiti 7 mil. kuna.
9. Napuštanje objekata van funkcije
U ovu grupu projekata spadaju tehnološki objekti transportnog sustava koji nisu u funkciji. Za objekte navedene u tabličnom prikazu predviđeno je napuštanje u cilju pojednostavljenja i racionalizacije transportnog sustava, smanjenja troškova rada i održavanja, kao i podizanja sigurnosti i pouzdanosti opskrbe. Planirana ulaganja u ovu skupinu projekata u 2016. godini iznose 0,5 mil. kuna.
Planirani izvori sredstava za investicije u 2016. godini:
Plinacro d.o.o. će za financiranje plana ulaganja pored vlastitih sredstava koristiti i nepovratna sredstva iz EU fondova. Plinacro d.o.o. se priprema za apliciranje za nepovratna sredstva CEF-a, još u ovoj godini, u 75% iznosu od ukupnih ulaganja u izgradnju interkonekcijskog plinovoda Lučko-Zabok –Rogatec i sustava kompresorskih stanica (KS-1 + KS-2 +KS-3) u iznosu od 160 mil. EUR.To znači da bi sufinanciranje CEF-a moglo iznositi do 120 mil. EUR , a rezultati i možebitno odobreni iznos znat će se početkom slijedeće godine. Započinje se sa pripremom dokumentacije za apliciranje za nepovratna sredstva dijela (u ovom trenu se ne zna kolikog), od ukupnih ulaganja od 276 mil. EUR, u izgradnju plinovodnog sustava Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac. Zahtjev će biti podnesen slijedeće godine, a možebitno odobrenje se može očekivati krajem 2016. godine.
Planirana zaduženost u 2016. godini:
Plinacro ne planira nova zaduženja u 2016. godini.
Planirana državna jamstva u 2016. godini:
S obzirom da Plinacro ne planira nova zaduženja u 2016. godini, neće imati potrebe za državna jamstva.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Plinacro ne koristi subvencije
Planirane donacije u 2016. godini:
Plinacro za 2016. godinu planira donacije u iznosu od 700.000 kuna. Planska vrijednost donacija ostaje na razini plana za 2015. godinu.
Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d. Zagreb - planirano poslovanje društva u 2016. godini
Osnovna djelatnost društva
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine - osnovna djelatnost Društva je savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem – brojčana oznaka razreda 7022.
Društvo je svojim poslovima usko vezano uz poslovanje i opstojnost brodogradilišta koja se nalaze u procesu restrukturiranja, a sukladno Ugovorima o prodaji i prijenosu dionica brodograđevnih društava (BI Split, Brodotrogir i 3.Maj) i njihovih Programa restrukturiranja koji su prihvaćeni od strane Europske komisije.
Za provođenje nadzora nad realizacijom Programa restrukturiranja i Ugovora o prodaji i prijenosu dionica brodograđevnih društava nominirano je društvo HB-J.
Dakle, glavni poslovi i zadaci Društva u narednom razdoblju temelje se na slijedećim dokumentima:
Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011. godine, kojom se imenuje HB-J za ustrojavanje i vođenje Registra ugovorene proizvodnje brodograđevnih društava koja pripadaju BI Split, BI 3.Maj i Brodotrogiru;
Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011. godine, kojom se HB-J zadužuje da na temelju podataka prikupljenih od brodogradilišta izradi i podnosi Izvještaje Ministarstvu gospodarstva, a vezano za realizaciju Programa restrukturiranja i privatizacijskih ugovora brodogradilišta, te da priprema Izvještaje za Europsku Komisiju;
Ugovorima o nadzoru realizacije Programa restrukturiranja i Ugovora o prodaji i prijenosu dionica brodograđevnih društava, a koje Ugovore je društvo HB-J potpisalo s Brodograđevnom industrijom Split d.d., Split; Brodotrogirom d.d., Trogir i 3.Maj Brodogradilištem d.d., Rijeka.;
Ugovoru o obavljanju stručnih poslova iz područja brodograđevne industrije, a koji Ugovor je društvo HB-J potpisalo s Ministarstvom gospodarstva;
Pravilima postupka za traženje i odobravanje državnih jamstava za financijsko praćenje gradnje brodova;
Pravilima za funkcioniranje SEA Europe (Ships & Maritime Equipment Association), zbog članstva HB-J u ovoj asocijaciji.
Vlasnička struktura
Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d. Zagreb je u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Broj zaposlenih (tablica)
BROJ ZAPOSLENIH
2015
2016
12
12
Planirano poslovanje društva u 2016. godini
U 2016. godini Društvo će, između ostalog, obavljati i slijedeće poslove:
izvještavati nadležno Ministarstvo gospodarstva i Centar za restrukturiranje i prodaju o nadzoru realizacije Programa restrukturiranja i Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split d.d., Split ; Brodotrogira d.d. Trogir i 3.Maj Brodogradilišta d.d., Rijeka – sve sukladno usvojenim Metodologijama;
pripremati šestomjesečna Izvješća za Europsku Komisiju, a vezano za realizaciju Programa restrukturiranja brodogradilišta, a sve sukladno Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011. godine. Ova Izvješća su obveza Republike Hrvatske prema EU, a sukladno Protokolu br. 8. u dijelu koji se odnosi na restrukturiranje hrvatske brodogradnje (Protokol je privitak Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske u EU);
davati mišljenja nadležnom Ministarstvu gospodarstva u sklopu postupka donošenja odluka Vlade RH o davanju državnih jamstava brodogradilištima, sukladno prihvaćenim Programima restrukturiranja brodogradilišta od strane Europske komisije i AZTN-a, odnosno sukladno Zakonu o državnim potporama;
aktivno sudjelovati na izradi Jamstvenog programa za financiranje gradnje brodova u hrvatskim brodogradilištima, te nakon usvajanja istog Programa od strane Vlade RH i Europske komisije, obavljati sve aktivnosti koje proizlaze iz Jamstvenog programa, a što će se pobliže definirati ugovorom između Društva i nadležnih ministarstava;
voditi Registar ugovorene proizvodnje brodograđevnih društava Brodograđevna Industrija Split, Brodograđevna Industrija 3. Maj i Brodotrogir, sukladno Odluci Ministarstva gospodarstva od 29. srpnja 2011.godine, a koja Odluka je donesena na temelju članka 6. Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011. – 2020. Ovaj Sporazum je vezan za ispunjavanje uvjeta postavljenih od strane Europske komisije za ograničenjem proizvodnje brodograđevnih društava u razdoblju od 2011. do 2020. godine;
pratiti i analizirati svjetsko brodograđevno tržište, te izvještavati o istom brodogradilišta i odgovarajuće državne institucije;
davati druga stručna mišljenja i analize iz područja poslovanja brodogradilišta, a po posebnom zahtjevu nadležnog Ministarstva gospodarstva;
organizirati i koordinirati zajedničku promidžbu naših brodogradilišta u suradnji s HGK, kroz nastupe na međunarodnim izložbama, sudjelovati u radu gospodarskih izaslanstava, pripremati razne zajedničke promidžbene materijale;
sudjelovati u radu Europske udruge brodograditelja, brodopopravljača i proizvođača brodske opreme SEA Europe (Ships & Maritime Equipment Association) čiji je član Društvo od 16. svibnja 2002. godine, te koordinacija rada predstavnika hrvatske brodogradnje u Tijelima i Radnim skupinama SEA Europe.
Financijski plan za 2016. godinu
U nastavku se daju podaci za Financijski plan Društva za 2016. godinu. Napominjemo da podaci nisu konačni i predmet su suglasnosti Nadzornog odbora Društva.
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014.
PLAN 2015.
(godišnja razina)
PLAN 2016. (godišnja razina))
Promjena
Ostvarenje
Plan
Plan
Plan 2016/Plan 2015*100
Ukupni prihodi (u 000 kn
6.275
5.698
5.505
96,61
Ukupni rashodi (u 000 kn)
6.019
5.465
5.313
97,22
DOBIT/GUBITAK prije oporezivanja (u 000 kn)
256
233
192
82,40
POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,04
1,04
1,04
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
-0,15%
1,25%
0,48%
U 2016. godini Društvo planira ostvariti pozitivan financijski rezultat tj. dobit prije oporezivanja u iznosu od 192 tisuće kuna, što je za 17,6% manje u odnosu na rezultat koji Društvo planira ostvariti u 2015. godini.
U 2016. godini Društvo planira ostvariti prihode u iznosu od 5,5 milijuna kuna, što je za 3,39% manje u odnosu na prihode koje Društvo planira ostvariti u 2015. godini. Isto tako, u 2016. godini Društvo planira ostvariti rashode u iznosu od 5,3 milijuna kuna, što je za 2,78% manje u odnosu na rashode koje Društvo planira ostvariti u 2015. godini.
Pokazatelj ekonomičnosti je zadovoljavajući i pokazuje da Društvo u 2016. godini na 1 kunu rashoda planira ostvariti 1,04 kune prihoda. Također i pokazatelj profitabilnosti od poslovnih aktivnosti u Planu 2016. i 2015. godine je pozitivan.
Glavni ciljevi Društva u 2016. godini su slijedeći:
a) usmjerenje na održanje brodograđevne industrije u Republici Hrvatskoj, koja doprinosi zaposlenosti i izvozu, te ima multiplikativni učinak na ostatak gospodarstva;
b) Društvo će primjenom suvremenih modela prikupljanja i sveobuhvatnih analiza podataka iz specifičnog područja organizacije, proizvodnje, financija i tržišta iz brodograđevne djelatnosti, osigurati stručne podloge nadležnim državnim tijelima za donošenje odluka vezanih za brodograđevnu djelatnost, s ciljem da se ista održi, te da bude važna i uspješna sastavnica gospodarske strukture Republike Hrvatske
Plan restrukturiranja u 2016. godini
Društvo je još od 2008. godine započelo s procesom racionalizacije svojeg poslovanja, tj. značajno je smanjilo troškove i broj zaposlenih djelatnika. Broj djelatnika je sa 20 (stanje na dan 31.12.2008.) smanjen na 13 (stanje na dan 30.09.2014. godine) odnosno na 12 djelatnika (broj djelatnika od 01.10.2014. godine pa nadalje).
Društvo danas ima 12 zaposlenih djelatnika, od čega cca 60% čini visoka stručna sprema. Struktura i broj djelatnika utvrđeni su na temelju opsega poslova i zadataka Društva koji proizlaze iz Ugovora koje je Društvo zaključilo sa brodogradilištima i sa Ministarstvom gospodarstva.
Plan restrukturiranja u narednom razdoblju provodit će se sukladno eventualnim izmjenama glavnih poslova Društva.
Planirane investicije u 2016. godini i planirani izvori sredstava za investicije:
U 2016. godini Društvo za investicije, iz vlastitih sredstava, namjerava utrošiti iznos od 20.000,00 kuna i to uglavnom za nabavku dotrajale uredske opreme (stroj za kopiranje, računala, printeri i sl).
Planirana zaduženost u 2016. godini:
Društvo trenutno nije zaduženo, te se niti u 2016. godini ne planira zaduživati.
Planirana državna jamstva u 2016. godini:
Društvo nikada nije koristilo državna jamstva, niti to planira u 2016. godini.
Planirane subvencije u 2016. godini:
Društvo nije korisnik subvencija iz Državnog proračuna, te niti tijekom 2016. godini ne planira koristiti subvencije.
Planirane donacije u 2016. godini:
Društvo u 2016. godini ne planira izdatke za donacije.
Plan prodaje većinskog Državnog portfelja u 2016. godini
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
- završiti sve postupke prodaje dionica/poslovnih udjela koji će biti nezavršeni na dan 31.12. 2015. godine, neovisno o načinu prodaje;
- pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela najmanje 12 trgovačkih društava (trgovačka društva slobodna za prodaju);
- sudjelovati u postupcima prihvata ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava po potrebi kako se navedeni postupci budu pokretali tijekom godine;
- organizirati postupke neposredne prodaje dionica/poslovnih udjela – po stjecanju uvjeta za organizaciju postupka.
Napomena: CERP se može obvezati samo na pokretanje postupka prodaje većinskog portfelja javnim prikupljanjem ponuda i neposrednom prodajom, sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje. Realizacija prodaje ne ovisi o CERP-u, već o financijsko-ekonomskom položaju i atraktivnosti samog društva koje se prodaje, ponudi i potražnji te interesu potencijalnih investitora, gospodarskoj krizi i drugim objektivnim razlozima na koje CERP ne može utjecati.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Ugovaranje i praćenje sklopljenih ugovora
CERP obavlja i poslove praćenja izvršenja ugovorenih obveza sukladno sklopljenim ugovorima o prodaji i prijenosu dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava iz Državnog portfelja kojim upravlja. Navedenim ugovorima u pravilu su prodane dionice ili poslovni udjeli trgovačkih društava koja su se nalazila u većinskom državnom vlasništvu, a prodaja je izvršena javnim prikupljanjem ponuda.
Na dan 30. lipnja 2015. godine aktivno se prati ispunjenje obveza iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica za ukupno 23 trgovačka društva.
Plan ugovaranja i praćenja sklopljenih ugovora za 2016. godinu
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
- sklapati ugovore o prodaji i prijenosu dionica po uspješnom okončanju postupaka prodaje dionica/poslovnih udjela na temelju Zakona;
- pratiti izvršenja ugovorenih obveza sukladno sklopljenim ugovorima o prodaji i prijenosu dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava, kojim su ugovorima u pravilu prodane dionice ili poslovni udjeli trgovačkih društava koja su se nalazila u većinskom državnom vlasništvu, a prodaja je izvršena javnim prikupljanjem ponuda – kontinuirano tijekom godine za sve ugovore koji nisu izvršeni u cijelosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Upravljanje Državnim portfeljem koji je u nadležnosti CERP-a
Osim poslova prodaje dionica/poslovnih udjela, CERP sudjeluje u radu skupština trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja, prati promjene vezane uz visinu temeljnog kapitala i vlasništvo, prati promjene članova nadzornih odbora i uprava, sudjeluje u postupcima restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog i posebnog interesa, te kontrolira isplatu dividende za trgovačka društva koja takvu odluku donesu na skupštini trgovačkog društva.
Sukladno odredbama članka 28. Zakona, na prijedlog resornog ministarstva, CERP imenuje članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu proglašene od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Od ukupno 493 trgovačka društva čijim dionicama i poslovnim udjelima CERP upravlja, Republika Hrvatska ima predstavnike u nadzornim odborima 60 društva, i to ukupno 123 člana.
Osim navedenog, CERP izrađuje anekse ugovora o prodaji dionica/poslovnih udjela koji se nalaze u otplati na temelju pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju. U razdoblju od 1. 1. 2015. godine do zaključno 30. 6. 2015. godine, izrađeno je ukupno 31 aneksa ugovora na temelju rješenja o nasljeđivanju.
Nadalje, Upravno vijeće CERP-a, sukladno odredbama članka 32. Zakona, donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama, koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Restrukturiranje se trenutačno provodi kroz stečajne postupke te postupke predstečajne nagodbe, a stanje na dan 15.7.2015. godine prikazano je u tablici:
R. br.
Opis
Broj društava
1.
Društva za koja je stečajni postupak u tijeku na dan
15. 7. 2015.
171
a) društva u kojima je CERP vjerovnik
40
- društva u kojima CERP ima položaj razlučnog vjerovnika
9
- društva u kojima CERP ima položaj stečajnog vjerovnika
21
- društva u kojima CERP ima položaj i razlučnog i stečajnog vjerovnika
8
- društva u kojima CERP ima položaj izlučnog vjerovnika
2
b) društva u kojima CERP nije vjerovnik, već predstavlja Republiku Hrvatsku kao vlasnika
131
2.
Društva za koja je predstečajni postupak u tijeku na dan 15.7.2015. (CERP vjerovnik u postupku, neovisno o vlasništvu)
9
- društva u kojima CERP ima položaj razlučnog vjerovnika
4
- društva u kojima CERP ima položaj nerazlučnog vjerovnika
5
U CERP-ovoj se bazi trenutačno vodi 171 otvoreni predmet koji se odnose na stečajne postupke. U navedenim predmetima CERP ima položaj vjerovnika društva u stečaju ili se radi o trgovačkim društvima iz Državnog portfelja kojim upravlja CERP te CERP prati stečaj u ime dioničara.
CERP je stečajni ili razlučni vjerovnik u 40 društava, a ukupni iznos prijavljenih tražbina iznosi 712.488.885,00 kune. U 2015. godini ukupno je u okviru stečajnih postupaka naplaćeno 2.579.937,85 kn. Mogućnost naplate navedenih tražbina neizvjesna je i upitna, budući da je u većini društava stečajna masa nedostatna za pokriće obveza vjerovnika, stoga ne očekujemo naplatu znatnijeg iznosa u 2016. godini.
U CERP-u se trenutačno vodi 9 otvorenih predmeta koji se odnose na postupke predstečajne nagodbe, sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a u kojima je CERP vjerovnik (neovisno o vlasništvu). U navedenim predmetima prijavljene su tražbine CERP-a, odnosno njegovih pravnih prednika u ukupnom iznosu od 13.036.519,79 kunu.
S obzirom na to da su nagodbe po preostalim predstečajnim postupcima još uvijek u tijeku, te da je u okončanim predstečajnim nagodbama predviđeno da se tražbine isplaćuju u ratama tijekom godina koje slijede, a po proteku grace perioda, CERP ne predviđa naplatu znatnijeg iznosa u 2016. godini, a na temelju zaključenih i još uvijek otvorenih predstečajnih nagodbi.
Nastavno na navedeno, od većinskog Državnog portfelja kojim upravlja CERP, a s obzirom na velik broj zaposlenih u društvu, od predmeta koji se odnose na postupke predstečajne nagodbe, posebno ističemo trgovačko društvo Badel 1862 d.d. Zagreb. Predstečajna nagodba navedenog društva prekinuta je Rješenjem Nagodbenog vijeća od 29.7.2013. godine. Unatoč navedenom, u tijeku su pregovori s potencijalnim investitorima vezano za moguću dokapitalizaciju Društva. Istovremeno se odvija komunikacija s članovima Nagodbenog vijeća, radi pripreme provedbe nastavka predstečajne nagodbe.
Vezano za navedena društva, CERP će u suradnji s nadležnim ministarstvima, poduzimati sve aktivnosti, u okviru zakonskih propisa, s ciljem okončanja uspješne provedbe predstečajne nagodbe.
Nadalje, u 2015. godini započela je likvidacija trgovačkog društva Koksar d.o.o. Bakar budući da je sanacija onečišćenja na prostoru bivše koksare u Bakru u cijelosti obavljena, te je u tom smislu ispunjena svrha Društva. Navedeno društvo izdvojeno je iz društva Željezara Sisak d.d. u postupku restrukturiranja.
U razdoblju od 2008. do 2013. godine Društvo je iz državnog proračuna, kao i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sanaciju, dobivalo znatna sredstva.
Kako tijekom likvidacijskog postupka nije ostvaren značajniji napredak u unovčavanju imovine društva i podmirenju obveza (uzrokovano mogućom neatraktivnošću imovine Društva ponuđene na prodaju te nedostatkom sredstava kod potencijalnih investitora uslijed dugotrajne ekonomske krize), u slučaju daljnje nemogućnosti prikupljanja značajnijih financijskih sredstava od prodaje imovine društva za značajnije podmirenje postojećih obveza, likvidator društva će, u suradnji s CERP-om, pripremiti dokumentaciju i prijedlog ubrzane likvidacije, kako bi nadležna državna tijela mogla raspolagati s najvrjednijim dijelom imovine Društva.
Plan upravljanja Državnim portfeljem koji je u nadležnosti CERP-a za 2016. godinu
Slijedom navedenih podataka, CERP će tijekom 2016. godine provoditi sljedeće aktivnosti:
- sudjelovati u radu skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja CERP – kontinuirano tijekom godine;
- imenovati članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu proglašene od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, na temelju prijedloga resornog ministarstva, a sukladno odredbama članka 28. Zakona – kontinuirano po zaprimljenim prijedlozima;
- izrađivati anekse ugovora o prodaji dionica/poslovnih udjela koji se nalaze u otplati na temelju pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju – kontinuirano po njihovu zaprimanju;
- donositi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja, sukladno važećim pravilima o državnim potporama za restrukturiranje poduzetnika u teškoćama s ciljem konačne privatizacije;
- poduzimati sve potrebite radnje u postupcima predstečajnih nagodbi, stečajeva, likvidacija trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja CERP.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Ostali načini raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava kojima upravlja CERP
Osim prodaje, CERP je zadužen za ustupanje dionica i poslovnih udjela bez naplate:
- hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, sukladno članku 67. Zakona;
- kao naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i članku 77. Zakona.
Na dan 01.08. 2015. godine u CERP-u je evidentirano 3874 zaprimljena zahtjeva, koji se odnose na dodjelu dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te je u svrhu dodjele tih dionica potrebno osigurati dionice u nominalnoj vrijednosti od cca 80 milijuna kuna.
Na dan 01.08.2015. godine u CERP-u je evidentirano 513 neizvršenih Rješenja za koje je potrebno osigurati dionica nominalne vrijednosti cca 60 milijuna , izvršeno je 91 pravomoćno rješenje kojima se ovlaštenicima naknade utvrđuje pravo na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u vrijednosti 9.272.910 milijuna kuna.
Plan ostalih načina raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima kojima upravlja CERP za 2016. godinu
- izraditi najmanje 2.500 rješenja o dodjeli dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata;
- ustupiti dionice/poslovne udjele kako bi se realiziralo najmanje 50 rješenja kojima se ovlaštenicima naknade utvrđuje pravo na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Napomena: Budući da u portfelju Republike Hrvatske kojim upravlja CERP nema adekvatnih dionica, vodeći računa o nominalnoj i o tržišnoj vrijednosti dionica koje su predmetom prijenosa, a koje su potrebne kako bi se u cijelosti izvršilo navedeno, to je nužno pronaći nove izvore dionica/posl. udjela radi dodjele bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i ovlaštenicima naknade sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Upravljanje i raspolaganje nekretninama, pokretninama i pravima u vlasništvu CERP-a
Sukladno odredbama članka 25. Zakona, CERP može na temelju prijašnjih potraživanja Agencije za upravljanje državnom imovinom te kroz postupke predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija steći u vlasništvo dionice, udjele, prava, nekretnine i pokretnine, a CERP stečenom imovinom raspolaže sukladno odredbama Zakona kojim se uređuje raspolaganje tom imovinom.
Tijekom prvih 7 mjeseci ove godine CERP nije stekao udjele u društvima na temelju prijašnjih potraživanja kroz postupke predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija, a u tijeku je postupak stjecanja udjela kroz postupak predstečajne nagodbe za društvo Sunčani Hvar d.d., Hvar, čime će CERP steći 995.000 dionica društva, a temeljem prijašnjeg potraživanja od 19.900.000,00 kn.
U postupku predstečajne nagodbe koji se provodio nad društvom BOROVO d.d. Vukovar, CERP je stekao vlasništvo na određenim nekretninama društva, te je temeljem Ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina radi namirenja tražbina sklopljenog dana 17. veljače 2015. godine između Borovo d.d. Vukovar i CERP-a, izvršena uknjižba prava vlasništva na nekretninama u korist CERP-a.
Plan upravljanja i raspolaganja nekretninama, pokretninama i pravima u vlasništvu CERP-a za 2016. godinu
- tijekom 2016. godine upravljanje i raspolaganje nekretninama, pokretninama i pravima u vlasništvu CERP-a odvijat će se sukladno odredbama Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Prodaja društava od posebnog interesa
Sukladno Zakonu, DUUDI je zadužen za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a koja su društva definirana Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Odluku o prodaji, načinu prodaje, uvjetima prodaje i početnoj cijeni dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava koja su kao društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku utvrđena Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog DUUDI-ja.
U slučaju prodaje trgovačkih društava od posebnog interesa, prodaja će se organizirati sukladno odredbama Zakona i Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela, a provedba prodaje može biti povjerena CERP-u.
Plan prodaje društava od posebnog interesa za 2016. godinu
- CERP će prodavati trgovačka društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske o prodaji koje se donose na prijedlog DUUDI-ja.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Poslovi CERP-a u okviru upravnih postupaka i javnih ovlasti
CERP također provodi i upravne postupke za utvrđivanje procijenjene i neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, izrađuje izvješća o stanju neprocijenjene imovine, okončava već započete upravne postupke ukidanja rezervacije dionica utvrđene upravnim aktima pravnih prednika CERP-a, postupa po zahtjevima za obnovu postupaka pretvorbe i privatizacije, izvršava pravomoćna rješenja donesena na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, poduzima pravne radnje u postupcima koji se vode pred županijskim uredima za imovinskopravne poslove na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, provodi upravne postupke dodjele dionica bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Plan obavljanja poslova CERP-a u okviru upravnih postupaka i javnih ovlasti za 2016. godinu
- upravni predmeti će se sukladno osnovnim načelima postupanja rješavati kronološki prema datumu zaprimanja, osim u slučaju kada je određen rok, odnosno kada se radi o sprečavanju nastanka štete. Rješavanje upravnih predmeta zahtijevaju različito trajanje ispitnog postupka, a iznimka su predmeti dodjele dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata , gdje se mogu primijeniti navedeni parametri, ali pod uvjetom osiguranja potrebnog broja dionica u praćenom periodu;
- u 2016. godini planira se izvršenje zadataka, odnosno ostvarenje učinka minimalno na nivou ostvarenog učinka u 2015. godini.
Postupanje je otežano zbog podnormiranosti i nejasnog određenja sadržaja pojedinih normi Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske što je posebno izraženo u odnosu na imovinu uključenu u kapital po knjigovodstvenoj vrijednosti, zatim u definiranju pripadnosti neprocijenjenih pokretnina i potraživanja, prenijetih HFP-u prije stupanja na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN br. 145/2010 i 70/2012), kao i neprocijenjenih pokretnina i potraživanja koja su predmetom neokončanih postupaka pokrenutih za vrijeme valjanosti navedenog Zakona.
Pored toga, velik broj neriješenih predmeta o izmjenama rješenja o iskazu procijenjenih nekretnina, izdanih prije stupanja na snagu navedenog Zakona, kao i neizvršena pravomoćna rješenja o naknadi prijašnjim vlasnicima oduzete imovine čije izvršenje nije Zakonom propisano kao javna ovlast CERP-a, iako Zakon o općem upravnom postupku određuje suprotno, faktori su koji djeluju na učinkovitost rada u CERP-u.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
CERP - EU SEMESTAR
CERP u ciklusu EU semestra 2015. u sklopu preporuke CSR 4, vezane su uz ubrzanje postupka privatizacije sudjeluje u provedbi mjere za izvještavanje o provedenim postupcima privatizacije, dokapitalizacije i restrukturiranja trgovačkih društava iz svoje nadležnosti. Izvještajna razdoblja su ožujak i rujan.
Kalendar aktivnosti
Poslovne aktivnosti u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga CERP-a, plan prodaje dionica/poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima
Rok izvršenja
pokrenuti prodaju 23 trgovačkih društava na uređenom tržištu
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživosti portfelja i cijeni kretanja ponude i potražnje
objaviti prodaju dionica/poslovnih udjela najmanje 50 trgovačkih društava javnim nadmetanjem
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživosti portfelja te prikupljanju podataka radi pripreme prodaje
pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela najmanje 12 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o aktivnostima koje prethode prodaji
prodaja dionica/poslovnih udjela trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
- sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske o prodaji koje se donose na prijedlog DUUDI-ja
sudjelovati u postupcima prihvata ponude u postupku preuzimanja dioničkih društva
- po potrebi kako se navedeni postupci budu pokretali tijekom godine
organizirati postupke neposredne prodaje dionica/poslovnih udjela
- po stjecanju uvjeta za organizaciju postupka
izraditi najmanje 2.500 rješenja o dodjeli dionica bez naplate hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, odnosno zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživim dionicama, a vodeći računa o nominalnoj i o tržišnoj vrijednosti dionica koje su predmetom prijenosa
ustupiti dionice/poslovne udjele kako bi se realiziralo najmanje 50 rješenja kojima se ovlaštenicima naknade utvrđuje pravo na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o raspoloživim dionicama, a vodeći računa o nominalnoj i o tržišnoj vrijednosti dionica koje su predmetom prijenosa
sudjelovati u radu skupština
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o terminima njihova održavanja
sudjelovati u postupcima predstečajnih nagodbi, stečajeva
- kontinuirano tijekom godine, ovisno o ročištima
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
3. Godišnji plan CERP-a kao pravnog sljednika Agencije za upravljanje državnom imovinom u odnosu na potraživanja, obveze, sudske i druge sporove te pitanja koja su predmet sukcesije
Sukladno projekcijama financijskog plana CERP-a za 2016. godinu, odnosi očekivanih prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka CERP-a za 2016. godinu navedeni su u sljedećem tabelarnom prikazu:
PRIHODI i PRIMICI
IZNOS
RASHODI i IZDACI
IZNOS
- prihodi od financijske imovine
23.550.000,00 kn
- rashodi za zaposlene
13.133.000,00 kn
- prihodi od nefinancijske imovine
1.000.000,00 kn
- materijalni rashodi
8.445.000,00 kn
- prihodi od kamata na dane zajmove
800.000,00 kn
- kamate za primljene kredite
45.280.000,00 kn
- ostali prihodi
1.000.000,00 kn
- ostali financijski rashodi
470.000,00 kn
- prihodi od prodaje nefinancijske imovine
1.000.000,00 kn
- rashodi za nabavu nefinancijske imovine
150.000,00 kn
- primici od povrata glavnice danih zajmova
1.100.000,00 kn
- izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita
174.209.000,00 kn
- primici od prodaje dionica i udjela u glavnici
43.237.000,00 kn
- primici od primljenih kredita
170.000.000,00 kn
UKUPNO:
241.687.000,00 kn
UKUPNO:
241.687.000,00 kn
CERP je za 2016. godinu planirao prihode poslovanja u iznosu 26.350.000,00 kn, a koji prihodi se odnose na prihode od dividendi (15.000.000,00 kn), te ostale prihode poslovanja (11.350.000,00 kn), a odnose se na prihode od nefinancijske imovine, prihode od kamata na oročena sredstva, prihode od zateznih kamata, prihode od stečajeva te prihode od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima u poteškoćama.
Planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2015. godini odnose se na prihode od prodanih stambenih i poslovnih objekata u ukupnom iznosu od 1.000.000,00 kn.
Primici od financijske imovine i zaduživanja planirani su u iznosu od 214.337.000,00 kn, a odnose na primitke od povrata danih pozajmica trgovačkim društvima u javnom sektoru i izvan javnog sektora (1.100.000,00 kn), na primitke od prodaje dionica i udjela u glavnici tuzemnih trgovačkih društava u javnom sektoru i izvan javnog sektora (43.237.000,00 kn), te planirani primljeni krediti od tuzemnih kreditnih financijskih institucija izvan javnog sektora za pokriće otplate kamata i glavnice primljenih kredita po obvezama iz prethodnih razdoblja (170.000.000,00 kn).
Za 2016. godinu CERP je planirao rashode poslovanja u iznosu od 67.328.000,00 kn, a odnose se na rashode za zaposlene u iznosu 13.133.000,00 kn, materijalne rashode u iznosu 8.445.000,00 kn, financijske rashode u iznosu 45.730.000,00 kn, te na ostale rashode u iznosu 20.000,00 kn.
Financijski rashodi u 2016. godini planirani u iznosu 45.730.000,00 kn, a odnose se na kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru i izvan javnog sektora po obvezama iz prethodnih razdoblja (45.280.000,00 kn), te na ostale financijske rashode (450.000,00 kn) koje se odnose na bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i zatezne kamate.
U grupi rashoda za nabavu nefinancijske imovine financijska sredstva u iznosu od 150.000,00 kn se planiraju utrošiti na opremanje CERP-a uredskom i komunikacijskom opremom (100.000,00 kn) te ulaganjem u računalne programe (50.000,00 kn).
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani su za 2016. godinu u iznosu od 174.209.000,00 kn, a odnose se na izdatke za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom i izvan javnog sektora po obvezama iz prethodnih razdoblja.
Najveći rashodi i izdaci CERP-a u 2016. godini će, kao i prethodnih godina, biti po obvezama prema poslovnim bankama koje u 2016. godini dospijevaju u iznosu od 217,8 milijuna kuna, od čega se 173,1 milijuna odnosi na glavnicu, a 44,7 milijuna na kamate. Navedene obveze jesu obveze koje dospijevaju u najvećem dijelu u drugoj polovici 2016. godine.
Na dan 01. kolovoza 2015. godine, CERP ima obveze po 7 kreditnih partija s ugovorenim kamatnim stopama u visini od 2,80% do 4,82%. Ukupne obveze prema financijskim institucijama koje se odnose na glavnicu na dan izrade ovog Plana iznose 1,27 milijarde kuna.
Dospijeće kredita (glavnica i kamate) po kvartalima za 2016. godinu:
2016.
I. – III.
IV. – VI.
VII. – IX.
X. – XII.
10.218.795 kn
10.302.315 kn
10.298.734 kn
187.025.019 kn
UKUPNO:
217.844.863 kn
U navedenom prikazu dospijeća kredita po kvartalima za 2016. godine nije uvrštena otplata glavnice po kreditu koji je s Erste&Steiermärkische bank d.d. Rijeka zaključen 22. 07.2014. godine, a temeljem kojeg je 27.08.2014. isplaćen iznos od 250.000.000,00 kn, uz rok povrata od 12 mjeseci jednokatno, a koji će se, sukladno trenutnim planovima, po dospijeću otplatiti u iznosu od 125.000.000,00 kn, a preostalih 125.000.000,00 kn će se prolongirati na sljedećih godinu dana, odnosno s dospijećem 27.08.2016. godine.
