I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom uređuje provođenje mjera zaštite knjižnične građe te utvrđuje postupak, određuju rokovi revizije knjižnične građe i otpis knjižnične građe.

(2) Pravilnikom se uređuje utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu koja se nalazi u javnim i privatnim knjižnicama i/ili zbirkama ili kao pojedinačni primjerci u javnom ili privatnom vlasništvu.

(3) Pravilnikom se također utvrđuju mjere zaštite i očuvanja knjižnične građe, uključujući digitalnu građu, u redovnim i izvanrednim uvjetima.

Članak 2.

(1) U svrhu očuvanja i zaštite knjižnične građe knjižnice i drugi imatelji građe dužni su štititi građu od svakog štetnog utjecaja te provoditi i poticati mjere zaštite.

(2) Osim knjižnične građe štiti se i cjelokupna dokumentacija o građi u analognom i digitalnom obliku (inventarne knjige, katalozi, bibliografije i druga informacijska pomagala).

(3) U pogledu digitalizacije, objave i korištenja knjižnične građe primjenjuju se stručne i tehničke norme, propisi iz područja autorskog prava te propisi iz područja zaštite osobnih podataka.

II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE

Članak 3.

Identificirana (popisana i/ili inventarizirana i/ili katalogizirana) knjižnična građa preduvjet je svih postupaka preventivne i kurativne te administrativne zaštite kao i prijenosa na druge medije.

Članak 4.

Obveza je svake knjižnice, njezine matične ustanove ili pravne osobe u čijem sastavu se nalazi knjižnična zbirka ili pojedinačna jedinica građe stvaranje sigurnog i neškodljivog okruženja za svu knjižničnu građu, primjereno rukovanje građom od njenog ulaska u knjižnicu, tijekom organizacije, smještaja, pohrane i njezinog održavanja.

Članak 5.

(1) Zgrade u kojima knjižnice obavljaju svoju djelatnost i prostor koji ih okružuje moraju biti odgovarajuće projektirani, izgrađeni i održavani sukladno standardima za pojedinu vrstu knjižnice te posebnim propisima.

(2) Temeljne mjere tehničke zaštite zgrade poduzimaju se za slučaj provale, požara, poplava i drugih incidenata/katastrofa postavljanjem odgovarajućih sigurnosnih sustava (protuprovalnih, vododojavnih, protupožarnih, sustav nadzora, sustav za upravljanje informacijskom sigurnošću i sl.) prema posebnim propisima.

(3) Pri izgradnji i adaptaciji postojećih prostora knjižnice/objekata u kojima se nalazi knjižnica/spremišta građe, treba voditi brigu o osiguravanju odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta i odgovarajuće rasvjete te neutralnog i kemijski stabilnog/inertnog okruženja u skladu s važećim standardima/normama.

Članak 6.

(1) Mjere zaštite knjižnične građe treba prilagoditi vrsti i stanju građe, korisničkim potrebama i posebnostima svake pojedine knjižnice.

(2) Internim aktima knjižnica utvrđuje uvjete, način i postupak čuvanja i zaštite građe u skladu s ovim Pravilnikom, drugim važećim propisima i standardima.

(3) U svrhu zaštite izvornika i veće dostupnosti sadržaja, građa se može prenositi na drugi medij, odnosno mikrofilmirati i/ili digitalizirati i sl.

Članak 7.

(1) Sve knjižnice dužne su provoditi osnovne mjere preventivne zaštite knjižnične građe koje uključuju: održavanje prostora, polica i građe čistom, suzbijanje štetnika (glodavaca, kukaca i mikroorganizama), opremanje osjetljive i/ili  često korištene građe ovitcima, mapama, kutijama i sl., održavanje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta, sprječavanje utjecaja izravnog sunčevog svjetla na građu korištenjem zastora i drugih sjenila, pravilan smještaj građe i rukovanje građom, čuvanje građe prilikom korištenja u čitaonici, prikladno pakiranje i siguran prijevoz izvan ustanove, kao i brigu o njoj na izložbama.

(2) Informiranje i e duciranje djelatnika i korisnika za odgovarajuće postupanje s knjižničnom građom u redovnim i izvanrednim uvjetima, kao i uspostava sigurnosti djelatnika, suradnika i korisnika u redovnim i izvanrednim uvjetima dio su preventivnih mjera koje pridonose zaštiti i očuvanju knjižnične građe.

Članak 8.

(1) Osim preventivne zaštite knjižnice su dužne provoditi kurativnu zaštitu i korektivne mjere zaštite knjižnične građe koje obuhvaćaju sitne popravke uveza i listova knjižnog bloka i ponovni uvez te osigurati provođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na knjižničnoj građi.

(2) Knjižnična građa za konzervatorsko-restauratorske postupke odabire se prema kriterijima kojima se utvrđuju prioriteti s obzirom na stanje građe, učestalost korištenja građe, potencijalnu ugroženost od ubrzanog propadanja te njezinu vrijednost i značenje.

(3) Za knjižničnu građu koja ima svojstvo kulturnog dobra i drugu iznimno vrijednu građu treba provoditi dodatnu razinu zaštite od svih potencijalnih rizika i prijetnji osiguravanjem njezine pohrane, izlaganja i korištenja u strogo nadziranim uvjetima kao i ograničavanjem pristupa građi u skladu sa stručnim uputama koje donosi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

(4) Za postizanje optimalno prihvatljive razine zaštite obvezna je procjena rizika, prosudba ugroženosti građe kojom se utvrđuju mogući štetni utjecaji, razine opasnosti po građu i određuju mjere zaštite.

(5) Pravo na pristup, uvjeti i načini korištenja građe te određena ograničenja posudbe/korištenja reguliraju se internim aktima knjižnice odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica te u skladu s propisima o autorskom pravu i zaštiti osobnih podataka.

Članak 9.

(1) Knjižnice koje u svom fondu imaju građu koja ima svojstvo kulturnoga dobra ili drugu iznimno vrijednu građu mogu je zaštiti prijenosom na drugi medij (mikrofilmiranje, digitalizacija) vodeći računa o:

- vrsti građe

- stanju izvornika

- zaštiti izvornika od mogućih oštećenja pri daljnjem korištenju

- mjerama za zaštitu izvornika (prije, tijekom i nakon prenošenja građe na drugi medij)

- odgovarajućoj opremi za snimanje

- infrastrukturi za pohranu i pristup digitalnim preslikama

- osoblju educiranom za snimanja

- troškovima i vremenu potrebnom za provođenje postupka.

(2) Zaštitnom snimanju obvezno prethodi ishođenje prethodnog odobrenja nadležnog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(3) Digitalizaciju knjižnične građe, upravljanje digitalnim preslikama i digitalnim izvornicima treba provoditi sukladno ovom Pravilniku i standardima za digitalne knjižnice, a o izradi digitalnih preslika obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

(4) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dužna je osigurati savjetodavnu pomoć u provedbi digitalizacije knjižnične građe i zaštite digitalne građe.

III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU

Članak 10.

(1) Postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba nastalu nakon 1850. godine, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uz predhodno mišljenje stručnog povjerenstva.

(2) Sastav stručnog povjerenstva i način njegova rada uređuje se Poslovnikom koji donosi ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

(3) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dužna je rješenje o svojstvu kulturnog dobra iz stavka 1. ovoga članka javno objviti.

(4) Katalozi knjižnica i imatelja građe iz stavaka 1. ovog članka nastale nakon 1850., a koja je rješenjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu stekla svojstvo kulturnog dobra, pohranjuju se u Elektronički katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 11.

(1) Postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za baštinske knjižnične zbirke i/ili pojedinačne primjerke vrijedne knjižnične građe u vlasništvu privatnih pravnih ili fizičkih osoba, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture na temelju prijave podnesene u skladu s člankom 4. stavkom 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili po službenoj dužnosti.

(2) Katalozi/inventari/popisi građe koja je rješenjem iz stavka 1. ovoga članka stekla svojstvo kulturnog dobra, pohranjuju se i u Elektronički katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 12.

Prestanak svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba utvrđuje i o tome donosi rješenje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knižničnog vijeća.

Članak 13.

Nadležne županijske matične knjižnice i nadležne sveučilišne matične knjižnice u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelom, odnosno Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, dužne su uputiti vlasnika/imatelja o postupanju s knjižničnom građom koja ima svojstvo kulturnog dobra ili za koju se predmnijeva da ima svojstvo kulturnog dobra te obavljati i druge zadaće propisane ovim Pravilnikom.

Članak 14.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu trajno čuva rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnih dobara, kao i priloženu dokumentaciju.

IV. ZAŠTITA DIGITALNE GRAĐE

Članak 15.

(1) Digitalna građa (digitalizirana i izvorno digitalna građa) i dokumentacija na različitim nositeljima čuvaju se u primjerenim uvjetima te štite od neovlaštenog pristupa, raspačavanja, brisanja, mijenjanja ili gubitka informacija, sukladno važećim standardima i dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskih sustava.

(2) Cilj zaštite digitalne građe i dokumentacije jest očuvati njezinu autentičnost, cjelovitost i pouzdanost te osigurati dugoročno korištenje putem očuvanja integriteta podataka, aktivnim upravljanjem digitalnom građom i metapodacima te sigurnom pohranom i zaštitom od neovlaštenog pristupa.

(3) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je dužna izraditi s trategiju zaštite i trajne pohrane digitalne knjižnične građe te plan trajne pohrane i zaštite u sklopu nacionalnog sustava zaštite, pohrane i trajnog očuvanja digitalne građe.

(4) Pohrana, čuvanje, zaštita i trajna pohrana provodi se u skladu s tehničkim normama, preporukma i uputama Hrvatske digitalne knjižnice.

(5) U svrhu zaštite digitalne građe knjižnice trebaju izraditi plan upravljanja digitalnom građom kojim se utvrđuju postupci izrade, digitalizacije, izmjene i pohrane digitalne građe te određuju odgovorne osobe i aktivnosti čuvanja ovisno o mogućnostima svake knjižnice odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica.

Članak 16.

(1) Digitalnu knjižničnu građu na prijenosnim medijima treba čuvati u primjerenim uvjetima prema uputama proizvođača medija.

(2) Zbog nestabilnosti i zastarijevanja medija te promjenā tehnologije, zaštita digitalne građe na prijenosnim medijima provodi se najmanje jednom u četiri godine, a po potrebi i češće.

(3) Zaštita se provodi postupcima promjene formata i/ili prijenosom sadržaja na drugi stabilniji medij, a postupak dokumentira uz primjerene metapodatke.

(4) Trajnu pohranu digitalne građe na prijenosnim medijima koja predstavlja kulturno dobro provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu .

(5) Nakon provedbe postupka digitalizacije i objave digitalnih preslika građe koja predstavlja kulturno dobro kao i ostale građe koju je potrebno zaštititi od mogućih oštećenja pri daljnjem korištenju izvornika, knjižnice trebaju ograničiti korištenje izvornika, a o načinu korištenja dužne su obavijestiti korisnike.  

Članak 17.

(1) Knjižnice trebaju osigurati nadzor pristupa u sustavima u kojima se čuvaju digitalne preslike, osobito arhivske matrice te informacijske sustave zaštititi od neovlaštenih upada.

(2) Knjižnice su dužne čuvati svu dokumentaciju poslovanja s nakladnicima/ autorima/nositeljima prava koja je nužna za upravljanje i pristup digitaliziranoj građi.

V. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE U KRIZNIM UVJETIMA

Članak 18.

Knjižnica internim aktima sustavno uspostavlja zaštitu građe u kriznim uvjetima koja podrazumijeva provedive i učinkovite preventivne i interventne mjere, a provođenje tih mjera zaštite građe operativno se razrađuje u sklopu planova, poslovnih procedura i postupaka, a osobito kroz provedbene i operativne protokole i upute o upravljanju prostorom, komunikacijski protokol i sl.

Članak 19.

Mjere i postupci zaštite za slučaj izvanrednih okolnosti sadrže:

- procjenu ugroženosti građe i zgrade u kojoj se građa nalazi, odnosno procjenu rizika kojima je ili kojima bi mogla biti izložena građa u knjižnicama

- preventivne mjere za uklanjanje i smanjivanje rizika od iznenadnih događaja i katastrofa

- mjere za poboljšanje pripremljenosti odnosno spremnosti i odaziva u kriznim uvjetima

- procjenu i prijavu štete sukladno važećim propisima

- zbrinjavanje građe na sigurnu lokaciju

- saniranje oštećenja konzervatorsko-restauratorskim postupcima i

- povratak građe u knjižnicu kada se za to steknu uvjeti.

Članak 20.

Za slučaj izvanrednih okolnosti, knjižnica odnosno pravna osoba u čijem sastavu se nalazi knjižnica dužna je:

- izraditi plan preventivnih mjera zaštite u kriznim uvjetima

- izraditi plan interventnih mjera u kriznim uvjetima koji treba biti koordiniran s planskim dokumentimajedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- poduzeti sve aktivnosti za učinkovito provođenje planova i mjera te osigurati potrebne resurse (opremu, osoblje, volontere, prostor, nužne zalihe i sl.)

- u suradnji s civilnom zaštitom i drugim službama za djelovanje u hitnim situacijama uspostaviti i održavati u stanju operativne spremnosti tim za provedbu mjera preventivne zaštite, odnosno mjera za smanjenje rizika i povećanje otpornosti

- formirati i održavati u stanju operativne spremnosti tim za provedbu interventnih mjera zaštite u kriznim uvjetima ovisno o obilježjima pojedinačnog događaja

- donijeti protokol za autonomno djelovanje djelatnika i suradnika u slučaju katastrofa kad je redovni slijed hijerarhija nadležnosti i postupanja narušen, te

- aktivnosti na preventivnoj i interventnoj zaštiti provoditi u konzultacijama s nadležnom matičnom knjižnicom i nositeljima osnivačkih prava.

Članak 21.

(1) Knjižnica imenuje osobe koje u kriznim uvjetima sudjeluju u timu za provedbu interventih mjera spašavanje i zbrinjavanju građe.

(2) Tim za provedbu interventnih mjera zadužen je i za organizaciju i provedbu osposobljavanja i uvježbavanja predstavnika vlasnika, osoblja, suradnika, korisnika i volontera u svrhu učinkovite i brze primjene plana interventnih mjera i minimiziranja šteta.

(3) Ukoliko knjižnica nema kapacitete za provođenje  mjera i postupaka sukladno članku 20. i 21. ovog Pravilnika, može samostalno ili zajedno s drugim knjižnicama ili ustanovama koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara provoditi navedene mjere i postupke.

Članak 22.

(1) Knjižnica je dužna uredno voditi evidenciju i dokumentaciju o stanju zgrade, knjižnične građe i provedbi mjera zaštite.

(2) Dokumentacija treba uključivati i plan zgrade u kojoj se knjižnica nalazi.

(3) Dokumentacija treba biti sigurna (pohranjena na nekoliko lokacija), pouzdana (njena točnost treba biti potvrđena nezavisno od osoba koje su je izradile) i lako dostupna.

Članak 23.

Metodologiju procjene štete od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja, velikih nesreća i katastrofa propisuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.  

Članak 24.

Knjižnica i pravna osoba u čijem sastavu se nalazi knjižnica dužna je izraditi program mjera saniranja šteta/oštećenja za zgradu, sustave i knjižničnu građu uz stručno-savjetodavnu pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Članak 25.

Poseban oblik međunarodne suradnje u smislu odredbi ovog Pravilnika je primanje i slanje međunarodne pomoći u vidu međunarodnih ekspertnih timova za oporavak knjižnične građe, opreme i sredstava neophodnih za postupke zaštite/spašavanja knjižnične građe u izvanrednim okolnostima.

VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE

Članak 26.

(1) Odredbe o otpisu knjižnične građe ne primjenjuju se na knjižničnu građu koja ima status kulturnog dobra.

(2) Ako se za knjižničnu građu rješenjem utvrdi prestanak svojstva kulturnog dobra, tu građu može se otpisati sukladno ovom Pravilniku.

Članak 27.

(1) Knjižnice su obvezne provoditi redovite revizije svojih fondova knjižnične građe periodično, ovisno o obimu knjižnične građe i to:

Broj jedinica  knjižnične građe                           Period obveznog provođenja revizije

do 10 000 jedinica                                svake 4 godine

do 50 000 jedinica                                svakih 6 godina

do 100 000 jedinica                             svakih 8 godina

do 250 000 jedinica                             svakih 10 godina

do 500 000 jedinica                             svakih 12 godina

(2) Knjižnice s više od 500.000 jedinica knjižnične građe, reviziju provode kontinuirano, tako da se cjelokupni fond obuhvati revizijom tijekom 20 godina.

Članak 28.

(1) Revizija knjižnične građe se, osim u slučajevima utvrđenim člankom 28. ovoga Pravilnika, obvezno provodi i nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa i ratnih razaranja.

(2) Revizija se provodi i u slučaju preuzimanja poslova voditelja zbirki knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnoga dobra.

Članak 29.

(1) Za sveobuhvatne revizije knjižnice su dužne o početku i trajanju postupka revizije unaprijed obavijestiti korisnike i odrediti rok za povrat knjižnične građe koja nije na vrijeme vraćena.

(2) Kod provođenja kontinuiranih revizija knjižnice će se organizacijski prilagoditi potrebama korisnika.

Članak 30.

(1) Prijedlog za provođenje revizije donosi ravnatelj knjižnice, voditelj knjižnice koja je u sastavu pravne osobe, odnosno ravnatelj škole na prijedlog stručnog suradnika knjižničara.

(2) Odluku o provođenju revizije donosi upravno vijeće knjižnice odnosno tijelo upravljanja pravne osobe u čijem je knjižnica sastavu.

(3) Ako knjižnica nema upravno vijeće odluku o provođenju revizije donosi ravnatelj.

(4) Odluka sadrži sastav povjerenstva za provođenje revizije, vrstu revizije i rok do kada se revizija treba provesti.

(5) Zadaće povjerenstva za provođenje revizije su: pripremanje knjižnične građe i dokumentacije, provođenje postupka revizije, utvrđivanje stvarnog stanja knjižnične građe i njene materijalne vrijednosti, utvrđivanje posljedica nastalih uporabom knjižnične građe.

(6) Povjerenstvo po obavljenoj reviziji predaje ravnatelju knjižnice odnosno odgovornoj osobi u pravnoj osobi u čijem je sastavu knjižnica zapisnik o reviziji, prijedlog o otpisu s popisima knjižnične građe za otpis i njenom materijalnom vrijednosti i s prijedlogom o načinu postupanja s otpisanom knjižničnom građom.

(7) Ako se tijekom postupka revizije utvrdi da nedostaju jedinice građe za koje je rješenjem utvrđen ili zakonom propisan status kulturnog dobra, potrebno je poduzeti sve potrebne radnje u skladu propisima.

(8) Upravno vijeće knjižnice odnosno ravnatelj ako knjižnica nema upravno vijeće te tijelo upravljanja pravne osobe u čijem je knjižnica sastavu donosi odluku o predloženom otpisu.

(9) Otpis digitalne građe provodi se ako se utvrdi postojanje više kopija iste inačice građe te njeno zadržavanje nije potrebno.

(10) Različite inačice digitalnih preslika iste jedinice građe koje su izrađene različitom opremom ili u različitoj kvaliteti mogu se sačuvati radi dokumentiranja postupka.

Članak 31.

(1) Knjižnice su dužne i bez prethodno provedene revizije po potrebi, a u svrhu održavanja fonda aktualnim, odvajati za otpis  knjižničnu građu po sljedećim kriterijima:

a) dotrajala građa:

- istrošena uporabom i oštećena građa

b) zastarjela građa:

- dublete, neaktualna te knjižnična građa koja svojim sadržajem ne odgovara tipu knjižnice u kojoj je zatečena

- nečitljiva elektronička građa na prijenosnim medijima

c) uništena građa:

- neupotrebljiva građa (građa uništena elementarnim nepogodama i drugim incidentima) i ostalo

- izgubljena, otuđena, nestala građa

- nevraćena (zaduženja stara preko tri godine).

(2) Otpis provodi Povjerenstvo koje imenuje upravno vijeće odnosno ravnatelj ako knjižnica nema upravo vijeće.

(3) Popisi trebaju biti u skladu s uputama o reviziji i otpisu knjižnične građe koje izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Članak 32.

(1) Količina otpisane knjižne građe trebala bi se, u odnosu na cjelokupni fond knjižnice, kretati u granicama sljedećih postotaka:

- do 5 % godišnje za knjižnu građu (odnosi se na uništenu, dotrajalu i zastarjelu građu), i

- do 20 % godišnje za neknjižnu građu.

(2) Postotak otpisa može biti i veći u slučajevima oštećenja građe u kriznim uvjetima.

Članak 33.

(1) Sva otpisana knjižnična građa evidentira se u knjizi inventara i u katalozima te obilježava posebnim pečatom.

(2) Pečat je podijeljen u tri polja: jedno gornje i dva donja. U gornjem polju upisan je naziv knjižnice, a u lijevom donjem polju riječ OTPISANO. Donje desno polje je prazno radi upisivanja datuma provedbe revizije, te broja odluke o reviziji i otpisu. Dimenzije pečata su 5 x 2,5 cm. Pečat se stavlja uz oznaku inventarnog broja.

Članak 34.

(1) Dokumentaciju o reviziji s popisima otpisane građe knjižnica dostavlja na uvid nadležnoj matičnoj knjižnici.

(2) Na temelju zaprimljenih popisa otpisane knjižnične građe u roku od 30 radnih dana, matična knjižnica odabire otpisanu građu za svoje potrebe, a matična razvojna služba šalje knjižnici očitovanje o provedenom postupku revizije i/ili otpisa uz popis građe koja je odabrana za matičnu knjižnicu.

(3) Nakon primljenog očitovanja matične razvojne službe, dokumentaciju i usklađeni popis otpisane zastarjele knjižnične građe šalje se Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz priloženo očitovanje matične razvojne službe.

Članak 35.

Na temelju zaprimljenih popisa otpisane knjižnične građe i očitovanja matične razvojne službe, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu temeljem odabira zastarjele otpisane građe u roku 45 radnih dana upućuje knjižnici zahtjev za dostavljanjem otpisane knjižnične građe ili obavijest o nezainteresiranosti.

Članak 36.

(1) Otpisana knjižnična građa za koju ne postoje pisani zahtjevi matične razvoje službe i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, može se pokloniti, zamijeniti ili prodati.

(2) Preostala otpisana knjižnična građa šalje se na reciklažu ili se odlaže na odgovarajući način u skladu s praksom ekološkog zbrinjavanja otpada.

Članak 37.

Dokumentacija o provedenoj reviziji i otpisu knjižnične građe, uključujući očitovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, čuva se trajno.

VII. PRIJELAZNE IZVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (“Narodne novine”, broj 52/05) i Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (“Narodne novine” broj 21/02).

Članak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

MINISTRICA

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek