(Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine)

U Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine) koji je donesen Odlukom Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/16-04/280 URBROJ: 50301-27/25-17-4 od 9. studenog 2018. godine mijenja se i dopunjuje sljedeće:

U dijelu 1. Uvod riječi: „Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstva unutarnjih poslova“.

U dijelu 4. Pravni i regulatorni okvir riječi: „Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstva unutarnjih poslova“.

U dijelu 5. Odgovornosti za provedbu Programa riječi: „DZRNS koji“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo unutarnjih poslova koje“, a riječi: „DZRNS je odgovoran“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo unutarnjih poslova je odgovorno“.

U dijelu 7. Transparentnost i sudjelovanje javnosti riječi: „DZRNS je odgovoran“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo unutarnjih poslova je odgovorno“, a riječi: „DZRNS-a“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstva unutarnjih poslova“.

U dijelu 9.3. Lokacije s prirodnim radioaktivnim materijalima riječ: „DZRNS“ zamjenjuje se riječima: „Ministarstva unutarnjih poslova“.

U dijelu 10.1. Zbrinjavanje institucionalnog RAO-a i II-ja tablica 10-1: Provedbene aktivnosti za uspostavu središnjeg skladišta institucionalnog RAO-a i II-ja mijenja se i glasi:

„Tablica 10-1: Provedbene aktivnosti za uspostavu središnjeg skladišta institucionalnog RAO-a i II-ja

*Središnje skladište institucionalnog RAO i II uspostavlja se u sklopu Centra za zbrinjavanje RAO u kojemu će se nalaziti i dugoročno skladište NSRAO iz NEK-a. Stoga se sve aktivnosti za potrebe ishođenja lokacijske dozvole navedene u prethodnoj tablici provode zajednički za oba skladišta u sklopu Centra.

**Sigurnosne analize, odnosno procjene sigurnosti, kriteriji prihvata otpada u središnje skladište institucionalnog RAO i II i specifikacije paketa za središnje skladište institucionalnog RAO i II sastavni su dio sigurnosne studije Centra i razvijaju se iterativno za potrebe ishođenja dozvola (lokacijske i građevinske te dozvola za probni i redovni rad).“.

U dijelu 10.2 Zbrinjavanje NSRAO-a iz NE Krško , rečenica: „U DODATKU X. dan je vremenski raspored zbrinjavanja institucionalnog RAO-a, II-ja i NSRAO-a iz NE Krško.“ briše se.

Tablica 10-2: Provedbene aktivnosti za dugoročno skladištenje i odlaganje NSRAO-a iz NE Krško mijenja se i glasi:

„Tablica 10-2: Provedbene aktivnosti za dugoročno skladištenje i odlaganje NSRAO-a iz NE Krško

* Dugoročno skladište NSRAO-a iz NEK-a uspostavlja se u sklopu Centra u kojemu će se nalaziti i središnje skladište institucionalnog RAO i II. Stoga se sve aktivnosti za potrebe ishođenja lokacijske dozvole navedene u Tablici 10-1 i Tablici 10-2 provode zajednički za oba skladišta u sklopu Centra.

** Sigurnosne analize, kriteriji prihvata otpada i specifikacije paketa za Dugoročno skladište NSRAO-a iz NEK-a sastavni su dio Sigurnosne studije Centra i razvijaju se iterativno za potrebe ishođenja dozvola (lokacijske i građevinske te dozvola za probni i redovni rad).

*** Sukladno Trećoj reviziji Programa razgradnje i Programa odlaganja RAO-a i ING-a iz NEK [45]

Dio 10.3 Zbrinjavanje ING-a iz NE Krško mijenja se i glasi:

„10.3 Zbrinjavanje ING-a iz NE Krško

Republika Hrvatska i Republika Slovenija su se odlučile na dugoročno suho skladištenje ING-a na lokaciji NE Krško i potom njegovo odlaganje u dubokoj geološkoj formaciji na pogodnoj lokaciji u Republici Hrvatskoj ili Republici Sloveniji [31], ili na području EU ako se uspostavi međunarodno odlagalište. Osnovne činjenice na kojima se odluka temelji su:

a) objekt za suho skladištenje ING-a na lokaciji NE Krško započinje s radom 2021. godine [26] i [27]. Objekt će se licencirati za vremensko razdoblje od 60 godina nakon prestanka rada NEK [44].

b) troškovi izgradnje, pogona, provedbe prve dvije kampanje premještanja ING-a iz bazena u objekt za suho skladištenje i održavanje objekta u vremenskom razdoblju od 2021. do 2043. godine financirat će se sredstvima suvlasnika NE Krško (HEP i GEN Energija).

c) troškovi pogona i održavanja bazena od 2043. godine, njegova razgradnja kao i završna kampanja premještanja ING-a iz bazena u objekt za suho skladištenje spadaju u troškove Programa zbrinjavanja RAO i ING-a iz NE Krško.

d) mokro skladištenje ING-a u NE Krško prakticirat će se 5 godina nakon trajnog prestanka rada elektrane, odnosno do 2049. godine kada će započeti postupak razgradnje bazena [44].

e) postupci izbora lokacije za odlaganje VRAO-a u dubokoj geološkoj formaciji započet će oko 2050. godine. Izbor lokacije provodit će se u Republici Hrvatskoj ili Republici Sloveniji. Također, kroz sve to vrijeme Republika Hrvatska će aktivno sudjelovati u projektima vezanim za međunarodno odlagalište kako bi se osigurao tzv. dvotračni pristup. Na tako odabranoj lokaciji odlagao bi se i visoko radioaktivni otpad proizveden tijekom razgradnje (dekomisije) NE Krško.

f) U razdoblju do 2050. godine planiraju se razvojni, istraživački i demonstracijski programi i projekti zbrinjavanja, odnosno odlaganja  ING-a/VRAO-a sukladno Međudržavnom ugovoru i Trećoj reviziji Programa odlaganja RAO-a i ING-a iz NE Krško (Poglavlje 11.).“.

U tablici 10-3: Sanacije lokacija s prirodnim radioaktivnim materijalima riječi: „DZRNS“ zamjenjuju se riječima: „MUP“.

Dio 11. Istraživački i razvojni planovi mijenja se i glasi:

„11. ISTRAŽIVAČKE, RAZVOJNE I DEMONSTRACIJSKE AKTIVNOSTI

S obzirom na zahtjeve iz Direktive 2011/70/Euratom (SL L 199, 2. 8. 2011.) , Republika Hrvatska je obvezna uspostaviti istraživački, razvojni i demonstracijski program u skladu s ciljevima Nacionalnog programa za provedbu Strategije zbrinjavanja RAO-a, II-a i ING- a.

Uspostava skladišta za institucionalni RAO-a, II-je i NSRAO-a iz NE Krško u okviru Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac te sanacija lokacija s materijalima s povišenom prirodnom radioaktivnosti su  kratkoročni ciljevi Strategije.

U svrhu ostvarivanja  kratkoročnih ciljeva Strategije (kako je opisano u poglavlju 10.1. o zbrinjavanju RAO-a i II-a te  u poglavlju 10.2 o zbrinjavanju NSRAO-a iz NE Krško), potrebne su istraživačke, razvojne i demonstracijske aktivnosti u sljedećim područjima:

. istraživanja na preferentnoj lokaciji za dugoročno skladištenje,

. podrške projektiranju, licenciranju i izgradnji skladišta za RAO i II-je te za NSRAO iz NE Krko,

. odabir i testiranje materijala dodatnih zaštitnih barijera u podini skladišta,

. dizajn i testiranje spremnika RAO-a i II-ja, te NSRAO iz NE Krško za višenamjensko korištenje (prijevoz, skladištenje i odlaganje),

. karakterizacija RAO-a u skladu s preliminarnim kriterijima prihvatljivosti preferentne lokacije,

. tehnologije za predobradu, obradu, kondicioniranje RAO-a i II-ja te NSRAO iz NE Krško,

. procjene sigurnosti skladišta i poboljšanja programa radiološkog nadzora,

. razgradnja postojećih skladišta institucionalnog RAO-a i II-ja te

. edukacija i informiranje javnosti te komunikacija i suradnja s dionicima.  

Za potrebe uspostave i nadzora odlagališta, kao konačnog rješenja za zbrinjavanje NSRAO-a i II-ja potrebne su istraživačke, razvojne i demonstracijske aktivnosti u područjima:  

. razvoj projekta odlagališta NSRAO-a,

. odabir i potvrđivanje lokacije za odlaganje NSRAO-a,

. odabir i razvoj tehnologije odlaganja i projektiranja,

. izvodljivost alternativnih rješenja odlagališta te posebno plitkih bušotinskih odlagališta II-ja,

. procjene sigurnosti odlagališta,

. razrade kriterija prihvatljivosti otpada i spremnika,

. metode i uvjeti monitoringa,

. komunikacije i suradnje s dionicima te

. edukacije i informiranja javnosti.

U svrhu ostvarivanja  dugoročnog cilja Strategije za potrebe odlaganja ING/VRAO-a (kako je opisano u poglavlju 10.3.) potrebne su istraživačke, razvojne i demonstracijske aktivnosti u sljedećim područjima:

. razvoj projekta odlagališta ING/VRAO-a (prema zaključcima Međudržavnog povjerenstva planiran zajednički projekt Hrvatske i Slovenije),

. odabir i potvrđivanje lokacije,

. koncept odlaganja u duboke bušotine,

. analize koncepata i tehnologija, uključivo i spremnike – razvoj i prilagodba,

. sigurnosne studije (sigurnosne analize),

. razvoj podzemnog istraživačkog laboratorija,

. podrška projektiranju, licenciranju i izgradnji odlagališta,

. komunikacija s dionicima te

. sudjelovanje u projektima multinacionalnih odlagališta ING/VRAO-a.

Potrebe za istraživačkim, razvojnim i demonstracijskim aktivnostima vezanim uz sanaciju lokacija s materijalima s povišenom prirodnom radioaktivnosti te zbrinjavanjem rezidua su:

. razvoj mogućih rješenja sanacije onečišćenih (kontaminiranih) lokacija

. uklanjanje rezidua s mjesta nastanka te

. optimalna rješenja za zbrinjavanje rezidua (uporaba, recikliranje i slično).

Kako bi Republika Hrvatska osigurala učinkovitost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva te učinkovit nadzor nad istim, potrebno je osigurati dugoročno i sustavno obrazovanje te obuku stručnjaka.  U cilju razvoja adekvatnog obrazovanja i obuke stručnjaka iz potrebnih područja nužno je uspostaviti:

. program obrazovanja i obuke u skladu s potrebama za ljudskim resursima za sigurno upravljanje radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom,

. provoditi pregled i analizu primjenjivih međunarodnih strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva te

. sudjelovati u međunarodnim projektima, EU okvirnim programima i IAEA projektima na temu skladištenja i odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Republika Hrvatska će posvetiti pažnju razvoju programa obrazovanja i obuke i uskladiti ga s nacionalnim potrebama za dostatnim ljudskim resursima u cilju sigurnog zbrinjavanja RAO-a i ING-a.  Također, državna tijela, industrija i akademska zajednica, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, trebaju osigurati funkcionalan okvir za obrazovanje i osposobljavanje te stjecanje praktičnih znanja iz područja zbrinjavanja RAO-a, II-ja i ING-a.

U Republici Hrvatskoj su prepoznate sveučilišne i znanstveno-istraživačke ustanove i institucije, njihove mogućnosti, moguća područja istraživanja te provedba istraživačkih, razvojnih i demonstracijskih aktivnosti iz okvira Nacionalnog programa.

To su Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Institut Ruđer Bošković, Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci i Odjel za fiziku Sveučilišta u Osijeku, Prirodoslovno matematički fakultet, i drugi. Područja kojima se između ostalog, navedene institucije bave su:

- izbor i ocjena te istraživački radovi na lokacijama za skladištenje i odlaganje RAO-a, ING-a i prirodnih radioaktivnih materijala (rezidua),

- projektiranje skladišta i odlagališta RAO i ING-a, te odlagališta i sanacije odlagališta prirodnih radioaktivnih materijala i rezidua

- procjene sigurnosti odlagališta RAO i ING-a, te sanacije odlagališta prirodnih radioaktivnih materijala i rezidua

- ponašanje nuklearnog goriva u NE Krško (u reaktoru, te u bazenu i suhom skladištu za ING) u cilju procjene izotopskog sastava, aktivnosti, kritičnosti, ostatne topline, hlađenja i doza zračenja

- modeliranje vremenske ovisnosti aktivnosti i koncentracije bilo kojeg radioizotopa kao posljedica raspada i/ili razrjeđenja

- proračun štitova za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i općenito doza ionizirajućeg zračenja u okolini radioaktivnih izvora

- modeliranje disperzije i migracije radioaktivnog materijala u zraku i vodi

- postupci detekcije i mjerenja radioaktivnosti u okolišu

- postrojenja nuklearnog gorivog ciklusa i tehnologije odlaganja RAO-a i ING-a

- istraživanje prirodnih radioaktivnih materijala i rezidua (pepeo i šljaka, fosfogips, ugljen) te specifičnih lokacija (naftne bušotine, mineralni i geotermalni izvori, industrijska i energetska postrojenja itd.)

- mjerenja i analize prirodnih i antropogenih radionuklida visokorezolucijskom gamaspektrometrijom i specifičnim radiokemijskim metodama

- razvoj i uvođenje novih, brzih i preciznih analitičkih metoda u području radiološkog monitoringa,

- praćenje stanja radioaktivnosti u okolišu i okolišu objekta,

- mjerenje prirodne radioaktivnosti geoloških materijala,

- analiza prirodnih radioaktivnih materijala i rezidua za potrebe izrade projekata sanacije, ponovne uporabe, recikliranja i sl.,

- gospodarenje prirodno radioaktivnim materijalima i nisko i srednje radioaktivnim otpadom,

- istraživanje mehanizama kruženja biološki značajnih radionuklida koji direktno ili indirektno, prehrambenim lancem te vodom i zrakom, dospijevaju u žive organizme (programi ERICA Tool i RESRAD), itd.

Istraživački projekti koji se provode u znanstvenim institucijama obuhvaćaju, između ostalog, npr. područja:  unapređenje i ocjena sigurnosti rada NE Krško, kompaktiranje i karakterizacija pogonskog RAO-a, nadzor razine ionizirajućeg zračenja u okolišu,  procjene utjecaja nuklearnih i radioloških nesreća na okoliš itd.

Osim navedenog znanstvene i istraživačke institucije u Republici Hrvatskoj raspolažu znanjima potrebnim za određivanje hidroloških, geoloških i seizmoloških karakteristika lokacija, izrade i projektiranja odgovarajućih građevinskih objekata i spremnika, analizama sigurnosti i procjeni utjecaja na okoliš primjenjiva na projektima zbrinjavanja  radioaktivnog otpada. Ta se znanja po potrebi mogu aktivirati u funkciji zbrinjavanja RAO-a u Republici Hrvatskoj na zahtjev i uz koordinaciju regulatornog tijela ili organizacija zaduženih za zbrinjavanje RAO-a.“.

U dijelu 12. Procjena troškova i financiranje , Tablica 12-1: Preliminarna procjena nominalnih troškova se mijenja i glasi:

„Tablica 12-1 Preliminarna procjena nominalnih troškova

Dio 13. Pokazatelji uspješnosti mijenja se i glasi:

„13.  POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

Nadzorna uloga regulatornog tijela u području radiološke i nuklearne sigurnosti između ostalog obuhvaća nadzor i praćenje provođenja napretka i ostvarivanja ciljeva Nacionalnog programa. Takav nadzor i praćenje svakog koraka provedbe omogućavaju osiguranje sveobuhvatne koordinacije napretka međusobno kompleksno povezanih glavnih aktivnosti kako bi se na vrijeme identificirale moguće slabosti te spriječile negativne posljedice na provedbu Nacionalnog programa.

Pokazatelji uspješnosti su sredstvo za praćenje kritičnih mjera napretka i dostizanja ciljeva u složenim sustavima koji omogućuje vremenski nadzor uz identificiranje uzroka možebitnih kašnjenja u provedbi. Glavne karakteristike pokazatelja uspješnosti su specifičnost, mjerljivost, ostvarivost, relevantnost

Pokazatelji uspješnosti vezani uz pojedine glavne aktivnosti te vremenski rok nadzora prikazani su u Tablici 13.1.

Vremenski rokovi u tablici 13.1 će se revidirati sukladno ispunjenim pokazateljima uspješnosti.

Tablica 13.1 pokazatelji uspješnosti za aktivnosti vezane uz uspostavu središnjeg skladišta institucionalnog RAO-a i II-ja i dugoročno skladištenje i odlaganje NSRAO-a iz NE Krško

* Središnje skladište institucionalnog RAO i iskorištenih izvora te dugoročno skladište NSRAO-a iz NE Krško dio su Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Sve aktivnosti za potrebe ishođenja lokacijske dozvole Centra za zbrinjavanje RAO provode se zajednički za oba skladišta u sklopu Centra.

Sukladno članku 58. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne novine“, br. 141/13., 39/15., 130/17. i 118/18.) Ministarstvo nadzire provedbu Nacionalnog programa praćenjem pokazatelja uspješnosti i o provedbi izvješćuje Vladu Republike Hrvatske svake godine do 30. lipnja za prethodnu  godinu.  Fond NEK obvezan je pisanim putem obavijestiti Ministarstvo o pokazateljima uspješnosti za glavne aktivnosti do rokova naznačenih u Tablici 13.1.

Kao potpisnica Zajedničke konvencije o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada (dalje u tekstu Zajednička konvencija), Republika Hrvatska je obvezna podnijeti izvješće o upravljanju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom svake treće godine (zadnje izvješće je bilo u listopadu 2020. godini). U skladu sa zahtjevima iz Direktive o radioaktivnom otpadu 2011/70/Euratom, Europska komisija također zahtjeva izvještavanje svake 3 godine, pri čemu se mogu iskoristiti izvještavanja i pregledi po Zajedničkoj konvenciji.“.

Za sanaciju lokacija s materijalima s povišenom prirodnom radioaktivnosti te zbrinjavanjem rezidua s tih lokacija odgovorne institucije obvezne su pisanim putem obavijestiti Ministarstvo svake godine do kraja Q1 o radnjama poduzetim za sanaciju lokacija iz njihove nadležnosti i rješenjima za zbrinjavanje rezidua. Obavijest mora sadržavati količinu (masu ili volumena) rezidua zbrinutih  ili uklonjenih s mjesta nastanka u godini za koju se izvješćuje.“

U dijelu 14. Pojmovi i kratice riječi: „DZRNS Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost“ zamjenjuju se riječima: „MUP  Ministarstvo unutarnjih poslova“.

Riječ: „DZRNS“ zamjenjuje se riječju: „MUP“.

Riječi: „ravnatelj DZRNS-a“ zamjenjuju se riječju: „MUP“.

U dijelu 15. Literatura , točki 15. 1 Propisi, programi prostornog uređenja i strategije, riječi:  „Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, Narodne novine, broj 141/13, 39/15 i 130/17“ zamjenjuju se riječima: „Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, Narodne novine, broj 141/13, 39/15, i 130/17 i 118/18“.

U točki 15.2 Stručna literatura, riječi: „Ocjena izvodljivosti uspostave dugoročnog skladišta NSRAO iz NE Krško u Centru za zbrinjavanje RAO, Enconet, 2015.“ zamjenjuju se riječima „Zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Republici Hrvatskoj", Enconet d.o.o., 2016.“.

Iza reference 43 dodaju se reference 44  i 45 koje glase:

„[44] Treća revizija Programa razgradnje NEK (Third Revision of the NPP Krsko Decommissioning Program, Slempelkamp, NIS Ingenieurgesellschaft mbH, June 2019) i Treća revizija Programa odlaganja RAO i ING iz NEK (Third Revision of the Krško NPP Radioactive Waste and Spent Fuel Disposal Program, Fond & ARAO, October 2019)

[45] Razrada koncepta zbrinjavanja RAO u RH, s novom procjenom troškova, Ekoteh dozimetrija d.o.o. i Enconet d.o.o. Zagreb, 2019.“.

U Dodatku III  Propisi Republike Hrvatske i međunarodne konvencije riječi: „Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, Narodne novine br. 141/13, 39/15 i 130/17“ zamjenjuju se riječima: „Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, Narodne novine br. 141/13, 39/15, 130/17 i 118/18“.

Referenca 16 briše se.

Riječi: „Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u medicini i dentalnoj medicini, Narodne novine broj 89/13“ zamjenjuju se riječima: „Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja, Narodne novine broj 42/18“.

Riječi: „Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primjeni garancija u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja i Protokola uz Sporazum, Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 13/94“ zamjenjuju se riječima: „Sporazum između Kraljevine Belgije, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Irske, Talijanske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Kraljevine Nizozemske, Europske zajednice za atomsku energiju i Međunarodne agencije za atomsku energiju o provedbi članka III. stavaka 1. i 4. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i Dodatni protokol uz Sporazum između Republike Austrije, Kraljevine Belgije, Kraljevine Danske, Republike Finske, Savezne Republike Njemačke, Helenske Republike, Irske, Talijanske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Kraljevine Nizozemske, Portugalske Republike, Kraljevine Španjolske, Kraljevine Švedske, Europske zajednice za atomsku energiju i Međunarodne agencije za atomsku energiju o provedbi članka III. stavaka 1. i 4. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 3/16“.

Referenca 47 briše se.

U Dodatku V Transparentnost i sudjelovanje javnosti , dijelu Sudjelovanje javnosti u sklopu strateške procjene utjecaja programa na okoliš i procjene utjecaja zahvata na okoliš (2019. – 2020.) riječ: „DZRNS“ zamjenjuje se riječju: „MUP“, a u dijelu Konzultacije za zaineresiranom javnosti 2019. – 2020.) riječi: „DZRNS-a“ zamjenjuju se riječima: „MUP-a“.

U Dodatku VII Opis do sada provedenog postupka u izboru Trgovske gore kao područja za zbrinjavanje RAO-a , u fusnoti 9 riječi: „Nastankom DZRNS-a“ zamjenjuju se riječima: „Ustrojavanjem Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost“.

U Dodatku XI Sanacija lokacija s prirodnim radioaktivnim materijalom riječ: „DZRNS“ zamjenjuju se riječju: „MUP-a“.