Većina rashoda prema financijskim institucijama, odnosno poslovnim bankama, naslijeđene su obveze koje su nastale u vrijeme bivšeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, odnosno ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom.
Na dan 01. kolovoza 2015. godine CERP ima oko 2,7 milijardi kuna obveza prema tijelima državne uprave i drugim pravim osobama čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska, a koje obveze su naslijeđene od pravnih prednika CERP-a.
Budući da su u tijeku izmjene i dopune Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, donošenjem kojeg bi, između ostalog, prihod od prodaje dionica i poslovnih udjela u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja CERP kao i prihod ostvarenih podjelom dobiti tih društava bio u cijelosti prihod CERP-a, CERP će biti u mogućnosti lakše vraćati obveze po svim kreditima u dugoročnom razdoblju , te izvršavati ostale obveze naslijeđene od pravnih prednika.
CERP će tijekom 2016. godine dio financijskih sredstava ostvarenih prodajom dionica i poslovnih udjela iz svoje nadležnosti usmjeriti u prijevremenu otplatu glavnica po kreditima, kako bi maksimalno smanjio troškove plaćanja kamata, a vodeći računa o nepredvidivim izdacima po sudskim sporovima.
Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske regulira, među ostalim, u članku 25. stavku 1. da je CERP pravni sljednik u odnosu na sva prava i obveze Agencije za upravljanje državnom imovinom, sklopljene ugovore i pokrenute sudske i druge postupke u kojima je Agencija za upravljanje državnom imovinom jedna od stranaka, a posljedica je navedene regulative CERP-ovo preuzimanje vođenja započetih sudskih i upravnih postupaka u kojima je Agencija za upravljanje državnom imovinom bila stranka.
Nadalje, CERP, sukladno članku 39. navedenog Zakona, zastupa Republiku Hrvatsku i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska u svim sudskim i upravnim postupcima koji su vezani ili su proizašli iz obavljanja djelatnosti CERP-a koje su djelatnosti decidirano propisane člankom 28. citiranog Zakona.
U poslovima zastupanja u sudskim i upravnim postupcima u radu CERP-a nalazi se na dan 30.06.2015. 1071 predmet sudskih i ostalih sporova. Tijekom 2014. godine napravljena je cjelovita analiza spisa predmeta i tablica s podacima o strukturi i vrsti predmeta, uključujući i vrijednost predmeta spora, odnosno vrijednost obveza koje bi teretile CERP u slučaju pravomoćno izgubljenih sporova. Navedena inventura napravljena je sukladno uputi Ministarstva financija o obvezi vođenja izvanbilančne računovodstvene stavke na temelju potraživanja u sudskim sporovima.
Glede poslova zastupanja, moguće je na dan 30.06.2015. godine iskazati sljedeće financijske pokazatelje:
1. CERP (odnosno njegovi pravni prednici) pokrenuo je sporove za naplatu tražbina, tj. sporovima utužio ukupan iznos tražbine od 631.887.562,52 kn
- procjena je kako se od gore navedenog iznos od 560.557.648,84 kn tražbina odnosi na potraživanja CERP-a koja su teško naplativa ili nenaplativa
- konačni, odnosno pravomoćni ishodi preostalih sporova za naplatu tražbina neizvjesni su, pa nisu iskazani brojčani podaci s ukupnom visinom potraživanja i iznosa za takve sporove.
2. CERP je u pokrenutim sporovima tužen za ukupan iznos tražbina od 2.533.307.748,38 kn
- procjena je kako se od navedenog iznos od 27.667.578,87 kn tražbina odnosi na sporove u kojima će tužitelji najvjerojatnije uspjeti s tužbenim zahtjevom prema CERP-u
- procjena je kako se od gore navedenog iznos od 239.507.498,46 kn tražbina odnosi na sporove u kojima tužitelji najvjerojatnije neće uspjeti s tužbenim zahtjevom prema CERP-u
- konačni, odnosno pravomoćni ishodi preostalih sporova u kojima je CERP tužen neizvjesni su, pa nisu iskazani brojčani podaci s ukupnom visinom potraživanja i iznosa za takve sporove.
Navedeni se iznosi odnose samo na iskazano glavno potraživanje, bez pripadajućih kamata i troškova postupka. Posebno valja naglasiti da postoji mogućnost plaćanja visokih sudskih troškova u slučaju da CERP pravomoćno izgubi neki spor, budući da je gotovo uvijek pravilo da suprotnu stranu u sporovima zastupaju odvjetnici, odnosno postoji mogućnost naplate sudskih troškova od suprotne strane ako CERP pravomoćno dobije određeni spor, a radi se o sporu u kojem je CERP (odnosno njegove pravne prednike) zastupao odvjetnik ili državno odvjetništvo.
U navedenim sporovima, projekcija vođenja i predviđanje vremenskog okončanja sporova moguće je samo kao okvirna kategorija u smislu aktivnosti koje kao strana u sporu poduzima CERP. U najvećem dijelu vođenje i okončanje sporova ovisi o aktivnostima suda i suprotne strane u sporu te s obzirom na navedeno nije moguće predvidjeti dužinu trajanja ili vođenja spora do njegove pravomoćnosti, budući da postoji, od slučaja do slučaja, mnogo faktora koji utječu na navedeno trajanje, odnosno vođenje spora.
Nadalje, ni parametre mjerljivosti rada nije moguće egzaktno iskazati za svaki spor jer se radi, u pravilu, o dugogodišnjim naslijeđenim sporovima (od strane pravnih prednika CERP-a) i jer je u međuvremenu najčešće došlo do promjena ovlaštenja i nadležnosti, sve na temelju promjene mjerodavnih zakona koji se u materijalnom ili procesnom smislu primjenjuju na navedene sporove. Također, daljnji rad na predmetima zastupanja u smislu okončanja postupaka i rješavanja sporova ovisan je u prvom redu o dinamici rada sudova.
U 2016. godini ističe se daljnje rješavanje predmeta koji su važni ne samo u pogledu specifičnosti postupka, već su bitni i zbog iznimno visoke vrijednosti predmeta spora, odnosno vrijednosti postavljenih tužbenih zahtjeva za isplatom novčanih tražbina.
Nadalje, zbog iznimno visoke vrijednosti postavljenih tužbenih zahtjeva protiv CERP-a ističu se dva odvojena parnična postupka koja su pokrenuta u drugoj polovini 2013. godine protiv CERP-a kao tuženika, a koji se za naknadu štete baziraju uglavnom na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, od kojih je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u pitanju parnični postupak u kojem tužitelj od CERP-a potražuje isplatu, na ime naknade štete, iznosa od 455.796.771,53 kn s pripadajućim kamatama i parničnim troškom, a na Trgovačkom sudu u Zagrebu u pitanju je parnični postupak u kojem tužitelji od CERP-a potražuju isplatu, na ime naknade štete, iznosa od 759.141.934,91 kn s pripadajućim kamatama i parničnim troškom.
Tijekom 2016. godine nastavlja se rad na okončanju dugogodišnjih parničnih postupaka u kojima je Hrvatski fond za privatizaciju (kao pravni prednik Agencije za upravljanje državnom imovinom i CERP-a) bio stranka, a postupci se vode u najvećem dijelu u pogledu valjanosti ugovora o kupnji dionica, vlasništva dionica i isplate kupoprodajne cijene u ugovorima s cijenom u DEM te u pogledu radnih sporova kod kojih je predmet spora isplata otpremnina sukladno ugovorima radnika i Hrvatskog fonda za privatizaciju, vrlo visokih vrijednosti predmeta spora, odnosno iznosa potraživanja, a koji su u pravilu u drugostupanjskom žalbenom postupku ili povodom revizije na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.
Tijekom 2016. nastaviti će se analiza po pojedinim predmetima, te predlaganje otpisa potraživanja za koje je evidentno da nikada neće biti naplaćena, te će se i nadalje i u 2016. poduzimati sve potrebne radnje da se na najsvrsishodniji način riješe pojedini sporovi za koje je evidentno da CERP neće uspjeti u sporu odnosno ukoliko se s obzirom na današnju situaciju i zbog proteka vremena od kada su ti sporovi započeti stvarno i činjenično stanje toliko izmjenilo da iste nema smisla nastavljati odnosno da se za iste može sa sigurnošću utvrditi da će ishod biti negativan za CERP pa će ih pokušati na drugi način riješiti odnosno povući tužbe ili pokušati iznaći drugi način rješenja takvih sporova sa protustrankom.
U Samostalan odjel za poslove zastupanja tijekom svibnja i lipnja 2015. zaprimljena su 72 nova predmeta koji se odnose na pokretanje ili nastavak već pokrenutih postupaka radi naplate potraživanja s osnova zakupa ili bespravnog korištenja poslovnih prostora i/ili stanova u vlasništvu Republike Hrvatske za period dok je istima upravljala Agencija za upravljanje državnom imovinom u ime Republike Hrvatske odnosno sada Centar kao pravni sljednik iste, i to do zaključno sa datumom 31.03.2014., te se poduzimaju sve potrebne radnje radi pokretanja odnosno nastavka tih postupaka naplate u suradnji sa nadležnim državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj koji je ovlašten zastupati Republiku Hrvatsku u tim sporovima, te se očekuje i daljnje pristizanje takvih spisa u CERP u većem broju uz napomenu da je također povećan i broj predmeta upravnih sporova od početka 2015., a u svezi s obavljanjem javnih djelatnosti CERP-a (upravni sporovi) pa se i tijekom 2016. očekuje u većem broju pristizanje takvih predmeta u CERP u kojem je CERP tuženik.
U 2016. godini CERP će nastaviti organizirati rad na poslovima zastupanja, rukovodeći se stvarnim stanjem spisa predmeta, odlučiti o daljnjem angažmanu odvjetnika radi zastupanja u pojedinim predmetima i to samo u iznimnim slučajevima, ali i organizirati rad u smislu mogućeg zaprimanja novih spisa u svezi sa sporovima, slijedom članka 39. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i mogućeg povećanog broja upravnih sporova u svezi s javnim djelatnostima koje obavlja CERP.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Međunarodni ugovori
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Imovina pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Republici Bosni i Hercegovini
Poslovi Komisije za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije uključuju rješavanje sljedećih otvorenih pitanja:
rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Kovinoplastika Lož d.d., Lož, Republika Slovenija, na imovini bivše tvrtke Metalpres, Plešce, Republika Hrvatska;
rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Mlinotest d.d., Ajdovščina, Republika Slovenija, na imovini Istranke, Umag, Republika Hrvatska;
rješavanje imovinskopravnih odnosa s društvom Pivovarna Union d.d., Ljubljana, Republika Slovenija, na imovini bivše tvrtke Istarska pivovara Buzet.
Rješavanje navedenih imovinskopravnih odnosa s Republikom Slovenijom u završnoj je fazi te je 2016. godine planirano okončavanje rješavanja imovinskopravnih odnosa s društvom Kovinoplastika Lož d.d., Lož, Republika Slovenija, na imovini bivše tvrtke Metalpres, Plešce, Republika Hrvatska.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Imovinskopravni odnosi između Republike Hrvatske i Republike Srbije
Imovinskopravne odnose između Republike Hrvatske i Republike Srbije potrebno je riješiti sklapanjem bilateralnih ugovora, kao što je to učinjeno s Republikom Slovenijom i Republikom Makedonijom, te će se u 2016. godini poduzimati sve prethodne aktivnosti u cilju navedenog.
Trenutačno je u izradi akcijski plan za pripremu podloga za početak pregovora o rješavanju imovinskopravnih odnosa s Republikom Srbijom, prema kojem se prikupljaju i objedinjuju podaci o imovini koju hrvatske pravne osobe imaju na teritoriju Republike Srbije i obrnuto.
S tim u vezi, a radi izrade cjelovitog popisa navedene imovine – nekretnina, potraživanja i pokretnina vezanih uz Aneks G Ugovora o sukcesiji, u 2016. godini planiraju se sljedeće aktivnosti:
objedinjavanje i analiza postojećih podataka u predmetima i arhivi CERP-a te ažuriranje podatka iz postojećih baza podataka
provjera svih kupoprodajnih ugovora i procjena za nekretnine koje je Republika Hrvatska prodavala putem Hrvatskog fonda za privatizaciju
pribavljanje podatka o načinu stjecanja korištenja bivših društvenih poduzeća iz Republike Srbije koja su se koristila nekretninama
objedinjavanje podataka i formiranje baze podataka za svako trgovačko društvo.
Sukladno Zakonu, DUUDI upravlja imovinom koja je u vlasništvu Republike Hrvatske ili nad kojom Republika Hrvatska obavlja vlasnička prava, a koja se odnosi na pravne osobe i predmet je sukcesije država, proizišle uslijed raspada bivše SFRJ sukladno Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije, Aneks G (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 2/2004), Uredbi o objavi Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o uređenju imovinskopravnih odnosa (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 9/99) i Uredbi o objavi ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 15/99). Predviđenim Izmjenama Zakona operativna provedba upravljanja navedenom imovinom tijekom 2016. godine bit će u nadležnosti CERP-a što će olakšati provedbu plana u 2016. godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
SAŽETAK AKTIVNOSTI CERP-a KAO PRAVNOG SLJEDNIKA AGENCIJE ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM U ODNOSU NA POTRAŽIVANJA, OBVEZE I SUDSKE SPOROVE
IZMJENE ZAKONSKOG OKVIRA
Izmjena Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske na način da prihodi od prodaje dionicama i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja CERP , kao i sredstava ostvarenih podjelom dobiti tih društava budu prihodi CERP-a. Navedenim se ostvaruje pretpostavka da će CERP u dugoročnom razdoblju moći vraćati obveze po svim kreditima.
PLANIRANE
AKTIVNOSTI TIJEKOM 2015. GODINE
Pronalaženje novih izvora financiranja CERP-a radi podmirenja obveza naslijeđenih od pravnih prednika CERP-a
Pregovori s poslovnim bankama o mogućnostima povoljnijeg refinanciranja postojećih obveza
Organiziranje rada na poslovima zastupanja, na temelju rukovođenja stvarnim stanjem spisa predmeta te odlučivanje o daljnjem angažmanu odvjetnika radi zastupanja
Sve aktivnosti vezane za djelovanje CERP-a u skladu s nadležnostima detaljno su pobrojene i opisane u poglavlju 3. ovog Plana.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Država putem nadležnih tijela mora na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima i stanovima na način da oni poslovni prostori i stanovi koji su potrebni državnoj upravi budu i stavljeni u funkciju koja će služiti njezinu racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju. Svi drugi stanovi i poslovni prostori moraju biti ponuđeni na tržištu bilo u formi najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natječajem.
2. Potrebno je ujednačiti standarde korištenja poslovnim prostorima na razini svih tijela državne uprave te drugih korisnika proračuna.
3. Stanovi koji se koriste u službene svrhe trebaju biti popunjeni koliko je to maksimalno moguće, a gdje je to moguće i sigurnosno opravdano, ti će se objekti iznajmljivati i drugim osobama po ekonomskim cijenama.
4. Izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora u kojima bi na jednome mjestu bila državna uprava. Okrupnjivanje bi se postiglo kupnjom ili zamjenom predmetnih nekretnina s onima u vlasništvu Republike Hrvatske. Pritom treba u što većoj mjeri, odnosno svugdje gdje je to moguće, tražiti racionalno rješenje da Republika Hrvatska postane vlasnica prostora, pod uvjetom da je to rješenje za Republiku Hrvatsku ekonomično, što će pokazati prethodna analiza ekonomskih učinaka.
5. Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske, određeni će se dio stanova i poslovnih prostora prodati, pri čemu dio prihoda svakako treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati, odnosno povećati njihova vrijednost.
6. Stanove koji se koriste za potrebe državnih dužnosnika, odnosno službenika stavljati u upotrebu iz portfelja državnih stanova, a tek nakon toga primijeniti institut najma stanova.
7. Prenošenje prava upravljanja praznih i neuvjetovanih stanova na tijela državne uprave koja raspolažu sredstvima za njihovo uređenje i koja će ih nakon osposobljavanja za normalno stanovanje dodijeliti u najam ili na prodaju osobama kojima je Republika Hrvatska dužna riješiti stambeno pitanje sukladno važećim propisima.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno upravljanje i raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009 i 143/2012)
3. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011)
4. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002)
5. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011, 64/2015)
6. Uredba o izmjenama Uredbe o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske
7. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 66/99, 151/2003, 157/2003, 100/2004, 87/2009, 88/2010, 61/2011, 25/2012 i 136/2012)
8. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjela na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)
9. Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
10. Uredba o Registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011)
11. Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro (Povjerenstvo VRH 03/10/2013)
12. Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013)
13. Komunikacija Komisije o elementima državne potpore kod prodaje zemljišta i zgrada od strana tijela javne vlasti (Službeni list Europske unije C209/3 10. 7. 1997.)
14. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 174/2004, 92/2005, 02/2007, 107/2007, 65/2009, 137/2009, 146/2010, 55/2011, 140/2012, 33/2013, 148/2013 i 92/2014).
Prema Internom registru koji vodi DUUDI trenutno je na upravljanju DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o. ukupno upisano 5.675 stanova, od toga na upravljanju DUUDI-a 1547, a na upravljanju Državnih nekretnina d.o.o. 4128 stanova. Od navedenog broja stanova u njih ukupno 1066 korisnici se vode kao bespravni (DUUDI-182/DN886). Nadalje, praznih stanova je u Internom registru navedeno ukupno 809 (DUUDI-566/DN 243). Zaključno, ukupno se u suvlasništvu sa Republikom Hrvatskom u Internom registru vodi 709 stanova (DUUDI 446/DN 263).
Tijekom 2016. godine DUUDI će provoditi sljedeće aktivnosti na području upravljanja i raspolaganja stanovima:
Na stanovima na kojima postoji suvlasništvo države nastaviti postupke zamjene suvlasničkih omjera na pojedinim nekretninama, odnosno provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice (u omjeru od 20% ukupnog broja zahtjeva), sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Uredbi o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema DUUDI-jevim evidencijama nekretnina, Republika Hrvatska u suvlasništvu ima 709 stanova. U isto vrijeme pojačati aktivnosti u pokretanju postupaka razvrgnuća suvlasništva, dakle, zatražiti uz pomoć tijela državne uprave vlasničkopravnu dokumentaciju za sve stanove u suvlasništvu Republike Hrvatske te istu dokumentaciju obraditi te započeti i provesti postupke razvrgnuća suvlasničke zajednice na svim stanovima koji se nalaze na upravljanju DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o.
Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013), nastaviti postupak prodaje stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je započeo 30. lipnja 2014. godine, a kojim upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, DUUDI i druga državna tijela, a koji nisu predmet Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakona o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade (Narodne novine, broj 22/2006, Zakona o području posebne državne skrbi (Narodne novine, broj 86/2008 , 57/2011 , 51/2013 , 148/2013 , 76/2014 , Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 174/2004 , 92/2005 , 02/2007 , 107/2007 , 65/2009 , 137/2009 , 146/2010 , 55/2011 , 140/2012 , 19/2013 , 33/2013 , 148/2013 , 92/2014 , Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002 i Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine, broj 109/2001 , 82/2004 , 76/2007 , 38/2009 , 86/2012 , 07/2013 ), Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na području hrvatskoj Podunavlja (Narodne novine, broj 1/2014) i Uredbe o uvjetima i mjerilima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na području posebne državne skrbi (Narodne novine, broj 19/2011, 56/2011 i 3/2013) , a čiji su predmet prodaje stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, koje na temelju ugovora o najmu ili drugih akata koriste najmoprimci i članovi njihove uže obitelji.
Prije navedenog raspolaganja, Republika Hrvatska dužna je ispuniti obveze prema Direktivi Europske unije o energetskom svojstvu zgrada, vezano uz izdavanje energetskog certifikata kada se radi o zgradama koje imaju javnu namjenu. DUUDI će sukladno Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine, broj 81/2012, 29/2013, 78/2013), Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, broj 81/2012, 64/2013) te Pravilniku o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina (Narodne novine, broj 81/2012, 79/2013), izraditi dokumente koje predočuje energetska svojstva označenih nekretnina, odnosno energetske certifikate.
Utvrditi postojeće stanje na terenu glede praznih stanova na upravljanju DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o., što uključuje izvršenje očevida za navedene da bi se utvrdilo da li su isti zaista prazni ili su u istima bespravni korisnici, a također da bi se utvrdilo njihovo stanje, kako bi se moglo odlučiti da li će se isti ponuditi u najam ili u slučaju da su isti neuvjetni za navedeno kako bi se iste moglo prodati putem javnog natječaja.
Za sve bespravne korisnike u stanovima na upravljanju DUUDI, iste stanove prebaciti na upravljanje Državnih nekretnina d.o.o. radi daljnje naplate naknade za bespravno korištenje te započeti postupke ovrhe protiv bespravnih korisnika radi preuzimanja takvih stanova u posjed Republike Hrvatske i daljnjeg raspolaganja istima.
Nakon provjere stanja praznih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske i utvrđenja da su isti neuvjetni za komercijalno iskorištavanje putem najma, iste ponuditi na prodaju putem javnog natječaja.
U Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom zaključno sa danom 31. kolovozom 2015. godine evidentirano je 946 zahtjeva za otkup stana u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem Odluke Vlade RH o prodaji stanova u vlasništvu RH (NN 144/13) od čega je 45 podnositelja zahtjeva odustalo od otkupa stana. Projekcija ukupnog iznosa koji bi se ostvario na temelju aktivnih zahtjeva iznosi 184.001.466,00 kn. Ukupno je u zaključno sa gore navedenim danom otpremljeno 601 ponuda za otkup stana zajedno sa izračunom cijene stana od čega je 234 podnositelja izabralo model otplate stana, njih 42 jednokratno, 192 obročno, dok 313 podnositelja zahtjeva nije odgovorilo na ponudu za otkup stana. Također je zaključeno 68 ugovora o kupoprodaji sa jednokratnim načinom otplate cijene te je za njih 49 uplaćena cijena u ukupnom iznosu od 9.378.879,08 kn. Nadalje je u tijeku provjera vlasničkopravne dokumentacije potrebne za izračun cijene stana za ostalih 288 zahtjeva kojima još nije otpremljena ponuda sa izračunom cijene stana.
Do kraja 2015. godine planira se zaključiti ostatak ugovora sa jednokratnim načinom otplate te započeti sa zaključivanjem ugovora sa obročnim načinom otplate te po istim osnovama zaključiti cca. 200 ugovora.
U 2016. godini planira se zaključiti sve preostale ugovore o kupoprodaji za zahtjeve koji su pristigli temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu republike Hrvatske. Također, s obzirom da se na upravljanju Državnih nekretnina d.o.o. nalazi cca. 2900 stanova sa korisnicima koji imaju reguliran najam te bi prema tome mogli ostvarivati pravo na otkup stana, planira se donijeti novu Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske te na taj način komercijalizirati stanove u vlasništvu Republike Hrvatske.
Tijekom 2015. godine DUUDI će provoditi sljedeće aktivnosti na području upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima:
Na poslovnim prostorima na kojima postoji suvlasništvo države nastaviti postupke zamjene suvlasničkih omjera na pojedinim nekretninama ili provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice (u omjeru od 20% ukupnog broja zahtjeva), sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Uredbi o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema DUUDI-jevim evidencijama nekretnina, Republika Hrvatska u suvlasništvu ima 835 poslovnih prostora.
Donošenjem Uredbe o izmjenama Uredbe o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, stvoreni su preduvjeti za pokretanje postupka otkupa poslovnih prostora od strane zakupnika ili korisnika, a koji je reguliran Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora.
Sukladno predmetnoj Uredbi, Državni ured za upravljanje državnom imovinom sastavit će popis odposlovnih prostora za Grad Zagreb, čije je održavanje neracionalno i sa stajališta Republike Hrvatske gospodarski neopravdano, kao i poslovnih prostora koji su u suvlasništvu Republike Hrvatske, a za koje je prethodno iskazan interes za kupnju od strane sadašnjeg zakupnika ili korisnika, koji ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno gore navedenom podzakonskom aktu.
Nakon izvršene prodaje za Grad Zagreb, predlaže se sastavljanje liste po istim kriterijima za slijedeća 3 grada u 2016. godini (Rijeka, Split, Osijek).
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o prijenosu prava upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima s Ministarstva obrane na Državni ured za upravljanje državnom imovinom, kojom se poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske koji obuhvaćaju poslovne zgrade, garaže i garažna mjesta kojima je upravljalo i raspolagalo Ministarstvo obrane prenose na upravljanje i raspolaganje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.
Od preuzetih poslovnih prostora Državni ured za upravljanje državnom imovinom zadržat će na upravljanju one poslovne prostore koji su slobodni od osoba i stvari, a koji se mogu dodijeliti na korištenje tijelima državne uprave i drugim tijelima korisnicima državnog proračuna, pri čemu će Državni ured za upravljanje državnom imovinom, vodeći računa o ekonomičnosti, svrhovitosti i racionalnosti trošenja sredstava državnog proračuna, prednost pri preseljenju u navedene objekte, dati tijelima državne uprave i drugim tijelima korisnicima državnog proračuna, koji se za potrebe obavljanja svoje djelatnosti nalaze u zakupu poslovnih prostora temeljem ugovora u zakupu s fizičkim ili pravnim osobama. Ostatak poslovnih prostora koji su komercijalne namjene, prenijet će se Aneksom o poslovno tehničkoj suradnji na trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., u svrhu njihove daljnje komercijalizacije.
Nastaviti racionalizaciju korištenja poslovnih prostora na način da se pristupi rješavanju prostorne problematike tijela državne uprave, tako da se nekretnine uzimaju u zakup jedino ako DUUDI ne upravlja adekvatnim poslovnim prostorom u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu su tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna dužni DUUDI-ju, prije davanja suglasnosti za zasnivanje zakupa, dostaviti detaljnu analizu stanja na tržištu nekretnina, kako bi se ugovor o zakupu sklopio s najboljim ponuđačem i time ostvarile uštede u državnom proračunu.
Tijela državne uprave i druga tijela korisnici državnog proračuna, obavljaju djelatnost u oko 435.702,45 m 2 poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se u zakupu poslovnih prostora u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba nalaze u površini od oko 101.000 m 2 .
Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastavit će sa realizacijom kupnje nekretnine kompleksa „Vjesnik“ ukoliko za isto bude postojala potreba.
Kalendar aktivnosti
Poslovne aktivnosti upravljanja stanovima i poslovnim prostorima 2015.
Rok izvršenja
Razvrgnuće suvlasničke zajednice na poslovnim prostorima u omjeru 20% zahtjeva
prosinac 2016.
Razvrgnuće suvlasničke zajednice na stanovima u omjeru 20% zahtjeva
prosinac 2016.
Nastaviti s postupcima natječaja za dodjelu na korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva
2016.
Do sada je više tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna na temelju suglasnosti tijela iz čl. 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), a u vezi s čl. 6. Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna zaključilo ugovore o zakupu u kojima se smanjila cijenu zakupnine s postojećim zakupodavcima, čime je postignuta ekonomičnost i racionalnost korištenja sredstava državnog proračuna (npr. Ministarstvo zdravlja, zakupnina smanjena sa 12,00 EUR/m 2 na 6,00 EUR/m 2 , Agencija za plaćanje u poljoprivredi, zakupnina na 13 lokacija smanjena sa 8,50 EUR/m 2 na 7,00 EUR/m 2 ).
U 80% poslovnih prostora u 2015. godini, za koja su korisnici državnog proračuna od ovog Ureda zatražili davanje suglasnosti za zaključenje ugovora o zakupu nekretnina ostvarena je ušteda u državnom proračunu na ime zakupnine za oko 1/3.
Također, željeli bismo istaknuti kako su dijelovi pojedinih tijela državne uprave (npr. dijelovi Ministarstva financija) premješteni iz poslovnih prostora u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske (npr. Veslačka ulica, Zagreb).
U 2015. potrebno je:
Nastaviti premještanje tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna iz poslovnih prostora u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u poslovne prostore koje je Republika Hrvatska stekla na temelju sporazuma o podmirenju potraživanja ili po drugoj pravnoj osnovi, sve u cilju ostvarivanja daljnjih ušteda u državnom proračunu.
Nastaviti s pripremom analize potrebne za izradu plana objedinjavanja poslovnih prostora kojima će se koristiti državna uprava, na način da se od svih tijela državne uprave i drugih tijela korisnika državnog proračuna pribave podaci o potrebnim smještajnim kapacitetima, te da se nakon toga analiziraju prostorni kapaciteti u vlasništvu Republike Hrvatske potrebni za njihov smještaj, kako bi nadležne institucije mogle integrirano pristupiti izradi plana objedinjavanja.
Nastaviti s praksom javnih natječaja za dodjelu na korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva, kako bi one mogle provoditi programe i projekte od interesa za opće dobro, a čemu je prethodila i nova Odluka Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva, radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro od 30. lipnja 2015. godine, s obzirom je tijekom dosadanje provedbe postupka javnog natječaja i vrednovanja pristiglih prijava Povjerenstvo za dodjelu prostora organizacijama civilnog društva zaključilo, kako je potrebno donošenje nove Odluke, u svrhu ustupanja, unaprjeđenja i kvalitetnijeg provođenja postupka procjene pristiglih prijava i sastavljanja rang liste pristiglih prijava na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija.
Odredbom čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Republika Hrvatska postala je vlasnik nekretnina na temelju pravomoćnih upravnih rješenja, a među ostalim i poslovnih prostora kojima se u ovom trenutku koristi oko 940 zakupaca (korisnika).
Zakupci su svoj zakupnički odnos prije regulirali ugovorom s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sukladno odredbi čl. 78. Zakona o naknadi, u svrhu daljnje regulacije, propisano je da će nadležni ministri u roku od godine dana od stupanja na snagu donijeti posebne propise iz čl. 63. tog Zakona koji do danas nisu doneseni. Međutim, kako se navedeni propisi iz čl. 63. ne odnose na reguliranje zakupa poslovnih prostora između navedenih zakupaca i RH, navedeno nije razlog što je veliki dio zakupaca prestao plaćati zakupninu koju su prije plaćali jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s kojima su zaključili ugovore o zakupu. Rješenje ovog problema postignuto je se stupnjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("NN", br. 125/2011 i 64/2015) kojim se uređuje pitanje daljnjeg raspolaganja putem zakupa poslovnih prostora stečenih temeljem čl. 77. Zakona o naknadi.
Naime, sukladno izmjenama Zakona o zakupu i kupoprodaji, ponudit će se sklapanje novog ugovora o zakupu, dosadašnjim zakupnicima odnosno korisnicima u slijedeći slučajevima:
-zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu sklopljen s Republikom Hrvatskom javnim natječajem, a nije mu ponuđeno sklapanje novog ugovora o zakupu sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (»Narodne novine«, br. 125/11.), ako je u potpunosti ispunio obveze iz tog ugovora i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora do primitka ponude
− zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu sklopljen s tijelom državne uprave koje je upravljalo poslovnim prostorom ako je u potpunosti ispunio obveze iz tog ugovora i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora do primitka ponude
− zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu sklopljen s prijašnjim vlasnikom, a s kojim tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom nije uredilo zakupni odnos, ako je u potpunosti ispunio obveze iz tog ugovora i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora do primitka ponude i protiv kojega se ne vodi postupak radi ispražnjenja i predaje poslovnoga prostora
− zakupniku kojem je prestao ugovor o zakupu na temelju odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a s kojim tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom nije uredilo zakupni odnos za poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske stečenom na temelju članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ako je u potpunosti ispunio obveze iz prijašnjeg ugovora o zakupu i sve obveze s osnova korištenja poslovnog prostora.
Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja:
Hotel za samce, Vukovarska 81, Split – nepostojanje mogućnosti raspolaganja predmetnom nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske zbog nepostojanja pravne osnove kojom bi se korisnicima predmetne nekretnine omogućila prodaja ili dodjela na korištenje. U cilju rješavanja navedenog problema Državni ured za upravljanje državnom imovinom, dopisom od 13. srpnja 2015. godine, obavijestio je stanare Hotela za samce kako bi sukladno članku 4. Uredbe o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ("NN", br. 127/2013) Republika Hrvatska mogla raspolagati cijelom nekretninom označenom kao zk.č.br. 6475/19, upisana u zk.ul.br. 15371, k.o. Split, putem javnog nadmetanja, javnog prikupljanja ponuda, odnosno njihovom kombinacijom, pri čemu bi se Odlukom nadležnog tijela utvrdio najbolji ponuditelj te s njim zaključio Ugovor o kupoprodaji, te je od istih zatražio dostavu pisma namjere u roku od trideset dana od dana zaprimanja predmetnog dopisa, ukoliko su zainteresirani za gore navedeni oblik raspolaganja.
Također je Državni ured za upravljanje državnom imovinom obavijestio stanare Hotela za samce, da ukoliko su zainteresirani za kupnju pojedinih stambenih jedinica unutar Hotela za samce, kako je preduvjet njihove kupnje izmjena Generalnog urbanističkog plana, kao i izrada etažnog elaborata i njegova provedba u Zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, uz napomenu da bi i onda Republika Hrvatska, sukladno sadašnjim propisima mogla disponirati istima, samo putem javnog natječaja.
Za izmjenu Generalnog urbanističkog plana, stanari su obaviješteni kako se isti trebaju obratiti Gradu Splitu.
Stanovi Brodograđevne industrije 3. Maj d.d. Rijeka – na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju u vlasništvu nekretnina određenih pravnih osoba od 21. rujna 2000. godine, stanove je preuzela u vlasništvo Republika Hrvatska, a za koje korisnici traže prodaju sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, pri čemu nisu podnijeli zahtjev za kupnju u za to u zakonom predviđenim rokovima ili nisu nositelji stanarskog prava.
Sklapanje nagodbe sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj, Eparhija zagrebačko-ljubljanska, Crkvena općina Zagreb, sukladno čl. 8. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine davanjem u vlasništvo Srpskoj pravoslavnoj crkvi nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba i Republike Hrvatske u površini od 1.540,16 m 2 u vidu stanova i /ili poslovnih prostora na ime naknade za zgradu bivšeg kina Zagreb na trgu Petra Preradovića 4, površine 1.269,75 m 2 , odnosno 1.540,16 m 2 neto korisne površine koju nije moguće naturalno vratiti.
Sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, nadležna tijela državne uprave vode niz upravnih postupaka naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili združeno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u označenom Zakonu. Na temelju odredbe članka 77. Zakona o naknadi, Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade, a glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen ako zakonom nije drugačije propisano.
Slijedom navedenog, pretpostavka upravljanja nekretninama od strane DUUDI-ja, a za koje je podnesen zahtjev za povrat, jest donošenje pravomoćnih rješenja od nadležnih tijela državne uprave.
Posebno se ističe važnost suradnje DUUDI-ja, kao koordinativnog tijela za upravljanje državnom imovinom, i nadležnih državnih odvjetništava, kao zakonskih zastupnika Republike Hrvatske u postupcima koji se vode pred sudovima i drugim upravnim tijelima, radi zaštite njenih imovinskih prava i interesa ako zakonom ili na njemu utemeljenom odlukom nadležnog državnog tijela nije drugačije određeno. Slijedom navedenog, potrebno je predložiti formiranje Vladina povjerenstva.
Nadalje, DUUDI će nastaviti daljnju suradnju s Ministarstvom socijalne politike i mladih u provedbi Strategije razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, čiji je cilj transformacija ustanova socijalne skrbi i deinstitucionalizacija korisnika, a sve u svrhu osiguravanja većeg stupnja kvalitete života osoba s invaliditetom te poštivanje njihova temeljenog ljudskog prava na život u zajednici.
Također, DUUDI će u okviru svoje nadležnosti započeti suradnju s Ministarstvom socijalne politike i mladih u provedbi Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
SAŽETAK UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA STANOVIMA I POSLOVNIM PROSTORIMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE
OSTVARENJE CILJEVA IZ STRATEGIJE
Država putem nadležnih tijela mora na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima i stanovima na način da oni poslovni prostori i stanovi koji su potrebni državnoj upravi budu i stavljeni u funkciju koja će služiti racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju državne uprave. Svi drugi stanovi i poslovni prostori moraju biti ponuđeni na tržištu bilo u formi najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natječajem.
Potrebno je ujednačiti standarde korištenja poslovnih prostora na razini svih tijela državne uprave te drugih korisnika proračuna.
Izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora u kojima bi na jednome mjestu bila državna uprava. Okrupnjivanje bi se postiglo kupnjom ili zamjenom predmetnih nekretnina s onima u vlasništvu Republike Hrvatske. Pri tome treba u što većoj mjeri, odnosno svugdje gdje je to moguće, tražiti racionalno rješenje da Republika Hrvatska postane vlasnica prostora, pod uvjetom da je to rješenje za Republiku Hrvatsku ekonomično, što će pokazati prethodna analiza ekonomskih učinaka.
Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske, određeni će se dio stanova i poslovnih prostora prodati, pri čemu dio prihoda svakako treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati, odnosno povećati njihova vrijednost.
IZMJENE PODZAKONSKOG OKVIRA
Izmjena Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba.
PLANIRANE AKTIVNOSTI TIJEKOM 2016. GODINE
Sve aktivnosti vezane za stanove i poslovne prostore u nadležnosti Ureda detaljno su pobrojene i opisane u poglavlju 4. ovog Plana.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
5. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske
U portfelju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske važan udio čini građevinsko zemljište koje predstavlja velik potencijal za investicije i ostvarivanje ekonomskog rasta države. Znatan dio tog portfelja uknjižen je na Republiku Hrvatsku, međutim budući da upisu vlasništva Republike Hrvatske prethode određene provjere statusa i drugih činjenica na kojima se temelji nesporno stjecanje vlasništva, radi se o tekućim procesima u koje su i dalje aktivno uključeni Državno odvjetništvo i sudovi te upravna tijela na cijelom području Republike Hrvatske. Stoga je nužna daljnja koordinacija DUUDI-ja s Državnim odvjetništvom, resornim ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se taj veliki posao priveo kraju te nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i građevinsko zemljište, u konačnici evidentirale i kompletno objavile u Registru državne imovine, čime bi informacija o investicijskim potencijalima bila dostupna svim potencijalnim investitorima, bilo gdje se oni nalazili.
Jedna od pretpostavki upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske je Registar državne imovine, a prije toga upis vlasništva Republike Hrvatske na svim nekretninama koje je stekla temeljem zakona ili na drugi način. Ukoliko činjenica stjecanja nije provedena u zemljišnoj knjizi i/ili drugim registrima, vlasništvu Republike Hrvatske upisuje se temeljem prijedloga ODO, u nadležnosti sudova. Budući da posao upisa vlasništva još nije završen, DUUDI inicira upis u svim slučajevima kada na bio koji način dozna da su određene nekretnine potencijalno vlasništvo Republike Hrvatske.
Aktivnosti DUUDI-ja u upravljanju i raspolaganju građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske podrazumijevaju i provođenje postupaka stavljanja tog zemljišta u funkciju: prodajom, osnivanjem prava građenja i prava služnosti, rješavanjem zahtjeva razvrgnuća suvlasničke zajednice na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba, zatim provođenjem postupaka osnivanja založnog prava, davanjem u zakup zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te kupnjom nekretnina za korist Republike Hrvatske, kao i drugim poslovima u vezi sa zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, ako upravljanje i raspolaganje njima nije u nadležnosti drugog tijela.
Upravljanje i raspolaganje građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, uređeno je:
1. Zakonom o upravljanu i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13) i provedbenim aktima,
2. Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/11),
3. Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/13, 114/13, 41/14),
4. Zakonom o strateškim investicijskim projektima (Narodne novine, broj 133/2013 i 152/14),
5. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/2008, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14).
Međutim, u postupcima raspolaganja građevinskim zemljištem potrebno je voditi računa o pravnom uređenju i nekretnina koje su u posebnom pravnom režimu, ali u određenim slučajevima mogu steći status građevinskog zemljišta ili u slučajevima kada nekretnina stječe status građevinskog zemljišta tek u postupku provedenim primjenom posebnih propisa ili je posebnim propisom utvrđena nadležnost DUUDI-ja.
Pretpostavke za raspolaganje navedenim nekretninama uređene su posebnim propisima, zbog čega se u postupcima raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske moraju imati u vidu i propisi kao što su:
1. Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13)
2. Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/13)
3. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09, 63/2011, 130/11, 56/13, 14/14)
4. Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
5. Zakon o željeznici (Narodne novine, broj 94/13, 148/13)
6. Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine, broj 109/07, 132/07, 51/13, 152/14)
7. Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13)
8. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)
9. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03, 100/04, 123/11, 141/06, 38/09, 123/11)
10. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12, 143/13)
11. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 16/07, 124/10, 56/13)
12. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 39/13, 48/15)
13. Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/2014).
14. Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 86/10,124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)
15. Zakon o zračnim lukama (Narodne novine, broj 78/15)
U nastavku je izdvojen i opisan važniji zakonodavni okvir:
1. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
Postupanje nadležnih tijela na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama uvjetovalo je priljev znatnog broja zahtjeva vlasnika ozakonjenih objekata za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske na kojemu su objekti izgrađeni. Zapažano je da su ozakonjeni objekti u velikom broju izgrađeni na rubnim dijelovima čestica u vlasništvu Republike Hrvatske, čija površina višestruko premašuje površinu potrebne građevne čestice, što zahtijeva provođenje još jednog upravnog postupka, a s čime vlasnici objekata nisu upoznati. Navedena činjenica uvjetuje dugotrajnost postupka u DUUDI-ju zbog čekanja na ishođenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice.
2. Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina
Iz iskustva u postupcima koji se temelje na Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, može se dati ocjena o dvojbenosti u pogledu činjenice usklađenosti tog Zakona s propisima o potporama, što upućuje na potrebu njegove analize te iniciranja izmjena i dopuna ili ukidanje Zakona.
3. Zakon o zračnim lukama
Važećim Zakonom o zračnim lukama (Narodne novine, broj, 19/98 i 14/2011) nije definiran imovinskopravni status zračnih luka i kategorizacija istih, i nije jasna dinstinkcija između zračne luke kao prostora i skupine tehničko-tehnoloških operacija u funkciji sigurnog posluživanja zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte u zračnoj luci i postojećih trgovačkih društava, navedenih u tom Zakonu, koja upravljaju zračnom lukom te pružaju, koordiniraju i nadziru pružanje zemaljskih usluga u zračnim lukama, što se dalje reflektira na nejasan položaj i ulogu tih društava u slučaju kada je zračna luka predmet koncesije, kao i na ulogu države u rješavanju imovinskopravnih odnosa u slučaju izgradnje ili proširenja kapaciteta zračnih luka.
Prijedlozi za razgraničenje nadležnosti u funkciji učinkovitijeg postupanja DUUDI-ja
1. Zakonom je određena nadležnost DUUDI-ja, a to je upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, osim one imovine za koju vlasnička prava vrši CERP, te ako posebnim propisom nije povjereno drugom tijelu, kao i nadležnost DUUDI-ja za koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na središnja tijela državne uprave, druga tijela i pravne osobe osnovane posebnim zakonom koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Pojedini pojavni oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske posebnim zakonom stavljeni su u nadležnost pravnih osoba osnovanih tim zakonima (javna vodna dobra, javne ceste, nekretnine u zaštićenim dijelovima prirode, nekretnine u lučkim područjima i sl.), koje pravne osobe su korisnici državnog proračuna ili ih je država ovlastila za ubiranje prihoda koji bi bili prihodi državnog proračuna, a da tim pravnim osobama nije u potpunosti jasno koje su njihove ovlasti i obveze u vezi s državnom imovinom koja im je dana na upravljanje. Navedena činjenica uvjetuje praksu da se problematika rješavanja imovinskopravnih odnosa u navedenom dijelu državne imovine pokušava (i uspijeva) prebaciti na DUUDI. Radi razjašnjenja nadležnosti planira se daljnja koordinacija sa središnjim tijelima državne uprave u čijoj su nadležnosti pravne osobe koje upravljaju spomenutim pojavnim oblicima državne imovine.
2. Nastojat će se osigurati pretpostavke da se ispisi iz e-zemljišne knjige, e-katastra, prostornih planova koriste kao službeni i vjerodostojni podaci u postupcima u DUUDI-ju, kao i da evidencije Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i Ureda državne uprave u vezi s podacima o nekretninama iz njihove nadležnosti budu obvezne i dostupne u elektroničkom obliku.
Važno je napomenuti da će se imovinom u obliku zemljišta raspolagati i upravljati na tržišnim načelima, sukladno odredbama Komunikacije Komisije o elementima državne potpore kod prodaje zemljišta i zgrada od strane tijela vlasti (Službeni list Europske unije, broj C 209 od 10. srpnja 1997.). Stoga će se u sljedećem razdoblju u postupcima raspolaganja građevinskim zemljištem posebno voditi računa da se sudionicima u prometu nude tržišni uvjeti, čime se osigurava jednak tretman te izbjegava mogućnost ocjene da je bilo pogodovanja od strane države, osim u slučaju ako se Planom unaprijed ne odrede kriteriji na temelju kojih će se pojedinim poduzetnicima dodjeljivati određene državne potpore.
U planiranju korištenja potencijala građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u funkciji rasta i razvoja, važnu ulogu imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i to u provedbi svoje samoupravne nadležnosti u području prostornog planiranja. U postupcima izmjena prostornih planova DUUDI bi trebao putem odgovarajuće ustrojstvene jedinice sudjelovati u istome.
Prilikom provedbe aktivnosti upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem tijekom 2016., na temelju navedenih propisa DUUDI će se rukovoditi potrebom da se građevinsko zemljište u što manjoj mjeri otuđuje iz vlasništva Republike Hrvatske, ako se drugim načinom raspolaganja postižu jednaki učinci za realizaciju investicija u funkciji razvoja i dugoročne koristi za državu i njene građane, čak i u situaciji kad ta korist na prvi pogled nije vidljiva.
Slijedom navedenog, građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prodavat će se ponajprije:
1.U postupku javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda na temelju:
•prijedloga DUUDI-ja, odnosno na temelju Registra državne imovine
•obrazloženog prijedloga fizičkih i pravnih osoba
•obrazloženog prijedloga ministarstava ili drugih središnjih tijela državne uprave
•obrazloženog prijedloga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
•u slučaju nekretnina u suvlasništvu, ako su suvlasnički dijelovi u vlasništvu Republike Hrvatske veći od posebno utvrđenog dijela.
2.Bez postupka javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda na temelju:
•zahtjeva vlasnika objekata izgrađenih na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ako su ozakonjeni i ako je formirana građevna čestica objekta u posebnom postupku,
•u svim ostalim slučajeva utvrđenim člankom 52. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), kao što su:
-u slučaju realizacije investicijskog projekta koji je proglašen od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku,
-u slučaju potrebe formiranja neizgrađene građevne čestice, a nedostaje do 20% površine,
-u slučaju ako za formiranje izgrađene građevne čestice nedostaje do 20% zemljišta, a vlasnik se obveže da će u roku od 1 godine ishoditi građevnu dozvolu za izgrađenu građevinu,
-u odnosu na osobu koja je u neprekidnom zakonitom posjedu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju važećeg ugovora o najmu ili zakupu zaključenim s Republikom Hrvatskom, a ako redovito podmiruje obveze i ako se protiv te osobe ne vodi postupak radi iseljenja, osim u slučaju ako je takvo raspolaganje isključeno posebnim propisom, te u slučajevima propisanima posebnim zakonom.
Pravo građenja ograničeno je stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje njegova nositelja da na površini tog zemljišta ili ispod nje, izgradi ili ima vlastitu nekretninu. Izgrađena zgrada, ili ona koja tek bude izgrađena, pripadnost je prava građenja kao da je ono zapravo zemljište.
Pravo služnosti jest ograničeno stvarno pravo na nečijoj nekretnini, gdje vlasnik ovlašćuje nositelja da se na određeni način služi tom nekretninom, što je vlasnik te nekretnine dužan trpjeti ili zbog toga nešto propuštati.
Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske osnivanjem prava građenja podrazumijeva visoku razinu prostornog planiranja, do razine definiranog zahvata u prostoru (formirana građevna čestica). Ako je realizirana ta razina, a radi ubrzanja realizacije projekata, odmah će se objavljivati javni natječaji za prikupljanje ponuda. Isti model rada primjenjivat će se i u slučaju raspolaganja putem osnivanja prava služnosti koji je najčešće „dopunski“ oblik raspolaganja uz osnivanje prava građenja (najčešće u slučaju igrališta za golf i sličnih projekata).
Navedeni modeli raspolaganja podrazumijevaju prethodno planiranje i angažiranje znatnih novčanih sredstava, kao i specijalističkih znanja. Stoga će se tijekom 2016. godine ponajprije rješavati predmeti razvojnih projekata koje će inicirati DUUDI, potencijalno strateški projekti predloženi od strane središnjih tijela državne uprave u čiju nadležnost spada pojedini potencijalno strateški projekt sukladno Zakonu o strateškim investicijskim projektima(„Narodne novine“ br. 152/14), projekti predloženi od strane drugih središnjih tijela državne uprave i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugih osoba javnog prava, koji ne ispunjavaju uvjete iz Navedenog Zakona o strateškim investicijskim projektima, a moglo bi ih se ponuditi zainteresiranim investitorima na javnim natječajima za iskazivanje interesa. Na navedeni način u 2015. provedeni su postupci kojima je svrha realizacija projekta Kupari u Općini Župa Dubrovačka i turistički projekt na otoku Visu, koji bi do kraja 2015. i u 2016. godini trebao rezultirati izborom investitora i sklapanjem pravnih poslova.
U Strategiji poticanja investicija Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine DUUDI je, uz Ministarstvo gospodarstva, Agenciju za investicije i konkurentnost te CERP, nositelj prioritetne Mjere 3 koja se odnosi na ciljano privlačenje investicija te će kontinuirano sudjelovati u radu stručnih radnih skupina za pripremu Programa i dostavljati podatke o nekretninama (Prijedlog zapuštenih i/ili bivših vojnih kompleksa za revitalizaciju ili prenamjenu).
U istoj je Strategiji DUUDI, uz Ministarstvo obrane, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija te CERP, nositelj prioritetne Mjere 3.4. koja se odnosi na izradu i provedbu Plana realizacije brownfield investicija stavljanjem u funkciju državne imovine. DUUDI provodi aktivnosti na temelju podataka iz Registra ili na temelju već iskazanog interesa.
U Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Ministarstva turizma, DUUDI, kao nositelj aktivnosti Mjere 3 kontinuirano surađuje s institucijama te pridonosi ubrzavanju rješavanja imovinsko-vlasničke problematike.
U Mjeri 5 iste Strategije, DUUDI je nositelj aktivnosti koje će kao i do sada i dalje pridonositi aktiviranju turistički interesantnih objekata/lokaliteta koji su u državnom vlasništvu, a koji lokaliteti su izdvojeni u Strategiji kao perspektivne lokacije vezane za provedbu investicijskih brownfield projekata.
U 2016. godini planira se nastaviti suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u cilju predlaganja lokaliteta za koje postoje prostorno planske pretpostavke za realizaciju investicija, te lokaliteta za koje treba planirati početak revitalizacije na način da se realno procjene imovinskopravne i prostorno-planske pretpostavke te identificiraju zadaci kao uvjet za realizaciju potencijalnih investicija.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Tijekom 2016. godine planirane su sljedeće aktivnosti:
- postupanje po postojećim zahtjevima za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske,
- započinjanje zastupanja po novozaprimljenim zahtjevima za raspolaganje građevinskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, gdje će se prioritetno rješavati:
- zahtjevi investitora čije je projekte Vlada Republike Hrvatske utvrdila strateškima,
- zahtjevi investitora koji raspolažu aktom prostornog uređenja i njime definiranim zahvatom u prostoru u čijem je obuhvatu zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, a investicija je važna za gospodarski razvoj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili Republike Hrvatske,
- rješavanje imovinskopravnih odnosa na građevinskom zemljištu u svrhu realizacije projekata iniciranih od strane DUUDI-ja, ministarstava, drugih središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- zahtjevi i prijedlozi osoba javnog prava (primjerice Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Hrvatske vode i slično) za investicije razvoja javne infrastrukture,
- zahtjevi za razvrgnuće suvlasništva Republike Hrvatske i drugih osoba na zemljištu, ako je to u interesu Republike Hrvatske (primjerice: ako se u samovlasništvo dobiva nekretnina koja ima znatniju tržišnu vrijednost ili se za suvlasnički dio može postići respektabilna cijena),
- zahtjevi fizičkih osoba ako je njihov predmet od interesa za Republiku Hrvatsku, u smislu stvaranja uvjeta za poboljšanje životnog standarda i socijalnih pitanja građana (primjerice rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske na kojemu je izgrađen ozakonjen, a prethodno nezakonito izgrađen stambeni objekt na temelju Zakona).
U Odjelu zemljišta trenutačno je evidentirano 2292 predmeta u radu, a pretežno se odnose se na zahtjeve fizičkih i pravnih osoba:
- za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem „sređivanja“ vlasničko-pravnog statusa njihovih nekretnina kao posljedice društvenog vlasništva i bespravne gradnje objekata,
- za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske radi njihova stjecanja iz gospodarskih ili sličnih razloga,
- razvrgnuće suvlasništva,
- izdavanje tabularnih isprava u slučajevima kupnje državnog zemljišta u postupcima koje su provodile jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- rješavanje ili „sređivanje“ vlasničkopravnog statusa nekretnina koje su u posebnom režimu (prometna infrastruktura i sl.).
U predmetima uređivanja imovinskopravnih odnosa uspješnost u postupanju ovisi o činjenici riješenih prethodnih pitanja u postupcima pred upravnim i drugim tijelima (rješenja o ozakonjenju objekata, rješenja o formiranju građevne čestice, geodetski elaborati usklađenja, prethodni upis vlasništva Republike Hrvatske na društvenom vlasništvu ili općenarodnoj imovini). Najveći broj navedenih zahtjeva podnijele su osobe koje imaju pravni interes, a nemaju potrebna znanja za uspješno sudjelovanje u postupku i ne znaju se služiti informacijama, podacima i/ili uputama objavljenim na mrežnim stranicama DUUDI-ja i drugih javnopravnih tijela, i najčešće sadrže samo zahtjev bez bilo kakve popratne dokumentacije. Stoga, postupanje DUUDI-ja u ovim predmetima podrazumijeva dostavu podneska kojim se od podnositelja zahtjeva potražuje dokumentacija iz evidencija drugih tijela, te ga se upućuje na koji način i pred kojim tijelom treba ishoditi dokumentaciju koja je pretpostavka za postupanje DUUDI-ja (lokacijska dozvola, rješenje o izvedenom stanju objekta u postupcima ozakonjenja bespravno izgrađenih građevina, rješenja o formiranju građevne čestice, parcelacijski elaborati i sl.), ili se dokumentacija službeno potražuje od nadležnih tijela, ako se radi o podacima iz službene evidencije tih tijela. Navedeno su razlozi koji utječu na dužinu trajanja postupaka, međutim procjenjuje se da bi se (pod pretpostavkom riješenih navedenih prethodnih pitanja, u svakomu konkretnom slučaju) tijekom 2016. godine mogli riješiti svi ili bar većina postupaka započetih na temelju zahtjeva navedenog sadržaja.
U predmetima čiji se zahtjevi odnose na iskazani interes za kupnju građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a u kojim se postupcima podrazumijeva obveza javne objave poziva za javno nadmetanje ili javno prikupljanje ponuda, DUUDI će kontinuirano objavljivati javne natječaje.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Važniji aktivni predmeti koji će se rješavati tijekom 2016. godine
Projekt Kupari
Vlada Republike Hrvatske je 25. rujna 2014. i 9. travnja 2015. donijela Odluku o utvrđivanju uvjeta i objavi javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa Dubrovačka od 25. rujna 2014. godine.
Za provođenje navedene Odluke zaduženi su Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, DUUDI i Općina Župa Dubrovačka.
DUUDI je zadužen za izradu prijedloga teksta javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju projekta Kupari I., prijedloga teksta ugovora o realizaciji projekta kao sastavnog dijela javnog poziva, te sklapanje sporazuma s Općinom Župa Dubrovačka radi osiguranja svih formalnopravnih i materijalnih pretpostavki za pravodobno rješavanje svih pitanja iz nadležnosti Općine koja su bitna za realizaciju predmetnog projekta (prostorno planiranje, komunalno gospodarstvo, prometna infrastruktura, opskrba energentima i sl.), a također je zadužen za provođenje postupka objave i praćenja javnog poziva, utvrđivanja njegovih rezultata, te pripremu dokumentacije za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja.
Navedenom Odlukom Vlade Republike Hrvatske određeno je da će se imovinskopravni odnosi s investitorom čija ponuda bude u opisanom postupku odabrana kao najpovoljnija, rješavati osnivanjem prava građenja na građevnim česticama, osnivanjem prava služnosti na zemljištu izvan obuhvata građevnih čestica, sklapanjem ugovora o zakupu hotela Grand i sklapanjem ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, sve na 99 godina. Odlukom Vlade utvrđen je i: početni iznos naknade za pravo građenja u visini 1,5% ukupnog prihoda svakog izgrađenog objekta kao profitnog centra, s tim da godišnja naknada, u apsolutnom iznosu, ne može biti manja od tržišne vrijednosti naknade za pravo građenja po m 2 utvrđene po ovlaštenom sudskom vještaku u godini objave međunarodnog javnog natječaja, početni iznos godišnje zakupnine hotela Grand u iznosu od 58.474,87 eura, dok će se naknada za pravo služnosti utvrđivati po sudskom vještaku u vrijeme sklapanja ugovora, a naknada za koncesiju u posebnom postupku u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
U svibnju 2015. godini objavljen je Javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka a rok za dostavu ponuda određen je do 9. listopada 2015. godine.
Zbog specifičnosti i dugotrajnosti procesa, spomenute aktivnosti su pretpostavljane i u Planu 2015. i u Planu za 2016. godinu.
Potencijalno strateške projekte inicira nadležno ministarstvo, a nakon odabira investitora, u nadležnosti DUUDI-ja sklapaju se ugovori o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su u obuhvatu projekta.
Projekt Golf Larun u Općini Dubrovačko primorje je projekt koji je iniciran u 2015. godini i na njemu će se raditi u 2016. godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
SAŽETAK GODIŠNJEG PLANA UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA GRAĐEVINSKIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa/pod aktivnosti
Zemljišta će se u što manjoj mjeri otuđivati iz vlasništva Republike Hrvatske ako se drugim načinom postiže svrha njihova stavljanja u funkciju razvoja i dugoročne koristi za državu i njene građane.
Raspolaganje građevinskim zemljištem provodit će se postupkom javnog nadmetanja i/ili javnog prikupljanja ponuda uz definiranje iznimki za isto
Rješavanje imovinsko pravnih odnosa i ostalih prethodnih postupaka koji su preduvjet kako bi razvojni projekti koje iniciraju ministarstva, druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge osobe javnog prava, mogli ponuditi zainteresiranim investitorima na javnim natječajima za iskazivanje interesa.
Rješavanje predmeta: Projekt Kupari (zbog specifičnosti i dugotrajnosti procesa, spomenute aktivnosti su pretpostavljane i u Planu 2015. i u Planu za 2016. godinu), Sveučilište u Zagrebu, zahtjevi trgovačkih društava za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu Republike Hrvatske na kojemu je izgrađena infrastruktura zračnih luka.
Iniciran je potencijalno strateški projekt Golf Larun,
Daljnja koordinacija Državnog odvjetništva i DUUDI-ja s resornim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i investitorima.
Svrha ove aktivnosti je da se i u ostatak nekretninskog portfelja Republika Hrvatska upisaše kao vlasnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
6. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi rješavanja imovinskopravnih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije, infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina, sukladno propisima koji uređuju ta područja:
1. povećanje energetske učinkovitosti korištenjem prirodnih energetskih resursa,
2. brži razvoj infrastrukturnih objekata,
3. brži razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture,
4. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno ovo područje:
1. Ustav Republike Hrvatske – članak 52. (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10)
2. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13)
3. Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/11)
4. Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12 – Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 148/13 i Izmjena i dopuna zakona o šumama, 94/14)
5. Zakon o rudarstvu (Narodne novine, broj 56/13, 14/14)
6. Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13)
7. Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/13)
8. Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/13 i 152/14)
9. Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/12)
10. Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina ( Narodne novine, broj 78/15)
11. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 94/13 i 14/14)
12. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) – vađenje šljunka i pijeska iz morskog dna
13. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).
14. Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14)
15. Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 10/14 i 95/15)
16. Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova (Narodne novine, broj 108/06)
17. Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 133/07, 9/11)
18. Uredba o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine, broj 90/14)
19. Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 31/14)
20. Uredba o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika (Narodne novine, broj 37/14)
21. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (Narodne novine, broj 79/14)
22. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, broj 88/12)
23. Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (Narodne novine, broj 105/09, 98/11)
24. Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti (Narodne novine, broj 78/14)
25. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (Narodne novine, broj 95/14)
26. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13)
27. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (Narodne novine, broj 131/14)
Zakonski i podzakonski dokumenti koji su u fazi donošenja i očekuju se biti u primjeni u 2016. godini su kako slijedi:
1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (predlagatelj: Državni ured za upravljanje državnom imovinom, http://www.duudi.hr/ )
2. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (izglasan, još nije stupio na snagu, predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/ )
3. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, s konačnim prijedlogom Zakona (predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/ )
4. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu (predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/ )
5. Prijedlog Strategije poticanja investicija u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2020. (predlagatelj: Ministarstvo gospodarstva, investicije@mingo.hr )
Očekuju se izmjene Zakona o rudarstvu (NN 56/2013 i 14/2014), i to čl. 73. i čl. 74. kojima treba jasno propisati da je nadležno državno tijelo za rješavanje imovinskopravnih odnosa za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, te izmjene Uredbe o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, i to čl. 2. i čl. 6. Uredbe, te jasno odrediti da se zahtjev za donošenjem odluke i sklapanja ugovora radi osnivanja prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina podnosi nadležnom ministarstvu, tj. Ministarstvu poljoprivrede.
Također se očekuju i izmjene Zakona o šumama, i to čl. 57. te je potrebno odrediti nadležnog ministra za zaključenje ugovora o osnivanju služnosti radi eksploatacije mineralnih sirovina.
Odjel za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina primjenjivat će tijekom 2016. godine i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, obzirom da je zakon izglasan, i stupa na snagu 1.1.2016. godine.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu DUUDI) će u 2016. godini u okviru svoje nadležnosti, a sukladno postojećem zakonodavnom okviru, sudjelovati u provedbi ciljeva i projekata predviđenih Nacionalnim programom reformi, Strategijom tijela državne uprave (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja) i Strategijom Europske unije (Strategija Europa 2020. – Energetska politika).
Prema Strategiji Europa 2020., za obnovljive izvore energije vezuju se slijedeći općeniti ciljevi:
veća energetska učinkovitost,
smanjenje zagađenja (voda, more i priobalje, zemlja, zrak) te odlaganje i rješavanje komunalnog otpada i
postavljanje institucionalnog i zakonodavnog okvira kao temelj za energetsku politiku Republike Hrvatske i razvoja odnosa sa zemljama članicama Europske unije.
U nastavku teksta izdvajaju se recentni nacionalni akcijski planovi i dokumenti EU, koji su od važnosti za razumijevanje problematike ove cjeline Plana:
Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine, koji je usvojen u listopadu 2013. godine.
Određeni su projekti energetske učinkovitosti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji se financiraju iz strukturnih i kohezijskih fondova od 2007. do 2013., i to za vodoopskrbne sustave, sustave odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda.
Europska komisija zbog potrebe financiranja ključnih projekata energetske infrastrukture s područja energetike, prijevoza i digitalne infrastrukture od 2014. do 2020. godine, kroz komunikaciju naslovljenu Proračun za Europu 2020. predstavila je Instrument za povezivanje Europe. Instrument je u studenom 2013. podržao Europski parlament kroz razvoj transeuropskih energetskih infrastrukturnih projekata (T7-0463/2013).
Važne rezolucije energetske politike Europske unije novijeg datuma jesu: 5/2/2014 o okviru za klimatsku i energetsku politiku za 2030. (T7-0094/2014); 10/9/2013 o uspješnom djelovanju unutarnjeg energetskog tržišta (T7-0344/2013); 21/5/2013 o trenutačnim izazovima i prilikama za obnovljive izvore energije na europskom unutarnjem energetskom tržištu (T7-0201/2013).
Da bi DUUDI učinkovitije i brže rješavao imovinskopravne odnose, potrebno je što žurnije donijeti Zakon i podzakonske akte, kako ne bi sa zakašnjenjem na ostale članice Europske unije realizirali njihovu provedbu, a što se i namjerava učiniti tijekom 2016. godine pod nadležnošću određenog tijela državne uprave (npr. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede i dr.).
Odjel za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina kao ustrojstvena jedinica DUUDI-ja, obavlja poslove rješavanja imovinskopravnih odnosa u svrhu:
1. izgradnje infrastrukturnih građevina,
2. izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije,
3. eksploatacije mineralnih sirovina,
4. raspolaganje viškovima iskopa prilikom građevinskih radova, koji predstavljaju mineralnu sirovinu.
Sukladno Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa, u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, osiguravaju se pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata, vezano za izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi uspješnijeg sudjelovanja u kohezijskoj politici Europske unije i u korištenju sredstava iz fondova Europske unije.
U nastavku se navode određeni projekti koji su u obradi, i to:
projekti koji se odnose na izgradnju vodoopskrbnog sustava - aglomeracija Pitomača, razvoj vodno-komunalne infrastrukture Sinj, poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara, aglomeracija Zagreb i Glavničica, aglomeracija Županja, aglomeracija Krapina i dr.
projekti, koji se odnose na oblast sanacije komunalnog otpada –
Kodos d.o.o. - Centar za gospodarenjem otpadom, Karlovačka županija
EKO d.o.o. - Centar za gospodarenjem otpadom, Zadarska županija
ostali projekti:
Goranski sportski centar d.o.o. - rješavanje imovinsko pravnih odnosa u svrhu građenja infrastrukture
Fly Croatia – projekt zračnih luka
Projekt Parenzana – obnavljanje stare pruge Trst – Poreč u svrhu izgradnje biciklističko-pješačke staze
U DUUDI pristiže sve više zahtjeva, projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, a moraju se riješiti što hitnije radi rokova koji su postavljeni od strane EU.
Donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneracije propisalo bi se rješavanje imovinskopravnih odnosa neposrednom pogodbom s investitorom, a prije pokretanja samog projekta proveo bi se natječaj, odnosno:
Objekti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske grade se primjenom instituta prava građenja, za što se sklapa ugovor o osnivanju prava građenja neposredno s investitorom izabranim na natječaju koji je za tu svrhu raspisalo nadležno tijelo.
Kriterije za ocjenjivanje ponude kao najpovoljnije uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom koja se donosi na temelju zakona kojima se uređuju obnovljivi izvori energije. Isti je zakon u proceduri i trebao bi odrediti tijelo nadležno za postupak provođenja javnog prikupljanja ponuda.
Za postavljanje vjetroturbina (izgradnja vjetroparkova) primjenjuje se institut osnivanja prava služnosti, i to izravnim pregovorima sukladno članku 51. Zakona o upravljanju i raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se za transformatorske stanice primjenjuje institut prava građenja.
Donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneracije reguliralo bi se i rješavanje imovinskopravnih odnosa za transformatorske stanice koji su sastavni dio istog projekta.
Prema postojećoj primjenjivoj zakonskoj regulativi, temeljem članka 51. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom (nekretninama) u vlasništvu Republike Hrvatske DUUDI je za osnivanje prava građenja dužan provoditi postupak javnog prikupljanja ponuda, a kako bi investitor mogao izgraditi transformatorsku stanicu za vjetropark, i to osnivanjem prava građenja bez javnog prikupljanja ponuda, potrebno da Hrvatska elektroprivreda d.d. u ugovoru o priključenju koji zaključuje s investitorom navede da se (prema Zakonu o prostornom uređenju) pravo građenja osniva u korist investitora koji je u obvezi po izgradnji transformatorske stanice osnovano pravo građenja, predati Hrvatskoj elektroprivredi d.d. (a najkasnije u roku od 3 godine od dana zaključenja ugovora o osnivanju prava građenja). Naknadu za osnovano pravo građenja plaća investitor.
Republika Hrvatska u vlasništvu ima velike rezerve obnovljivih izvora energije i mogućnosti ostvarivanja visokih prihoda u državni proračun po ovoj stavci, stoga je potrebno ojačati zakonodavni okvir ovog područja i instrumente kontrole upravljanja ovim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Iz područja obnovljivih izvora energije i kogeneracije te infrastrukture u radu je cca
1 100 predmeta. Dinamika rješavanja ovisi o kvaliteti dostavljene dokumentacije. Kako bi se učinkovitije realizirali projekti koji se financiraju iz fondova Europske unije, održavaju se radni sastanci s podnositeljima zahtjeva u svrhu iznalaženja bržeg i jednostavnijeg rješenja, i to ponajprije kroz davanje uputa o potrebnoj dokumentaciji i nadležnim tijelima za rješavanje imovinskopravnih odnosa.
Problemi se javljaju kod izdavanja lokacijskih dozvola. Naime, upravna tijela izdaju lokacijske dozvole za vjetroparkove jačine do 15 MW, a iznad 15 MW izdaje ih Ministarstvo. Zbog nekoordiniranosti može doći do situacija da su na istom području izdane dozvole za dva vjetroparka različite jačine.
U nadležnost Odjela za infrastrukturu, obnovljive izvora energije i eksploataciju mineralnih sirovina, spada uz rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i raspolaganje „viškom iskopa“, koji predstavlja mineralnu sirovinu prilikom građevinskih radova.
Osnovni dokument kojim se utvrđuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini jest Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH.
Kada se prema odredbama Zakona o rudarstvu za eksploataciju mineralnih sirovina daje koncesija, na sva pitanja koja se odnose na koncesiju primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama, a na pitanja koja nisu uređena tim Zakonom, odredbe Zakona o rudarstvu, uz obvezno poštivanje načela utvrđenih Zakonom o koncesijama.
Imovinskopravni odnosi u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina rješavaju se u najvećem broju slučajeva osnivanjem prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu, te na poljoprivrednom zemljištu koje se koristi u nepoljoprivredne svrhe:
Šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, a naknada za šume u vlasništvu Republike Hrvatske trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. dužno je uložiti u kupnju druge šume i/ili šumskog zemljišta u ime i za račun Republike Hrvatske ili za podizanje novih šuma. Naknada za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu radi eksploatacije mineralnih sirovina obračunava se sukladno Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Zahtjev za donošenje odluke i sklapanje ugovora radi osnivanja prava služnosti u šumi i/ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina podnosi se Povjerenstvu za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske putem DUUDI-ja, a ovlaštenici prava služnosti jesu pravne i fizičke osobe u čiju se korist osniva pravo služnosti.
Rješavanje imovinskopravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu koje se koristi u nepoljoprivredne svrhe, te utvrđivanje naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine radi osnivanja prava služnosti u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina uređeno je Uredbom o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, gdje je propisano da naknadu za osnivanje prava služnosti čini iznos umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine na kojoj se osniva pravo služnosti. Visina umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine ovisi o utjecaju na tržišnu vrijednost cjelokupne nekretnine na kojoj se osniva pravo služnosti, ovisno o utjecaju predviđenih intervencija kojima se smanjuje ili ograničava najbolja iskoristivost predmetne nekretnine, primjenom važećih pravnih pravila instituta zakupa.
Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 95/15) od 4.9.2015. godine, predviđeno je da se naknada za osnovano pravo služnosti koja prelazi ukupni iznos od 100.000,00 kn može platiti i u jednakim godišnjim obrocima u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke. Navedena izmjena omogućava lakše plaćanje naknade ovlaštenicima prava služnosti što posebno dolazi do izražaja kod visokih naknada za osnovanu služnost.
Iz područja eksploatacije mineralnih sirovina, u radu Odjela za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina, nalaze se slijedeći predmeti:
-zahtjevi za rješavanjem imovinskopravnih odnosa osnivanjem prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina – ukupno cca 579 predmeta i
-zahtjevi za kupnjom ili darovanjem iskopa i prodaja mineralnih sirovina, sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (Narodne novine, broj 79/14) – ukupno cca136 predmeta.
Od najznačajnijih i najbrojnijih zahtjeva za rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i ugljikovodika, treba istaknuti zahtjeve koje su podnijela sljedeća trgovačka društva:
INA d.d. Zagreb,
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,
Podzemno skladište plina d.o.o. Zagreb
Holcim d.o.o. Nedešćina
Kamen Pazin d.d. Pazin
Velički kamen d.o.o. Velika
IGM Šljunčara Trstenik d.o.o., Čista Mlaka i dr
U ukupnoj strukturi predmeta izdvajaju se i predmeti vezani uz prijavu viška mineralne sirovine, sukladno čl. 144. st. 1. Zakona o rudarstvu, te predmeti koji se odnose na postupak prodaje viška iskopa investitorima, odnosno zainteresiranim trećim osobama, sukladno odredbama Pravilnika, odnosno Uredbe o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, dok se dio predmeta odnosi na zahtjeve za darovanjem viška iskopa u svrhu ugradnje u objekte od državnog interesa i druge objekte od javnog interesa, bez provođenja javnog natječaja.
Tijekom 2016. godine namjerava se nastaviti sa izradom tablice, sukladno čl. 144. st. 4. Zakona o rudarstvu, temeljem kojeg je DUUDI dužan ustrojiti evidenciju prijavljenih viškova iskopa prema području županija.
U svrhu transparentnog raspolaganja s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, uvodi se novi model raspolaganja, a to je objava javnog natječaja za prodaju viška iskopa, kojim načinom će se postići maksimalizacija većih cijena i objektivizacija u odabiru najboljeg ponuditelja.
U odnosu na 2015. godinu u 2016. godini u Odjelu za infrastrukturu, obnovljive izvore energije i eksploataciju mineralnih sirovina, iz područja eksploatacije mineralnih sirovina očekuje se povećan broj predmeta sukladno povećanoj gospodarskoj aktivnosti u Republici Hrvatskoj i trendovima koji pokazuju rast svih ekonomskih pokazatelja.
Kod viška iskopa kao problem pojavljuje se činjenica ne postojanja lokacija za odlaganje viška iskopa, te je poslan dopis svim jedinicama područne (regionalne) samouprave sa upućivanjem na odredbe članka 5. Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova.
Plan je u 2016. godini osvijestiti sve jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave o potrebi određivanja lokacija za odlaganje viška iskopa na njihovom području.
Najstariji i najsloženiji aktivni predmet, čije rješavanje je još u tijeku je o trgovačkom društvu Projekt Uvala d.o.o., Dugi Rat, sanacija tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura Dalmacija Dugi Rat.
Društvo Projekt Uvala d.o.o., Dugi Rat u svrhu sanacije tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura Dalmacija Dugi Rat ishodilo je lokacijsku dozvolu tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, i to na nekretninama u k.o. Duće, te je podnijelo zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za sanaciju tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura Dalmacija Dugi Rat, bez riješenih imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i istovremeno pristupilo bespravnom izvođenju radova u sklopu namjeravanog zahvata, bez ishođene građevinske dozvole. Navedeno trgovačko društvo je tijekom izvođenja sanacije bespravno eksploatiralo mineralnu sirovinu ferokrom, te je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu protiv navedenog društva pokrenulo postupak radi naknade imovinske koristi s osnove stjecanja bez osnove.
Postupak još nije okončan, te se u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i Županijskim državnim odvjetništvom u Splitu, a uz potporu nadležnih ministarstva pokušava naći model jedinstvenog rješavanja ovog problema na način.
Napominjemo da nije moguće predvidjeti sveukupnu realizaciju rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja, zato što brzina rješavanja imovinskopravnih odnosa ovisi o podnositeljima zahtjeva i dostavljenoj dokumentaciji te o drugim tijelima državne uprave koja donose akte (rješenja) potrebna za rješavanje istih.
Tablica 1. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera/pod aktivnosti za godišnji plan 2016. rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina sukladno propisima koji uređuju ta područja
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa/pod aktivnosti
P ROJEKTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE TE OSTALI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI
1.Postupanje po zahtjevima i što učinkovitije rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu povlačenja sredstava iz EU Fondova, te izgradnje infrastrukturnih projekata
-Prioritetno rješavanje zahtjeva
2. Suradnja s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i drugim tijelima državne uprave u svrhu realizacije projekata uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i centara za gospodarenje otpadom
-Pohrana baze podataka radi bržeg protoka informacija i bržeg rješavanja zahtjeva (Imena, e - mailovi, brojevi telefona)
3. Sudjelovanje
u radu donošenja propisa iz područja djelokruga DUUDI-ja
-Nacrti Uredbi
-Savjetovanja u izradi propisa iz nadležnosti ministarstava vezanih uz raspolaganje i upravljanje
-Komentari na propise u postupku pripreme
EKSPLOATACIJA I KORIŠTENJE MINERALNIH SIROVINA
1. Provedba javnih natječaja radi prodaje viška iskopa
-Prikupljanje prijava viška iskopa i iskazanih
interesa za otkupom
-Pribava Izvješća od MINGO-a o vrsti, količini i vrijednosti viška iskopa
MINGO, kao nadležno ministarstvo, nakon izlaska na teren i prikupljanja dokumentacije izrađuje Izvješće o vrsti, količini i vrijednosti viška iskopa
-Javna objava javnog natječaja, prikupljanje ponuda, odabir najpovoljnijih ponuditelja, zaključenje kupoprodajnih ugovora
2. Utvrđivanje lokacija za odlaganje viška iskopa
-Komunikacija sa županijama u smislu u poznavanja sa Pravilnikom koji regulira problematiku zbrinjavanja viška iskopa
JLS nisu upoznate sa obvezama određivanja lokacija za odlaganje viška iskopa te je nužno i korisno pokrenuti inicijativu za rješavanjem istog
3.Nastaviti s postupcima rješavanja imovinskopravnih odnosa
-Obrada zahtjeva, traženje nadopuna
-Prikupljanje potrebnih mišljenja nadležnih ministarstava
-Predlaganje Odluka povjerenstvu za nekretnine
Donošenje Odluka o osnivanju prava služnosti u nadležnosti je Povjerenstva Vlade RH
-Procjena naknade za osnivanje služnosti, sklapanje ugovora
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
7. Godišnji plan provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja.
2. Ocjena njezina razvojnog potencijala i procjena vrijednosti aktivnost je koja će uključiti sve korisnike imovine Republike Hrvatske.
3. Uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebice nekretnina, kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.
Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno provođenje postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/2015)
2. Uredba o prestanku važenja Uredbe o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 145/2014)
3. Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine 79/2014)
4. Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 36/1995, 70/1997, 128/1999, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 26/2003, 82/2004, 110/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009, 49/2011, 84/2011, 90/2011, 144/2012, 94/2013, 153/2013, 147/2014, 36/2015)
5. Pravilnik o obračunu i naplati vodnog doprinosa (Narodne novine, broj 79/2010, 107/2014)
6. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 )
7. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012, 55/2012, 80/2013, 78/2015)
8. Bilten Standarda kalkulacija u visokogradnji Instituta građevinarstva Hrvatske
9. Uputstvo o načinu utvrđivanja građevinske vrijednosti objekata (Narodne novine, broj 52/84)
10. Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 10/2014, 95/2015)
11. Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014)
12. Uputa o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske – Ministarstvo financija
13. Naputak Ministarstva financija Centru za restrukturiranje i prodaju i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.
Zakonski i podzakonski dokumenti koji su u fazi donošenja i mogli bi biti u primjeni 2016. godine za koju se donosi Plan:
1. Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva – Nacrt prijedloga.
2. Novi pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina
3. Uredba o metodama masovne procjene vrijednosti nekretnina
Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja. Jedan od glavnih zadataka u procesu upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske jest uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebno nekretnina, kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.
U kolovozu (24. kolovoza) 2015. bilo je 462 neriješenih predmeta procjene (obrađeno je 274 predmeta na koje su date primjedbe) koje je nužno obraditi tako da se razmotre dostavljene primjedbe stručne službe zadužene za kontrolu i prihvatljivost procjena glede nedostataka te su zatražene dopune. Najčešći nedostaci jesu nedostatni podaci o sličnim nekretninama s kojima se uspoređuje nekretnina koja je predmet procjene.
Procjene obavljaju ovlašteni i izabrani sudski vještaci koji su ispunili uvjete javnog natječaja u ožujku i travnju 2014., i s kojima je sklopljen okvirni ugovor za izradu elaborata o procjeni tržišne vrijednosti nekretnina. Sadržaj i oblik elaborata mora se izraditi sukladno uputama iz ugovora sklopljenog s izabranim sudskim vještakom.
Uredba o prestanku važenja Uredbe o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 145/2014) stavlja izvan snage Uredbu o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013).
Opseg i vrsta kontrole elaborata procjene vrijednosti nekretnina:
1. Svi zaprimljeni elaborati procjene vrijednosti nekretnina moraju se pregledati na način da se utvrdi jesu li načinjeni sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/2015) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014), odnosno pravilima struke i ugovornim obvezama koje su navedene u ugovoru sklopljenom između DUUDI-ja i izabranih vještaka, tj. sadrži li viještvo sve potrebne elemente i priloge, odnosno je li procjena izrađena metodološki ispravno i jamči li uz pravilno usvojene ulazne podatke realnost i prihvatljivost procijenjenih vrijednosti.
2. Ovisno o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti nekretnina u apsolutnom iznosu, odnosno o veličini suvlasničkog udjela Republike Hrvatske u suvlasničkoj zajednici, potrebna je detaljna analiza korištenih ulaznih podataka o tržišnim vrijednostima (podaci o visini najma) sličnih nekretnina s kojima se uspoređuje nekretnina koja je predmet procjene te analiza prihvatljivosti usporednih faktora (brojčani pokazatelj istovjetnosti predmetne nekretnine s usporednim nekretninama).
3. Pri razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom razmotriti mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice na način da se suvlasnička zajednica nad više nekretnina razvrgne tako da Republika Hrvatska i drugi suvlasnici postanu samovlasnici pojedinih nekretnina.
4. Cjelovita kontrola procjene vrijednosti nekretnina nužna je pri procjeni vrijednosti građevinskog zemljišta (najsloženije procjene vrijednosti), osnivanja prava građenja, očitovanja na elaborate procjene vrijednosti nekretnina na upite državnih tijela, procjene vrijednosti nekretnina za potrebe zamjene nekretnina i darovanja, odnosno u svim slučajevima izravne prodaje, tj. kada se nekretnine prodaju bez javnog natječaja.
5. Cjelovita kontrola procjene vrijednosti nekretnina također je potrebna kada se obeštećuje Republika Hrvatska u slučajevima kada se predlaže etažiranje zgrada na način da se zajednički prostori pretvaraju u posebne vlasničke prostore, kao i u slučajevima parcelacija građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe formiranja građevinskih čestica.
6. Za potrebe kvalitetnog očitovanja na dostavljene elaborate, kao i za potrebe izrade elaborata, nužan je i očevid nekretnina.
7. Stavljanjem izvan snage Uredbe o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013), u dosadašnjem će se opsegu kontrolirati samo elaborati izrađeni po staroj uredbi, dok će se kod elaborata koje će ugovorni vještaci izrađivati sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/2015) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014) kontrolirati samo oni elaborati izrađeni za potrebe neposredne prodaje i razvrgnuća suvlasničke zajednice. Elaborati načinjeni za potrebe javnog natječaja (moraju imati i procjenu nadležne porezne uprave) neće biti predmet revizije.
Odjel procjene DUUDI-ja tijekom 2016. obavljat će kontrolu tih procjena, i to:
nekretnina (građevinskih zemljišta, građevinskih kompleksa veće ili manje složenosti: industrijskih, turističkih, stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, sportskih, vojno-infrastrukturnih i slično), samostojećih objekata, poslovnih prostora i stanova – predviđeno oko 450
procjene vrijednosti zbog osnivanja prava građenja i osnivanja prava služnosti – predviđeno oko 100
nekretnina za potrebe razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom – predviđeno oko 120
nekretnina za potrebe zamjene nekretnina – predviđeno oko 10
očitovanje na parcelacijske elaborate (utjecaj predložene parcelacije na preostali dio zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske) – predviđeno oko 10
očitovanje na predložene diobe suvlasničke zajednice fizičkim putem – predviđeno oko 10
očitovanje na predložene elaborate o etažiranju (smanjenje vrijednosti vlasničkog dijela u vlasništvu Republike Hrvatske zbog pretvaranja zajedničkih prostora u posebni vlasnički dio) – predviđeno oko 60
očitovanja na upite Državnog odvjetništva, sudova, raznih ministarstava (naročito Ministarstva financija glede podmirenja duga pojedinih društava ustupanjem nekretnina), jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba – predviđeno oko 30.
Tablica 1. Kalendar aktivnosti u 2016. godini
Aktivnost
Rok izvršenja
kontrola procjena nekretnina
kontinuirano
kontrola procjene vrijednosti zbog osnivanja prava građenja i osnivanja prava služnosti
kontinuirano
kontrola procjena nekretnina za potrebe razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom
kontinuirano
kontrola procjena nekretnina za potrebe zamjene nekretnina
kontinuirano
očitovanja na predložene diobe suvlasničke zajednice fizičkim putem
kontinuirano
očitovanja na predložene elaborate o etažiranju
kontinuirano
očitovanja o fazi dovršenosti poslovnih i gospodarskih zona
kontinuirano
očitovanja na lokacijske i rađevinske dozvole te predložene parcelacije
kontinuirano
Izvor: Odjel procjene
Iznimno za potrebe državnih tijela i javnopravnih osoba iz svoje nadležnosti DUUDI će vršiti:
očitovanje o procijenjenim vrijednostima nekretnina društava u stečaju i likvidaciji,
očitovanja o procijenjenim vrijednostima nekretnina koja se unose u temeljni kapital društava, odnosno za korekciju vrijednosti temeljnog kapitala,
kontrolu i procjenu vrijednosti nekretnina (stanova i poslovnih prostora) za potrebe oglašavanja njihove prodaje.
Tablica 2. Sažetak provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
OSTVARENJE CILJEVA IZ STRATEGIJE
Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja.
Ocjena njezina razvojnog potencijala i procjena vrijednosti jest aktivnost koja će uključiti sve korisnike imovine Republike Hrvatske.
Uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, posebice nekretnina, kako bi se što transparentnije odredila njezina vrijednost.
IZMJENE ZAKONSKOG OKVIRA
Zakonski i podzakonski dokumenti koji su u fazi donošenja i mogli bi biti u primjeni 2016. godine za koju se donosi Plan:
Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva – Nacrt prijedloga.
Novi pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina
Uredba o metodama masovne procjene vrijednosti nekretnina
PLANIRANE AKTIVNOSTI TIJEKOM 2016. GODINE
Redovita obrada i kontrola dostavljenih elaborata glede metodologije i prihvatljivosti procijenjenih vrijednosti
Izvor: Odjel procjene
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
8. Godišnji plan vezan uz postupanje s trajno, odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim djelom ili prekršajem
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi u upravljanju trajno i privremeno oduzetom imovinom:
1. u razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigurati čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine;
2. po pravomoćnosti presude postići maksimalnu cijenu pri prodaji oduzete imovine da bi se u što većoj mjeri namirili oštećeni;
3. ostvariti transparentne i brze načine prodaje takve imovine.
Zakonski propisi kojima je uređeno oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem jesu:
1. Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 145/2010)
2. Kazneni zakon (Narodne novine, broj 125/201, 144/2012, 56/2015 i 61/2015)
3. Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 121/2011 – pročišćeni tekst, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014)
4. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, broj 76/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, 136/2012 i 148/2013)
5. Prekršajni zakon (Narodne novine, broj 107/2007, 39/2013 i 157/2013)
6. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine , broj 151/2003, 110/2007, 45/2011 i 143/2012).
Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem ( Narodne novine, broj 145/2010) stupio je na snagu 01. siječnja 2011. godine, i razlog je uvođenja tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom u problematiku oduzete imovine (ranije Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom) te jedini, od svih naprijed navedenih propisa, do sada nije izmijenjen, unatoč uočenoj nedovoljnoj primjenjivosti, neusklađenosti sa drugim zakonskim i podzakonskim propisima te uočenim nedostatcima u njegovoj praktičnoj provedbi. U cilju otklanjanja navedenog i poboljšanja sustava oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, a koji je sustav uređen naprijed navedenim propisima, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Odjel za oduzetu imovinu naglasio je potrebu za izmjenama i doradama postojećeg zakonodavnog okvira dostavom obrazloženih prijedloga izmjena i dopuna relevantnih zakonskih odredbi u cilju jednoobraznog postupanja svih nužno uključenih tijela i poboljšanja učinkovitosti predmetnog područja. Naime, prijedlozi u cilju jasnije propisane nadležnosti pojedinih uključenih tijela, obveza istih, razrade pojmova čuvanje i upravljanje, razrada odredbi o postupanju sudova i drugih nadležnih tijela, obvezatnost sadržaja rješenja o privremenim mjerama osiguranja, te provedba istih i usklađivanje, između ostalog, i sa Zakonom o trgovačkim društvima ( Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 125/2011, 152/2011, 111/2012, 68/2013) dostavljeni su Ministarstvu pravosuđa, kao stručnom nositelju zakonodavne mjere izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, prema Zaključku Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/14-07/482, URBROJ: 50301-09/06-14-2 od dana 17. prosinca 2014. godine kojim je donesen Godišnji Plan normativnih aktivnosti za 2015. godinu, a koje će se odredbe ukoliko iste budu usvojene tijekom 2015. godine, primjenjivati u 2016. godini. Međutim, opseg intervencija u naprijed navedeni Zakon ovisiti će o usvojenim rješenjima u odredbama o oduzimanju imovinske koristi Zakona o kaznenom postupku, a u cilju kojeg je osnovana radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
U cilju jasnije određene nadležnosti Državnog ureda u upravljanju privremeno oduzetom imovinom i raspolaganju trajno oduzetom imovinom, a kako bi se preciznije odredilo postupanje i otklonile nejasnoće u praksi iskazanom mišljenju da svom oduzetom imovinom, neovisno o osnovi oduzimanja (oduzimanje predmeta i oduzimanje imovinske koristi) upravlja i raspolaže Državni ured, nužna je intervencija u odredbe Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 94/2013). Također, nužno je i dodavanje posebnih odredbi kojima bi se propisalo postupanje (upravljanje i raspolaganje) sa pokretninama kao jednim od oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, a kako bi se jednim propisom na transparentan i jednostavan način upotpunila nadležnost Državnog ureda vezano za sve oblike imovine, kao što je to učinjeno sa nekretninama te dionicama, a što je i predloženo u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, čija se primjena očekuje u 2016. godini.
Upravo zbog potrebe usklađivanja sa svim nužno uključenim subjektima u tijeku je postupak donošenja Uredbe o uvjetima za upravljanje privremeno oduzetom imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanim osobama na temelju zakonske ovlasti iz članka 18. stavka 6. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojom bi se odredili uvjeti za upravljanje imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanih osoba glede koje imovine su određene privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi koje se po svom sadržaju sastoje i u oduzimanju te imovine (u daljnjem tekstu: privremeno oduzeta imovina) od okrivljenika ili povezane osobe (protivnika osiguranja), a sve u skladu sa Zakonom o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem i Pravilnikom o evidenciji privremeno oduzete imovine u postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine, broj 44/2011).
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
UPRAVLJANJE POJEDINIM OBLICIMA PRIVREMENO I TRAJNO ODUZETE IMOVINE
U ostvarenju cilja da se u razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigura čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine;  ijekom 2016. godine će se i nadalje težiti ostvarenju što bolje suradnje sa predlagateljima osiguranja, odnosno ovlaštenim tužiteljima te povezanim institucijama koje sudjeluju u provedbama, a koja je suradnja razvidno uža i bolja sa kontinuiranim pozitivnim pomacima, a sa tendencijom osiguravanja efikasnosti i ubrzanja postupka preuzimanja imovine na čuvanje i upravljanje. Kao ogledni primjerci spomenute efikasne i bolje suradnje su privremena oduzimanja umjetnina i nekretnina, a sinergija svih uključenih tijela očitovala se kroz učestale sastanke te razne oblike brze komunikacije te međusobne organizacijsko-tehničke podrške u svim stadijima provedbe. Naime, valja naglasiti da je nedostatak zakonske regulative u načinu provedbe privremenih mjera te neujednačenost sudske prakse bio razlog iz kojeg je Državni ured zatražio mišljenje Ministarstva pravosuđa o provedbi privremenih mjera. Predmetno mišljenje je potvrdilo dosad izraženi stav Državnog ureda, a to je da ostvarenje pretpostavki za provođenje privremenih mjera (odvoz, dovoz, smještaj, troškovi) treba biti isključivo usmjereno na predlagatelja osiguranja zato jer je on stranka u postupku, no razvidno je da tek suradnja svih nužno uključenih tijela rezultira uspješnost provedbi privremenih mjera osiguranja.
Vezano za smještaj pokretnina, tijekom 2016. nastaviti će se dosadašnja dobra suradnja sa ustanovama i pravnim osobama specijaliziranim za smještaj određene vrste pokretnina (npr. umjetnina) u kojima se već nalaze pokretnine iz postupaka koji su u tijeku, a po potrebi će se urediti i osigurati adekvatni interni skladišni prostori za smještaj automobila i motocikala ukoliko, postojeći kapaciteti ne budu dostatni.
Obzirom upravljanje privremeno oduzetom imovinom iziskuje troškove koji su u 2015. godini okvirno iznosili 240.000,00 kuna, a odnose se na čuvanje privremeno oduzete imovine (80.925,00 kuna), troškove redovnog servisa, pregleda i adekvatnog pokrivanja vozila (14.899,20 kuna), trošak osiguranja iste (135.497,24 kune) i slično, u planiranju državnog proračuna za 2016. godinu potrebno je osigurati još najmanje 200.000,00 kuna. Naime, valja uzeti u obzir da je troškove nemoguće planirati i predvidjeti budući isti ovise o pokretanju, tijeku te završetku kaznenih i prekršajnih postupaka te aktivnostima i prijedlozima ovlaštenih tužitelja pri čemu Državni ured ne sudjeluje, već je tijelo koje čuva privremeno oduzetu imovinu za koju su donesene privremene mjere koje se u svom sadržaju sastoje i u oduzimanju te imovine, a s čim u vezi, bi se trebala razmotriti mogućnost korištenja proračunskih rezervi, odnosno mogućnost odobrenja dodatnih sredstava, ovisno o nadolazećim pojedinačnim slučajevima.
Uzimajući u obzir vrstu privremeno oduzete imovine, a koja se pored umjetnina (Državni ured upravlja s oko 1200 umjetnina) ponajprije odnosi na 6 automobila, 3 motocikla, u 2015. godini su započeti pregovori sa tijelima državne uprave radi davanja na korištenje (najam/zakup) privremeno oduzetih pokretnina kako si se adekvatno koristila imovina koja se ne koristi, a koje nekorištenje posljedično dovodi do gubitka vrijednosti iste i propadanja, a uspješnost istih te donošenje odgovarajućih odluka odnosno izvršenje istih u zavisnosti je od drugih propisa i podzakonskih akata te mogućnostima drugih državnih tijela, pri čemu se razmatra mogućnost upravljanja takovom imovinom i korištenja iste, konkretno mogućnosti registracije privremeno oduzetih vozila na državno tijelo ili drugu osobu koja nije vlasnik vozila nego se nalazi u privremenom posjedu automobila temeljem sudske odluke.
Kako se ne bi degradirala vrijednost privremeno oduzete imovine, stanje istih će se i nadalje u 2016. godini utvrđivati prilikom preuzimanja na čuvanje i upravljanje kao i redovitim pregledima imovine i smještajnih kapaciteta uz nadzor stručnih osoba, uz eventualne potrebne servisno-tehničke preglede.
Upravljanje ostalim oblicima privremeno oduzete imovine (nekretninama, dionicama, poslovnim udjelima), a koje će upravljanje prvenstveno uključivati davanje u najam privremeno oduzetih nekretnina obzirom na namjenu, ovisit će o rasponima određenih privremenih mjera te eventualnim zakonodavnim izmjenama. Naime, upravljanje privremeno oduzetim nekretninama, ako raspon određenih privremenih mjera uključuje i davanje istih na privremeno upravljanje i čuvanje Državnom uredu uključivat će preuzimanje nekretnina i preuzimanje troškova održavanja dok traje privremena mjera te odlučivanje o njihovu davanju u najam i zakup, pazeći na stadij postupka, posebno stadij istrage koja je nejavna. Nadalje, upravljanje privremeno oduzetim dionicama i poslovnim udjelima, ako raspon određenih privremenih mjera uključuje i njihovo povjeravanje na upravu Državnom uredu, uključivati će, ovisno o tome, radi li se o dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću postupanje sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
U pogledu, pak, uplata privremeno oduzetih kunskih novčanih sredstava na poseban račun državnog proračuna sve do okončanja postupka te uplata deviznih novčanih sredstava na poseban račun državnog proračuna u Privrednoj banci d.d., o čemu Državni ured vodi evidenciju, i u 2016. godini će se nastaviti dosadašnja suradnja sa sudovima i ovlaštenim tužiteljima, a koja se manifestira na način da isti dostavljaju obavijesti radi lakše kontrole o uplatama koje se evidentiraju u upisnike, a kojima se istovremeno osigurava promptno provođenje možebitnih isplata sa navedenih računa u državni proračun ili na račun osobe kojoj su sredstva oduzeta, ovisno o vrsti odluke koja je Državnom uredu dostavljena na provedbu.
Vezano za trajno oduzetu imovinu, a koja će eventualno biti predana ovom Državnom uredu, nastojati će se i tijekom 2016. godine raspolagati na način da se promptno donose odluke o raspolaganju, sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, nastojeći osigurati što veću prodajnu cijenu, temeljem procjena ovlaštenih vještaka, kroz transparentne i brze načine prodaje takve imovine. No, istovremeno će se uzimati u obzir i potrebe državnih tijela, ustanova socijalne skrbi te ostalih korisnika državnog proračuna, kao što se do sada o tome vodilo računa nastojeći voditi brigu o socijalnoj komponenti i racionalnosti u korištenju proračunskih sredstava.
Tome u prilog idu dosadašnja raspolaganja trajno oduzetom imovinom. Naime, u 2012. i 2013. godini 7 (sedam) nekretnina preneseno je na upravljanje i korištenje Ministarstvu socijalne politike i mladih, Domu za psihički bolesne odrasle osobe darovana je informatička i kuhinjska oprema, 1 (jedan) osobni automobil darovan je Centru za rehabilitaciju radi poboljšanja pomoći usluga korisnika socijalne skrbi, a u 2014. godini Crvenom križu darovano je medicinsko pomagalo, dok je 1 (jedan) teretni automobil, obzirom na stanje, ekološki zbrinut, uz naknadu uplaćenu u državni proračun (2.068,00 kuna), 1 (jedan) osobni automobil je dan na korištenje državnom tijelu i uspješno je proveden 1 javni natječaj na kojem je prodan 1 (jedan) osobni automobil, zlatni nakit (24 komada) i 1 (jedan) ručni sat te su uprihođena sredstva u državni proračun od oko 85.000,00 kuna iako je procijenjena vrijednost istih iznosila 59.665,00 kuna. U 2015. godini uspješno je proveden 1 javni natječaj prodaje vrijednosnih kovina i nakita (procijenjene vrijednosti 481.296,00 kuna) i zlatnih predmeta (procijenjene vrijednosti 121.621,79 kuna) te je uprihođen u državni proračun iznos od 771.274,46 kuna.
Prema dostupnim podacima koji su dostavljeni Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, novčani iznos koji je uplaćen u državni proračun s osnove oduzete imovinske koristi od 2011. godine do danas iznosi 6.982.106,09 kuna.
U 2016. godini će se, ovisno o proračunu, nastojati razviti bolja informatička podloga za evidencije privremeno i trajno oduzete imovine, pa i način povezivanja sa ostalim institucijama, čime bi se za razliku od postojeće evidencije koje se vode u internom programu, omogućila veća preglednost i točnost unesenih podataka.
Kalendar aktivnosti
Rok izvršenja
provedba zakona i podzakonskih propisa kojima je uređeno oduzimanje imovinske koristi i eventualnih izmjena istih
kontinuirano kroz godinu
proaktivna suradnja sa ovlaštenim tužiteljima, sudovima i drugim državnim tijelima te pravnim osobama i institucijama u kojima se privremeno čuva oduzeta imovina
kontinuirano kroz godinu
uređenje internog skladišta na području Grada Zagreba
ovisno o potrebama
osiguravanje servisne i tehničke mreže potrebne za upravljanje privremeno oduzetom imovinom
kontinuirano kroz godinu
prodaja trajno oduzete imovine
ovisno o tekućim kapacitetima i ispunjenju uvjeta
razvijanje bolje informatičke podloge za vođenje evidencija
kontinuirano kroz godinu
edukacija državnih službenika
kontinuirano kroz godinu
Do kolovoza 2015. godine zaprimljeno je oko 1.000 predmeta s tematikom oduzete imovine, a obzirom na dosadašnji trend udvostručenja broja novozaprimljenih predmeta može se predvidjeti i znatan priljev novih predmeta u 2016. godini, a što će ovisiti o aktivnostima suda i ovlaštenih tužitelja te međusobnoj suradnji.
Odjel oduzete imovine trenutačno ima voditelja, i višeg stručnog savjetnika, a otvaranje novih radnih mjesta, sukladno sistematizaciji, zavisiti će o eventualnoj potrebi obzirom na nadolazeće slučajeve i priljev novih spisa predmetne tematike. U 2016. će se nastojati na međunarodnom planu postići veća edukacija državnih službenika i međunarodna razmjena iskustava, kao što je to učinjeno i 2014. godini sudjelovanjem na Međuregionalnoj konferenciji o oduzetoj imovini u Prištini i održavanjem treninga Upravi za imovinu Crne Gore u Budvi, čime je drugim državama omogućena prezentacija hrvatskog načina upravljanja i raspolaganja oduzetom imovinom i razmjena iskustava i kontakata u cilju poboljšanja međunarodne pomoći i suradnje. Također, u prvom kvartalu 2015. potpisana je pristupnica za ponuđeno partnerstvo za sudjelovanje u EU projektu zajedno sa Italijom, Belgijom, B&S Europe i EUROPOLOM i CARINOM kao vanjskim partnerima, a koji bi se projekt trebao ostvarivati u 2016. godini.
Tablica 1. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera/pod aktivnosti za g odišnji plan vezan uz postupanje s trajno, odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim djelom ili prekršajem 2016. godina
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjera/pod aktivnosti
U razdoblju prije pravomoćnosti presude, osigurati čuvanje nekretnina i pokretnina kojima se neće degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine
Ostvarivanje što bolje suradnje sa predlagateljima osiguranja, odnosno ovlaštenim tužiteljima te povezanim institucijama sa tendencijom osiguravanja efikasnosti i ubrzanja postupka preuzimanja imovine na čuvanje i upravljanje
Održavanje dobre suradnje sa ustanovama i pravnim osobama specijaliziranim za smještaj određene vrste pokretnina (npr. umjetnina)
Uređivanje adekvatnog internog skladišnog prostora za smještaj motornih vozila ovisno o tekućim potrebama
Donošenje Uredbe o uvjetima za upravljanje privremeno oduzetom imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanim osobama
Redoviti pregledi imovine i smještajnih kapaciteta prilikom preuzimanja na čuvanje i upravljanje uz nadzor stručnih osoba, uz eventualne potrebite servisno-tehničke preglede
Promptno donošenje odluka o najmu/zakupu/prodaji
Po pravomoćnosti presude postići maksimalnu cijenu pri prodaji oduzete imovine, da bi se u što većoj mjeri namirili oštećeni
Po procjenama ovlaštenih vještaka, promptno donošenje odluka o raspolaganju i provođenje javnog natječaja po kriteriju odabira najviše ponuđene cijene, sukladno zakonskim i podzakonskim propisima
Predviđeno usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kojima su predviđene odredbe o raspolaganju pokretninama
Ostvariti transparentne i brze načine prodaje takve imovine
Provođenje javnog natječaja, objavljivanje oglasa na www.duudi.hr , www.hgk.hr i visokotiražnim tiskovinama, ubrzano provođenje svih stadija postupka javnog natječaja od donošenja odluka do realizacije prodaje
OSTALE AKTIVNOSTI TIJEKOM 2016. GODINE
Edukacija djelatnika, posebno u smislu specifičnosti obavljanja ovog posla koji iziskuje povjerljivost podataka
Razvoj servisne, tehničke i prometne mreže koja će omogućiti bolji i fleksibilniji rad uz konstantnu i poboljšanu informatičku podlogu
Istovremeno uz prodaju, sagledavanje potreba drugih državnih tijela, posebno institucija socijalne skrbi, odnosno Ministarstva socijalne politike i mladih za korištenjem trajno oduzete imovine u cilju racionalnosti u korištenju proračunskih sredstava
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
9. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi rješavanja imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:
1. Osigurati pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata vezanih uz izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i drugih strateških projekata od interesa za Republiku Hrvatsku.
2. Utvrditi kriterije i vrstu nekretnina prikladnih da se njihovo korištenje prenese na jedinice lokalne samouprave. Nakon prijenosa u korištenje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dio će prihoda od korištenja zadržati za sebe, dio bi iskoristila za održavanje, a ostatak bi bio prihod državnog proračuna.
3. U suradnji s gradovima i općinama predvidjeti veće površine pogodne za velike investicije.
4. Postupno optimizirati vlasnički portfelj države i lokalne samouprave na području općina i gradova.
Najvažniji zakonski propisi kojima je uređeno rješavanje imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:
1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2. Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/2013, 41/2014)
3. Zakon o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011)
4. Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/2013)
5. Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/2013)
6. Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013)
7. Uredba o načinu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
8. Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
9. Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
10. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)
11. Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
12. Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (Narodne novine, broj 69/2012)
13. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine, broj 86/2008 , 57/2011 , 51/2013 , 148/2013 , 76/2014 )
14. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 16/2007, 124/2010, 56/2013)
15. Propisi iz područja energetske učinkovitosti ( Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji; Narodne novine broj 152/2008 , 55/2012 , 101/2013 , 14/2014 ).
16. Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)
17. Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
18. Zakon o vodama (Narodne novine broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)
19. Zakon o zračnim lukama (Narodne novine broj 19/98, 14/11, 78/15)
20. Uredba o određivanju građevina i drugih zahvata u prostoru državnog i područnog (regionalnog) značaja (Narodne novine broj 153/2013)
21. Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine broj 78/2015)
22. Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 147/14)
Pravni akti u proceduri donošenja:
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Postupanje DUUDI-ja usmjereno je na rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su predviđene za realizaciju određenih projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz darovanje, osnivanje prava građenja, osnivanje služnosti, dodjelu na korištenje te prodaju i zamjenu nekretnina.
U dijelu koji se odnosi na rješavanje imovinskopravnih odnosa za potrebe realizacije projekata jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, ponajprije se misli na sljedeće projekte:
1. Projekti koji su od općeg javnog ili socijalnog interesa, primjerice:
- Zahtjev Općine Erdut za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretnini koja predstavlja rodnu kuću znanstvenika Milutina Milankovića, u svrhu popularizacije znanosti, organiziranja kulturnih i znanstvenih skupova, kulturno-umjetničkih manifestacija i izložbi te promicanja održivog razvoja
- Zahtjev Općine Andrijaševci za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje stambenog naselja s popratnim sadržajima
- Zahtjev Općine Kostrena za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u k.o. Kostrena – Lucija u svrhu izgradnje Doma za starije i nemoćne osobe
- Zahtjev Grada Pule za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe prihvatilišta za beskućnike s područja Grada Pule
- Zahtjev Grada Pleternice za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu provođenja socijalnih programa
- Zahtjev Općine Viškovo za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu proširenja groblja
- Zahtjev Općine Omišalj za darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu proširenja groblja
- Zahtjev Grada Kastva za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu izgradnje groblja
- Zahtjev Brodsko-posavskev županije za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje zgrade gimnazije i dvorane za tjelesni odgoj
- Zahtjev Grada Pule za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje dječjeg vrtića
- Zahtjev Općine Medulin za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu realizacije eko-arheološkog parka Vižula
- Zahtjev Grada Zaboka za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske na kojoj je izgrađen muzej Zagorska hiža
2. Projekti od osobitog značaja za gospodarski razvoj poput izgradnje novih, odnosno proširenja postojećih poduzetničkih zona
Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine, broj 93/2013, 41/2014) propisani su kriteriji koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju ispunjavati da bi njihov zahtjev bio riješen. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona, koje su stupile na snagu 1. travnja 2014. godine, stvorene su dodatne pretpostavke da se pojedinim zahtjevima za darovanje udovolji, ako se zahtjev odnosi na zemljište koje je prethodno predstavljalo javno dobro ili se izgradnja sufinancira iz pretpristupnih fondova ili fondova EU-a. Sukladno navedenom, ostali zahtjevi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje, odnosno proširenja postojećih poduzetničkih zona, a kod kojih je kompletirana dokumentacija, u postupku su procjene tržišne vrijednosti i pribave suglasnosti nadležnih ministarstava, sukladno Uredbi o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013).
Neki od zahtjeva koji su u postupku rješavanja
- Zahtjev Općine Gornji Kneginec za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Kneginec – sjeveroistok
- Zahtjev Općine Brinje za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Maljen
- Zahtjev Grada Čazme za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijske zone Čazma Jug
- Zahtjev Općine Dekanovec za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske unutar „Južne privredne zone Berek“
- Zahtjev Općine Antunovac za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu proširenja Gospodarske zone Antunovac
- Zahtjev Grada Kutine za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijsko-logističke zone Kutina
- Zahtjev Općine Drenje za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Cega
- Zahtjev Vukovarsko-srijemske županije za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Vuka
- Zahtjev Općine Trnava za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Trnava
- Zahtjev Grada Bakra za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijske zone Kukuljanovo
- Zahtjev Grada Iloka za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja Poduzetničke zone Ilok 2
- Zahtjev Općine Donja Motičina za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Topolinka
- Zahtjev Grada Ivanić Grada za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Ivanić-Grad Sjever
- Zahtjev Općine Magadenovac za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Gospodarske zone u Magadenovcu
- Zahtjev Općine Kloštar Ivanić za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja Poduzetničke zone Lipovec
- Zahtjev Općine Funtana za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Funtana
- Zahtjev Općine Borovo za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Općine Borovo
- Zahtjev Grada Bjelovara za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Industrijsko-poslovne zone Korenovo
- Zahtjev Grada Mursko Središće za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Gospodarske zone Brezje
- Zahtjev Općine Koprivnički Ivanec za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Koprivnički Ivanec
- Zahtjev Općine Sveta Nedjelja za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje industrijske zone Dubrova
- Zahtjev Općine Pićan za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje poduzetničke zone
- Zahtjev Općine Kotoriba za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu proširenja Poduzetničke zone Jug
- Zahtjev Općine Čaglin za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje poduzetničke zone
- Zahtjev Općine Privlaka za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja gospodarske zone
- Zahtjev Općine Feričanci za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja poduzetničke zone
Također, za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekim od nekretnina koje su predmet zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaprimljeni su i direktni zahtjevi potencijalnih investitora.
3. Infrastrukturni projekti jedinica lokalne samouprave, primjerice:
- Zahtjev Grada Osijeka za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada te izgradnju odlagališta inertnog otpada u Sarvašu
- Zahtjev Grada Buzeta za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta za građevni otpad s odlagalištem inertnog otpada
- Zahtjev Grada Novog Vinodolskog za rješavanje imovinskopravnih odnosa (prijenosom prava vlasništva bez naknade) na nekretnini u k.o. Novi, u svrhu izgradnje pretovarne stanice „Duplja“ u Novom Vinodolskom
- Zahtjev Općine Konavle za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama u k.o. Popovići, u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta
- Zahtjev Općine Podbablje za darovanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta
4. Projekti jedinica lokalne samouprave koji se financiraju iz fondova Europske unije, primjerice:
- Zahtjev Općine Vrhovine za rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje hostela za prihvat posjetitelja sportsko-rekreativnog centra „Bijeli vrh“
- Zahtjev Općine Stari Jankovci za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu rekonstrukcije postojeće ruševne zgrade za poduzetnički inkubator – resursni centar za razvoj Općine
- Zahtjev Općine Drnje za rješavanjem imovinskopravnih odnosa na nekretnini u k.o. Drnje u svrhu izgradnje vatrogasnog spremišta
Treba istaknuti da su u proteklom razdoblju vršena značajna darovanja u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez provedbe stvarnog nadzora, a osobito radi utvrđivanja jesu li predmetne nekretnine uopće stavljene u funkciju i je li funkcija u skladu sa svrhom darovanja. Najveći problem pritom su darovanja u svrhu osnivanja poduzetničkih zona, gdje nerijetko nekretnine koje su darovane u tu svrhu nisu stavljene u funkciju, već su nakon prijenosa prava vlasništva s Republike Hrvatske na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostale zapuštene ili se njima dalje raspolagalo, a dobiveni se novac iskoristio za druge svrhe.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013.-2017. godine jasno je naglašeno da je kod mehanizma darovanja koje Republika Hrvatske vrši u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno uspostaviti učinkoviti mehanizam kontrole kojim bi se u svakom trenutku znalo u koju svrhu je darovanje vršeno i je li tu svrhu obdarenika ispunio, čime se u konačnici ostvaruje načelo učinkovitosti i odgovornosti.
U slučaju raspolaganja darovanim zemljištem, suprotno odredbama sklopljenog ugovora, odnosno ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u svrhu izgradnje poduzetničke zone, odnosno ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u roku od tri godine od dana darovanja, odnosno ako sredstva ostvarena prodajom darovanog zemljišta nisu korištena za infrastrukturno opremanje poduzetničke zone za koju je dodijeljeno zemljište, nadležno tijelo za upravljanje državnom imovinom će na temelju prethodnog očitovanja ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, a na prijedlog DUUDI-ja raskinuti ugovor o darovanju.
Ustrojstvom Odjela za nadzor korištenja i raspolaganja državnom imovinom, unutar Službe za koordinaciju i harmonizaciju kriterija i nadzor upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, stvorene su pretpostavke za nadzor nad privođenjem svrsi i stupnju dovršenosti darovanog zemljišta po predmetnim ugovorima o darovanju koje je zaključio DUUDI ili njegovi pravni prednici. Tijekom 2015. godine uspostavljena je evidencija sklopljenih ugovora o darovanju za razdoblje od 2004.-2014. godine, te je sukladno raskidnim klauzulama predmetnih ugovora, Odjel za nadzor DUUDI-ja uputio zahtjeve za očitovanjem o stupnju dovršenosti darovanog zemljišta svim obdarenicima.
Tijekom 2016. godine DUUDI će putem Odjela za nadzor i Odjela procjene, a u suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i obrta, kao tijelom nadležnim za nadzor nad izvršenjem obveza iz Ugovora o darovanju izvršiti terenski i upravni nadzor nad svim nekretninama koje su darovane u svrhu izgradnje ili proširenja poduzetničkih zona, te predmete proslijediti na daljnje postupanje sukladno utvrđenom nalazu.
Također, a radi zaštite dugoročnih interesa Republike Hrvatske, cilj je da što više nekretnina bude aktivirano kroz osnivanje prava građenja, što će omogućiti korištenje prema namjeni, povećati prihode proračuna, a predmetne nekretnine nakon isteka ugovora ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske. To će ujedno omogućiti i kontrolu privođenja nekretnine ugovorenoj namjeni, spriječiti zloupotrebe te jačati institut korištenja.
Na takav bi se način izašlo u susret jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u njihovim zahtjevima koji se odnose na zadovoljavanje socijalnih, kulturnih, komercijalnih ili drugih potreba, a s druge strane ostvarilo bi se načelo funkcionalnosti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, jer bi nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske bile u uporabi i od njih bi se ostvarivao određen prihod.
Međutim, unatoč iznesenom, kroz dosadašnju praksu uočeno je kako jedinice lokalne samouprave nisu sklone ovakvom modelu raspolaganja te u svojim zahtjevima najčešće inzistiraju na darovanju kao modelu raspolaganja (u mnogim slučajevima zakonski neutemeljeno), a što ima za posljedicu znatno produženje trajanja postupka za rješavanje imovinskopravnih odnosa. Ovome naročito doprinosi činjenica kako su propisi koji uređuju rješavanje imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave podnormirani u pogledu nekih od modela raspolaganja.
Postupci rješavanja zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razrađeni su hodogramima koji uključuju detaljno određenu potrebnu dokumentaciju koju podnositelj zahtjeva mora podnijeti. Stoga, kada bi podnositelji zahtjeva u trenutku podnošenja zahtjeva dostavili svu propisanu dokumentaciju, znatno bi se skratilo vrijeme rješavanja te poboljšala efikasnost rješavanja istih.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
SAŽETI PRIKAZ CILJEVA/KLJUČNIH AKTIVNOSTI I IZVEDBENIH MJERA/PODAKTIVNOSTI ZA GODIŠNJI PLAN 2016. RJEŠAVANJE IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA S JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/podaktivnosti
Osigurati pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata vezanih uz izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i drugih strateških projekata od interesa za Republiku Hrvatsku.
-inicirati postupke uknjižbe RH kod nadležnog državnog odvjetništva
-inicirati usklađenje zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja
-intenzivirati suradnju sa ministarstvima i drugim tijelima državne uprave u konkretnim predmetima
Utvrditi kriterije i vrstu nekretnina prikladnih da se njihovo korištenje prenese na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nakon prijenosa u korištenje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dio će prihoda od korištenja zadržati za sebe, dio bi iskoristila za održavanje, a ostatak bi bio prihod državnog proračuna.
- Sklapanje sporazuma s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svakom pojedinom slučaju kojim će se utvrditi uvjeti i način korištenja, kao i raspodjele prihoda ostvarenih realizacijom sporazuma
U suradnji s gradovima i općinama predvidjeti veće površine pogodne za velike investicije.
-osnivanje poduzetničkih zona
-intenzivnija suradnja s jedinicama lokalne suradnje putem javnih poziva za prijavu projekata
Postupno optimizirati vlasnički portfelj države i lokalne samouprave na području općina i gradova.
-što više nekretnina aktivirat će se osnivanjem prava građenja u cilju zaštite dugoročnih interesa Republike Hrvatske,
- u koordinaciji s drugim državnim tijelima, nastavak revizije do sada zaključenih ugovora o darovanju, kako bi se utvrdilo jesu li darovane nekretnine privedene ugovorenoj namjeni i u ugovorenom roku, te je li se eventualno darovanim nekretninama raspolagalo suprotno ugovoru (raskid ugovora)
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
10. Godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama te godišnji plan njihova stavljanja u funkciju
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju:
1. U što kraćem roku izraditi potpunu i ažuriranu evidenciju bivših vojnih nekretnina (posebno onih kojima još nije raspolagano), te ih staviti u funkciju rasta i razvoja,
2. Pribavljanje akata kojima se odobrava građenje na temelju kojih su Jugoslavenska narodna armija i Savezni sekretarijat za narodnu obranu gradili objekte, preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava Jugoslavenske narodne armije i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno potvrde Ministarstva obrane Republike Hrvatske, kojima se potvrđuje legalnost takvih objekata građenih prema odredbama članka 11. Pravilnika o izgradnji i održavanju vojnih objekata i drugih objekata posebno značajnih za obranu zemlje (Službeni vojni list br. 20/76).
3. Iniciranje izmjena prostornih planova, jer je za većinu bivših vojnih nekretnina još uvijek na snazi posebna namjena koja onemogućava raspolaganje njima.
Najvažniji zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno rješavanje imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju:
1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2. Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
3. Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
4. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine, broj 127/2013)
5. Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
6. Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013)
7. Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/2013)
8. Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, broj 80/2011)
9. Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/2013 i 152/14)
10. Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012)
11. Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro.
DUUDI će u svom radu primjenjivat tijekom 2016. godine i sljedeće zakonske i podzakonske akte koji su u fazi donošenja:
a) Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
b) Prijedlog nacrta Zakona o mladima
c) Uredba o vojnom graditeljstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Problematika rješavanja imovinskopravnih odnosa
Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastavlja aktivnosti ažuriranja evidencije i dokumentacije nekretnina koje je preuzeo od Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Ta se aktivnost pokazala iznimno važnom za daljnji rad, ali i vrlo problematičnom, jer do sada nije postojala sustavno razrađena praksa preuzimanja ovih nekretnina od Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
Vezano uz problematiku bivših vojnih nekretnina posebno treba naglasiti nedostatak akata kojima se odobrava građenje na temelju kojih su Jugoslavenska narodna armija i Savezni sekretarijat za narodnu obranu gradili objekte, preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava Jugoslavenske narodne armije i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske (Narodne novine, 52/1991)
Važno je istaknuti da je u okviru dogovora između Ministarstva obrane Republike Srbije i Ministarstva obrane Republike Hrvatske o predaji imovinskopravne i tehničke dokumentacije vojnih nekretnina na području Republike Hrvatske, djelomično preuzeta dokumentacija iz nadležnost bivše Jugoslavenske narodne armije i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu.
Predmetna dokumentacija uz donošenje Uredbe o vojnom graditeljstvu koje je u tijeku, stvorit će mogućnost za evidentiranje izgrađenih vojnih građevina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama, kao i ishođenju uporabne dozvole i energetskog certifikata za predmetne građevine kao preduvjet za daljnje raspolaganje njima.
Stoga će primaran cilj Državnog ureda za upravljanje državnom imovino i nadalje u 2016. godini biti upis izgrađenih bivših vojnih nekretnina u katastar i zemljišne knjige, te ishođenje potrebnih uporabnih dozvola i energetskih certifikata za njih, sukladno Uredbi o vojnom graditeljstvu čije je donošenje u tijeku.
Problemi vezani uz specifičnu povijest vojnih nekretnina i dalje su prisutni, jer se često prilikom prikupljanja imovinskopravne dokumentacije utvrdi kako se predmetnim nekretninama ne može raspolagati zbog toga što postoje zahtjevi bivših vlasnika nekretnine(a), sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002 i 81/2002). Navedene zahtjeve rješavaju nadležna upravna tijela.
Međutim, ako među strankama postoji spor glede činjenica od kojih zavisi neko njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, nadležno upravno tijelo može prekinuti postupak i uputiti stranke na to da pokrenu parnicu ili drugi postupak pred nadležnim tijelom.
Nadalje, na prijedlog prijašnjeg vlasnika sud može odrediti privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom te u zemljišnoj knjizi izvršiti zabilježbu privremene mjere ili zabilježbu spora.
Navedene zahtjeve rješavaju nadležni sudovi u najčešće dugogodišnjim sudskim procesima tijekom kojih postoji zabrana raspolaganja navedenom nekretninom(a) do okončanja sudskog procesa.
Sukladno članku 60. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, DUUDI, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, prikupljat će od nadležnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmet naknade, podatke o evidentiranim zahtjevima za naknadu podnesenima na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002 i 81/2002), te ih dostavljati Registru državne imovine radi objave.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
Stavljanje u funkciju bivših vojnih nekretnina
Vojne nekretnine i dalje će se ustupati zainteresiranim stranama po najvažnijem kriteriju – razvojnim projektima i sukladnosti prostornom uređenju. Naime, ako zainteresirana strana predloži razvojni projekt i dostavi projektnu dokumentaciju, nema razloga da se njihov prijedlog brzo ne razmotri i odobri korištenje, pravo građenja ili prodaja.
Bivše vojne nekretnine
DUUDI je tijekom 2014. i 2015. godine preuzeo od Ministarstva obrane 327 bivših vojnih nekretnina. Preuzete nekretnine predstavljaju bivše vojarne i zemljišta koje su proglašene neperspektivnim za Ministarstvo obrane i Oružane snage. Obzirom da je većina bivših vojnih nekretnina preuzeta, u 2016. godini planira se preuzimanje manjeg broja nekretnina koje Ministarstvo obrane proglasi neperspektivnim.
Podaci o preuzetim bivšim vojnim nekretninama uneseni su u internu bazu podataka DUUDI-ja te se u predstojećoj godini planira dopuna i ažuriranje iste naknadno pribavljenim podacima o nekretninama te unošenjem nekretnina koje su preuzeli djelatnici iz područnih ureda.
Za preuzete nekretnine u tijeku je prikupljanje imovinskoopravne i prostornoplanske dokumentacije, očitovanja nadležnih državnih tijela te potvrda Ministarstva obrane sukladno Uredbi o vojnom graditeljstvu („Narodne novine“ 125/14 ).
U 2016. godini planira se nastavak aktivnosti prikupljanja dokumentacije te sukladno tome, poduzimanje daljnjih radnji kako bi se nekretninama moglo raspolagati. Aktivnosti koje je potrebno poduzeti zavise od svakog pojedinog slučaja te obuhvaćaju upućivanje zahtjeva nadležnom državnom odvjetništvu za provedbu uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske, pokretanje postupaka predaje u posjed nekretnina u kojima se nalaze korisnici bez pravne osnove, postupaka brisanja zabrane raspolaganja i drugih zabilježbi, ishođenje potvrde Ministarstva obrane sukladno Uredbi o vojnom graditeljstvu („Narodne novine“ 125/14 ), zahtjevi prema Odjelu plana,analize, financija, javne nabave i informatičke podrške za nabavu usluge ovlaštenog geodeta radi evidentiranja građevina, parcelacije zemljišta prema granici građevinskog područja, usklađenja katasatarskog i zemljišnoknjižnog stanja, suradnja s ovlaštenim geodetskim uredom u postupku izrade elaborata i provođenja istog u zemljišnim knjigama i katastru, pribava dokumentacije za novoformirane čestice, prikupljanje podataka o utvrđivanju i evidentiranju granice pomorskog dobra te suradnja s nadležnim Ministarstvom i županijom kako bi se postupak utvrđivanja i evidentiranja pomorskog dobra ubrzao, pribavljanje očitovanja Ministarstva kulture o nekretninama koje predstavljaju kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13) te ukoliko se radi o kulturnom dobru iznalaženja rješenja za njegovo stavljanje u funkciju, obzirom da Strateški plan Ministarstva kulture 2015 – 2017. ne predviđa raspisivanje postupaka koncesije za gospodarsko korištenje kulturnih dobara, pribavljanje podataka o uključenosti nekretnina u šumskogospodarsko područje od trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., Zagreb te pribavljanje podataka od Ministarstva poljoprivrede potrebnih za raspolaganje nekretninama koje su sukladno Zakonu o šumama („Narodne novine“ 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) izdvojene iz šumskogospodarskog područja, upućivanje zahtjeva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za izmjenu prostornog plana, pribava procjene nekretnine, izrada prijedloga odluke o raspolaganju i upućivanje prijedloga nadležnom tijelu na odlučivanje i sastavljanje ugovora.
Vojne nekretnine i nadalje bi trebale biti pokretač razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s naglaskom na model raspolaganja osnivanjem prava građenja, davanje u zakup ili najam te dodjelu na korištenje.
Predmeti bivših vojnih nekretnina u najvećem su dijelu formirani na osnovi zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba, kojima se u pogledu određene bivše vojne nekretnine traži određene vrsta raspolaganja od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Određeni dio predmeta odnosi se na zahtjeve Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, slijedom kaznenih postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti, a koji se odnose na otuđenja i oštećenja imovine iz bivših vojnih nekretnina.
Također je uočljiv i povećan broj zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba, po svim zakonom predviđenim modelima raspolaganja.
S obzirom na to da bivše vojne nekretnine najvećim dijelom ne čuvaju zaštitarske službe, vidljiv je porast broja kaznenih djela koja dovode do porasta broja predmeta po navedenoj osnovi.
Povećavat će se i broj predmeta formiranih na temelju zahtjeva DUUDI-ja upućenih javno-pravnim tijelima Republike Hrvatske, kojima se traži dostava određene imovinskopravne dokumentacije.
Od ostalih modela raspolaganja, 47 bivših vojnih nekretnina stavljeno je u funkciju dodjelom na korištenje (u pravilu bez naknade), davanjem u zakup ili najam, prodajom te osnivanjem prava građenja.
Tendencija u primjeni modela raspolaganja trebala bi biti na modelu raspolaganja osnivanjem prava građenja, davanjem u zakup ili najam te dodjelom na korištenje.
Dodjelu na korištenje potrebno je dodatno regulirati na način da se donese Odluka o mjerilima i kriterijima za davanje suglasnosti za kratkotrajno korištenje bivših vojnih nekretnina (kao što su sportske, kulturne, turističke, folklorne, padobranske aktivnosti, motoutrke i druge manifestacije kraćeg trajanja). Donošenje predmetne Odluke potrebno je jer člankom 9. Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba, nije ostavljena mogućnost da se bivše vojne nekretnine dodijele na korištenje osobama koje nisu obuhvaćene člankom 9. navedene Uredbe.
Posebno je potrebno regulirati suradnju s:
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pri donošenju prostornih planova,
državnim odvjetništvima, radi provedbe bržih postupaka uknjižbe, obnove zemljišnih knjiga i nove katastarske izmjere te kaznenih postupaka zbog oštećenja i otuđenja pokretnina iz prostora bivših vojnih nekretnina,
Ministarstvom pravosuđa i Ministarstvom uprave i uredima državne uprave, radi ubrzavanja postupaka povrata,
Ministarstvom turizma, radi provedbe brownfield projekata na bivšim vojnim nekretninama,
Ministarstvom kulture i konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture, radi zaštite i očuvanja fortifikacijskih objekata koji se nalaze unutar bivših vojnih nekretnina na kojima se planira provedba brownfield projekata,
Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, radi određivanja granice pomorskog dobra,
Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, radi uspostave linka Informacijski sustav prostornoga uređenja – ISPU,
Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvom turizma i fondova Europske unije i Ministarstvom gospodarstva, radi koordinacije izrade i provedbe projekata,
Uredom za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskim centrom za razminiranje, radi razmjene podataka o minski sumnjivim područjima i zajedničkim aktivnostima na detektiranju i razminiranju neperspektivnih vojnih nekretnina.
Potrebno je osigurati i dodatna proračunska sredstva za izradu elaborata evidentiranja postojećih, a neevidentiranih objekata, te usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, procjene tržišne vrijednosti nekretnina, kao i odvajanja poljoprivrednog od građevinskog zemljišta, te osigurati dodatna sredstva za troškove rušenja objekata za koje građevinska inspekcija i komunalni redari nalože rušenja.
Poslovni prostori
Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici održanoj dana 12. ožujka 2015. godine Odluku o prijenosu upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima Ministarstva obrane na Državni ured za upravljanje državnom imovinom.
Navedenom Odlukom poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske koji obuhvaćaju poslovne zgrade, poslovne prostore, garaže i garažna mjesta kojima je upravljalo i raspolagalo Ministarstvo obrane prenose se na upravljanje i raspolaganje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i to prostori koji su uknjiženo ili izvanknižno vlasništvo Republike Hrvatske, uključujući i poslovne prostore na kojima su u tijeku sudski postupci, a rok za provedbu Odluke određen je do 30. lipnja 2015. godine.
Radi identifikacije prostora, utvrđivanja njihovog stanja i identifikacije korisnika prostora formirani su timovi od jednog predstavnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i jednog predstavnika Ministarstva obrane te je prilikom preuzimanja izvršen očevid svakog poslovnih prostora.
Tako je, na navedeni način, do 30. lipnja 2015. godine, preuzeto 3116 poslovna prostora i to 233 poslovna prostora, od čega 1 poslovni prostor u Delnicama, 2 poslovna prostora u Gospiću, 1 poslovni prostor u Karlovcu, 2 poslovna prostora u Kninu, 1 poslovni prostor u Križevcima, 6 poslovnih prostora u Osijeku, 15 poslovnih prostora u Pločama, 29 poslovnih prostora u Puli, 4 poslovna prostora u Sinju, 76 poslovnih prostora u Splitu, 9 poslovnih prostora u Šibeniku, 2 poslovna prostora u Varaždinu, 32 poslovna prostora u Zadru, 53 poslovna prostora u Zagrebu te 2883 garaža i garažnih mjesta, od čega 5 garaža u Bjelovaru, 2 garaže u Čakovcu, 1 garaža u Dubrovniku, 3 garaže u Đakovu, 1 garaža u Ferdinandovcu, 1 garaža u Gospiću, 1 garaža u Novoj Gradišci, 31 garaža u Karlovcu, 1 garaža u Kninu, 5 garaža u Koprivnici, 14 garaža u Križevcima, 1 garaža u Makarskoj, 1 garaža u Opatiji, 1 garaža u Oporovcu, 23 garaže u Osijeku, 8 garaža u Požezi, 31 garaža u Puli, 27 garaža u Rijeci, 1685 garaža u Splitu, 6 garaža u Samoboru, 3 garaže u Sisku, 4 garaže u Slavonskom Brodu, 5 garaža u Srebrenom, 24 garaže u Šibeniku, 10 garaža u Varaždinu, 1 garaža u Velikoj Gorici, 1 garaža u Vidovcu, 14 garaža u Virovitici, 13 garaža u Zaprešiću, 32 garaže u Zadru i 928 garaža u Zagrebu.
Obzirom na uočene razlike u evidencijama Ministarstva obrane i podacima unesenim u zapisnike o primopredaji, a kako bi se točno utvrdilo kojim i kakvim poslovnim prostorima raspolažemo, nužno je izraditi popis preuzetih poslovnih prostora te izvršiti provjeru i usporedbu svih podataka i to podataka iz zapisnika o preuzimanju, podataka dobivenih od Ministarstva obrane i podataka prikupljenih prilikom obilaska poslovnih prostora. O pronađenim nedosljednostima potrebno je, za svaki pojedini prostor, zatražiti dodatno očitovanje Ministarstva obrane.
Nakon uspostave tako sređene evidencije, potrebno je utvrditi postoji li valjana pravna osnova za korištenje poslovnog prostora, za koje se poslovne prostore plaća zakupnina, odnosno utvrditi broj korisnike poslovnih prostora koji ne plaćaju zakupninu te protiv istih zatražiti pokretanje odgovarajućih postupaka radi naplate dugovanja odnosno raskida ugovora i preuzimanja poslovnog prostora u posjed.
Za svaki poslovni prostor potrebno je pribaviti imovinskopravnu dokumentaciju kako bi se utvrdilo da li je isti upisan u zemljišne knjige i katastar nekretnina kao samostalna nekretnina i kao vlasništvo Republike Hrvatske te, ukoliko je to moguće, zatražiti upise u navedenim evidencijama.
Prilikom primopredaje poslovnih prostora uočeno je da postoje prostori koje je Ministarstvo obrane u svojim evidencijama vodilo kao poslovne prostore, iako se ne mogu smatrati samostalnim poslovnim prostorima, odnosno radi se o prostorijama u stambenim zgradama u kojima se nalaze samo instalacije zgrade, odnosno zajednička brojila te u stvarnosti predstavljaju zajedničke prostorije stambene zgrade pa ih treba brisati iz evidencije.
Poslovne prostore koji su prazni i koje je Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzeo u posjed preuzimanjem ključeva od Ministarstva obrane, preuzimanjem ključeva od korisnika ili zamjenom brave za poslovne prostore za koje je Ministarstvo obrane nije raspolagalo ključevima, potrebno je staviti u funkciju davanjem u zakup ili raspisati javni natječaj za prodaju, ovisno o stanju poslovnog prostora, iznosu zakupnine koji je za isti moguće ostvariti i troškova održavanja.
Za sve poslovne prostore za koje su pokrenuti sudski ili drugi postupci potrebno je pratiti stanje postupaka te surađivati s Državnim odvjetništvom i Ministarstvom obrane da bi se postupci što prije okončali, odnosno da bi se riješili u korist Republike Hrvatske te kako bi se poslovni prostori stavili u odgovarajuću funkciju ili kako bi se istima raspolagalo.
Preuzeti poslovni prostori i garaža nisu financijski revalorizirani, već će za svaku od preuzetih poslovnih prostora i garaža biti potrebno izraditi procjenu tržišne vrijednosti.
Međuresorna suradnja
Državni ured za upravljanje državnom imovinom će tijekom 2016. godine, nastaviti aktivnosti započete u 2015. godini na rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju predviđeno Akcijskim planom za provedbu specifičnih preporuka za države članice 2014. godine (ponajprije brownfield investicije).
Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine koju je kao nositelj izradilo Ministarstvo turizma, propisane su potencijalne lokacije brownfield projekata na državnim nekretninama. DUUDI je uključen u realizaciju sljedećih brownfield projekata, čiju je realizaciju pokrenulo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske:
- Otok Sveta Katarina – Monumenti, Pula,
- Hidrobaza, Pula,
- Uvala Saccorgiana, Pula
- Muzil, Pula
- Jurjeva luka, Lastovo.
Navedena Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine posebno inzistira na uvrštavanju zemljišta i drugih nekretnina na koje ministarstvo nadležno za obranu dugoročno ne računa u odgovarajuće prostorne planove jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Slijedom toga DUUDI nastavlja proaktivno djelovati u cilju traženja novih putova spajanjem privatnog i javnog financiranja i realizacije navedenih brownfield projekata te će u 2016. nastaviti aktivnosti koje su u tijeku, a odnose se na provedba pripremne faze investicije na bivšoj vojnoj nekretnini Muzil, Pula koji je nekadašnji vojno regrutni centar. Navedenim investicijsko-razvojnim projektom predviđa se turistički smještaj od oko 2270 postelja, građevine javne i društvene namjene, poslovne namjene, plažni kompleks, golf igralište (18 rupa), u sklopu luke otvorene za javni promet marine (380 vezova) i sportske lučice (120) vezova, javnih garaža, kulturnog kongresnog centra te ostalih različitih sadržaja iz grupe mješovite namjene.
Postupcima utvrđenim Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine određuje da se osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa ostvaruje izgradnjom nove i obnovom postojeće komunikacijske infrastrukture komunikacijsku infrastrukturu koju Ministarstvo obrane ne koristi i na koju dugoročno ne računa, a što obuhvaća komunikacijsku infrastrukturu poznatu pod nazivom "Neptun", "Granica" i "Central", te drugu komunikacijsku infrastrukturu, u svrhu razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.
U cilju stavljanja u funkciju Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzeo je komunikacijsku infrastrukturu „Neptun“, te se tijekom 2016. godine planira upućivanje Vladi Republike Hrvatske prijedloga odluke kojom bi se osnovalo pravo služnosti na navedenoj komunikacijskoj infrastrukturi u korist strateškog trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. Zagreb.
Sukladno Strategiji zaštite, očuvanja i održivoga gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastaviti će započete aktivnosti i tijekom 2016. godine u pokrenutom postupku zaštite i očuvanja fortifikacija unutar sljedećih bivših vojnih nekretnina:
Sukladno Strategiji za borbu protiv siromaštava i socijalne isključenosti, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, na zahtjev Ministarstva socijalne politike i mladih, dodijelit će na korištenje nekretninu kojom upravlja DUUDI, a u cilju realizacije konkretnog projekta.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastavio je svoje djelatnosti sukladno Nacionalnom programu za mlade Ministarstva socijalne politike i mladih dodjeljujući prema pojedinačnim zahtjevima na privremeno korištenje veći broj bivših vojnih nekretnina za potrebe održavanja koncerata i sportskih manifestacija civilnih organizacija mladih.
Vezano na aktualnu međunarodnu problematiku migracija i krizu izbjeglica i azilanata na svjetskom nivou, a temeljem Odluka Vlade Republike Hrvatske od 16. srpnja 2015. godine u svezi provedbe Operativnog plana za provedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite i osnivanja Međuresorne radne skupina za provedbu gore navedenih aktivnosti u čijem radu i članstvu sudjeluje DUUDI i u okviru međuresorne suradnje, a temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) DUUDI će dodijeliti na korištenje bivše vojne nekretnine i poslovne prostore Ministarstvu unutarnjih poslova radi privremenog prihvata izbjeglih osoba te po potrebi Ministarstvu socijalne politike i mladih za njihov smještaj.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
SAŽETAK RJEŠAVANJA IMOVINSKOPRAVNIH I DRUGIH ODNOSA VEZANIH UZ BIVŠE VOJNE NEKRETNINE
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Uspostava evidencije preuzetih poslovnih prostora
Izrada popisa poslovnih prostora
Provjera i usporedba svih podataka
Utrvđivanje prostora koji su u zakupu (za koje postoji valjana pravna osnova)
Utvrđivanje prostora za koje se plaća zakupnina
Utvrđivanje prostora za koje se ne plaća zakupnina
Utvrđivanje prostora koji se koriste bez osnove
Utvrđivanje praznih poslovnih prostora
Utrvrđivanje prostora koji su upisani u zemljišnu knjigu kao samostalna nekretnina i koji su vlasništvu Republike Hrvatske, pribavljanjem dokumentacije
Utvrđivanje prostora koji se koriste bez osnove
Utrvrđivanje prostora koji nisu upisani u zemljišnu knjigu
Utvrđivanje prostora koji nisu upisani kao vlasništvo Republike Hrvatske
Urvrđivanje prostora za koje se vode sudski postupci
Utvrđivanje prostora koji se ne mogu smatrati samostalnim poslovnim prostorom
Sređivanje imovinskopravnih odnosa na preuzetim poslovnim prostorima
Pokretanje postupaka protiv korisnika koji ne plaćaju zakupninu
Pokretanje postupaka protiv korsnika koji se u prostoru nalaze bez pravne osnove
Raspisivanje natječaja za zakup/prodaju poslovnih prostora koji su prazni
Pokretanje postupaka radi uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske na prostorima koji nisu upisani kao vlasništvo RH
Praćenje stanja sudskih postupaka i suradnja s državnim odvjetništvom
Otpis prostora koji ne predstavljaju poslovni prostor te koji se više puta pojavljuju u evidenciji i sl.
Suradnja s Ministarstvom obrane
Postupanje po zahtjevima stranaka
Izraditi i potpuno ažurirati evidencije bivših vojnih nekretnina (posebno onih kojima nije još raspolagano), te ih staviti u funkciju rasta i razvoja, posebno lokalne zajednice
Unos podataka o nekretninama koje su preuzete od strane djelatnika iz područnih ureda
Prikupljanje dokumentacije i podataka o nekretninama
Priprema dokumentacije za donošenje odluka o raspolaganju
Provođenje postupka raspolaganja nekreninama
Na temelju Uredbe o vojnom graditeljstvu evidentirati bivše vojne građevine u katastru i zemljišnim knjigama te za njih ishoditi uporabnu dozvolu i energetski certifikat
Pribavljanje potvrda Ministarstva obrane
Angažiranje geodeta za izradu i provođenje geodetskih elaborata
Nastaviti postupak stavljanja u funkciju posebno manjih lokacija i objekata neperspektivnih vojnih nekretnina na otocima.
Prikupljanje dokumentacije i podataka o nekretninama
Priprema dokumentacije za donošenje odluka o raspolaganju
Provođenje postupka raspolaganja nekreninama
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
11. Godišnji plan daljnje komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora danih na upravljanja trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o.
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su strateški ciljevi upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a njihovom ostvarenju pridonijet će i operativni ciljevi postavljeni od strane Državnih nekretnina d.o.o., s namjerom komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, a to su:
a) naplata potraživanja,
b) reguliranje pravnog odnosa s korisnicima,
c) komercijalizacija portfelja zatečenih praznih stanova/poslovnih prostora, te sklapanje ugovora o zakupu/najmu uz tržišne uvjete.
Zakonski propisi kojima je uređeno upravljanje i raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima od komercijalne vrijednosti:
1. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011, 64/2015)
2. Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 127/2013)
3. Uredba o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 137/2012, 78/2015)
4. Odluka Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, klasa: 943-01/13-01/201 od 3. listopada 2013. godine, kojom su preuzeti kriteriji jedinica lokalne samouprave za utvrđivanje početnih cijena zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske
5. Zakon o najmu stanova (Narodne novine, broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/2006)
6. Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013)
7. Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (Narodne novine, broj 40/97 i 117/2005)
8. Odluka o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine (Narodne novine, broj 120/2000)
9. Uredba o održavanju zgrada (Narodne novine, broj 64/97)
10. Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 10/2014 i 95/2015)
Sukladno navedenim ciljevima, osnovano je trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. na temelju članaka 20. i 21. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013), na temelju kojeg je DUUDI ovlašten, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, osnivati trgovačka društva posebne namjene za upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Tako je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 3. listopada 2013. godine, klasa: 022-03/13-04/422, urbroj: 50301-09/09-13-2, dana suglasnost DUUDI-ju za osnivanje trgovačkog društva posebne namjene za upravljanje i raspolaganje sljedećim nekretninama:
a) fondom stanova od komercijalne vrijednosti,
b) fondom poslovnih prostora od komercijalne vrijednosti,
c) rezidencijalnim objektima i
d) ostalim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže DUUDI.
Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji na temelju suglasnosti Ministarstva financija i Državnog odvjetništva, potpisan je 21. veljače 2014. godine te su na ovaj način regulirani međusobni odnosi DUUDI-ja i Državnih nekretnina d.o.o. vezani na predmet poslovanja.
Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji DUUDI je predao na upravljanje stanove, poslovne prostore i rezidencijalne objekte, te će Državne nekretnine d.o.o. u ime Republike Hrvatske, a za svoj račun, naplaćivati najamninu za stanove, zakupninu za poslovne prostore te naknadu za korištenje stanova, poslovnih prostora i rezidencijalnih objekata koji su mu predani na upravljanje.
Ukupno 5.462 nekretnina, odnosno 1.283 poslovnih prostora, 4.164 stanova, 7 rezidencijalnih objekata, kao i 8 objekata u kojima su smještena diplomatsko-konzularna predstavništva preuzeto je na upravljanje s 21. 07. 2015. godine. Ove su nekretnine popisane u Prilozima Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji koji će se ažurirati na mjesečnoj bazi, a sve na temelju novo pristiglih sudskih rješenja, kao i rješenja drugih nadležnih državnih tijela o utvrđivanju Republike Hrvatske knjižnim ili izvan knjižnim vlasnikom, odnosno o upisu vlasništva Republike Hrvatske.
Evidencije će biti dodatno proširene i nekretninama koje se koriste, ali korisnicima još nisu ispostavljeni računi za plaćanje zakupnine/najamnine, odnosno naknade za korištenje (sa ili bez pravnog osnova). Ovaj prilog Ugovoru dopunjavat će se na mjesečnoj bazi, a sve s obzirom na intenzitet stjecanja nekretnina (po bilo kojoj osnovi) u državno vlasništvo. S druge strane, Državne nekretnine d.o.o. će iz evidencije brisati nekretnine kojima će DUUDI raspolagati u smislu prodaje, darovanja i sl., te više neće biti vlasništvo Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
11. 1. Pregled poslovanja trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o.
Tablica 1. – Informacije o trgovačkom društvu
Informacije o trgovačkom društvu
OIB
79058504140
Temeljni kapital
20.000,00 kn
Osnovna djelatnost društva
Upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
Članovi Uprave i NO/UO
mr.sc. Katarina Čop Bajde, predsjednik Uprave, Javor Marović, član Uprave, Alen Čičak, predsjednik NO, Josip Tica, zamjenik predsjednika NO, Branko Vignjević, član NO
Vlasnička struktura
1 poslovni udjel nominalne vrijednosti 20.000,00 kn u vlasništvu RH
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Tablica 2. – Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
2014. godina
Plan 2015. godina
Plan 2016. godina
46
60
84
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Misija i vizija Društva Državne nekretnine d.o.o.
Misija
Misija Društva Državne nekretnine d.o.o. je transparentno upravljanje stanovima, poslovnim prostorima i rezidencijalnim objektima u vlasništvu Republike Hrvatske, uz osiguranje održivosti i dobrobiti društva u cjelini.
Vizija
Moderna i korisnički usmjerena tvrtka za rješavanje stambenih i poslovnih potreba te poboljšanje uvjeta stanovanja i gospodarskog poslovanja, kroz organizirano, racionalno i javno upravljanje kao i nadzor nad državnom imovinom u ime i za račun građana Republike Hrvatske.
Tablica 3. – Financijski pokazatelji poslovanja
FINANCIJSKI POKAZATELJI
2014
Plan 2015
Plan 2016
Promjena u %
(godišnja
(godišnja
razina)
razina)
Ostvarenje
Plan
Plan
Plan 2016/Plan
2015*100
Ukupni prihodi
45.354.781
65.544.900
72.099.390
110
Ukupni rashodi
24.686.369
37.959.120
41.755.032
110
DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
20.668.412
27.585.780
30.344.358
110
POKAZATELJ EKONOMIČNOSTI
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
1,84
1,73
1,73
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
EBIT marža
0,46
0,42
0,42
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
*podaci u 000 kn
Prihodi
Najveći dio planiranih prihoda Državne nekretnine d.o.o. ostvaruje prihodom od najmova i zakupa nekretnina kojima raspolaže na upravljanju. Za poslovnu 2016. godinu planirano je povećanje ukupnih prihoda od 10%.
Rashodi
Planirani rashodi predstavljaju sve rashode nastale obavljanjem osnovne djelatnosti. Najveći dio rashoda odnosi se na troškove vanjskih usluga, te je za poslovnu 2016. godinu planirano povećanje ukupnih rashoda od 10%.
Izvori financiranja
Državne nekretnine d.o.o. ima vlastite izvore financiranja iz kojih će se financirati planirane investicije u poslovnoj 2016. godini, osim u slučaju nepredviđenih događaja koji bi mogli znatnije umanjiti postojeće izvore likvidnosti. Društvo planira poslovati i dalje pozitivno, te zadržati likvidnost i profitabilnost.
Pokazatelj ekonomičnosti predstavlja odnos prihoda i rashoda Društva, te pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Za poslovnu 2016. godinu planirani pokazatelj ekonomičnosti iznosi 1,73.
Bruto marža profita (EBIT marža) stavlja u odnos dobit prije oporezivanja s prihodima od poslovanja. Za poslovnu 2016. godinu planirana bruto marža profita iznosi 0,42.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
11. 2. Komercijalizacija dijela poslovnih prostora
Analizom dostupnih podataka o zakupu poslovnih prostora tijekom 2015. godine, utvrđeno je da se većina poslovnih prostora koristi bez regulirane ugovorne obveze.
Naime, Republika Hrvatska godinama nije sklapala ugovore o zakupu poslovnih prostora sa zatečenim korisnicima, i prazne poslovne prostore nije davala u zakup javnim nadmetanjem. Stanje na dan 21. srpnja 2015. pokazuje da je, od ukupno 1.283 preuzetih poslovnih prostora na upravljanje, s trenutačno važećim ugovorima o zakupu samo njih 111, odnosno 8,6%.
Računi za zakupninu ispostavljaju se svim korisnicima poslovnih prostora, dok se do sada nije regulirao način rješavanja problema prostora korištenih bez ugovora. Ova problematika nastoji se riješiti Zakonima o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 125/2011 i 64/2015).
Na temu reguliranja osnova korištenja poslovnih prostora, kao i u namjere sklapanja ugovora o zakupu sa zakupcima koji uredno podmiruju sva davanja prema Republici Hrvatskoj, održavaju se redoviti sastanci s predstavnicima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Kako je dogovoreno, reguliranje zakupa poslovnog prostora može se ostvariti jedinom izmjenom zakona. Na temelju toga, pokrenuta je inicijativa za izmjenu Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 125/2011), s ciljem sklapanja ugovora o zakupu s postojećim korisnicima koji prostore koriste više godina na temelju raznih osnova. Na osnovu toga donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 64/2015) koji ide u smjeru da se dugogodišnjim zakupcima, uz uvjet da su uredni platiše, dopusti direktno sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora, čime bi se uspjela legalizirati dosadašnja nesređena situaciju na terenu.
Poslovni prostori u evidenciji dijele se u nekoliko glavnih grupa:
a) poslovni prostori s trenutačno važećim ugovorima o zakupu (8,6%),
b) poslovni prostori za koje se plaća zakupnina, ali su ugovori o zakupu istekli (ima ih najviše, odnosno 72%),
c) poslovni prostori s korisnicima bez pravne osnove za koje se plaća zakupnina (4,3%)
d) prazni poslovni prostori (15,1%).
Na temelju dostupne evidencije, naplata poslovnih prostora u razdoblju do 2013. godine bila je vrlo slaba. Niže navedenim aktivnostima tijekom 2014. i 2015. godine postignut je velik pomak te se one, kao osnovni ciljevi, planiraju nastaviti i u 2016. godini, uz primjenu nove informatičke platforme koja je se kontinuirano provodi u cilju efikasnog praćenja financijskog poslovanja i kontrole priljeva sredstava:
d) naplatu potraživanja,
e) reguliranje pravnog odnosa s korisnicima,
f) komercijalizaciju portfelja zatečenih praznih poslovnih prostora.
S obzirom na navedenu problematiku, tijekom 2015. godine slane su opomene neplatišama koji se koriste poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske, te su umanjena dugovanja. Direktna korist od takva postupanja vidljiva je i kod odaziva postojećih dužnika na uplatu, koji u velikoj mjeri dolaze na dogovor o načinu podmirenja dugovanja.
Nadalje, pokrenuta su i utuženja za iseljenje poslovnih prostora koji su u podzakupu, odnosno koje dosadašnji zakupci ne koriste, već sklapaju ugovore s podzakupcima s ciljem iznajmljivanja po višoj cijeni.
Kod poslovnih prostora za koje se ne plaćaju zakupnine žurno se pokreću utuženja za naplatu, ali i utuženja na iseljenje, s obzirom na to da se dosadašnjih godina na tome nije aktivno radilo. Dosadašnji postupci koji se vode pred sudovima, a u kojima Republiku Hrvatsku zastupaju Općinsko i/ili Županijsko državno odvjetništvo, pokazali su da je taj postupak dugotrajan i s upitnim ishodima. Tome su razlozi predstečajne nagodbe, otvoreni stečajevi, zatvaranje tvrtki dužnika te dokazni postupci koji su vrlo upitni.
Državne nekretnine d.o.o. su do sada poduzele niz aktivnosti svakodnevnih izvida i obilazaka poslovnih prostora, s namjerom utvrđivanja trenutačnih korisnika, te je do 31. srpnja 2015. godine izvršen uvid na terenu u čak 750 poslovnih prostora i stanova u 19 gradova. Tijekom 2016. planira se nastavak istih aktivnosti, kako bi se u konačnici utvrdilo stanje na terenu, tj. stanje svih poslovnih prostora preuzetih na upravljanje. Na osnovi podataka s terena, utvrdit će se koji su podobni za komercijalnu eksploataciju, a koji će biti vraćeni DUDDI-ju za raspolaganje u vidu prodaje ili dodjele udrugama.
Prazni poslovni prostori davat će se u zakup, i to pojačanim intenzitetom, kako ne bi stajali prazni i stvarali daljnji trošak. Tijekom 2014. godine pa do 31. srpnja 2015. godine objavljeno je jedanaest natječaja za zakup poslovnih prostora. U jedanaest natječaja nuđeni su poslovni prostori u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Puli, Karlovcu, Drnišu, Molatu, Stonu, Varaždinu, Zadru, Korčuli, Dubrovniku i Jadranskoj obali. U jedanaest natječaja koji su zatvoreni do 31. 07. 2015. godine oglašena su ukupno 320 poslovna prostora, prikupljeno je ukupno 331 ponuda te je sklopljeno ili su u postupku sklapanja 111 novih ugovora sa zakupoprimcima. U 2016. planira se zadržati intenzitet od barem jednoga natječaja u 60 dana, kako bi se što više poslovnih prostora privelo komercijalnoj svrsi, tj. kako bi se filtrirali oni koji se nisu pokazali komercijalno isplativi te kako bi se njima raspolagalo na drugi način (prodaja, dodjela).
Tablica 4. – Kalendar aktivnosti u 2016. godini
Aktivnost
Rok/
Datum
Tijek izvršenja
Reguliranje pravnog odnosa s korisnicima poslovnih prostora
Trajno, 31.12. 2016.
U što kraćem roku pravno definirati odnose sa svim korisnicima poslovnih prostora, odnosno u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom odrediti će se popis korisnika poslovnih prostora koji ispunjavaju uvjete u skladu sa važećim zakonskim odredbama (Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 125/2011 i 64/2015), a kojima će se slati ponude za zaključenje Ugovora o zakupu poslovnih prostora
Reguliranje pravnog odnosa s korisnicima poslovnih prostora
Prvi kvartal
2016.
Navedeni proces već je u tijeku, a dopune do potpune Liste izradit će se tijekom 1. kvartala 2016. po objavi Liste
Definiranje i obrada točnog i potpunog popisa poslovnih prostora u državnom vlasništvu kojima raspolažemo za komercijalizaciju – na temelju Liste imovine/nekretnina u državnom vlasništvu (DUUDI).
Poboljšati naplatu poslovnih prostora u odnosu na 2015. godinu.
trajno/
31. 12.
2016.
Praćenje naplate potraživanja na mjesečnoj osnovi
Redovito slanje opomena neplatišama
Pokretanje utuženja kao krajnje mjere za naplatu potraživanja ili iseljenje iz poslovnih prostora
Osigurati maksimalan plasman prostora na tržište, s ciljem stvaranja prihoda i smanjenja troškova
Kontinuirano unapređenje softverske podrške koja omogućuje optimiziranje i povezivanje prijenosa podataka između službi unutar Društva Državne nekretnine d.o.o. Praćenje, pregledi, unos promjena, analiza i izvještavanje
Komercijalizacija portfelja praznih poslovnih prostora
svako-
dnevno i trajno
Da bi se moglo odrediti postupanje u skladu sa zakonom, potrebno je ustanoviti stvarno stanje
Osigurati potreban broj izvida na terenu i obilaske poslovnih prostora da bi se ustanovilo stanje objekata i identitet korisnika prostora.
Komercijalizacija portfelja praznih poslovnih prostora
31. 12. 2016.
Sve prazne poslovne prostore u evidenciji staviti na raspolaganje za zakup, na temelju javnih natječaja.
Kontinuirana aktivnost, ali sukladna raspoloživim praznim poslovnim prostorima koje Društvo Državne nekretnine d.o.o. ima na raspolaganju u trenutku objave natječaja
Investiranjem dijela uprihođenih sredstava u uređenje poslovnih prostora podizati razinu vrijednosti nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
31. 12.
2016.
Kvartalno pratiti i analizirati povećanje ulaganja u investicijsko održavanje nekretnina te mogućnosti podizanja energetske učinkovitosti
Usklađenje početne komercijalne cijene iznosa zakupa poslovnih prostora u državnom vlasništvu sa svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno odlukama o iznosu zakupa prostora na pojedinim područjima na javnim natječajima.
trajna aktivnost
Osiguranje trajne sinergije i zajedničkog nastupanja na tržištu s tijelima državne uprave (Ministarstvom financija, Poreznom upravom, Državnim odvjetništvom itd.), s ciljem bržeg i djelotvornijeg detektiranja stanja i postupanja u mjerama naplate potraživanja, provođenja odluka i rješenja.
trajno/ 31. 12.
2016.
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Vezano za naplatu potraživanja i ostvarenje što većih prihoda od korištenja poslovnih prostora, namjera je što hitnije uspostaviti održiv sustav kontrole korištenja poslovnih prostora u suradnji s odgovornim tijelima (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo financija) te dogovoriti načine postupanja kod raznovrsnih oblika korištenja. Sastanci održani tijekom prve polovine 2015. doveli su do konkretnih dogovora i u njihovim su zapisnicima utvrđeni međusobni modeli postupanja.
Naime, samo 111 poslovnih prostora koristi se na temelju ugovora o zakupu, dok se na temelju prenesenih prava korisnika na osnovi ugovora s jedinicama lokalne samouprave vodi čak 925 poslovnih prostora (72%) od ukupno prenesenih poslovnih prostora.
Također, određen broj poslovnih prostora, u srpnju 2015. bilo ih je 20, nalazi se i u podzakupu, te su žurno poduzete mjere u cilju naplate zakupnina, iseljenja nesavjesnih zakupaca, ali i subjekata u podzakupu. Ova aktivnost zahtijeva obilaske poslovnih prostora uz utvrđivanje trenutačnog korisnika koji se nalazi u prostoru. Najčešće baš ovi korisnici ne plaćaju zakup, odnosno korištenje poslovnim prostorima. U 2016. godini, u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, Županijskim državnim odvjetništvom i Općinskim državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, nastavit će se provođenje aktivnosti vezanih na iseljenje korisnika u podzakupu te vraćanje takvih prostora u posjed Republike Hrvatske, a budući da se najčešće radi o lokalima na dobrim lokacijama, posljedica reguliranja korištenja bila bi povećanje prihoda.
U svrhu reguliranja pravnog odnosa s korisnicima, ponajprije onima koji uredno plaćaju korištenje prostora, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i prodaji poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 64/2015), a sve u svrhu legalizacije poslovnih prostora s poznatim korisnicima, kojima se ispostavljaju fakture, a kojih je trenutačno 925 pravno neregulirano. Ova problematika rješavat će se u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i ostalim nadležnim institucijama.
Kada govorimo o konkretnim mjerama za realizaciju trećeg osnovnog cilja, odnosno komercijalizaciji zatečenih praznih poslovnih prostora, što će automatski generirati i povećanje prihoda, osnovna je mjera objava što većeg broja javnih natječaja za zakup poslovnih prostora, čime će se aktivirati i staviti u funkciju neiskorištena imovina u vlasništvu Republike Hrvatske. Plan je najmanje jednom u dva mjeseca objavljivati natječaje za zakup poslovnih prostora (do 31. srpnja 2015. godine objavljeno je jedanaest natječaja). Mogućnost objave većeg broja natječaja znatno je olakšana objavom registra imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, čime se osigurava detaljna evidencija podataka o poslovnim prostorima i potencijalnim zakupnicima omogućuje uvid u raspoložive poslovne prostore te povećanje transparentnosti i potražnje.
Državne nekretnine d.o.o. su u lipnju 2014. aktivirale internetsku stranicu na kojoj se vidljivo i transparentno objavljuju sve informacije o poslovnim prostorima iz portfelja, zatim svi aktualni natječaji te najave budućih aktivnosti.
Najpozitivniji efekt povećanog broja natječaja jest smanjenje troškova tekućeg održavanja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, jer će ih podmirivati zakupoprimci, čime će se smanjiti troškovi države za redovito mjesečno plaćanje režijskih troškova i tekućeg održavanja.
Određeni broj poslovnih prostora zasigurno neće moći biti komercijaliziran nakon javnih natječaja, ponajprije zbog pomanjkanja interesa za poslovne prostore koji nisu na atraktivnim lokacijama. Redovita evidencija tih prostora olakšat će njihovu pripremu za prodaju ili korištenje po nekomercijalnoj osnovi – davanje na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva.
Sve navedene mjere rezultirat će povećanjem prihoda i smanjenjem rashoda DUUDI-ja i Državnih nekretnina d.o.o., čime će se osigurati sredstva za investicijsko održavanje nekretnina, a time i povećanje vrijednosti ukupnog portfelja poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske.
Cilj je da sve opisane mjere rezultiraju poboljšanjem konkurentnosti tržišta, te da se poduzetnicima i privatnom sektoru omogući zakup poslovnih prostora po komercijalnim uvjetima i na atraktivnim lokacijama.
Također, ostatak prihoda iznad rashoda krajem godine uplaćivat će se u državni proračun, čime će se državi umanjiti trošak korištenja nekretnina te ostvariti dodatni prihod proračunu.
Svakako je nužno uspostaviti i pozitivan odnos s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način da se iznosi zakupnina državnih prostora definiraju u skladu s odlukama o iznosu zakupa prostora na pojedinim područjima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sve s ciljem ujednačavanja komercijalne cijene.
Tablica 5. – Sažetak ciljeva i mjera za komercijalizaciju poslovnih prostora
CILJ/KLJUČNA AKTIVNOST
MJERA/PODAKTIVNOST
KRAĆE POJAŠNJENJE KLJUČNIH AKTIVNOSTI/MJERA/PROCESA/PODAKTIVNOSTI
Reguliranje pravnog odnosa s korisnicima poslovnih prostora
Sklapanje ugovora s korisnicima poslovnih prostora
Definiranje i obrada točnog i potpunog popisa poslovnih prostora u državnom vlasništvu kojima raspolažemo za komercijalizaciju - na temelju Liste imovine/nekretnina u državnom vlasništvu (u suradnji s DUUDI-om)
Primjena zakonske regulative
U suradnji s DUUDI-om odredit će se popis korisnika poslovnih prostora koji ispunjavaju uvjete u skladu s važećim zakonskim odredbama (Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, Narodne novine, broj 125/2011 i 64/2015), a kojima će se slati ponude za zaključenje Ugovora o zakupu poslovnih prostora
Kontinuirana naplata potraživanja od strane korisnika poslovnih prostora
Kontinuirano praćenje naplate potraživanje
Redovito slanje opomena neplatišama
Kontinuirano unapređenje softwearske podrške, koja omogućuje optimiziranje i povezivanje prijenosa podataka te praćenje, preglede, unos promjena, analize i izvještavanje između službi unutar poslovne organizacije društva Državne nekretnine d.o.o.
Prijedlog za pokretanje utuženja kao krajnje mjere za naplatu potraživanja ili iseljenje iz poslovnih prostora (odnosi se i na zakup i podzakup)
Poslovni prostori koji neće biti dani u zakup putem javnih natječaja pripremiti DUUDI-om u svrhu prodaje ili korištenja po nekomercijalnoj osnovi - davane na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva
Poslovni prostori koji se nakon tri objave u natječajima nisu uspjeli komercijalizirati (nije bilo ponuda za iste) vraćaju se na upravljanje DUUDI-om radi drugačijeg raspolaganja
Komercijalizacija portfelja praznih poslovnih prostora
Kontinuirano objavljivanje javnih natječaja, kako bi se prazni poslovni prostori stavili u funkciju
Svakodnevni izvidi i obilasci poslovnih prostora s namjerom utvrđivanja trenutačnih korisnika i preuzimanje praznih poslovnih prostora
Fizičkim osobama/obrtnicima te pravnim osobama omogućiti zakup poslovnih prostora sukladno važećim zakonskim propisima
Izvor: Državne nekretnine d.o.o
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
11. 3. Komercijalizacija dijela stanova
Državne nekretnine d.o.o. od 21. srpnja 2015. godine raspolažu raznim nekretnina koje uključuju i 4.164 stanova dodijeljenih na korištenje zaštićenim najmoprimcima, najmoprimcima s pravom korištenja (na određeno ili neodređeno vrijeme), stanovima za službene potrebe, praznim stanovima i stanovima koji su u vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske. Dosadašnjom analizom dostupnih podataka o najmu stanova tijekom prve polovine 2015. godine, utvrđeno je da se većina stanova (osim stanova za službene potrebe) koristi u skladu s člankom 24. Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006; bez ugovora s Republikom Hrvatskom, koja kao novi vlasnik preuzima prava i obveze od prijašnjih vlasnika u odnosu prema zatečenim najmoprimcima) ili bez pravne osnove (bez regulirane ugovorne obveze s prijašnjim vlasnicima), a dio je stanova i prazan jer nije bilo – aktivnosti oko njihove sanacije radi privođenja svrsi stanovanja.
Naime, Republika Hrvatska od 2009./2010. godine nije sklapala ugovore o najmu sa zatečenim korisnicima, a i prazne stanove nije davala u najam sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006), odnosno putem javnih natječaja, tako da su za cca 5% preuzetih stanova sklopljeni ugovori o najmu, a ostali najmoprimci stanove koriste na temelju ranije sklopljenih ugovora (poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i sl.), a Republika Hrvatska njima upravlja u skladu s člankom 24. Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006).
Računi za najam stanova ili za naknadu za korištenje stanova, ispostavljaju se svim evidentiranim najmoprimcima i korisnicima – sa i bez pravne osnove, a u tijeku su i aktivnosti, sukladno raspoloživim mogućnostima, oko identifikacije i utvrđivanja korisnika za cca 300 stanova, nakon čega će uslijediti slanje uplatnica.
Za te će se stanove sukladno dogovoru sa zajedničkog sastanka s predstavnicima DUUDI-ja, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa, Državnih nekretnina d.o.o. te Ministarstva financija – Porezne uprave, vezanih na temu reguliranja korištenja uz ostale nekretnine i na korištenje stanova – korisnicima dostavljati uplatnice unatrag 5 godina, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011 i 78/2015), o čemu će za te i druge stanove ovisiti daljnje reguliranje s korisnicima koji uredno podmiruju sva davanja prema Republici Hrvatskoj.
Na sastanku je također dogovoreno da se reguliranje najma stanova treba nastaviti sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006; čija je izmjena u tijeku) i Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 94/2013), a sve s ciljem smanjenja troškova i povećanjem prihoda, pritom vodeći računa o socijalno-ekonomskom statusu, kako vlasnika tako i sadašnjih i budućih najmoprimaca. Također je potrebno voditi računa i o najmu s dugogodišnjim postojećim korisnicima koji stanove koriste više godina na temelju raznih osnova i uredno podmiruju naknadu za korištenje. Donošenje provedbenih odluka Vlade Republike Hrvatske trebalo bi ići u smjeru da se s dugogodišnjim korisnicima koji su uredni platiše, dopusti direktno sklapanje ugovora o najmu stanova na određeno vrijeme s ekonomskom najamninom, te bi na taj način uspjelo legalizirati dosadašnju nesređenu situaciju na terenu.
Evidencija stanova u 7. Dopuni Priloga I od 21. srpnja 2015. godine Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 21. veljače 2014. godine, dijeli se u nekoliko grupa, te su iste krajem srpnja 2015. godine slijedeće:
a) prazni stanovi (201 stan)
b) stanovi s pravom korištenja (1.476 stanova)
c) stanovi s bespravnim korisnicima (1.149 stanova)
d) stanovi sa zaštićenim najmoprimcima (1.128 stanova)
e) stanovi za službene potrebe (161 stanova od čega je 55 prazno)
f) stanovi s ekonomskom najamninom (49 stanova)
Nastavno na navedeno, početkom 2015. intenzivirane su opomene zbog neplaćanja korisnika stanova u vlasništvu Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na zaštićene najmoprimce kojima su sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) proslijeđene opomene pred raskid Ugovora o najmu nakon čega će uslijediti zahtjevi za primopredaju stanova u posjed Državnim nekretninama d.o.o., odnosno po potrebi utuženja radi iseljenja i naplate putem Općinskih državnih odvjetništava. Isto tako, nastavljene su radnje i postupci vezano za druge kategorije stanova čijim se korisnicima dostavljaju opomene radi neplaćanja nakon čega će se također putem Općinskih državnih odvjetništava pokrenuti utuženja u svrhu iseljenja i naplate. Navedene aktivnosti počele su davati rezultat većom naplatom u postupcima mirnog rješenja spora i prije pokretanja samog sudskog postupka, s obzirom na to da su ti postupci iz dosadašnjih iskustava dugotrajni i često neučinkoviti.
Društvo je do sada poduzelo niz aktivnosti svakodnevnih izvida i obilazaka stanova, a potrebno je i nadalje nastaviti tako postupati za cca 300 stanova koji su dijelom prazni, a za ostale se trebaju utvrditi stvarni korisnici radi daljnje naplate.
U skladu s dogovorima, prazni stanovi primjereni svrsi stanovanja daju se u najam po ekonomskoj najamnini putem javnog natječaja, čime se smanjuju troškovi njihova održavanja i režijski troškovi. Do 31. srpnja 2015. godine provedeno je ukupno 7 natječaja za davanje u najam stanova u sljedećim gradovima: Zagreb, Osijek, Karlovac, Duga Resa, Senj, Crikvenica, Rijeka, Dubrovnik, Mokošica, Split. Ukupno je oglašeno 109 stanova, a pristiglo je 572 ponude. Do sada je zaključeno 59 Ugovora o najmu stanova putem javnih natječaja.
S obzirom na to da u proteklom periodu nije bilo postupanja vezanih uz zaključenje ugovora o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006; zaštićeni najmoprimci iz članka 8. alineja 3.), u budućem će se razdoblju intenzivirati aktivnosti u tom smjeru, osobito za potrebe prodaje stanova po Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 144/2013).
Slijedom navedenog, konkretne mjere i aktivnosti tijekom 2016. odnose se i dalje na tri osnovna cilja:
a) naplatu potraživanja,
b) reguliranje pravnog odnosa s korisnicima, osobito s navedenim zaštićenim najmoprimcima
c) komercijalizaciju portfelja zatečenih praznih stanova.
Vezano za naplatu potraživanja i ostvarenje što većih prihoda od korištenja stanova, namjera je što hitnije uspostaviti održiv sustav kontrole njihova korištenja u suradnji s odgovornim tijelima (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo financija), te dogovoriti načine postupanja kod raznovrsnih oblika korištenja. Dosadašnje intenzivne aktivnosti s tog osnova poduzete tijekom 2015. godine rezultirale su velikim brojem zahtjeva korisnika stanova za plaćanje dospjelih obveza na obročnu otplatu.
U svrhu reguliranja pravnog odnosa vezanog uz stanove, ponajprije je potrebno:
- prazne stanove staviti u funkciju stanovanja – raspisivanjem javnog natječaja za najam (odnosno u suprotnom prodajom putem javnog natječaja)
- stanove u suvlasništvu ažurirati nakon razrješenja statusa vlasništva razvrgnućem suvlasničkih zajednica nekretnina po jednom od propisanih modela sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012 i 152/2014), (DUUDI)
- sklopiti ugovore o najmu sa svim najmoprimcima na temelju stečenih prava i obveza po Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006),
- regulirati međusobne odnose s dugogodišnjim korisnicima stanova koji uredno podmiruju naknadu za korištenje bez pravne osnove (u većini se radi o zatečenim korisnicima stanova na kojima je Republika Hrvatska utvrđena vlasnikom na temelju općih i posebnih propisa).
Radi poduzimanja navedenih aktivnosti, uz dosadašnje važeće, te eventualno donošenje budućih provedbenih propisa, potrebna je suradnja svih čimbenika koji upravljaju i provode kontrolu i brigu o nekretninama/imovini u vlasništvu Republike Hrvatske (DUUDI, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao i ostale nadležne institucije).
Tablica 6. – Kalendar aktivnosti u 2016. godini
Aktivnost
Rok /
Datum
Tijek izvršenja
Regulirati pravne odnose s korisnicima stanova
tijekom 2016.
izrada nacrta i prijedloga odluka
Osigurati pravni okvir za reguliranje jasno određenih načina rješavanja pravnih odnosa i obveza korisnika stanova s pravnim osnovom na određeno vrijeme, na privremeno korištenje, bez pravne osnove u vidu donošenja odluka sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) i Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 94/2013).
Radi „zastarjelih“ propisa vezanih uz određivanje visine najamnine s osnova slobodno ugovorenog najma – kategorija „stanovi s pravom korištenja“ i naknade za korištenje stanova – kategorija „stanovi za službene potrebe“ potrebno je pokrenuti aktivnosti za donošenje izmjena postojećih ili donošenje novih propisa s tog osnova
Regulirati pravne odnose s korisnicima stanova
tijekom 2016.
Dopunjavanje i obrada postojećeg cjelovitog popisa stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju Liste stanova
popis stanova svakodnevno se dopunjuje novim rješenjima i odlukama o utvrđivanju vlasništva Republike Hrvatske
Regulirati pravne odnose s korisnicima stanova
tijekom 2016.
postupajući po postojećem Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) redovito regulirati korištenja, a sve ostale kategorije rješavati nakon donošenja provedbenih propisa pod točkom 1. ove tablice (proces reguliranja je dugotrajan)
Poboljšati naplatu za korištenje stanova i plaćanja režijskih troškova u odnosu na 2015. godinu
trajno/
31. 12. 2016.
praćenje naplate potraživanja na mjesečnoj osnovi
redovito slanje opomena neplatišama (kao i do sada, sukladno obavijesti o stanju duga na mjesečnim uplatnicama )
pokretanje postupaka radi utuženja s osnova neplaćanja i kao krajnju mjeru za iseljenje iz stana odnosno raskide ugovora sa zaštićenim najmoprimcima iz čl. 8. alineja 3. Zakona o najmu stanova
Komercijalizacija portfelja zatečenih praznih stanova
svako-dnevno i trajno
da bi se mogao odrediti način daljnjeg postupanja u skladu s važećim propisima i provedbenim aktima, potrebno je ustanoviti stvarno stanje korištenja
Osigurati potreban broj izvida na terenu i obilaske stanova radi utvrđivanja stvarnog stanja stanova i identifikacije njihovih korisnika s posebnim naglaskom na praćenje korištenja stanova u kategoriji „stanovi s ekonomskom najamninom“
Komercijalizacija portfelja zatečenih praznih stanova
konti-nuirano
radi smanjenja nepotrebnih troškova održavanja praznih stanova kontinuirano prazne stanove davati u komercijalni najam javnim natječajem, ili ih prodati putem javnog natječaja ako nije bio ponuda za najam (2-3 puta objava natječaja)
Prazne stanove u evidenciji:
staviti na raspolaganje za najam, na temelju javnih natječaja
staviti u prodaju, na temelju javnih natječaja (one koji nisu imali zainteresiranih za najam 2-3 puta) (DUUDI)
u suvlasništvu razrješavati razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina (DUUDI)
stanove kao posebne dijelove zgrada koji su suvlasništvu Republike Hrvatske rješavati sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/200, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009 143/2012 i 152/2014; nekim od načina razvrgnuća)
Razraditi načine održavanja stanova koji nisu podobni za stanovanje:
sanacijom za daljnje komercijalno gospodarenje
konti-nuirano
Pokušati na svaki način postupkom dobroga gospodarenja potaknuti stvaranje prihoda i iz takvih stanova (umanjiti broj praznih, plasiranjem na tržište raspisivanjem javnih natječaja)
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Predložene mjere za realizaciju navedenih aktivnosti, s posebnim osvrtom na komercijalizaciju, za početak, zatečenih praznih stanova, trebale bi automatski generirati i povećanje prihoda, s time da se intenzivira objava što većeg broja javnih natječaja za najam, čime će se aktivirati i staviti u funkciju neiskorišteni stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, a prema raspoloživim resursima isti bi se mogao objavljivati bar jednom u dva mjeseca.
Državne nekretnine d.o.o. aktivirale su internetsku stranicu na kojoj se vidljivo i transparentno objavljuju sve informacije vezano uz natječaje za stanove.
Davanjem u najam praznih stanova putem javnog natječaja smanjuju se troškovi njihova tekućeg održavanja, jer ih podmiruju najmoprimci, čime se smanjuju troškovi države s tog osnova.
Kao i za ostale nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, tako i određeni broj stanova neće moći biti komercijaliziran nakon javnih natječaja, ponajprije zbog njihova stanja i opremljenosti. Redovita evidencija tih stanova olakšat će njihovu pripremu za prodaju ili korištenje po nekomercijalnoj osnovi.
Sve navedene mjere rezultirat će povećanjem prihoda i smanjenjem rashoda DUUDI-ja i Državnih nekretnina d.o.o., čime će se osigurati sredstva za investicijsko održavanje tih nekretnina kao i povećati vrijednosti ukupnog portfelja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske.
Cilj je da sve opisane mjere rezultiraju poboljšanjem konkurentnosti tržišta, te da se svim zainteresiranim osobama omogući najam stanova po komercijalnim uvjetima.
Tablica 7. – Sažetak ciljeva i mjera za komercijalizaciju dijela stanova
CILJ/KLJUČNA AKTIVNOST
MJERA/PODAKTIVNOST
KRAĆE POJAŠNJENJE KLJUČNIH AKTIVNOSTI/MJERA/PROCESA/PODAKTIVNOSTI
Reguliranje pravnog odnosa s korisnicima stanova
Sklapanje ugovora s korisnicima stanova
Dopunjavanje i obrada postojećeg cjelovitog popisa stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju "Liste stanova"
Prijedlozi za izmjenu provedbenih propisa
Radi "zastarjelih" propisa vezanih uz određivanje visine najamnine s osnova slobodno ugovorenog najma - kategorija "stanovi s pravom korištenja" i naknade za korištenje stanova - kategorija "stanovi za službene potrebe" inicirat će se donošenje novih propisa s tog osnova
Osigurati pravni okvir za reguliranje jasno određenih načina rješavanja pravnih odnosa i obveza korisnika stanova s pravnom osnovom na određeno vrijeme, na privremeno korištenje, bez pravne osnove u vidu donošenja odluka sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine 91/1996, 48/1998, 66/1998 i 22/2006) i Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 94/2013)
Kontinuirana naplata potraživanja od strane korisnika stanova
Kontinuirano praćenje naplate potraživanja
Redovito slanje opomena neplatišama
Pokretanje utuženja kao krajnje mjere za naplatu potraživanja ili iseljenje iz stanova (najam, korištenje)
Financijsko praćenje važećih elemenata od utjecaja na visinu najamnine/naknade za korištenje
Stanovi koji neće biti dani u najam putem javnih natječaja pripremiti DUUDI-om radi prodaje ili korištenja po nekomercijalnoj osnovi - davanje na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva
Komercijalizacija portfelja zatečenih praznih stanova
Kontinuirano objavljivanje javnih natječaja, kako bi se prazni stanovi stavili u funkciju
Svakodnevni izvidi i obilasci stanova s namjerom utvrđivanja trenutačnih najmoprimaca/korisnika
Omogućiti najam stanova sukladno važećim zakonskim propisima
Izvor: Državne nekretnine d.o.o.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
12. Godišnji plan upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13) definirani su sljedeći ciljevi upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Komercijalizacija i stavljanje u funkciju ekonomskog rasta
2. Višegodišnji programa upravljanja / tekućeg i investicijskog održavanja
3. Poboljšanje sigurnosnih uvjeta
4. Energetsko certificiranje rezidencija
5. Primjena ekološki prihvatljivijih rješenja za detektirane probleme
Zakonodavni okvir:
1. Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju određenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima je do sada upravljao Ured za rezidencijalne potrebe, za upravljanje Uredu Predsjednika Republike Hrvatske i Uredu za državnu imovinu (klasa: 940-01/01-04/02, urbroj: 5030102-01-1 od 19. srpnja 2001 .)
2. Odluka Vlade Republike Hrvatske o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata kojima upravlja Ured za državnu imovinu (klasa: 940-01/01-04/02, urbroj: 5030118-01-3 od 26. srpnja 2001.)
3. Odluka Vlade Republike Hrvatske o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata kojima upravlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (klasa: 373-01/04-01/03, urbroj: 5030109-04-01 od 15. srpnja 2004.)
4. Odluka Vlade Republike Hrvatske o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske (klasa: 373-04/12-01/01; urbroj: 5030120-12-1 od 26. srpnja 2012.)
5. Cjenik korištenja rezidencijalnih objekata (tržišna cijena za osobne potrebe)
6. Cjenik korištenja rezidencijalnih objekata (tržišna cijena za službene potrebe)
7. Odluka o visini naknade za korištenje rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske (klasa: 373-01/13-01/1; urbroj: 536-01/04-2013-3 od 1. kolovoza 2013.)
8. Uredba Vlade Republike Hrvatske donesena 11. travnja 2013. g. o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja (Narodne novine, broj 85/08 i 86/12)
9. Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji između Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o.
10. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, vezano uz rezidencijalne objekte na temelju Odluke Ustavnog suda br. U-I 5735/2014 od 12. Kolovoza 2014. (točka II. stavak 1. Odluke o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske od 26. srpnja 2012.)
Temeljem Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 21. veljače 2014. između Republike Hrvatske, koju zastupa Državni ured za upravljanje državnom imovinom i trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o., predane su rezidencije i diplomatsko konzularna predstavništva, kao i neke druge nekretnine na upravljanje navedenom trgovačkom društvu.
Državne nekretnine d.o.o. u okviru svoje nadležnosti održavaju navedene objekte u vlasništvu Republike Hrvatske od 1. travnja 2014. g., a njima upravlja i raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom.
Tijekom 2014. g. osigurana su sredstva za dio potrebnih investicijsko-tehničkih održavanja objekata, kako bi oni bili prikladniji za korištenje.
S obzirom na nezadovoljavajuće tehničko stanje rezidencija tijekom 2014. provodili su se zahvati kojima se osiguralo ispunjenje osnovnih sanitarno-higijenskih te sigurnosnih uvjeta. Također su odrađivane i pripremne aktivnosti za provođenje postupaka javnih nadmetanja za pojedine zahvate prema Planu za 2014. godinu. Sa pripremnim aktivnostima se nastavilo i u 2015. godini, a neke od njih, odnosno za neke rezidencije protegnut će se ta aktivnost i na 2016. god (npr. konstruktivna sanacija Vile Brijunka). Obzirom da se radi o objektima na kojima radovi mogu trajati samo tijekom dijela godine, sanacija nekih tehničkih problema koja je nužna odvija se i u nekoliko faza.
A. Rezidencije kojima trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. trenutačno upravlja prema Prilogu i Ugovoru o poslovno-tehničkoj suradnji
Na temelju članaka 8. i 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 150/11), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 26. srpnja 2012. godine donijela je Odluku o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske, te se u članku 1. navodi popis objekata posebne namjene – rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Otočje Brijuni, Bijela vila – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
2. Otočje Brijuni, Vila Brijunka – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
3. Otočje Brijuni, Vila Jadranka – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
4. Otočje Brijuni, Kaštel – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
5. Otočje Brijuni, Vanga – rezidencija, ribarski salon, prateći objekti – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
6. Otočje Brijuni, Vila Galija – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
7. Otok Hvar , Vila Kovač – prema odluci Vlade Republike Hrvatske koristi se za protokolarne potrebe Republike Hrvatske,
Rezidencijalni kompleks Brijuni prostire se na tri brijunska otoka i obuhvaća dio na otoku Veli Brijun koji je izdvojen iz Nacionalnog parka Brijuni, otok Vangu / Krasnicu i otok Galiju. Rezidencijalni kompleks nije otvoren javnosti te se posjete odvijaju uz posebnu najavu i odobrenje nadležnih tijela.
Sastoji se od cca 8246 m2 rezidencijalnog prostora, 10 manjih pratećih gospodarskih objekata, cca 100.000 m2 parkovne površine, šume i nasada , te voćnjaka i vinograda, livada i mediteranske vegetacije na otoku Vangi / Krasnica (otok je površine cca 18 ha) i otoku Galiji.
Zgrade rezidencijalnog kompleksa, zaštićena su kulturna baština u sklopu cijelog kompleksa i iako, trenutno, nisu pojedinačno uvedene u registar, sve aktivnosti na njima prati i odobrava područna konzervatorska služba Ministarstva kulture, a zahvati se odvijaju uglavnom i u uskoj suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom.
Poseban status zaštite, međutim ima priroda i aktivnosti u tom segmentu moraju se usuglašavati s Planom razvoja Nacionalnog parka i temeljem njihovih Smjernica za razvoj potrebno je izraditi krajobrazna rješenja i za rezidencijalni dio.
Vila Kovač na Hvaru – manja je vila podesna za ljetni boravak jednog gosta, površine 364 m2 i smještena je u parkovnu površinu mediteranskog raslinja, veličine cca 2.000 m2. Poseban je problem ove rezidencije, apsolutno neprikladan prilaz.
Posebnost rada i planiranja na području Rezidencijalnog kompleksa Brijuni, ali i rezidencije na Hvaru, jest činjenica da su sve aktivnosti ograničene vremenom u kojem se one mogu potencijalno koristiti, ali i vremenskim prilikama izvan tog razdoblja, jer dolazak na otočje i rad na njemu izvan sezone nije uvijek moguć.
Rezidencije – status; informacija o tehničkom stanju i planirani tijek potrebnih
zahvata i aktivnosti
Rezidencije – uvodna napomena
Neophodno je reći da, kada su u pitanju rezidencije, govorimo o cca 60 godina starim objektima (Brijuni), koji barem posljednjih 30-ak godina nisu ni približno zadovoljavajuće održavani, čija infrastruktura nije odgovarajuća. Dotrajala je i u nekim segmentima ne odgovara ni današnjim sigurnosnim standardima. Koriste se povremeno, ali tada u visoke državničke svrhe (dakle infrastrukturno bi trebali biti u odličnom stanju), no da bi se zasta mogle koristi učestalo i bolje komercijalizirati potrebno je uložiti znatna sredstva i određeni vremenski period da se dovedu u stanje koje odgovara današnjem standardima tehničke i osobne sigurnosti.
Brijuni
Obnova započeta 2005. godine, koja je predviđala višegodišnje radove, nije nastavljena te su tijekom 2006. g. samo završeni započeti radovi, koji su se odnosili na hitno otklanjanje najvećih nedostataka.
U sklopu programa obnove izrađeni su arhitektonski snimci postojećeg stanja , ali ne i detaljan snimak stanja instalacija i geodetske snimke okoliša/parka rezidencija, koje su nužne za izradu sanacijskih radova infrastrukture i potrebna krajobrazna rješenja čija se izrada očekuje tijekom 2016. Također nedostaju konzervatorsko-restauratorski istražni radovi i detaljne konzervatorske smjernice koje prethode daljnjem tijeku obnove - planirani su za period 2015./2016.god.
U periodu 2005./2006.god. također je, u suradnji s Ministarstvom kulture, započet popis i valorizacija umjetnina i drugog inventara i bibliotekarske građe, što se nastavlja i dovršiti će se tijekom 2016. Zbog planiranog završetka tih aktivnosti, u tijeku su dogovori i obilasci kompleksa s konzervatorskom/restauratorskom službom pri čemu u spostavljena suradnja s konzervatorsko-restauratorskom službom ostaje trajna obveza pri planiranju bilo kojih zahvata u vilama ili njihovu okolišu.
Posebno bi istaknuli vrlo urgentnu situaciju elektroinstalacija (stanje trafostanica, vanjska, nadzemna mreža, podmorski elektrovodovi i sl.) ne samo unutar kompleksa već, generalno, na otočju o čemu su vođeni razgovori i s Nacionalnim parkom. Navedeno nije samo problem opskrbe već i sigurnosni problem koji ima reperkusije i na protupožarno opterećenja otoka.
Započete aktivnosti na planiranju alternativnog, obnovljivog izvora eterične energije za otok Vangu nastavit će se u 2016. god.
U rezidencijama koje ostaju u funkciji, radovi se, uglavnom kontinuirano, odvijaju na dvije razine:
1. na razini tekućeg održavanja , što obuhvaća niz (često i nepredvidivih) mjera i aktivnosti tijekom godine, a u svrhu otklanjanja „ ad hoc“ nedostataka koji po svojoj prirodi nisu uvijek 'mali zahvati' ali su nužni da bi vile mogle ostati u funkciji;
2. na razini investicijskog ulaganja , sukladno stručno planiranom i vođenom, višegodišnjem, programu obnove rezidencijalnog kompleksa u kojem će se određivati prioriteti u investiranju i to u suradnji sa svim službama uključenima u brigu o zaštićenom dobru. Aktivnosti na izradi višegodišnjeg programa tekućeg i investicijskog održavanja uz suradnju restauratorske službe započele su u 2015. i trajati će i u prvom dijelu 2016.god.
Do donošenja cjelovitog programa obnove, prioritetno se saniraju problemi koji nanose trajnu štetu objektima.
Stanje okoliša je također alarmantno jer okoliš nije sustavno krajobrazno uređivan od šezdesetih godina prošlog stoljeća – aktivnosti se uglavnom svode na održavanje i otklanjanje šteta prouzrokovanih vremenskim neprilikama te sezonsku obnovu cvjetnih nasada. No, potrebno je istaknuti da JUNP Brijuni, čiji je dio i rezidencijalni kompleks, upravo izrađuje cjelovito rješenje/smjernice u okviru Plana upravljanja nacionalnim parkom, i u trenutku kad dokument postane službena obveza imat ćemo i smjernice za krajobrazno rješenje parkova u okruženju vila (među ostalim i za tu je aktivnost potreban geodetski snimak terena).
Aktivnosti na agrarnim površinama vinograda i voćnjaka, kao i u gospodarskim objektima, na Vangi, po potrebi se odvijaju uz suradnju s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča.
Kalendar aktivnosti za 2016
Aktivnost
Rok/
Datum
Tijek izvršenja
Prikupljanje svih relevantnih podataka u svrhu stvaranja baze podataka za potrebe planiranja aktivnosti i analitiku troškova u svrhu korekcije visine naknada za korištenje rezidencija
Kontinuirano 2016.
sređivanje i dorada baza podatak nužnih za izvršenje aktivnosti
Rad na višegodišnjem programu obnove, tekućeg i investicijskog održavanja / ishođenje konzervatorskih smjernica za planirano
Prva polovina
2016
izrada koncepta programa
prikupljanje i analiza postojeće dokumentacije te izrada nedostajuće
plan i određenje prioriteta u postupanju
Izrada i dorada postojeće ili izrada nove projektne dokumentacije za planirane aktivnosti
2016.
izrada projektantskih rješenja za pojedine probleme koji se moraju prioritetno otkloniti
ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
sređivanje i nabava podataka/dokumentacije potrebne za izradu višegodišnjeg programa tekućeg i investicijskog održavanja
Završetak aktivnosti na izradi geodetskih snimki / elaborata rezidencija
Prva polovina
2016.
usklađenje s katastrom
Aktivnosti tekućeg, redovnog
održavanja zgrada i okoliša
Kontinuirano
2016.
kontinuirane aktivnosti
Investicije vezane na prioritetno otklanjanje tehničkih nedostataka zgrada koji bi mogli nanijeti trajnu štetu
Kontinuirano
2016.
Izrada programa praćenja konstruktivnih promjena
Izrada projektantskih rješenja
Konzervatorski istražni radovi i izrada smjernica
Ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola
izvođenje
Poboljšanje sigurnosnih uvjeta rezidencija / završetak projekta i izvedba
Prva polovina 2016.
izrada projekata/završne aktivnosti
dobivanje suglasnosti
izvođenje
povezivanje u postojeći sustav nadzora
Poboljšanje statusa protupožarne zaštite.
Kontinuirano
2016.
trajna aktivnost; održavanje staza i opreme, obuka djelatnika, suradnja s JUNPBrijuni
Izrada krajobraznih rješenja za pojedine dijelove rezidencijalnog kompleksa
2016.
Smjernicama iz Plana upravljanja JUNPBrijuni
Rad u okolišu, vinogradu i voćnjaku; aktivnosti sukladno krajobraznim rješenjima i Smjernicama iz Plana upravljanja JUNPBrijuni
Kontinuirano 2016.
kontinuirane aktivnosti
U suradnji s općinskim državnim odvjetništvima, tijelima državne uprave i gradskim/općinskim tijelima koja su nadležna za imovinskopravne poslove, raditi na sređivanju dokumentacije -
2016./2017.
Neupitno je vlasništvo (RH) i status rezidencija (izgrađene prije 15. veljače 1968. – legalne su zgrade), ali je potrebna provjera da li su ishođeni svi dokumenti i provedeni svi postupci ispravnog upisa u katastar i vlasničke knjige
Ostvarivanje trajne sinergije i zajedničkog nastupanja s JUNPBrijuni, (Ministarstvom kulture, Ministarstvom zaštite okoliša i prirode), s ciljem bržeg i djelotvornijeg detektiranja i uklanjanja problema koji su u zajedničkom djelokrugu odgovornosti te razvijanjem mjera za stjecanje potpora iz sredstava EU fondova
Kontinuirano 2016.
kontinuirane aktivnosti
Pripremne aktivnosti za plan certificiranja i energetske obnove
Prva polovina 2016.
Geodetski snimci
Tehnička dokumentacija
Definiranje modela suradnje s ostalim Tijelima koja mogu doprinijeti dinamici odrađivanja posla
OSTALE AKTIVNOSTI
U skladu s politikom energetske učinkovitosti i održivosti, u tijeku su dogovori o provođenju mjera energetskog certificiranja i obnove objekata u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te 'Institutom Hrvoje Požar' iz Zagreba.
Plan certificiranja i energetske obnove bit će izrađen za duže razdoblje, a započete aktivnosti u 2015. godini. obuhvatit će i cijelu 2016., a svakako će biti usuglašene s programom rada Fonda za zaštitu okoliša.
B. Diplomatsko-konzularna predstavništva kojima trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. trenutačno upravlja prema Prilogu 1 Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji:
Diplomatsko-konzularna predstavništva su nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje se koriste za potrebe stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava, a kojima upravlja i koje održava trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o.
Na temelju članka 48., a u svezi s člankom 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, 18. listopada 2013. godine donio je odluku kojom se stranim diplomatskim, trgovinskim i kulturnim predstavništvima produžuju ugovori o zakupu – najmu poslovnih i stambenih prostora u Zagrebu.
Tako su ugovori sklopljeni s:
1. Talijanskim kulturnim centrom u Zagrebu – poslovni prostor Preobraženska 4,
2. Austrijskim kulturnim institutom – poslovni prostor Gundulićeva 3/1,
3. Francuskim institutom u Zagrebu – poslovni prostor Preradovićeva 5,
4. Veleposlanstvom Ukrajine u Zagrebu – vila u Voćarskoj 52,
5. Veleposlanstvom Republike Italije – vila na Gornjem Prekrižju 71
6. Veleposlanstvom Republike Austrije – vila na Srebrnjaku 136.
Napomena:
7.Slavujevac 7 – nekretnina je prazna jer je u tijeku sudski postupak utvrđivanja suvlasništva između Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
8.Pantovčak 258 – nekretnina je prazna jer je u tijeku proces prilagode objekta za potrebe veleposlanstva Ruske Federacije.
Troškovi tekućeg i investicijskog održavanja pokrivaju se temeljem sklopljenih Ugovora o najmu ili zakupu te iz proračuna Društva, a cijene najma ili zakupa mijenjat će se sukladno stanju na tržištu i u dogovoru s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.
Kalendar aktivnosti za 2016
Aktivnost
Rok/
Datum
Tijek izvršenja
Prikupljanje svih relevantnih podataka u svrhu stvaranja baze podataka za potrebe planiranja aktivnosti i analitiku troškova u svrhu korekcije visine naknada za korištenje DKP-a
Kontinuirano 2016.
sređivanje i dorada baza podataka nužnih za izvršenje aktivnosti
Rad na finalizaciji plana tekućeg i investicijskog održavanja / ishođenje konzervatorskih smjernica za planirano
Prvi kvartal
2016.
izrada plana
prikupljanje i analiza postojeće dokumentacije te izrada nedostajuće
planiranje prioriteta u postupanju
Izrada i dorada postojeće ili izrada nove projektne dokumentacije za planirane aktivnosti
Prvi kvartal
2016
izrada projektantskih rješenja za pojedine probleme koji se moraju prioritetno otkloniti
ishođenje ev potrebnih dozvola i suglasnosti
Izrada potrebnih geodetskih snimki / elaborata rezidencija
Prva polovina
2016.
usklađenje s katastrom
Aktivnosti tekućeg, redovnog održavanja zgrada i okoliša
Kontinuirano
2016.
Investicije vezane na prioritetno otklanjanje tehničkih nedostataka zgrada koji bi mogli nanijeti trajnu štetu
Kontinuirano
2016.
Ev. potrebni istražni radovi i izrada smjernica
Izrada projektantskih rješenja
Ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola
izvođenje
Pripremne aktivnosti za plan certificiranja i energetske obnove
Prva polovina 2016.
Geodetski snimci
Tehnička dokumentacija
Definiranje modela suradnje s ostalim Tijelima koja mogu doprinijeti dinamici odrađivanja posla
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
13. Provedbe projekata javno-privatnog partnerstva
Zakonski propisi kojima je uređena provedba projekata javno-privatnog partnerstva:
1. Zakon o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine, broj 78/12, 152/14)
2. Uredba Vlade Republike Hrvatske o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva ( Narodne novine, broj 88/2012), Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva (Narodne novine, broj 15/15)
3. Zakon o koncesijama ( Narodne novine, broj 143/2012)
4. Zakon o javnoj nabavi ( Narodne novine, broj 90/2011, 83/13, 143/13, 13/14), vezan za postupke dodjele ugovora o koncesijama i ugovora o javnoj nabavi
5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)
6. Zakon o proračunu (Narodne novine, broj 87/08, 136/12, 15/15).
Zakonom o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine, broj 78/12, 152/14) utvrđen je postupak predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, provedba tih projekata, sadržaj ugovora o javno-privatnom partnerstvu te druga bitna pitanja.
Javno-privatno-partnerstvo jest dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnerstva, čiji je predmet izgradnja ili rekonstrukcija te održavanje javne građevine, u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera.
Obvezu i rizike uz financiranje i proces gradnje preuzima privatni partner. Statusno javno-privatno partnerstvo jest model temeljen na ugovornom odnosu između javnog i privatnog partnera
Javno tijelo može dopustiti i obavljanje komercijalne djelatnosti s ciljem naplate prihoda, ako je tako ugovoreno. U svrhu provedbe projekata javno-privatnog partnerstva, javni partner prenosi na privatnog pravo građenja ili mu daje koncesiju.
Ugovor o javno-privatnom partnerstvu zaključuje se u pisanom obliku na određeno razdoblje koje ne može biti kraće od pet ni duže od četrdeset godina, osim ako posebnim zakonom nije propisano duže razdoblje.
Javno-privatno partnerstvo oblik je suradnje dvaju sektora, u okviru koje se udruživanjem resursa i podjelom rizika postiže dodana vrijednost. Kod projekata javno- privatnog partnerstva vodit će se računa o ciljevima koji se žele postići uključivanjem privatnog sektora u isporuku javnih usluga, kao što su smanjenje ukupnih životnih troškova javnog projekta, povećanje efikasnosti trošenja javnog novca, ubrzanje raspoloživost ponude javne infrastrukture i slično.
U financiranju projekta dijelom sudjeluje privatni poduzetnik, a ostatak vrijednosti nadoknađuje javno tijelo iz svojeg proračuna. Relativno dugo trajanje odnosa (maksimum je do četrdeset godina) omogućuje povrat uloženih sredstava privatnom poduzetniku.
Potrebno je naglasiti da postoje određene prednosti javno-privatnog partnerstva koje se mogu iskoristiti, ali s druge strane ne treba ga smatrati instant-rješenjem za razvoj infrastrukture i pružanje usluga.
Izgradnja pojedinog javnog objekta primjenom javno-privatnog partnerstva smatrat će se samo jednom od mogućnosti koja se može primijeniti samo kad to dopušta situacija, obilježja projekta i gdje se mogu dokazati jasne prednosti i koristi. Primjena dolazi u obzir samo ako se pokaže boljim rješenjem od, na primjer, tradicionalnih modela javne nabave, a sukladno definiranoj proceduri i metodologiji u sklopu važeće zakonske regulative u Republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske na 21. sjednici održanoj 19. 4. 2012. donijela je Okvirni program izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih građevina prema ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva, ukupne kapitalne vrijednosti preko 14 milijardi kuna.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/13-07/244, urbroj: 50301-05/20-13-2, od 3. listopada 2013. (Narodne novine, broj 124/2013), Vlada Republike Hrvatske zadužila je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija za završetak postupka javnog nadmetanja za izbor privatnog partnera i nastavak provedbe projekta javno-privatnog partnerstva „Trg pravde“ u Zagrebu.
Istim su Zaključkom Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva i DUUDI zaduženi da sudjeluju u povjerenstvu za praćenje i nadzor provedbe postupka javnog nadmetanja i sklapanja ugovora te izboru privatnog partnera putem Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
Cilj projekta „Trg pravde“ jest koncentracija zagrebačkih sudova na jednome mjestu, te se njime predviđa gradnja oko 82.000 m² poslovnog prostora, garaže od oko 49.000 m² te popratnih sadržaja (restorana, kafića, kongresna dvorana i slično) od oko 6.103 m².
U kolovozu 2013. Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija objavio je poziv za odabir privatnog partnera za projektiranje, financiranje, rekonstrukciju, izgradnju, opremanje, održavanje i upravljanje Trgom pravde u Zagrebu po ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva u projektu izgradnje Trga pravde u vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. te je prvi krug nadmetanja završio 12. 11. 2013. godine.
Sukladno prethodno citiranom Zaključku Vlade Republike Hrvatske, uloga DUUDI-ja, kao člana Povjerenstva za praćenje i nadzor provedbe postupka javnog nadmetanja i sklapanje ugovora, jest sudjelovanje u izboru privatnog partnera, a ujedno je DUUDI i javni partner u ovom projektu.
Do sada, tijekom 2014. i 2015. godine DUUDI je izvršio detaljnu pravnu i ekonomsku analizu dokumentacije vezane za predmetni projekt javno-privatnog partnerstva, a koju mu je dostavilo Ministarstvo pravosuđa i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije.
U provođenju navedene analize uočeno je da postoji niz otvorenih prethodnih pitanja, o kojima ovisi provedba ovog projekta, slijedom čega su od nadležnih tijela državne uprave, uključenih u ovaj projekt, zatražena detaljna očitovanja o tim pitanjima, i to posebno o:
- sredstvima osiguranim za provedbu tog Projekta,
- određivanju građevne čestice, kao i o vlasničkopravnom statusu predmetnog zemljišta,
- izradi novog nacrta ugovora,
- svim potrebnim sadržajima ovog Projekta, i drugo.
U daljnjem tijeku pripreme ovog Projekta, a nakon što se zaprime sva tražena očitovanja te se utvrde sve relevantne činjenice, nadležno Povjerenstvo bit će dužno o njima informirati Vladu Republike Hrvatske, kako bi se na temelju svih utvrđenih činjenica mogla donijeti pravovaljana Odluka o daljnjem postupanju u provedbi ovog Projekta
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
14. Godišnji plan vođenja Registra državne imovine
Funkcionalna uspostava sveobuhvatnog kvantitativnog i kvalitativnog popisa imovine, odnosno podatkovne baze o imovini, ishodišno je pitanje učinkovitog upravljanja imovinom koje implicira skup procesa ostvarivih u srednjem ili dugom roku. Imajući u vidu da je uspostava registra imovine, njegov ustroj i podatkovna nadogradnja kontinuiran dugogodišnji proces, Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13) definirani su sljedeći dugoročni (srednjoročni) ciljevi vođenja registra državne imovine :
1. uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske,
2. nadzor nad stanjem imovine u vlasništvu Republike Hrvatske,
3. kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju imovinom,
4. praćenje koristi i učinaka upravljanja imovinom.
Prethodno navedeni ciljevi pretpostavljeni Strategijom, kao i aktivnosti koje se navode u nastavku ovise jedni o drugima, većina njih odvija se paralelno i potrebno ih je sagledavati kao reformsku cjelinu, pa se tako i obrazlažu u nastavku. Također, jedan od prioritetnih ciljeva koji se navode u Strategiji je i formirati Središnji registar imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, ostvariti internetsku dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu lokalne samouprave, donijeti propise za procjenu, procijeniti tu imovinu te je iskazati u državnom knjigovodstvu i u knjigovodstvima lokalne samouprave, a sve u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.
Dokumentacija o državnoj imovini disperzirana je u različitim evidencijama državnih institucija. Istodobno, neki oblici državne imovine u svojoj ukupnosti, zbog svojih su posebnosti, potpuno izostavljeni iz računovodstvenih i inih evidencija ili su podaci o njima nepotpuni. Kada je riječ o registrima imovine, t renutačno se državna imovina evidentira na više mjesta. Postoji nekoliko registara koji obuhvaćaju određene oblike državne imovine, i to: Središnji registar državne imovine, Registar koncesija, Registar poljoprivrednog zemljišta, Registar kulturne baštine. Stoga i o uporabi imovine odlučuje više subjekata opće države i šire javnog sektora, uslijed čega izostaje cjelovitost evidentiranja imovine u jedinstvenoj bazi ali i odgovornost za učinkovitost uporabe pojedinih oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Ključna je smjernica vođenja registra stvaranje pretpostavki za razvidan i učinkovit sustav odlučivanja u vezi s raspolaganjem državnom imovinom kroz prihvatljive modele upravljanja, definiranje poslovnih procesa, oblikovanje sustava izvještavanja i nadzora, pri čemu se uvažava različitost pojavnih oblika imovine, titulara vlasništva i procjene vrijednosti. Implementacijom jedinstvenog transparentnog sustava upravljanja državnom imovinom želi se postići redovito dopunjavanje registra državne imovine i efikasnije upravljanje državnom imovinom, s ciljem znatnijeg utjecaja na gospodarski razvoj i rast države, a time i na standard hrvatskih građana.
Zakonski propisi kojima je uređeno vođenje Registra državne imovine su kako slijedi:
1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
2. Uredba o Registru državne imovine ( Narodne novine, broj 55/2011 )
3. Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (Narodne novine, broj 92/2014)
Članak 60. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske propisuje kako je Registar državne imovine središnji Registar državne imovine, a uspostavlja ga i vodi DUUDI. Sukladno članku 73. Zakona ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj 145/2010 i broj 70/2012). Provedbeni propisi uključuju i Uredbu o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011, dalje u tekstu: Uredba) sve do stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 71. stavka 1. Zakona. U Uredbi, članak 25. stavak 1., stoji da su tijela državne uprave, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugi korisnici državnog proračuna, dužni do 31. siječnja svake godine DUUDI-ju dostaviti podatke, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste, o nekretninama u svome vlasništvu, kao i o svim drugim nekretninama koje koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju.
Popisivanje imovine Republike Hrvatske započelo je još 1993. godine, ali tek je u prosincu 2010. godine, proglašenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj 145/2010 i 70/2012), uređena uspostava i vođenje Registra državne imovine, a tematika je detaljnije razrađena Uredbom o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/2011). Jedinstveni središnji Registar državne imovine je prvi puta javno objavljen 15. siječnja 2014 i od tada se redovito mjesečno objavljuju dopune podataka Registra. Postojeći Registar državne imovine smješten je na serverima DUUDI –ja. Isto je planirano i za njegovu nadogradnju, odnosno prvu fazu ISUDIO (Informacijski sustav za upravljanje državnom imovinom), o čemu se piše u nastavku.
Za potpunu funkcionalnu uspostavu objavljenog Središnjeg registra kao registra koji će postupno objedinjavati sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, bilo je nužno u što skorijem roku pristupiti strukturiranju jedinstvene metodologije obuhvata, evidentiranja, procjenjivanja i priznavanja imovine od strane svih obveznika dostave podataka u Registar. Na tom tragu su i odredbe Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu kao ID Zakona), koji je usvojen na sjednici Vlade RH od 23.rujna, 2016.godine, te odredbe nacrta prijedloga nove uredbe o registru, radnog naziva Uredba o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra državne imovine (dalje u tekstu nova Uredba), koja je u izradi te će biti upućena Vladi RH po donošenju ID Zakona.
Spomenutim dokumentima se, između ostalog, proširuje slog podataka koji će se dostavljati u Registar, odnosno proširuje se obuhvat informacija o imovini, a u skladu sa smjernicama iz Upute o p riznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo financija Republike Hrvatske, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) i Naputka o vrsti, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine (Ministarstvo financija Republike Hrvatske, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7).
Važna je smjernica Strategije da svi podaci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, a kako bi pružali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom tog, krajem lipnja 2015.godine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom objavio je javni natječaj za prvu fazu ISUDIO sustava koji će značiti podatkovnu i programsku nadogradnju postojećeg sustava, i to za imovinu obuhvaćenu skupinama 01- Neproizvedena dugotrajna imovina i 02 – Proizvedena dugotrajna imovina Računskog plana proračuna. Upravo je spomenuta podatkovna i programska nadogradnja Središnjeg registra jedna od aktivnosti u cilju redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine, a što je ujedno i jedna od prioritetnih mjera u sklopu ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a.
Najvažnija promjena koja se očekuje nakon puštanja u rad novog ISUDIO sustava je da će, nakon inicijalnog prijenosa podataka iz postojećeg Registra imovine, obveznici dostave podataka sami, elektronskim putem unositi prošireni skup fizičkih, pravnih, ekonomskih i financijskih značajki pojavnih oblika imovine, odnosno ažurirati Registar. Dosadašnja je praksa da se podaci dostavljaju Odjelu registra i objave (DUUDI), i da ih službenici Odjela unose u sustav.
Zaključno, realizacijom projekta Informacijskog sustava za upravljanje državne imovine (ISUDIO) planira se osigurati veća vjerodostojnost i validnost, ali i sistemska kontrola podataka. Prvom fazom ISUDIO projekta Registar državne imovine se, među ostalim, planira spojiti sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra, preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji je u zajedničkoj nadležnosti Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave.
Nastavno na prethodno navedene ciljeve i prioritete iz Strategije, planirane prioritetne aktivnosti u vođenju Središnjeg registra tijekom 2016. godine su, kako slijedi:
1. Evidencija novih obveznika dostave podataka u Središnji registar i njihova upoznavanje sa metodologijom i sustavom dostave podataka. Novi obveznici su oni obveznici dostave podataka koji se identificiraju sukladno novom zakonskom okviru, kao i oni koji su bili obveznici dostave podataka u registar i prije, ali podatke o imovini čiji su titulari i/ili kojom upravljaju i/ili je koriste nisu dostavili do kraja 2015. godine,
2. Omogućiti da, sukladno zakonskim odredbama, svaki obveznik registra odredi osobu ovlaštenu za pristup i rad na informacijskom sustavu Središnjeg registra,
3. Realizacija prve faze projekta ISUDIO (Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom), dijelom i u suradnji sa ostalim tijelima državne uprave (Ministarstvo financija, Državna geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa). Usporedba podataka registra imovine u vlasništvu Republike Hrvatske sa stvarnim stanjem u ZIS-u ( Zajedničkim informacijskim sustavom Zemljišnih knjiga i katastra) i dopuna analitičkih kartica sa stvarnim podacima,
4. Rad na tehničkoj i projektnoj dokumentaciji za drugu fazu projekta, a sve u skladu sa zakonskim propisima i strateškim/planskim dokumentima. Naime, u spostavom prve faze ISUDIO sustava i javnom objavom, registar državne imovine ne možemo smatrati kao gotov ili dovršen. Imovina je promjenjiva kategorija, stoga Republika Hrvatska konstantno stječe nove oblike imovine, a drugima raspolaže darovanjem, prodajom i slično, pa je riječ o promjenama na dnevnoj razini. Primjerice, s lijedećom fazom podatkovne i programske nadogradnje Središnjeg registra planiraju se obuhvatiti i druge skupine Računskog plana proračuna (npr. potraživanja, financijska imovina), a potom i povezivanje s drugim javnim registrima imovine, a sve u ovisnosti i u skladu s planiranim sredstvima u Proračunu.
5. Iskoristiti sustav ISUDIO za objavu odluka o upravljanju i raspolaganju imovinom , na razini središnje ali i lokalne države. Riječ je o portalu koji bi bio vidljiv bez korisničkog imena i lozinke, a gdje bi registrirani korisnici, odnosno obveznici dostave podataka "uploadali" svoje odluke i popratni tekst uz njih.
U nastavku se opisno navode ostale planirane aktivnosti u vođenju Središnjeg registra tijekom 2016. godine, a istima su, u okviru tablice 1., pridodani i rokovi izvršenja:
Postojeći Registar državne imovine, objavljen i javno dostupan, nastaviti popunjavati sukladno odredbama Uredbe o Registru državne imovine ( Narodne novine, broj 55/2011 ), a do uvođenja u rad novog projekta ISUDIO i primjene odredbi zakonskih dokumenata u proceduri/izradi, za koje se očekuje da će stupiti na snagu u narednim mjesecima.
Nastaviti utvrđivanje i identificiranje koji od, u Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013) navedenih 36 pojavnih oblika državne imovine, jesu u nadležnosti pojedinog zakonskog ovlaštenika te od njih prikupiti podatke.
Rad na izradi Pravilnika o vrsti, sadržaju i načinu prikupljanja podataka u Središnjem registru, kojim će se propisati podaci, a nastavno na novu Uredbu o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra državne imovine , sve po izrađenom proširenom obrascu za dostavu ili unos podataka obveznika registra u Registar imovine Republike Hrvatske.
U suradnji sa Ministarstvom financija definirati set standardiziranih podataka i za ostale pojavne oblike imovine, koji se namjeravaju obuhvatiti drugom fazom podatkovne nadogradnje Središnjeg registra (skupine 14. I 15. Računskog plana proračuna).
Prikupljene podatke o imovini klasificirati u Registru sukladno propisima za proračunsko računovodstvo, odnosno prema rasporedu računa iz Računskog plana za proračunsko računovodstvo, a nastavno na prethodno u tekstu naveden Naputak Ministarstva financija.
Uspostaviti elektroničku vezu sustava ISUDIO s obveznicima dostave podataka u Registar državne imovine, uz prethodnu identifikaciju obveznika Registra s kojima je moguće uspostaviti elektorničku vezu i s njima ugovorenu uspostavu iste.
Nastaviti aktivnosti povezivanja sustava ISUDIO s temeljnim registrima, primjerice s ZIS (Zajedničkim informacijskim sustavom), ali i ostalim registrima, odnosno Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka (NIPP) i GEOPORTAL-om, registrom Agencije za poljoprivredno zemljište, a s kojima nije uspostavljena veza tijekom realizacije prve faze ISUDIO u 2015.g. Ključno je da sustav bude procesno i podatkovno povezan s ostalim vanjskim sustavima, kao što su katastar (posjednici, katastarska čestica), zemljišne knjige (vlasnici, zemljišnoknjižna čestica), prostorne jedinice (županija, grad, općina, ulica, kućni broj) i registrima kao što je OIB, te da se podaci mogu razmjenjivati.
Izvještavanje Predstojnika DUUDI-a o obveznicima koji ne dostavljaju podatke u Registar i slanje dopisa čelnicima tih obveznika.
Kontinuirano prikupljanje relevantnih i zakonom pretpostavljenih podataka iz različitih izvora (CERP, strateška trgovačka društva, resorna ministarstva itd.) u svrhu popunjavanja i ažuriranja Registra državne imovine podacima vezanim za dionice i udjele u trgovačkim društvima, iz skupina 14 i 15 računskog plana za proračunsko računovodstvo, te analiza podataka u suradnji s institucijama pošiljateljima radi ujednačavanja i klasificiranja..
Implementacija sustava ISUDIO u fazama gotovosti. Odjel registra i objave sudjelovati će u nadzoru faza gotovosti, testiranju sustava, koordinaciji vanjskih suradnika koji će biti angažirani na projektu ISUDIO i po gotovosti preuzimati pojedine faze projekta.)
U suradnji s Ministarstvom financija ukazivati na primjenu Upute o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, te posebno inzistirati na procjeni vrijednosti imovine, kako bi se imovina mogla, osim u Registru državne imovine, iskazati i u bilanci države, a sve u skladu s Naputkom i Uputom Ministarstva financija i smjernicama Državne revizije.
Identificirati pojavne oblike imovine ili skupine iz računskog plana proračuna koje su najvažnije za fazu 3 ISUDIO, po donošenju odluke da se u fazi 2 obuhvate pojavni oblici imovine skupina 14 i 15 Računskog plana proračuna.
Nabavka dodatne HW opreme i potrebne mrežne opreme, prema planu proširenja, odnosno dogradnje sustava, sukladno povećanju broja obveznika dostave podataka, obuhvaćene količine podataka i obuhvata podataka novim skupinama 14 i 15 računskog plana za proračunsko računovodstvo. Zbog povećanja broja obveznika registra i količine podataka, potrebno je osigurati novu razvojnu okolinu sustava, kao i nabaviti profesionalni sustav za uzimanje sigurnosnih kopija podataka iz baza podataka i svih okolina sustava (razvojna i produkcijska) u cjelini.
Razmotriti mogućnost da se daljnje faze projekta ISUDIO sufinanciraju iz fondova EU-a.
Nastavak prilagodbe mrežne stranice DUUDI-ja, elektroničke objave odluka o raspolaganju državnom imovinom.
Organiziranje sastanaka u Ministarstvu uprave i pojedinim jedinicama LP(R)S o načinima objavljivanja odluka o raspolaganju imovinom RH na Internetskim stranicama ISUDIO
Tablica 1. Kalendar planiranih aktivnosti u 2016.godini
Planirane poslovne aktivnosti u vođenju Registra državne imovine
Rok izvršenja
testiranje implementiranog rješenja ISUDIO i puštanje istog u rad
siječanj- ožujak 2016.
održavanje radionica za obveznike dostave podataka u Registar imovine Republike Hrvatske
siječanj – ožujak 2016.
uvođenje sustava ISUDIO po fazama gotovosti
siječanj – prosinac 2016.
analiza pristiglih podataka prema novom obrascu za prikupljanje podataka u Registar
siječanj, veljača 2016.
sastanci s nadležnim institucija u svezi mogućih problema uočenih prilikom analize prikupljenih podataka u sustavu ISUDIO (klasificiranje podataka, situacije koje nisu dostatno obuhvaćene Naputkom i Uputom Ministarstva financija)
siječanj – ožujak 2016.
sastanci s nadležnim institucijama za naknadni obuhvat dodatnih oblika imovine po novoj Uredbi (Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo pravosuđa, i dr.)
veljača, ožujak 2016.
sastanak u Ministarstvu uprave, Uprava za e-Hrvatsku, i u Zavodu za informacijsku sigurnost vezano uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, Zakon o tajnosti podataka i Zakon o informacijskoj sigurnosti
veljača 2016.
slanje konačnih obrazaca za jednoobrazno prikupljanje podataka, obveznicima dostave podataka
ožujak 2016.
sastanci s institucijama koje su nositelji državne informacijske infrastrukture
veljača, ožujak 2016.
izrada modela podatkovne i programske nadogradnje za drugu fazu dogradnje baze Registra državne imovine
ožujak, travanj 2016.
izrada dokumentacije potrebne za javni natječaj za drugu fazu ISUDIO
travanj, svibanj 2016.
pokretanje javnog natječaja za drugu fazu sustava ISUDIO
Svibanj, lipanj 2016.
sastanci s nadležnim institucijama (Ministarstvo uprave, Hrvatska zajednica županija i pojedine LP(R)S) radi dogovora ostvarivanje internetske dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica LP(R)S
2016
Napomena: Aktivnosti navedene u tablici su u direktnoj ovisnosti o dovršetku trajanja javnog natječaja, njegovoj realizaciji te potom i aktivnostima ugovaranja projekta prve faze u ovoj godini, ali i o dinamici donošenja plana Proračuna za 2016.godinu, i višemjesečno prijelazno razdoblje financiranja, kao i o usvajanju ID Zakona i nove Uredbe o ustrojstvu registra državne imovine.
Tablica 2. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera za godišnji plan vođenja Registra državne imovine u 2016. godini
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa
Izmjena ili unaprjeđivanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno upravljanje državnom imovinom*
- Upućen nacrt prijedloga Uredbe o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra državne imovine na mišljenja drugih tijela/institucija te Vladi RH na donošenje Uredbe.
- Rad na dovršenju izrade Pravilnika o vrsti, sadržaju i načinu prikupljanja podataka u Središnjem registru, kojim će se propisati podaci
- Riječ je o dokumentu izrađenom u 2015.godini, a koji počiva dijelom i na ID Zakona. Donošenje Uredbe je dakle u ovisnosti o donošenju Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na svojoj 256. sjednici održanoj dana 24. rujna 2015. godine.
- Riječ je o dovršetku aktivnosti započetih u 2015.godini. Pravilnik će se izraditi nastavno na novu Uredbu način prikupljanja i sadržaj podataka i informacija o imovini u vlasništvu Republike Hrvatske, sve nastavno na izrađen prošireni obrasca za dostavu ili unos podataka obveznika registra u Registar imovine Republike Hrvatske.
Uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske*
Utvrditi i identificirati 36 pojavnih oblika državne imovine kojima upravljaju druga tijela središnje uprave
Propisati sadržaj, način vođenja, način i oblik dostavljanja podataka o imovini u vlasništvu Republike Hrvatske – prethodno u tekstu spomenuta nova Uredba i Pravilnik
Održati će se potrebni radni sastanci sa nizom tijela središnje uprave, ovisno o nadležnosti istih za pojedini set podataka temeljnih registara a za potrebe buduće podatkovne i programske nadogradnje registra.
Izrada konačne verzije proširenog obrasca za unos podataka temeljem Naputka i Upute MINFIN za skupine 14 i 15 računskog plana;
Proširenje Pravilnika koji će obuhvatiti prvu fazu ISUDIO projekta
Predstavljanje novih obrazaca obveznicima dostave; službena objava obrazaca
Plan, uspostava i provedba višefaznog projekta podatkovne nadogradnje registra – ISUDIO*
Održavanje radionica za nove obveznike dostave podataka u Registar imovine Republike Hrvatske - prva faza ISUDIO;
Prikupljanje i analiza unesenih podataka u ISUDIO, poduzimanje potrebnih mjera;
Izrada tehničke i projektne dokumentacije za drugu fazu ISUDIO (Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom);
Pokretanje i javna objava međunarodnog natječaja za izradu druge faze ISUDIO;
Uspostavljanje elektroničke veze s obveznicima registra s kojima je to moguće;
Povezivanje s temeljnim i ostalim registrima, kao npr. s Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka (NIP) i GEOPORTAL-om;
održavanje radnih sastanaka s obveznicima dostave podataka u Registar (razmotriti tehničke i financijske mogućnosti povezivanja)
Na temelju objavljenog Središnjeg registra državne imovine, ostvariti internetsku dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Izrada obrasca potrebnih podataka uz svaku odluku i format odluke;
Obuka korisnika.
*Riječ je o međusobno povezanim strateškim ciljevima i aktivnostima. Ciljevi pretpostavljeni Strategijom u pogledu vođenja Registra državne imovine i njegove nadogradnje, kao i s time povezane aktivnosti koje se navode u tablici ovise jedni o drugima, većina njih odvija se paralelno i potrebno ih je sagledavati kao reformsku cjelinu. Također, kako se spominje i u napomeni uz tablicu 1., i navedene aktivnosti u tablici 2. su u direktnoj ovisnosti o dovršetku trajanja javnog natječaja, njegovom ishodu te potom i aktivnostima ugovaranja projekta prve faze u ovoj godini, ali i o dinamici donošenje plana Proračuna za 2016.godinu, i višemjesečno prijelazno razdoblje financiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) definirani su sljedeći ciljevi vezani uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Potrebno je formirati lako dostupnu i besplatnu informatičku platformu na kojoj će se objavljivati svi propisi te sve transakcije s imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2. Organizirati učinkovitije i transparentno korištenje imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi.
Zakonski propisi kojima je uređeno postupanje vezano uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013)
2. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/2013)
3. Zakon o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013)
4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 85/2015 )
5. Zakon o medijima (Narodne novine, broj 59/2004, 84/2011 i 81/2013)
6. Pravilnik o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 83/2014)
7. Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (Narodne novine, broj 83/2014)
8. Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (Narodne novine, broj 12 /2014).
Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama ( Narodne novine, broj 85/2015 ) , te sukladno obvezi iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvtskoj za razdoblje 2014. – 2016. godine usvojenom na sjednici Vlade 10. Srpnja 2014., DUUDI na svojoj službenoj internetskoj stranici kao i stranici „e-savjetovanja“ redovito, među ostalim, objavljuje:
1. zakone i ostale propise, opće akte i odluke koje donosi – po objavi u Narodnim novinama,
2. nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donosi u svrhu provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću – sukladno Planu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću,
3. godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća – na godišnjoj razini u kategorijama „ Proračun Državnog ureda “ , „ Strateški dokumenti “ i ostalo,
4. zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njegove nadležnosti – nakon državnih sjednica u kategoriji „Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske “ ,
5. raspoložive registre i baze podataka te informacije o registrima i bazama podataka iz nadležnosti DUUDI-ja – redovito ažuriranje Registra državne imovine kojem se pristupa preko stranice DUUDI-ja,
6. izvješće o poslovanju trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske i već postojećoj tržišnoj praksi reguliranoj zakonima,
7. pozive za javne natječaje iz ingerencije Ureda, a za imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i ostalim pozitivnim propisima Republike Hrvatske,
8. javne pozive na sudjelovanje u programu privođenja svrsi nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske,
9. prikaz imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske.
Redovitom i kontinuiranom proaktivnom objavom na internetskim stranicama DUUDI-ja, kao i nastupima u medijima putem intervjua, izjava i gostovanja te ostalim javnim aktivnostima, zainteresiranima se omogućava uvid u rad DUUDI-ja, te se povećava transparentnost i učinkovitost cjelokupnog sustava upravljanja državnom imovinom.
Prema potrebi se s predstavnicima medija održava neformalan brifing, tijekom kojeg se prolazi kroz plan aktivnosti te daju najrelevantnije informacije i odgovara na pitanja.
U jačanju integriteta i društvene odgovornosti kao i transparentnosti, DUUDI na internetskim stranicama ima uz već sve pobrojeno i predstavljen ustroj iz kojeg je vidljiv opseg posla i zadaća svake organizacijske jedinice te su objavljeni i kontakti koji su građanima javno dostupni.
Ciljevi i misija DUUDI-ja jesu organizirano, racionalno, razvidno i javno upravljanje kao i nadzor nad državnom imovinom i s njome povezanim obvezama u ime i za račun građana Republike Hrvatske.
Javnosti je na raspolaganju i službenica za informiranje, koja u zakonskom roku informira o svim aktivnostima i podacima vezanima uz državnu imovinu na temelju upućenog zahtjeva za pristup informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ujedno se pristupa dostavljanju zakonom utvrđenih podataka u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske, prema Pravilniku o središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske.
Sudionici javnosti mogu se putem internetske stranice kontinuirano informirati o svim novostima, otvorenim natječajima te ostalim informacijama vezanim uz rad Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Strateško je opredjeljenje Republike Hrvatske omogućiti dostupnost svih javnih podataka, pa tako i onih vezanih uz imovinu u njezinu vlasništvu.
U sklopu glavnog internetskog alata Vlade Republike Hrvatske, Središnjeg državnog portala (gov.hr), a za točno i jednostavno informiranje građana o funkciji, nadležnosti i djelatnosti i djelovanju svih tijela državne uprave, pokrenut je portal „e-Savjetovanja, koji predstavlja zajednički internetski sustav za savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja novih zakona, drugih propisa i akata. Sukladno obvezi iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2016. godine, usvojenom na sjednici Vlade 10. srpnja. 2014., Državni ured za upravljanje državnom imovinom unaprijedio je standard komunikacije s javnošću, te se sva javna savjetovanja iz domene DUUDI-ja provode putem aplikacije e-Savjetovanja, a izvještaje o provedenom objavljuje osim putem aplikacije i na svojim internetskim stranicama, te će se nastaviti i tijekom 2016. godine.
Nastavno, Vlada Republike Hrvatske je lansirala Središnji državni portal ( gov.hr ), centralno internetsko mjesto za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave, koji je na jednom mjestu te je praktičan i prilagođen korisnicima pružajući sve informacije o javnim uslugama i aktivnostima tijela državne uprave. Tijekom 2015. godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom poduzeo je aktivnosti i priključio se projektu točnog i jednostavnog informiranja građana o fukcijama, nadležnosti i djelatnostima svih tijela državne uprave, standardizacijom internetskih stranica tijela uprave putem domene gov.hr., a tijekom 2016. nužno je standardizirati i kompletirati sadržaj na novoj navedenoj domeni, a vezan na Državni ured za upravljanje državnom imovinom.
Navedena domena „imovina.gov.hr“ segmentni je dio lako dostupne i besplatne informatičke „platforme“ putem koje se objavljuju propisi, transkacije i odluke vezane na raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kao i Registar državne imovine. Detaljnije o registru državne imovine opisano je u poglavlju 14. Godišnji plan vođenja Registra državne imovine.
Službenica za informiranje redovito se bavi i unapređenjem načina obrade dokumenata, njihovim razvrstavanjem, čuvanjem i već spomenutim objavljivanjem, kako bi što jednostavnije i kvalitetnije bili dostupni, a prema Pravilniku o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (Narodne novine, broj 83/2014.).
Tijekom 2016. godine, dostavit će se Povjereniku za informiranje, kao i ranijih godina, izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i Izvješće sukladno Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije, a nadležnome tijelu.
Tijela državne uprave, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinsko vlasništvo u dionicama i/ili udjelima te pravne osobe s javnim ovlastima imaju jednaku obvezu poštivanja načela javnosti, kao i obvezu proaktivnog informiranja sudionika javnosti.
Ta obveza uključuje poštivanje i rad u skladu s pravilima i kriterijima upravljanja i raspolaganja državnom imovinom definiranih propisima i drugim aktima te redovitu koordinaciju s DUUDI-jem prije raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Nadalje, upravljanje imovinom koja im je dana na raspolaganje ili je u njihovu vlasništvu mora biti u skladu sa Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) te ovim Planom upravljanja.
Nužno je da redovito informiraju DUUDI, ali i javnost, o aktivnostima koje uključuju upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, te da javno objavljuju najvažnije odluke o tim procesima. Također moraju poštivati obvezu punjenja i ažuriranja Registra državne imovine, sukladno uputama Ureda.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog ustavnopravne zaštite svog statusa imaju autonomiju rada i odlučivanja, uključujući i aktivnosti vezane za imovinu. Bez obzira na to, strateška je smjernica budućih aktivnosti DUUDI-ja osigurati i da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim dokumentima provode nacionalnu Strategiju vezanu za državnu imovinu.
Poželjno bi bilo i da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave učine javno dostupnima svoje registre imovine, kako bi se efikasnije i brže rješavali njihovi zahtjevi za korištenjem ili darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te mnogo važnije – kako bi sva imovina u Hrvatskoj bila evidentirana, a podaci o njoj javno dostupni svim građanima.
U cilju transparentnog upravljanja državnom imovinom i obavještavanja javnosti, ovaj Plan objavit će se na internetskim stranicama DUUDI-ja, te će se sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijma ( Narodne Novine br. 85/15 ) članku 11. provesti postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću e-Savjetovanja.
Tablica 1. Sažeti prikaz ciljeva/ključnih aktivnosti i izvedbenih mjera/pod aktivnosti za godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike
Definirani ciljevi/ključne aktivnosti
Mjere/pod aktivnosti
Kraće pojašnjenje ključnih aktivnosti/mjera/procesa/pod aktivnosti
Redovito provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristupu informacijama
Odgovarati na postavljene upite prema i po zakonskoj regulativi prava na pristup informacijama
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Dostaviti izvještaj o pravu na pristup informacijama Povjereniku za informiranje
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Objava Izvješća sukladno važećem Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije.
Sukladno Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije
Redovito i kontinuirano objavljivati informacije i dokumente o upravljanju državnom imovinom na internetskoj stranici
Odluke Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za strateška trgovačka društva i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, javne natječaje i pozive te ostale bitne informacije iz djelovanja Ureda
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Standardizacija internetske stranice Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom
Ujednačavanje sadržaja i kompletiranje podataka na novoj domeni imovina.gov.hr
Projekt točnog i jednostavnog informiranja građana o funkcijama, nadležnosti i djelatnostima svih tijela državne uprave, standardizacijom internetskih stranica tijela uprave putem domene gov.hr.
Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću
Provoditi postupke sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i izmjenama i dopunama zakona, kao i Partnerstvu za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj
Sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, propisa i drugih akata (Narodne novine 140/09 ) kao i Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja
Neformalni brifinzi s predstavnicima medija i konferencije za novinare.
Sukladno potrebama i interesu javnosti kao i predstavljanju i informiranju o djelovanja Ureda
Opisano u tekstu 15. Godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine